statistička i psihometrijska analiza ispita državne...
TRANSCRIPT
Statistička i psihometrijska analiza ispita državne mature
Školska godina 2012./ 2013.
1
OSOBNA ISKAZNICA NACIONALNOG CENTRA ZA VANJSKO VREDNOVANJE OBRAZOVANJA Puni naziv: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja Skraćeni naziv: Centar ili NCVVO Adresa: Petračićeva 4, 10 000 Zagreb Pravno ustrojbeni oblik: javna ustanova Osnivač: Republika Hrvatska Odgovorna osoba: v.d ravnatelja mr.sc. Alenka Buntić Rogić Telefon: 01/4501 800 Telefax: 01/4501 801 E-pošta: [email protected] Web: www.ncvvo.hr Matični broj poslovnog subjekta: 1943430 Šifra djelatnosti: 75120 Osnivanje ustanove: 4. ožujka 2005. godine, Trgovački sud u Zagrebu Autori izvješća: dr.sc. Natalija Ćurković Ira Tretinjak, mag. spec. Tajana Lankaš, dipl. psiholog Provedba psihometrijskih analiza: Josip Šabić, prof. Ira Tretinjak, mag. spec. Tajana Lankaš, dipl. psiholog Izrada tablica i grafičkih priloga: mr. sc. Nataša Tepić Ana Lončarić, dipl. ing. matematike
2
SADRŽAJ
1. ISPITI DRŽAVNE MATURE ................................................................................................................ 3
2. PROVEDBA ANALIZA ZADATAKA I ISPITA .................................................................................... 3
3. PRISTUPANJA ISPITIMA DRŽAVNE MATURE................................ Error! Bookmark not defined.
4. ANALIZE OBVEZNIH ISPITA DRŽAVNE MATURE ........................................................................ 10
4.1. HRVATSKI JEZIK - VIŠA RAZINA ............................................................................................. 10
4.2. HRVATSKI JEZIK - OSNOVNA RAZINA ................................................................................... 18
4.3. MATEMATIKA - VIŠA RAZINA .................................................................................................. 25
4.4. MATEMATIKA - OSNOVNA RAZINA ......................................................................................... 33
5. STRANI JEZICI ................................................................................................................................. 41
5.1. ENGLESKI JEZIK - VIŠA RAZINA ............................................................................................. 45
5.2. ENGLESKI JEZIK - OSNOVNA RAZINA ................................................................................... 54
5.3. NJEMAČKI JEZIK - VIŠA RAZINA ............................................................................................. 62
5.4. NJEMAČKI JEZIK - OSNOVNA RAZINA ................................................................................... 70
5.6. TALIJANSKI JEZIK - VIŠA RAZINA ........................................................................................... 78
6. ANALIZE IZBORNIH ISPITA DRŽAVNE MATURE ......................................................................... 86
6.1. BIOLOGIJA ................................................................................................................................. 86
6.2. FILOZOFIJA ............................................................................................................................... 94
6.3. FIZIKA ....................................................................................................................................... 101
6.4. GEOGRAFIJA .......................................................................................................................... 109
6.5. INFORMATIKA ......................................................................................................................... 116
6.6. KEMIJA ..................................................................................................................................... 124
6.7. LIKOVNA UMJETNOST ........................................................................................................... 132
6.8. POLITIKA I GOSPODARSTVO ................................................................................................ 140
6.9. POVIJEST ................................................................................................................................ 148
6.10. PSIHOLOGIJA ........................................................................................................................ 157
6.11. SOCIOLOGIJA ....................................................................................................................... 165
6.12.ISPITI KOJIMA JE PRISTUPILO MALO UČENIKA ................................................................ 173
7. DODATAK - ISPITI JESENSKOG ROKA ...................................................................................... 194
8. DODATAK - OBJAŠNJENJE NEKIH STRUČNIH POJMOVA ...................................................... 248
9. PRIJEDLOZI I PREPORUKE.............................................................. Error! Bookmark not defined.
10. LITERATURA ................................................................................................................................ 255
3
1. ISPITI DRŽAVNE MATURE
U školskoj godini 2012./2013. u Republici Hrvatskoj je uspješno provedena četvrta
državna matura. Prema Pravilniku o polaganju državne mature cilj državne mature je
provjeriti i vrjednovati postignuta znanja i sposobnosti učenika, stečena obrazovanjem prema
propisanim općeobrazovnim nastavnim planovima i programima. Državna matura provodi se
polaganjem ispita iz općeobrazovnih predmeta. Sastoji se od obveznog i izbornog dijela.
Ispiti državne mature su jednaki za sve učenike i svi ih učenici polažu u isto vrijeme.
Ispite državne mature polažu:
• učenici gimnazijskih programa obrazovanja kako bi završili srednje obrazovanje te kako bi
mogli nastaviti obrazovanje na visokoškolskoj razini
• učenici četverogodišnjih strukovnih i umjetničkih programa obrazovanja kako bi mogli
nastaviti obrazovanje na visokoškolskoj razini.
U obveznom dijelu državne mature polažu se ispiti iz Hrvatskog jezika, Matematike i
stranog jezika1. Ispiti državne mature u obveznom dijelu mogu se polagati na višoj (A) i
osnovnoj (B) razini.
U izbornom dijelu državne mature učenici mogu polagati ispite iz Engleskog jezika,
Francuskog jezika, Njemačkog jezika, Španjolskog jezika, Talijanskog jezika, klasičnih jezika
(Grčkog jezika i Latinskog jezika), Biologije, Etike, Filozofije, Fizike, Geografije, Glazbene
umjetnosti, Informatike, Kemije, Likovne umjetnosti, Logike, Politike i gospodarstva, Povijesti,
Psihologije, Sociologije i Vjeronauka.
2. PROVEDBA ANALIZA ZADATAKA I ISPITA
Nakon provedbe ispita državne mature 2013. godine, provedene su statističke i
psihometrijske analize svih ispita ljetnog roka. Podaci za psihometrijske i statističke analize,
podaci o učenicima, njihovim srednjoškolskim ocjenama i rezultatima na ispitima državne
mature uzeti iz baze NISpVU dana 24. rujna 2013. Detaljni rezultati provedenih
psihometrijskih analiza predstavljeni su stručnim radnim skupinama za izradu ispita državne
mature. Cilj ovih analiza bio je utvrditi razinu unutarnje valjanosti svakog pojedinačnog ispita
te obilježja svakog pojedinog zadatka. Ovakva analiza potrebna je kako bismo u što većoj
mjeri bili sigurni da su rezultati postignuti na nekom ispitu doista pravi pokazatelji znanja
1 Posebnosti u polaganju ispita obveznog dijela državne mature postoje kod učenika klasičnih
gimnazija i učenika koji se školuju na jezicima i pismima nacionalnih manjina (za detalje pogledati
Janjić, Mornar, Vričko, Francetić i Drvodelić, 2010).
4
određenih nastavnih sadržaja. Nadalje, povratne informacije o obilježjima pojedinih zadataka
i cjelokupnog ispita važne su članovima stručnih radnih skupina kako bi mogli napredovati u
izradbi novih zadataka i ispita.
Radi utvrđivanja navedenih obilježja izračunati su sljedeći parametri za svaki ispit:
osnovna deskriptivna statistika ispita (aritmetička sredina ukupnih rezultata, standardna
devijacija ukupnih rezultata, raspon rezultata), težina zadataka i njihova diskriminativnost,
Cronbachov α koeficijent i standardna pogrješka mjerenja kao pokazatelji pouzdanosti ispita.
Histogramski su prikazani ukupni rezultati učenika na svakom ispitu. Mozaik dijagramom
prikazan je odnos školskih ocjena i ocjena na ispitima državne mature za obvezne predmete
i za većinu izbornih predmeta (osim ispita koje je prijavilo manje od 200 učenika). Za zadatke
višestrukog izbora izračunati su postotci biranja pojedinog odgovora kako bi se moglo
zaključiti o kvaliteti i funkcioniranju ometača.2
Kako bi rezultati provedenih analiza bili što stabilniji i reprezentativniji, u izvješću su
prikazani detaljni statistički i psihometrijski pokazatelji samo onih ispita u kojima je
sudjelovalo više od 200 učenika.
3. PRISTUPANJA ISPITIMA DRŽAVNE MATURE
U tablici I. prikazan je ukupan broj učenika, broj učenika iz gimnazija i broj učenika iz
strukovnih škola koji su pristupili ispitima ljetnog roka državne mature te određeni udjeli
navedenih grupa učenika po ispitima. U poglavljima u kojima se nalaze statističke i
psihometrijske analize pojedinih ispita nalazi se detaljnija struktura pristupnika po pojedinim
ispitima.
Razlike među pristupnicima ispita državne mature bitne su prvenstveno jer se
nastavni planovi i programi za različite predmete u različitim gimnazijskim programima i
strukovnim sektorima razlikuju po tjednom broju sati nastave te po opsegu gradiva iz
pojedinog predmeta.
2 Osnovna deskriptivna statistika ispita, rezultati analize ometača te indeksi težine i koeficijenti
diskriminativnosti zadataka (izračunati na temelju rezultata svih učenika te posebno za pristupnike iz
gimnazija i pristupnike iz strukovnih škola) nalaze se na mrežnim stranicama Nacionalnog centra za
vanjsko vrednovanje obrazovanja (http://www.ncvvo.hr/).
5
Tablica 1. Broj učenika na ispitima ljetnog roka državne mature u školskoj godini 2012./2013.
Ispit Ukupni broj učenika
Broj učenika iz gimnazija
Broj učenika iz strukovnih škola
Udio učenika iz gimnazija u ukupnom broju učenika
Udio učenika iz strukovnih škola u ukupnom broju učenika
Udio učenika iz gimnazija u ukupnom broju učenika gimnazija
Udio učenika iz strukovnih škola u ukupnom broju učenika strukovnih škola
Matematika - osnovna razina 23 332 6 341 15 196 27,18% 65,13% 48,47% 70,42%
Hrvatski jezik - viša razina 22 593 11 550 9 092 51,12% 40,24% 88,30% 42,14%
Engleski jezik - viša razina 15 853 9 445 4 975 59,57% 31,38% 72,20% 23,06%
Engleski jezik - osnovna razina 14 087 2 690 10 426 19,10% 74,02% 20,56% 48,32%
Hrvatski jezik - osnovna razina 9 899 1 096 8 171 11,07% 82,55% 8,38% 37,87%
Matematika - viša razina 9 540 6 300 2 083 66,04% 21,83% 48,16% 9,65%
Politika i gospodarstvo 8 581 3 833 4 262 44,67% 49,67% 29,30% 19,75%
Fizika 8 493 4 131 3 572 48,64% 42,06% 31,58% 16,55%
Biologija 7 533 4 009 2 607 53,22% 34,61% 30,65% 12,08%
Psihologija 4 299 2 596 1 210 60,37% 28,14% 19,85% 5,61%
Kemija 3 602 2 400 723 66,63% 20,07% 18,35% 3,35%
Informatika 2 919 820 1 883 28,09% 64,51% 6,27% 8,73%
Njemački jezik - osnovna razina 1 843 115 1 636 6,24% 88,82% 0,88% 7,58%
Povijest 1 411 723 532 51,24% 37,70% 5,53% 2,47%
Sociologija 1 294 884 256 68,32% 19,78% 6,76% 1,19%
Njemački jezik - viša razina 1 138 620 419 54,48% 36,82% 4,74% 1,94%
Likovna umjetnost 967 502 357 51,91% 36,92% 3,84% 1,65%
Geografija 670 332 288 49,55% 42,99% 2,54% 1,33%
Filozofija 390 277 80 71,03% 20,51% 2,12% 0,37%
Talijanski jezik - viša razina 340 199 125 58,53% 36,76% 1,52% 0,58%
Vjeronauk 179 54 81 30,17% 45,25% 0,41% 0,38%
Logika 166 135 22 81,33% 13,25% 1,03% 0,10%
6
Srpski jezik (materinski) 162 52 110 32,10% 67,90% 0,40% 0,51%
Španjolski jezik - viša razina 109 74 24 67,89% 22,02% 0,57% 0,11%
Francuski jezik - viša razina 103 79 16 76,70% 15,53% 0,60% 0,07%
Talijanski jezik (materinski) - viša razina 64 51 13 79,69% 20,31% 0,39% 0,06%
Etika 60 11 42 18,33% 70,00% 0,08% 0,19%
Latinski jezik - osnovna razina 53 46 4 86,79% 7,55% 0,35% 0,02%
Talijanski jezik (materinski) - osnovna razina 50 15 35 30,00% 70,00% 0,11% 0,16%
Grčki jezik 44 43 0 97,73% 0,00% 0,33% 0,00%
Talijanski jezik - osnovna razina 35 9 23 25,71% 65,71% 0,07% 0,11%
Glazbena umjetnost 32 18 11 56,25% 34,38% 0,14% 0,05%
Latinski jezik - viša razina 26 26 0 100,00% 0,00% 0,20% 0,00%
Mađarski jezik (materinski) 12 5 7 41,67% 58,33% 0,04% 0,03%
Francuski jezik - osnovna razina 8 5 2 62,50% 25,00% 0,04% 0,01%
Češki jezik (materinski) 1 1 0 100,00% 0,00% 0,01% 0,00%
7
Ispitima ljetnoga roka državne mature ukupno je pristupilo 39 929 učenika, od čega je
bilo 13 040 učenika gimnazija ili 32,66%, 20 005 učenika strukovnih škola ili 50,10%, 1 748
učenika koji su srednju školu završili neku prethodnu godinu ili u inozemstvu tj. 4,4%.
Rezultati učenika koji su srednju školu završili ranijih godina i rezultati učenika koji su srednju
školu završili u inozemstvu korišteni su u psihometrijskim i osnovnim statističkim analizama
koje su provedene na ukupnim rezultatima svih učenika, ali njihovi rezultati nisu zasebno
analizirani.
Učenici gimnazija morali su položiti tri obvezna ispita kako bi završili srednjoškolsko
obrazovanje. Stoga je najviše učenika pristupilo upravo obveznim ispitima, tj. ispitima iz
Hrvatskog jezika, Engleskog jezika i Matematike. Ukupno 23 332 učenika pristupilo je ispitu
iz Matematike na osnovnoj razini, 22 593 ispitu iz Hrvatskog jezika na višoj razini, a 15 853
učenika je pristupilo ispitu iz Engleskog jezika na višoj razini. Ova tri ispita zauzimaju prva tri
mjesta prema broju pristupnika koji su ih polagali. Nakon njih, najviše je učenika pristupilo
ispitu iz Engleskog jezika na osnovnoj razini, ukupno njih 14 087, Hrvatski na osnovnoj razini
polagalo je 9 899 učenika, a Matematiku na višoj razini 9 540 učenika.
Što se tiče stranih jezika, nakon Engleskog jezika na obje razine najviše učenika
pristupilo je ispitu iz Njemačkog jezika. Ispit iz Njemačkog jezika na osnovnoj razini polagalo
je 1843 učenika, a ispit iz Njemačkog jezika na višoj razini polagalo je 1138 učenika. Ostale
strane jezike (Talijanski, Francuski i Španjolski) učenici su češće polagali na višoj, nego na
osnovnoj razini. Najmanji broj pristupnika polagalo je ispit iz Francuskog jezika na osnovnoj
razini, njih ukupno 8. Vidljivo je da je kod Njemačkog jezika obrnuta situacija u odnosu na
ostale strane jezike, tj. više učenika odabire osnovnu razinu ispita.
Zanimljivo je spomenuti da je znatno veći udio učenika iz strukovnih škola koji su
polagali ispit iz stranog jezika na osnovnoj razini. Tako je Njemački jezik na osnovnoj razini
polagalo 88,82% učenika iz strukovnih škola u odnosu na učenike iz gimnazija kojih je bilo
svega 6,24%. Engleski jezik na osnovnoj razini polagalo je 74,02% učenika strukovnih škola
u odnosu na 19,10% učenika gimnazija.
Pristupnici iz gimnazija su za razliku od učenika strukovnih škola općenito više
prijavljivali obvezne ispite više razine. Gledajući ukupni broj učenika iz gimnazija koji su imali
pravo pristupiti ispitima mature, više ih je polagalo ispite više razine nego ispite osnovne
razine, a gledajući ukupni broj učenika iz strukovnih škola koji su imali pravo pristupiti
ispitima mature, više ih je polagalo ispite osnovne razine. Primjerice, ispit iz Hrvatskog jezika
na višoj razini polagalo je 51,12 % učenika iz gimnazija i 40,24% učenika iz strukovnih škola,
a ispit iz Hrvatskog jezika na osnovnoj razini polagalo je 11,04% učenika iz gimnazija i
82,55% učenika iz strukovnih škola.
8
Ispitu iz Grčkog jezika, Latinskog jezika na višoj razini i Češkog materinskog jezika su
pristupili isključivo učenici iz gimnazija. Očekivano, ispite iz Grčkog i Latinskog jezika polažu
najvećim dijelom učenici koji pohađaju klasične gimnazije budući da oni te ispite mogu
polagati u sklopu obveznog dijela državne mature umjesto nekog od stranog jezika.
Što se tiče izbornog dijela državne mature, najviše je učenika pristupilo ispitima iz
Politike i gospodarstva (8581), Fizike (8493) i Biologije (7533). Nakon njih slijedi ispit iz
Psihologije kojem je pristupilo 4299 učenika, zatim ispit iz Kemije sa 3187 učenika i
Informatike sa 2919 učenika.
Ispitu iz Politike i gospodarstva pristupio je podjednaki udio učenika iz gimnazija i
strukovnih škola, 44,67% učenika gimnazija i 49,67% učenika strukovnih škola. Kod ispita iz
Fizike također je nešto više učenika gimnazija pristupilo ispitu (48,64%) u odnosu na učenike
strukovnih škola (42,06%). No, pogledamo li udio učenika gimnazija i strukovnih škola u
odnosu na ukupan broj učenika gimnazija i strukovnih škola vidimo da se u oba slučaja
učenici iz gimnazija znatno više odlučuju na polaganje ovih ispita. Kod Politike i
gospodarstva razlika u korist gimnazija je 10%, a kod Fizike 15%.
Ispitima iz Biologije, Psihologije i Kemije pristupilo je značajno više učenika iz
gimnazija nego iz strukovnih škola. Ispitu iz Biologije pristupilo je 53,22% učenika iz
gimnazija i 34,61% učenika iz strukovnih škola, ispitu iz Psihologije pristupilo je 60,37%
učenika iz gimnazija i 28,14% učenika iz strukovnih škola, a ispitu iz Kemije pristupilo je
66,63% učenika iz gimnazija i 20,07% učenika iz strukovnih škola. Kod ispita iz Informatike
situacija je obrnuta pa je tako 64,51% učenika strukovnih škola pristupilo ovome ispitu, u
odnosu na 28,09% učenika gimnazija.
Izborni ispiti kojima je pristupilo između 500 i 1500 učenika su Povijest (1411),
Sociologija (1294), Likovna umjetnost (967) i Geografija (670). Među tim ispitima zanimljivo
je izdvojiti Informatiku koju u većoj mjeri polažu učenici strukovnih škola. Od ukupnog broja
pristupnika na tom ispitu njih je 64,7%, dok je učenika iz gimnazija 27,3%.
Među izbornim ispitima s manjim brojem pristupnika su Filozofija koju je polagalo 390
učenika, Vjeronauk sa 179 pristupnika, Logika koju je polagalo 166 učenika, Etika sa 60
pristupnika i Glazbena umjetnost koju je polagalo 32 pristupnika. Osim Glazbene umjetnosti
koja predstavlja usko specijalizirano područje, Logika i Filozofija su specifični po tome što se
uče samo tijekom jednog razreda u srednjoj školi i, jednako kao i Glazbena umjetnost, mogu
se koristiti za upis na vrlo malom broju sveučilišta. Zanimljivo je da većina učenika koja je
polagala Vjeronauk i Etiku na državnoj maturi dolazi iz strukovnih škola, pa je tako na ispitu
iz Vjeronauka 45,25% pristupnika bilo iz strukovnih škola, u odnosu na 30,17% pristupnika iz
9
gimnazija. Na ispitu iz Etike je čak 70,00% pristupnika iz strukovnih škola, dok je znatno
manje onih iz gimnazija, ukupno 18,33%. Suprotno tome, ispite iz Glazbene umjetnosti,
Logike i Filozofije polaže veći broj učenika iz gimnazija.
Općenito, struktura učenika na pojedinim ispitima razlikuje se s obzirom na to da se
učenici iz različitih gimnazijskih programa, kao i strukovnih sektora razlikuju po motivaciji za
upis različitih studijskih programa. Također, različiti studijski programi vrjednuju različite ispite
državne mature kao dio klasifikacijskog postupka.
Budući da se udjeli pristupnika ispitima državne mature po pojedinim gimnazijskim
programima/strukovnim sektorima razlikuju, nije opravdano generalizirati razlike u prosječnim
rezultatima između sektora i programa na stvarnu razliku među njima. Pristupnici iz
pojedinog sektora ili programa ne predstavljaju nužno reprezentativan uzorak učenika iz tog
sektora ili programa pa zbog toga ovaj izvještaj ne analizira razlike između učenika iz
pojedinih gimnazijskih programa/strukovnih sektora.
10
4. ANALIZE OBVEZNIH ISPITA DRŽAVNE MATURE
4.1. HRVATSKI JEZIK - VIŠA RAZINA
U tablici 1.1. nalaze se podatci o pristupanjima učenika iz različitih gimnazijskih
programa i strukovnih sektora u ispitu iz Hrvatskoga jezika na višoj razini.
Tablica 1.1. Pristupanje ispitu iz Hrvatskog jezika na višoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Dvojezični program jezične gimnazije na francuskom jeziku
12 12 100,00%
Dvojezični program jezične gimnazije na njemačkom jeziku
22 23 95,65%
Jezična gimnazija 1 676 1 809 92,65%
Klasična gimnazija 701 745 94,09%
Međunarodna matura IBDP 1 42 2,38%
Opća gimnazija 7 386 8 267 89,34%
Opća gimnazija uz skupinu predmeta na stranom jeziku
22 25 88,00%
Prirodoslovna gimnazija 176 215 81,86%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 1 527 1 910 79,95%
Umjetnička gimnazija 27 29 93,10%
Redovni kandidat gimnazija 209 4 052 5,16%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
3 875 5 903 65,64%
Elektrotehnika i računalstvo 379 3 293 11,51%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
132 366 36,07%
Graditeljstvo i geodezija 419 1 084 38,65%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
226 525 43,05%
Nepoznato 118 459 25,71%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 192 596 32,21%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 423 1 537 27,52%
Promet i logistika 252 1 088 23,16%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 76 1 152 6,60%
Tekstil i koža 48 110 43,64%
Turizam i ugostiteljstvo 1 041 1 961 53,09%
Umjetnost 392 805 48,70%
Zdravstvo i socijalna skrb 1 468 2 333 62,92%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 47 350 13,43%
Redovni kandidat strukovni 610 8 038 7,59%
Kandidat 566 3 494 16,20%
Kandidat - vanjski 570 1 385 41,16%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
11
U tablici 1.1. nalaze se podatci o pristupanjima učenika iz različitih gimnazijskih
programa i strukovnih sektora ispitu iz Hrvatskog jezika na višoj razini. Među učenicima iz
klasičnih, jezičnih i umjetničkih gimnazija više od 90% učenika pristupilo je ispitu Hrvatskog
jezika na višoj razini. Učenika iz općih gimnazija koji su pristupili ispitu ima gotovo 90%.
Prema tome, može se pretpostaviti da je od 5 do 10% učenika svakog od ovih programa
pristupilo ispitu iz Hrvatskog jezika na osnovnoj razini. Svi učenici dvojezičnog programa
jezične gimnazije na francuskom jeziku pristupili su ovome ispitu, njih ukupno 12. Udio
učenika prirodoslovnih i prirodoslovno-matematičkih gimnazija koji su pristupili ovom ispitu
nešto je manji nego kod prethodnih triju gimnazijskih programa i iznosi oko 80%.
Gimnazijalci čine oko 51% pristupnika ispitu iz Hrvatskog jezika, dok je učenika iz
strukovnih sektora oko 40%. Među strukovnim sektorima najviše je učenika iz sektora
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija iz kojega je čak 65,64% učenika pristupilo
ispitu te iz sektora Zdravstvo i socijalna skrb kojih je na ovaj ispit izašlo 62,92%. Potom slijedi
sektor Turizam i ugostiteljstvo iz kojega je 53,09% učenika pristupilo ispitu. Iako sektor
Umjetnost ne čini visoki udio među pristupnicima, zbog malog broja učenika koji polazi taj
sektor, gotovo polovica učenika tog sektora polagala je ispit iz Hrvatskog jezika na višoj
razini. Zanimljivo je uočiti da je iz sektora Elektrotehnika i računalstvo ispitu pristupilo svega
11,51% učenika, a može se reći da se radi o brojčano velikom sektoru (N = 3293).
Osnovni statistički i psihometrijski pokazatelji
Analiza rezultata ispita iz Hrvatskog jezika na višoj razini provedena je na temelju
rezultata 22593 pristupnika koji su pristupili ispitu. Ispit se sastojao od dvaju dijelova:
školskog eseja i zadataka zatvorenoga tipa. Ova dva dijela ispita pisala su se odvojeno, ali je
ispit tretiran kao cjelina koja se ocjenjuje jednom ocjenom. Analiza rezultata provedena je
samo za one učenike koji su pristupili obama dijelovima ispita.
Školski esej vrjednovan je na temelju 12 kriterija koji su u psihometrijskoj analizi
tretirani kao 12 čestica ispita. Pojedinačni kriteriji nosili su između nula i šest bodova te je
maksimalni mogući broj bodova na eseju bio 40. Drugi dio ispita sastojao se od 80 zadataka
zatvorenog tipa. Zadatci zatvorenog tipa bili su dihotomni, odnosno na njima je bilo moguće
postići 0 ili 1 bod. Kako bi se izjednačila važnost školskog eseja i drugog dijela ispita, bodovi
stečeni na školskom eseju su udvostručeni te je tako ukupni maksimalni broj bodova na
ispitu iznosio 160, tj. oba dijela ispita nosila su po 80 bodova. U provedenim analizama
ukupni rezultat preračunat na je postotnu skalu. Distribucija ukupnih rezultata prikazana je na
slici 1.1.
12
Slika 1.1 Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Hrvatskog jezika na višoj razini
Prosječni postignuti rezultat iznosio je 63,20%, a standardna devijacija ili raspršenje
rezultata oko aritmetičke sredine 13,40%. Distribucija ukupnih rezultata je negativno
asimetrična, odnosno vrh distribucije lagano je pomaknut prema višim vrijednostima rezultata
iz čega se može zaključiti da je ispit bio nešto lakši pristupnicima koji su ga polagali. Raspon
rezultata pokazuje koliko se dobro mogu učenici razlikovati prema znanju s obzirom na
postignuće na ispitu. U ovom slučaju ispitom se mogu dobro diskriminirati pristupnici na oba
kraja distribucije rezultata jer se raspon rezultata kreće od 0-99,4%. Iako je minimalni rezultat
iznosio 0% bodova, njega je postiglo tek nekoliko učenika. Većina učenika nalazi se iznad
10% ukupnog rezultata s time da je najveći broj učenika postigao između 60 i 70% bodova
na ispitu. Maksimalan rezultat od 100% bodova nije postigao niti jedan učenik. Na školskom
eseju postignut je ukupni raspon postotnih bodova od 0 do 100, a na drugom dijelu ispita
ostvareni postotni raspon iznosio je od 0 do 98,8.
Osnovni statistički pokazatelji sažeto su prikazani u tablici 1.2.
Tablica 1.2. Osnovni statistički pokazatelji u ispitu iz Hrvatskog jezika na višoj razini
Broj učenika 22 593
Broj čestica 92
Zadatci otvorenog tipa 12
Zadatci zatvorenog tipa 80
Postignuti raspon bodova (%) 0,00-99,4
Aritmetička sredina 63,20%
Standardna devijacija 13,40%
13
Cronbachov α koeficijent koji govori o pouzdanosti ispita i homogenosti ispitnih
zadataka izračunat za 12 kriterija eseja (koji se tretiraju kao 12 čestica) iznosi 0,85 te bi u
slučaju da postoji 40 čestica iznosio 0,95. Ovaj se preračun koristi kako bi se mogla
usporediti homogenost ispitnih zadataka između različitih ispita. Poželjno je da kod testova
znanja taj koeficijent iznosi barem 0,90. Vrijednost koeficijenta ovisi o broju zadataka te je
veći što je u ispitu više zadataka. Relativno visoka vrijednost koeficijenta na malom broju
kriterija je posljedica činjenice da se kod eseja zapravo radi o jednom zadatku pa je logično
za očekivati da je taj zadatak sam po sebi homogen. Osim toga, većina kriterija eseja
odmjerena je na skalama na kojima je moguće postići veći raspon bodova, što se odražava
na veću povezanost rezultata na tim kriterijima.
Cronbachov α koeficijent za zadatke zatvorenog tipa iznosi 0,88. Broj zadataka
zatvorenog tipa je prilično velik (80) te bi bilo za očekivati višu vrijednost ovog pokazatelja. U
slučaju da se radi o standardnoj dužini od 40 zadataka, koeficijent bi iznosio 0,79. Kod
testova znanja očekuje se pouzdanost od barem 0,90 pa može se zaključiti kako su zadaci
zatvorenoga tipa u ispitu iz Hrvatskoga jezika na višoj razini osrednje pouzdanosti. S obzirom
na to da koeficijent u prvom redu označava homogenost ispita, može se reći da nije
postignuta očekivana homogenost među ispitnim zadatcima.
Standardna pogrješka mjerenja izračunata na kriterijima školskoga eseja iznosi 5,24
postotnih bodova, a za drugi dio ispita 3,72. To konkretno znači da je veća vjerojatnost da će
učenici u ponovljenom mjerenju postići jednaki rezultat ako ih se ispituje zadatcima
zatvorenog tipa, a ne esejom. Raspon unutar kojeg se nalazi pravi rezultat učenika iznosi +/-
3,72% za dio ispita sa zatvorenim tipovima zadatka i +/- 5,24 za kriterije eseja. Osnovni
psihometrijski pokazatelji na razini cijelog ispita prikazani su u tablici 1.3.
Tablica 1.3. Psihometrijske karakteristike ispita iz Hrvatskog jezika na višoj razini
esej Zatvoreni tip
zadatka
Cronbachov α koeficijent
0,85 0,88
Cronbachov α koeficijent (40 zadataka)
0,95 0,79
Standardna pogrješka mjerenja (%)
5,24 3,72
Prosječni indeks težine zadataka (proporcija riješenosti)
0,70 0,60
Prosječni koeficijent diskriminativnosti
0,56 0,27
14
Iz histogramskog prikaza može se uočiti da je u ispitu prisutan gotovo čitavi raspon
težina zadataka (od 0,07 do 0,98) no većina zadataka pripada kategoriji srednje teških
zadataka. Najveći broj zadataka ima koeficijent težine između 0,50 i 0,60 što znači da ih
riješava oko polovice pristupnika. Tek jedan zadatak na ispitu ima težinu manju od 0,10 što
znači da je to bio vrlo težak zadatak za pristupnike dok je čak deset zadataka riješilo više od
90% učenika.
Prosječna vrijednost indeksa težine za cijeli ispit iznosi 0,61. To se može vidjeti i na
distribuciji težina zadataka koja je pomaknuta lagano u desno. Takvom rezultatu doprinose
oba dijela ispita. Ovakva distribucija indeksa težine zadataka je u skladu s distribucijom
ukupnog rezultata na ispitu.
Slika 1.2. Distribucija indeksa težine u ispitu iz Hrvatskog jezika na višoj razini
Distribucija koeficijenata diskriminativnosti prikazana je na slici 1.3. Koeficijenti
diskriminativnosti daju informaciju o tome koliko je uradak učenika na pojedinom zadatku
povezan s uratkom učenika na ostatku ispita
Najveći broj zadataka ima koeficijente diskriminativnosti između 0,20 i 0,30, što se
smatra minimalnim prihvatljivim vrijednostima. 7 zadataka ima koeficijente više od 0,5 i svi
predstavljaju kriterije eseja. Budući da je 10 od 12 kriterija politomnog karaktera (tj. na njima
je moguće ostvariti veći raspon bodova), za njih je logično očekivati više koeficijente jer su
oni uglavnom viši za politomne zadatke. To proizlazi iz činjenice da politomni zadatci zbog
više bodovnih kategorija prirodno omogućuju bolje razlikovanje boljih i lošijih učenika. Obično
veći broj bodovnih kategorija označava i viši koeficijent diskriminativnosti, što se i ovdje
15
pokazalo točnim pa je tako najviši koeficijent (0,72) vezan za kriterij A3 koji ima najveći
bodovni raspon od 0 do 12 bodova. Jedan zadatak na ispitu ima negativni koeficijent
diskriminativnosti, što znači da taj zadatak bolje rješavaju oni učenici koji ostvaruju niži
ukupni rezultat na ispitu. Ovakvi zadatci ne bi smjeli biti prisutni u ispitima znanja jer ukazuju
na probleme u njihovoj konstrukciji pa je time i sam rezultat neintrepretabilan. Prosječan
indeks diskriminativnosti za esej iz Hrvatskog jezika iznosio je 0,56, a za zadatke zatvorenog
tipa 0,27, no zbog toga što u ispitu prevladavaju zadatci zatvorenog tipa diskriminativnost
gledana na razini cijelog ispita iznosi skromnih 0,28.
Slika 1.3. Distribucija koeficijenata diskriminativnosti na ispitu iz Hrvatskog jezika na višoj razini
Na slici 1.4 prikazan je odnos ocjena ispita iz Hrvatskog jezika na višoj razini i
završnih školskih ocjena četiriju razreda srednje škole.
16
Slika 1.4 Odnos školskih ocjena i ocjena na ispitu iz Hrvatskog jezika na višoj razini
Na slici 1.4. prikazan je odnos ocjena u ispitu iz Hrvatskog jezika na višoj razini i
završnih školskih ocjena četiriju razreda srednje škole. Desni stupac na slici 1.4. za svaki
pojedini razred prikazuje postotak pojedine ocjene u ispitu državne mature iz Hrvatskog
jezika na višoj razini. Ocjenu nedovoljan dobilo je 2,4% učenika, ocjenu dovoljan 18,6%
učenika, ocjenu dobar 60,4% učenika, ocjenu vrlo dobar 15,6% učenika te ocjenu odličan 3%
učenika.
Širina pojedinog stupca na slici 1.4. označava udio učenika s pojedinom školskom
ocjenom iz Hrvatskoga jezika u ukupnom broju učenika koji su polagali ispit iz tog predmeta.
Pogleda li se izgled mozaik dijagrama četiriju razreda srednje škole, općenito se može reći
da su najširi stupci za ocjenu vrlo dobar, što znači da su ispit iz Hrvatskog jezika na višoj
razini najviše polagali učenici sa školskom ocjenom vrlo dobar iz Hrvatskog jezika. U prvom i
drugom razredu podjednak je udio učenika s ocjenom vrlo dobar i dobar iz predmeta Hrvatski
jezik, dok se u četvrtom razredu povećava broj ocjene odličan. Najrjeđe su ovaj ispit polagali
oni učenici koji su u sva četiri razreda imali ocjenu dovoljan. Kod skupine učenika koji su u
školi imali ocjenu dovoljan, prevladavaju ocjene dovoljan i dobar na državnoj maturi, a
također se vidi i da je najveći broj negativnih ocjena na državnoj maturi upravo kod ovih
učenika. Kod skupine učenika koji su tijekom školovanja imali iz Hrvatskog jezika ocjenu
dobar i vrlo dobar najveći je broj onih koji su na ispitu državne mature dobili ocjenu dobar.
17
No, čak je i kod učenika koji su srednjoj školi imali ocjenu odličan iz Hrvatskog jezika,
najčešća ocjena iz Hrvatskog jezika na državnoj maturi bila dobar. Ipak, najveći broj učenika
koji su dobili odličan na državnoj maturi su upravo oni učenici s ocjenom odličan u srednjoj
školi. U toj je skupini učenika ocjena odličan na državnoj maturi bila tri puta češća u odnosu
na cijelu populaciju učenika. Među učenicima koji su imali školsku ocjenu dovoljan i dobar iz
Hrvatskog jezika neznatan je broj onih koji su na ispitu državne mature dobili odličan.
Općenito se iz slike 1.4. može zaključiti da postoji pozitivna povezanost između
školskih ocjena i ocjena u ispitu državne mature. To znači da oni pristupnici koji imaju više
školske ocjene uglavnom imaju i višu ocjenu iz ispita državne mature. Također, oni
pristupnici koji imaju niže školske ocjene uglavnom imaju i nižu ocjenu iz ispita državne
mature.
Zaključno se može reći da je distribucija rezultata dobivenih u ispitu iz
Hrvatskog jezika na višoj razini pomaknuta prema gornjim, višim vrijednostima.
Prosječni rezultat na skali postotnih bodova iznosio je 63,20, a u ispitu prevladavaju
zadatci čija je proporcija riješenosti viša od 0,5. Veliki broj zadataka je nedovoljno
diskriminativan, što ukazuje na prisutnost nekih problema u samoj konstrukciji ispita.
Jedan zadatak na ispitu ima negativni koeficijent diskriminativnosti što znači da taj
zadatak bolje rješavaju oni učenici koji ostvaruju niži ukupni rezultat na ispitu.
Prosječni koeficijent diskriminativnosti zadataka iznosi iznosi 0,28 što je na granici
željene vrijednosti ovoga koeficijenta. Kriteriji kojima je ocjenjivan esej imali su
najveću diskriminativnost, što je očekivano zbog njihova politomnog karaktera.
Ovome su ispitu nešto više pristupali učenici iz gimnazijskih programa nego iz
strukovnih sektora. Među učenicima iz klasičnih, jezičnih i umjetničkih gimnazija više
od 90% učenika pristupilo je ovome ispitu. Među strukovnim sektorima najviše je
učenika iz sektora Ekonomija, trgovina i poslovna administracija te Zdravstvo i
socijalna skrb iz kojih je na ovaj ispit izašlo više od 60%.
Nadalje, utvrđeno je postojanje pozitivne povezanosti između školskih ocjena i
ocjena iz ispita. Među učenicima koji su iz ispita Hrvatskog jezika dobili ocjenu odličan
prevladavaju oni koji su tijekom četiriju godina srednjoškolskog školovanja imali
ocjenu vrlo dobar iz Hrvatskog jezika. Iako, najveći broj učenika koji su dobili odličan
na maturi iz Hrvatskog jezika, imali su ocjenu odličan i u školi. Pristupnici koji su iz
ispita Hrvatskog jezika imali slabiji uspjeh imali su češće i slabije školske ocjene. Isto
tako, primjetno je da su se zaključne ocjene u 4. razredu popravile u odnosu na niže
razrede.
18
4.2. HRVATSKI JEZIK - OSNOVNA RAZINA
U tablici 2.1. nalaze se podatci o pristupanjima učenika iz različitih gimnazijskih
programa i strukovnih sektora ispitu iz Hrvatskoga jezika na osnovnoj razini.
Tablica2.1. Pristupanje ispitu iz Hrvatskog jezika na osnovnoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Dvojezični program jezične gimnazije na njemačkom jeziku
1 23 4,35%
Jezična gimnazija 89 1 809 4,92%
Klasična gimnazija 25 745 3,36%
Opća gimnazija 610 8 267 7,38%
Opća gimnazija uz skupinu predmeta na stranom jeziku
1 25 4,00%
Prirodoslovna gimnazija 27 215 12,56%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 342 1 910 17,91%
Umjetnička gimnazija 1 29 3,45%
Redovni kandidat gimnazija 4 4 052 0,10%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
1 260 5 903 21,35%
Elektrotehnika i računalstvo 2 322 3 293 70,51%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
148 366 40,44%
Graditeljstvo i geodezija 481 1 084 44,37%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
163 525 31,05%
Nema sektora 11 12 91,67%
Nepoznato 97 459 21,13%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 296 596 49,66%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 651 1 537 42,36%
Promet i logistika 498 1 088 45,77%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 727 1 152 63,11%
Tekstil i koža 29 110 26,36%
Turizam i ugostiteljstvo 506 1 961 25,80%
Umjetnost 193 805 23,98%
Zdravstvo i socijalna skrb 585 2 333 25,08%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 203 350 58,00%
Redovni kandidat strukovni 227 8 038 2,82%
Kandidat 167 3 494 4,78%
Kandidat - vanjski 235 1 385 16,97%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
19
U tablici 2.1. nalaze se podatci o pristupanjima učenika iz različitih gimnazijskih
programa i strukovnih sektora ispitu iz Hrvatskog jezika na osnovnoj razini. Pregledom
tablice može se zaključiti da su Hrvatski jezik na osnovnoj razini pretežno polagali učenici
strukovnih sektora, a tek manji postotak učenika iz gimnazijskih programa pristupio je tom
ispitu. Najveći udio učenika svojeg programa imaju Prirodoslovno-matematičke gimnazije
(17,91%) i Prirodoslovne gimnazije (12,56%). Dakle, gotovo svaki peti učenik iz
prirodoslovno-matematičkih gimnazija polagao je Hrvatski jezik na osnovnoj razini. Može se
pretpostaviti da je to zbog toga što je veći broj tih učenika prijavljivao tehničke i prirodoslovne
fakultete za koje je često bilo dovoljno imati položen Hrvatski jezik na osnovnoj razini. Udio
učenika iz općih gimnazija koji su odabrali Hrvatski jezik na osnovnoj razini iznosi svega
7,38%, a najmanji udio imaju klasične i umjetničke gimnazije s oko 3,5%.
Što se tiče strukovnih sektora, čak 70,51% učenika sektora Elektrotehnika i
računalstvo pristupilo je ovom ispitu, a zatim slijede učenici iz sektora: Strojarstvo,
brodogradnja i metalurgija (63,11%), Šumarstvo, prerada i obrada drva (58,00%), Osobne,
usluge zaštite i druge usluge (49,66%), Promet i logistika (45,77%) i Graditeljstvo i geodezija
(44,37%). To su sektori iz kojih je oko polovice učenika ili više pristupilo ovom ispitu. Na
ovome ispitu najveći broj u ukupnom broju pristupnika iz strukovnih sektora čine učenici
sektora Elektrotehnika i računalstvo (2322) dok je najmanje učenika iz sektora Tekstil i koža
(29) s udjelom od 26%.
Slika 2.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Hrvatskog jezika na osnovnoj razini
20
Prosječni postignuti rezultat na ispitu iznosio je 57,00%, a standardna devijacija ili
raspršenje rezultata oko aritmetičke sredine 13,70%. Distribucija ukupnih rezultata je
negativno asimetrična, odnosno vrh distribucije lagano je pomaknut prema višim
vrijednostima rezultata iz čega se može zaključiti da je ispit bio nešto lakši pristupnicima koji
su ga polagali. Raspon rezultata pokazuje koliko se dobro mogu učenici razlikovati prema
znanju s obzirom na postignuće na ispitu. U ovom slučaju ispitom se mogu dobro
diskriminirati pristupnici na lijevom kraju distribucije rezultata, odnosno oni koji su postizali
lošije rezultate na ispitu. Iako je minimalni rezultat iznosio 0% bodova, njega je postiglo tek
nekoliko učenika. S obzirom da nije postignut maksimalan mogući broj bodova od 100% ne
mogu se izdvojiti učenici s izvrsnim znanjem hrvatskog jezika na ovoj razini. Najviši rezultat
iznosio je 96,88 postotnih bodova kojeg su postigao samo jedan učenik. Tek je 5 najboljih
učenika postiglo više od 95% bodova na ispitu. Većina učenika nalazi se iznad 35% ukupnog
rezultata s time da je najveći broj učenika postigao oko 65% bodova na ispitu.
Osnovni statistički pokazatelji sažeto su prikazani u tablici 2.2.
Tablica 2.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Hrvatskog jezika na osnovnoj razini
Broj učenika 9 899
Broj čestica 92
Zadatci otvorenog tipa 12
Zadatci zatvorenog tipa 80
Postignuti raspon bodova (%) 0-96,88
Aritmetička sredina 57,00%
Standardna devijacija 13,70%
Cronbachov α koeficijent koji govori o pouzdanosti ispita i homogenosti ispitnih
zadataka izračunat za 12 kriterija eseja (koji se tretiraju kao 12 čestica) iznosi 0,89 te bi u
slučaju da postoji 40 čestica iznosio 0,96. Ovaj se preračun koristi kako bi se mogla
usporediti homogenost ispitnih zadataka između različitih ispita. Poželjno je da kod testova
znanja taj koeficijent iznosi barem 0,90. Vrijednost koeficijenta ovisi o broju zadataka. Veći je
što je u ispitu više zadataka. Relativno visoka vrijednost koeficijenta na malom broju kriterija
je rezultat činjenice da se kod eseja zapravo radi o jednom zadatku pa je logično za očekivati
da je taj zadatak sam po sebi homogen. Osim toga, većina kriterija eseja odmjerena je na
skalama na kojima je moguće postići veći raspon bodova, što se odražava na veću
povezanost rezultata na tim kriterijima.
21
Cronbachov α koeficijent za zadatke zatvorenog tipa iznosi 0,84. Broj zadataka
zatvorenog tipa je prilično velik (80) te bi bilo za očekivati višu vrijednost ovog pokazatelja. U
slučaju da se radi o standardnoj dužini od 40 zadataka, koeficijent bi iznosio 0,72. Kod
testova znanja očekuje se pouzdanost od barem 0,90 pa može se zaključiti kako su zadaci
zatvorenoga tipa u ispitu iz Hrvatskoga jezika na višoj razini nedovoljno pouzdani. S obzirom
na to da koeficijent u prvom redu označava homogenost ispita, može se reći da nije
postignuta očekivana homogenost među ispitnim zadatcima.
Standardna pogrješka mjerenja izračunata na kriterijima školskoga eseja iznosi 6,50
postotnih bodova, a za drugi dio ispita 4,83. To konkretno znači da je veća vjerojatnost da će
učenici u ponovljenom mjerenju imati jednaki rezultat kao na državnoj maturi ako ih se
ispituje zadatcima zatvorenog tipa, a ne esejom. Raspon unutar kojeg se nalazi pravi rezultat
učenika iznosi +/- 4,83% za dio ispita sa zatvorenim tipovima zadatka i +/- 6,50 za kriterije
eseja. Osnovni psihometrijski pokazatelji na razini cijelog ispita prikazani su u tablici 2.3.
Tablica 2.3. Psihometrijske karakteristike djelova ispita iz Hrvatskog jezika na osnovnoj razini
esej Zatvoreni tip
zadatka
Cronbachov α koeficijent
0,89 0,84
Cronbachov α koeficijent (40 zadataka)
0,96 0,72
Standardna pogrješka mjerenja (%)
6,50 4,83
Prosječni indeks težine zadataka (proporcija riješenosti)
0,65 0,54
Prosječni koeficijent diskriminativnosti
0,66 0,22
Iz histogramskog prikaza na slici 2.2. može se uočiti da je u ispitu prisutan raspon
težina zadataka od 0,10 do 0,97. Najveći broj zadataka ima koeficijent težine oko 0,50 što
znači da ih uspješno riješava polovica pristupnika. Može se reći da je očekivano svojstvo
ovakvog ispita znanja prosječna težina većine zadataka. Drugim riječima, svaki ispit trebao bi
biti primjerene težine za učenike na kojoj je primijenjen, što znači da bi prosječna riješenost
ispita trebala biti oko 50%. S obzirom da je prosječna težina ispita iznosila oko 57% možemo
zaključiti da su ovi zadatci odgovarajuće težine za pristupnike koji su ih rješavali. Četiri
zadatka rješava manje od 20% pristupnika te se oni mogu smatrati iznimno teškim, a sedam
22
zadataka rješava više od 90% pristupnika. Ovakvih zadataka na oba kraja distribucije ne bi
trebalo biti više od 10% što je u ovom ispitu zadovoljeno.
Slika 2.2. Distribucija indeksa težine na ispitu iz Hrvatskog jezika na osnovnoj razini
Većina zadataka u ispitu (točnije 74 od 92 zadataka) ima koeficijente
diskriminativnosti između 0,15 i 0,20, što je ispod minimalne prihvatljive vrijednosti. 11
zadataka ima koeficijente više od 0,5 i tu se u pravilu radi o kriterijima za ocjenjivanje eseja.
Kao što smo ranije rekli politomni zadatci zbog više bodovnih kategorija prirodno omogućuju
bolje razlikovanje boljih i lošijih učenika. Obično veći broj bodovnih kategorija označava i viši
koeficijent diskriminativnosti, što se i ovdje pokazalo točnim pa je tako najviši koeficijent
(0,73) vezan za kriterij A3 koji ima najveći bodovni raspon.
U tablici 2.3. prikazan je prosječan koeficijent diskriminativnosti za sve zadatke koji je
iznosio 0,25 što se može smatrati vrlo niskom diskriminativnosti, odnosno to znači da se
ovim ispitom ne mogu dobro razlikovati učenici prema svojem znanju. Ovako niska
diskriminativnost cijelog ispita uglavnom je uzrokovana zadatcima višestrukog izbora budući
da je na zadatcima koji se odnose na kriterije vrednovanja eseja znatno viša pa povećava
cjelokupnu diskiminativnost ispita.
23
Slika 2.3. Distribucija koeficijenata diskriminativnosti na ispitu iz Hrvatskog jezika na osnovnoj razini
Na slici 2.4 prikazan je odnos ocjena ispita iz Hrvatskog jezika na osnovnoj razini i
završnih školskih ocjena četiriju razreda srednje škole.
Slika 2.4. Odnos školskih ocjena i ocjena na ispitu iz Hrvatskog jezika na osnovnoj razini
24
Na slici 2.4. prikazan je odnos ocjena u ispitu iz Hrvatskoga jezika na osnovnoj razini i
završnih školskih ocjena četiriju razreda srednje škole. Desni stupac na slici 2.4. za svaki
pojedini razred prikazuje postotak pojedine ocjene u ispitu državne mature iz Hrvatskoga
jezika na osnovnoj razini. Ocjenu nedovoljan dobilo je 6,1% učenika, ocjenu dovoljan 16,2%
učenika, ocjenu dobar 62,6% učenika, ocjenu vrlo dobar 14,3% učenika te ocjenu odličan
0,8% učenika.
Širina pojedinog stupca na slici 2.4. označava udio učenika s pojedinom školskom
ocjenom iz Hrvatskoga jezika u ukupnom broju učenika koji su polagali ispit iz tog predmeta.
Pogleda li se izgled mozaik dijagrama četiriju razreda srednje škole, može se zaključiti da su
najširi stupci za ocjenu dovoljan i dobar, što znači da su ispit iz Hrvatskog jezika na osnovnoj
razini najviše polagali učenici s ocjenama dovoljan i dobar iz Hrvatskog jezika. Rjeđe su ovaj
ispit polagali oni koji su kroz sva četiri razreda imali ocjenu vrlo dobar i odličan. Kod skupine
učenika koji su u školi imali ocjenu dovoljan, dobar i vrlo dobar prevladava ocjena dobar na
državnoj maturi. Učenici koji su imali zaključnu ocjenu odličan u nekom od četiriju razreda
srednje škole tri puta češće su dobivali ocjenu odličan iz ispita državne mature nego što je to
bio slučaj za ukupnu populaciju. Također, ovi su učenici više nego ostatak populacije dobivali
ocjenu vrlo dobar na ispitu državne mature.
Općenito se iz slike 2.4. može zaključiti da postoji pozitivna povezanost između
školskih ocjena i ocjena u ispitu državne mature. Najbolje ocjene na ispitu državne mature iz
Hrvatskog jezika na osnovnoj razini postizali su učenici koji su imali više školske ocjene iz
Hrvatskog jezika. Iako, među svim školskim ocjenama prevladava ocjena dobar iz ispita
mature.
Zaključno se o ispitu iz Hrvatskog jezika na osnovnoj razini može reći da
distribucija rezultata pravilnog oblika upućuje na ispit prosječne težine s tendencijom
ka laganom. Ipak, raspon rezultata ne omogućuje dobro razlikovanje prema znanju
onih pristupnika čiji su rezultati na krajevima distribucije, poglavito onih najlošijih.
Prosječni rezultat na skali postotnih bodova iznosi 57%. U ispitu prevladavaju oni
zadatci čija je proporcija riješenosti oko 0,5, odnosno prevladavaju oni zadatci koji
spadaju u kategoriju prosječno teških zadataka. Većina zadataka ima koeficijente
diskriminativnosti između 0,15 i 0,20, što je ispod minimalne prihvatljive vrijednosti. 11
zadataka ima koeficijente više od 0,5 i tu se u pravilu radi o kriterijima za ocjenjivanje
eseja. Prosječni koeficijent diskriminativnosti zadataka zatvorenog tipa iznosi 0,22, što
je na granici željene vrijednosti ovoga koeficijenta. Kriteriji kojima je ocjenjivan esej
imali su najveću diskriminativnost, što je očekivano zbog njihova politomnog
karaktera.
25
Ispit iz Hrvatskog jezika na osnovnoj razini su pretežno polagali učenici
strukovnih sektora, a tek manji postotak učenika iz gimnazijskih programa pristupio je
tom ispitu. Među pristupnicima iz gimnazija najveća je zastupljenost prirodoslovno-
matematičke i prirodoslovne gimnazije. Što se tiče strukovnih sektora čak 70,51%
učenika sektora Elektrotehnika i računalstvo pristupilo je ovom ispitu, a zatim slijede
učenici iz sektora Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija te Šumarstvo, prerada i
obrada drva s više od polovice učenika koji su polagali ispit iz Hrvatskog jezika na
osnovnoj razini.
Nadalje, utvrđeno je postojanje pozitivne povezanosti između školskih ocjena i
ocjena iz ispita. Među učenicima koji su iz Hrvatskog jezika imali ocjenu odličan
tijekom četiriju godina srednjoškolskog školovanja prevladavaju oni koji su imali
ocjenu odličan u ispitu državne mature iz Hrvatskog jezika. Pristupnici koji su iz ispita
Hrvatskog jezika imali slabiji uspjeh imali su češće i slabije školske ocjene.
4.3. MATEMATIKA - VIŠA RAZINA
U tablici 3.1. nalaze se podatci o pristupanjima učenika iz različitih gimnazijskih
programa/strukovnih sektora ispitu iz Matematike na višoj razini.
Tablica 3.1. Pristupanje ispitu iz Matematike na višoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Dvojezični program jezične gimnazije na francuskom jeziku
4 12 33,33%
Dvojezični program jezične gimnazije na njemačkom jeziku
10 23 43,48%
Jezična gimnazija 498 1 809 27,53%
Klasična gimnazija 322 745 43,22%
Opća gimnazija 3 777 8 267 45,69%
Opća gimnazija uz skupinu predmeta na stranom jeziku
5 25 20,00%
Prirodoslovna gimnazija 120 215 55,81%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 1 561 1 910 81,73%
Umjetnička gimnazija 3 29 10,34%
26
Redovni kandidat gimnazija 197 4 052 4,86%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
197 5 903 3,34%
Elektrotehnika i računalstvo 875 3 293 26,57%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
64 366 17,49%
Graditeljstvo i geodezija 354 1 084 32,66%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
38 525 7,24%
Nepoznato 22 459 4,79%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 14 596 2,35%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 35 1 537 2,28%
Promet i logistika 68 1 088 6,25%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 149 1 152 12,93%
Tekstil i koža 1 110 0,91%
Turizam i ugostiteljstvo 36 1 961 1,84%
Umjetnost 36 805 4,47%
Zdravstvo i socijalna skrb 186 2 333 7,97%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 7 350 2,00%
Redovni kandidat strukovni 241 8 038 3,00%
Kandidat 296 3 494 8,47%
Kandidat - vanjski 424 1 385 30,61%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Većina učenika na ispitu iz Matematike na višoj razini (74%) su iz gimnazijskih
programa. Ovom ispitu pristupilo je najviše učenika (3777) iz općih gimnazija, što je više
nego dvostruko od broja učenika iz prirodoslovno-matematičkih gimnazija (1561). Postotak
učenika općih gimnazija koji su pristupili ispitu iz Matematike na višoj razini u odnosu na sve
učenike općih gimnazija iznosi 46%. Ostatak učenika općih gimnazija pristupio je ispitu iz
Matematike na osnovnoj razini. Udio učenika iz prirodoslovno-matematičkih gimnazija koji su
pristupili ispitu iz Matematike je mnogo veći nego udio učenika iz općih gimnazija i iznosi
81,7%. Udio učenika iz prirodoslovnih gimnazija koji su pristupili ispitu iznosi 55,8%. Udio
učenika iz klasičnih i jezičnih gimnazija koji su pristupili ovom ispitu je manji. Iz klasičnih
gimnazija pristupilo je 43,2% učenika, a iz jezičnih gimnazija pristupilo je 27,5% učenika.
Iz sektora Graditeljstvo i geodezija je otprilike svaki treći učenik (32,7%) pristupio
ispitu iz Matematike na višoj razini, a iz sektora Elektrotehnika i računalstvo svaki četvrti
(26,6%), dok ih je iz sektora Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija izišlo 17,5%, a
iz sektora Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 12,9%. Ostali sektori bili su zastupljeni s od
1% do 8% učenika.
27
Osnovni statistički i psihometrijski pokazatelji
Analiza ispita iz Matematike na višoj razini provedena je na temelju rezultata 9540
pristupnika. Ispit se sastojao od 47 zadataka od kojih je 15 bilo zatvorenog tipa, a 32
otvorenog tipa. Neki zadatci bili su dihotomni (tj. u njima je bilo moguće ostvariti 0 ili 1 bod), a
u nekima je bilo moguće postići veći raspon bodova (tj. bili su politomni). Ukupni maksimalni
mogući broj bodova u ispitu iznosio je 60 bodova. U provedenim analizama ukupni rezultat
preračunat je na postotnu skalu. Distribucija ukupnih rezultata prikazana je na slici 3.1.
Slika 3.1. Distribucija ukupnih rezultata u ispitu iz Matematike na višoj razini
Prosječni postignuti rezultat iznosio je 53 postotna boda što ukazuje na prosječnu
težinu ispita. Cijela distribucija neznatno je pomaknuta udesno, tj. prema višim vrijednostima.
Za distribuciju prikazanu na slici 3.1 može se reći da ne odstupa značajno od normalne te da
omogućuje dobro razlikovanje dobrih i loših učenika. Ipak, na ispitu više razine koji služi u
selekcijske svrhe, bilo bi bolje da je ispit nešto teži, tj. da omogućuje bolje razlikovanje u
desnom dijelu, tj. u području viših bodova. U ispitu su postignuti minimalni i maksimalni
mogući broj bodova, tj. 2 pristupnika su ostvarila rezultat 0 i njih 21 rezultat 100.
Osnovni statistički pokazatelji za ispit iz Matematike na višoj razini sažeto su prikazani
u tablici 3.2.
28
Tablica 3.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Matematike na višoj razini
Broj učenika 9 540
Broj čestica 47
Zadatci otvorenog tipa 32
Zadatci zatvorenog tipa 15
Postignuti raspon bodova (%) 0-100
Aritmetička sredina 53,00%
Standardna devijacija 20,80%
Cronbachov α koeficijent, koji govori o pouzdanosti ispita i homogenosti ispitnih
zadataka, iznosio je 0,91. Poželjno je da kod ispita znanja taj koeficijent iznosi barem 0,90.
Taj koeficijent ovisi o broju zadataka te je veći što je u ispitu veći broj zadataka. Kada se
preračuna koliko bi iznosio ovaj koeficijent u slučaju da ispit ima 40 zadataka, dobije se
vrijednost 0,90. Ovaj preračun koristi se kako bi se mogla usporediti homogenost ispitnih
zadataka između različitih ispita. S obzirom na to da ovaj koeficijent u prvom redu pokazuje
kolika je homogenost ispita, očito je da su zadatci ispita iz Matematike na višoj razini prilično
homogeni.
Idući pokazatelj koji se izravno veže za koeficijent Cronbachov α koeficijent jest
standardna pogrješka mjerenja. Ona za ovaj ispit iznosi 6 postotnih bodova. Na temelju ovog
pokazatelja određujemo raspon unutar kojeg bi varirali rezultati istog učenika ako bi se
ponovilo rješavanje ovog ispita. Standardna pogrješka mjerenja bila bi manja kada bi ispit
sadržavao veći broj zadataka. Osnovni psihometrijski pokazatelji na razini cijelog ispita
prikazani su u tablici 3.3.
Tablica 3.3. Psihometrijske karakteristike ispita iz Matematike na višoj razini
Cronbachov α koeficijent 0,91
Cronbachov α koeficijent (40 zadataka) 0,90
Standardna pogrješka mjerenja (%) 6,24
Prosječni indeks težine zadataka (proporcija riješenosti) 0,56
Prosječni koeficijent diskriminativnosti 0,43
Na slici 3.2. prikazana je distribucija indeksa težina (proporcija riješenosti) zadataka.
29
Slika 3.2. Distribucija indeksa težine ispita iz Matematike na višoj razini
Iz distribucije indeksa težine može se vidjeti da je nešto više zadataka raspoređeno u
desnu polovicu slike, tj. da su ti zadatci lakši od prosjeka. Raspon težina zadataka varirao je
od 0,18 do 0,95. Pritom su svega dva zadatka bila izrazito teška s težinom manjom od 0,20,
a više od 5 zadataka imalo je prosječnu riješenost veću od 0,80. Tek jedan zadatak se može
smatrati vrlo laganim jer su ga točno rješili gotovo svi učenici. U tablici 3.3. prikazana je
prosječna vrijednost indeksa težine cijelog ispita koja iznosi 0,56. U svrhu što bolje
diskriminacije učenika na ispitu, bilo bi bolje kada bi u ispitu postojalo više zadataka
prosječne težine.
Distribucija koeficijenata diskriminativnosti prikazana je na slici 3.3.
30
Slika 3.3. Distribucija koeficijenata diskriminativnosti na ispitu iz Matematike na višoj razini
Koeficijenti diskriminativnosti daju informaciju o tome koliko je uradak učenika u
pojedinom zadatku povezan s uratkom učenika u ostatku ispita. U ispitu je poželjno imati
zadatke koji dobro razlikuju pristupnike s obzirom na njihovo znanje. Prosječni koeficijent
iznosi 0,43, što je vrlo visoka i zadovoljavajuća vrijednost. Iz histogramskog prikaza na slici
3.3. može se uočiti da većina zadataka ima koeficijente diskriminativnosti veće od 0,2 što
predstavlja minimalnu prihvatljivu vrijednost. Ovo znači da su zadatci dovoljno diskriminativni
te da pristupnici koji postižu visok ukupni rezultat u ispitu imaju visok rezultat u većini
pojedinačnih zadataka. Politomni zadatci (tj. zadatci u kojima je moguće ostvariti veći raspon
bodova) su uglavnom imali više koeficijente diskriminativnosti. To proizlazi iz činjenice da
politomni zadatci zbog većeg raspona bodovnih kategorija omogućuju bolje razlikovanje
učenika. Dva zadatka su imala vrijednosti koeficijenata diskriminativnosti između 0 i 0,2.
Poželjno je da postotni udio zadataka s tako niskim vrijednostima koeficijenata u ispitu ne
prelazi 10% i taj je kriterij u ovom ispitu postignut.
31
Slika 3.4. Odnos školskih ocjena i ocjena na ispitu iz Matematike na višoj razini
Na slici 3.4. prikazan je odnos ocjena ispita iz Matematike na višoj razini i završnih
školskih ocjena četiriju razreda srednje škole. Desni stupac na slici za svaki pojedini razred
prikazuje postotak pojedine ocjene u ispitu iz Matematike na višoj razini. Ocjenu nedovoljan
dobilo je ukupno 10,8% učenika, ocjenu dovoljan 32,5% učenika, ocjenu dobar 39,4%
učenika, ocjenu vrlo dobar 13,0% učenika i ocjenu odličan 4,3% učenika. Širina pojedinog
stupca na slici označava udio učenika s pojedinom ocjenom u ukupnom broju učenika koji su
polagali ispit iz Matematike na višoj razini.
Pogleda li se izgled mozaik dijagrama za 1. razred srednje škole, može se zaključiti
da su najširi stupci za ocjene dobar i vrlo dobar, što znači da su to bile najzastupljenije
ocjene. Nešto su manje bile zastupljene ocjene dovoljan i odličan. Pogleda li se odnos
školskih ocjena u 1. razredu i ocjena na državnoj maturi, mogu se jasno uočiti dva trenda.
Među pristupnicima koji su imali zaključnu ocjenu dovoljan vrlo je mali udio učenika iz ispita
iz Matematike na višoj razini dobio ocjenu odličan, već su većinom dobivali ocjene
nedovoljan, dovoljan i dobar. Učenici koji su imali zaključnu ocjenu odličan su češće dobivali
ocjenu odličan iz ispita iz Matematike nego što je to bio slučaj u ukupnoj populaciji.
32
Najveći postotak učenika, koji su imali zaključnu ocjenu odličan, dobio je iz ispita iz
Matematike ocjenu vrlo dobar ili ocjenu dobar. Vrlo mali postotak ih je iz ispita dobio ocjenu
dovoljan. Ovakav trend odnosa između ocjene u školi i ocjene iz ispita iz Matematike postoji i
u 2. razredu srednje škole. Ipak, u 3. i 4. razredu je očigledno došlo do pomaka u omjeru
školskih ocjena. Tako u 4. razredu više ne prevladavaju ocjene vrlo dobar i dobar, već vrlo
dobar i odličan pri čemu je ocjena odličan najzastupljenija. Pritom je od onih koji su u 4.
razredu imali ocjenu odličan, na ispitu iz Matematike na višoj razini dominirala je ocjena
dobar, dok su ocjene dovoljan i vrlo dobar bile podjednako zastupljene.
Općenito se iz slike 3.4. može zaključiti da postoji pozitivna povezanost između
školskih ocjena i ocjena iz Matematike. To znači da oni pristupnici koji imaju više školske
ocjene uglavnom imaju i višu ocjenu na ispitu iz Matematike kao i obrnuto. Primjerice, učenici
koji su na ispitu državne mature dobili ocjenu odličan su češće tijekom četiriju godina
srednjoškolskog školovanja imali ocjenu odličan nego bilo koju drugu ocjenu.
Zaključno se može reći da je ispit iz Matematike na višoj razini nešto lakši
pristupnicima koji su ga rješavali. Prosječna riješenost ispita je nešto viša od
polovične i iznosi 53,0% bodova. U ispitu prevladavaju zadatci čiji indeksi težine
zadataka iznose između 0,50 i 0,70, pa je ukupan prosjek težine zadataka 0,56. Pritom
su zadatci visoko diskriminativni što znači da se njime mogu dobro razlikovati učenici
prema svojem znanju. Također, pouzdanost ispita je dovoljno visoka da se može
govoriti o homogenoj strukturi ispita kojom se ispituje matematičko znanje.
Ispitu iz Matematike na višoj razini pristupili su većinom pristupnici iz
gimnazijskih programa (74%). Najviše učenika (3777) dolazi iz općih gimnazija, što je
više nego dvostruko od broja učenika iz prirodoslovno-matematičkih gimnazija (1561).
Također, učenici iz prirodoslovno-matematičkih gimnazija imaju najveći udio u
ukupnom broju učenika nekog programa/sektora i on iznosi visokih 81,7%. Među
strukovnim sektorima najbrojniji su učenici sektora Graditeljstvo i geodezija gdje je
svaki treći učenik iz sektora pristupio ispitu iz Matematike na višoj razini, a slijede ga
sektori Elektrotehnika i računalstvo, Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
te Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija.
Na kraju se može zaključiti da postoji pozitivna povezanost između školskih
ocjena i ocjena iz Matematike. To znači da oni pristupnici koji imaju više školske
ocjene uglavnom imaju i višu ocjenu u ispitu iz Matematike na višoj razini, a vrijedi i
obrnuto.
33
4.4. MATEMATIKA – OSNOVNA RAZINA
U tablici 4.1. nalaze se podatci o pristupanjima učenika iz različitih gimnazijskih
programa/strukovnih sektora ispitu iz Matematike na osnovnoj razini.
Tablica 4.1. Pristupanje ispitu iz Matematike na osnovnoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Dvojezični program jezične gimnazije na francuskom jeziku
8 12 66,67%
Dvojezični program jezične gimnazije na njemačkom jeziku
13 23 56,52%
Jezična gimnazija 1 263 1 809 69,82%
Klasična gimnazija 404 745 54,23%
Opća gimnazija 4 218 8 267 51,02%
Opća gimnazija uz skupinu predmeta na stranom jeziku
18 25 72,00%
Prirodoslovna gimnazija 83 215 38,60%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 309 1 910 16,18%
Umjetnička gimnazija 25 29 86,21%
Redovni kandidat gimnazija 102 4 052 2,52%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
4 942 5 903 83,72%
Elektrotehnika i računalstvo 1 826 3 293 55,45%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
212 366 57,92%
Graditeljstvo i geodezija 546 1 084 50,37%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
352 525 67,05%
Nema sektora 11 12 91,67%
Nepoznato 195 459 42,48%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 475 596 79,70%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 1 045 1 537 67,99%
Promet i logistika 678 1 088 62,32%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 654 1 152 56,77%
Tekstil i koža 75 110 68,18%
Turizam i ugostiteljstvo 1 519 1 961 77,46%
Umjetnost 549 805 68,20%
Zdravstvo i socijalna skrb 1 867 2 333 80,03%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 246 350 70,29%
Redovni kandidat strukovni 842 8 038 10,48%
Kandidat 480 3 494 13,74%
Kandidat - vanjski 375 1 385 27,08%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
34
Ispitu iz Matematike na osnovnoj razini pristupili su većinom pristupnici iz strukovnih
škola/sektora (82%).
Iz gimnazijskih programa, najviše učenika (4218) dolazi iz općih gimnazija. Ukupno je
na ispit iz Matematike na osnovnoj razini pristupilo nešto više od polovice svih učenika općih
gimnazija (51,0%). Ostatak učenika općih gimnazija pristupio je ispitu iz Matematike na višoj
razini. Udio učenika iz jezičnih gimnazija koji su pristupili ispitu iz Matematike na osnovnoj
razini iznosi 69,8%. Ovo znači da je gotovo dvije trećine učenika iz jezičnih gimnazija
pristupilo ispitu iz Matematike na osnovnoj razini. Udio učenika iz klasičnih, prirodoslovnih i
prirodoslovno-matematičkih gimnazija koji su pristupili ovom ispitu iznosi 54,2% za klasične,
38,6% za prirodoslovne i 16,2% za prirodoslovno-matematičke gimnazije. Kao što je ranije
rečeno, vrlo veliki postotak učenika (83,9%) iz prirodoslovno-matematičkih gimnazija
pristupio je ispitu iz Matematike na višoj razini, što je i očekivano s obzirom na njihovo
usmjerenje.
Što se tiče učenika iz strukovnih sektora, iz tablice 4.1. vidljivo je da je ispitu iz
Matematike na osnovnoj razini pristupilo najviše učenika iz sektora Ekonomija, trgovina i
poslovna administracija (4942). To je ujedno i najveći broj učenika među svim
sektorima/programima, što nije neočekivano s obzirom da je Ekonomija, trgovina i poslovna
administracija i brojčano najveći strukovni sektor (N = 5903). Postotak učenika iz sektora
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija u odnosu na broj svih učenika iz tog sektora je
83,7%, što znači da je velika većina učenika iz ovog sektora pristupila ispitu iz Matematike na
osnovnoj razini. U ukupnom broju učenika ovom ispitu relativno je velik broj učenika iz
sljedećih strukovnih sektora: Zdravstvo i socijalna skrb (1867), Elektrotehnika i računalstvo
(1826) i Turizam i ugostiteljstvo (1519). U ukupnom broju, učenici iz prethodno navedenih
sektora, predstavljaju sljedeće udjele: Zdravstvo i socijalna skrb (80,0%), Elektrotehnika i
računalstvo (55,5%) i Turizam i ugostiteljstvo (77,5%). Zanimljivo je da su pristupnici iz svih
sektora u ovom ispitu vrlo visoko zastupljeni i nalaze se većinom u okviru 50-70%
zastupljenosti. Najmanji je udio učenika (41,7%) u ovom ispitu iz sektora Graditeljstvo i
geodezija.
Osnovni statistički i psihometrijski pokazatelji
Analiza rezultata ispita iz Matematike za osnovnu razinu provedena je na rezultatima
22 136 učenika koji su pristupili ispitu. Ispit se sastojao od 33 zadatka od kojih je 16 bilo
zatvorenoga tipa, a 17 otvorenoga. Neki zadatci su bili dihotomni (tj. na njima je bilo moguće
ostvariti 0 ili 1 bod), a neki su bili politomni te je na njima bilo moguće ostvariti 0, 1 ili 2 boda.
35
Ukupni maksimalni mogući broj bodova na ispitu je iznosio 40 bodova. Radi lakše
razumljivosti izvještaja, ukupni rezultat je preračunat na postotnu skalu. Distribucija ukupnih
rezultata prikazana je na slici 4.1.
Slika 4.1. Distribucija ukupnih rezultata u ispitu iz Matematike za osnovnu razinu
Prosječni postignuti rezultat na ispitu iznosio je 49,1 postotnih bodova. Distribucija
ukupnih rezultata je pozitivno asimetrična. To znači da je ispit bio nešto teži populaciji
pristupnika koji su ga rješavali, odnosno nešto veći dio učenika postigao je ukupan rezultat
koji je niži od 50% riješenosti. Tako se iz grafičkog prikaza distribucije (slika 4.1.) može uočiti
da gotovo 55% pristupnika postiže rezultate između 0 i 50% bodova. Ipak, treba istaknuti da
odstupanje od normalne distribucije nije preveliko. Na ispitu je postignut i minimalni i
maksimalni mogući rezultat, tj. bilo je 20 pristupnika koji su ostvarili rezultat 0 i 47 onih koji su
ostvarili rezultat od 100% riješenosti ispita. Osnovni statistički pokazatelji za ispit iz
Matematike za osnovnu razinu sažeto su prikazani u tablici 4.1.
Tablica 4.1. Osnovni statistički pokazatelji za ispit iz Matematike za osnovnu razinu
Broj učenika 23 332
Broj čestica 36
Zadatci otvorenog tipa 20
Zadatci zatvorenog tipa 16
Postignuti raspon bodova (%) 0-100
Aritmetička sredina 49,10%
Standardna devijacija 21,60%
36
Cronbachov α koeficijent koji govori o pouzdanosti ispita i homogenosti ispitnih
zadataka iznosi 0,89. Ranije je rečeno da je poželjno da kod testova znanja taj koeficijent
iznosi barem 0,90. Taj koeficijent ovisi o broju zadataka, te je veći što je u ispitu veći broj
zadataka. Ispit iz Matematike za osnovnu razinu jedan je od ispita državne mature s
najmanjim brojem zadataka. Kad se izračuna koliko bi ovaj koeficijent iznosio u slučaju da
ispit ima 40 zadataka, dobije se vrijednost 0,90. Ovaj preračun se koristi kako bi se mogla
usporediti homogenost ispitnih zadataka između različitih ispita. S obzirom na to da ovaj
koeficijent u prvom redu pokazuje kolika je homogenost ispita, zaključak je da su zadatci
ispita Matematike za osnovnu razinu prilično homogeni.
Idući pokazatelj koji se izravno veže za Cronbachov α jest standardna pogreška
mjerenja. Ona za ovaj ispit iznosi 7,16 postotnih bodova. Na temelju standardne pogreške
mjerenja određujemo raspon unutar kojega bi varirali rezultati istoga pristupnika na
ponovljenim rješavanjima ovoga ispita. Standardna pogreška mjerenja bi bila manja kada bi
ispit sadržavao veći broj zadataka.
Osnovni psihometrijski pokazatelji na razini cijeloga ispita prikazani su u tablici 4.2.
Tablica 4.2. Psihometrijske karakteristike ispita iz Matematike za osnovnu razinu
Cronbachov α koeficijent 0,89
Cronbachov α koeficijent (40 zadataka) 0,90
Standardna pogreška mjerenja (u postocima) 7,16
Prosječni indeks težine zadataka (proporcija riješenosti) 0,49
Prosječni koeficijent diskriminativnosti 0,43
Na slici 4.2. prikazana je distribucija indeksa težina (proporcija riješenosti) zadataka
ispita iz Matematike za osnovnu razinu.
37
Slika 4.2. Distribucija indeksa težine u ispitu iz Matematike za osnovnu razinu
Iz distribucije indeksa težine može se vidjeti da je većina zadataka raspoređena u
središnjem dijelu, odnosno između 0,40 i 0,60. Raspon težina zadataka se kretao od 0,14 do
0,86. U tablici 4.2. prikazana je prosječna vrijednost indeksa težine za cijeli ispit koja iznosi
0,49. To ukazuje da su zadatci težinski dobro prilagođeni populaciji koja je rješavala ispit.
Međutim, iz grafičkog prikaza vidi se da je u području teških zadataka veća koncentracija
nego u području laganih. To je u skladu s nalazom o pozitivno-asimetričnoj distribuciji
ukupnih rezultata.
Distribucija koeficijenata diskriminativnosti prikazana je na slici 4.3. Koeficijenti
diskriminativnosti daju informaciju o tome koliko je uradak učenika na pojedinom zadatku
povezan s uratkom učenika na ostatku ispita. Prosječni koeficijent iznosi 0,43. Minimalna
željena vrijednost koeficijenta je 0,30 što znači da je ispit u prosjeku visoko diskriminativan.
Nijedan zadatak nema negativnu vrijednost koeficijenata diskriminativnosti što je poželjno.
To znači da pristupnici s višim ukupnim rezultatom imaju veću vjerojatnost riješiti točno svaki
pojedini zadatak nego pristupnici s nižim ukupnim rezultatom. Dva zadatka imaju vrijednosti
koeficijenata diskriminativnosti niži od 0,20. Poželjno je da postotni udio zadataka s tako
niskim vrijednostima koeficijenata u ispitu ne prelazi 10% i taj je kriterij u ovome ispitu
zadovoljen.
38
Slika 4.3. Distribucija koeficijenata diskriminativnosti u ispitu iz Matematike za osnovnu razinu
Iz histogramskog prikaza može se uočiti da većina zadataka ima koeficijente
diskriminativnosti veće od 0,3. Ovo znači da su zadatci uglavnom dobro diskriminativni, te da
pristupnici koji imaju visoke ukupne rezultate na ispitu imaju veću šansu da će i pojedine
zadatke riješiti točno. Najveći broj zadataka ima diskriminativnost između 0,45 i 0,50, dok su
samo dva zadatka s koeficijentom diskriminativnosti manjim od 0,20.
Na slici 4.4. prikazan je odnos ocjena ispita iz Matematike na osnovnoj razini i
završnih školskih ocjena četiriju razreda srednje škole. Desni stupac na slici 4.4 za svaki
pojedini razred prikazuje postotak pojedine ocjene ispita iz Matematike na osnovnoj razini.
39
Slika 4.4. Odnos školskih ocjena i ocjena u ispitu iz Matematike na osnovnoj razini
Tako je ocjenu nedovoljan dobilo ukupno 13,3% učenika, ocjenu dovoljan 38,0%
učenika, ocjenu dobar 30,2% učenika, ocjenu vrlo dobar 15,2% učenika te ocjenu odličan
3,3% učenika. Širina pojedinog stupca na slici 4.4. označava udio učenika s pojedinom
ocjenom u ukupnom broju učenika koji su polagali ispit iz Matematike na osnovnoj razini.
Pogleda li se izgled mozaik dijagrama za sva četiri razreda srednje škole, može se
zaključiti da su najširi stupci za ocjenu dovoljan, što znači da je to bila najzastupljenija ocjena
tijekom srednje škole. Sljedeća najzastupljenija ocjena je dobar, a ostalih ocjena ima manje.
U trećem i četvrtom razredu srednje škole povećava se udio učenika koji nisu slušali nastavu
Matematike i nemaju školsku ocjenu iz tog predmeta. Učenici koji nisu imali nastavu
Matematike su u prosjeku imali najniže rezultate u ispitu iz Matematike na osnovnoj razini.
Distribucija ocjena na ispitu iz Matematike na osnovnoj razini kod učenika koji nisu slušali
nastavu Matematike pomaknuta je prema nižim vrijednostima u odnosu na distribuciju ocjena
ostalih učenika. Pogleda li se odnos školskih ocjena i ocjena iz Matematike na osnovnoj
razini, vidljivo je kako među učenicima koji su u nekom od četiriju razreda srednje škole imali
zaključnu ocjenu dovoljan postoji vrlo mali udio učenika koji su na ispitu iz Matematike na
osnovnoj razini dobili ocjenu odličan. Većinom su dobivali ocjene dovoljan i dobar. Učenici
koji su imali zaključnu ocjenu odličan iz Matematike u nekom od četiriju razreda srednje
škole češće su dobivali ocjenu odličan na ispitu iz Matematike na osnovnoj razini nego što je
40
to bio slučaj za ukupnu populaciju. Najveći postotak učenika koji je u nekom od četiriju
razreda srednje škole imao zaključnu ocjenu odličan iz Matematike, dobio je na ispitu iz
Matematike na osnovnoj razini ocjenu vrlo dobar ili ocjenu dobar.
Općenito se iz slike 4.4. može zaključiti da postoji pozitivna povezanost između
školskih ocjena iz Matematike i ocjena ispita iz Matematike na osnovnoj razini. To znači da
oni pristupnici koji imaju više školske ocjene uglavnom imaju i višu ocjenu iz ispita državne
mature. Također, oni pristupnici koji imaju niže školske ocjene uglavnom imaju i nižu ocjenu
iz ispita državne mature. Većina učenika koji su prijavljivali osnovnu razinu ispita iz
Matematike imala je zaključnu ocjenu dovoljan na kraju nekog od četiriju razreda srednje
škole, a veliki udio ovih pristupnika uopće nije slušao nastavu iz Matematike u trećem i
četvrtom razredu.
Zaključno se može reći da je ispit iz Matematike na osnovnoj razini umjereno
težak učenicima koji su ga rješavali te da se ukupni rezultati učenika uglavnom
grupiraju oko srednjih vrijednosti rezultata, a manji broj učenika ostvario je vrlo niske
ili vrlo visoke rezultate. Ipak, nešto je veći udio učenika s rezultatima u
ispodpolovičnom rasponu bodova. Diskriminativnost pojedinih zadataka i ispita u
cjelini je zadovoljavajuća, čak, štoviše, ide prema višim vrijednostima, što znači da je
ispitom i zadatcima moguće dobro razlikovati učenike prema njihovom znanju iz
Matematike. Analiza pouzdanosti i standardna pogrješka mjerenja ukazuje na solidnu
homogenost.
Ispitu iz Matematike na osnovnoj razini pristupili su većinom pristupnici iz
strukovnih sektora (82%). Ovom ispitu pristupilo je najviše učenika iz sektora
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija. Što se tiče gimnazijskih programa,
ispitu je pristupio najveći udio učenika iz jezičnih gimnazija, a najmanje iz
prirodoslovno-matematičkih gimnazija jer su ti pristupnici dominantno birali ispit iz
Matematike na višoj razini. Vrlo je velik postotak učenika iz sektora Ekonomija,
trgovina i poslovna administracija, no zanimljivo je da su i preostali sektori prema
svojim udjelima visoko zastupljeni, većinom u rasponu od 50% do 70%.
Može se zaključiti da postoji pozitivna povezanost između školskih ocjena iz
Matematike i ocjena na ispitu iz Matematike. To znači da oni pristupnici koji imaju više
školske ocjene uglavnom imaju i višu ocjenu na ispitu iz Matematike, a vrijedi i
obrnuto. Većina učenika koji su prijavili osnovnu razinu ispita iz Matematike imala je
zaključnu ocjenu dovoljan na kraju nekog od četiriju razreda srednje škole ili uopće
nije slušala nastavu iz Matematike.
41
5. STRANI JEZICI
Prije statističkog i psihometrijskog izvješća o rezultatima državne mature za strane
jezike treba istaknuti specifičnosti analize rezultata unutar ovih predmeta kako bi čitateljima
bile jasnije interpretacije dobivenih parametara koje se u određenom dijelu razlikuju od
interpretacija za ostale predmete. Prije svega valja istaknuti da je prilikom interpretacije
rezultata ispita iz stranih jezika potrebno voditi računa o tome da se znanje stranih jezika
analizira prema ZEROJ-u (Zajednički europski referentni okvir za jezik) koji znanje svrstava u
šest različitih razina od A1 do C2. To znači da bodovi u nekom ispitu, distribuirani od najnižih
do najviših vrijednosti, mogu, ali ne nužno pokrivati različite razine znanja prema ZEROJ-u.
Skale razina znanja prema ZEROJ-u prihvaćene su u Europi kao jedan od načina
izvještavanja o praktičnom značenju rezultata ispita koji ima općerazumljivo značenje za
učitelje i ostale zainteresirane strane. Rezultati ispita postaju puno razumljiviji i jasniji, tj.
upućuju na to koje su mogućnosti pojedinih učenika s najmanjim rezultatom na nekoj razini
ako su povezani s nekom razinom znanja prema ZEROJ-u (North i Jones, 2009).
Drugim riječima, učenici koji u određenom ispitu B2 razine postižu vrlo malo bodova
zapravo ne dostižu B2 razinu nego neku nižu razinu, primjerice, B1 razinu. U tom bi slučaju
distribucija rezultata dobivenih u ispitu B2 razine prema ZEROJ-u mogla biti lagano
pomaknuta prema višim vrijednostima i u ovom slučaju to ne bi ukazivalo na prelagan ispit
nego na ispit koji je primjeren učenicima sa znanjem na B2 razini. Svi učenici koji postižu
25% i više bodova na B2 razini ostaju normalno distribuirani unutar svoje razine, što u
konačnici ukazuje na to da je postignuta očekivana normalna distribucija rezultata unutar te
razine. Učenici koji su postigli manje od 25% bodova u nekom ispitu zapravo imaju nižu
razinu znanja prema ZEROJ-u stoga je za njih ovaj ispit bio zapravo pretežak. Ti bi učenici
postigli visoke ili vrlo visoke rezultate u ispitu B1 razine prema ZEROJ- u pa bi u distribuciji
rezultata u ispitu B1 razine vjerojatno bili među višim vrijednostima (North i Jones, 2009).
Iako se ovakve specifičnosti trebaju uzeti u obzir prilikom interpretacije rezultata u
ispitima stranih jezika važno je voditi računa o tome da se određena razina ispita prema
ZEROJ-u postiže isključivo procjenom članova stručne radne skupine i recenzenta ispita.
Radi lakšeg snalaženja i razumijevanja Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike
konkretni pokazatelji prema kojima se određuje razina ispita prema ZEROJ-u prikazani su u
sljedećoj tablici.
42
Tablica IV. Opis različitih razina znanja prema ZEROJ-u
A1 A2 B1 B2 C1 C2
Slušanje Mogu razumjeti poznate riječi i osnovne fraze koje se odnose na mene, moju obitelj i neposrednu konkretnu okolinu ako sugovornik govori polako i razgovijetno.
Mogu razumjeti fraze i najčešće korištene riječi iz područja od neposrednog osobnog interesa, primjerice, jednostavne podatke o sebi i obitelji, informacije vezane za kupovanje, neposrednu okolinu, posao). Mogu shvatiti osnovno značenje kratkih, jasnih i jednostavnih poruka i javnih obavijesti.
Mogu razumjeti glavne misli jasnog standardnog razgovora na poznate teme s kojima se redovito susrećem na poslu, u školi, u slobodno vrijeme itd. Mogu razumjeti glavne poruke mnogih radijskih i televizijskih programa o tekućim događajima ili teme od osobnog i profesionalnog interesa ako su iskazane relativno polako i razumljivo.
Mogu razumjeti duže govore i predavanja te pratiti čak i složenu argumentaciju ako mi je tema barem donekle poznata. Mogu razumjeti veći dio televizijskih vijesti i programa koji se bave tekućim događajima. Mogu razumjeti većinu filmova na standardnom jeziku.
Mogu razumjeti dugi govor čak i kad nije jasno strukturiran i kad veze među rečenicama nisu jasno iskazane, već se samo podrazumijevaju. Mogu bez prevelikog napora razumjeti televizijske programe i filmove.
Nemam poteškoća u razumijevanju bilo koje varijante govornog jezika, bilo u izravnoj komunikaciji, bilo preko medija, čak ni kad se govori brzinom izvornog govornika, uz uvjet da imam vremena prilagoditi se određenom naglasku.
Čitanje Mogu prepoznati poznata imena, riječi i vrlo jednostavne rečenice, primjerice, na oglasima postavljenim na javnim mjestima, plakatima ili u katalozima.
Mogu čitati vrlo kratke, jednostavne tekstove. Mogu pronaći određenu predvidivu informaciju u jednostavnim svakodnevnim pisanim materijalima kao što su oglasi, prospekti, jelovnici i vozni redovi te mogu razumjeti kratka jednostavna osobna pisma.
Mogu razumjeti tekstove koji su uglavnom pisani običnim jezikom ili jezikom moje struke. Mogu razumjeti opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima.
Mogu čitati članke i izvještaje koji obrađuju suvremene probleme i u kojima pisac zauzima određene stavove ili izražava određena stajališta. Mogu razumjeti suvremenu književnu prozu.
Mogu razumjeti duge i kompleksne činjenične književne tekstove te uvažavati stilske različitosti. Mogu razumjeti specijalizirane članke i duže tehničke upute, čak i kad se ne odnose na moje područje.
Mogu bez poteškoća čitati sve vrste tekstova, uključivši apstraktne, strukturno ili lingvistički složene tekstove poput priručnika, specijaliziranih članaka i književnih
43
Pisanje Mogu napisati kratku jednostavnu razglednicu, primjerice, poslati pozdrave s ljetovanja. Mogu popuniti obrasce osobnim podatcima, primjerice, unijeti svoje ime, državljanstvo i adresu u hotelski prijavni obrazac.
Mogu napisati kratke jednostavne bilješke i poruke. Mogu napisati vrlo jednostavno osobno pismo, primjerice, pismo zahvale.
Mogu napisati jednostavan vezani tekst na poznatu temu ili temu od osobnog interesa. Mogu napisati osobno pismo opisujući svoje doživljaje i dojmove.
Mogu napisati jasan i podroban tekst o velikom broju tema iz područja svojeg interesa. Mogu napisati sastav ili izvještaj prenoseći informaciju ili navodeći razloge za ili protiv određenog stajališta. Mogu napisati pismo u kojem jasno izražavam značenje koje osobno pridajem određenim događajima i iskustvima.
Mogu se izraziti jasnim, dobro strukturiranim tekstom te razvijati svoja stajališta. Mogu pisati o složenim temama u pismu, sastavu ili izvještaju naglašavajući ono što smatram važnim. Mogu odabrati stil koji odgovara čitatelju kojem je to namijenjeno.
Mogu napisati jasan i tečan tekst primjerenim stilom. Mogu napisati složena pisma, izvještaje ili članke u kojima je određena tema jasno i logično iznesena kako bi primatelj mogao uočiti i zapamtiti bitne točke. Mogu napisati sažetke i prikaze stručnih ili književnih djela.
*Preuzeto s dokumenti.ncvvo.hr
44
Iz tablice je vidljivo da se razine poznavanja određenog jezika procjenjuju prema
mogućnosti korištenja jezika, a ne samo prema osnovnim gramatičkim ili pravopisnim
znanjima, što čini osnovna svojstva svih ispita državne mature iz stranih jezika. Kod stranih
jezika osnovna razina ispita temelji se na odrednicama A2 razine prema ZEROJ-u, a viša
razina ispita temelji se na osnovnim odrednicama B2 razine prema ZEROJ-u.
Ispit iz stranog jezika polaže se kao obvezni dio državne mature, no moguće ga je
polagati i kao izborni, ovisno o potrebama za upis na fakultete. Učenici koji u pojedinoj
školskoj godini pristupaju ispitu iz stranog jezika kao obveznog dijela državne mature mogu
polagati jedan od sedam ispita (stranih jezika): Engleski, Njemački, Talijanski, Francuski,
Španjolski te Latinski i Grčki jezik ako dolaze iz klasičnih gimnazija. Pritom velika većina
učenika polaže ispit iz Engleskog jezika, dok nešto manje njih polaže ispit iz Njemačkog
jezika. Uvjet za odabir jednog od ovih jezika u obveznom dijelu državne mature je da je
učenik najmanje dvije školske godine tijekom srednjeg obrazovanja imao pozitivnu zaključnu
ocjenu iz tog predmeta. Ako to nije slučaj, željeni strani jezik može se polagati kao izborni
predmet. Isto tako, budući da učenicima strukovnih škola državna matura nije obvezan dio
završetka školovanja nego služi isključivo upisu na pojedine fakultete, oni ne predstavljaju u
potpunosti reprezentativni uzorak za svoj obrazovni program. Drugim riječima, nisu svi
učenici iz tih škola pristupili ispitima državne mature kao što je to slučaj kod gimnazijskih
programa. Tu je također i pitanje odabira razine ispita koju učenik želi polagati na državnoj
maturi, što može ovisi o različitim čimbenicima.
O svemu ovom valja voditi računa prilikom interpretacije dobivenih rezultata jer su
ukupni dobiveni rezultati za pojedine ispite iz stranog jezika zajednički, tj. objedinjuju
rezultate koje su ostvarili učenici koji su polagali taj ispit i kao glavni i kao izborni predmet
jednako kao što objedinjuju rezultate učenika iz različitih strukovnih sektora i gimnazijskih
programa. Iz tog se razloga vrlo često događa da postoji znatan broj učenika koji u nekom
razredu nisu ocijenjeni iz stranog jezika jer ga možda nisu slušali tijekom te godine, a mogli
su ga izabrati i kao fakultativnu nastavu, što je treći mogući slučaj kod stranih jezika. Osim
toga, moguće je da se neki strani jezici polažu kao izborni predmeti, a da ih učenik nije
uopće slušao u školi nego ih je imao u vannastavnim aktivnostima. Zbog svega navedenog
zaključno se može reći da se rezultati ispita mogu slabije generalizirati na općoj razini te da
je o njima potrebno izvještavati s određenom razinom opreza.
45
5.1. ENGLESKI JEZIK - VIŠA RAZINA
U tablici 5.1. nalaze se podatci o pristupanjima učenika iz različitih gimnazijskih
programa/strukovnih sektora ispitu iz Engleskog jezika na višoj razini.
Tablica 5.1. Pristupanje ispitu iz Engleskog jezika na višoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Dvojezični program jezične gimnazije na francuskom jeziku
6 12 50,00%
Dvojezični program jezične gimnazije na njemačkom jeziku
15 23 65,22%
Jezična gimnazija 1 508 1 809 83,36%
Klasična gimnazija 546 745 73,29%
Opća gimnazija 5 889 8 267 71,24%
Opća gimnazija uz skupinu predmeta na stranom jeziku
22 25 88,00%
Prirodoslovna gimnazija 121 215 56,28%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 1 312 1 910 68,69%
Umjetnička gimnazija 26 29 89,66%
Redovni kandidat gimnazija 188 4 052 4,64%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
1 775 5 903 30,07%
Elektrotehnika i računalstvo 449 3 293 13,63%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
86 366 23,50%
Graditeljstvo i geodezija 260 1 084 23,99%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
164 525 31,24%
Nepoznato 73 459 15,90%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 106 596 17,79%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 178 1 537 11,58%
Promet i logistika 121 1 088 11,12%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 79 1 152 6,86%
Tekstil i koža 6 110 5,45%
Turizam i ugostiteljstvo 730 1 961 37,23%
Umjetnost 271 805 33,66%
Zdravstvo i socijalna skrb 643 2 333 27,56%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 31 350 8,86%
Redovni kandidat strukovni 412 8 038 5,13%
Kandidat 447 3 494 12,79%
Kandidat – vanjski 389 1 385 28,09%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
46
U tablici 5.1. prikazan je udio učenika koji su pristupili ispitu iz Engleskog jezika na
višoj razini u pojedinim gimnazijskim programima i strukovnim sektorima. Pregledom tablice
može se zaključiti kako je na ispitu iz Engleskog jezika na višoj razini najveći udio pristupnika
iz umjetničke gimnazije, ukupno 89,66%. Uz umjetničku gimnaziju najveći udio svojih
učenika na ovome ispitu ima opća gimnazija uz skupinu predmeta na stranom jeziku
(88,00%) i jezične gimnazije (83,36%). Značajan udio imaju također klasične gimnazije sa
73,29% pristupnika i opće gimnazije sa 71,24% pristupnika.
No, najveći broj učenika u ukupnom broju učenika koji su pristupili ovom ispitu je iz
općih gimnazija (5889) zbog toga što se radi brojčano najvećem programu.
Ispit iz Engleskog jezika na višoj razini značajno manje polažu učenici strukovnih
sektora, a među njima je najzastupljeniji sektor Turizam i ugostiteljstvo s 37,23% svojih
pristupnika. Zatim slijede Umjetnost s 33,66% pristupnika te Grafička tehnologija i audio-
vizualno oblikovanje s 31,24% pristupnika. Dakle, oko trećine ovih učenika odabralo je
polagati ispit iz Engleskog jezika na višoj razini. Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
kao najbrojniji sektor od 1775 učenika se tako nalazi tek na 4. mjestu s 30,07% učenika.
Najmanji broj pristupnika u ukupnom broju čine učenici sektora Tekstil i koža, njih je svega 6
odabralo polagati ovaj ispit. Kako će se kasnije vidjeti, i u ispitu iz Njemačkog jezika sektor
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija ide u korak s gimnazijskim programima radi
toga što je u tom sektoru veliki broj učenika.
Osnovni statistički i psihometrijski pokazatelji
Ispit iz Engleskog jezika na višoj razini sastoji se od triju ispitnih cjelina. Prvom
cjelinom ispituje se vještina čitanja, drugom vještina pisanja, a trećom vještina slušanja.
Druga ispitna cjelina sastoji se od zadatka esejskog tipa. Pristupnici moraju napisati
raspravljački školski esej od 200 do 250 riječi na zadanu temu. Zadatak esejskog tipa se
ocjenjuje prema ljestvici za ocjenjivanje koja se sastoji od četiriju kriterija: izvršenje zadatka,
koherencija i kohezija, vokabular i gramatika.
Distribucija ukupnih rezultata u ispitu iz Engleskog jezika na višoj razini prikazana je na slici
5.1.
47
Slika 5.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Engleskog jezika na višoj razini
Ispit iz Engleskog jezika na višoj razini pisalo je ukupno 15853 učenika. Ispit se
sastojao od 69 zadataka, od čega su četiri zadatka kriteriji za ocjenjivanje eseja. Ispit iz
Engleskog jezika na višoj razini pokriva znanje jezika na B2 razini prema ZEROJ-u.
Prosječni rezultat ispita u postotcima iznosio je 68,80%, a raspršenje rezultata oko
aritmetičke sredine bilo je 12,10%. Na slici 5.1. vidi se da je distribucija rezultata ispita
negativno asimetrična, što znači pomaknuta prema višim vrijednostima. To znači da ga
većina učenika koja posjeduje znanje iz Engleskog jezika na B2 razini prema ZEROJ-u
uspješno rješava. Minimalan postignuti broj postotnih bodova iznosio je 9,67, ali općenito vrlo
mali broj učenika postiže loše rezultate u ispitu. Svega je dvoje učenika postiglo manje od 15
postotnih bodova. Ti su učenici najvjerojatnije oni s nižom razinom znanja engleskog jezika
prema ZEROJ-u od ispitivane B2 razine. Stoga se može zaključiti da se ovim ispitom lako
mogu izdvojiti učenici s lošijim znanjem Engleskog jezika iako nije ispunjen uvjet
diskriminiranja učenika duž cijelog raspona znanja od 0 do 100%. Maksimalni rezultat je 98%
od ukupnog mogućeg rezultata u ispitu kojeg nijedan pristupnik nije postigao. No, najviši
postignuti rezultat na ispitu od 98% postiglo je svega dvoje od ukupno 15853 učenika koji su
pristupili ovome ispitu što znači da se ispitom mogu dobro razlikovati oni najuspješniji na
višoj razini engleskog jezika.
Osnovni statistički pokazatelji za ispit iz Engleskog jezika na višoj razini sažeto su
prikazani u tablici 5.2.
48
Tablica 5.2. Osnovni statistički pokazatelji za ispit iz Engleskog jezika na višoj razini
Broj učenika 15 853
Broj čestica 69
Zadatci otvorenog tipa 12
Zadatci zatvorenog tipa 57
Postignuti raspon bodova (%) 9,67-97,33
Aritmetička sredina 68,80%
Standardna devijacija 12,10%
Cronbachov α koeficijent, koji govori o pouzdanosti ispita i homogenosti ispitnih
zadataka, iznosio je 0,89. Poželjno je da kod ispita znanja taj koeficijent iznosi barem 0,90.
Taj koeficijent ovisi o broju zadataka te je veći što je u ispitu veći broj zadataka. Kada se
preračuna koliko bi iznosio ovaj koeficijent u slučaju da ispit ima standardnu formu od 40
zadataka, dobije se vrijednost 0,82. Ovaj preračun koristi se kako bi se mogla usporediti
homogenost ispitnih zadataka između različitih ispita. S obzirom na to da ovaj koeficijent u
prvom redu pokazuje kolika je homogenost ispita, očito je da zadatci ispita iz Engleskog
jezika na višoj razini imaju nešto nižu homogenost od poželjne.
Idući pokazatelj koji se izravno veže za Cronbachov α koeficijent jest standardna
pogreška mjerenja. Ona predstavlja pouzdanost ispita izraženu kroz bodove. Za ovaj ispit
iznosila je 4,01 postotna boda, što je prilično niska i zadovoljavajuća vrijednost. To znači da
kada bi se ponovilo ovo isto mjerenje, tj. kada bi se u jednakim uvjetima primijenio ispit,
rezultat pojedinog učenika nalazio bi se u intervalu ±4,01 postotna boda u odnosu na
postignuti rezultat u ovom ispitu. To vrijedi ako se želi predvidjeti rezultat ponovljenog
mjerenja uz vjerojatnost od 68%.
Subskale čitanja i pisanja imaju pouzdanost koja je u skladu s ukupnom pouzdanosti
ispita, no subskala slušanja je nešto niže pouzdanosti i iznosi za standardnu formu od 40
zadataka 0,75.
Osnovni psihometrijski pokazatelji na razini cijelog ispita prikazani su u tablici 5.3.
49
Tablica 5.3. Psihometrijske karakteristike ispita iz Engleskog jezika na višoj razini
Cronbachov α koeficijent
0,89
Cronbachov α koeficijent (korigiran)
0,82
Standardna pogrješka mjerenja (%)
4,01
Prosječni indeks težine zadataka (proporcija riješenosti)
0,66
Prosječni koeficijent diskriminativnosti
0,30
Iz histogramskog prikaza može se uočiti da je u ispitu prisutan gotovo čitavi raspon
težina zadataka (od 0,02 do 0,97) no većina zadataka pripada kategoriji lakših zadataka.
Najveći broj zadataka ima koeficijent težine između 0,50 i 1,00 što znači da ih riješava više
od polovice pristupnika dok je tek 13 zadataka u ispitu koje rješava manje od 50 %
pristupnika. Najveći broj zadataka u ispitu riješilo oko 65% pristupnika. Dva zadatka rješava
manje od 10% pristupnika te se oni mogu smatrati iznimno teškim, a čak devet zadataka
rješava više od 90% pristupnika. U ispitu je 21 zadatak koje rješava više od 80% pristupnika
iako niti jedan pristupnik nije postigao maksimalan broj bodova. Svaki ispit trebao bi biti
primjerene težine za učenike na kojoj je primijenjen, što znači da bi prosječna riješenost
ispita trebala biti oko 50%. Kad se radi o ispitima određene razine prema ZEROJ-u, vrh
distribucije može biti pomaknut prema zadatcima koje uspješno rješava i više od 50%
učenika zbog toga što razina znanja učenika može biti veća od one koja se ispituje ovim
ispitom, a to je B2 prema ZEROJ-u. S obzirom da je prosječna težina ispita iznosila oko 65%
možemo zakljućiti da su ovi zadatci nešto lakši pristupnicima koji su ih rješavali. Broj laganih
zadataka je u ovom ispitu potrebno smanjiti, a povećati broj srednje teških zadataka kako bi
se postiglo bolje razlikovanje učenika s iznadprosječnim rezultatima.
50
Slika 5.2. Distribucija indeksa težine u ispitu iz Engleskog jezika na višoj razini
Iduća razmatrana karakteristika zadatka je diskriminativnost izražena preko
koeficijenta diskriminativnosti, koji nam daje informaciju o tome koliko je uradak učenika u
pojedinom zadatku povezan s uratkom učenika u ostatku ispita. Dakle, cilj je zadatka da je
na temelju prosječnog uratka u njemu moguće razlikovati skupine učenika s obzirom na
ukupni uradak u ispitu, odnosno da je s pomoću pojedinog zadatka moguće razlikovati bolje i
lošije učenike. Što je povezanost viša, zadatak je diskriminativniji, odnosno bolje razlikuje
lošije od boljih učenika. Distribucija koeficijenata diskriminativnosti ispita iz Engleskog jezika
na višoj razini prikazana je na slici 5.3. Prosječni koeficijent iznosio je 0,30. Poželjne
vrijednosti indeksa diskriminativnosti su one iznad 0,3 pa možemo reći da je ovaj ispit na
samoj granici prihvatljive diskriminativnosti.
51
Slika 5.3 Distribucija koeficijenata diskriminativnosti na ispitu iz Engleskog jezika na višoj razini
Iz histogramskog prikaza može se uočiti da koeficijenti diskriminativnosti variraju
između -0,28 i 0,68. Jedan zadatak pokazao je negativnu diskriminativnost što znači da su
na njemu dobre rezultate postizali učenici s lošijim ukupnim rezultatom na ispitu. To znači da
je rezultat na tom zadatku zasićen s velikom pogreškom mjerenja te da ne ukazuje na
stvarno znanje učenika. Prosječna rješenost tog zadatka iznosila je oko 50% što znači da je
zadatak bio prosječno težak no u pravilu su na njega točno odgovarali oni sa slabijim
znanjem engleskog jezika, dok su oni s boljim znanjem na njemu griješili. Zadatak je
pripadao području slušanja pa je moguće da je uzrok tome nejasnoća reprodukcije ili slično.
Ukupno 12 zadataka ima diskriminativnost manju od 0,20 što je iznad granice prihvatljivosti
od 10% u odnosu na ukupan broj zadataka u ispitu. Još su 22 zadatka u ispitu koji imaju
diskriminativnost manju od 0,30 zbog čega je i prosječna diskriminativnost u ispitu prilično
niska. Tako niske vrijednosti upućuju na to da ti zadatci ne udovoljavaju osnovnoj svrsi ispita,
a to je međusobno razlikovanje učenika prema njihovom znanju. Nadalje, ovako niske
vrijednosti mogu upućivati i na to da ti zadatci ne mjere isti konstrukt kao i svi ostali te da na
njihovo rješavanje djeluju neki drugi čimbenici koji nisu povezani s ukupnim rezultatom na
ispitu.
52
Slika 5.4. Odnos školskih ocjena i ocjena u ispitu iz Engleskog jezika na višoj razini
Naposljetku je provedena i analiza povezanosti školskih ocjena i ocjena u ispitu
državne mature. Rezultati su prikazani grafički mozaik dijagramom na slici 5.4.
Na slici 5.4. prikazan je odnos ocjena u ispitu iz Engleskog jezika na višoj razini i
završnih školskih ocjena četiriju razreda srednje škole. Desni stupac na slici 5.4 za svaki
pojedini razred prikazuje postotak pojedine ocjene u ispitu državne mature iz Engleskog
jezika na višoj razini. Ocjenu nedovoljan dobilo je 0,6% učenika, ocjenu dovoljan 6,8%
učenika, ocjenu dobar 50,2% učenika, ocjenu vrlo dobar 35,3% učenika te ocjenu odličan
7,3% učenika.
Širina pojedinog stupca na slici 5.4. označava udio učenika s pojedinom školskom
ocjenom iz Engleskog jezika u ukupnom broju učenika koji su polagali ispit iz tog predmeta.
Pogleda li se izgled mozaik dijagrama četiriju razreda srednje škole, može se zaključiti da su
najširi stupci za ocjenu vrlo dobar i odličan, što znači da su ispit iz Engleskog jezika na višoj
razini najviše polagali učenici s ocjenama odličan i vrlo dobar iz Engleskog jezika. Rjeđe su
ovaj ispit polagali oni koji su kroz sva četiri razreda imali ocjenu dobar i dovoljan. Najmanje je
zastupljena školska ocjena dovoljan kao i udio učenika koji nisu imali nastavu nastavu iz
Engleskog jezika ili nemaju školsku ocjenu iz tog predmeta. Kod tih učenika, kao i kod
53
skupine učenika koji su u školi imali ocjene dovoljan, prevladava ocjena dobar na državnoj
maturi. Kod skupine učenika koji su tijekom školovanja imali iz Engleskog jezika ocjenu
dobar najveći je broj onih koji su dobili na ispitu državne mature ocjenu dobar, kod vrlo
dobrih učenika podjednak je broj dobrih i vrlo dobrih na ovome ispitu dok kod odličnih
učenika prevladava ocjena vrlo dobar na ovom ispitu. Također, učenici koji su imali zaključnu
ocjenu odličan u nekom od četiriju razreda srednje škole dva puta češće su dobivali ocjenu
odličan iz ispita državne mature nego što je to bio slučaj za ukupnu populaciju.
Općenito se iz slike 5.4. može zaključiti da postoji pozitivna povezanost između
školskih ocjena i ocjena u ispitu državne mature. To znači da oni pristupnici koji imaju više
školske ocjene uglavnom imaju i višu ocjenu iz ispita državne mature. Također, oni
pristupnici koji imaju niže školske ocjene uglavnom imaju i nižu ocjenu iz ispita državne
mature.
Zaključno se može reći za ispit iz Engleskog jezika na višoj razini da ga većina
učenika koja posjeduje znanje iz Engleskog jezika na B2 razini prema ZEROJ-u
uspješno rješava. Ipak, poželjno je povećati broj teških i srednje teških zadataka. U
ispitu je jedan zadatak s negativnom diskriminativnosti što se smatra nepoželjnim
svojstvom zadatka. Veliki broj zadataka u ispitu ima nisku diskriminativnost što
narušava prosječnu diskriminativnost ispita u cjelini. Pouzdanost za cijeli ispit je
nešto niža od očekivane, no i tomu najviše doprinosi utjecaj subskale slušanja s
razumijevanjem u kojem na pravi rezultat u zadatcima očigledno utječu neki
nesisitematski čimbenici pa je prisutna velika pogrješka mjerenja.
Ispitu iz Engleskog jezika na višoj razini značajno su više pristupili učenici
gimnazijskih programa u odnosu na strukovne sektore. Najveći udio pristupnika je iz
umjetničke gimnazije, ukupno 89,66%. Uz umjetničku gimnaziju najveći udio
pristupnika na ovome ispitu ima opća gimnazija uz skupinu predmeta na stranom
jeziku (88,00%) i jezične gimnazije (83,36%). U strukovnim sektorima najveći udio
učenika koji su pristupili ovom ispitu čine pristupnici iz sektora Turizam i
ugostiteljstvo. Svaki treći učenik ovoga sektora pristupio je ispitu iz Engleskog jezika
na višoj razini.
Postoji pozitivna povezanost između školskih ocjena i ocjena iz ispita državne
mature. To znači da oni učenici koji imaju više školske ocjene iz Engleskog jezika
uglavnom imaju i višu ocjenu iz ispita Engleskog jezika na višoj razini i obrnuto.
54
5.2. ENGLESKI JEZIK - OSNOVNA RAZINA
U tablici 6.1. nalaze se podatci o pristupanjima učenika iz različitih gimnazijskih
programa i strukovnih sektora ispitu iz Engleskoga jezika na osnovnoj razini.
Tablica 6.1. Pristupanje ispitu iz Engleskog jezika na osnovnoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Dvojezični program jezične gimnazije na njemačkom jeziku
1 23 4,35%
Jezična gimnazija 184 1 809 10,17%
Klasična gimnazija 116 745 15,57%
Opća gimnazija 1 811 8 267 21,91%
Prirodoslovna gimnazija 76 215 35,35%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 500 1 910 26,18%
Umjetnička gimnazija 2 29 6,90%
Redovni kandidat gimnazija 22 4 052 0,54%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
2 813 5 903 47,65%
Elektrotehnika i računalstvo 1 997 3 293 60,64%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
177 366 48,36%
Graditeljstvo i geodezija 534 1 084 49,26%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
190 525 36,19%
Nema sektora 11 12 91,67%
Nepoznato 120 459 26,14%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 321 596 53,86%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 735 1 537 47,82%
Promet i logistika 545 1 088 50,09%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 631 1 152 54,77%
Tekstil i koža 48 110 43,64%
Turizam i ugostiteljstvo 700 1 961 35,70%
Umjetnost 288 805 35,78%
Zdravstvo i socijalna skrb 1 141 2 333 48,91%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 174 350 49,71%
Redovni kandidat strukovni 402 8 038 5,00%
Kandidat 229 3 494 6,55%
Kandidat - vanjski 319 1 385 23,03%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
55
Iz tablice 6.1. vidljivo je kako je najveći broj pristupnika u ukupnom broju pristupnika u
ispitu iz Engleskog jezika na osnovnoj razini iz sektora Ekonomija, trgovina i poslovna
administracija (2813). Relativno veliki broj pristupnika iz ovog sektora pristupio je i preostalim
ispitima iz stranih jezika zbog toga što je ovo vrlo rasprostranjen strukovni sektor s ukupno
5903 učenika. Ako pogledamo udio učenika ovog sektora koji je polagao ispit iz engleskog
jezika na osnovnoj razini vidimo da se radi o gotovo polovici, ili 47,65% učenika. S velikim
udjelima su zastupljeni i sektori Elektrotehnika i računalstvo (60,64%), Strojarstvo,
brodogradnja i metalurgija (54,77%) te Osobne, usluge zaštite i druge usluge (53,86%) u
kojima više od polovice učenika odabire polagati ovaj ispit. Budući da učenici strukovnih
sektora nisu obvezni polagati državnu maturu ako ne namjeravaju upisati fakultet, većina ih
odabire osnovnu, lakšu razinu ispita ako im je dovoljna za prijavu na željeni fakultet. Iz istog
razloga pristupnici iz pojedinih sektora nisu pristupili nekim ispitima, a nekim je ispitima
pristupio mali broj učenika.
Relativno mali udio učenika iz gimnazijskih programa pristupio je ispitu iz Engleskog
jezika na osnovnoj razini jer su ti pristupnici većinom odabirali ispit iz Engleskog jezika na
višoj razini. Ispitu iz Engleskog jezika na osnovnoj razini pristupilo je najviše učenika iz općih
gimnazija (1811) jer je to najbrojniji program, no udjelom svojih učenika prednjače
prirodoslovne gimnazije sa 35,55% pristupnika. Učenici koji nisu pisali engleski jezik ni na
jednoj od razina najvjerojatnije su se odlučili za neki od preostalih stranih jezika. Najmanji
broj učenika iz nekog programa na ispitu iz Engleskog jezika na osnovnoj razini je iz
Dvojezičnog programa jezične gimnazije na njemačkom jeziku, točnije radi se samo o
jednom učeniku koji je polagao ovaj ispit. Ovaj program više je zastupljen na ispitu iz
Engleskog i Njemačkog jezika na višoj razini.
Osnovni statistički i psihometrijski pokazatelji
Analiza ispita iz Engleskoga jezika na osnovnoj razini provedena je na temelju
rezultata 14087 učenika. Ispit se sastojao od 52 zadatka podijeljenih u tri cjeline. Prvom
cjelinom ispituje se čitanje s razumijevanjem, drugom pisanje, a trećom slušanje s
razumijevanjem. Ispitna cjelina kojom se ispituje pisanje donosi ukupno 15 bodova. U tom
dijelu ispita pristupnici moraju napisati kratak sastavak od 40 do 60 riječi. Sastavak je
vrjednovan na temelju dvaju kriterija koji su u psihometrijskoj analizi tretirani kao dvije čestice
ispita. Vrjednovanje sastavka obavljaju obučeni ocjenjivači na temelju pripremljene analitičke
ljestvice za ocjenjivanje koja uključuje dva osnovna kriterija: Izvršenje zadatka i Jezik.
56
Distribucija ukupnih rezultata u ispitu iz Engleskog jezika na osnovnoj razini prikazana je na
slici 6.1.
Slika 6.1 Distribucija ukupnih rezultata u ispitu iz Engleskog jezika na osnovnoj razini
Ispitu iz Engleskog jezika na osnovnoj razini pristupilo je ukupno 14 087 učenika. Ispit
se sastojao od ukupno 52 zadatka, a prosječni rezultat u postotcima riješenosti iznosio je
62,10%. Raspršenje rezultata oko aritmetičke sredine, također izraženo u postotcima,
iznosilo je 16,80%. Distribucija rezultata je relativno pravilnog oblika i prati oblik tzv.
normalne distribucije, no može se uočiti da je lagano pomaknuta prema višim vrijednostima.
Najviši vrh distribucije je između 65% i 70% pa se može reći da ispit odgovara učenicima koji
imaju znanje na A2 razini prema ZEROJ-u. Kod stranih jezika se može očekivati lagani
pomak rezultata udesno zbog toga što razina znanja učenika može biti veća od one koja se
ispituje ovim ispitom. U ispitu nije postignut maksimalni rezultat od 100% bodova, niti
minimalni postignuti rezultat od 0 bodova što znači da u ispitu nije postignut maksimalni
raspon bodova. Samo je jedan učenik postigao 93% bodova na ispitu od ukupnog mogućeg
broja bodova dok je samo 18 učenika, od ukupno 14087 koji su pristupili ovome ispitu,
postiglo manje od 15 postotnih bodova. Kao što smo već ranije spomenuli, učenici s najnižim
rezultatima na ovome ispitu vjerojatno imaju nižu razinu znanja prema ZEROJ-u. Iako nije
postignut potpuni raspon bodova na ispitu moguće je dobro diskriminiranje učenika na
krajnjim krajevima distribucije prema njihovom znanju u ovom ispitu.
57
Osnovni statistički pokazatelji za ispit iz Engleskog jezika na osnovnoj razini sažeto
su prikazani u tablici 6.2.
Tablica 6.2. Osnovni statistički pokazatelji u ispitu iz Engleskog jezika na osnovnoj razini
Broj učenika 14 087
Broj čestica 52
Zadatci otvorenog tipa 12
Zadatci zatvorenog tipa 40
Postignuti raspon bodova (%) 5,71-100
Aritmetička sredina 62,10%
Standardna devijacija 16,80%
Cronbachov α koeficijent, koji govori o pouzdanosti ispita i homogenosti ispitnih
zadataka, iznosio je 0,88. Poželjno je da kod ispita znanja taj koeficijent iznosi barem 0,90.
Taj koeficijent ovisi o broju zadataka te je veći što je u ispitu veći broj zadataka. Kada se
preračuna koliko bi iznosio ovaj koeficijent u slučaju da ispit ima standardnu formu od 40
zadataka, dobije se vrijednost 0,85. Ovaj preračun koristi se kako bi se mogla usporediti
homogenost ispitnih zadataka između različitih ispita. S obzirom na to da ovaj koeficijent u
prvom redu pokazuje kolika je homogenost ispita, očito je da zadatci ispita iz Engleskog
jezika na osnovnoj razini imaju nešto nižu homogenost od poželjne.
Idući pokazatelj koji se izravno veže za Cronbachov α koeficijent jest standardna
pogrješka mjerenja. Ona predstavlja pouzdanost ispita izraženu kroz bodove. Za ovaj ispit
iznosila je 5,82 postotna boda. To znači da kada bi se ponovilo ovo isto mjerenje, tj. kada bi
se u jednakim uvjetima primijenio ispit, rezultat pojedinog učenika nalazio bi se u intervalu
±5,82 postotna boda u odnosu na postignuti rezultat u ovom ispitu. To vrijedi ako se želi
predvidjeti rezultat ponovljenog mjerenja uz vjerojatnost od 68%.
Subskale čitanja, pisanja i slušanja imaju pouzdanost koja je u skladu s ukupnom
pouzdanosti ispita. Osnovni psihometrijski pokazatelji na razini cijelog ispita prikazani su u
tablici 6.3.
Tablica 6.3. Psihometrijske karakteristike ispita iz Engleskog jezika na osnovnoj razini
Cronbachov α koeficijent 0,88
Cronbachov α koeficijent (korigirani) 0,85
Standardna pogrješka mjerenja (%) 5,82
Prosječni indeks težine zadataka (proporcija riješenosti) 61,34
Prosječni koeficijent diskriminativnosti 0,41
58
Iz histogramskog prikaza može se uočiti da je u ispitu prisutan gotovo čitavi raspon
težina zadataka (od 0,04 do 0,93) no većina zadataka pripada kategoriji lakših zadataka.
Najveći broj zadataka ima koeficijent težine oko 0,75 što znači da ih riješava oko 75%
pristupnika dok je tek 13 zadataka u ispitu koje rješava manje od 50 % pristupnika. Tek četiri
zadatka se mogu smatrati teškim zadatcima jer ih rješava manje od 25% pristupnika dok se
dva zadatka mogu smatrati vrlo laganima jer ih rješava više od 90% pristupnika. U ispitu niti
jedan pristupnik nije postigao maksimalan broj bodova. Svaki ispit trebao bi biti primjerene
težine za učenike na kojoj je primijenjen, što znači da bi prosječna riješenost ispita trebala
biti oko 50%. Kad se radi o ispitima određene razine prema ZEROJ-u, vrh distribucije može
biti pomaknut prema zadatcima koje uspješno rješava i više od 50% učenika zbog toga što
razina znanja učenika može biti veća od one koja se ispituje ovim ispitom, a to je A2 prema
ZEROJ-u. S obzirom da je prosječna težina ispita iznosila 61% možemo zakljućiti da su ovi
zadatci nešto lakši pristupnicima koji su ih rješavali. Broj vrlo laganih i teških zadataka u
ispitu je ravnomjerno raspoređen, no nešto više je zadataka u desnoj strani distribucije te je
zato prosječna težina ispita nešto veća od 50% riješenosti ispita.
Slika 6.2. Distribucija indeksa težine u ispitu iz Engleskog jezika na osnovnoj razini
Iduća razmatrana karakteristika zadatka je diskriminativnost izražena preko
koeficijenta diskriminativnosti, koji nam daje informaciju o tome koliko je uradak učenika u
pojedinom zadatku povezan s uratkom učenika u ostatku ispita. Dakle, cilj je zadatka da je
59
na temelju prosječnog uratka u njemu moguće razlikovati skupine učenika s obzirom na
ukupni uradak u ispitu, odnosno da je s pomoću pojedinog zadatka moguće razlikovati bolje i
lošije učenike. Što je povezanost viša, zadatak je diskriminativniji, odnosno bolje razlikuje
lošije od boljih učenika. Distribucija koeficijenata diskriminativnosti ispita iz Engleskog jezika
na osnovnoj razini prikazana je na slici 6.3. Prosječni koeficijent iznosio je 0,41. Poželjne
vrijednosti indeksa diskriminativnosti su one iznad 0,3, pa možemo reći da ovaj ispit vrlo
dobro diskriminira učenike prema znanju engleskog jezika na A2 razini.
Slika 6.3. Distribucija koeficijenata diskriminativnosti u ispitu iz Engleskog jezika na osnovnoj razini
Iz histogramskog prikaza može se uočiti da koeficijenti diskriminativnosti variraju
između 0,10 i 0,67. Ukupno 6 zadataka ima diskriminativnost manju od 0,20 što je u okviru
granice prihvatljivosti u odnosu na ukupan broj zadataka u ispitu. Još je šest zadatka u ispitu
koji imaju diskriminativnost manju od 0,30 no prosječna diskriminativnost u ispitu koja iznosi
0,41 može se smatrati zadovoljavajućom. Tome je uzrok diskriminativnost većine zadataka
koja iznosi između 0,30 i 0,53. Također, u ispitu je jedan zadatak s koeficijentom
diskriminativnosti od 0,67. Radi se o kriteriju na zadatku pisanja (eseju) koji je politomnog
karaktera, a takvi zadatci u pravilu imaju bolju sposobnost razlikovanja učenika prema
znanju.
60
Slika 6.4. Odnos školskih ocjena i ocjena u ispitu iz Engleskog jezika na osnovnoj razini
Na slici 6.4. prikazan je odnos ocjena u ispitu iz Engleskog jezika na osnovnoj razini i
završnih školskih ocjena četiriju razreda srednje škole. Desni stupac na slici 6.4. za svaki
pojedini razred prikazuje postotak pojedine ocjene u ispitu državne mature iz Engleskog
jezika na osnovnoj razini. Ocjenu nedovoljan dobilo je 5,7% učenika, ocjenu dovoljan 20,8%
učenika, ocjenu dobar 42,5% učenika, ocjenu vrlo dobar 25,3% učenika te ocjenu odličan
5,6% učenika.
Širina pojedinog stupca na slici 6.4. označava udio učenika s pojedinom školskom
ocjenom iz Engleskog jezika u ukupnom broju učenika koji su polagali ispit iz tog predmeta.
Pogleda li se izgled mozaik dijagrama četiriju razreda srednje škole, može se zaključiti da su
najširi stupci za ocjenu dovoljan i dobar, što znači da su ispit iz Engleskog jezika na osnovnoj
razini najviše polagali učenici s ocjenama dovoljan i dobar iz Engleskog jezika. Rjeđe su ovaj
ispit polagali oni koji su kroz sva četiri razreda imali ocjenu vrlo dobar i odličan. Najmanje je
zastupljena školska ocjena odličan kao i udio učenika koji nisu imali nastavu nastavu iz
Engleskog jezika ili nemaju školsku ocjenu iz tog predmeta. Kod skupine učenika koji su u
školi imali ocjenu dovoljan, prevladavaju ocjene dovoljan i dobar na državnoj maturi. Kod
skupine učenika koji su tijekom školovanja imali iz Engleskog jezika ocjenu dobar najveći je
broj onih koji su i na ispitu državne mature dobili ocjenu dobar, kod vrlo dobrih učenika
61
podjednak je broj dobrih i vrlo dobrih na ovome ispitu dok kod učenika sa školskom ocjenom
odličan iz Engleskoga jezika, prevladava ocjena vrlo dobar na ovom ispitu. Učenici koji su
imali zaključnu ocjenu odličan u nekom od četiriju razreda srednje škole tri puta češće su
dobivali ocjenu odličan iz ispita državne mature nego što je to bio slučaj za ukupnu
populaciju.
Općenito se iz slike 6.4. može zaključiti da postoji pozitivna povezanost između
školskih ocjena i ocjena u ispitu državne mature. To znači da oni pristupnici koji imaju više
školske ocjene uglavnom imaju i višu ocjenu iz ispita državne mature. Također, oni
pristupnici koji imaju niže školske ocjene uglavnom imaju i nižu ocjenu iz ispita državne
mature.
Dakle, ispit iz Engleskog jezika na osnovnoj razini je težinski primjeren
pristupnicima koji su ga polagali iako indeksi težine zadataka nisu normalno
distribuirani unutar ispita. Većina zadataka pripada kategoriji lakših zadataka tj.
najveći broj zadataka ima koeficijent težine oko 0,75 što znači da ih riješava oko 75%
pristupnika. Diskriminativnost zadataka je pritom uglavnom zadovoljavajuća pa se
može zaključiti da učenici s većim znanjem rješavaju vrlo teške zadatke te je u tom
smislu ispitom lako diferencirati one najuspješnije učenike. Pouzdanost ispita je nešto
manja od minimalne poželjne pouzdanosti no može se zaključiti o relativnoj
homogenosti zadataka na ispitu.
Ispitu iz Engleskog jezika na osnovnoj razini su značajno više pristupali učenici
strukovnih sektora nego učenici gimnazijskih programa. S velikim udjelima su
zastupljeni sektori Elektrotehnika i računalstvo (60,64%), Strojarstvo, brodogradnja i
metalurgija (54,77%) te Osobne, usluge zaštite i druge usluge (53,86%) u kojima više
od polovice učenika odabire polagati ovaj ispit. Najveći broj pristupnika u ukupnom
broju pristupnika u ispitu iz Engleskog jezika na osnovnoj razini je iz sektora
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija (2813). Relativno mali udio učenika iz
gimnazijskih programa pristupio je ispitu iz Engleskog jezika na osnovnoj razini jer su
ti pristupnici većinom odabirali ispit iz Engleskog jezika na višoj razini. Ispitu iz
Engleskog jezika na osnovnoj razini pristupilo je najviše učenika iz prirodoslovne
gimnazije sa 35,55% pristupnika.
Može se zaključiti da postoji pozitivna povezanost između školskih ocjena i
ocjena u ispitu državne mature. Pritom je važno naglasiti da je osnovnu razinu ispita iz
Engleskog jezika biralo više učenika s nižim školskim ocjenama iz Engleskog jezika
nego višu razinu.
62
5.3. NJEMAČKI JEZIK - VIŠA RAZINA
Tablica 7.1. Pristupanje ispitu iz Njemačkog jezika na višoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Dvojezični program jezične gimnazije na njemačkom jeziku
21 23 91,30%
Jezična gimnazija 167 1 809 9,23%
Klasična gimnazija 27 745 3,62%
Opća gimnazija 348 8 267 4,21%
Opća gimnazija uz skupinu predmeta na stranom jeziku
3 25 12,00%
Prirodoslovna gimnazija 6 215 2,79%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 48 1 910 2,51%
Redovni kandidat gimnazija 13 4 052 0,32%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
161 5 903 2,73%
Elektrotehnika i računalstvo 26 3 293 0,79%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
2 366 0,55%
Graditeljstvo i geodezija 17 1 084 1,57%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
11 525 2,10%
Nepoznato 5 459 1,09%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 9 596 1,51%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 14 1 537 0,91%
Promet i logistika 7 1 088 0,64%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 5 1 152 0,43%
Turizam i ugostiteljstvo 109 1 961 5,56%
Umjetnost 15 805 1,86%
Zdravstvo i socijalna skrb 37 2 333 1,59%
Redovni kandidat strukovni 21 8 038 0,26%
Kandidat 31 3 494 0,89%
Kandidat - vanjski 35 1 385 2,53%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
U tablici 7.1. prikazan je udio učenika koji su pristupili ispitu iz Njemačkog jezika na
višoj razini u pojedinim gimnazijskim programima i strukovnim sektorima. Vidljivo je da
najveći udio svoga programa imaju učenici dvojezičnog programa jezične gimnazije na
njemačkom jeziku kojih je ukupno 91,30% polagalo ovaj ispit. Ostali gimnazijski programi
zastupljeni su s 3-12% svojih učenika. I na ovome ispitu je najveći broj učenika koji su
pristupili ispitu očekivano iz općih gimnazija (348).
63
Treba istaknuti da, iako je vrlo malo učenika iz strukovnih sektora pristupilo ovom
ispitu, svi su sektori osim sektora Tekstil i koža i sektora Šumarstvo, prerada i obrada drva
zastupljeni s barem nekoliko učenika. Iz sektora Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska
tehnologija pristupilo je najmanje učenika, ukupno dva. Iz sektora Ekonomija, trgovina i
poslovna administracija pristupilo je najviše učenika (161), što je i očekivano s obzirom da se
radi o brojčano najvećem sektoru. No, ako se pogleda udio ovih učenika u cijelom sektoru,
ovaj broj nije i najreprezentativniji te iznosi svega 2,73%. Najveći udio učenika u odnosu na
sve učenike sektora ima sektor Turizam i ugostiteljstvo (5,56%). U strukovnim sektorima se,
prema nastavnom planu i programu, strani jezici uče manje pa je i veća vjerojatnost da ti
učenici biraju ispit iz stranog jezika na osnovnoj razini, a kao što smo rekli ranije, odabiru
fakultete na kojima pri upisu nije primaran strani jezik.
Kod stranih jezika je još važno naglasiti kako učenici koji u pojedinoj školskoj godini
pristupaju ispitu iz stranog jezika kao obveznog dijela državne mature mogu polagati jedan
od sedam ispita (stranih jezika): Engleski, Njemački, Talijanski, Francuski, Španjolski te
Latinski i Grčki jezik ako dolaze iz klasičnih gimnazija. Drugim riječima, postoje škole u
kojima se neki strani jezici ni ne uče. Pritom se ispit iz stranog jezika može polagati na
dvjema razinama: osnovnoj, koja odgovara A2 razini, te višoj, koja odgovara B2 razini. To
znači da učenici koji pristupaju državnoj maturi polažu jedan od ukupno četrnaest ispita, tj.
sedam ispita na dvije razine. Njemački jezik na višoj razini u tom smislu je treći po redu
prema broju učenika (nakon engleskog na višoj i nižoj razini). Ovaj ispit najvjerojatnije
odabiru većinom oni učenici kojima je to prvi strani jezik.
Osnovni psihometrijski i statistički pokazatelji
Ispit iz Njemačkog jezika na višoj razini sastoji se od triju ispitnih cjelina. Prvom
cjelinom ispituje se čitanje s razumijevanjem, drugom pisanje, a trećom slušanje s
razumijevanjem. Ispitna cjelina kojom se ispituje pisanje donosi ukupno 20 bodova.
Pristupnici su dobili zadatak napisati sastavak od 200 do 250 riječi s pomoću sadržajnih
odrednica za pisanje. Sastavak je vrjednovan na temelju četiriju kriterija koji su u
psihometrijskoj analizi tretirani kao četiri čestice ispita. Vrjednovanje esejskih zadataka
obavljaju obučeni ocjenjivači na temelju pripremljene analitičke ljestvice za ocjenjivanje koja
uključuje četiri osnovna kriterija: izvršenje zadatka, koherencija i kohezija, vokabular i
gramatika.
64
Slika 7.1. Distribucija ukupnih rezultata u ispitu iz Njemačkog jezika na višoj razini
Ispitu iz Njemačkog jezika na višoj razini ukupno je pristupio 1138 učenika. U ispitu je
ukupno 69 zadataka. Prosječni rezultat u ispitu u postotcima riješenosti iznosio je 67,30, a
raspršenje rezultata oko aritmetičke sredine iznosilo je 18,00%. Distribucija odstupa od tzv.
normalne distribucije i pomaknuta je udesno prema višim vrijednostima, što znači da ovaj
ispit većina pristupnika uspješno rješava. Vidljivo je da je najveći broj pristupnika postigao
oko 75 postotnih bodova u ispitu, što je vrlo visok rezultat na B2 razini. Jedan od pristupnika
je postigao maksimalan broj bodova na ispitu, a samo je jedan pristupnik postigao manje od
15% bodova na ispitu. Iako nije postignuto maksimalno razlikovanje učenika duž cijele
distribucije rezultata ispitom se ipak mogu razlikovati oni najviše i najmanje uspješni.
Pretpostavimo li da je na otprilike 30% ukupnog rezultata granica između B2 razine prema
ZEROJ-u i niže razine, možemo zaključiti da ovaj ispit dobro diskriminira učenike koji nemaju
znanje jezika na ovoj razini.
Osnovni statistički pokazatelji sažeto su prikazani u tablici 7.2.
Tablica 7.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Njemačkog jezika na višoj razini
Broj učenika 1 138
Broj čestica 69
Zadatci otvorenog tipa 12
Zadatci zatvorenog tipa 57
65
Postignuti raspon bodova (%) 11,83-100
Aritmetička sredina 67,30%
Standardna devijacija 18,00%
Kako bi se dobili podatci o pouzdanosti rezultata, izračunat je Cronbachov α
koeficijent koji je iznosio 0,94, što se smatra visokom pouzdanošću. Poželjno je da kod ispita
znanja taj koeficijent iznosi barem 0,90, što znači da je ovo zadovoljavajuća pouzdanost. Taj
koeficijent ovisi o broju zadataka i veći je što je u ispitu veći broj zadataka. Kako bi se utvrdilo
je li ovako visoka pouzdanost rezultat velikog broja zadataka, izračunat je koeficijent
pouzdanosti za standardnu formu ispita od 40 zadataka. Budući da je u tom slučaju
pouzdanost i dalje bila vrlo visoka i da je iznosila 0,91, može se reći da je ispit vrlo homogen,
a mjerenje valjano. Idući pokazatelj koji se izravno veže za Cronbachov α koeficijent jest
standardna pogrješka mjerenja. Ona za ovaj ispit iznosi 4,41 postotni bod. To znači da bi se
u ponovljenom rješavanju ispita rezultati razlikovali za -/+4,41%. Analiza pouzdanosti za
pojedine subskale pokazala je da je za prve dvije subskale (čitanje s razumijevanjem i
pisanje) pouzdanost zadovoljavajuća i da je iznosila iznad 0,90. Za subskalu slušanja s
razumijevanjem pouzdanost je nešto niža kao i kod ispita iz Engleskog jezika na višoj razini,
no još uvijek je na prihvatljivoj razini ako se izračuna pouzdanost za standardnu formu ispita
te iznosi 0,88.
Osnovni psihometrijski pokazatelji na razini cijelog ispita prikazani su u tablici 7.3.
Tablica 7.3. Psihometrijske karakteristike ispita iz Njemačkog jezika na višoj razini
Cronbachov α koeficijent
0,94
Cronbachov α koeficijent (XX zadataka)
0,91
Standardna pogrješka mjerenja (%)
4,41
Prosječni indeks težine zadataka (proporcija riješenosti)
0,61
Prosječni koeficijent diskriminativnosti
0,43
Kako bi se dobili osnovni psihometrijski pokazatelji ispita i zadataka u ispitu izračunati
su indeksi težine i diskriminativnosti za svaki zadatak posebno i za ispit u cjelini. Na slici 7.2.
vidljivo je da više od polovice zadataka ima proporciju riješenosti višu od 0,5, tj. uspješno ih
rješava više od 50% učenika, što znači da su zadatci bili lagani pristupnicima koji su ga
rješavali. Ipak uočava se nešto veća frekvencija zadataka s prosječnom težinom oko 0,37 što
66
znači da su ti zadatci bili nešto teži za pristupnike. Većina tih zadataka je iz područja čitanja s
razumijevanjem i ima odgovarajuću diskriminativnost stoga se može reći da su valjani i da ih
uspješno rješavaju upravo učenici s boljim znanjem njemačkog jezika. Treba se osvrnuti na
ZEROJ prema kojem je većina pristupnika na ovom ispitu zapravo riješila ispit na B2 razini, a
oni s najlošijim rezultatima su zapravo učenici kojima je težinski primjerenija A2 ili B1 razina.
Raspon težina pojedinih zadataka iznosio je od 0,16 do 0,96, pri čemu je tri zadataka točno
riješilo više od 90% učenika, a 14 zadataka točno je riješilo više od 80% učenika. Istodobno
samo jedan zadatak spada u kategoriju vrlo teških zadataka, tj. rješava ga manje od 15%
učenika. Prosječna vrijednost indeksa težine cijelog ispita iznosila je 0,61, tj. težina ispita u
postotcima riješenosti iznosila je 61% (tablica 7.2).
Slika 7.2. Distribucija indeksa težine na ispitu iz Njemačkog jezika na višoj razini
Distribucija koeficijenata diskriminativnosti prikazana je na slici 7.3. Koeficijenti
diskriminativnosti ukazuju na povezanost rezultata učenika u zadatku s ukupnim rezultatom u
ispitu. Što je povezanost veća, to su zadatci diskriminativniji, odnosno bolje razlikuju
uspješne od neuspješnih učenika. Prosječni koeficijent ispita iz Njemačkog jezika na višoj
razini iznosio je 0,43, što se smatra vrlo visokom diskriminativnosti. Svi su zadatci pozitivno
povezani s ukupnim rezultatom, što je i očekivano svojstvo svakog instrumenta, a pritom
većina zadataka ima diskriminativnost oko visokih 0,55. Čak 25 zadatka ima koeficijent
diskriminativnosti veći od 0,50. Najviše koeficijente diskriminativnosti imaju zadatci na kojima
67
je moguće postići više bodova što se u ovom slučaju odnosi na zadatke koji predstavljaju
kriterije za ocjenjivanje eseja. Tek su tri zadataka s vrlo niskim koeficijentima
diskriminativnosti manjih od 0,2, a svi ostali prelaze granicu prihvatljivosti. S obzirom na ove
podatke, ukupan je zaključak da su pojedinačni zadatci kao i ispit u cjelini vrlo dobro
diskriminativni.
Slika 7.3. Distribucija koeficijenata diskriminativnosti u ispitu iz Njemačkog jezika na višoj razini
Na slici 7.4. prikazan je odnos ocjena ispita iz Njemačkog jezika na višoj razini i
završnih školskih ocjena četiriju razreda srednje škole. Desni stupac na slici 7.4 za svaki
pojedini razred prikazuje postotak pojedine ocjene ispita iz Njemačkog jezika na višoj razini.
68
Slika 7.4. Odnos školskih ocjena i ocjena na ispitu iz Njemačkog jezika na višoj razini
Desni stupac mozaik dijagrama na slici 7.4. za svaki pojedini razred prikazuje
postotak pojedine ocjene u ispitu iz Njemačkog jezika na višoj razini. Ocjenu nedovoljan
dobilo je ukupno 2,1% učenika, ocjenu dovoljan 12,9% učenika, ocjenu dobar 30,1%
učenika, ocjenu vrlo dobar 33,5% učenika te ocjenu odličan 21,4% učenika.
Širina pojedinog stupca na slici 7.4. označava udio učenika s pojedinom školskom
ocjenom iz Njemačkog jezika u ukupnom broju učenika koji su polagali ispit iz tog predmeta.
Pogleda li se izgled mozaik dijagrama četiriju razreda srednje škole, može se zaključiti da je
očigledno najširi stupac ocjene odličan, što znači da su ispit iz Njemačkog jezika na višoj
razini najviše polagali učenici s ocjenom odličan iz Njemačkog jezika. Rjeđe su ovaj ispit
polagali oni koji su kroz sva četiri razreda imali ocjenu vrlo dobar i dobar, a vrlo rijetko oni sa
školskom ocjenom dovoljan. Jednako često kao oni s ocjenom vrlo dobar su ovaj ispit
polagali oni učenici koji nisu imali nastavu iz Njemačkog jezika ili nemaju školsku ocjenu iz
tog predmeta. Ovi su učenici dva puta češće dobili ocjenu odličan od učenika koji su imali
ocjenu vrlo dobar na ispitu državne mature iz Njemačkog jezika na višoj razini. Kod skupine
učenika koji su u školi imali ocjenu dovoljan, prevladava ocjena dobar na državnoj maturi.
Kod skupine učenika koji su tijekom školovanja imali iz Njemačkog jezika ocjenu dobar i vrlo
dobar također je najveći broj onih koji su na ispitu državne mature dobili ocjenu dobar, dok
kod učenika sa školskom ocjenom odličan iz Njemačkoga jezika, prevladavaju ocjene vrlo
69
dobar i odličan na ovom ispitu. Najviše nedovoljnih ocjena na ispitu iz Njemačkog jezika
dobili su učenici koji su imali školske ocjene dovoljan i dobar iz Njemačkog jezika.
Općenito se iz slike 7.4. može zaključiti da postoji pozitivna povezanost između
školskih ocjena i ocjena u ispitu državne mature. Pristupnici koji su imali školsku ocjenu
odličan iz ovog predmeta češće su od ostalih pristupnika dobili odličan i na ispitu iz
Njemačkog jezika na višoj razini. Također, veliki broj učenika koji nije imao ocjenu iz
Njemačkog jezika je na ispitu državne mature dobio ocjenu odličan. Među pristupnicima koji
u školi nisu imali odličan prevladavaju niže ocjene na ispitu iz Njemačkog jezika s time da se
kod njih uočava i ocjena nedovoljan.
Zaključno se može reći da su rezultati u ispitu iz Njemačkoga jezika na višoj
razini visoko pouzdani, što vrijedi za ispit u cjelini i za pojedine subskale. Ipak, treba
primijetiti da ispit nije u potpunosti težinski primjeren pristupnicima koji su ga
polagali, odnosno da je lagan i da jako puno učenika ima ukupan rezultat u ispitu od
75% do 85% bodova. Diskriminativnost zadataka je zadovoljavajuća pa se može
zaključiti da vrlo teške zadatke rješavaju učenici s većim znanjem, a nešto manje
učenika koji imaju vrlo slab rezultat u ispitu su zaista oni sa slabijim znanjem
Njemačkog jezika.
Najveći udio svoga programa imaju učenici dvojezičnog programa jezične
gimnazije na njemačkom jeziku kojih je ukupno 91,30% polagalo ovaj ispit. Ostali
gimnazijski programi zastupljeni su s 3- 12% svojih učenika. Iako je vrlo malo učenika
iz strukovnih sektora pristupilo ovom ispitu, svi su sektori osim sektora Tekstil i koža i
sektora Šumarstvo, prerada i obrada drva zastupljeni s barem nekoliko učenika. Iz
sektora Ekonomija, trgovina i poslovna administracija pristupilo je najviše učenika
(161), što je i očekivano s obzirom da se radi o brojčano najvećem sektoru. No, ako se
pogleda udio ovih učenika u cijelom sektoru, ovaj broj iznosi svega 2,73%.
Prilikom usporedbe ocjena ispita iz Njemačkog jezika na višoj razini i školskih
ocjena može se vidjeti kako postoji pozitivna povezanost između školskih ocjena i
ocjena u ispitu državne mature. Primjetno je da je višu razinu ovog ispita biralo više
učenika s višim školskim ocjenama iz Njemačkog jezika nego osnovnu razinu.
70
5.4. NJEMAČKI JEZIK - OSNOVNA RAZINA
U tablici 8.1. nalaze se podatci o pristupanjima učenika iz različitih gimnazijskih
programa/strukovnih sektora ispitu iz Njemačkog jezika na osnovnoj razini.
Tablica 8.1. Pristupanje ispitu iz Njemačkog jezika na osnovnoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 9 1 809 0,50%
Klasična gimnazija 1 745 0,13%
Opća gimnazija 80 8 267 0,97%
Prirodoslovna gimnazija 1 215 0,47%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 24 1 910 1,26%
Redovni kandidat gimnazija 1 4 052 0,02%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
456 5 903 7,72%
Elektrotehnika i računalstvo 236 3 293 7,17%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
14 366 3,83%
Graditeljstvo i geodezija 93 1 084 8,58%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
30 525 5,71%
Nepoznato 18 459 3,92%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 60 596 10,07%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 153 1 537 9,95%
Promet i logistika 80 1 088 7,35%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 91 1 152 7,90%
Tekstil i koža 23 110 20,91%
Turizam i ugostiteljstvo 83 1 961 4,23%
Umjetnost 25 805 3,11%
Zdravstvo i socijalna skrb 236 2 333 10,12%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 38 350 10,86%
Redovni kandidat strukovni 15 8 038 0,19%
Kandidat 13 3 494 0,37%
Kandidat - vanjski 63 1 385 4,55%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Iz tablice 8.1. vidljivo je kako je najviše učenika u ukupnom broju učenika na ispitu iz
Njemačkog jezika na osnovnoj razini iz sektora Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
(456). Možemo se prisjetiti kako je najveći broj učenika ovog sektora činio populaciju
71
pristupnika u ispitu iz Njemačkog jezika na višoj razini, što generalno čini učenike ovog
sektora najzastupljenijima u populaciji učenika koji odabiru na državnoj maturi polagati
Njemački jezik. No, gledano s druge strane, ovom je ispitu pristupilo tek 7,72% učenika od
ukupnog broja učenika u tom sektoru. Nekoliko se sektora ističe prema udjelu svojih učenika
koji pristupaju ispitu iz Njemačkog jezika na osnovnoj razini u odnosu na ukupan broj učenika
u sektoru, primjerice, sektor Tekstil i koža s 20,91% , Zdravstvo i socijalna skrb, Osobne,
usluge zaštite i druge usluge te Šumarstvo, prerada i obrada drva s nešto više od 10%
pristupnika. Ovo nije neočekivano s obzirom da su učenici strukovnih sektora odabirali
također osnovnu razinu Engleskog jezika, što može značiti da učenici koji smatraju da manje
vladaju stranim jezikom odabiru osnovnu razinu ispita. Zanimljivo je da sektor Tekstil i koža
nije uopće bio zastupljen u ispitu iz Njemačkog jezika na višoj razini, dok je najzastupljeniji
sektor u ispitu iz Njemačkog jezika na osnovnoj razini.
Učenici gimnazijskih programa čine relativno mali udio u ispitu iz Njemačkog jezika na
osnovnoj razini, najzastupljenije su prirodoslovno matematičke gimnazije s udjelom od
1,26% pristupnika ispitu. Tek jedan učenik klasične i jedan učenik prirodoslovne gimnazije su
polagali ovaj ispit. Važno je istaknuti da pristupnici iz pojedinog gimnazijskog
programa/strukovnog sektora ne predstavljaju nužno reprezentativan uzorak učenika iz tog
gimnazijskog programa/strukovnog sektora s obzirom da se u pojedinim školama ne uče neki
strani jezici, a također učenici mogu birati koji strani jezik žele polagati na državnoj maturi.
Osnovni statistički i psihometrijski parametri
Ispit iz Njemačkog jezika na osnovnoj razini sastoji se od triju ispitnih cjelina. Prvom
cjelinom ispituje se čitanje s razumijevanjem, drugom pisanje, a trećom slušanje s
razumijevanjem.
U zadatku pisanja pristupnik treba napisati kratki tekst (primjerice, osobno pismo, e
poštu i slično) duljine od 60 do 80 riječi i to s pomoću sadržajnih odrednica za pisanje
(natuknica ili pitanja) i/ili s pomoću verbalnog predloška (primjerice, poruke, pisma, oglasa i
sl.). Vrjednovanje zadatka obavljaju obučeni ocjenjivači na temelju pripremljene analitičke
ljestvice za ocjenjivanje koja uključuje dva osnovna kriterija: izvršenje zadatka i uporaba
jezika. Maksimalni broj bodova je 20, a od toga je 10 bodova za izvršenje zadatka i 10
bodova za uporabu jezika.
72
Slika 8.1. Distribucija ukupnih rezultata u ispitu iz Njemačkog jezika na osnovnoj razini
Ispitu iz Njemačkog jezika na osnovnoj razini pristupilo je ukupno 1843 učenika. Ispit
se sastojao od 52 zadatka, od čega su dva zadatka kriteriji za ocjenjivanje eseja. Ispit iz
Njemačkog jezika na osnovnoj razini uključuje znanje jezika na A2 razini prema ZEROJ-u.
Opis glavnih karakteristika A2 razine nalazi se na početku ovog dijela izvješća. Prosječni
rezultat u ispitu iznosio je 56,80%, a raspršenje rezultata oko aritmetičke sredine 22,70%.
Distribucija rezultata na ovome ispitu ne prati oblik normalne distribucije što znači da se
ispitom ne postiže ravnomjerno razlikovanje učenika prema njihovom znanju. Ipak, postignut
je maksimalan raspon rezultata od 0-100%. Maksimalan broj bodova u ispitu postižu dva
učenika, a sedam učenika jedan bod manje pa se pa se time lako mogu diferemcirati kao oni
s najboljim znanjem Njemačkog jezika na osnovnoj razini. Najvjerojatnije ovi učenici imaju
znanje Njemačkog jezika koje prelazi A2 razinu i spada u B1 ili B2 razinu. Minimalan
postignuti rezultat izražen u postotku riješenosti ispita iznosio je 0, a postigao ga je jedan
pristupnik što znači da je ovim ispitom pokriven cijeli raspon rezultata. Iako vrh distribucije, tj.
najviša frekvencija rezultata nije jasno izražena, najveći broj učenika postiže rezultate koji se
nalaze oko 70% riješenosti ispita, a većina je učenika uspješno riješila više od 50% ispita.
Manje od 15 postotnih bodova na ovome ispitu postiglo je ukupno 23 učenika. Ukupno
gledano može se zaključiti da većina učenika koji su uspješno riješili ovaj ispit postiže razinu
A2 prema ZEROJ-u.
Osnovni statistički pokazatelji prikazani su u tablici 8.2.
73
Tablica 8.2. Osnovni statistički pokazatelji u ispitu iz Njemačkog jezika na osnovnoj razini
Broj učenika 1 843
Broj čestica 52
Zadatci otvorenog tipa 8
Zadatci zatvorenog tipa 44
Postignuti raspon bodova (%) 0-100
Aritmetička sredina 56,80%
Standardna devijacija 22,70%
Indikator pouzdanosti Cronbach α koeficijent za rezultate ispita iz Njemačkog jezika
na osnovnoj razini iznosio je 0,89, što je nešto niže od indikatora pouzdanosti za rezultate
ispita iz Njemačkog jezika na višoj razini koji je iznosio 0,94. Ako se izračuna koeficijent
pouzdanosti kao da se ispit sastoji od 40 zadataka, kako bi se dobila standardna forma koja
omogućuje usporedbu s drugim ispitima, dobije se nešto niži koeficijent koji iznosi 0,86. Iako
je ovaj koeficijent nešto niži od očekivanog za ispite znanja, može se reći da su zadatci u
ispitu relativno homogeni. S obzirom da se ispit sastoji od tri različite subskale, najčešće su
uzrok slabijoj pouzdanosti ispita upravo različita područja mjerenja znanja (čitanje, pisanje,
slušanje). Standardna pogrješka mjerenja koja ukazuje na pouzdanost mjerenja iznosila je
7,53%, što se može smatrati dosta visokom pogrješkom. To znači da bi vjerojatnost variranja
ponovljenih rezultata u ispitu bila 7,53%, tj. da se pravi rezultat učenika nalazi negdje u
intervalu od -/+7,53% dobivenog rezultata. Kad se pogleda pouzdanost za pojedine
subskale, vidi se da se ona kreće od najmanjih 0,82 za subskalu slušanja s razumijevanjem
do najviših 0,91 za subskale čitanja i pisanja.
Osnovni psihometrijski pokazatelji na razini cijelog ispita prikazani su u tablici 8.3.
Tablica 8.3. Psihometrijske karakteristike ispita iz Njemačkog jezika na osnovnoj razini
Cronbachov α koeficijent
0,89
Cronbachov α koeficijent (XX zadataka)
0,86
Standardna pogrješka mjerenja (%)
7,53
Prosječni indeks težine zadataka (proporcija riješenosti)
0,55
Prosječni koeficijent diskriminativnosti
0,44
74
Kako bi se dobili osnovni psihometrijski pokazatelji ispita i zadataka u ispitu, izračunat
je indeks težine i diskriminativnosti za svaki zadatak posebno i za ispit u cjelini. Distribucija
indeksa težine trebala bi pratiti krivulju normalne distribucije kao i dobiveni rezultati u ispitu.
To bi ukazivalo da je ispit primjerene težine, tj. da najveći broj zadataka uspješno rješava
otprilike 50% učenika. U slučaju da se radi o ispitima određene razine prema ZEROJ-u, taj
vrh distribucije može biti pomaknut prema zadatcima koje uspješno rješava više od 50%
učenika tj. može se očekivati lagani pomak rezultata udesno ukoliko se u tom dijelu nalazi
najveći dio pristupnika koji nadilaze znanja i kompetencija unutar mjerene razine. Na slici
8.2. vidljiva je platokurtična distribucija tj. distribucija koja nema jedan vrh već su sve
vrijednosti dostigle određeni plato. Također, vidljivo je da u ispitu nema zadataka s indeksom
težine manjim od 0,20. To znači da ni jedan od zadataka nije riješilo manje od 20%
pristupnika, a većinu zadataka rješava od 60% do 70% učenika. Tek je 5 zadataka riješilo
više od 80% učenika te se oni mogu smatrati laganim zadatcima. Od toga je jedan zadatak
riješilo 90% učenika. Ako se uzme u obzir da je prosječni indeks težine 0,55 može se
zaključiti da je većina zadataka u ispitu prosječne težine, ali da u ispitu nedostaje teških i
nešto laganih zadataka. Omjer između te dvije kategorije trebao bi u svakom ispitu biti
podjednak kako bi se učenici što bolje razlikovali prema svome znanju.
Slika 8.2. Distribucija indeksa težine u ispitu iz Njemačkog jezika na osnovnoj razini
75
Na slici 8.3. prikazana je distribucija koeficijenata diskriminativnosti. Koeficijenti
diskriminativnosti ukazuju na povezanost rezultata učenika u zadatku s ukupnim rezultatom u
ispitu. Što je povezanost između rezultata u ispitu i ukupnog rezultata veća, to su zadatci
diskriminativniji, odnosno bolje razlikuju uspješne od neuspješnih učenika. Prosječni
koeficijent ispita iz Njemačkog jezika na osnovnoj razini iznosio je 0,44, što je
zadovoljavajuća diskriminativnost. Pet zadataka u ispitu ima diskriminativnost manju od 0,2
koja se smatra minimalnom poželjnom diskriminativnosti. Najveći broj zadataka ima indeks
diskriminativnosti između 0,45 i 0,55, a dva su zadatka s vrlo visokim indeksom
diskriminativnosti i to između 0,7 i 0,8. Oba ova zadatka pripadaju području pisanja, tj.
predstavljaju kriterije za ocjenu sastavka. Kod zadataka pisanja uobičajeno je da se radi o
visokoj diskriminativnosti jer se na tom dijelu ispita lako mogu razlikovati pristupnici s većim i
manjim znanjem iz određenog predmeta.
Slika 8.3. Distribucija koeficijenata diskriminativnosti u ispitu iz Njemačkog jezika na osnovnoj razini
76
Slika 8.4 Odnos školskih ocjena i ocjena na ispitu iz Njemačkog jezika na osnovnoj razini
Desni stupac mozaik dijagrama na slici 8.4. za svaki pojedini razred prikazuje
postotak pojedine ocjene u ispitu iz Njemačkog jezika na osnovnoj razini. Ocjenu nedovoljan
dobilo je ukupno 12,4% učenika, ocjenu dovoljan 16,5% učenika, ocjenu dobar 27,3%
učenika, ocjenu vrlo dobar 29,2% učenika te ocjenu odličan 14,5% učenika.
Širina pojedinog stupca na slici 8.4. označava udio učenika s pojedinom školskom
ocjenom iz Njemačkog jezika u ukupnom broju učenika koji su polagali ispit iz tog predmeta.
Pogleda li se izgled mozaik dijagrama četiriju razreda srednje škole, može se zaključiti da su
svi stupci podjednako široki, što znači da su ispit iz Njemačkog jezika na osnovnoj razini
podjednako polagali svi učenici bez obzira na školske ocjene. Jednako često kao oni s
ocjenom odličan su ovaj ispit polagali oni učenici koji nisu imali nastavu iz Njemačkog jezika
ili nemaju školsku ocjenu iz tog predmeta. U usporedbi s cijelom populacijom pristupnika
može se uočiti da je najviše učenika koji su na državnoj maturi dobili ocjenu nedovoljan u
skupini onih učenika koji su u školi imali ocjenu dovoljan. Kod skupine učenika koji su tijekom
školovanja imali iz Njemačkog jezika ocjenu vrlo dobar najveći je broj onih koji su na ispitu
državne mature dobili također ocjenu vrlo dobar, dok je kod učenika sa školskom ocjenom
odličan iz Njemačkoga jezika, podjednak broj učenika koji su postigli vrlo dobar i odličan na
ovom ispitu. Učenici koji su imali zaključnu ocjenu odličan u nekom od četiriju razreda
77
srednje škole dva puta češće su dobivali ocjenu odličan na ispitu iz Njemačkog jezika na
osnovnoj razini nego što je to bio slučaj za ukupnu populaciju. Tijekom sva četiri razreda
srednje škole najučestalija školska ocjena je bila dobar.
Općenito se iz slike 8.4. može zaključiti da postoji pozitivna povezanost između
školskih ocjena i ocjena u ispitu državne mature. Najveći broj nedovoljnih ocjena na ispitu iz
Njemačkog jezika je kod učenika koji su imali dovoljan iz Njemačkog jezika u školi. Slično
tome, najveći broj učenika koji su dobili odličan u ispitu iz Njemačkog jezika, imao je ocjenu
odličan u školi. To znači da oni pristupnici koji imaju više školske ocjene uglavnom imaju i
višu ocjenu iz ispita državne mature. Ipak, među učenicima koji su imali cjenu dobar i vrlo
dobar podjednak je omjer svih ocjena dobivenih na državnoj maturi iz Njemačkog jezika.
S obzirom na odgovarajuću diskriminativnost zadataka u ispitu i indekse težine
koji ukazuju da je ispit lagan, može se zaključiti da, iako je velika većina učenika
uspješno riješila ovaj ispit, oni učenici koji imaju bolje znanje Njemačkog jezika
postižu i bolje rezultate, kao i obrnuto. Pouzdanost dobivenih rezultata nešto je niža
od minimalne poželjne pouzdanosti, a pogreška mjerenja relativno visoka, što ukazuje
na to da bi se u ponovljenom mjerenju dobili nešto drugačiji rezultati. Ovom može biti
uzrok velik broj laganih zadataka u kojima većina učenika postiže uspjeh. Stoga je
potrebno reducirati u ispitu upravo broj laganih zadataka kako bi se još bolje
diferencirali učenici s većim i manjim znanjem njemačkog jezika na ovoj razini.
Više je pristupnika ispitu iz Njemačkog jezika na osnovnoj razini iz strukovnih
sektora nego iz gimnazijskih programa. Nekoliko se sektora ističe prema udjelu svojih
učenika koji pristupaju ispitu iz Njemačkog jezika na osnovnoj razini u odnosu na
ukupan broj učenika u sektoru, primjerice, sektor Tekstil i koža s 20,91% te Zdravstvo i
socijalna skrb, Osobne, usluge zaštite i druge usluge te Šumarstvo, prerada i obrada
drva s nešto više od 10% pristupnika. Sektor Tekstil i koža nije uopće bio zastupljen u
ispitu iz Njemačkog jezika na višoj razini dok je to najzastupljeniji sektor u ispitu iz
Njemačkog jezika na osnovnoj razini. Učenici gimnazijskih programa čine relativno
mali udio u ispitu iz Njemačkog jezika na osnovnoj razini, najzastupljenije su
prirodoslovno matematičke gimnazije s udjelom od 1,26% pristupnika ispitu. Tek jedan
učenik klasične i prirodoslovne gimnazije je polagalo ovaj ispit.
Postoji pozitivna povezanost između školskih ocjena i ocjena u ispitu državne
mature. Primjetno je da je osnovnu razinu ispita biralo više učenika s nižim školskim
ocjenama iz Njemačkog jezika nego višu razinu.
78
5.5. TALIJANSKI JEZIK - VIŠA RAZINA
U tablici 9.1. nalaze se podatci o pristupanjima učenika iz različitih gimnazijskih
programa/strukovnih sektora ispitu iz Talijanskog jezika na višoj razini.
Tablica 9.1. Pristupanje ispitu iz Talijanskog jezika na višoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 86 1 809 4,75%
Klasična gimnazija 3 745 0,40%
Opća gimnazija 106 8 267 1,28%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 4 1 910 0,21%
Redovni kandidat gimnazija 1 4 052 0,02%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
36 5 903 0,61%
Elektrotehnika i računalstvo 1 3 293 0,03%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
2 366 0,55%
Graditeljstvo i geodezija 4 1 084 0,37%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 1 596 0,17%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 2 1 537 0,13%
Promet i logistika 5 1 088 0,46%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 2 1 152 0,17%
Tekstil i koža 1 110 0,91%
Turizam i ugostiteljstvo 65 1 961 3,31%
Umjetnost 5 805 0,62%
Zdravstvo i socijalna skrb 1 2 333 0,04%
Redovni kandidat strukovni 4 8 038 0,05%
Kandidat 10 3 494 0,29%
Kandidat - vanjski 1 1 385 0,07%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora
*Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Prilikom pregleda podataka iz tablice 9.1. potrebno je voditi računa o tome da
Talijanski kao strani jezik nije jednako rasprostranjen u srednjim školama pa ni ne može biti
odabran na državnoj maturi u jednakoj mjeri kao preostali ispiti stranih jezika niti se mogu
donositi zaključci na razini strukovnih sektora/gimnazijskih programa po pitanju
zastupljenosti. Najviše pristupnika ispitu iz Talijanskog jezika je iz općih gimnazija (106) i iz
jezičnih gimnazija (86). Također, značajan postotak čine učenici iz sektora Turizam i
79
ugostiteljstvo sa 65 svojih pristupnika jer se u tom sektoru više nego u ostalim sektorima uči
Talijanski jezik. No, nijedan sektor ni program ne ističe se prema udjelu svojih učenika u
ispitu iz Talijanskog jezika. Udjeli se kreću od najmanjeg 0,3% za sektor Elektrotehnika i
računalstvo, do najvećeg 4,75% za jezične gimnazije. Za sektor Elektrotehnika i računalstvo
taj udio predstavlja jednog učenika, kao i u sektorima Osobne, usluge zaštite i druge usluge,
Zdravstvo i socijalna skrb te Tekstil i koža u kojima jedan učenik predstavlja nešto veći udio u
ukupnom broj učenika. S obzirom da je ukupan broj pristupnika na ovome ispitu mali, ne
može se ni očekivati veći broj učenika po pojedinom sektoru jer učenici predominantno
odabiru Engleski i Njemački jezik na državnoj maturi. Osim toga, Talijanski jezik uči se u
manje škola nego ranije spomenuti jezici zato u pojedinim sektorima i programima nema niti
jednog pristupnika na ovome ispitu.
Osnovni statistički i psihometrijski parametri
Ispit iz Talijanskog jezika na višoj razini sastoji se od triju ispitnih cjelina. Prvom
cjelinom ispituje se vještina čitanja, drugom vještina pisanja, a trećom vještina slušanja.
Druga ispitna cjelina sastoji se od zadatka pisanja sastavka. Pristupnicima se daje kratki opis
situacije s trima pitanjima, a njihov je zadatak napisati sastavak od 120 do 150 riječi na
zadanu temu. Sastavak se ocjenjuje prema ljestvici za ocjenjivanje koja se sastoji od četiriju
kriterija: izvršenje zadatka, koherencija i kohezija, vokabular i gramatika.
Slika 9.1. Distribucija ukupnih rezultata u ispitu iz Talijanskog jezika na višoj razini
80
Ispit iz Talijanskog jezika na višoj razini pisalo je ukupno 340 učenika. Ispit se sastoji
od 64 zadatka, od čega su četiri zadatka kriteriji za ocjenjivanje eseja. Ispit iz Talijanskog
jezika na višoj razini pokriva znanja jezika na B1 razini prema ZEROJ-u. Prosječni rezultat u
ispitu iznosio je 69,10%, a raspršenje rezultata oko aritmetičke sredine iznosilo je 15,60%.
Na slici 9.1. vidi se da je distribucija rezultata u ispitu negativno asimetrična, što znači
pomaknuta prema višim vrijednostima. Iako vrh distribucije nije jasno izražen, najviše
učenika postiže 70 i 80 postotnih bodova na ispitu. Prema dobivenim rezultatima možemo
zaključiti da je najveći broj učenika riješio ispit na razini B1 prema ZEROJ-u dok su oni s
najlošijim rezultatima zapravo učenici koji imaju slabije znanje od B1 razine. Takvih je
učenika koji postižu loš rezultat u ispitu vrlo malo, jedan učenik postigao je nula bodova na
ispitu, dok je sljedeći učenik po uspjehu na ispitu postigao čak 23% bodova. Iako je
minimalan postignuti rezultat iznosio 0 bodova, ispit ne pokriva čitav raspon rezultata pa je
tako većina učenika postigla između 23% i 96% riješenosti ispita. Maksimalan postignuti
rezultat na ispitu od 96,25% postigao je jedan učenik, dok je drugi po uspjehu pristupnik
postigao dva boda manje ili 93,75% bodova. U svakom ispitu znanja potrebno je ostvariti
raspon od 0 do 100% bodova kako bi se ispitom dobro diferencirali učenici s različitom
razinom znanja, no ipak možemo zaključiti da se ovim ispitom lako diferenciraju oni najbolji i
najlošiji u talijanskom jeziku.
Osnovni statistički pokazatelji za ispit iz Talijanskog jezika sažeto su prikazani u
tablici 9.2.
Tablica 9.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Talijanskog jezika na višoj razini
Broj učenika 340
Broj čestica 64
Zadatci otvorenog tipa 4
Zadatci zatvorenog tipa 60
Postignuti raspon bodova (%) 0-96,05
Aritmetička sredina 69,10%
Standardna devijacija 15,60%
Indikator pouzdanosti, Cronbachov α koeficijent za rezultate ispita iz Talijanskog
jezika na višoj razini iznosio je 0,91, što je odgovarajuća razina pouzdanosti. Ovaj se indeks
smanjuje ako se koristi formula za izračunavanje pouzdanosti za standardnu formu ispita od
40 zadataka i tako korigiran iznosi 0,87. Ova vrijednost se također može smatrati
prihvatljivom pouzdanosti koja upućuje na značajnu homogenost zadataka u ispitu.
Standardna pogrješka mjerenja, koja također ukazuje na pouzdanost mjerenja, iznosila je
81
4,68%, što znači da bi se u ponovljenom mjerenju rezultati razlikovali do +/-4,68%. Kad se
ispit podijeli na subtestove, pouzdanost za subtest čitanja iznosi 0,84, za subtest pisanja
0,94, a za subtest slušanja 0,78. Time je ovaj dio ispita zapravo najproblematičniji dio kojeg
treba posebno metodološki doraditi.
Osnovni psihometrijski pokazatelji prikazani su u tablici 9.3.
Tablica 9.3. Psihometrijske karakteristike ispita iz Talijanskog jezika na višoj razini
Cronbachov α koeficijent
0,91
Cronbachov α koeficijent (korigirani)
0,87
Standardna pogrješka mjerenja (%)
4,68
Prosječni indeks težine zadataka (proporcija riješenosti)
0,66
Prosječni koeficijent diskriminativnosti
0,36
Na slikama 9.2. i 9.3. prikazani su osnovni psihometrijski pokazatelji ispita i zadataka
u ispitu te indeksi težine i diskriminativnosti za svaki zadatak posebno i za ispit u cjelini. Kao
što je rečeno, svaki ispit trebao bi biti primjerene težine pristupnicima koji ga polažu, što
znači da najveći broj zadataka uspješno rješava otprilike 50% učenika. U slučaju da se radi o
ispitima određene razine prema ZEROJ-u, taj vrh distribucije može biti pomaknut prema
zadatcima koje uspješno rješava i više od 50% učenika zbog ranije objašnjenih specifičnosti
situacije kreiranja zadataka određene razine prema ZEROJ-u. Prosječni indeks težine u
ispitu iz Talijanskog jezika na višoj razini iznosio je 0,66 što upućuje na to da je ovaj ispit bio
nešto lakši pristupnicima. Na slici 9.2. vidljivo je da postoji najveći broj zadataka koje rješava
oko 80% učenika, a tek jedan zadatka rješava manje od 20% učenika. U ispitu nedostaje
teških i prosječno teških zadataka kako bi se dobila što normalnija distribucija težine
zadataka.
82
Slika 9.2. Distribucija indeksa težine u ispitu iz Talijanskog jezika na višoj razini
Na slici 9.3. prikazana je distribucija koeficijenata diskriminativnosti. Koeficijenti
diskriminativnosti ukazuju na povezanost rezultata učenika u zadatku s ukupnim rezultatom u
ispitu. Što je povezanost između rezultata u ispitu i ukupnog rezultata veća, to su zadatci
diskriminativniji, odnosno bolje razlikuju uspješne od neuspješnih učenika. Prosječni
koeficijent ispita iz Talijanskog jezika na višoj razini iznosio je 0,36, što je zadovoljavajuća
diskriminativnost. Pet zadataka u ispitu imaju diskriminativnost manju od 0,2 koja se smatra
minimalnom poželjnom diskriminativnosti, no taj je broj prihvatljiv s obzirom na ukupan broj
zadataka u ispitu. Jedan zadatak pokazao je negativnu diskriminativnost što znači da su na
njemu dobre rezultate postizali učenici s lošijim ukupnim rezultatom na ispitu. To znači da je
rezultat na tom zadatku zasićen s velikom pogreškom mjerenja te da ne ukazuje na stvarno
znanje učenika. Moguće je da se radi o nekoj od pogrešaka u samoj konstrukciji zadatka
poput nejasnoće, dvostrukog točnog odgovora i slično. Budući da je taj zadatak točno riješilo
manje od 10% učenika, i to većinom onih s lošijim ukupnim rezultatom na ispitu, vjerojatno
se radi o slučajnom pogađanju odgovora na zadatak. Najveći broj zadataka ima indeks
diskriminativnosti oko 0,45, a tri su zadatka s vrlo visokim indeksom diskriminativnosti i to
oko 0,75. Ovi zadatci pripadaju području pisanja, tj. predstavljaju kriterije za ocjenu sastavka.
Kod zadataka pisanja uobičajeno je da se radi o visokoj diskriminativnosti jer se na tom dijelu
ispita lako mogu razlikovati pristupnici s većim i manjim znanjem iz određenog predmeta.
83
Slika 9.3. Distribucija koeficijenata diskriminativnosti na ispitu iz Talijanskog jezika na višoj razini
Slika 9.4.Odnos školskih ocjena i ocjena na ispitu iz Talijanskog jezika na višoj razini
84
Desni stupac na pojedinom grafikonu slike 9.4. prikazuje postotak pojedine ocjene na
državnoj maturi iz Talijanskog jezika na višoj razini za svaki pojedini razred srednje škole.
Tako je ocjenu nedovoljan dobilo ukupno 1,0% učenika, ocjenu dovoljan 6,8% učenika,
ocjenu dobar 31,2% učenika, ocjenu vrlo dobar 37,8% učenika te ocjenu odličan 23,2%
učenika.
Širina pojedinog stupca na slici 9.4. označava udio učenika s pojedinom školskom
ocjenom iz Talijanskog jezika u ukupnom broju učenika koji su polagali ispit iz tog predmeta.
Pogleda li se izgled mozaik dijagrama četiriju razreda srednje škole, može se zaključiti da je
najveći broj učenika koji je polagao ispit iz Talijanskog jezika na višoj razini, imao u srednjoj
školi ocjenu odličan iz Talijanskog jezika ili nije uopće imao nastavu iz tog predmeta. Kod
skupine učenika koji su tijekom školovanja imali iz Talijanskog jezika ocjenu vrlo dobar
najveći je broj onih koji su na ispitu državne mature dobili također ocjenu vrlo dobar, dok je
kod učenika sa školskom ocjenom odličan iz Talijanskog jezika, podjednak broj učenika koji
su postigli dobar, vrlo dobar i odličan na ovom ispitu. Ista je situacija i kod učenika koji nisu
imali ocjenu iz tog predmeta u školi.
Kao što smo naveli u uvodnom dijelu, ukupni dobiveni rezultati za pojedine ispite iz
stranog jezika objedinjuju rezultate koje su ostvarili učenici koji su polagali taj ispit i kao
glavni i kao izborni predmet jednako kao što objedinjuju rezultate učenika iz različitih
strukovnih sektora i gimnazijskih programa. Kad se ispit polaže kao izborni predmet moguće
je da ga učenik nije uopće slušao u školi nego ga je imao u vannastavnim aktivnostima, a
može se raditi i o pristupniku nacionalne manjine. Zbog svega navedenog odnos školskih
ocjena i postignuća na ispitu državne mature kod Talijanskog jezika ima drugačiji trend od
ostalih stranih jezika te je o njemu potrebno izvještavati s određenim oprezom.
Zaključno se može reći da je ispit iz Talijanskog jezika na višoj razini nešto lakši
pristupnicima te je većina učenika postizala rezultat viši od 50% riješenosti ispita što
je prihvatljivo kada govorimo o ispitima određene težine prema ZEROJ-u.
Diskriminativnost ispita je na zadovoljavajućoj razini te je većina zadataka vrlo dobro
diskriminativna. Dakle, ispitom se dobro mogu razlikovati učenici prema svome znanju
iz talijanskog jezika. Po pitanju pouzdanosti rezultati na ispitu su dovoljno stabilni te
se može zaključiti o dovoljnoj homogenosti zadataka na ispitu.
Među pristupnicima prevladavaju učenici iz gimnazija koji čine dvije trećine
ukupnog broja pristupnika na ovome ispitu. Najviše pristupnika ispitu iz Talijanskog
85
jezika je iz općih i jezičnih gimnazija. Također, značajan postotak čine učenici iz
sektora Turizam i ugostiteljstvo sa 65 svojih pristupnika. No, nijedan sektor ni
program ne ističe se prema udjelu svojih učenika u ispitu iz Talijanskog jezika. Udjeli
se kreću od najmanjeg 0,3% za sektor Elektrotehnika i računalstvo, do najvećeg 4,75%
za jezične gimnazije. Važno je napomenuti da na ovom ispitu nisu bili zastupljeni svi
strukovni sektori. Učenici pojedinih sektora nisu zatupljeni jer se Talijanski jezik ne
uči u svim strukovnim školama.
Prilikom usporedbe ocjena ispita iz Talijanskog jezika na višoj razini i školskih
ocjena može se vidjeti kako postoji pozitivna povezanost između školskih ocjena i
ocjena u ispitu državne mature. Primjetno je da je višu razinu ovog ispita biralo više
učenika s višim školskim ocjenama nego onih s nižim, ali i da je veliki broj pristupnika
koji nisu imali ocjenu iz talijanskog jezika tijekom srednjoškolskog obrazovanja.
86
6. ANALIZE IZBORNIH ISPITA DRŽAVNE MATURE 6.1. BIOLOGIJA
U tablici 10.1. nalaze se podatci o pristupanjima učenika iz različitih gimnazijskih
programa i strukovnih sektora ispitu iz Biologije.
Tablica 10.1. Pristupanje ispitu iz Biologije
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Dvojezični program jezične gimnazije na francuskom jeziku
3 12 25,00%
Dvojezični program jezične gimnazije na njemačkom jeziku
4 23 17,39%
Jezična gimnazija 412 1 809 22,78%
Klasična gimnazija 238 745 31,95%
Opća gimnazija 2 663 8 267 32,21%
Opća gimnazija uz skupinu predmeta na stranom jeziku
2 25 8,00%
Prirodoslovna gimnazija 115 215 53,49%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 566 1 910 29,63%
Umjetnička gimnazija 6 29 20,69%
Redovni kandidat gimnazija 234 4 052 5,77%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
346 5 903 5,86%
Elektrotehnika i računalstvo 96 3 293 2,92%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
137 366 37,43%
Graditeljstvo i geodezija 44 1 084 4,06%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
29 525 5,52%
Nepoznato 30 459 6,54%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 32 596 5,37%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 412 1 537 26,81%
Promet i logistika 35 1 088 3,22%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 21 1 152 1,82%
Tekstil i koža 5 110 4,55%
Turizam i ugostiteljstvo 63 1 961 3,21%
Umjetnost 12 805 1,49%
Zdravstvo i socijalna skrb 1 188 2 333 50,92%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 156 350 44,57%
Redovni kandidat strukovni 301 8 038 3,74%
Kandidat 163 3 494 4,67%
Kandidat - vanjski 220 1 385 15,88%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora
*Podatci preuzeti iz NISpVU-a
87
Ispitu iz Biologije pristupilo je ukupno 7533 učenika od čega je 56,3% učenika iz
gimnazijskih programa. Najveći broj učenika koji su polagali ovaj ispit dolazi iz općih
gimnazija (35,4%). Postotak učenika iz općih gimnazija koji su pristupili ovom ispitu u odnosu
na sve učenike općih gimnazija iznosio je 32,2%, a sličan je i udio učenika iz klasičnih
gimnazija koji su pristupili ovom ispitu te je iznosio 32%. Prema tome, gotovo svaki treći
učenik iz ovih gimnazija pristupio je ispitu iz Biologije. No, udio učenika iz prirodoslovnih
gimnazija je još i veći te je iznosio 53,5% što je najveći udio od svih gimnazijskih programa ili
strukovnih sektora.
Ako se pogledaju strukovni sektori, najviše učenika je iz sektora Zdravstvo i socijalna
skrb (15,8%). Istodobno ti učenici čine čak 50,9% svih učenika ovog sektora. To znači da je
svaki drugi učenik iz sektora Zdravstvo i socijalna skrb pristupio ispitu iz Biologije. Sljedeći
sektori koje još valja istaknuti su Šumarstvo, prerada i obrada drva (44,6%), Geologija,
rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija (37,4%) te Poljoprivreda, prehrana i veterina (26,8%).
Iako je Biologija izborni predmet na državnoj maturi, taj su ispit polagali učenici svih
strukovnih sektora, a pritom su samo dva sektora, Tekstil i koža te Umjetnost, zastupljeni s
vrlo malo učenika.
Osnovni statistički i psihometrijski pokazatelji
Analiza ispita iz Biologije provedena je na temelju rezultata 7533 učenika. Ispit se
sastojao od dviju cjelina. Prva ispitna cjelina sadržavala je 44 zadatka zatvorenog tipa, od
čega je njih 36 bilo višestrukog izbora, a njih 8 su predstavljali zadatci povezivanja. Druga
ispitna cjelina sadržavala je 10 skupina zadataka. Svaka skupina sastojala se od četiriju
međusobno povezanih zadataka otvorenog tipa (dopunjavanja i kratkog odgovora). Svi
zadatci bili su dihotomni, odnosno u njima je bilo moguće ostvariti 0 ili 1 bod pa je ukupan
maksimalni mogući broj bodova u ispitu iznosio 100.
Distribucija ukupnih rezultata prikazana je na slici 10.1.
88
Slika 10.1. Distribucija ukupnih rezultata u ispitu iz Biologije
Prosječni postignuti rezultat na ispitu iznosio je 52,9 boda, što znači da je ispit
težinski bio primjeren pristupnicima koji su ga rješavali. Ipak, može se uočiti da je vrh
distribucije blago pomaknut prema nižim vrijednostima (oko 40%) te da distribucija nije
simetrična već je strmija na lijevom kraju, a razvučenija na desnom. Na temelju ovakve
distribucije moguće je najbolje razlikovati one pristupnike koji postižu najbolje i najlošije
rezultate u ispitu. Može se vidjeti kako je u ispitu gotovo postignut maksimalni raspon
bodova, tj. bilo je učenika koji su ostvarili 0 bodova, dok je najviši postignuti rezultat iznosio
98 bodova.
Osnovni statistički pokazatelji sažeto su prikazani u tablici 10.2.
Tablica 10.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Biologije
Broj učenika 7 533
Broj čestica 100
Zadatci otvorenog tipa 40
Zadatci zatvorenog tipa 60
Postignuti raspon bodova (%) 0-98
Aritmetička sredina 52,90%
Standardna devijacija 19,30%
89
Cronbachov α koeficijent koji govori o pouzdanosti ispita i homogenosti ispitnih
zadataka iznosio je visokih 0,96. Poželjno je da kod ispita znanja taj koeficijent iznosi barem
0,90. Cronbachov α koeficijent ovisi o broju čestica te je veći što je u ispitu veći broj čestica.
U ispitu iz Biologije broj čestica je dosta velik (100) pa je i očekivana tako visoka pouzdanost.
Kada se izračuna koliko bi iznosio ovaj koeficijent u slučaju da ispit ima 40 zadataka, dobije
se vrijednost 0,90. Ovaj preračun koristi se kako bi se mogla usporediti homogenost ispitnih
zadataka između različitih ispita. S obzirom na to da ovaj koeficijent u prvom redu pokazuje
kolika je homogenost ispita, očito je da zadatci u ispitu iz Biologije vrlo homogeni.
Idući pokazatelj koji se izravno veže za Cronbachov α koeficijent jest standardna
pogrješka mjerenja. Ona predstavlja pouzdanost ispita izraženu kroz bodove, a za ovaj ispit
iznosila je 3,9 boda. To znači da kada bi se ponovilo ovo isto mjerenje, tj. kada bi se u
jednakim uvjetima primijenio ispit, rezultat pojedinog učenika nalazio bi se u intervalu ±3,9
boda u odnosu na postignuti rezultat u ovom ispitu. To vrijedi ako se želi predvidjeti rezultat
ponovljenog mjerenja uz vjerojatnost od 68%.
Osnovni psihometrijski pokazatelji na razini cijelog ispita prikazani su u tablici 10.3.
Tablica 10.3. Psihometrijske karakteristike ispita iz Biologije
Cronbachov α koeficijent 0,96
Cronbachov α koeficijent (40 zadataka) 0,90
Standardna pogrješka mjerenja (u postocima) 3,9
Prosječni indeks težine zadataka (proporcija
riješenosti) 0,53
Prosječni koeficijent diskriminativnosti 0,41
Na slici 10.2. prikazana je distribucija indeksa težine (proporcija riješenosti) zadataka
ispita iz Biologije.
90
Indeks težine
1,00,90,80,70,60,50,40,30,20,10,0
Bro
j za
data
ka
12
10
8
6
4
2
0
Slika 10.2. Distribucija indeksa težine u ispitu iz Biologije
Iz slike 10.2. može se vidjeti da je u ispitu prisutan gotovo cijeli raspon težina
zadataka. U kategoriju teških zadataka s proporcijom riješenosti manjom od 0,4 spada 34
zadataka, kategoriji prosječno teških s proporcijama riješenosti između 0,4 i 0,6 pripadaju 27
zadatka, dok se 39 zadataka smatra lakšima s proporcijom riješenosti većom od 0,6. Dakle,
podjednak broj zadataka pripada kategorijama lakih i teških pa i prosječni indeks težine
iznosi 0,53. Također, valja napomenuti da su samo dva zadatka imala proporcije riješenosti
veće od 0,9, što znači da su ih riješili gotovo svi učenici. S druge strane, dva zadatka su bila
iznimno teška te je njihova proporcija riješenosti bila manja od 0,1. Ovakve ekstremno teške i
lagane zadatke u pravilu bi trebalo izbjegavati, no njihov broj u ovom ispitu nije velik te je
ujednačen, što je poželjno.
Distribucija koeficijenata diskriminativnosti prikazana je na slici 10.3. Koeficijenti
diskriminativnosti daju informaciju o tome koliko je uradak učenika u pojedinom zadatku
povezan s uratkom učenika u ostatku ispita. Dakle, cilj je zadatka da je na temelju
prosječnog uratka u njemu moguće razlikovati skupine učenika s obzirom na ukupni uradak u
ispitu, odnosno da je s pomoću pojedinog zadatka moguće razlikovati bolje i lošije učenike.
Što je povezanost viša, zadatak je diskriminativniji, odnosno bolje razlikuje lošije od boljih
učenika.
91
Koeficijent diskriminativnosti
0,70,60,50,40,30,20,1
Bro
j za
data
ka
20
15
10
5
0
Slika 10.3. Distribucija koeficijenata diskriminativnosti u ispitu iz Biologije
Na temelju prikaza distribucije koeficijenata diskriminativnosti može se zaključiti da
prevladavaju koeficijenti veći od 0,3. Prosječni koeficijent diskriminativnosti iznosio je 0,41,
što je visoka i zadovoljavajuća vrijednost. Samo pet zadataka nije imalo zadovoljavajuću
diskriminativnost, odnosno vrijednosti koeficijenata bile su manje od 0,2. Takvih zadataka ne
bi smjelo biti više od 10% što je u ovom ispitu zadovoljeno. S druge strane, preko polovice
zadataka (52%) imali su koeficijente više od 0,4, što ukazuje da se ovim ispitom mogu dobro
razlikovati učenici prema svom znanju iz Biologije. Treba napomenuti da su ovako visoke
vrijednosti očekivane kod politomnih zadataka (koji nose veći broj bodova raspoređenih u
nekoliko kategorija), no u ispitu iz Biologije svi su zadatci bili dihotomni, odnosno bilo je
moguće ostvariti 0 ili 1 bod. Zadatci otvorenog tipa imali su u prosjeku veće koeficijente
diskriminativnosti (0,45) od zadataka zatvorenog tipa (0,38), što je i očekivano jer je u
zadatcima otvorenog tipa smanjena vjerojatnost slučajnog pogađanja.
Naposljetku je provedena i analiza povezanosti školskih ocjena i ocjena u ispitu
državne mature. Rezultati su prikazani grafički mozaik dijagramom na slici 10.4.
92
Slika 10.4 Odnos školskih ocjena i ocjena na ispitu iz Biologije
Na slici 10.4. prikazan je odnos ocjena u ispitu iz Biologije i završnih školskih ocjena
četiriju razreda srednje škole. Desni stupac na slici za svaki pojedini razred prikazuje
postotak pojedine ocjene u ispitu državne mature iz Biologije. Ocjenu nedovoljan dobilo je
8,3% učenika, ocjenu dovoljan 35,5% učenika, ocjenu dobar 39,2% učenika, ocjenu vrlo
dobar 10,9% učenika te ocjenu odličan 6,1% učenika.
Širina pojedinog stupca na slici 10.4. označava udio učenika s pojedinom ocjenom u
ukupnom broju učenika koji su polagali ispit iz Biologije. Pogleda li se izgled mozaik
dijagrama četiriju razreda srednje škole, može se zaključiti da su najširi stupci za ocjenu
odličan, što znači da su se najviše odlučivali za ovaj izborni predmet učenici s odličnim
ocjenama iz Biologije kroz sva četiri razreda, a često i oni koji su u prva dva razreda imala
ocjenu vrlo dobar. Najmanje je zastupljena školska ocjena dovoljan, a udio učenika iz ove
kategorije opada iz razreda u razred. Za razliku od tog, tijekom četiriju razreda srednje škole
povećava se udio učenika koji nisu imali nastavu Biologije i nemaju školsku ocjenu iz tog
predmeta pa je tako u četvrtom razredu udio tih učenika gotovo jednak onom odličnih
učenika. Učenici koji nemaju ocjenu iz Biologije ostvarili su u prosjeku najniže rezultate u
ispitu. Kod tih učenika, kao i kod skupine učenika koji su u školi imali ocjene dovoljan,
prevladava ocjena dovoljan u sva četiri razreda. Kod skupine učenika koji tijekom školovanja
93
imaju iz Biologije ocjenu dobar podjednak je broj onih koji su dobili na ispitu državne mature
ocjene dovoljan i dobar, dok kod vrlo dobrih i odličnih učenika prevladava ocjena dobar na
ovom ispitu. Također, učenici koji su imali zaključnu ocjenu odličan u nekom od četiriju
razreda srednje škole dva puta češće su dobivali ocjenu odličan iz ispita državne mature
nego što je to bio slučaj za ukupnu populaciju.
Općenito se iz slike 10.4. može zaključiti da postoji pozitivna povezanost između
školskih ocjena i ocjena u ispitu državne mature. To znači da oni pristupnici koji imaju više
školske ocjene uglavnom imaju i višu ocjenu iz ispita državne mature. Također, oni
11pristupnici koji imaju niže školske ocjene uglavnom imaju i nižu ocjenu iz ispita državne
mature.
Zaključno se može reći da je ispit iz Biologije težinski primjeren pristupnicima
koji su ga rješavali. Ispitom se dobro mogu diferencirati oni učenici koji su ostvarili
vrlo niske ili vrlo visoke rezultate. Indeksi diskriminativnosti za pojedine zadatke
ukazuju da je uradak učenika u većini zadataka povezan s uratkom učenika u cijelom
ispitu, dok tom zahtjevu ne udovoljava samo pet zadataka.
Što se tiče strukture pristupnika ispitu iz Biologije, može se uočiti kako je ispitu
pristupilo nešto više učenika gimnazijskih programa (56,3%). Najveći udio učenika u
ukupnom broju pristupnika činili su učenici općih gimnazija (2663) i učenici iz sektora
Zdravstvo i socijalna skrb (1188). Također, važno je napomenuti da je svaki drugi
učenik iz prirodoslovnih gimnazija i sektora Zdravstvo i socijalna skrb te svaki treći
učenik iz općih i klasičnih gimnazija te sektora Šumarstvo, prerada i obrada drva i
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija pristupio ovom ispitu.
Na kraju se može zaključiti kako su ovaj izborni predmet najčešće birali učenici
koji su tijekom školovanja imali odlične ocjene iz Biologije. Oni ujedno postižu i bolje
rezultate na ovom ispitu državne mature te jedino u toj skupini prevladavaju ocjene
dobar i vrlo dobar, dok su kod učenika koji pripadaju ostalim kategorijama prema
ocjeni iz škole prevladavale ocjene dovoljan i dobar. Prema tome može se zaključiti
kako postoji pozitivna povezanost između školskih ocjena i ocjena iz ispita državne
mature, odnosno da oni pristupnici koji imaju više školske ocjene uglavnom imaju i
višu ocjenu iz ispita državne mature te obrnuto.
94
6.2. FILOZOFIJA
U tablici 11.1. nalaze se podatci o pristupanjima učenika iz različitih gimnazijskih
programa i strukovnih sektora ispitu iz Filozofije.
Tablica 11.1. Pristupanje ispitu iz Filozofije
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 50 1 809 2,76%
Klasična gimnazija 9 745 1,21%
Opća gimnazija 188 8 267 2,27%
Opća gimnazija uz skupinu predmeta na stranom jeziku
1 25 4,00%
Prirodoslovna gimnazija 4 215 1,86%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 24 1 910 1,26%
Umjetnička gimnazija 1 29 3,45%
Redovni kandidat gimnazija 7 4 052 0,17%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
44 5 903 0,75%
Elektrotehnika i računalstvo 4 3 293 0,12%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
2 366 0,55%
Graditeljstvo i geodezija 1 1 084 0,09%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
4 525 0,76%
Nepoznato 1 459 0,22%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 2 1 537 0,13%
Turizam i ugostiteljstvo 4 1 961 0,20%
Umjetnost 16 805 1,99%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 1 350 0,29%
Redovni kandidat strukovni 5 8 038 0,06%
Kandidat 13 3 494 0,37%
Kandidat - vanjski 9 1 385 0,65%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Ispitu iz Filozofije pristupilo ukupno 390 učenika, od čega je njih 72,8% bilo iz
gimnazijskih programa.
U ukupnom broju učenika iz gimnazijskih programa dominiraju pristupnici iz općih
gimnazija koji čine čak 48,2% svih učenika ispitu. No, ako se pogleda udio učenika općih
95
gimnazija koji su birali Filozofiju u broju svih učenika općih gimnazija, on nije velik (2,3%).
Najveći udio učenika općih gimnazija uz skupinu predmeta na stranom jeziku (4%) te
učenika umjetničkih gimnazija (3,5%) bira Filozofiju kao izborni predmet, no radi se o
gimnazijama s vrlo malim ukupnim brojem učenika pa ti učenici predstavljaju vrlo mali udio u
ukupnom broju pristupnika ispita iz Filozofije.
Što se tiče strukovnih sektora, najviše je učenika iz sektora Ekonomija, trgovina i
poslovna administracija, ukupno njih 44 (11,2%). No, oni predstavljaju tek 0,75% učenika iz
svog sektora. Iz preostalih sektora ispitu je pristupilo između jednog i 16 učenika. Zato je
važno naglasiti da zbog različitog broja učenika iz pojedinih gimnazijskih programa i
strukovnih sektora u odnosu na ukupan broj učenika na ispitu iz Filozofije razlike u
prosječnim rezultatima između sektora i programa nije opravdano generalizirati kao stvarnu
veličinu razlika između pojedinih sektora i programa. Pristupnici iz pojedinog sektora ili
programa ne predstavljaju nužno reprezentativan uzorak iz tog sektora ili programa.
Osnovni statistički i psihometrijski pokazatelji
Analiza ispita iz Filozofije provedena je na temelju rezultata 390 učenika. Ispit se
sastojao od dviju ispitnih cjelina. Prvom cjelinom ispitivalo se poznavanje i razumijevanje
filozofijskih disciplina i povijesti filozofije, a drugom primjena znanja o filozofijskim
disciplinama i povijesti filozofije kroz analizu izvornih filozofijskih tekstova. Prva cjelina
sadržavala je 28 zadataka od kojih su neki imali i podzadatke pa se zapravo radilo o 37
čestica. Tu cjelinu činili su zadatci povezivanja, višestrukih kombinacija, višestrukog izbora,
dopunjavanja i kratkih odgovora, koji su bodovani s nula ili jednim bodom, te zadaci
produženog odgovora, koji su bili politomnog karaktera, odnosno vrjednovani su s nekoliko
bodovnih kategorija. Stoga je ukupan broj bodova u ovoj cjelini iznosio 50. Drugu ispitnu
cjelinu činio je zadatak esejskog tipa. Zadatak učenika bio je sastaviti esej na temelju dva
pročitana teksta. Tekstovi su bili praćeni i smjernicama za pisanje, a esej je bio ocjenjivan na
temelju pet kriterija (primjerena uporaba pojmova, argumentacija, primjerenost primjera i
navoda, kompozicija i uporaba jezika). Maksimalan mogući broj bodova u eseju iznosio je 50,
što znači da je u cijelom ispitu bilo moguće postići ukupno 100 bodova.
Distribucija ukupnih rezultata prikazana je na slici 11.1.
96
Slika 11.1. Distribucija ukupnih rezultata u ispitu iz Filozofije
Prosječni postignuti rezultat iznosio je 46,9 boda, a standardna devijacija 18,80.
Dobivena distribucija prati krivulju normalne distribucije, iako postoji nešto veći broj učenika
na samom lijevom kraju distribucije. U ispitu nitko nije postigao maksimalan broj bodova, već
je se raspon kretao između 0 i 93%. To znači da se ovim ispitom ne mogu dobro razlikovati
učenici koji imaju odlično znanje iz Filozofije.
Osnovni statistički pokazatelji za ispit iz Filozofije sažeto su prikazani u tablici 11.2.
Tablica 11.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Filozofije
Broj učenika 390
Broj čestica 55
Zadatci otvorenog tipa 32
Zadatci zatvorenog tipa 23
Postignuti raspon bodova (%) 0-93
Aritmetička sredina 46,90%
Standardna devijacija 18,80%
Cronbachov α koeficijent, koji govori o pouzdanosti ispita i homogenosti ispitnih
zadataka, iznosio je 0,94. Poželjno je da kod ispita znanja taj koeficijent iznosi barem 0,90.
Taj koeficijent ovisi o broju zadataka te je veći što je u ispitu veći broj zadataka. Kada se
preračuna koliko bi iznosio ovaj koeficijent u slučaju da ispit ima 40 zadataka, dobije se
97
vrijednost 0,92, odnosno ne mijenja se značajno u odnosu na postojeći koeficijent. U ovom
ispitu broj zadataka nije osobito velik (55) pa on i nema preveliki utjecaj na iznos koeficijenta.
Ovaj preračun koristi se kako bi se mogla usporediti homogenost ispitnih zadataka između
različitih ispita. S obzirom na to da ovaj koeficijent u prvom redu pokazuje kolika je
homogenost ispita, očito je da su zadatci ispita iz Filozofije vrlo homogeni.
Idući pokazatelj koji se izravno veže za Cronbachov α koeficijent jest standardna
pogrješka mjerenja. Ona predstavlja pouzdanost ispita izraženu kroz bodove. Za ovaj ispit
iznosila je 4,6% bodova, što je prilično niska i zadovoljavajuća vrijednost. To znači da kada bi
se ponovilo ovo isto mjerenje, tj. kada bi se u jednakim uvjetima primijenio ispit, rezultat
pojedinog učenika nalazio bi se u intervalu ±4,6% bodova u odnosu na postignuti rezultat u
ovom ispitu. To vrijedi ako se želi predvidjeti rezultat ponovljenog mjerenja uz vjerojatnost od
68%.
Osnovni psihometrijski pokazatelji na razini cijelog ispita prikazani su u tablici 11.3.
Tablica 11.3. Psihometrijske karakteristike ispita iz Filozofije
Cronbachov α koeficijent 0,94
Cronbachov α koeficijent (40 zadataka) 0,92
Standardna pogrješka mjerenja (u postocima) 4,6
Prosječni indeks težine zadataka (proporcija
riješenosti) 0,44
Prosječni koeficijent diskriminativnosti 0,46
Na slici 11.2. prikazana je distribucija indeksa težine (proporcija riješenosti) zadataka
ispita iz Filozofije.
98
Indeks težine
1,00,90,80,70,60,50,40,30,20,10,0
Bro
j zad
atak
a
15
10
5
0
Slika 11.2. Distribucija indeksa težine na ispitu iz Filozofije
Iz distribucije indeksa težine može se vidjeti kako je većina zadataka u ovom ispitu
imala indeks težine oko srednjih vrijednosti te da nedostaje ponešto lakših zadataka. Raspon
težina kretao se od 0,04 i 0,86, a prosječna vrijednost indeksa težina, prikazana u tablici
11.3., iznosi 0,44. Od ukupno 55 zadataka, bilo je 36% teških zadataka s proporcijom
riješenosti manjom od 0,4, 51% prosječno teških s proporcijama između 0,4 i 0,6 i samo 13%
lakših s proporcijom riješenosti većom od 0,6. Dva su zadataka bila izrazito teška učenicima i
riješilo ih je manje od 10% učenika, a niti jedan zadatak učenicima nije bio iznimno lagan (s
preko 90% riješenosti).
Iduća razmatrana karakteristika zadatka je diskriminativnost izražena preko
koeficijenta diskriminativnosti, koji nam daje informaciju o tome koliko je uradak učenika u
pojedinom zadatku povezan s uratkom učenika u ostatku ispita. Dakle, cilj je zadatka da je
na temelju prosječnog uratka u njemu moguće razlikovati skupine učenika s obzirom na
ukupni uradak u ispitu, odnosno da je s pomoću pojedinog zadatka moguće razlikovati bolje i
lošije učenike. Što je povezanost viša, zadatak je diskriminativniji, odnosno bolje razlikuje
lošije od boljih učenika.
Distribucija koeficijenata diskriminativnosti ispita iz Filozofije prikazana je na slici 11.3.
Prosječni koeficijent iznosio je 0,46. Poželjne vrijednosti indeksa diskriminativnosti su one
iznad 0,3, što je u ovom slučaju postignuto za većinu (preko 80%) zadataka.
99
Koeficijent diskriminativnosti
0,80,70,60,50,40,30,20,10,0
Bro
j zad
atak
a
10
8
6
4
2
0
Slika 11.3. Distribucija koeficijenata diskriminativnosti na ispitu iz Filozofije
Iz histogramskog prikaza može se uočiti da koeficijenti variraju između 0,03 i 0,8.
Ukupno četiri zadatka (oko 7%) imaju vrijednost koeficijenta diskriminativnosti nižu od 0,2,
koja se smatra minimalnom prihvatljivom vrijednošću. Svi ti zadatci su zatvorenog tipa - dva
zadatka povezivanja, jedan višestrukih kombinacija i jedan višestrukog izbora. Tako niske
vrijednosti upućuju na to da ti zadatci ne udovoljavaju osnovnoj svrsi ispita, a to je
međusobno razlikovanje učenika prema znanju iz Filozofije. Nadalje, ovako niske vrijednosti
mogu upućivati i na to da ti zadatci ne mjere isti konstrukt kao i svi ostali te da na njihovo
rješavanje djeluju neki drugi čimbenici koji nisu povezani s ukupnim rezultatom na ispitu. S
druge strane, valja istaknuti da više od polovice zadataka ima koeficijente više od 0,4 koji
ukazuju na visoku sposobnost razlikovanja učenika. Čak osam zadataka imaju koeficijente
diskriminativnosti više od 0,7 kakvi se vrlo rijetko dobivaju. Svi koeficijenti s tako visokim
vrijednostima dobiveni su na česticama kriterija vrjednovanja eseja (posebno kriterija
argumentacije i kompozicije), koji su politomni. Takav rezultat logično je očekivati jer
politomne čestice zbog više bodovnih kategorija prirodno omogućuju bolje razlikovanje boljih
i lošijih učenika.
100
Zaključno se može reći da je distribucija dobivenih rezultata prati normalnu
raspodjelu, no nešto je više učenika na samom lijevom kraju pa su učenici u prosjeku
točno rješavali oko 44% ispita. Također, nije postignut maksimalan mogući raspon
rezultata pa se ne mogu dobro diferencirati učenici koji imaju najbolje znanje iz
Filozofije. Indeksi diskriminativnosti za pojedine zadatke uglavnom su dovoljno veliki
da bi se prema njima razlikovali uspješni i neuspješni učenici, dok 7% zadataka nije
zadovoljilo taj kriterij. Pouzdanost ispita je visoka i upućuje na stabilnost dobivenih
rezultata, odnosno homogenost ispitnih zadataka.
U ukupnom broju učenika iz gimnazijskih programa dominiraju pristupnici iz
općih gimnazija koji čine 48,2% svih učenika ispitu. Međutim, budući da je ovom ispitu
općenito pristupilo malo pristupnika, učenici unutar pojedinog programa čine svega
od 1% do 4% od ukupnog broja iz svojeg gimnazijskog programa. Što se tiče
strukovnih sektora, ispitu iz Filozofije pristupilo je najviše učenika iz sektora
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija. Ispitu je iz preostalih sektora pristupio
mali broj učenika, a iz određenih sektora ispitu nije pristupio nijedan pristupnik
(Osobne, usluge zaštite i druge usluge, Promet i logistika, Strojarstvo, brodogradnja i
metalurgija, Tekstil i koža te Zdravstvo i socijalna skrb).
101
6.3. FIZIKA
U tablici 12.1. nalaze se podatci o pristupanjima učenika iz različitih gimnazijskih
programa/strukovnih sektora ispitu iz Fizike.
Tablica 12.1. Pristupanje ispitu iz Fizike
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Dvojezični program jezične gimnazije na francuskom jeziku
2 12 16,67%
Dvojezični program jezične gimnazije na njemačkom jeziku
1 23 4,35%
Jezična gimnazija 301 1 809 16,64%
Klasična gimnazija 174 745 23,36%
Međunarodna matura IBDP 1 42 2,38%
Opća gimnazija 2 272 8 267 27,48%
Opća gimnazija uz skupinu predmeta na stranom jeziku
8 25 32,00%
Prirodoslovna gimnazija 82 215 38,14%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 1 289 1 910 67,49%
Umjetnička gimnazija 1 29 3,45%
Redovni kandidat gimnazija 164 4 052 4,05%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
60 5 903 1,02%
Elektrotehnika i računalstvo 1 842 3 293 55,94%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
65 366 17,76%
Graditeljstvo i geodezija 628 1 084 57,93%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
34 525 6,48%
Nepoznato 27 459 5,88%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 11 596 1,85%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 28 1 537 1,82%
Promet i logistika 138 1 088 12,68%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 469 1 152 40,71%
Turizam i ugostiteljstvo 7 1 961 0,36%
Umjetnost 6 805 0,75%
Zdravstvo i socijalna skrb 242 2 333 10,37%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 15 350 4,29%
Redovni kandidat strukovni 189 8 038 2,35%
Kandidat 132 3 494 3,78%
Kandidat - vanjski 305 1 385 22,02%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora
*Podatci preuzeti iz NISpVU-a
102
Ispitu iz Fizike pristupilo je 8493 učenika, od čega je 53% učenika iz gimnazijskih
programa.
Iz tablice 12.1. može se zaključiti kako je ispitu iz Fizike pristupilo 2272 učenika iz
općih gimnazija. Postotak učenika općih gimnazija koji su pristupili ispitu iz Fizike u odnosu
na sve učenike općih gimnazija iznosio je 27,5%. Prema tome, svaki četvrti učenik iz općih
gimnazija pristupio je ispitu iz Fizike. U ukupnom broju pristupnika bilo je više onih iz općih
gimnazija (2272), nego iz prirodoslovno-matematičkih (1289), ali udio učenika iz
prirodoslovno-matematičkih gimnazija u odnosu na ukupan broj učenika u programu je čak
67,5%. Ovo je ujedno i najveći udio učenika iz nekog gimnazijskog programa/strukovnog
sektora koji su pristupili ovom ispitu.
Što se tiče strukovnih sektora, ovom ispitu pristupilo je najviše učenika iz sektora
Elektrotehnika i računalstvo (1842). Od ukupnog broja učenika iz sektora Elektrotehnika i
računalstvo ovom ispitu pristupilo je 55,9%, dakle više od polovice. Drugi sektor koji valja
istaknuti je Graditeljstvo i geodezija iz kojeg je čak 57,9% učenika pristupilo ispitu. Budući da
se radi o manjem sektoru od sektora Elektrotehnika i računalstvo, sektor Graditeljstvo i
geodezija u ukupnom broju učenika čini nešto manji udio. Potom slijedi sektor Strojarstvo,
brodogradnja i metalurgija iz kojeg je 40,7% učenika pristupilo ispitu. Zanimljivo je primijetiti
da, iako za strukovne sektore državna matura nije obvezna, vrlo je veliki broj učenika iz
navedenih sektora pristupio ispitu iz Fizike.
Dakle, iako je Fizika izborni predmet na državnoj maturi, taj su ispit polagali učenici iz
gotovo svih strukovnih sektora. Neki su sektori pritom zastupljeni s vrlo malo učenika, dok iz
sektora Tekstil i koža nije bilo pristupnika.
Osnovni statistički i psihometrijski pokazatelji
Analiza ispita iz Fizike provedena je na temelju rezultata 8493 učenika koji su
pristupili ispitu. Ispit se sastojao od 35 zadataka te je bio podijeljen prema vrstama zadataka.
Prva ispitna cjelina sadržavala je 24 zadatka višestrukog izbora, koji su bili dihotomni,
odnosno u njima je bilo moguće postići 0 ili 2 boda. Drugu ispitnu cjelinu sačinjavali su
zadatci produženog odgovora. Zadatci druge ispitne cjeline bili su politomni, odnosno bilo je
šest zadataka na kojima je bilo moguće postići maksimalno 2 boda te pet zadataka u kojima
je bilo moguće postići maksimalno 4 boda. Tako je ukupni maksimalni mogući broj bodova u
ispitu iznosio 80 bodova. U provedenim analizama ukupni rezultat preračunat je na postotnu
skalu.
103
Distribucija ukupnih rezultata prikazana je na slici 12.1.
Slika 12.1. Distribucija ukupnih rezultata u ispitu iz Fizike
Sa slike 12.1. može se jasno vidjeti kako je distribucija rezultata pozitivno asimetrična,
odnosno razvučena je udesno tako da se većina rezultata grupira oko nižih vrijednosti.
Prosječni postignuti rezultat iznosio je 44,4 postotna boda, a standardna devijacija 20,40. No,
zbog izrazite asimetričnosti aritmetička sredina nije najpogodnija mjera za izražavanje
prosjeka jer ona služi za izražavanje prosjeka kod normalnih distribucija. Ako se izračuna
medijan, koji ukazuje na rezultat kod kojeg se nalazi polovica svih rezultata, dobiva se da
polovica učenika postiže vrijednosti niže od 40% bodova. Prema tome, može se reći da je
učenicima ispit bio težak. S druge strane, 33 pristupnika postiglo je maksimalni broj bodova
pa se može zaključiti kako ovakva distribucija rezultata omogućuje dobro razlikovanje
najuspješnijih učenika po znanju iz Fizike, ali ne razlikuje dobro pristupnike koji su ostvarili
niže ukupne rezultate iako se mogu lako izdvojiti učenici s najlošijim uspjehom. To može biti
problem kada se učenici s nižim ukupnim rezultatima u ispitu iz Fizike natječu za upis istog
studijskog programa na temelju ovog rezultata.
Osnovni statistički pokazatelji za ispit iz Fizike sažeto su prikazani u tablici 12.2.
104
Tablica 12.2. Osnovni statistički pokazatelji u ispitu iz Fizike
Broj učenika 8 493
Broj čestica 35
Zadatci otvorenog tipa 11
Zadatci zatvorenog tipa 24
Postignuti raspon bodova (%) 0-100
Aritmetička sredina 44,40%
Standardna devijacija 22,40%
Cronbachov α koeficijent koji govori o pouzdanosti ispita i homogenosti ispitnih
zadataka iznosio je visokih 0,91. Poželjno je da kod ispita znanja taj koeficijent iznosi barem
0,90. Cronbachov α koeficijent ovisi o broju čestica te je veći što je u ispitu veći broj čestica.
U ispitu iz Fizike broj čestica je relativno mali što daje dodatnu vrijednost tako visokoj
pouzdanosti. Kada se izračuna koliko bi iznosio ovaj koeficijent u slučaju da ispit ima
standardiziranu formu od 40 zadataka, dobije se vrijednost 0,92. Ovaj preračun koristi se
kako bi se mogla usporediti homogenost ispitnih zadataka između različitih ispita. S obzirom
na to da ovaj koeficijent u prvom redu pokazuje kolika je homogenost ispita, očito je da
zadatci u ispitu iz Fizike vrlo homogeni.
Idući pokazatelj koji se izravno veže za Cronbachov α koeficijent jest standardna
pogrješka mjerenja. Ona predstavlja pouzdanost ispita izraženu kroz bodove. Za ovaj ispit
iznosila je 6,7 postotnih bodova. To znači da kada bi se ponovilo ovo isto mjerenje, tj. kada bi
se u jednakim uvjetima primijenio ispit, rezultat pojedinog učenika nalazio bi se u intervalu
±6,7% bodova u odnosu na postignuti rezultat u ovom ispitu. Standardna pogreška mjerenja
bila bi manja kada bi ispit iz Fizike sadržavao veći broj zadataka.
Osnovni psihometrijski pokazatelji na razini cijelog ispita prikazani su u tablici 12.3.
Tablica 12.3. Psihometrijske karakteristike ispita iz Fizike
Cronbachov α koeficijent 0,91
Cronbachov α koeficijent (40 zadataka) 0,92
Standardna pogrješka mjerenja (%) 6,72
Prosječni indeks težine zadataka (proporcija riješenosti) 0,45
Prosječni koeficijent diskriminativnosti 0,44
105
U tablici 12.3. može se vidjeti da je prosječni indeks težine zadataka 0,45, što znači
da je prosječna riješenost bila 45%. To pak govori o tome da su zadatci u prosjeku bili
umjerene težine, ali blizu donje granice srednje težine, odnosno tendiraju ka težim.
Distribucija indeksa težine (proporcija riješenosti) zadataka ispita iz Fizike prikazana
je na slici 12.2.
Slika 12.2. Distribucija indeksa težine na ispitu iz Fizike
Iz distribucije indeksa težine može se uočiti da težine zadataka variraju od 0,18 do
0,78, što znači da je prisutan gotovo čitav raspon težina, no izostaju kako najlakši, tako i
najteži zadatci. Dakle, nema zadataka koje bi rješavalo više od 90% pristupnika, ali ujedno
nema niti zadataka koje rješava manje od 10% pristupnika. Od ukupno 35 zadataka bilo je
14 teških zadataka s proporcijom riješenosti manjom od 0,4, 14 prosječno teških s
proporcijama između 0,4 i 0,6 i 7 lakših s proporcijom riješenosti većom od 0,6. Ovakva
distribucija indeksa težine u skladu je s distribucijom ukupnih rezultata u ispitu.
Iduća razmatrana karakteristika zadatka je diskriminativnost izražena preko
koeficijenta diskriminativnosti, koji nam daje informaciju o tome koliko je uradak učenika u
pojedinom zadatku povezan s uratkom učenika u ostatku ispita. Dakle, cilj je zadatka da je
na temelju prosječnog uratka u njemu moguće razlikovati skupine učenika s obzirom na
ukupni uradak u ispitu, odnosno da je s pomoću pojedinog zadatka moguće razlikovati bolje i
lošije učenike. Što je povezanost viša, zadatak je diskriminativniji, odnosno bolje razlikuje
106
lošije od boljih učenika. Distribucija koeficijenata diskriminativnosti ispita iz Fizike prikazana
je na slici 12.3.
Slika 12.3. Distribucija koeficijenata diskriminativnosti na ispitu iz Fizike
Prosječni koeficijent diskriminativnosti za cijeli ispit iznosio je 0,44. Poželjne
vrijednosti indeksa diskriminativnosti su one iznad 0,3, što je u ovom slučaju postignuto za
31 od 35 zadataka. Iz histogramskog prikaza može se uočiti da su svi koeficijenti pozitivni i
variraju između 0,02 i 0,76. Dva zadatka imaju vrijednost koeficijenta diskriminativnosti nižu
od 0,2, koja se smatra minimalnom prihvatljivom vrijednošću. Ovdje valja upozoriti na
zadatak koji ima vrijednost koeficijenta 0,02 što je gotovo 0. Takvi zadatci neprihvatljivi su jer
govore o tome da predmet mjerenja takvog zadatka nije povezan s predmetom mjerenja
ostatka ispita. Politomni zadatci imali su u prosjeku veće koeficijente diskriminativnosti (0,65)
od dihotomnih zadataka (0,35), što je i očekivano jer politomne čestice zbog više bodovnih
kategorija prirodno omogućuju bolje razlikovanje boljih i lošijih učenika.
Naposljetku je provedena i analiza povezanosti školskih ocjena i ocjena u ispitu
državne mature. Rezultati su prikazani grafički mozaik dijagramom na slici 12.4.
107
Slika 12.4. Odnos školskih ocjena i ocjena na ispitu iz Fizike
Na slici 12.4. prikazan je odnos ocjena na ispitu iz Fizike i završnih školskih ocjena za
četiri razreda srednje škole. Desni stupac na slici za svaki pojedini razred prikazuje postotak
pojedine ocjene na državnoj maturi iz Fizike. Tako je ocjenu nedovoljan dobilo ukupno
26,8%, dovoljan 34,9%, dobar 21,8%, vrlo dobar 9,9% te ocjenu odličan 6,6% pristupnika.
Širina pojedinog stupca na slici označava udio učenika s pojedinom ocjenom u
ukupnom broju učenika koji su polagali ispit iz Fizike. Pogleda li se izgled mozaik dijagrama
za prva dva razreda srednje škole, može se zaključiti da je najuži stupac za ocjenu odličan
što znači da je to bila najmanje zastupljena ocjena. Najzastupljenija je školska ocjena dobar.
U trećem i četvrtom razredu srednje škole povećava se udio učenika s višim ocjenama pa je
tako u četvrtom razredu najzastupljenija ocjena odličan. Još je jedan trend primjetan, a to je
povećanje broja pristupnika koji u trećem i četvrtom razredu nisu imali nastavu fizike i
nemaju školsku ocjenu iz tog predmeta. Učenici koji nisu imali nastavu fizike su imali najniže
rezultate na ispitu mature. Oko polovica tih učenika nije položila ispit državne mature iz
Fizike. Pogleda li se odnos školskih ocjena i ocjena na državnoj maturi, razvidno je kako
među učenicima koji su u nekom od razreda srednje škole imali zaključnu ocjenu dovoljan
postoji visok udio učenika koji su pali na ispitu državne mature. Učenici koji su imali
zaključnu ocjenu odličan u nekom od četiri razreda, oko tri puta češće su dobivali ocjenu
108
odličan na državnoj maturi nego što je to bio slučaj za ukupnu populaciju. Najveći postotak
učenika koji su imali zaključnu ocjenu odličan u nekom od četiri razreda, dobilo je na ispitu
mature ocjenu dobar. Vrlo mali postotak ih je na državnoj maturi dobio ocjenu nedovoljan. U
globalu se iz slike 12.4. može zaključiti da postoji pozitivna povezanost između školskih
ocjena i ocjena na ispitu državne mature. To znači da oni pristupnici koji imaju više školske
ocjene uglavnom imaju i višu ocjenu na ispitu državne mature. Također, oni pristupnici koji
imaju niže školske ocjene uglavnom imaju i nižu ocjenu na ispitu državne mature.
Zaključno se može reći da je ispitu iz Fizike pristupilo je podjednako učenika iz
gimnazijskih programa i učenika iz strukovnih sektora. Najviše je učenika iz općih
gimnazija s obzirom da je to najbrojniji program. Značajno je da je svaki četvrti učenik
iz općih gimnazija pristupio ispitu iz Fizike. Prirodoslovno-matematičke gimnazije
imaju manje pristupnika na ispitu iz Fizike od općih gimnazija, ali udio učenika
prirodoslovno-matematičkih gimnazija koji su pristupili ovom ispitu bio je puno veći i
iznosio je čak 67,5%. Ovo je i najveći udio učenika iz nekog gimnazijskog
programa/strukovnog sektora na ovom ispitu. Od ukupnog broja pristupnika ovom
ispitu, oko jedne četvrtine učenika je iz sektora Elektrotehnika i računalstvo. Prema
udjelu, oni predstavljaju oko 60% učenika svoga sektora. Drugi sektor koji valja
istaknuti je Graditeljstvo i geodezija iz kojeg je također oko 60% učenika pristupilo
ispitu. Iako za strukovne sektore državna matura nije obvezna, vrlo je veliki broj
učenika iz pojedinih sektora pristupio ispitu iz Fizike.
Ispit iz Fizike bio je prilično težak pristupnicima koji su ga rješavali te se ukupni
rezultati učenika uglavnom grupiraju oko nižih vrijednosti rezultata. Polovica učenika
ostvarila je rezultate niže od 40% riješenosti ispita. Ovakva distribucija omogućuje
dobro razlikovanje učenika koji postižu vrlo visoke rezultate, odnosno koji imaju
najveće znanje iz Fizike. Tomu ide u prilog i visoka diskriminativnost ispita koja
upućuje na to da se njime mogu dobro razlikovati učenici prema svojem znanju.
Pouzdanost cijelog ispita je dovoljno visoka da se može zaključiti o homogenosti
zadataka i zajedničkom predmetu mjerenja.
Što se tiče povezanosti školskih ocjena i uspjeha na državnoj maturi, može se
zaključiti da postoji pozitivna povezanost između školskih ocjena i ocjena na ispitu iz
Fizike. To znači da oni pristupnici koji imaju više školske ocjene uglavnom imaju i višu
ocjenu na ispitu iz Fizike kao i obrnuto. Primjerice, učenici koji su iz ispita državne
mature dobili ocjenu odličan su češće tijekom četiriju godina srednjoškolskog
školovanja imali ocjenu odličan nego bilo koju drugu ocjenu.
109
6.4. GEOGRAFIJA
U tablici 13.1. nalaze se podaci o pristupanjima učenika iz različitih gimnazijskih
programa/strukovnih sektora ispitu iz Geografije.
Tablica 13.1. Pristupanje ispitu iz Geografije
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 46 1 809 2,54%
Klasična gimnazija 26 745 3,49%
Opća gimnazija 216 8 267 2,61%
Prirodoslovna gimnazija 6 215 2,79%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 38 1 910 1,99%
Redovni kandidat gimnazija 13 4 052 0,32%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
143 5 903 2,42%
Elektrotehnika i računalstvo 13 3 293 0,39%
Graditeljstvo i geodezija 11 1 084 1,01%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
9 525 1,71%
Nepoznato 1 459 0,22%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 5 596 0,84%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 10 1 537 0,65%
Promet i logistika 11 1 088 1,01%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 15 1 152 1,30%
Turizam i ugostiteljstvo 55 1 961 2,80%
Umjetnost 4 805 0,50%
Zdravstvo i socijalna skrb 9 2 333 0,39%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 2 350 0,57%
Redovni kandidat strukovni 16 8 038 0,20%
Kandidat 13 3 494 0,37%
Kandidat - vanjski 8 1 385 0,58%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Ispitu iz Geografije pristupilo je ukupno 670 učenika, od kojih je 53% učenika iz
gimnazijskih programa. U ukupnoj populaciji vidljivo je da je najviše učenika iz općih
gimnazija (32,2%) i sektora Ekonomija, trgovina i poslovna administracija (21,3%), što je
razumljivo s obzirom da su to brojčano najveći programi/sektori. Iz tablice 13.1. može se
zaključiti kako općenito mali postotak učenika, bilo iz gimnazijskih programa ili strukovnih
sektora, odabire Geografiju kao izborni predmet. Udio učenika iz strukovnih sektora još je i
110
manji. Od ukupnog broja učenika iz sektora Turizam i ugostiteljstvo ispitu je pristupilo 2,8%
učenika, što je najveći udio učenika jednog sektora. Jedini sektor koji valja istaknuti je
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija iz kojeg je 2,4% učenika pristupilo ispitu. Udjeli
učenika iz ostalih sektora bili su pretežno oko 1% ili manji. Sektor Geologija, rudarstvo, nafta
i kemijska tehnologija nije imao predstavnika na ispitu.
Osnovni statistički i psihometrijski pokazatelji
Analiza ispita iz Geografije provedena je na temelju rezultata 670 učenika. Ispit se
sastojao od dviju cjelina. Prva ispitna cjelina odnosila se na geografska znanja, a sadržavala
je zadatke višestrukog izbora, višestrukih kombinacija, povezivanja te zadatke dopunjavanja i
kratkog odgovora. Svi zadatci iz prve cjeline (njih 40) bili su dihotomni te je u njima bilo
moguće ostvariti 0 ili 2 boda ili, u slučaju zadataka povezivanja, 0 ili 1 bod. Druga ispitna
cjelina sastojala se od 20 skupina zadataka dopunjavanja i kratkog odgovora, a njome su
ispitivane geografske vještine. Većina tih zadataka bila je dihotomna, a samo je jedan
zadatak bio politoman te je u njemu bilo moguće ostvariti 0, 1 ili 2 boda. Ukupni maksimalni
broj bodova u ispitu iznosio je 200 bodova. U provedenim analizama ukupni rezultat
preračunat je na postotnu skalu.
Distribucija ukupnih rezultata prikazana je na slici 13.1.
Slika 13.1. Distribucija ukupnih rezultata u ispitu iz Geografije
111
Prosječni postignuti rezultat iznosio je 35,5 postotna boda, a standardna devijacija
12,80. Distribucija ukupnih rezultata prati oblik normalne raspodjele, no pomaknuta je prema
nižim vrijednostima, odnosno pozitivno je asimetrična. Prema tome, možemo zaključiti kako
je ispit bio težak pristupnicima koji su ga rješavali. Zbog izrazite asimetričnosti aritmetička
sredina nije najpogodnija mjera za izražavanje prosjeka jer ona služi za izražavanje prosjeka
kod normalnih distribucija. Ako se izračuna medijan, koji ukazuje na rezultat kod kojeg se
nalazi polovica svih rezultata, dobiva se da polovica učenika postiže vrijednosti niže od 34%
bodova. Prema tome, može se reći da je učenicima ispit bio težak.
Raspon postotnih bodova varirao je između 11,5% i 84,5%, što smanjuje mogućnost
razlikovanja učenika prema njihovom znanju u oba krajnja dijela distribucije.
Osnovni statistički pokazatelji sažeto su prikazani u tablici 13.2.
Tablica 13.2. Osnovni statistički pokazatelji u ispitu iz Geografije
Broj učenika 670
Broj čestica 124
Zadatci otvorenog tipa 68
Zadatci zatvorenog tipa 56
Postignuti raspon bodova (%) 11,5-84,5
Aritmetička sredina 35,50%
Standardna devijacija 12,80%
Cronbachov α koeficijent koji govori o pouzdanosti ispita i homogenosti ispitnih
zadataka iznosio je 0,92. Poželjno je da kod ispita znanja taj koeficijent iznosi barem 0,90.
Cronbachov α koeficijent ovisi o broju čestica te je veći što je u ispitu veći broj čestica. U
ispitu iz Geografije broj čestica je velik (124) pa je očekivana i viša vrijednost koeficijenta
pouzdanosti. Kada se izračuna koliko bi iznosio ovaj koeficijent u slučaju da ispit ima 40
zadataka, dobije se vrijednost 0,78. Ovaj preračun koristi se kako bi se mogla usporediti
homogenost ispitnih zadataka između različitih ispita. S obzirom na to da ovaj koeficijent u
prvom redu pokazuje kolika je homogenost ispita, može se zaključiti da zadatci ispita iz
Geografije nisu naročito homogeni, ali zbog velikog broja zadataka u ispitu Cronbachov α
koeficijent je zadovoljavajuće visok.
Idući pokazatelj koji se izravno veže za Cronbachov α koeficijent jest standardna
pogrješka mjerenja. Ona predstavlja pouzdanost ispita izraženu kroz bodove, a za ovaj ispit
iznosila je 3,6% bodova. To znači da kada bi se ponovilo ovo isto mjerenje, tj. kada bi se u
112
jednakim uvjetima primijenio ispit, rezultat pojedinog učenika nalazio bi se u intervalu ±3,6%
bodova u odnosu na postignuti rezultat u ovom ispitu. To vrijedi ako se želi predvidjeti
rezultat ponovljenog mjerenja uz vjerojatnost od 68%.
Osnovni psihometrijski pokazatelji na razini cijelog ispita prikazani su u tablici 13.3.
Tablica 13.3. Psihometrijske karakteristike ispita iz Geografije
Cronbachov α koeficijent 0,92
Cronbachov α koeficijent (40 zadataka) 0,78
Standardna pogrješka mjerenja (%) 3,62
Prosječni indeks težine zadataka (proporcija riješenosti) 0,35
Prosječni koeficijent diskriminativnosti 0,31
Na slici 13.2. prikazana je distribucija indeksa težine (proporcija riješenosti) zadataka
ispita iz Geografije.
Slika 13.2. Distribucija indeksa težine na ispitu iz Geografije
113
Iz slike 13.2. može se vidjeti da je u ispitu prisutan gotovo cijeli raspon težina
zadataka te da prevladavaju teški zadatci. Tako se najveći broj zadataka nalazio u rasponu
proporcija riješenosti između 0,2 i 0,6. U kategoriju teških zadataka s proporcijom riješenosti
manjom od 0,4 spada 76 zadataka (61%), kategoriji prosječno teških s proporcijama
riješenosti između 0,4 i 0,6 pripada 28 zadatka (23%), dok se njih 20 (16%) smatra lakšima s
proporcijom riješenosti većom od 0,6. Također, valja napomenuti da su samo dva zadatka
imala proporcije riješenosti veće od 0,9, što znači da su ih riješili gotovo svi učenici. S druge
strane, čak je 15 zadatka bilo iznimno teško te je njihova proporcija riješenosti bila manja od
0,1 dok je ukupno 37 zadataka imala rješivost manju od 20%. Ovakve ekstremno teške i
lagane zadatke u pravilu bi trebalo izbjegavati ili barem ujednačiti njihov broj. Dakle, može se
zaključiti da dominiraju teški zadatci, što je u skladu s tvrdnjom da je cjelokupan ispit bio
težak pristupnicima koji su ga rješavali. Kako bi se što bolje razlikovali učenici prema
rezultatima koje su ostvarili u ovom ispitu, trebalo bi povećati broj srednje teških zadataka, a
broj lakih i teških ujednačiti.
Distribucija koeficijenata diskriminativnosti prikazana je na slici 13.3. Koeficijenti
diskriminativnosti daju informaciju o tome koliko je uradak učenika u pojedinom zadatku
povezan s uratkom učenika u ostatku ispita. Dakle, cilj je zadatka da je na temelju
prosječnog uratka u njemu moguće razlikovati skupine učenika s obzirom na ukupni uradak u
ispitu, odnosno da je s pomoću pojedinog zadatka moguće razlikovati bolje i lošije učenike.
Što je povezanost viša, zadatak je diskriminativniji, odnosno bolje razlikuje lošije od boljih
učenika.
114
Slika 13.3. Distribucija koeficijenata diskriminativnosti u ispitu iz Geografije
Iz histogramskog prikaza može se uočiti da koeficijenti osim očekivanih pozitivnih
vrijednosti poprimaju i negativne što upućuje na ozbiljne nedostatke. Takva su bila dva
zadataka u ispitu, dok ih je još deset imalo vrijednosti oko nula. Ukupno 27 zadatka (22%)
imaju vrijednost koeficijenta diskriminativnosti nižu od 0,2, koja se smatra minimalnom
prihvatljivom vrijednošću. Takvih zadataka ne bi smjelo biti više od 10%, a u ovom slučaju taj
je uvjet narušen. Tako niske vrijednosti upućuju na to da ti zadatci ne udovoljavaju osnovnoj
svrsi ispita, a to je međusobno razlikovanje učenika prema znanju iz Geografije. Nadalje,
ovako niske vrijednosti mogu upućivati i na to da ti zadatci ne mjere isti konstrukt kao i svi
ostali te da na njihovo rješavanje djeluju neki drugi čimbenici koji nisu povezani s ukupnim
rezultatom na ispitu. Ovo posebno vrijedi za 12 zadataka u ovom ispitu čiji su koeficijenti
diskriminativnosti oko nula, a što su vrijednosti koje ne bi smjele biti prisutne u ispitu znanja.
To znači da su te zadatke bolje rješavali pristupnici koji su imali niži ukupni rezultat u ispitu
nego pristupnici koji su imali viši rezultat u ispitu. S druge strane, tek devet zadataka spada u
kategoriju vrlo visoke diskriminativnosti s koeficijentima većima od 0,5. Zadatci otvorenog
tipa imali su u prosjeku veće koeficijente diskriminativnosti (0,36) od zadataka zatvorenog
tipa (0,24), što je očekivano jer je u zadatcima otvorenog tipa smanjena vjerojatnost
slučajnog pogađanja.
Naposljetku je provedena i analiza povezanosti školskih ocjena i ocjena u ispitu
državne mature. Rezultati su prikazani grafički mozaik dijagramom na slici 13.4.
115
Slika 13.4. Odnos školskih ocjena i ocjena na ispitu iz Geografije
Desni stupac na slici za svaki pojedini razred prikazuje postotak pojedine ocjene na
državnoj maturi iz Geografije. Tako je ocjenu nedovoljan dobilo ukupno 20,7%, dovoljan
47,6%, dobar 28,4% vrlo dobar 3% (20) te odličan 0,3% (2) pristupnika.
Širina pojedinog stupca na slici označava udio učenika s pojedinom ocjenom u
ukupnom broju učenika koji su polagali ispit iz Geografije. Pogleda li se izgled mozaik
dijagrama za četiri razreda srednje škole, može se zaključiti da je najširi stupac onaj za
ocjenu odličan što znači da je to bila najzastupljenija ocjena. Nešto manje je bila zastupljena
ocjena vrlo dobar dok su ocjene dobar i dovoljan bile najmanje zastupljene. Prilično velik
postotak učenika nije imao nastavu Geografije tijekom nekog od razreda srednje škole.
Primjetno je da se između prvoga i četvrtoga razredu srednje škole povećava udio ocjene
odličan u odnosu na ostale ocjene. Pogleda li se odnos ocjena tijekom četiri razreda srednje
škole i ocjena na državnoj maturi, primjećuje se kako među učenicima koji su imali zaključnu
ocjenu dovoljan u nekom od razreda, veliki udio učenika na državnoj maturi dobiva ocjene
nedovoljan i dovoljan. Također, pristupnici koji nisu slušali Geografiju, na ispitu državne
mature najčešće su dobivali ocjenu nedovoljan, a potom dovoljan i dobar. Svega nekoliko ih
je dobilo ocjenu vrlo dobar. Nadalje, u izuzetno malom postotku pristupnika koji su na ispitu
116
dobili ocjenu vrlo dobar i odličan nalaze se isključivo oni koji su te ocjene imali i tijekom
srednje škole. U globalu se iz slike 13.4. može zaključiti kako postoji pozitivna povezanost
između školskih ocjena i ocjena na ispitu državne mature. To znači da oni pristupnici koji
imaju više školske ocjene uglavnom imaju i višu ocjenu na ispitu državne mature. Također,
oni pristupnici koji imaju niže školske ocjene uglavnom imaju i nižu ocjenu na ispitu državne
mature.
Zaključno se može reći da ispit iz Geografije težinski nije u potpunosti
primjeren pristupnicima koji su ga rješavali, već u njemu prevladavaju teški zadatci.
Nije postignut odgovarajući raspon rezultata. Niti jedan pristupnik nije postigao
rezultat veći od 84,5% riješenosti ispita. U ispitu je previše zadataka niske
diskriminativnosti (37). Prisutno je i dvanaest zadatka s koeficijentima
diskriminativnosti vrijednosti oko nula koji ne bi smjeli biti dio ispita znanja. To je
vjerojatno povezano s nedovoljnom pouzdanosti ispita koja upućuje da zadatci u
ispitu nisu dovoljno homogeni.
Može se zaključiti kako općenito mali postotak učenika, bilo iz gimnazijskih
programa ili strukovnih sektora, odabire Geografiju kao izborni predmet. U ukupnoj
populaciji vidljivo je da najviše učenika dolazi iz općih gimnazija i sektora Ekonomija,
trgovina i poslovna administracija što je razumljivo s obzirom da su to brojčano
najveći program i sektor. Udjeli učenika iz ostalih sektora bili su manji od 1% ili sektor
nije bio zastupljen.
Prilično velik postotak pristupnika nije slušao nastavu Geografije tijekom
srednje škole. Takvi pristupnici su na ispitu najčešće dobivali ocjenu nedovoljan, a
potom dovoljan i dobar. U globalu se može zaključiti kako postoji pozitivna
povezanost između školskih ocjena i ocjena na ispitu državne mature. To znači da oni
pristupnici koji imaju više školske ocjene uglavnom imaju i višu ocjenu na ispitu
državne mature. Također, oni pristupnici koji imaju niže školske ocjene uglavnom
imaju i nižu ocjenu na ispitu državne mature.
6.5. INFORMATIKA
U tablici 14.1. nalaze se podatci o pristupanjima učenika iz različitih gimnazijskih
programa i strukovnih sektora ispitu iz Informatike.
117
Tablica 14.1. Pristupanje ispitu iz Informatike
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 56 1 809 3,10%
Klasična gimnazija 21 745 2,82%
Opća gimnazija 465 8 267 5,62%
Prirodoslovna gimnazija 8 215 3,72%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 269 1 910 14,08%
Umjetnička gimnazija 1 29 3,45%
Redovni kandidat gimnazija 20 4 052 0,49%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
258 5 903 4,37%
Elektrotehnika i računalstvo 1 135 3 293 34,47%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
6 366 1,64%
Graditeljstvo i geodezija 161 1 084 14,85%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
97 525 18,48%
Nepoznato 14 459 3,05%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 9 596 1,51%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 17 1 537 1,11%
Promet i logistika 29 1 088 2,67%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 91 1 152 7,90%
Tekstil i koža 2 110 1,82%
Turizam i ugostiteljstvo 36 1 961 1,84%
Umjetnost 14 805 1,74%
Zdravstvo i socijalna skrb 3 2 333 0,13%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 11 350 3,14%
Redovni kandidat strukovni 79 8 038 0,98%
Kandidat 69 3 494 1,97%
Kandidat - vanjski 48 1 385 3,47%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Ispitu iz Informatike pristupilo je ukupno 2919 učenika od čega je 28,8% učenika iz
gimnazijskih programa. Najviše učenika je iz općih gimnazija (15,9%) te prirodoslovno-
matematičkih gimnazija (9,2%), a znatno je manje učenika iz ostalih gimnazijskih programa.
Ako se pogledaju udjeli učenika iz pojedinih programa, najveći je udio učenika iz
prirodoslovno-matematičkih gimnazija (14,1%).
Što se tiče strukovnih sektora, najviše učenika je iz sektora Elektrotehnika i
računalstvo, njih 1135, što je logično s obzirom na prirodu predmeta. Od ukupnoga broja
118
učenika iz sektora Elektrotehnika i računalstvo ovom ispitu pristupilo je 34,5% što je najveći
udio učenika iz nekog gimnazijskog programa/strukovnog sektora. To znači da je svaki treći
pristupnik iz sektora Elektrotehnika i računalstvo odabrao polagati ispit iz Informatike na
državnoj maturi. Sljedeći sektori koji se ističu po udjelu svojih učenika ovom ispitu su
Grafička tehnologija i audio – vizualno oblikovanje, iz kojeg je 18,5% učenika pristupilo ispitu,
Graditeljstvo i geodezija (14,9%) te Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija (7,9%). Unutar
ostalih pojedinih sektora udio učenika je dosta mali, no u ukupnom broju pristupnika
zastupljeni su svi sektori.
Osnovni statistički i psihometrijski pokazatelji
Analiza ispita iz Informatike provedena je na temelju rezultata 2919 učenika. Ispit se
sastojao od 36 zadataka od kojih je 20 bilo višestrukog izbora, a 16 otvorenog tipa. Zadatci
višestrukog izbora, kratkog odgovora i dopunjavanja bili su dihotomni, odnosno na njima je
bilo moguće postići 0 ili 1 bod, dok su dva zadatka bila politomnog karaktera te je na njima
bilo moguće osvojiti 0, 1, 2 ili 3 boda. Ukupni maksimalni mogući broj bodova u ispitu iznosio
je 40, a u provedenim analizama ukupni rezultat preračunat je na postotnu skalu.
Distribucija ukupnih rezultata u ispitu iz Informatike prikazana je na slici 14.1.
Slika 14.1. Distribucija ukupnih rezultata u ispitu iz Informatike
119
Distribucija ukupnih rezultata je pozitivno asimetrična, tj. pomaknuta ulijevo, što znači
da se većina rezultata grupira oko nižih vrijednosti. Prosječni postignuti rezultat iznosio je
40,1% bodova, no zbog izrazite asimetričnosti aritmetička sredina nije najpogodnija mjera za
izražavanje prosjeka jer ona služi za izražavanje prosjeka kod normalnih distribucija. Ako se
izračuna medijan, koji ukazuje na rezultat kod kojeg se nalazi polovica svih rezultata, dobiva
se da polovica učenika postiže vrijednosti niže od 35% bodova. Prema tome, može se reći
da je učenicima ispit bio težak. S druge strane, postignut je maksimalni raspon bodova pa
možemo zaključiti kako ovakva distribucija rezultata omogućuje dobro razlikovanje
najuspješnijih učenika po znanju iz Informatike, ali ne razlikuje dobro pristupnike koji su
ostvarili niže ukupne rezultate iako se mogu lako izdvojiti učenici s najlošijim uspjehom. To
može biti problem kada se učenici s nižim ukupnim rezultatima u ispitu iz Informatike natječu
za upis istog studijskog programa na temelju ovog rezultata.
Osnovni statistički pokazatelji za ispit iz Informatike sažeto su prikazani u tablici 14.2.
Tablica 14.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Informatike
Broj učenika 2 919
Broj čestica 36
Zadatci otvorenog tipa 16
Zadatci zatvorenog tipa 20
Postignuti raspon bodova (%) 0-100
Aritmetička sredina 40,10%
Standardna devijacija 20,10%
Cronbachov α koeficijent, koji govori o pouzdanosti ispita i homogenosti ispitnih
zadataka, iznosio je 0,88. Poželjno je da kod ispita znanja taj koeficijent iznosi barem 0,90.
Taj koeficijent ovisi o broju zadataka te je veći što je u ispitu veći broj zadataka. Ispit iz
Informatike je jedan od ispita državne mature s najmanjim brojem zadataka (ukupno 36
zadatka). Kada se preračuna koliko bi iznosio ovaj koeficijent u slučaju da ispit ima 40
zadataka, dobije se vrijednost 0,89. Ovaj preračun koristi se kako bi se mogla usporediti
homogenost ispitnih zadataka između različitih ispita. S obzirom na to da ovaj koeficijent u
prvom redu pokazuje kolika je homogenost ispita, može se zaključiti da bi bilo dobro da su
zadatci ispita iz Informatike nešto homogeniji.
Idući pokazatelj koji se izravno veže za Cronbachov α koeficijent jest standardna
pogrješka mjerenja. Na temelju ovog pokazatelja određuje se raspon unutar kojeg bi varirali
rezultati istog učenika na ponovljenim rješavanjima ispita iz Informatike. Standardna
pogrješka mjerenja za ispit iz Informatike iznosila je 6,9 postotna boda. Standardna
pogrješka mjerenja bila bi manja kada bi ispit sadržavao veći broj zadataka.
120
Osnovni psihometrijski pokazatelji na razini cijelog ispita prikazani su u tablici 14.3.
Tablica 14.3. Psihometrijske karakteristike ispita iz Informatike
Cronbachov α koeficijent 0,88
Cronbachov α koeficijent (40 zadataka) 0,89
Standardna pogrješka mjerenja (u postocima) 6,9
Prosječni indeks težine zadataka (proporcijarješenosti) 0,42
Prosječni koeficijent diskriminativnosti 0,40
Na slici 14.2. prikazana je distribucija indeksa težina (proporcija riješenosti) zadataka
u ispitu iz Informatike.
indeks težine
1,00,90,80,70,60,50,40,30,20,10,0
Bro
j za
data
ka
6
4
2
0
Slika14.2. Distribucija indeksa težine u ispitu iz Informatike
Iz histogramskog prikaza može se uočiti da je pokriven gotovo čitavi raspon (od 0,04
do 0,97) indeksa težina te kako je veći broj teških i prosječno teških zadataka, u odnosu na
one lakše. Tako je od ukupno 36 zadataka bilo 16 teških s proporcijom riješenosti manjom od
0,4, 13 prosječno teških s proporcijama između 0,4 i 0,6 i 7 lakših zadataka s proporcijom
121
riješenosti većom od 0,6. Jedan zadatak bio je izrazito lagan učenicima te ga je točno riješilo
više od 90% učenika. S druge strane, tri su zadatka bila izrazito teška i riješilo ih je manje od
10% učenika. Takve ekstremno lake i teške zadatke u pravilu bi trebalo izbjegavati, no
poželjno je što je njihov broj ujednačen. U tablici 14.3. prikazana je prosječna vrijednost
indeksa težine za cijeli ispit koja iznosi 0,42. Ovakva distribucija indeksa težine je u skladu s
distribucijom ukupnih rezultata u ispitu. Bilo bi dobro da ispit sadrži više zadataka te da
najviše zadataka bude srednje težine, a broj lakih i teških bude podjednak.
Iduća razmatrana karakteristika zadatka je diskriminativnost izražena preko
koeficijenta diskriminativnosti, koji nam daje informaciju o tome koliko je uradak učenika u
pojedinom zadatku povezan s uratkom učenika u ostatku ispita. Dakle, cilj je zadatka da je
na temelju prosječnog uratka u njemu moguće razlikovati skupine učenika s obzirom na
ukupni uradak u ispitu, odnosno da je s pomoću pojedinog zadatka moguće razlikovati bolje i
lošije učenike. Što je povezanost viša, zadatak je diskriminativniji, odnosno bolje razlikuje
lošije od boljih učenika.
Distribucija koeficijenata diskriminativnosti ispita iz Informatike prikazana je na slici
14.3. Prosječni koeficijent iznosio je 0,40. Poželjne vrijednosti indeksa diskriminativnosti su
one iznad 0,3, što je u ovom slučaju postignuto za većinu (oko 78%) zadataka.
Koeficijent disktiminativnosti
0,70,60,50,40,30,20,10,0
Bro
j za
data
ka
10
8
6
4
2
0
Slika14.3. Distribucija koeficijenata diskriminativnosti u ispitu iz Informatike
122
Iz histogramskog prikaza može se uočiti da koeficijenti variraju između 0,09 i 0,64.
Ukupno tri zadatka (oko 14%) imaju vrijednost koeficijenta diskriminativnosti nižu od 0,2, koja
se smatra minimalnom prihvatljivom vrijednošću. Takvih zadataka ne bi smjelo biti više od
10%, a u ovom slučaju, s obzirom na mali broj zadataka u ispitu, taj je uvjet narušen. Tako
niske vrijednosti upućuju na to da ti zadatci ne udovoljavaju osnovnoj svrsi ispita, a to je
međusobno razlikovanje učenika prema znanju iz Informatike. Nadalje, ovako niske
vrijednosti mogu upućivati i na to da ti zadatci ne mjere isti konstrukt kao i svi ostali te da na
njihovo rješavanje djeluju neki drugi čimbenici koji nisu povezani s ukupnim rezultatom na
ispitu. Ostali zadatci imaju zadovoljavajuće vrijednosti koeficijenata diskriminativnosti,
posebice zadatci otvorenog tipa čiji su koeficijenti u prosjeku viši (0,51) u odnosu na zadatke
višestrukog izbora (0,32), što je i očekivano jer je u tim zadatcima smanjena vjerojatnost
slučajnog pogađanja.
Naposljetku je provedena i analiza povezanosti školskih ocjena i ocjena u ispitu
državne mature. Rezultati su prikazani grafički mozaik dijagramom na slici 14.4.
Slika 14.4 Odnos školskih ocjena i ocjena u ispitu iz Informatike
Desni stupac na slici 14.4. prikazuje postotak pojedine ocjene iz ispita državne
mature iz Informatike. Čak 29,7% učenika nije zadovoljilo prag prolaznosti, odnosno dobili su
ocjenu nedovoljan. Ocjenu dovoljan dobilo je ukupno 39,9% učenika, ocjenu dobar 22,1%
učenika, ocjenu vrlo dobar 5,9% i ocjenu odličan 2,4% učenika. Dakle, više od dvije trećine
učenika nije zadovoljilo prag prolaznosti ili je dobilo ocjenu dovoljan.
Većina učenika koji su pristupili ispitu iz Informatike imala je taj predmet u prvom
razredu srednje škole i zbog toga je prikazana slika samo tog razreda. Širina pojedinog
stupca na slici 14.4. označava udio učenika s pojedinom školskom ocjenom u prvom razredu
123
u ukupnom broju učenika koji su polagali ispit iz Informatike. Zanimljivo je da najveći broj
učenika koji polažu ispit iz Informatike na državnoj maturi zapravo nije imala taj predmet u
prvom razredu srednje škole. Kod tih učenika prevladava ocjena dovoljan i to u omjeru koji je
usporediv s onim kod učenika koji su u školi imali iz Informatike ocjene dobar i vrlo dobar. U
svim kategorijama školskih ocjena prevladavaju ocjene nedovoljan i dovoljan, osim u
kategoriji učenika koji u školi imaju ocjenu odličan. U toj kategoriji oko 70% učenika dobivaju
na državnoj maturi ocjenu dovoljan i dobar. Učenici iz gotovo svih kategorija školskih ocjena
(osim ocjene dovoljan) dobivaju ocjenu odličan na državnoj maturi, a udio je očekivano veći u
kategorijama učenika boljih školskih ocjena. Ipak, većina je učenika u ispitu državne mature
dobila slabije ocjene u odnosu na one zaključene u školi.
Zaključno se može reći da je ispit iz Informatike bio nešto teži pristupnicima
koji su ga rješavali te je polovica učenika postizala vrijednosti niže od 35% bodova. U
skladu s distribucijom rezultata, i distribucija indeksa težine ukazuje na to da teških
zadataka ima dvostruko više u odnosu na lagane zadatke pa bi taj broj bilo dobro
ujednačiti. S obzirom da je postignut potpuni mogući raspon rezultata, može se
zaključiti da se pristupnici na temelju ispita mogu dobro razlikovati po svojem znanju
iz Informatike. Većina zadataka ima dobru sposobnost razlikovanja učenika, a tri
zadatka ne udovoljavaju kriteriju zadovoljavajuće diskriminativnosti. Analiza
pouzdanosti upućuje da bi bilo dobro povećati broj zadataka u ispitu kako bi ispit bio
još homogeniji i kako bi se smanjila standardna pogrješka mjerenja.
Ispitu iz Informatike pristupilo je 28,8% učenika iz gimnazijskih programa i
71,2% učenika iz strukovnih sektora. Najviše učenika iz gimnazijskih programa
pohađa opće (15,9%) i prirodoslovno-matematičke gimnazije (9,2%). Što se tiče
strukovnih sektora, od ukupnog broja učenika iz sektora Elektrotehnika i računalstvo
ovom ispitu pristupilo je 34,5% učenika, što je najveći udio učenika iz nekog
gimnazijskog programa/strukovnog sektora općenito. U ukupnom broju pristupnika
zastupljeni su svi sektori, iako su neki sektori zastupljeni s vrlo malim brojem učenika
(npr. Tekstil i koža ili Zdravstvo i socijalna skrb).
Nadalje, utvrđeno je postojanje pozitivne povezanosti između školskih ocjena i
ocjena iz ispita državne mature pri čemu su ispitu pretežno pristupili učenici koji nisu
slušali taj predmet u prvom razredu. Kod svih pristupnika dominiraju ocjene
nedovoljan i dovoljan, osim u kategoriji učenika koji su u školi imali ocjenu odličan.
124
Kod te skupine dominiraju ocjene dovoljan i dobar te je najveći udio ocjene odličan u
odnosu na ostale kategorije učenika prema školskim ocjenama.
6.6. KEMIJA
U tablici 15.1. nalaze se podaci o pristupanjima učenika iz različitih gimnazijskih
programa/strukovnih sektora ispitu iz Kemije.
Tablica 15.1. Pristupanje ispitu iz Kemije
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Dvojezični program jezične gimnazije na francuskom jeziku
2 12 16,67%
Dvojezični program jezične gimnazije na njemačkom jeziku
1 23 4,35%
Jezična gimnazija 228 1 809 12,60%
Klasična gimnazija 125 745 16,78%
Opća gimnazija 1 499 8 267 18,13%
Opća gimnazija uz skupinu predmeta na stranom jeziku
4 25 16,00%
Prirodoslovna gimnazija 75 215 34,88%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 463 1 910 24,24%
Umjetnička gimnazija 3 29 10,34%
Redovni kandidat gimnazija 168 4 052 4,15%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
10 5 903 0,17%
Elektrotehnika i računalstvo 11 3 293 0,33%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
152 366 41,53%
Graditeljstvo i geodezija 6 1 084 0,55%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
5 525 0,95%
Nepoznato 4 459 0,87%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 3 596 0,50%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 79 1 537 5,14%
Promet i logistika 2 1 088 0,18%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 5 1 152 0,43%
Tekstil i koža 3 110 2,73%
Turizam i ugostiteljstvo 2 1 961 0,10%
Umjetnost 4 805 0,50%
Zdravstvo i socijalna skrb 421 2 333 18,05%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 16 350 4,57%
125
Redovni kandidat strukovni 93 8 038 1,16%
Kandidat 65 3 494 1,86%
Kandidat - vanjski 153 1 385 11,05%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Ispitu iz Kemije pristupilo je 3602 učenika, od čega je 71,3% učenika iz gimnazijskih
programa.
Iz tablice 15.1. može se zaključiti da je ispitu iz Kemije pristupilo najviše učenika iz
općih gimnazija (1499), odnosno gotovo 42% svih učenika koji su pristupili ovom ispitu.
Postotak učenika iz općih gimnazija koji su pristupili ispitu iz Kemije u ukupnom broju
učenika iz općih gimnazija iznosio je 18,1%. Najveći udio nekog gimnazijskog programa u
ispitu iz Kemije imaju prirodoslovne gimnazije (34,8%) te prirodoslovno-matematičke
gimnazije (24,2%). Udio učenika iz ostalih gimnazijskih programa je nešto manji.
Što se tiče strukovnih sektora, u ukupnom broju pristupnika najzastupljeniji su bili
učenici sektora Zdravstvo i socijalna skrb. Od ukupnog broja učenika tog sektora, njih 18,1%
pristupilo je ovom ispitu. Idući sektor koji treba istaknuti je Geologija, rudarstvo, nafta i
kemijska tehnologija iz kojeg je ovom ispitu pristupilo 41,5%. Zatim slijedi sektor
Poljoprivreda, prehrana i veterina iz kojeg je izašlo 5% učenika. Iz ostalih sektora izašao je
manji broj učenika iako treba naglasiti da su svi sektori imali svoje predstavnike na ispitu.
Osnovni statistički i psihometrijski pokazatelji
Analiza ispita iz Kemije provedena je na temelju rezultata 3602 učenika koji su
pristupili ispitu. Ispit se sastojao od dvije ispitne cjeline. Prvu ispitnu cjelinu sačinjavalo je 40
zadataka višestrukog izbora, na kojima je bilo moguće postići 0 ili 1 bod. Drugu ispitnu cjelinu
sačinjavalo je 12 skupina zadataka otvorenog tipa. Svaka skupina sastojala se od nekoliko
zadataka dopunjavanja. Većina tih zadataka je bila dihotomnog tipa, a četiri zadatka bila su
politomnog karaktera te je na njima bilo moguće postići 0, 1 ili 2, odnosno 0, 1, 2 ili 3 boda.
Tako je ukupni maksimalni mogući broj bodova u cijelom ispitu iznosio 100. Dakle, skala
bodovanja odgovarala je postotnoj skali.
Distribucija ukupnih rezultata u ispitu iz Kemije prikazana je na slici 15.1.
126
Slika 15.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Kemije
Prosječni postignuti rezultat iznosio je 39,3 postotna boda, što znači da je ispit bio
težak pristupnicima koji su ga rješavali te da su prevladavale niže vrijednosti ukupnih
rezultata. Iz histogramskog prikaza distribucije rezultata vidi se da se radi o izrazito
asimetričnoj distribuciji gdje se većina rezultata nalazi na lijevoj strani. Budući da je
aritmetička sredina mjera koja se koristi kod normalnih distribucija, u ovom slučaju je bolje
koristiti medijan kao mjeru centralne tendencije. Medijan govori o tome gdje se nalazi
polovica svih rezultata. Medijan iznosi 36 što znači da je polovica svih pristupnika postigla
rezultat niži od 36 postotnih bodova.
Raspon bodova varirao je od 0 do 99% što znači da je gotovo cijeli raspon postignut.
Pritom su dva pristupnika imala nula bodova, a jedan 99% bodova.
Osnovni statistički pokazatelji za ispit iz Kemije sažeto su prikazani u tablici 15.2.
Tablica 15.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Kemije
Broj učenika 3 602
Broj čestica 93
Zadatci otvorenog tipa 53
Zadatci zatvorenog tipa 40
Postignuti raspon bodova (%) 1-99
Aritmetička sredina 39,30%
Standardna devijacija 19,00%
127
Cronbachov α koeficijent, koji govori o pouzdanosti ispita i homogenosti ispitnih
zadataka, iznosio je 0,95, što je dovoljno velik koeficijent za ispite znanja. Taj koeficijent ovisi
o broju zadataka te je veći što je u ispitu veći broj zadataka. Kada se preračuna koliko bi
iznosio ovaj koeficijent u slučaju da ispit ima 40 zadataka, dobije se vrijednost 0,90. Ovaj
preračun koristi se kako bi se mogla usporediti homogenost ispitnih zadataka između
različitih ispita. S obzirom na to da ovaj koeficijent u prvom redu pokazuje kolika je
homogenost ispita, očito je da zadatci ispita iz Kemije čine homogenu cjelinu.
Idući pokazatelj koji se izravno veže za Cronbachov α koeficijent jest standardna
pogrješka mjerenja. Ona predstavlja pouzdanost ispita izraženu kroz bodove. Za ovaj ispit
iznosila je 4,3 boda, što je prilično niska i zadovoljavajuća vrijednost. To znači da kada bi se
ponovilo ovo isto mjerenje, tj. kada bi se u jednakim uvjetima primijenio ispit, rezultat
pojedinog učenika nalazio bi se u intervalu ±4,3 boda u odnosu na postignuti rezultat u ovom
ispitu.
Osnovni psihometrijski pokazatelji na razini cijelog ispita prikazani su u tablici 15.3.
Tablica 15.3. Psihometrijske karakteristike ispita iz Kemije
Cronbachov α koeficijent 0,95
Cronbachov α koeficijent (40 zadataka) 0,90
Standardna pogrješka mjerenja (%) 4,25
Prosječni indeks težine zadataka (proporcija riješenosti) 0,39
Prosječni koeficijent diskriminativnosti 0,42
U tablici 15.3. može se vidjeti da je prosječni indeks težine zadataka 0,39 što znači da
je prosječna težina ispita bila 39%. Prema tome, može se zaključiti kako su zadatci bili teški.
Distribucija indeksa težine (proporcija riješenosti) zadataka ispita iz Kemije prikazana je na
slici 15.2.
128
Slika 15.2. Distribucija indeksa težine na ispitu iz Kemije
Iz distribucije indeksa težine može se uočiti da težine zadataka variraju od 0,01 do
0,82. To znači da su u ispitu bili zastupljeni izrazito teški zadatci, ali ne i izrazito lagani.
Izrazito teški su oni zadatci koje rješava manje od 10% učenika. Takvih zadataka u ispitu je
bilo 8. Poželjno je da je broj takvih zadataka podjednak broju izrazito laganih zadataka, a to
su oni koje rješava više od 90% pristupnika što ovdje nije bio slučaj. Od ukupno 93 zadatka
bila su 42 teška zadataka s proporcijom riješenosti manjom od 0,4, zatim 33 prosječno teških
s proporcijama između 0,4 i 0,6 i 18 lakših s proporcijom riješenosti većom od 0,6.
Iduća razmatrana karakteristika zadatka je diskriminativnost izražena preko
koeficijenta diskriminativnosti, koji nam daje informaciju o tome koliko je uradak učenika u
pojedinom zadatku povezan s uratkom učenika u ostatku ispita. Dakle, cilj je zadatka da je
na temelju prosječnog uratka u njemu moguće razlikovati skupine učenika s obzirom na
ukupni uradak u ispitu, odnosno da je s pomoću pojedinog zadatka moguće razlikovati bolje i
lošije učenike. Što je povezanost viša, zadatak je diskriminativniji, odnosno bolje razlikuje
lošije od boljih učenika. Distribucija koeficijenata diskriminativnosti ispita iz Kemije prikazana
je na slici 15.3.
129
Slika 15.3. Distribucija koeficijenata diskriminativnosti na ispitu iz Kemije
Prosječni koeficijent iznosio je 0,42. Poželjne vrijednosti indeksa diskriminativnosti su
one iznad 0,3, što je u ovom slučaju postignuto za preko 80% zadataka. Iz histogramskog
prikaza može se uočiti da su svi koeficijenti pozitivni i variraju između 0 i 0,66. Osam zadatka
imaju vrijednost koeficijenta diskriminativnosti nižu od 0,2, koja se smatra minimalnom
prihvatljivom vrijednošću. Takvih zadataka ne bi smjelo biti više od 10% što je u ovom ispitu
zadovoljeno. Zadatci otvorenog tipa imali su u prosjeku nešto veće koeficijente
diskriminativnosti (0,48) od zadataka zatvorenog tipa (0,34), što je i očekivano jer je u
zadatcima otvorenog tipa smanjena vjerojatnost slučajnog pogađanja.
130
Slika 15.4 Odnos školskih ocjena i ocjena na ispitu iz Kemije
Desni stupac na slici za svaki pojedini razred prikazuje postotak pojedine ocjene na
državnoj maturi iz Kemije. Tako je ocjenu nedovoljan dobilo ukupno 28,5%, dovoljan 42,1%,
dobar 22,0% vrlo dobar 6,5%, te odličan 0,9% pristupnika.
Širina pojedinog stupca na slici označava udio učenika s pojedinom ocjenom u
ukupnom broju učenika koji su polagali ispit iz Kemije. Pogleda li se izgled mozaik dijagrama
za četiri razreda srednje škole, može se zaključiti da su najširi stupci za ocjenu odličan što
znači da je to bila najzastupljenija ocjena. Nešto manje je bila zastupljena ocjena vrlo dobar,
dok su ocjene dobar i dovoljan bile najmanje zastupljene. Treba također istaknuti značajan
udio pristupnika koji nije slušao nastavu Kemije. Isto tako, primjetno je da se u četvrtom
razredu srednje škole povećava udio ocjene odličan u odnosu na ostale ocjene. Pogleda li
se odnos ocjena tijekom četiri razreda srednje škole i ocjena na državnoj maturi, primjećuje
se kako među učenicima koji su imali zaključnu ocjenu dovoljan u nekom od razreda, veliki
udio učenika na ispitu dobiva ocjene nedovoljan i dovoljan. Učenici koji su imali zaključnu
ocjenu odličan u nekom od razreda, češće su dobivali ocjenu odličan na državnoj maturi
nego što je to bio slučaj u ukupnoj populaciji. Ipak, najveći postotak učenika koji su imali
neku od zaključnih ocjena odličan, dobilo je na ispitu ocjenu dobar. U globalu se iz slike 15.4.
može zaključiti da postoji pozitivna povezanost između školskih ocjena i ocjena na ispitu
131
državne mature. To znači da oni pristupnici koji imaju više školske ocjene uglavnom imaju i
višu ocjenu na ispitu državne mature. Također, oni pristupnici koji imaju niže školske ocjene
uglavnom imaju i nižu ocjenu na ispitu državne mature.
Zaključno se može reći da je s obzirom na prosječnu riješenost ispita od 39%, i
medijan od 36, pristupnicima bio težak. U ispitu prevladavaju teški zadatci, čak 45%
zadataka imali su rješivost manju od 40%. Koeficijenti diskriminativnosti za pojedine
zadatke ukazuju da je uradak pristupnika u većini zadataka povezan s uratkom
pristupnika u cijelom ispitu. Pouzdanost cijelog ispita je prilično visoka te upućuje na
dovoljnu homogenost zadataka u ispitu.
Ispitu iz Kemije pristupilo je 71,3% učenika iz gimnazijskih programa. Najveći
udio nekog gimnazijskog programa na ispitu iz Kemije imaju prirodoslovne gimnazije
(34,8%) te prirodoslovno-matematičke gimnazije (24,2%). Udio učenika iz ostalih
gimnazijskih programa je nešto manji. Što se tiče strukovnih sektora, u ukupnom
broju pristupnika najzastupljeniji su bili učenici sektora Zdravstvo i socijalna skrb te
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija.
Među pristupnicima bili su najzastupljeniji oni koji su u srednjoj školi imali
ocjenu odličan iz Kemije. Međutim, veliki broj pristupnika nije slušao Kemiju u
srednjoj školi. Većina tih učenika dobila je na ispitu nedovoljan ili dovoljan. U globalu
se može zaključiti da postoji pozitivna povezanost između školskih ocjena i ocjena na
ispitu državne mature. To znači da oni pristupnici koji imaju više školske ocjene
uglavnom imaju i višu ocjenu na ispitu državne mature. Također, oni pristupnici koji
imaju niže školske ocjene uglavnom imaju i nižu ocjenu na ispitu državne mature.
132
6.7. LIKOVNA UMJETNOST
U tablici 16.1. nalaze se podatci o pristupanjima učenika iz različitih gimnazijskih
programa i strukovnih sektora ispitu iz Likovne umjetnosti.
Tablica 16.1. Pristupanje ispitu iz Likovne umjetnosti
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Dvojezični program jezične gimnazije na francuskom jeziku
1 12 8,33%
Jezična gimnazija 72 1 809 3,98%
Klasična gimnazija 30 745 4,03%
Opća gimnazija 305 8 267 3,69%
Opća gimnazija uz skupinu predmeta na stranom jeziku
1 25 4,00%
Prirodoslovna gimnazija 4 215 1,86%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 85 1 910 4,45%
Umjetnička gimnazija 4 29 13,79%
Redovni kandidat gimnazija 19 4 052 0,47%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
13 5 903 0,22%
Elektrotehnika i računalstvo 7 3 293 0,21%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
1 366 0,27%
Graditeljstvo i geodezija 73 1 084 6,73%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
36 525 6,86%
Nepoznato 1 459 0,22%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 1 1 537 0,07%
Promet i logistika 2 1 088 0,18%
Tekstil i koža 2 110 1,82%
Turizam i ugostiteljstvo 16 1 961 0,82%
Umjetnost 201 805 24,97%
Zdravstvo i socijalna skrb 3 2 333 0,13%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 1 350 0,29%
Redovni kandidat strukovni 37 8 038 0,46%
Kandidat 21 3 494 0,60%
Kandidat - vanjski 31 1 385 2,24%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora
*Podatci preuzeti iz NISpVU-a
133
Ispitu iz Likovne umjetnosti pristupilo je 967 učenika, pri čemu je nešto više učenika
(53,8%) bilo iz gimnazijskih programa.
Pregledom tablice 16.1. može se uočiti kako gotovo trećinu učenika ovom ispitu čine
pristupnici iz općih gimnazija. Iako u ukupnom broju učenika čine 31,5%, zapravo samo 3,7%
učenika iz općih gimnazija se odlučuje za Likovnu umjetnost kao izborni predmet. Najveći
udio učenika iz umjetničkih gimnazija polaže ovaj izborni predmet (13,8%), no zbog vrlo
malog ukupnog broja učenika u tim gimnazijama, oni predstavljaju mali udio u ukupnom broju
pristupnika (0,4%).
Od strukovnih sektora u ukupnom broju pristupnika prevladavaju učenici iz sektora
Umjetnost (20,8%), što je bilo i za očekivati. Nakon njih po brojnosti slijede učenici sektora
Graditeljstvo i geodezija (7,6%) te Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje (3,7%).
Prema udjelu učenika iz pojedinog sektora također prednjače ta tri sektora – 25% učenika iz
sektora Umjetnost, 6,9% učenika iz sektora Grafička tehnologija i audio - vizualno
oblikovanje te 6,7% učenika iz sektora Graditeljstvo i geodezija bira Likovnu umjetnost kao
izborni predmet. Jedina dva strukovna sektora čiji učenici nisu pristupili ispitu iz Likovne
umjetnosti su Osobne, usluge zaštite i druge usluge te Strojarstvo, brodogradnja i
metalurgija.
Dakle, može se zaključiti da su podjednako zastupljeni pristupnici iz strukovnih
sektora i gimnazijskih programa, iako učenici gimnazijskih programa imaju blagu prednost.
Među pristupnicima iz gimnazijskih programa prevladavaju pristupnici iz općih gimnazija, a
među pristupnicima iz strukovnih sektora prevladavaju pristupnici iz sektora Umjetnost. Ti
pristupnici zajedno čine preko 50% ukupnog broja učenika koji biraju Likovnu umjetnost.
Osnovni statistički i psihometrijski pokazatelji
Analiza ispita iz Likovne umjetnosti provedena je na temelju rezultata 967 učenika.
Ispit se sastojao od dviju ispitnih cjelina. Prva cjelina sastojala se od raznovrsnih zadataka,
od čega je bilo pet zadataka višestrukog izbora, pet zadataka višestrukih kombinacija, pet
zadataka povezivanja i deset skupina zadataka. Svaka skupina zadataka sadržavala je četiri
zadatka vezana za jedan slikovni materijal, pri čemu je prvi zadatak dopunjavanja ili
ucrtavanja u likovni primjer, drugi višestrukih kombinacija, a treći i četvrti višestrukog izbora.
Kako je svaki točan odgovor nosio po jedan bod, u ovoj cjelini bilo je moguće ostvariti
maksimalno 85 bodova. Drugu ispitnu cjelinu predstavlja zadatak esejskog tipa u kojem su
pristupnici trebali analizirati likovno djelo. Eseje učenika vrjednovali su osposobljeni
ocjenjivači prema jedinstvenoj ljestvici za procjenu. U svakom eseju vrjednovao se opis
134
četiriju sadržajnih odrednica navedenih u zadatku (ucrtavanje, tema, elementi forme i
sinteza). Opisivanje svake od navedenih odrednica vrednovano je zasebnom ljestvicom od 5
bodova, tako da je maksimalan mogući broj bodova u eseju bio 20. Dakle, u ispitu je bilo
moguće ostvariti maksimalno 105 bodova, a u provedenim analizama ukupni rezultat
preračunat je na postotnu skalu.
Distribucija ukupnih rezultata prikazana je na slici 16.1.
Slika 16.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Likovne umjetnosti
Prosječni postignuti rezultat iznosio je 67,4 postotna boda, a standardna devijacija
13,20%. Distribucija rezultata prati oblik normalne raspodjele, no pomaknuta je u desno,
odnosno većina rezultata grupira se oko viših vrijednosti, pa se može zaključiti da je
učenicima ispit bio lagan. S obzirom da se radi o izbornom predmetu, većinom su ga možda
birali učenici koji imaju interes za to područje te dobro vladaju materijom. Na temelju ovakva
oblika distribucije moguće je bolje razlikovati pristupnike s nižim ukupnim rezultatima u ispitu.
Postignut je raspon postotnih bodova od 0 do 91,4%, no samo je jedan učenik postigao 0
bodova, a sljedeći postignut rezultat iznosio je već 11,4% pa se može zaključiti da ispitom
nije pokriven cijeli raspon što smanjuje mogućnost razlikovanja učenika prema njihovom
znanju na krajevima distribucije.
Osnovni statistički pokazatelji sažeto su prikazani u tablici 16.2.
135
Tablica 16.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Likovne umjetnosti
Broj učenika 967
Broj čestica 90
Zadatci otvorenog tipa 30
Zadatci zatvorenog tipa 60
Postignuti raspon bodova (%) 0-91,43
Aritmetička sredina 64,70%
Standardna devijacija 13,20%
Cronbachov α koeficijent, koji govori o pouzdanosti ispita i homogenosti ispitnih
zadataka, iznosio je 0,89, što je dovoljno velik koeficijent za ispite znanja. Taj koeficijent ovisi
o broju zadataka te je veći što je u ispitu veći broj zadataka. U ovom ispitu broj čestica je
poprilično velik (90) jer su kriteriji ocjenjivanja eseja te svako povezivanje u zadatcima
povezivanja bili tretirani kao zasebne čestice pa je stoga bilo i logično očekivati višu
vrijednost ovog pokazatelja. Kada se preračuna koliko bi iznosio ovaj koeficijent u slučaju da
ispit ima 40 zadataka, dobije se vrijednost 0,78. Ovo je nešto niži koeficijent od onog
dobivenog za stvarni broj zadataka u ispitu pa se može zaključiti da je u ovom slučaju
dobivena pouzdanost posljedica velikog broja zadataka. S obzirom na to da koeficijent u
prvom redu označava homogenost ispita, očito je da bi zadatci ispita iz Likovne umjetnosti
nisu sasvim homogeni.
Idući pokazatelj koji se izravno veže za Cronbachov α koeficijent jest standardna
pogrješka mjerenja. Ona predstavlja pouzdanost ispita izraženu kroz bodove. Za ovaj ispit
iznosila je 4,4% bodova. To znači da kada bi se ponovilo ovo isto mjerenje, tj. kada bi se u
jednakim uvjetima primijenio ispit, rezultat pojedinog učenika nalazio bi se u intervalu ±4,4%
bodova u odnosu na postignuti rezultat u ovom ispitu. To vrijedi ako se želi predvidjeti
rezultat ponovljenog mjerenja uz vjerojatnost od 68%.
Osnovni psihometrijski pokazatelji na razini cijelog ispita prikazani su u tablici 16.3.
Tablica 16.3. Psihometrijske karakteristike ispita iz Likovne umjetnosti
Cronbachov α koeficijent 0,89
Cronbachov α koeficijent (40 zadataka) 0,78
Standardna pogrješka mjerenja (u postocima) 4,4
Prosječni indeks težine zadataka (proporcija
riješenosti) 0,60
Prosječni koeficijent diskriminativnosti 0,29
136
U tablici 16.3. može se vidjeti da je prosječan indeks težine iznosio 0,60, što znači da
je prosječna riješenost ispita bila 60%. Prema tome, može se zaključiti kako prevladavaju
lagani zadatci, što je i očekivano s obzirom na to da su rezultati u ispitu općenito bili
pomaknuti prema gornjim vrijednostima.
Distribucija indeksa težine prikazana je na slici 16.2.
Indeks težine
1,00,90,80,70,60,50,40,30,20,10,0
Bro
j zad
atak
a
12
10
8
6
4
2
0
Slika 16.2. Distribucija indeksa težine na ispitu iz Likovne umjetnosti
Iz distribucije indeksa težine može se zaključiti da je u ispitu prisutan gotovo čitav
raspon težina zadataka. Vrijednosti indeksa su se kretale od 0,15 do 0,96. Pritom je 21%
zadataka u kategoriji teških zadataka s proporcijom riješenosti manjom od 0,4, 29%
zadataka je u kategoriji prosječno teških zadataka s proporcijama riješenosti između 0,4 i
0,6, a čak 50% zadataka smatra se lakšima s proporcijom riješenosti većom od 0,6.
Primjetno je da u ispitu nije prisutan niti jedan izrazito težak zadatak (s postotnom riješenosti
manjom od 10% učenika) u odnosu na osam vrlo laganih zadataka koje je riješilo više od
90% učenika. Dakle, može se zaključiti da dominiraju lakši zadatci, što je u skladu s tvrdnjom
da je cjelokupan ispit bio lagan pristupnicima koji su ga rješavali. Kako bi se što bolje
razlikovali učenici prema rezultatima koje su ostvarili u ovom ispitu, trebalo bi povećati broj
težih zadataka.
137
Distribucija koeficijenata diskriminativnosti prikazana je na slici 16.3. Koeficijenti
diskriminativnosti daju informaciju o tome koliko je uradak učenika u pojedinom zadatku
povezan s uratkom učenika u ostatku ispita. Očekuje se da će uradak u pojedinom zadatku
imati pozitivnu povezanost s ukupnim uratkom. To bi značilo da lošiji učenici, odnosno oni
koji ukupno postižu lošiji rezultat, ujedno i lošije rješavaju dotični zadatak. Obrnuti slučaj
također vrijedi, tj. očekuje se da će skupine učenika s boljim ukupnim rezultatom imati i višu
prosječnu riješenost pojedinog zadatka.
Koeficijent diskriminativnosti
0,50,40,30,20,10,0
Bro
j zad
atak
a
20
15
10
5
0
Slika 16.3. Distribucija koeficijenata diskriminativnosti na ispitu iz Likovne umjetnosti
Na temelju prikaza distribucije koeficijenata diskriminativnosti može se zaključiti da su
prevladavali koeficijenti čija je vrijednost između 0,3 i 0,45, što su poželjne vrijednosti.
Prosječni koeficijent iznosio je 0,29, što ukazuje na prihvatljivu diskriminativnost ispita. No,
raspon koeficijenata kreće se od 0,06 do 0,48 te čak 17 zadataka ima vrijednost koeficijenta
diskriminativnosti nižu od 0,2, koja se smatra minimalnom prihvatljivom vrijednošću. Tako
niske vrijednosti upućuju na to da ti zadatci ne udovoljavaju osnovnoj svrsi ispita, a to je
međusobno razlikovanje učenika prema znanju iz Likovne umjetnosti. Nadalje, ovako niske
vrijednosti mogu upućivati i na to da ti zadatci ne mjere isti konstrukt kao i svi ostali te da na
njihovo rješavanje djeluju neki drugi čimbenici koji nisu povezani s ukupnim rezultatom na
138
ispitu. S druge strane, devet zadataka ima koeficijente više od 0,4 koji ukazuju na visoku
sposobnost razlikovanja učenika.
Naposljetku je provedena i analiza povezanosti školskih ocjena i ocjena u ispitu
državne mature. Rezultati su prikazani grafički mozaik dijagramom na slici 16.4.
Slika 16.4 Odnos školskih ocjena i ocjena na ispitu iz Likovne umjetnosti
Na slici 16.4. prikazan je odnos ocjena u ispitu iz Likovne umjetnosti i završnih
školskih ocjena četiriju razreda srednje škole. Desni stupac na slici 16.4 za svaki pojedini
razred prikazuje postotak pojedine ocjene u ispitu državne mature iz Likovne umjetnosti.
Ocjenu nedovoljan dobilo je 1,2% učenika, ocjenu dovoljan 21,7% učenika, ocjenu dobar
47,9% učenika, ocjenu vrlo dobar 24,4% učenika te ocjenu odličan 4,8% učenika.
Širina pojedinog stupca na slici 16.4. označava udio učenika s pojedinom ocjenom u
ukupnom broju učenika koji su polagali ispit iz Likovne umjetnosti. Zanimljivo je da najveći
broj učenika koji polažu ispit iz Likovne umjetnosti na državnoj maturi zapravo nije slušao taj
predmet, posebice u trećem i četvrtom razredu srednje škole. Iako je ta skupina najbrojnija,
oni nisu postizali najbolje rezultate te je prevladavala ocjena dovoljan i dobar. Slična situacija
139
može se uočiti i kod skupine učenika koji su u školi imali ocjene dovoljan i dobar, no tih
učenika je u ukupnom broju vrlo malo. Odlični učenici postižu i najbolje rezultate na ovom
ispitu te prevladavaju ocjene dobar i vrlo dobar, a i ocjena odličan je češća u odnosu na
ukupnu populaciju.
Općenito se iz slike 16.4. može zaključiti da postoji pozitivna povezanost između
školskih ocjena i ocjena u ispitu državne mature. To znači da oni pristupnici koji imaju više
školske ocjene uglavnom imaju i višu ocjenu iz ispita državne mature. Također, oni
pristupnici koji imaju niže školske ocjene uglavnom imaju i nižu ocjenu iz ispita državne
mature.
Zaključno se može reći da je ispit iz Likovne umjetnosti bio lagan pristupnicima
koji su ga pisali. Unatoč tome, nitko nije postigao maksimalan mogući broj bodova u
ispitu, a i učenika s niskim rezultatom je malo, što znači da je smanjena mogućnost
razlikovanja učenika prema njihovom znanju na krajevima distribucije. Zadatci u ispitu
bili su raznovrsni prema tipu te su pokrivali gotovo čitav raspon težina, iako nema
izrazito teških zadataka. U ispitu je čak 50% laganih zadataka te bi bilo dobro smanjiti
njihov broj te ga ujednačiti s brojem teških zadataka. Prosječna diskriminativnost
zadataka je zadovoljavajuća, no postoji određen broj zadataka (18,8%) koji ne
udovoljavaju osnovnoj svrsi razlikovanja dobrih od loših učenika. Također, dobivena
pouzdanost posljedica je velikog broja zadataka pa bi bilo dobro napredovanje u
području homogenosti zadataka.
Što se tiče strukture pristupnika ispitu iz Likovne umjetnosti, može se uočiti
kako je ispitu pristupio podjednak broj učenika gimnazijskih i strukovnih programa,
iako je učenika gimnazijskih programa nešto malo više (53,8%). Među pristupnicima iz
gimnazijskih programa prevladavaju pristupnici iz općih gimnazija, a među
pristupnicima iz strukovnih sektora prevladavaju pristupnici iz sektora Umjetnost. Ti
pristupnici zajedno čine preko 50% ukupnog broja učenika koji biraju Likovnu
umjetnost. Iako zbog malog ukupnog broja učenika u umjetničkim gimnazijama oni
predstavljaju mali udio u ukupnom broju, najveći udio učenika tih gimnazija (13,8%)
odlučuje se za Likovnu umjetnost kao izborni predmet na državnoj maturi.
Nadalje, utvrđeno je postojanje pozitivne povezanosti između školskih ocjena i
ocjena iz ispita državne mature pri čemu su ispitu pretežno pristupili učenici koji nisu
slušali taj predmet tijekom svog školovanja te oni koji su imali ocjenu odličan iz
Likovne umjetnosti. Kod skupine učenika koji su imali u školi ocjenu odličan
prevladavale su ocjene dobar i vrlo dobar, dok su kod ostalih skupina na ovom ispitu
državne mature prevladavale ocjene dovoljan i dobar.
140
6.8. POLITIKA I GOSPODARSTVO
U tablici 17.1. nalaze se podatci o pristupanjima učenika iz različitih gimnazijskih
programa i strukovnih sektora ispitu iz Politike i gospodarstva.
Tablica 17.1. Pristupanje ispitu iz Politike i gospodarstva
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Dvojezični program jezične gimnazije na francuskom jeziku
7 12 58,33%
Dvojezični program jezične gimnazije na njemačkom jeziku
9 23 39,13%
Jezična gimnazija 562 1 809 31,07%
Klasična gimnazija 193 745 25,91%
Opća gimnazija 2 652 8 267 32,08%
Opća gimnazija uz skupinu predmeta na stranom jeziku
8 25 32,00%
Prirodoslovna gimnazija 20 215 9,30%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 374 1 910 19,58%
Umjetnička gimnazija 8 29 27,59%
Redovni kandidat gimnazija 107 4 052 2,64%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
2 689 5 903 45,55%
Elektrotehnika i računalstvo 199 3 293 6,04%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
28 366 7,65%
Graditeljstvo i geodezija 113 1 084 10,42%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
86 525 16,38%
Nepoznato 36 459 7,84%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 72 596 12,08%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 138 1 537 8,98%
Promet i logistika 170 1 088 15,63%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 79 1 152 6,86%
Tekstil i koža 20 110 18,18%
Turizam i ugostiteljstvo 448 1 961 22,85%
Umjetnost 28 805 3,48%
Zdravstvo i socijalna skrb 111 2 333 4,76%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 45 350 12,86%
Redovni kandidat strukovni 170 8 038 2,11%
Kandidat 119 3 494 3,41%
Kandidat - vanjski 90 1 385 6,50%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
141
Ispitu iz Politike i gospodarstva pristupilo je 8581 učenika, što ukazuje da su
pristupnici najčešće kao izborni predmet birali Politiku i gospodarstvo. Učenici gimnazijskih
programa činili su 45,9% od svih učenika koji su izabrali ovaj predmet.
U ukupnom broju učenika prevladavaju učenici iz sektora Ekonomija, trgovina i
poslovna administracija (2689), a zatim slijede učenici općih gimnazija (2652). Dakle, gotovo
dvije trećine svih učenika čine pristupnici iz općih gimnazija i pristupnici iz sektora
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija. No, ovdje je važno spomenuti gimnazijske
programe koji su općenito brojčano manji pa u ukupnom broju učenika ne čine visoke udjele,
ali se njihovi učenici često opredjeljuju za Politiku i gospodarstvo kao izborni predmet. To je
posebice slučaj kod učenika dvojezičnih programa jezičnih gimnazija na francuskom
(58,3%), odnosno njemačkom jeziku (39,1%). Najveći udjeli iz strukovnih sektora mogu se
zamijetiti u sektorima Ekonomija, trgovina i poslovna administracija, iz kojeg se 45,6%
učenika opredjeljuje za Politiku i gospodarstvo, te Turizam i ugostiteljstvo, iz kojeg se 22,9%
učenika opredjeljuje za ovaj izborni predmet.
Ukratko, može se reći da je ispitu iz Politike i gospodarstva pristupilo najviše učenika
u odnosu na ispite iz ostalih izbornih predmeta te da ispitu nešto više pristupaju učenici
strukovnih sektora. Čak oko dvije trećine svih učenika čine učenici općih gimnazija i učenici
sektora Ekonomija, trgovina i poslovna administracija. U ukupnom broju učenika sudjeluju
pristupnici svih gimnazijskih programa i pristupnici svih strukovnih sektora.
Osnovni statistički i psihometrijski pokazatelji
Analiza ispita iz Politike i gospodarstva provedena je na temelju rezultata 8581
učenika. Ispit se sastojao od 60 zadataka, a bio je podijeljen prema vrstama zadataka.
Uključivao je 10 zadataka alternativnog izbora, 15 zadataka višestrukog izbora, 15 zadataka
dopunjavanja i 20 zadataka kratkog odgovora. Svi zadatci bili su dihotomnog karaktera,
odnosno u njima je bilo moguće dobiti 0 ili 1 bod, pa je u ispitu bilo moguće ostvariti
maksimalno 60 bodova. U provedenim analizama ukupni rezultat preračunat je na postotnu
skalu.
Distribucija ukupnih rezultata prikazana je na slici 17.1.
142
Slika 17.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Politike i gospodarstva
Prosječni postignuti rezultat iznosio je 47,8 postotna boda, a standardna devijacija 14
postotna boda. Izgled distribucije na slici 15.1. upućuje na to da se radi o gotovo normalnoj
raspodjeli. To znači da je ispit težinski bio primjeren pristupnicima koji su ga rješavali s
tendencijom ka nešto težem. Ipak, vidljivo je kako nije postignut maksimalan raspon bodova,
već je on varirao između 5% i 91,67% pa se može zaključiti da se ovim ispitom ne mogu
izdvojiti učenici s izrazito lošim i izrazito dobrim znanjem Politike i gospodarstva.
Osnovni statistički pokazatelji sažeto su prikazani u tablici 17.2.
Tablica 15.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Politike i gospodarstva
Broj učenika 8 581
Broj čestica 60
Zadatci otvorenog tipa 35
Zadatci zatvorenog tipa 25
Postignuti raspon bodova (%) 5-91,67
Aritmetička sredina 47,80%
Standardna devijacija 14,00%
Cronbachov α koeficijent koji govori o pouzdanosti ispita i homogenosti ispitnih
zadataka iznosio je 0,84. Poželjno je da kod ispita znanja taj koeficijent iznosi barem 0,90.
Cronbachov α koeficijent ovisi o broju čestica te je veći što je u ispitu veći broj čestica. Kada
143
se izračuna koliko bi iznosio ovaj koeficijent u slučaju da ispit ima 40 zadataka, dobije se
vrijednost 0,78. Ovaj preračun koristi se kako bi se mogla usporediti homogenost ispitnih
zadataka između različitih ispita. S obzirom na to da ovaj koeficijent u prvom redu pokazuje
kolika je homogenost ispita, očito je da zadatci u ispitu iz Politike i gospodarstva ne pokazuju
potpunu homogenost te bi bile poželjne više vrijednosti.
Idući pokazatelj koji se izravno veže za Cronbachov α koeficijent jest standardna
pogrješka mjerenja. Ona predstavlja pouzdanost ispita izraženu kroz bodove, a za ovaj ispit
iznosila je 5,6 postotna boda. To znači da kada bi se ponovilo ovo isto mjerenje, tj. kada bi
se u jednakim uvjetima primijenio ispit, rezultat pojedinog učenika nalazio bi se u intervalu
±5,6% bodova u odnosu na postignuti rezultat u ovom ispitu. To vrijedi ako se želi predvidjeti
rezultat ponovljenog mjerenja uz vjerojatnost od 68%.
Osnovni psihometrijski pokazatelji na razini cijelog ispita prikazani su u tablici 17.3.
Tablica 17.3. Psihometrijske karakteristike ispita iz Politike i gospodarstva
Cronbachov α koeficijent 0,84
Cronbachov α koeficijent (40 zadataka) 0,78
Standardna pogrješka mjerenja (u postocima) 5,6
Prosječni indeks težine zadataka (proporcija riješenosti) 0,48
Prosječni koeficijent diskriminativnosti 0,26
Distribucija indeksa težine prikazana je na slici 17.2.
144
Indeks težine
1,00,90,80,70,60,50,40,30,20,10,0
Bro
j zad
atak
a
12
10
8
6
4
2
0
Slika 17.2. Distribucija indeksa težine na ispitu iz Politike i gospodarstva
Iz distribucije indeksa težine može se zaključiti da je u ispitu prisutan gotovo cijeli
raspon težina zadataka. U kategoriju teških zadataka s proporcijom riješenosti manjom od
0,4 spada 43,33% zadataka, kategoriji prosječno teških s proporcijama riješenosti između
0,4 i 0,6 pripada 25% zadataka, dok se 31,67% zadataka smatra lakšima s proporcijom
riješenosti većom od 0,6. Iako najviše zadataka pripada kategoriji teških zadataka, niti jedan
zadatak nije iznimno težak (s proporcijom riješenosti manjom od 0,1). Također, u ispitu nisu
prisutni ni ekstremno lagani zadatci – samo je jedan s proporcijom riješenosti 0,9.
Distribucija koeficijenata diskriminativnosti prikazana je na slici 17.3. Koeficijenti
diskriminativnosti daju informaciju o tome koliko je uradak učenika u pojedinom zadatku
povezan s uratkom učenika u ostatku ispita. Dakle, cilj je zadatka da je na temelju
prosječnog uratka u njemu moguće razlikovati skupine učenika s obzirom na ukupni uradak u
ispitu, odnosno da je s pomoću pojedinog zadatka moguće razlikovati bolje i lošije učenike.
Što je povezanost viša, zadatak je diskriminativniji, odnosno bolje razlikuje lošije od boljih
učenika.
145
Koeficijent diskriminativnosti
0,50,40,30,20,10,0-0,1
Bro
j zad
atak
a
10
8
6
4
2
0
Slika 17.3. Distribucija koeficijenata diskriminativnosti na ispitu iz Politike i gospodarstva
Na temelju prikaza distribucije koeficijenata diskriminativnosti može se zaključiti da
prevladavaju koeficijenti veći od 0,2, što su poželjne vrijednosti. 17 zadataka ima koeficijente
više od 0,4 što ukazuje na visoku sposobnost razlikovanja učenika. No, 22 zadatka imalo je
vrijednosti koeficijenta manje od 0,2 što znači da 36,7% zadataka nema zadovoljavajuću
diskriminativnost. Posebno valja upozoriti na 10 zadataka čije su se vrijednosti kretale ispod
0,1, a među njima čak šest je bilo tipa alternativnog izbora. Tako niske vrijednosti upućuju na
to da ti zadatci ne udovoljavaju osnovnoj svrsi ispita, a to je međusobno razlikovanje učenika
prema znanju iz Politike i gospodarstva. Nadalje, ovako niske vrijednosti mogu upućivati i na
to da ti zadatci ne mjere isti konstrukt kao i svi ostali te da na njihovo rješavanje djeluju neki
drugi čimbenici koji nisu povezani s ukupnim rezultatom na ispitu. Ovo posebno vrijedi za
jedan zadatak u ovom ispitu čiji je koeficijent diskriminativnosti manji od nula, koji nikako ne
bi trebao biti prisutan u ispitu znanja.
Naposljetku je provedena i analiza povezanosti školskih ocjena i ocjena u ispitu
državne mature. Rezultati su prikazani grafički mozaik dijagramom na slici 17.4.
146
Slika 17.4 Odnos školskih ocjena i ocjena na ispitu iz Politike i gospodarstva
Desni stupac na slici 17.4. prikazuje postotak pojedine ocjene iz ispita državne
mature iz Politike i gospodarstva. Tako 5,7% učenika nije zadovoljilo prag prolaznosti,
odnosno dobili su ocjenu nedovoljan. Ocjenu dovoljan dobilo je ukupno 46,6% učenika,
ocjenu dobar 39,6% učenika, ocjenu vrlo dobar 7,6% učenika, a ocjenu odličan samo 0,5%
učenika. Dakle, može se zaključiti je da većina učenika (čak 86,2%) dobila ocjene dobar i
vrlo dobar.
Većina učenika koji su pristupili ispitu iz Politike i gospodarstva imala je taj predmet u
četvrtom razredu srednje škole i zbog toga je prikazana slika samo četvrtog razreda. Širina
pojedinog stupca na slici 17.4. označava udio učenika s pojedinom ocjenom iz Politike i
gospodarstva u srednjoj školi u ukupnom broju učenika koji su polagali ispit iz Politike i
gospodarstva. Zanimljivo je da najveći broj učenika koji polažu ispit iz Politike i gospodarstva
na državnoj maturi zapravo nije imao taj predmet u četvrtom razredu srednje škole. Kod tih
učenika prevladavaju ocjene dovoljan i dobar, pri čemu je nešto više učenika s ocjenom
dovoljan. Takvu situaciju nalazimo i kod učenika drugih kategorija te jedino kod učenika koji
su u srednjoj školi imali ocjenu odličan prevladava ocjena dobar na ispitu iz Politike i
gospodarstva na državnoj maturi. Također, ocjenu odličan iz ispita državne mature dobivali
su uglavnom samo učenici koji su imali ocjenu odličan u srednjoj školi. Iako se može
zaključiti da s porastom ocjene iz srednje škole raste i udio boljih ocjena na ispitu iz državne
mature, ipak je većina učenika u ispitu državne mature dobila slabije ocjene u odnosu na one
zaključne ocjene u školi.
Zaključno se može reći da je ispit iz Politike i gospodarstva bio težinski
primjeren pristupnicima koji su ga polagali. Ipak, nije postignut maksimalni raspon
bodova pa se ispitom ne mogu izdvojiti učenici s izrazito niskim i izrazito visokim
rezultatom. Zadatci u ispitu bili su raznovrsni po tipu te su uključivali gotovo čitav
147
raspon težina s dominacijom teških zadataka. Ukupno 36,7% zadataka imalo je
nedovoljnu diskriminativnost, a s druge strane pokazatelji 17 zadataka (28,3%) ukazuju
na visoku sposobnost razlikovanja učenika. Koeficijent pouzdanosti nije dosegao
poželjnu razinu te bi bilo dobro da su zadatci homogeniji.
Od svih izbornih predmeta najviše učenika (8581) polagalo je ispit iz Politike i
gospodarstva. Ispitu iz Politike i gospodarstva pristupilo je podjednako učenika iz
gimnazijskih programa i strukovnih sektora iako je učenika iz strukovnih sektora
nešto više. Čak dvije trećine svih učenika čine učenici općih gimnazija te učenici
sektora Ekonomija, trgovina i poslovna administracija. Ukupan broj učenika uključuje
pristupnike svih gimnazijskih programa i svih strukovnih sektora.
Nadalje, utvrđeno je postojanje pozitivne povezanosti između školskih ocjena i
ocjena iz ispita državne mature pri čemu su ispitu pretežno pristupili učenici koji nisu
slušali taj predmet u četvrtom razredu te oni koji su tijekom školovanja imali ocjenu
odličan iz Politike i gospodarstva. Ocjenu odličan iz ispita državne mature dobilo je
samo 0,5% učenika, a među njima su dominirali oni koji su imali ocjenu odličan u
školi.
148
6.9. POVIJEST
U tablici 18.1. nalaze se podaci o pristupanjima učenika iz različitih gimnazijskih
programa i strukovnih sektora ispitu iz Povijesti.
Tablica 18.1. Pristupanje ispitu iz Povijesti
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 123 1 809 6,80%
Klasična gimnazija 60 745 8,05%
Opća gimnazija 467 8 267 5,65%
Prirodoslovna gimnazija 7 215 3,26%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 64 1 910 3,35%
Umjetnička gimnazija 2 29 6,90%
Redovni kandidat gimnazija 23 4 052 0,57%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
208 5 903 3,52%
Elektrotehnika i računalstvo 41 3 293 1,25%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
2 366 0,55%
Graditeljstvo i geodezija 20 1 084 1,85%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
14 525 2,67%
Nepoznato 4 459 0,87%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 13 596 2,18%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 36 1 537 2,34%
Promet i logistika 11 1 088 1,01%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 15 1 152 1,30%
Tekstil i koža 2 110 1,82%
Turizam i ugostiteljstvo 96 1 961 4,90%
Umjetnost 35 805 4,35%
Zdravstvo i socijalna skrb 30 2 333 1,29%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 5 350 1,43%
Redovni kandidat strukovni 40 8 038 0,50%
Kandidat 57 3 494 1,63%
Kandidat - vanjski 36 1 385 2,60%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
149
Ispitu iz Povijesti pristupilo je ukupno 1411 učenika, a od toga je 52,9% učenika
gimnazijskih programa.
Iz tablice 18.1. se može zaključiti da u ukupnom broju učenika prevladavaju učenici
općih gimnazija (33,1%). U ukupnom broju učenika nakon učenika općih gimnazija po
brojnosti slijede učenici sektora Ekonomija, trgovina i poslovna administracija s 208 učenika,
ali taj broj predstavlja samo 3,5% učenika toga sektora. Zatim slijede učenici jezičnih
gimnazija (8,7%) te učenici sektora Turizam i ugostiteljstvo (6,8%). Međutim, pogleda li se iz
kojeg je gimnazijskog programa ili strukovnog sektora najviše učenika odabralo ovaj
predmet, onda su to učenici klasičnih gimnazija (8,1%). Nakon njih slijede umjetničke
gimnazije sa 6,9% učenika i jezične gimnazije sa 6,8%. Od strukovnih sektora najveći se
udio učenika iz sektora Turizam i ugostiteljstvo (4,9%) i sektora Umjetnost (4,4%)
opredjeljuje za Povijest kao izborni predmet.
Dakle, može se reći da su ispitu iz Povijesti pristupili učenici iz gotovo svih
gimnazijskih programa i iz svih strukovnih sektora. Pristupnici većinom pohađaju gimnazijske
programe, među kojima treba istaknuti učenike općih gimnazija. Od strukovnih sektora
dominira sektor Ekonomija, trgovina i poslovna administracija.
Osnovni statistički i psihometrijski pokazatelji
Analiza ispita iz Povijesti provedena je na temelju rezultata 1411 učenika. Ispit iz
Povijesti sastojao se od četiri skupine zadataka: 40 zadataka višestrukog izbora, 20
zadataka kratkoga odgovora, 10 zadataka višestrukog izbora (kronologije) i 10 zadataka
višestrukog izbora uz polazni sadržaj, koji se sastoje od dvije čestice. Svaki točan odgovor
nosio je jedan bod pa je u ispitu bilo moguće ostvariti maksimalno 90 bodova. U provedenim
analizama ukupni rezultat preračunat je na postotnu skalu.
Distribucija ukupnih rezultata prikazana je na slici 18.1.
150
Slika 18.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Povijesti
Distribucija rezultata dobivenih u ispitu iz Povijesti uglavnom prati oblik normalne
raspodjele, no lagano je pomaknuta u lijevo prema nižim vrijednostima. Preko polovice
učenika postiglo je manje od 45% bodova na testu pa se može zaključiti kako je ispit bio
nešto teži pristupnicima koji su ga rješavali. Prosječni postignuti rezultat iznosio je 47,2
postotna boda, a standardna devijacija 15,50. Nitko nije postigao minimalan niti maksimalan
broj bodova, već se raspon postignutih bodova proteže od 12,2% do 94,4% pa se ovim
ispitom ne mogu izdvojiti učenici s izrazito lošim i izrazito dobrim znanjem Povijesti.
Osnovni statistički pokazatelji za ispit iz Povijesti sažeto su prikazani u tablici 18.2.
Tablica 18.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Povijesti
Broj učenika 1 411
Broj čestica 90
Zadatci otvorenog tipa 20
Zadatci zatvorenog tipa 70
Postignuti raspon bodova (%) 12,22-94,44
Aritmetička sredina 47,20%
Standardna devijacija 15,50%
Cronbachov α koeficijent, koji govori o pouzdanosti ispita i homogenosti ispitnih
zadataka, iznosio je 0,92 što je dovoljno visok koeficijent za ispite znanja. Taj koeficijent ovisi
151
o broju zadataka te je veći što je u ispitu veći broj zadataka. U ovom ispitu broj čestica je
poprilično velik pa je stoga bilo i logično očekivati višu vrijednost ovog pokazatelja. Kada se
preračuna koliko bi iznosio ovaj koeficijent u slučaju da ispit ima 40 zadataka, dobije se
vrijednost 0,83. Ovo je nešto niži koeficijent od onog dobivenog za stvarni broj zadataka u
ispitu pa se može zaključiti da je u ovom slučaju dobivena pouzdanost posljedica broja
zadataka. S obzirom na to da ovaj koeficijent u prvom redu pokazuje kolika je homogenost
ispita, očito je da zadatci u ispitu iz Povijesti ne pokazuju potpunu homogenost te bi bile
poželjne više vrijednosti.
Idući pokazatelj koji se izravno veže za Cronbachov α koeficijent jest standardna
pogrješka mjerenja. Ona predstavlja pouzdanost ispita izraženu kroz bodove. Za ovaj ispit
iznosila je 4,4 postotna boda, što je prilično niska i zadovoljavajuća vrijednost. To znači da
kada bi se ponovilo ovo isto mjerenje, tj. kada bi se u jednakim uvjetima primijenio ispit,
rezultat pojedinog učenika nalazio bi se u intervalu ±4,4% bodova u odnosu na postignuti
rezultat u ovom ispitu. To vrijedi ako se želi predvidjeti rezultat ponovljenog mjerenja uz
vjerojatnost od 68%.
Osnovni psihometrijski pokazatelji na razini cijelog ispita prikazani su u tablici 18.3.
Tablica 18.3. Psihometrijske karakteristike ispita iz Povijesti
Cronbachov α koeficijent 0,92
Cronbachov α koeficijent (40 zadataka) 0,83
Standardna pogrješka mjerenja (u postotcima) 4,4
Prosječni indeks težine zadataka (proporcija riješenosti) 0,47
Prosječni koeficijent diskriminativnosti 0,32
Na slici 18.2. prikazana je distribucija indeksa težine (proporcija riješenosti) zadataka
ispita iz Povijesti.
152
Indeks težine
1,00,90,80,70,60,50,40,30,20,10,0
Bro
j za
da
tak
a
15
10
5
0
Slika 18.2. Distribucija indeksa težine u ispitu iz Povijesti
Iz distribucije indeksa težine može se vidjeti kako je većina zadataka u ovom ispitu
imala indeks težine oko srednjih vrijednosti. Raspon težina kretao se od 0,02 do 0,84, a
prosječna vrijednost indeksa težina, prikazana u tablici 18.3., iznosi 0,47. Od ukupno 90
zadataka, bilo je 27 teških zadataka s proporcijom riješenosti manjom od 0,4, 37 prosječno
teških s proporcijama između 0,4 i 0,6 i 26 lakših s proporcijom riješenosti većom od 0,6.
Sedam zadataka je bilo izrazito teško i riješilo ih je manje od 10% učenika, a niti jedan
zadatak učenicima nije bio iznimno lagan (s preko 90% riješenosti).
Distribucija koeficijenata diskriminativnosti prikazana je na slici 18.3. Koeficijenti
diskriminativnosti daju informaciju o tome koliko je uradak učenika u pojedinom zadatku
povezan s uratkom učenika u ostatku ispita. Dakle, cilj je zadatka da je na temelju
prosječnog uratka u njemu moguće razlikovati skupine učenika s obzirom na ukupni uradak u
ispitu, odnosno da je s pomoću pojedinog zadatka moguće razlikovati bolje i lošije učenike.
Što je povezanost viša, zadatak je diskriminativniji, odnosno bolje razlikuje lošije od boljih
učenika.
153
Koeficijent diskriminativnosti
0,80,70,60,50,40,30,20,10,0-0,1-0,2
Bro
j zad
atak
a
25
20
15
10
5
0
Slika 18.3. Distribucija koeficijenata diskriminativnosti na ispitu iz Povijesti
Na temelju prikaza distribucije koeficijenata diskriminativnosti može se zaključiti da su
prevladavali koeficijenti čija je vrijednost viša od 0,3 što predstavlja poželjne vrijednosti. I
prosječni koeficijent ukazuje na odgovarajuću diskriminativnost ispita (iznosio je 0,32). No,
raspon koeficijenata prilično je širok, a vrijednosti su se kretale od -0,15 do 0,61. Čak 11
zadataka ima vrijednost koeficijenta diskriminativnosti nižu od 0,2, koja se smatra
minimalnom prihvatljivom vrijednošću. Valja napomenuti da su svi ti zadatci višestrukog
izbora (8 iz prve skupine, 2 kronologije i 1 vezan za polazni sadržaj). Tako niske vrijednosti
upućuju na to da ti zadatci ne udovoljavaju osnovnoj svrsi ispita, a to je međusobno
razlikovanje učenika prema znanju iz Povijesti. Nadalje, ovako niske vrijednosti mogu
upućivati i na to da ti zadatci ne mjere isti konstrukt kao i svi ostali te da na njihovo
rješavanje djeluju neki drugi čimbenici koji nisu povezani s ukupnim rezultatom na ispitu. Ovo
posebno vrijedi za jedan zadatak u ovom ispitu čiji je koeficijent diskriminativnosti manji od
nule, koji nikako ne bi trebao biti prisutan u ispitu znanja.
Naposljetku je provedena i analiza povezanosti školskih ocjena i ocjena u ispitu
državne mature. Rezultati su prikazani grafički mozaik dijagramom na slici 18.4.
154
Slika 18.4. Odnos školskih ocjena i ocjena na ispitu iz Povijesti
Na slici 18.4. prikazan je odnos ocjena u ispitu iz Povijesti i završnih školskih ocjena
četiriju razreda srednje škole. Desni stupac na slici za svaki pojedini razred prikazuje
postotak pojedine ocjene u ispitu državne mature iz Povijesti. Ocjenu nedovoljan dobilo je
9,4% učenika, ocjenu dovoljan 42% učenika, ocjenu dobar 38,1% učenika, ocjenu vrlo dobar
9,1% učenika te ocjenu odličan 1,4% učenika.
Širina pojedinog stupca na slici 18.4. označava udio učenika s pojedinom ocjenom u
ukupnom broju učenika koji su polagali ispit iz Povijesti. Pogleda li se izgled mozaik
dijagrama četiriju razreda srednje škole, može se zaključiti da su najširi stupci za ocjenu
odličan, što znači da su se najviše odlučivali za ovaj izborni predmet učenici s odličnim
ocjenama iz Povijesti kroz sva četiri razreda, a često i oni koji su u prva dva razreda imala
ocjenu vrlo dobar. Najmanje je zastupljena školska ocjena dovoljan, a udio učenika iz ove
kategorije opada iz razreda u razred. Svi su učenici pohađali nastavu Povijesti u prva dva
razreda srednje škole, dok u trećem i posebno četvrtom razredu raste udio onih koji nemaju
školsku ocjenu iz ovog predmeta. Učenici koji nemaju ocjenu iz Povijesti ostvarili su u najniže
rezultate u ispitu na državnoj maturi te su gotovo dva puta češće bili u skupini koja nije
zadovoljila prag prolaznosti u odnosu na ukupnu populaciju. Kod tih učenika, kao i kod
skupine učenika koji su u školi imali ocjene dovoljan i dobar, prevladava ocjena dovoljan na
155
ispitu. Kod skupine učenika koji tijekom školovanja imaju iz Povijesti ocjenu vrlo dobar
podjednak je broj onih koji su dobili na ispitu državne mature ocjene dovoljan i dobar, dok
kod odličnih učenika prevladava ocjena dobar na ovom ispitu. Također, učenici koji su imali
zaključnu ocjenu odličan u nekom od četiriju razreda srednje škole gotovo dva puta češće su
dobivali ocjenu odličan iz ispita državne mature nego što je to bio slučaj za ukupnu
populaciju.
Općenito se iz slike 18.4. može zaključiti da postoji pozitivna povezanost između
školskih ocjena i ocjena u ispitu državne mature. To znači da oni pristupnici koji imaju više
školske ocjene uglavnom imaju i višu ocjenu iz ispita državne mature. Ipak, može se uočiti i
da je većina učenika na ispitu iz Povijesti na državnoj maturi dobila slabije ocjene nego što
su imali zaključne ocjene u školi.
Može se zaključiti da je ispit iz Povijesti bio nešto teži pristupnicima koji su ga
rješavali te oko polovice učenika dobiva rezultate manje od 45 postotnih bodova.
Distribucija prati oblik normalne raspodjele, no raspon rezultata nije potpun pa se
ovim ispitom ne mogu izdvojiti učenici s izrazito lošim i izrazito dobrim znanjem
Povijesti. Većina zadataka bili su dovoljno diskriminativni za populaciju na kojoj su
primijenjeni, no u ispitu je prisutan i određen broj zadataka (12,2%) koji nije ispunio
osnovnu svrhu diskriminiranja učenika prema znanju. Ispit je pokazao poželjnu razinu
pouzdanosti, no ona je posljedica velikog broja zadataka pa bi bilo dobro da su
zadatci homogeniji.
Što se tiče strukture pristupnika ispitu iz Povijesti, može se uočiti kako su
ispitu pristupili učenici gotovo svih gimnazijskih programa i svih strukovnih sektora.
Pritom je podjednak broj učenika bio iz gimnazijskih i strukovnih programa, iako je
nešto više učenika gimnazijskih programa (52,9%). Najveći broj učenika koji su
pristupili ovom ispitu pohađao je opće gimnazije, a od strukovnih sektora
prevladavaju učenici sektora Ekonomija, trgovina i poslovna administracija. No,
pogleda li se iz kojeg je programa najviše učenika odabralo polagati ispit iz Povijesti,
onda su to učenici klasičnih gimnazija (8,1%). Među strukovnim sektorima ističe se
sektor Turizam i ugostiteljstvo s 4,9% učenika koji su odabrali ispit iz Povijesti na
državnoj maturi.
Na kraju se može zaključiti kako su ovaj izborni predmet najčešće birali učenici
koji su tijekom školovanja imali odlične ocjene iz Povijesti. Oni ujedno postižu i bolje
rezultate na ovom ispitu državne mature te jedino u toj skupini prevladava ocjena
dobar, dok je kod učenika koji pripadaju ostalim kategorijama prema školskoj ocjeni
156
prevladavala ocjena dovoljan. Prema tome može se zaključiti kako postoji pozitivna
povezanost između školskih ocjena i ocjena iz ispita državne mature, odnosno da oni
pristupnici koji imaju više školske ocjene uglavnom imaju i višu ocjenu iz ispita
državne mature te obrnuto.
157
6.10. PSIHOLOGIJA
U tablici 19.1. nalaze se podatci o pristupanjima učenika iz različitih gimnazijskih
programa i strukovnih sektora ispitu iz Psihologije.
Tablica 19.1. Pristupanje ispitu iz Psihologije
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Dvojezični program jezične gimnazije na njemačkom jeziku
4 23 17,39%
Jezična gimnazija 502 1 809 27,75%
Klasična gimnazija 146 745 19,60%
Opća gimnazija 1 740 8 267 21,05%
Opća gimnazija uz skupinu predmeta na stranom jeziku
4 25 16,00%
Prirodoslovna gimnazija 25 215 11,63%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 169 1 910 8,85%
Umjetnička gimnazija 6 29 20,69%
Redovni kandidat gimnazija 169 4 052 4,17%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
493 5 903 8,35%
Elektrotehnika i računalstvo 19 3 293 0,58%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
11 366 3,01%
Graditeljstvo i geodezija 14 1 084 1,29%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
18 525 3,43%
Nepoznato 16 459 3,49%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 58 596 9,73%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 33 1 537 2,15%
Promet i logistika 36 1 088 3,31%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 1 1 152 0,09%
Tekstil i koža 7 110 6,36%
Turizam i ugostiteljstvo 181 1 961 9,23%
Umjetnost 53 805 6,58%
Zdravstvo i socijalna skrb 265 2 333 11,36%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 2 350 0,57%
Redovni kandidat strukovni 146 8 038 1,82%
Kandidat 110 3 494 3,15%
Kandidat - vanjski 71 1 385 5,13%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
158
Ispitu iz Psihologije pristupilo je 4299 učenika iz čega proizlazi da taj ispit pripada
skupini ispita iz izbornih predmeta kojima je pristupio veliki broj učenika. Od toga je iz
gimnazijskih programa pristupilo 64,3% učenika.
Iz tablice 19.1. može se zaključiti da je 1740 učenika (više od trećine učenika) iz
općih gimnazija, a udio učenika općih gimnazija koji je pristupio ispitu iz Psihologije je 21,1%.
Budući da su ostali gimnazijski programi brojčano osjetno manji od općih gimnazija, udjeli
učenika iz tih gimnazijskih programa ne čine veliki udio u ukupnom broju učenika. No,
postotak učenika unutar jezičnih gimnazija koji su pristupili ispitu iz Psihologije je čak i viši
nego za opće gimnazije, a još se ističu i postoci učenika umjetničkih i klasičnih gimnazija.
Tako je ispitu iz Psihologije pristupilo 27,8% svih učenika jezičnih gimnazija, 20,7%
umjetničkih te 19,6% učenika klasičnih. Očekivano je taj postotak za učenike prirodoslovno-
matematičkih gimnazija bio niži pa je tako 8,9% njihovih učenika odabralo polagati ispit iz
Psihologije.
Među strukovnim sektorima najviše učenika (493) je iz sektora Ekonomija, trgovina i
poslovna administracija. Istodobno, ti učenici čine 8,4% svih učenika navedenog sektora.
Nešto veće udjele učenika unutar sektora koji su pristupili ispitu iz Psihologije imaju
Zdravstvo i socijalna skrb (11,4%), Osobne, usluge zaštite i druge usluge (9,7%) te Turizam i
ugostiteljstvo (9,2%). Međutim, od navedenih sektora u ukupnom broju učenika značajnije
sudjeluju tek Zdravstvo i socijalna skrb te Turizam i ugostiteljstvo. Dva se sektora izdvajaju s
vrlo malim brojem pristupnika ispitu, a to su Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija sa samo
jednim učenikom i Šumarstvo, prerada i obrada drva s dva učenika.
Prema tome, može se reći da su ispitu Psihologije pristupili učenici iz gotovo svih
gimnazijskih programa i iz svih strukovnih sektora, ali su prevladavali učenici iz općih
gimnazija. Među pristupnicima iz strukovnih sektora prevladavaju oni iz sektora Ekonomija,
trgovina i poslovna administracija, Zdravstvo i socijalna skrb te Turizam i ugostiteljstvo. Svi
ostali sektori bili su zastupljeni tek s manjim brojim učenika.
Osnovni statistički i psihometrijski pokazatelji
Analiza ispita iz Psihologije provedena je na temelju rezultata 4299 učenika. Ispit se
sastojao od četiriju ispitnih područja s obzirom na sadržaj predmeta, a bio je podijeljen prema
vrstama zadataka. Prva skupina zadataka sastojala se od devet zadataka višestrukog izbora
s četirima ponuđenim odgovorima. Druga skupina zadataka sastojala se od triju zadanih
tekstova tematski vezanih za jedno od područja psihologije. Nakon svakog od triju tekstova
slijedio je niz zadataka otvorenog tipa tematski vezanih za zadani tekst. Treća skupina
159
zadataka sastojala se od 11 zadataka kratkog odgovora, a četvrta od tri zadatka produženog
odgovora. U ispitu je bilo ukupno 45 zadataka. Pritom su zadatci višestrukog izbora bodovani
s 0 ili 1 bodom, svi zadatci kratkog odgovora s 0, 1 ili 2 boda, dok su zadatci produženog
odgovora bodovani s 0, 1, 2 ili 3 boda. Zbrajanjem bodova koji su se mogli ostvariti u svim
zadatcima došlo se do ukupnog broja bodova u ispitu koji je iznosio 87. U provedenim
analizama ukupni rezultat preračunat je na postotnu skalu.
Distribucija ukupnih rezultata prikazana je na slici 19.1.
Slika 19.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Psihologije
Na slici 19.1. može se uočiti da je pokriven čitav raspon postignutih bodova u ispitu
pri čemu je aritmetička sredina iznosila 47,4%, a standardna devijacija 25,4%. Distribucija
rezultata značajno odstupa od normalne te je nalik na platokurtičnu distribuciju, što znači da
se ukupni rezultati ne grupiraju samo oko središnjih vrijednosti. Pritom se mogu izdvojiti tek
oni najlošiji i najbolji učenici.
Osnovni statistički pokazatelji sažeto su prikazani u tablici 19.2.
160
Tablica 19.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Psihologije
Broj učenika 4 299
Broj čestica 45
Zadatci otvorenog tipa 36
Zadatci zatvorenog tipa 9
Postignuti raspon bodova (%) 0-100
Aritmetička sredina 47,40%
Standardna devijacija 25,40%
Cronbachov α koeficijent koji govori o pouzdanosti ispita i homogenosti ispitnih
zadataka iznosio je 0,95. Poželjno je da kod ispita znanja taj koeficijent iznosi barem 0,90.
Cronbachov α koeficijent ovisi o broju čestica te je veći što je u ispitu veći broj čestica. U
ovom ispitu broj čestica nije bio osobito velik. Kada se izračuna koliko bi iznosio ovaj
koeficijent u slučaju da ispit ima 40 zadataka, dobije se vrijednost 0,94. Ovaj preračun koristi
se kako bi se mogla usporediti homogenost ispitnih zadataka između različitih ispita. S
obzirom na to da ovaj koeficijent u prvom redu pokazuje kolika je homogenost ispita, očito je
da su zadatci ispita iz Psihologije vrlo homogeni.
Idući pokazatelj koji se izravno veže za Cronbachov α koeficijent jest standardna
pogrješka mjerenja. Ona predstavlja pouzdanost ispita izraženu kroz bodove, a za ovaj ispit
iznosila je 5,7% bodova. To znači da kada bi se ponovilo ovo isto mjerenje, tj. kada bi se u
jednakim uvjetima primijenio ispit, rezultat pojedinog učenika nalazio bi se u intervalu ±5,7%
bodova u odnosu na postignuti rezultat u ovom ispitu. To vrijedi ako se želi predvidjeti
rezultat ponovljenog mjerenja uz vjerojatnost od 68%.
Osnovni psihometrijski pokazatelji na razini cijelog ispita prikazani su u tablici 19.3.
Tablica 19.3. Psihometrijske karakteristike ispita iz Psihologije
Cronbachov α koeficijent 0,95
Cronbachov α koeficijent (40 zadataka) 0,94
Standardna pogrješka mjerenja (u postocima) 5,7
Prosječni indeks težine zadataka (proporcija riješenosti) 0,49
Prosječni koeficijent diskriminativnosti 0,53
161
U tablici 19.3. može se vidjeti da je prosječni indeks težine zadataka 0,49. Prema
tome, može se reći da su bili zadatci prosječne težine. Distribucija indeksa težine prikazana
je na slici 19.2.
Indeks težine
1,00,90,80,70,60,50,40,30,2
Bro
j zad
atak
a
10
8
6
4
2
0
Slika 19.2. Distribucija indeksa težine na ispitu iz Psihologije
Iz distribucije indeksa težine može se vidjeti da nije pokriven čitav raspon težina, već
da vrijednosti indeksa variraju između 0,22 i 0,93. Stoga možemo reći da u ispitu nisu bili
prisutni ekstremno teški zadatci (koje rješava manje od 10% učenika) te da je samo jedan
zadatak riješilo više od 90% učenika. Od ukupno 45 zadataka, u kategoriju teških spada 40%
zadataka s proporcijom riješenosti manjom od 0,4, 16 zadataka (35,6%) su u kategoriji
prosječno teških zadataka s proporcijama riješenosti između 0,4 i 0,6, a 11 zadataka (24,4%)
smatra se lakšima s proporcijom riješenosti većom od 0,6.
Distribucija koeficijenata diskriminativnosti prikazana je na slici 19.3. Koeficijenti
diskriminativnosti daju informaciju o tome koliko je uradak učenika u pojedinom zadatku
povezan s uratkom učenika u ostatku ispita. Dakle, cilj je zadatka da je na temelju
prosječnog uratka u njemu moguće razlikovati skupine učenika s obzirom na ukupni uradak u
ispitu, odnosno da je s pomoću pojedinog zadatka moguće razlikovati bolje i lošije učenike.
Što je povezanost viša, zadatak je diskriminativniji, odnosno bolje razlikuje lošije od boljih
učenika.
162
Koeficijent diskriminativnosti
0,70,60,50,40,30,2
Bro
j zad
atak
a
8
6
4
2
0
Slika 19.3. Distribucija koeficijenata diskriminativnosti u ispitu iz Psihologije
Na temelju prikaza distribucije koeficijenata diskriminativnosti može se zaključiti da
prevladavaju koeficijenti čija je vrijednost viša od 0,5 što govori da su u ispitu prisutni visoko
diskriminativni zadatci. Prosječni koeficijent diskriminativnosti iznosio je 0,53. Jedan od
uzroka tako visokih vrijednosti jest činjenica da su u ispitu prevladavali zadaci politomnog
karaktera koji uobičajeno imaju više koeficijente. To proizlazi iz činjenice da politomni zadatci
zbog više bodovnih kategorija omogućuju bolje razlikovanje boljih i lošijih učenika. Niti jedan
zadatak nije imao koeficijent niži od 0,2 koji se smatra minimalnom prihvatljivom vrijednošću.
Prema tome, i zadatci višestrukog izbora, koji su dihotomnog karaktera, imali su
zadovoljavajuće vrijednosti koeficijenata.
Naposljetku je provedena i analiza povezanosti školskih ocjena i ocjena u ispitu
državne mature. Rezultati su prikazani grafički mozaik dijagramom na slici 19.4.
163
Slika 19.4. Odnos školskih ocjena i ocjena u ispitu iz Psihologije
Na slici 19.4. se nalazi prikaz ocjena samo za drugi i treći razred srednje škole jer je
većina učenika imala Psihologiju u tim razredima. Desni stupac na slici 19.4. za svaki
pojedini razred prikazuje postotak pojedine ocjene iz ispita iz Psihologije. Prag prolaznosti
nije dostiglo 23,5% učenika, odnosno ti su učenici dobili ocjenu nedovoljan. Ocjenu dovoljan
dobilo je ukupno 22,9% učenika, ocjenu dobar 27,5% učenika, ocjenu vrlo dobar 18,8%
učenika te ocjenu odličan 7,3% učenika. Dakle, može se zaključiti da je prevladavala ocjena
dobar iako su tek nešto manje bile zastupljene ocjene nedovoljan i dovoljan. Ocjena odličan
zastupljena je u znatno manjem omjeru.
Širina stupaca dijagrama označava udio svake kategorije učenika u ukupnom broju
učenika ispitu iz Psihologije. Iz toga je uočljivo da među pristupnicima dominiraju oni koji su u
trećem razredu imali ocjenu odličan. Velik je i postotak učenika koji nisu imali ocjenu iz
Psihologije (posebice u drugom razredu). Učenici koji su imali nižu ocjenu od vrlo dobar iz
Psihologije rijetko su prijavljivali ovaj ispit.
Pogleda li se odnos ocjena iz ispita državne mature i ocjena u školi, može se uočiti da
su ocjenu odličan iz ispita državne mature najviše dobivali oni koji su imali i ocjenu odličan u
školi. Ipak, moguće je i zaključiti kako su ocjene koje su učenici dobivali iz ispita državne
mature niže od onih koje su imali u školi. To je u velikoj mjeri zbog toga što ih je većina imala
zaključenu ocjenu odličan u školi, a u ispitu državne mature to je bila najmanje zastupljena
ocjena. Tako su kod učenika koji su u školi imali ocjenu odličan u ispitu državne mature
164
prevladavale ocjene dobar i vrlo dobar, a kod učenika koji su imali nižu ocjenu iz Psihologije
u školi prevladavale su ocjene dobar i dovoljan. Također je uočljivo da među pristupnicima
koji nisu slušali Psihologiju u trećem razredu gotovo svaki drugi učenik nije prošao prag
prolaznosti na ispitu iz mature. Taj se postotak smanjuje što je viša zaključna ocjena iz
Psihologije u školi.
Ispit iz Psihologije je određenom broju učenika bio vrlo težak, dok je
podjednakom broju učenika bio lagan pa je prosječna riješenost iznosila 47,4%, no
distribucija odstupa od normalne raspodjele. U ispitu su dominirali nešto teži zadatci,
iako nije bilo zadataka ekstremne težine. Svi zadatci su imali vrlo visoke koeficijente
diskriminativnosti, što je vjerojatno posljedica toga što su u ispitu prevladavali zadatci
s više bodovnih kategorija koji prirodno bolje razlikuju bolje i lošije učenike. No, čak i
dihotomni zadatci pokazuju zadovoljavajuće koeficijente diskriminativnosti. Također,
koeficijent pouzdanosti je vrlo visok i nije posljedica broja zadataka pa se može
zaključiti da su zadatci u ispitu iz Psihologije vrlo homogeni.
Ispitu su pristupili učenici iz gotovo svih gimnazijskih programa i iz svih
strukovnih sektora, ali su prevladavali učenici iz općih (1740) i jezičnih gimnazija (502).
Među pristupnicima iz strukovnih sektora prevladavaju oni iz sektora Ekonomija,
trgovina i poslovna administracija (493). Najveći udio pristupnika iz nekog
gimnazijskog programa je iz jezičnih gimnazija (27,8%), a najveći udio iz strukovnog
sektora ovom ispitu je iz sektora Zdravstvo i socijalna skrb (11,4%).
Općenito se može reći da postoji umjerena pozitivna povezanost između
školskih ocjena i ocjena iz ispita državne mature. To znači da oni pristupnici koji imaju
više školske ocjene uglavnom imaju i višu ocjenu iz ispita državne mature i obrnuto.
Međutim, većina učenika koja je pristupila ispitu iz Psihologije imala je iz tog predmeta
u školi ocjene odličan, a to je bila najmanje zastupljena ocjena na ovom ispitu državne
mature. Dakle, može se zaključiti kako su ocjene koje su pristupnici postigli iz ispita
državne mature niže u odnosu na ocjene koje su učenici imali tijekom srednje škole.
165
6.11. SOCIOLOGIJA
U tablici 20.1. nalaze se podatci o pristupanjima učenika iz različitih gimnazijskih
programa i strukovnih sektora ispitu iz Sociologije.
Tablica 20.1. Pristupanje ispitu iz Sociologije
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 144 1 809 7,96%
Klasična gimnazija 57 745 7,65%
Opća gimnazija 624 8 267 7,55%
Opća gimnazija uz skupinu predmeta na stranom jeziku
6 25 24,00%
Prirodoslovna gimnazija 10 215 4,65%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 40 1 910 2,09%
Umjetnička gimnazija 3 29 10,34%
Redovni kandidat gimnazija 54 4 052 1,33%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
156 5 903 2,64%
Elektrotehnika i računalstvo 5 3 293 0,15%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
1 366 0,27%
Graditeljstvo i geodezija 4 1 084 0,37%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
15 525 2,86%
Nepoznato 7 459 1,53%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 1 596 0,17%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 4 1 537 0,26%
Promet i logistika 8 1 088 0,74%
Tekstil i koža 1 110 0,91%
Turizam i ugostiteljstvo 24 1 961 1,22%
Umjetnost 21 805 2,61%
Zdravstvo i socijalna skrb 6 2 333 0,26%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 3 350 0,86%
Redovni kandidat strukovni 29 8 038 0,36%
Kandidat 53 3 494 1,52%
Kandidat - vanjski 18 1 385 1,30%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
166
Ispitu iz Sociologije pristupilo je 1294 učenika, od čega je 72,5% učenika gimnazijskih
programa. Najbrojniju skupinu čine učenici općih gimnazija kojih je ukupno bilo 624, što
predstavlja 48,2% svih pristupnika ispitu iz Sociologije. Zatim slijede učenici iz sektora
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija (12,1%) pa učenici jezičnih gimnazija (11,1%).
Ako promatramo udio učenika iz pojedinog gimnazijskog programa/strukovnog
sektora, najveći udio učenika iz općih gimnazija uz skupinu predmeta na stranom jeziku
(24%) i umjetničkih gimnazija (10,3%) opredjeljuje se za Sociologiju kao izborni predmet, no
kako se radi o programima s malim ukupnim brojem učenika, ti učenici ne predstavljaju velik
udio u ukupnom broju pristupnika. Od strukovnih sektora, učenici iz sektora Grafička
tehnologija i audio - vizualno oblikovanje (2,9%), Ekonomija, trgovina i poslovna
administracija (2,6%) te sektora Umjetnost (2,6%) najviše izabiru Sociologiju.
Može se zaključiti da su ispitu iz Sociologije pristupili učenici iz gotovo svih
gimnazijskih programa i svih strukovnih sektora, osim sektora Strojarstvo, brodogradnja i
metalurgija. Većina pristupnika pohađaju gimnazijske programe, posebice opće gimnazije
koji sami čine gotovo polovicu svih pristupnika. Najbrojniji iz strukovnih sektora bili su oni iz
sektora Ekonomija, trgovina i poslovna administracija, dok je iz ostalih sektora sudjelovalo
vrlo malo učenika.
Osnovni statistički i psihometrijski pokazatelji
Analiza ispita iz Sociologije provedena je na temelju rezultata 1294 učenika. Ispit se
sastojao od 60 zadataka, a bio je podijeljen prema vrstama zadataka. Prva skupina zadataka
sastojala se od 30 zadataka višestrukog izbora s četirima ponuđenim odgovorima. Ti su
zadatci bili dihotomni, odnosno na njima je bilo moguće postići 0 ili 1 bod. Drugu skupinu
sačinjavalo je 20 zadataka kratkog odgovora, a treću 10 zadataka produženog odgovora. U
tim je zadatcima bilo moguće postići veći raspon bodova (od 0 do 2 boda za zadatke kratkog
odgovora te od 0 do 3 boda za zadatke produženog odgovora) jer su se sastojali od nekoliko
čestica. Tako je ukupni maksimalan mogući broj bodova u cijelom ispitu iznosio 100.
Distribucija ukupnih rezultata u ispitu iz Sociologije prikazana je na slici 20.1.
167
Slika 20.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Sociologije
Prosječni postignuti rezultat iznosio je 33,1 bod. Distribucija ukupnih rezultata je
pozitivno asimetrična, što znači da se većina rezultata grupira oko nižih vrijednosti. Prema
tome, može se zaključiti kako je ispit bio težak pristupnicima koji su ga rješavali. Na temelju
ovakvog oblika distribucije moguće je dobro razlikovati pristupnike s najvišim ukupnim
rezultatom u ispitu, što je dobro prilikom selekcije najboljih učenika za upis na pojedine
studije. Ipak, u ispitu nije postignut maksimalni raspon bodova, već su rezultati varirali
između 0 i 88 bodova, što upućuje na nedovoljnu mogućnost diskriminiranja učenika prema
njihovom znanju u ovom ispitu na samom desnom kraju distribucije.
Osnovni statistički pokazatelji za ispit iz Sociologije sažeto su prikazani u tablici 20.2.
Tablica 20.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Sociologije
Broj učenika 1 294
Broj čestica 100
Zadatci otvorenog tipa 70
Zadatci zatvorenog tipa 30
Postignuti raspon bodova (%) 0-88
Aritmetička sredina 33,10%
Standardna devijacija 15,50%
168
Cronbachov α koeficijent, koji govori o pouzdanosti ispita i homogenosti ispitnih
zadataka, iznosio je 0,95. Poželjno je da kod ispita znanja taj koeficijent iznosi barem 0,90.
Taj koeficijent ovisi o broju zadataka te je veći što je u ispitu veći broj zadataka. Kada se
preračuna koliko bi iznosio ovaj koeficijent u slučaju da ispit ima 40 zadataka, dobije se
vrijednost 0,88. Ovaj preračun koristi se kako bi se mogla usporediti homogenost ispitnih
zadataka između različitih ispita. S obzirom na to da ovaj koeficijent u prvom redu pokazuje
kolika je homogenost ispita, očito je da zadatci ispita iz Sociologije uglavnom homogeni.
Idući pokazatelj koji se izravno veže za Cronbachov α koeficijent jest standardna
pogrješka mjerenja. Ona predstavlja pouzdanost ispita izraženu kroz bodove. Za ovaj ispit
iznosila je 3,5 boda, što je prilično niska i zadovoljavajuća vrijednost. To znači da kada bi se
ponovilo ovo isto mjerenje, tj. kada bi se u jednakim uvjetima primijenio ispit, rezultat
pojedinog učenika nalazio bi se u intervalu ±3,5 boda u odnosu na postignuti rezultat u ovom
ispitu. To vrijedi ako se želi predvidjeti rezultat ponovljenog mjerenja uz vjerojatnost od 68%.
Osnovni psihometrijski pokazatelji na razini cijelog ispita prikazani su u tablici 20.3.
Tablica 20.3. Psihometrijske karakteristike ispita iz Sociologije
Cronbachov α koeficijent 0,95
Cronbachov α koeficijent (40 zadataka) 0,88
Standardna pogrješka mjerenja (u postocima) 3,5
Prosječni indeks težine zadataka (proporcija riješenosti) 0,33
Prosječni koeficijent diskriminativnosti 0,38
Na slici 20.2. prikazana je distribucija indeksa težina (proporcija riješenosti) zadataka
u ispitu iz Sociologije.
169
Indeks težine
1,00,90,80,70,60,50,40,30,20,10,0
Bro
j zad
atak
a
12,5
10,0
7,5
5,0
2,5
0,0
Slika 20.2. Distribucija indeksa težine na ispitu iz Sociologije
Iz histogramskog prikaza može se uočiti da je pokriven gotovo čitavi raspon indeksa
težina, iako nedostaje nešto lakših zadataka. Tako se raspon kretao od 0,01 do 0,88, a
većina zadataka u ovom ispitu pripadala je kategoriji teških zadataka. Tako je od ukupno 100
zadataka bilo čak 67 teških zadataka s proporcijom riješenosti manjom od 0,4, 11 prosječno
teških s proporcijama između 0,4 i 0,6 i 22 lakših s proporcijom riješenosti većom od 0,6. Čak
18 zadataka je bilo izrazito teških i riješilo ih je manje od 10% učenika. Ovako ekstremno
teške zadatke trebalo bi u pravilu izbjegavati ili znatno smanjiti njihov broj. Također, kada su
prisutni, poželjno je da broj ekstremno teških i ekstremno laganih zadataka bude ujednačen,
što nije postignuto jer niti jedan zadatak nije bio iznimno lagan učenicima (s preko 90%
riješenosti). U tablici 18.3. prikazana je prosječna vrijednost indeksa težine za cijeli ispit koja
iznosi 0,33, što je u skladu s ukupnim rezultatom u ispitu.
Iduća razmatrana karakteristika zadatka je diskriminativnost izražena preko
koeficijenta diskriminativnosti, koji nam daje informaciju o tome koliko je uradak učenika u
pojedinom zadatku povezan s uratkom učenika u ostatku ispita. Dakle, cilj je zadatka da je
na temelju prosječnog uratka u njemu moguće razlikovati skupine učenika s obzirom na
ukupni uradak u ispitu, odnosno da je s pomoću pojedinog zadatka moguće razlikovati bolje i
lošije učenike. Što je povezanost viša, zadatak je diskriminativniji, odnosno bolje razlikuje
lošije od boljih učenika. Distribucija koeficijenata diskriminativnosti ispita iz Sociologije
170
prikazana je na slici 20.3. Prosječni koeficijent iznosio je 0,38. Poželjne vrijednosti indeksa
diskriminativnosti su one iznad 0,3, što je u ovom slučaju postignuto za većinu (69%)
zadataka.
Koeficijent diskriminativnosti
0,70,60,50,40,30,20,1
Bro
j za
da
tak
a12
10
8
6
4
2
0
Slika 20.3. Distribucija koeficijenata diskriminativnosti na ispitu iz Sociologije
Iz histogramskog prikaza može se uočiti da koeficijenti variraju između 0,12 i 0,63.
Ukupno deset zadatka ima vrijednost koeficijenta diskriminativnosti nižu od 0,2, koja se
smatra minimalnom prihvatljivom vrijednošću. Tako niske vrijednosti upućuju na to da ti
zadatci ne udovoljavaju osnovnoj svrsi ispita, a to je međusobno razlikovanje učenika prema
znanju iz Sociologije. Nadalje, ovako niske vrijednosti mogu upućivati i na to da ti zadatci ne
mjere isti konstrukt kao i svi ostali te da na njihovo rješavanje djeluju neki drugi čimbenici koji
nisu povezani s ukupnim rezultatom na ispitu.
Naposljetku je provedena i analiza povezanosti školskih ocjena i ocjena u ispitu
državne mature. Rezultati su prikazani grafički mozaik dijagramom na slici 20.4.
171
Slika 20.4 Odnos školskih ocjena i ocjena na ispitu iz Sociologije
Desni stupac na slici 20.4. prikazuje postotak pojedine ocjene iz ispita državne
mature iz Sociologije. Tako 36,2% učenika nije zadovoljilo prag prolaznosti, odnosno dobili
su ocjenu nedovoljan. Ocjenu dovoljan dobilo je ukupno 35,8% učenika, ocjenu dobar 22,5%
učenika, ocjenu vrlo dobar 5,2% učenika, a ocjenu odličan samo 0,3% učenika.
Većina učenika koji su pristupili ispitu iz Sociologije imala je taj predmet u trećem
razredu srednje škole i zbog toga je prikazana slika samo tog razreda. Širina pojedinog
stupca na slici 20.4. označava udio učenika s pojedinom ocjenom iz Sociologije u srednjoj
školi u ukupnom broju učenika koji su polagali ispit iz Sociologije. Iz prikaza se može vidjeti
kako je najveći broj učenika koji polažu ispit iz Sociologije na državnoj maturi imao u srednjoj
školi ocjenu odličan i vrlo dobar iz ovog predmeta. Međutim, jedino su kod učenika koji su u
školi imali ocjenu odličan prevladavale ocjene dovoljan i dobar na državnoj maturi, dok su
kod svih ostalih kategorija prevladavale ocjene nedovoljan i dovoljan. Posebno su u
nepovoljnom položaju bili učenici koji nisu slušali ovaj predmet u trećem razredu te od ove
skupine gotovo 70% učenika nije zadovoljilo prag prolaznosti.
Ocjenu odličan iz ispita državne mature dobivali su isključivo učenici koji su imali i
ocjenu odličan u srednjoj školi. Iako se može zaključiti da s porastom ocjene iz srednje škole
raste i udio boljih ocjena na ispitu iz državne mature, ipak je većina učenika u ispitu državne
mature dobila slabije ocjene u odnosu na one zaključne ocjene u školi.
Zaključno se može reći da ispit iz Sociologije nije u potpunosti težinski
primjeren pristupnicima koji su ga rješavali te su se ukupni rezultati učenika uglavnom
grupirali oko nižih vrijednosti rezultata. Iako dobivena distribucija omogućuje dobro
razlikovanje učenika s boljim rezultatima, ispit ne diskriminira dovoljno dobro učenike
koji bi trebali postizati rezultate na samom desnom kraju distribucije. U skladu s
zaključkom da je ispit bio težak pristupnicima koji su ga rješavali, možemo uvidjeti da
172
čak 67% zadataka pripada kategoriji teških zadataka te bi bilo dobro povećati broj
srednje teških zadataka u ispitu u odnosu na teške. Većina zadataka ima
zadovoljavajuću sposobnost razlikovanja boljih od lošijih učenika, dok 10% zadataka
ne udovoljava minimalnom kriteriju diskriminativnosti. Ukupna pouzdanost ispita je
vrlo visoka, no ovo je ispit s vrlo velikim brojem zadataka što je također utjecalo na
veličinu pouzdanosti. Stoga možemo zaključiti da je homogenost zadataka
zadovoljavajuća, no ima i prostora za poboljšanje u tom području.
Ispitu iz Sociologije pristupili su učenici iz gotovo svih gimnazijskih programa i
strukovnih sektora, osim učenici iz sektora Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija.
Većinom su pristupnici bili učenici iz gimnazijskih programa, posebice iz općih
gimnazija koji su sami činili nešto manje od polovice svih učenika. Među strukovnim
sektorima najbrojniji su bili učenici iz sektora Ekonomija, trgovina i poslovna
administracija.
Nadalje, utvrđeno je postojanje pozitivne povezanosti između školskih ocjena i
ocjena iz ispita državne mature pri čemu su ispitu pretežno pristupili učenici koji su u
trećem razredu imali ocjenu odličan iz Sociologije. Ipak, ocjenu odličan iz ispita
državne mature dobilo je samo 0,3% učenika. U svim kategorijama učenika prema
školskim ocjenama prevladavale su ocjene nedovoljan i dovoljan, osim u kategoriji
odličnih učenika kod kojih su na ispitu iz Sociologije na državnoj maturi prevladavale
ocjene dovoljan i dobar.
173
6.12. ISPITI KOJIMA JE PRISTUPIO MALI BROJ UČENIKA
VJERONAUK
Tablica 21.1. Pristupanje ispitu iz Vjeronauka
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 4 1 809 0,22%
Klasična gimnazija 31 745 4,16%
Opća gimnazija 18 8 267 0,22%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 1 1 910 0,05%
Redovni kandidat gimnazija 1 4 052 0,02%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
19 5 903 0,32%
Elektrotehnika i računalstvo 5 3 293 0,15%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
2 366 0,55%
Graditeljstvo i geodezija 3 1 084 0,28%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
2 525 0,38%
Nepoznato 3 459 0,65%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 2 596 0,34%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 18 1 537 1,17%
Promet i logistika 7 1 088 0,64%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 1 1 152 0,09%
Tekstil i koža 1 110 0,91%
Turizam i ugostiteljstvo 7 1 961 0,36%
Umjetnost 3 805 0,37%
Zdravstvo i socijalna skrb 5 2 333 0,21%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 3 350 0,86%
Redovni kandidat strukovni 11 8 038 0,14%
Kandidat 17 3 494 0,49%
Kandidat - vanjski 15 1 385 1,08%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
174
Slika 21.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Vjeronauka
Tablica 21.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Vjeronauka
Broj učenika 179
Broj čestica 32
Zadatci otvorenog tipa 17
Zadatci zatvorenog tipa 15
Postignuti raspon bodova (%) 7,41-88,89
Aritmetička sredina 43,70%
Standardna devijacija 16,60%
175
LOGIKA
Tablica 22.1. Pristupanje ispitu iz Logike
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 26 1 809 1,44%
Klasična gimnazija 7 745 0,94%
Opća gimnazija 88 8 267 1,06%
Opća gimnazija uz skupinu predmeta na stranom jeziku
1 25 4,00%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 13 1 910 0,68%
Redovni kandidat gimnazija 1 4 052 0,02%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
11 5 903 0,19%
Elektrotehnika i računalstvo 1 3 293 0,03%
Graditeljstvo i geodezija 1 1 084 0,09%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
2 525 0,38%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 2 596 0,34%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 1 1 537 0,07%
Umjetnost 3 805 0,37%
Zdravstvo i socijalna skrb 1 2 333 0,04%
Redovni kandidat strukovni 4 8 038 0,05%
Kandidat 3 3 494 0,09%
Kandidat - vanjski 1 1 385 0,07%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Slika 22.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Logike
176
Tablica 22.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Logike
Broj učenika 166
Broj čestica 51
Zadatci otvorenog tipa 26
Zadatci zatvorenog tipa 25
Postignuti raspon bodova (%) 23,33-96,67
Aritmetička sredina 53,00%
Standardna devijacija 16,60%
ETIKA
Tablica 23.1. Pristupanje ispitu iz Etike
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 3 1 809 0,17%
Opća gimnazija 8 8 267 0,10%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
7 5 903 0,12%
Elektrotehnika i računalstvo 3 3 293 0,09%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
1 366 0,27%
Graditeljstvo i geodezija 3 1 084 0,28%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
1 525 0,19%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 1 596 0,17%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 2 1 537 0,13%
Turizam i ugostiteljstvo 4 1 961 0,20%
Umjetnost 17 805 2,11%
Zdravstvo i socijalna skrb 2 2 333 0,09%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 1 350 0,29%
Redovni kandidat strukovni 2 8 038 0,02%
Kandidat 5 3 494 0,14%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
177
Slika 23.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Etike
Tablica 23.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Etike
Broj učenika 60
Broj čestica 40
Zadatci otvorenog tipa 25
Zadatci zatvorenog tipa 15
Postignuti raspon bodova (%) 7,27-83,64
Aritmetička sredina 43,50%
Standardna devijacija 17,30%
178
ČEŠKI MATERINSKI JEZIK
Tablica 24.1. Pristupanje ispitu iz Češkog materinskog jezika
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Opća gimnazija 1 8 267 0,01%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora
*Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Slika 24.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Pristupanje ispitu iz Češkog materinskog jezika
Tablica 24.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Pristupanje ispitu iz Češkog materinskog jezika
Broj učenika 1
Broj čestica 60
Zadatci otvorenog tipa 30
Zadatci zatvorenog tipa 47
Postignuti raspon bodova (%) 84,75
Aritmetička sredina 84,70%
Standardna devijacija /
179
MAĐARSKI MATERINSKI JEZIK
Tablica 25.1. Pristupanje ispitu iz Pristupanje ispitu iz Mađarskog materinskog jezika
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Opća gimnazija 5 8 267 0,06%
Turizam i ugostiteljstvo 7 1 961 0,36%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Slika 25.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Mađarskog materinskog jezika
Tablica 25.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Mađarskog materinskog jezika
Broj učenika 12
Broj čestica 55
Zadatci otvorenog tipa 12
Zadatci zatvorenog tipa 43
Postignuti raspon bodova (%) 47,5-87,5
Aritmetička sredina 61,90%
Standardna devijacija 10,90%
180
SRPSKI MATERINSKI JEZIK
Tablica 26.1. Pristupanje ispitu iz Srpskog materinskog jezika
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 13 1 809 0,72%
Opća gimnazija 34 8 267 0,41%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 5 1 910 0,26%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
51 5 903 0,86%
Elektrotehnika i računalstvo 14 3 293 0,43%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
10 366 2,73%
Graditeljstvo i geodezija 3 1 084 0,28%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 3 1 537 0,20%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 6 1 152 0,52%
Turizam i ugostiteljstvo 23 1 961 1,17%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora
*Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Slika 26.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Srpskog materinskog jezika
181
Tablica 26.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Srpskog materinskog jezika
Broj učenika 162
Broj čestica 60
Zadatci otvorenog tipa 24
Zadatci zatvorenog tipa 36
Postignuti raspon bodova (%) 0-94,55
Aritmetička sredina 57,00%
Standardna devijacija 19,20%
TALIJANSKI MATERINSKI JEZIK - VIŠA RAZINA
Tablica 27.1. Pristupanje ispitu iz Talijanskog materinskog jezika na višoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 3 1 809 0,17%
Opća gimnazija 33 8 267 0,40%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 15 1 910 0,79%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
9 5 903 0,15%
Elektrotehnika i računalstvo 3 3 293 0,09%
Turizam i ugostiteljstvo 1 1 961 0,05%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
182
Slika 27.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Talijanskog materinskog jezika na višoj razini
Tablica 27.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Talijanskog materinskog jezika na višoj razini
Broj učenika 64
Broj čestica 42
Zadatci otvorenog tipa 8
Zadatci zatvorenog tipa 34
Postignuti raspon bodova (%) 49-87
Aritmetička sredina 66,40%
Standardna devijacija 9,78%
183
TALIJANSKI MATERINSKI JEZIK - OSNOVNA RAZINA
Tablica 28.1. Pristupanje ispitu iz Talijanskog materinskog jezika na osnovnoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 1 1 809 0,06%
Opća gimnazija 13 8 267 0,16%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 1 1 910 0,05%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
15 5 903 0,25%
Elektrotehnika i računalstvo 7 3 293 0,21%
Turizam i ugostiteljstvo 13 1 961 0,66%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Slika 28.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Talijanskog materinskog jezika na osnovnoj razini
Tablica 28.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Talijanskog materinskog jezika na osnovnoj razini
Broj učenika 50
Broj čestica 42
Zadatci otvorenog tipa 8
Zadatci zatvorenog tipa 34
Postignuti raspon bodova (%) 42-79
Aritmetička sredina 60,50%
Standardna devijacija 7,91%
184
FRANCUSKI JEZIK - VIŠA RAZINA
Tablica 29.1. Pristupanje ispitu iz Francuskog jezika na višoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Dvojezični program jezične gimnazije na francuskom jeziku
12 12 100,00%
Jezična gimnazija 36 1 809 1,99%
Klasična gimnazija 11 745 1,48%
Opća gimnazija 19 8 267 0,23%
Umjetnička gimnazija 1 29 3,45%
Redovni kandidat gimnazija 2 4 052 0,05%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
1 5 903 0,02%
Nepoznato 1 459 0,22%
Turizam i ugostiteljstvo 14 1 961 0,71%
Kandidat 4 3 494 0,11%
Kandidat - vanjski 2 1 385 0,14%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora
*Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Slika 29.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Francuskog jezika na višoj razini
185
Tablica 29.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Francuskog jezika na višoj razini
Broj učenika 103
Broj čestica 64
Zadatci otvorenog tipa 4
Zadatci zatvorenog tipa 60
Postignuti raspon bodova (%) 40-98,75
Aritmetička sredina 78,00%
Standardna devijacija 14,90%
FRANCUSKI JEZIK - OSNOVNA RAZINA
Tablica 30.1. Pristupanje ispitu iz Francuskog jezika na osnovnoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Opća gimnazija 5 8 267 0,06%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
1 5 903 0,02%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
1 366 0,27%
Redovni kandidat strukovni 1 8 038 0,01%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Slika 30.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Francuskog jezika na osnovnoj razini
186
Tablica 30.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Francuskog jezika na osnovnoj razini
Broj učenika 8
Broj čestica 52
Zadatci otvorenog tipa 8
Zadatci zatvorenog tipa 44
Postignuti raspon bodova (%) 23,08-98,46
Aritmetička sredina 53,40%
Standardna devijacija 26,40%
ŠPANJOLSKI JEZIK - VIŠA RAZINA
Tablica 31.1. Pristupanje ispitu iz Španjolskog jezika na višoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 33 1 809 1,82%
Klasična gimnazija 3 745 0,40%
Opća gimnazija 36 8 267 0,44%
Opća gimnazija uz skupinu predmeta na stranom jeziku
2 25 8,00%
Redovni kandidat gimnazija 4 4 052 0,10%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
8 5 903 0,14%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 2 1 537 0,13%
Promet i logistika 1 1 088 0,09%
Tekstil i koža 1 110 0,91%
Turizam i ugostiteljstvo 12 1 961 0,61%
Redovni kandidat strukovni 1 8 038 0,01%
Kandidat 5 3 494 0,14%
Kandidat - vanjski 1 1 385 0,07%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
187
Slika 31.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Španjolskog jezika na višoj razini
Tablica 31.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Španjolskog jezika na višoj razini
Broj učenika 109
Broj čestica 64
Zadatci otvorenog tipa 4
Zadatci zatvorenog tipa 60
Postignuti raspon bodova (%) 25,33-95,81
Aritmetička sredina 65,10%
Standardna devijacija 15,20%
TALIJANSKI JEZIK - OSNOVNA RAZINA
Tablica 32.1. Pristupanje ispitu iz Talijanskog jezika na osnovnoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 1 1 809 0,06%
Opća gimnazija 6 8 267 0,07%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 2 1 910 0,10%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
5 5 903 0,08%
Elektrotehnika i računalstvo 2 3 293 0,06%
Nepoznato 1 459 0,22%
Turizam i ugostiteljstvo 15 1 961 0,76%
Redovni kandidat strukovni 1 8 038 0,01%
Kandidat 2 3 494 0,06%
188
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Slika 32.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Talijanskog jezika na osnovnoj razini
Tablica 32.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Talijanskog jezika na osnovnoj razini
Broj učenika 35
Broj čestica 52
Zadatci otvorenog tipa 2
Zadatci zatvorenog tipa 50
Postignuti raspon bodova (%) 38-94,33
Aritmetička sredina 73,20%
Standardna devijacija 14,70%
189
GRČKI JEZIK
Tablica 33.1. Pristupanje ispitu iz Grčkog jezika
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Klasična gimnazija 43 745 5,77%
Redovni kandidat gimnazija 1 4 052 0,02%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Slika 33.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Grčkog jezika
Tablica 33.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Grčkog jezika
Broj učenika 44
Broj čestica 88
Zadatci otvorenog tipa 28
Zadatci zatvorenog tipa 60
Postignuti raspon bodova (%) 44,32-100
Aritmetička sredina 76,90%
Standardna devijacija 14,90%
190
LATINSKI JEZIK - VIŠA RAZINA
Tablica 34.1. Pristupanje ispitu iz Latinskog jezika na višoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Klasična gimnazija 26 745 3,49%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora
*Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Slika 34.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Latinskog jezika na višoj razini
Tablica 34.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Latinskog jezika na višoj razini
Broj učenika 26
Broj čestica 60
Zadatci otvorenog tipa 30
Zadatci zatvorenog tipa 30
Postignuti raspon bodova (%) 25,42-98,31
Aritmetička sredina 69,30%
Standardna devijacija 20,80%
191
LATINSKI JEZIK - OSNOVNA RAZINA
Tablica 35.1. Pristupanje ispitu iz Latinskog jezika na osnovnoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 6 1 809 0,33%
Klasična gimnazija 37 745 4,97%
Opća gimnazija 2 8 267 0,02%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 1 1 910 0,05%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
2 5 903 0,03%
Umjetnost 1 805 0,12%
Zdravstvo i socijalna skrb 1 2 333 0,04%
Redovni kandidat strukovni 1 8 038 0,01%
Kandidat 1 3 494 0,03%
Kandidat - vanjski 1 1 385 0,07%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Slika 35.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Latinskog jezika na osnovnoj razini
192
Tablica 35.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Latinskog jezika na osnovnoj razini
Broj učenika 53
Broj čestica 50
Zadatci otvorenog tipa 25
Zadatci zatvorenog tipa 25
Postignuti raspon bodova (%) 18,95-97,89
Aritmetička sredina 62,10%
Standardna devijacija 19,90%
GLAZBENA UMJETNOST
Tablica 36.1. Pristupanje ispitu iz Glazbene umjetnosti
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 3 1809 0,17%
Klasična gimnazija 1 745 0,13%
Opća gimnazija 14 8267 0,17%
Redovni kandidat gimnazija 1 4052 0,02%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
2 5903 0,03%
Elektrotehnika i računalstvo 2 3293 0,06%
Nema sektora 1 12 8,33%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 1 1152 0,09%
Umjetnost 5 805 0,62%
Kandidat - vanjski 2 1385 0,14%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
193
Slika 36.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Glazbene umjetnosti
Tablica 36.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Glazbene umjetnosti
Broj učenika 32
Broj čestica 50
Zadatci otvorenog tipa 4
Zadatci zatvorenog tipa 46
Postignuti raspon bodova (%) 25-92
Aritmetička sredina 59,30%
Standardna devijacija 18,30%
194
7. DODATAK - ISPITI JESENSKOG ROKA
OBVEZNI ISPITI
HRVATSKI JEZIK - VIŠA RAZINA
Tablica 37.1. Pristupanje ispitu iz Hrvatskog jezika na višoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Dvojezični program jezične gimnazije na francuskom jeziku
1 12 8,33%
Jezična gimnazija 39 1809 2,16%
Klasična gimnazija 18 745 2,42%
Opća gimnazija 211 8267 2,55%
Prirodoslovna gimnazija 8 215 3,72%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 32 1910 1,68%
Redovni kandidat gimnazija 12 4052 0,30%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
193 5903 3,27%
Elektrotehnika i računalstvo 35 3293 1,06%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
9 366 2,46%
Graditeljstvo i geodezija 27 1084 2,49%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
37 525 7,05%
Nepoznato 44 459 9,59%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 13 596 2,18%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 62 1537 4,03%
Promet i logistika 19 1088 1,75%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 16 1152 1,39%
Tekstil i koža 5 110 4,55%
Turizam i ugostiteljstvo 83 1961 4,23%
Umjetnost 47 805 5,84%
Zdravstvo i socijalna skrb 64 2333 2,74%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 7 350 2,00%
Redovni kandidat strukovni 60 8038 0,75%
Kandidat 55 3494 1,57%
Kandidat - vanjski 19 1385 1,37%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora
*Podatci preuzeti iz NISpVU-a
195
Slika 37.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Hrvatskog jezika na višoj razini
Tablica 37.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Hrvatskog jezika na višoj razini
Broj učenika 1 116
Broj čestica 92
Zadatci otvorenog tipa 12
Zadatci zatvorenog tipa 80
Postignuti raspon bodova (%) 0-88,13
Aritmetička sredina 52,00%
Standardna devijacija 15,30%
196
HRVATSKI JEZIK - OSNOVNA RAZINA
Tablica 38.1. Pristupanje ispitu iz Hrvatskog jezika na osnovnoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 3 1809 0,17%
Klasična gimnazija 2 745 0,27%
Opća gimnazija 65 8267 0,79%
Prirodoslovna gimnazija 6 215 2,79%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 13 1910 0,68%
Redovni kandidat gimnazija 4 4052 0,10%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
148 5903 2,51%
Elektrotehnika i računalstvo 228 3293 6,92%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
30 366 8,20%
Graditeljstvo i geodezija 74 1084 6,83%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
32 525 6,10%
Nema sektora 1 12 8,33%
Nepoznato 46 459 10,02%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 21 596 3,52%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 89 1537 5,79%
Promet i logistika 67 1088 6,16%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 114 1152 9,90%
Tekstil i koža 8 110 7,27%
Turizam i ugostiteljstvo 72 1961 3,67%
Umjetnost 34 805 4,22%
Zdravstvo i socijalna skrb 53 2333 2,27%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 23 350 6,57%
Redovni kandidat strukovni 50 8038 0,62%
Kandidat 32 3494 0,92%
Kandidat - vanjski 10 1385 0,72%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
197
Slika 38.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Hrvatskog jezika na osnovnoj razini
Tablica 38.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Hrvatskog jezika na osnovnoj razini
Broj učenika 1 225
Broj čestica 92
Zadatci otvorenog tipa 12
Zadatci zatvorenog tipa 80
Postignuti raspon bodova (%) 0-87,5
Aritmetička sredina 51,00%
Standardna devijacija 12,30%
198
ČEŠKI MATERINSKI JEZIK
Na ispitu iz Češkog materinskog jezika nije bilo pristupnika na jesenskom roku.
MAĐARSKI MATERINSKI JEZIK
Na ispitu iz Mađarskog materinskog jezika nije bilo pristupnika na jesenskom roku.
SRPSKI MATERINSKI JEZIK
Tablica 41.1. Pristupanje ispitu iz Srpskog materinskog jezika
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Opća gimnazija 1 8267 0,01%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
1 5903 0,02%
Elektrotehnika i računalstvo 1 3293 0,03%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora
*Podatci preuzeti iz NISpVU-a
199
Slika 41.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Srpskog materinskog jezika
Tablica 41.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Srpskog materinskog jezika
Broj učenika 3
Broj čestica 60
Zadatci otvorenog tipa 24
Zadatci zatvorenog tipa 36
Postignuti raspon bodova (%) 38,18-60
Aritmetička sredina 50,60%
Standardna devijacija 11,20%
200
42. TALIJANSKI MATERINSKI JEZIK - VIŠA RAZINA
Na ispitu iz Talijanskog materinskog jezika na višoj razini nije bilo pristupnika na jesenskom
roku.
201
TALIJANSKI MATERINSKI JEZIK - OSNOVNA RAZINA
Tablica 43.1. Pristupanje ispitu iz Talijanskog materinskog jezika na osnovnoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 2 1809 0,11%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 1 1910 0,05%
Elektrotehnika i računalstvo 1 3293 0,03%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Slika 43.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Talijanskog materinskog jezika na osnovnoj razini
Tablica 43.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Talijanskog materinskog jezika na osnovnoj razini
Broj učenika 4
Broj čestica 42
Zadatci otvorenog tipa 8
Zadatci zatvorenog tipa 34
Postignuti raspon bodova (%) 41-60
Aritmetička sredina 50,20%
Standardna devijacija 9,17%
202
MATEMATIKA - VIŠA RAZINA
Tablica 44.1. Pristupanje ispitu iz Matematike na višoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Dvojezični program jezične gimnazije na njemačkom jeziku
2 23 8,70%
Jezična gimnazija 21 1809 1,16%
Klasična gimnazija 10 745 1,34%
Opća gimnazija 119 8267 1,44%
Prirodoslovna gimnazija 6 215 2,79%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 24 1910 1,26%
Redovni kandidat gimnazija 23 4052 0,57%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
31 5903 0,53%
Elektrotehnika i računalstvo 89 3293 2,70%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
11 366 3,01%
Graditeljstvo i geodezija 32 1084 2,95%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
7 525 1,33%
Nepoznato 2 459 0,44%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 1 1537 0,07%
Promet i logistika 9 1088 0,83%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 28 1152 2,43%
Tekstil i koža 1 110 0,91%
Turizam i ugostiteljstvo 4 1961 0,20%
Umjetnost 16 805 1,99%
Zdravstvo i socijalna skrb 22 2333 0,94%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 3 350 0,86%
Redovni kandidat strukovni 51 8038 0,63%
Kandidat 44 3494 1,26%
Kandidat - vanjski 13 1385 0,94%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
203
Slika 44.1. Distribucija ukupnih rezultata u ispitu iz Matematike na višoj razini
Tablica 44.2. Osnovni statistički pokazatelji u ispitu iz Matematike na višoj razini
Broj učenika 569
Broj čestica 47
Zadatci otvorenog tipa 32
Zadatci zatvorenog tipa 15
Postignuti raspon bodova (%) 1,67-93,33
Aritmetička sredina 34,50%
Standardna devijacija 16,80%
204
MATEMATIKA - OSNOVNA RAZINA
Tablica 45.1. Pristupanje ispitu iz Matematike na osnovnoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Dvojezični program jezične gimnazije na njemačkom jeziku
1 23 4,35%
Jezična gimnazija 70 1809 3,87%
Klasična gimnazija 26 745 3,49%
Opća gimnazija 351 8267 4,25%
Prirodoslovna gimnazija 12 215 5,58%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 36 1910 1,88%
Umjetnička gimnazija 2 29 6,90%
Redovni kandidat gimnazija 18 4052 0,44%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
713 5903 12,08%
Elektrotehnika i računalstvo 333 3293 10,11%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
63 366 17,21%
Graditeljstvo i geodezija 128 1084 11,81%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
120 525 22,86%
Nema sektora 1 12 8,33%
Nepoznato 108 459 23,53%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 76 596 12,75%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 346 1537 22,51%
Promet i logistika 173 1088 15,90%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 172 1152 14,93%
Tekstil i koža 28 110 25,45%
Turizam i ugostiteljstvo 317 1961 16,17%
Umjetnost 174 805 21,61%
Zdravstvo i socijalna skrb 379 2333 16,25%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 60 350 17,14%
Redovni kandidat strukovni 228 8038 2,84%
Kandidat 84 3494 2,40%
Kandidat - vanjski 41 1385 2,96%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora
*Podatci preuzeti iz NISpVU-a
205
Slika 45.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Matematike na osnovnoj razini
Tablica 45.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Matematike na osnovnoj razini
Broj učenika 4 060
Broj čestica 36
Zadatci otvorenog tipa 20
Zadatci zatvorenog tipa 16
Postignuti raspon bodova (%) 0-100
Aritmetička sredina 41,10%
Standardna devijacija 18,60%
206
ENGLESKI JEZIK - VIŠA RAZINA
Tablica 46.1. Pristupanje ispitu iz Engleskog jezika na višoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 32 1809 1,77%
Klasična gimnazija 14 745 1,88%
Opća gimnazija 164 8267 1,98%
Prirodoslovna gimnazija 6 215 2,79%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 30 1910 1,57%
Umjetnička gimnazija 1 29 3,45%
Redovni kandidat gimnazija 15 4052 0,37%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
97 5903 1,64%
Elektrotehnika i računalstvo 45 3293 1,37%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
8 366 2,19%
Graditeljstvo i geodezija 16 1084 1,48%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
20 525 3,81%
Nepoznato 31 459 6,75%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 4 596 0,67%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 18 1537 1,17%
Promet i logistika 6 1088 0,55%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 20 1152 1,74%
Tekstil i koža 1 110 0,91%
Turizam i ugostiteljstvo 44 1961 2,24%
Umjetnost 25 805 3,11%
Zdravstvo i socijalna skrb 26 2333 1,11%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 6 350 1,71%
Redovni kandidat strukovni 43 8038 0,53%
Kandidat 50 3494 1,43%
Kandidat - vanjski 11 1385 0,79%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
207
Slika 46.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Engleskog jezika na višoj razini
Tablica 46.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Engleskog jezika na višoj razini
Broj učenika 733
Broj čestica 69
Zadatci otvorenog tipa 12
Zadatci zatvorenog tipa 57
Postignuti raspon bodova (%) 10,33-93,17
Aritmetička sredina 61,10%
Standardna devijacija 15,30%
208
ENGLESKI JEZIK - OSNOVNA RAZINA
Tablica 47.1. Pristupanje ispitu iz Engleskog jezika na osnovnoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 7 1809 0,39%
Klasična gimnazija 7 745 0,94%
Opća gimnazija 97 8267 1,17%
Prirodoslovna gimnazija 6 215 2,79%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 12 1910 0,63%
Redovni kandidat gimnazija 6 4052 0,15%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
261 5903 4,42%
Elektrotehnika i računalstvo 194 3293 5,89%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
35 366 9,56%
Graditeljstvo i geodezija 74 1084 6,83%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
39 525 7,43%
Nema sektora 1 12 8,33%
Nepoznato 50 459 10,89%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 20 596 3,36%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 151 1537 9,82%
Promet i logistika 98 1088 9,01%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 114 1152 9,90%
Tekstil i koža 13 110 11,82%
Turizam i ugostiteljstvo 94 1961 4,79%
Umjetnost 42 805 5,22%
Zdravstvo i socijalna skrb 77 2333 3,30%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 19 350 5,43%
Redovni kandidat strukovni 66 8038 0,82%
Kandidat 31 3494 0,89%
Kandidat - vanjski 12 1385 0,87%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
209
Slika 47.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Engleskog jezika na osnovnoj razini
Tablica 47.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Engleskog jezika na osnovnoj razini
Broj učenika 1 526
Broj čestica 52
Zadatci otvorenog tipa 12
Zadatci zatvorenog tipa 40
Postignuti raspon bodova (%) 0-100
Aritmetička sredina 47,60%
Standardna devijacija 24,40%
210
FRANCUSKI JEZIK - VIŠA RAZINA
Tablica 48.1. Pristupanje ispitu iz Francuskog jezika na višoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
1 525 0,19%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 1 1152 0,09%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Slika 48.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Francuskog jezika na višoj razini
Tablica 48.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Francuskog jezika na višoj razini
Broj učenika 2
Broj čestica 64
Zadatci otvorenog tipa 4
Zadatci zatvorenog tipa 60
Postignuti raspon bodova (%) 40-81,25
Aritmetička sredina 60,60%
Standardna devijacija 29,10%
211
FRANCUSKI JEZIK - OSNOVNA RAZINA
Na ispitu iz Francuskog jezika na osnovnoj razini nije bilo pristupnika na jesenskom roku.
212
NJEMAČKI JEZIK - VIŠA RAZINA
Tablica 50.1. Pristupanje ispitu iz Njemačkog jezika na višoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 4 1809 0,22%
Klasična gimnazija 1 745 0,13%
Opća gimnazija 8 8267 0,10%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 1 1910 0,05%
Redovni kandidat gimnazija 2 4052 0,05%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
8 5903 0,14%
Elektrotehnika i računalstvo 3 3293 0,09%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
1 525 0,19%
Nepoznato 3 459 0,65%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 1 1537 0,07%
Promet i logistika 3 1088 0,28%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 1 1152 0,09%
Turizam i ugostiteljstvo 6 1961 0,31%
Umjetnost 1 805 0,12%
Zdravstvo i socijalna skrb 5 2333 0,21%
Redovni kandidat strukovni 1 8038 0,01%
Kandidat 5 3494 0,14%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Slika 50.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Njemačkog jezika na višoj razini
213
Tablica 50.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Njemačkog jezika na višoj razini
Broj učenika 54
Broj čestica 69
Zadatci otvorenog tipa 12
Zadatci zatvorenog tipa 57
Postignuti raspon bodova (%) 0-98,33
Aritmetička sredina 59,40%
Standardna devijacija 25,90%
214
NJEMAČKI JEZIK - OSNOVNA RAZINA
Tablica 51.1. Pristupanje ispitu iz Njemačkog jezika na osnovnoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 1 1809 0,06%
Klasična gimnazija 1 745 0,13%
Opća gimnazija 5 8267 0,06%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
43 5903 0,73%
Elektrotehnika i računalstvo 34 3293 1,03%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
5 366 1,37%
Graditeljstvo i geodezija 10 1084 0,92%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
1 525 0,19%
Nepoznato 9 459 1,96%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 6 596 1,01%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 26 1537 1,69%
Promet i logistika 9 1088 0,83%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 8 1152 0,69%
Tekstil i koža 4 110 3,64%
Turizam i ugostiteljstvo 9 1961 0,46%
Umjetnost 6 805 0,75%
Zdravstvo i socijalna skrb 19 2333 0,81%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 9 350 2,57%
Redovni kandidat strukovni 10 8038 0,12%
Kandidat 6 3494 0,17%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
215
Slika 51.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Njemačkog jezika na osnovnoj razini
Tablica 51.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Njemačkog jezika na osnovnoj razini
Broj učenika 221
Broj čestica 52
Zadatci otvorenog tipa 8
Zadatci zatvorenog tipa 44
Postignuti raspon bodova (%) 14,5-98,5
Aritmetička sredina 46,70%
Standardna devijacija 18,80%
216
ŠPANJOLSKI JEZIK - VIŠA RAZINA
Tablica 52.1. Pristupanje ispitu iz Španjolskog jezika na višoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
1 5903 0,02%
Redovni kandidat strukovni 1 8038 0,01%
Kandidat - vanjski 1 1385 0,07%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora
*Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Slika 52.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Španjolskog jezika na višoj razini
Tablica 52.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Španjolskog jezika na višoj razini
Broj učenika 3
Broj čestica 64
Zadatci otvorenog tipa 4
Zadatci zatvorenog tipa 60
Postignuti raspon bodova (%) 44,57-89,38
Aritmetička sredina 70,60%
Standardna devijacija 23,30%
217
ŠPANJOLSKI JEZIK - OSNOVNA RAZINA
Na ispitu iz Španjolskog jezika na osnovnoj razini nije bilo pristupnika na jesenskom roku.
218
TALIJANSKI JEZIK - VIŠA RAZINA
Tablica 54.1. Pristupanje ispitu iz Talijanskog jezika na višoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 2 1809 0,11%
Opća gimnazija 2 8267 0,02%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 1 1910 0,05%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
1 5903 0,02%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 1 1537 0,07%
Turizam i ugostiteljstvo 3 1961 0,15%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Slika 54.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Talijanskog jezika na višoj razini
Tablica 54.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Talijanskog jezika na višoj razini
Broj učenika 10
Broj čestica 64
Zadatci otvorenog tipa 4
Zadatci zatvorenog tipa 60
Postignuti raspon bodova (%) 19,81-90,9
Aritmetička sredina 59,20%
Standardna devijacija 23,90%
219
TALIJANSKI JEZIK - OSNOVNA RAZINA
Tablica 55.1. Pristupanje ispitu iz Talijanskog jezika na osnovnoj razini
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Elektrotehnika i računalstvo 1 3293 0,03%
Promet i logistika 1 1088 0,09%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Slika 55.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Talijanskog jezika na osnovnoj razini
Tablica 55.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Talijanskog jezika na osnovnoj razini
Broj učenika 2
Broj čestica
Zadatci otvorenog tipa
Zadatci zatvorenog tipa
Postignuti raspon bodova (%) 35,67-70,33
Aritmetička sredina 53,00%
Standardna devijacija 24,50%
220
GRČKI JEZIK
Na ispitu iz Grčkog jezika nije bilo pristupnika na jesenskom roku.
LATINSKI JEZIK - VIŠA RAZINA
Na ispitu iz Latinskog jezika - viša razina je bio jedan pristupnik na jesenskom roku te se zbog
zaštite osobnih podataka ne prikazuju rezultati.
LATINSKI JEZIK - OSNOVNA RAZINA
Na ispitu iz Latinskog jezika - osnovna razina je bio jedan pristupnik na jesenskom roku te se
zbog zaštite osobnih podataka ne prikazuju rezultati.
221
IZBORNI ISPITI
BIOLOGIJA
Tablica 59.1. Pristupanje ispitu iz Biologije
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 9 1809 0,50%
Klasična gimnazija 7 745 0,94%
Opća gimnazija 87 8267 1,05%
Prirodoslovna gimnazija 8 215 3,72%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 19 1910 0,99%
Redovni kandidat gimnazija 10 4052 0,25%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
38 5903 0,64%
Elektrotehnika i računalstvo 25 3293 0,76%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
21 366 5,74%
Graditeljstvo i geodezija 8 1084 0,74%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
6 525 1,14%
Nepoznato 7 459 1,53%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 5 596 0,84%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 59 1537 3,84%
Promet i logistika 7 1088 0,64%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 7 1152 0,61%
Tekstil i koža 1 110 0,91%
Turizam i ugostiteljstvo 5 1961 0,25%
Umjetnost 5 805 0,62%
Zdravstvo i socijalna skrb 73 2333 3,13%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 16 350 4,57%
Redovni kandidat strukovni 31 8038 0,39%
Kandidat 21 3494 0,60%
Kandidat - vanjski 7 1385 0,51%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
222
Slika 59.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Biologije
Tablica 59.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Biologije
Broj učenika 482
Broj čestica 100
Zadatci otvorenog tipa 40
Zadatci zatvorenog tipa 60
Postignuti raspon bodova (%) 0-95
Aritmetička sredina 37,60%
Standardna devijacija 17,60%
223
FIZIKA
Tablica 60.1. Pristupanje ispitu iz Fizike
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 11 1809 0,61%
Klasična gimnazija 4 745 0,54%
Opća gimnazija 75 8267 0,91%
Prirodoslovna gimnazija 7 215 3,26%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 26 1910 1,36%
Redovni kandidat gimnazija 11 4052 0,27%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
10 5903 0,17%
Elektrotehnika i računalstvo 178 3293 5,41%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
11 366 3,01%
Graditeljstvo i geodezija 89 1084 8,21%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
2 525 0,38%
Nepoznato 5 459 1,09%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 8 1537 0,52%
Promet i logistika 16 1088 1,47%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 73 1152 6,34%
Tekstil i koža 1 110 0,91%
Umjetnost 2 805 0,25%
Zdravstvo i socijalna skrb 13 2333 0,56%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 3 350 0,86%
Redovni kandidat strukovni 26 8038 0,32%
Kandidat 20 3494 0,57%
Kandidat - vanjski 9 1385 0,65%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
224
Slika 60.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Fizike
Tablica 60.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Fizike
Broj učenika 600
Broj čestica 35
Zadatci otvorenog tipa 11
Zadatci zatvorenog tipa 24
Postignuti raspon bodova (%) 0-83,75
Aritmetička sredina 30,80%
Standardna devijacija 14,50%
225
GEOGRAFIJA
Tablica 61.1. Pristupanje ispitu iz Geografije
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 1 1809 0,06%
Opća gimnazija 4 8267 0,05%
Redovni kandidat gimnazija 1 4052 0,02%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
9 5903 0,15%
Elektrotehnika i računalstvo 2 3293 0,06%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
3 366 0,82%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
1 525 0,19%
Promet i logistika 1 1088 0,09%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 5 1152 0,43%
Tekstil i koža 1 110 0,91%
Turizam i ugostiteljstvo 2 1961 0,10%
Umjetnost 1 805 0,12%
Redovni kandidat strukovni 1 8038 0,01%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Slika 61.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Geografije
Tablica 61.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Geografije
226
Broj učenika 32
Broj čestica 124
Zadatci otvorenog tipa 68
Zadatci zatvorenog tipa 56
Postignuti raspon bodova (%) 13-67
Aritmetička sredina 32,20%
Standardna devijacija 13,20%
227
INFORMATIKA
Tablica 62.1. Pristupanje ispitu iz Informatike
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 2 1809 0,11%
Opća gimnazija 16 8267 0,19%
Prirodoslovna gimnazija 1 215 0,47%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 6 1910 0,31%
Umjetnička gimnazija 1 29 3,45%
Redovni kandidat gimnazija 1 4052 0,02%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
18 5903 0,30%
Elektrotehnika i računalstvo 87 3293 2,64%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
3 366 0,82%
Graditeljstvo i geodezija 13 1084 1,20%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
11 525 2,10%
Nepoznato 1 459 0,22%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 3 1537 0,20%
Promet i logistika 3 1088 0,28%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 23 1152 2,00%
Turizam i ugostiteljstvo 4 1961 0,20%
Zdravstvo i socijalna skrb 1 2333 0,04%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 3 350 0,86%
Redovni kandidat strukovni 6 8038 0,07%
Kandidat 4 3494 0,11%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora
*Podatci preuzeti iz NISpVU-a
228
Slika 62.1.Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Informatike
Tablica 62.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Informatike
Broj učenika 207
Broj čestica 36
Zadatci otvorenog tipa 16
Zadatci zatvorenog tipa 20
Postignuti raspon bodova (%) 0-85
Aritmetička sredina 23,90%
Standardna devijacija 12,50%
229
KEMIJA
Tablica 63.1. Pristupanje ispitu iz Kemije
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Dvojezični program jezične gimnazije na njemačkom jeziku
1 23 4,35%
Jezična gimnazija 7 1809 0,39%
Klasična gimnazija 4 745 0,54%
Opća gimnazija 33 8267 0,40%
Prirodoslovna gimnazija 2 215 0,93%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 10 1910 0,52%
Umjetnička gimnazija 1 29 3,45%
Redovni kandidat gimnazija 10 4052 0,25%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
4 5903 0,07%
Elektrotehnika i računalstvo 3 3293 0,09%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
25 366 6,83%
Graditeljstvo i geodezija 1 1084 0,09%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
2 525 0,38%
Nepoznato 1 459 0,22%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 1 596 0,17%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 9 1537 0,59%
Promet i logistika 3 1088 0,28%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 2 1152 0,17%
Turizam i ugostiteljstvo 3 1961 0,15%
Zdravstvo i socijalna skrb 24 2333 1,03%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 1 350 0,29%
Redovni kandidat strukovni 6 8038 0,07%
Kandidat 7 3494 0,20%
Kandidat - vanjski 4 1385 0,29%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
230
Slika 63.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Kemije
Tablica 63.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Kemije
Broj učenika 164
Broj čestica 93
Zadatci otvorenog tipa 53
Zadatci zatvorenog tipa 40
Postignuti raspon bodova (%) 0-92
Aritmetička sredina 30,80%
Standardna devijacija 17,50%
231
ETIKA
Tablica 64.1. Pristupanje ispitu iz Etike
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 1 1809 0,06%
Klasična gimnazija 1 745 0,13%
Opća gimnazija 1 8267 0,01%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 1 1910 0,05%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
2 5903 0,03%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
4 525 0,76%
Turizam i ugostiteljstvo 2 1961 0,10%
Zdravstvo i socijalna skrb 2 2333 0,09%
Redovni kandidat strukovni 2 8038 0,02%
Kandidat 1 3494 0,03%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora
*Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Slika 64.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Etike
232
Tablica 64.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Etike
Broj učenika 17
Broj čestica 40
Zadatci otvorenog tipa 25
Zadatci zatvorenog tipa 15
Postignuti raspon bodova (%) 0-83,64
Aritmetička sredina 42,70%
Standardna devijacija 23,20%
233
FILOZOFIJA
Tablica 65.1. Pristupanje ispitu iz Filozofije
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 1 1809 0,06%
Opća gimnazija 5 8267 0,06%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 2 1910 0,10%
Redovni kandidat gimnazija 1 4052 0,02%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
5 5903 0,08%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
1 525 0,19%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 2 1537 0,13%
Kandidat 2 3494 0,06%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora
*Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Slika 65.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Filozofije
Tablica 65.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Filozofije
Broj učenika 19
Broj čestica 55
Zadatci otvorenog tipa 32
Zadatci zatvorenog tipa 23
Postignuti raspon bodova (%) 4-66
Aritmetička sredina 33,60%
Standardna devijacija 17,60%
234
GLAZBENA UMJETNOST
Na ispitu iz Glazbene umjetnosti nije bilo pristupnika na jesenskom roku.
235
LIKOVNA UMJETNOST
Tablica 67.1. Pristupanje ispitu iz Likovne umjetnosti
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Dvojezični program jezične gimnazije na njemačkom jeziku
1 23 4,35%
Klasična gimnazija 4 745 0,54%
Opća gimnazija 8 8267 0,10%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 2 1910 0,10%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
1 5903 0,02%
Elektrotehnika i računalstvo 1 3293 0,03%
Graditeljstvo i geodezija 5 1084 0,46%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
4 525 0,76%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 1 1537 0,07%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 1 1152 0,09%
Turizam i ugostiteljstvo 3 1961 0,15%
Umjetnost 17 805 2,11%
Redovni kandidat strukovni 3 8038 0,04%
Kandidat 3 3494 0,09%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Slika 67.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Likovne umjetnosti
236
Tablica 67.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Likovne umjetnosti
Broj učenika 54
Broj čestica 90
Zadatci otvorenog tipa 30
Zadatci zatvorenog tipa 60
Postignuti raspon bodova (%) 0-75,24
Aritmetička sredina 47,90%
Standardna devijacija 16,90%
237
LOGIKA
Tablica 68.1. Pristupanje ispitu iz Logike
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Klasična gimnazija 1 745 0,13%
Opća gimnazija 4 8267 0,05%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
2 5903 0,03%
Elektrotehnika i računalstvo 2 3293 0,06%
Promet i logistika 1 1088 0,09%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 2 1152 0,17%
Zdravstvo i socijalna skrb 2 2333 0,09%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 1 350 0,29%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Slika 68.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Logike
Tablica 68.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Logike
Broj učenika 15
Broj čestica 51
Zadatci otvorenog tipa 26
Zadatci zatvorenog tipa 25
Postignuti raspon bodova (%) 18,33-55
Aritmetička sredina 32,20%
Standardna devijacija 9,89%
238
POLITIKA I GOSPODARSTVO
Tablica 69.1. Pristupanje ispitu iz Politike i gospodarstva
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 13 1809 0,72%
Klasična gimnazija 6 745 0,81%
Opća gimnazija 99 8267 1,20%
Prirodoslovna gimnazija 2 215 0,93%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 12 1910 0,63%
Redovni kandidat gimnazija 18 4052 0,44%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
146 5903 2,47%
Elektrotehnika i računalstvo 34 3293 1,03%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
5 366 1,37%
Graditeljstvo i geodezija 14 1084 1,29%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
21 525 4,00%
Nepoznato 11 459 2,40%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 1 596 0,17%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 15 1537 0,98%
Promet i logistika 19 1088 1,75%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 26 1152 2,26%
Tekstil i koža 2 110 1,82%
Turizam i ugostiteljstvo 50 1961 2,55%
Umjetnost 5 805 0,62%
Zdravstvo i socijalna skrb 9 2333 0,39%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 5 350 1,43%
Redovni kandidat strukovni 20 8038 0,25%
Kandidat 13 3494 0,37%
Kandidat - vanjski 7 1385 0,51%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
239
Slika 69.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Politike i gospodarstva
Tablica 69.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Politike i gospodarstva
Broj učenika 553
Broj čestica 60
Zadatci otvorenog tipa 35
Zadatci zatvorenog tipa 25
Postignuti raspon bodova (%) 0-80
Aritmetička sredina 40,80%
Standardna devijacija 13,00%
240
POVIJEST
Tablica 70.1. Pristupanje ispitu iz Povijesti
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 2 1809 0,11%
Klasična gimnazija 2 745 0,27%
Opća gimnazija 14 8267 0,17%
Prirodoslovna gimnazija 1 215 0,47%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 2 1910 0,10%
Redovni kandidat gimnazija 1 4052 0,02%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
20 5903 0,34%
Elektrotehnika i računalstvo 5 3293 0,15%
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
3 366 0,82%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
5 525 0,95%
Nepoznato 1 459 0,22%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 2 1537 0,13%
Promet i logistika 2 1088 0,18%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 6 1152 0,52%
Tekstil i koža 1 110 0,91%
Turizam i ugostiteljstvo 6 1961 0,31%
Zdravstvo i socijalna skrb 3 2333 0,13%
Šumarstvo, prerada i obrada drva 3 350 0,86%
Redovni kandidat strukovni 7 8038 0,09%
Kandidat 12 3494 0,34%
Kandidat - vanjski 7 1385 0,51%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
241
Slika 70.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Povijesti
Tablica 70.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Povijesti
Broj učenika 105
Broj čestica 90
Zadatci otvorenog tipa 20
Zadatci zatvorenog tipa 70
Postignuti raspon bodova (%) 0-75,56
Aritmetička sredina 37,80%
Standardna devijacija 15,00%
242
PSIHOLOGIJA
Tablica 71.1. Pristupanje ispitu iz Psihologije
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 14 1809 0,77%
Klasična gimnazija 12 745 1,61%
Opća gimnazija 47 8267 0,57%
Prirodoslovna gimnazija 2 215 0,93%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 6 1910 0,31%
Redovni kandidat gimnazija 4 4052 0,10%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
28 5903 0,47%
Elektrotehnika i računalstvo 5 3293 0,15%
Graditeljstvo i geodezija 3 1084 0,28%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
1 525 0,19%
Nepoznato 3 459 0,65%
Osobne, usluge zaštite i druge usluge 5 596 0,84%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 2 1537 0,13%
Promet i logistika 4 1088 0,37%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 1 1152 0,09%
Turizam i ugostiteljstvo 14 1961 0,71%
Umjetnost 6 805 0,75%
Zdravstvo i socijalna skrb 22 2333 0,94%
Redovni kandidat strukovni 5 8038 0,06%
Kandidat 7 3494 0,20%
Kandidat - vanjski 3 1385 0,22%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
243
Slika 71.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Psihologije
Tablica 71.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Psihologije
Broj učenika 194
Broj čestica 45
Zadatci otvorenog tipa 36
Zadatci zatvorenog tipa 9
Postignuti raspon bodova (%) 0-94,25
Aritmetička sredina 26,90%
Standardna devijacija 21,90%
244
SOCIOLOGIJA
Tablica 72.1. Pristupanje ispitu iz Sociologije
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 4 1809 0,22%
Klasična gimnazija 4 745 0,54%
Opća gimnazija 16 8267 0,19%
Prirodoslovna gimnazija 1 215 0,47%
Redovni kandidat gimnazija 6 4052 0,15%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
6 5903 0,10%
Grafička tehnologija i audio - vizualno oblikovanje
3 525 0,57%
Nepoznato 2 459 0,44%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 1 1537 0,07%
Promet i logistika 2 1088 0,18%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 1 1152 0,09%
Turizam i ugostiteljstvo 1 1961 0,05%
Umjetnost 2 805 0,25%
Zdravstvo i socijalna skrb 1 2333 0,04%
Redovni kandidat strukovni 2 8038 0,02%
Kandidat 6 3494 0,17%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora
*Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Slika 72.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Sociologije
245
Tablica 72.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Sociologije
Broj učenika 58
Broj čestica 100
Zadatci otvorenog tipa 70
Zadatci zatvorenog tipa 30
Postignuti raspon bodova (%) 0-71
Aritmetička sredina 29,10%
Standardna devijacija 17,70%
246
VJERONAUK
Tablica 73.1. Pristupanje ispitu iz Vjeronauka
Gimnazijski program/strukovni sektor Broj učenika koji su izašli na ispit
Broj svih učenika
Redni postotak
Jezična gimnazija 1 1809 0,06%
Klasična gimnazija 3 745 0,40%
Opća gimnazija 5 8267 0,06%
Redovni kandidat gimnazija 1 4052 0,02%
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
2 5903 0,03%
Graditeljstvo i geodezija 1 1084 0,09%
Nepoznato 6 459 1,31%
Poljoprivreda, prehrana i veterina 5 1537 0,33%
Promet i logistika 2 1088 0,18%
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 2 1152 0,17%
Tekstil i koža 1 110 0,91%
Umjetnost 2 805 0,25%
Zdravstvo i socijalna skrb 2 2333 0,09%
Redovni kandidat strukovni 3 8038 0,04%
Kandidat 7 3494 0,20%
Kandidat - vanjski 6 1385 0,43%
Legenda: Redni postotak=udio učenika iz programa/sektora koji su pristupili ispitu u broju svih učenika iz programa/sektora *Podatci preuzeti iz NISpVU-a
Slika 73.1. Distribucija ukupnih rezultata na ispitu iz Vjeronauka
247
Tablica 73.2. Osnovni statistički pokazatelji na ispitu iz Vjeronauka
Broj učenika 49
Broj čestica 32
Zadatci otvorenog tipa 17
Zadatci zatvorenog tipa 15
Postignuti raspon bodova (%) 0-75,93
Aritmetička sredina 37,90%
Standardna devijacija 15,20%
248
8. DODATAK - OBJAŠNJENJE NEKIH STRUČNIH POJMOVA
1. Pouzdanost (Cronbachov α koeficijent)
Obilježje mjernoga postupka (primjene ispita) koje se odnosi na točnost mjerenja
naziva se pouzdanost, a obično se iskazuje Cronbachovim α koeficijentom. On govori kolika
je prosječna korelacija među svim zadatcima u testu. Cronbachov α koeficijent po svojoj je
naravi korelacijski koeficijent pa kao takav varira između 0 i 1. Viša vrijednost ukazuje na
veću međusobnu povezanost zadataka, odnosno na veću pouzdanost. Za različite vrste
mjernih instrumenata prihvatljive su različite razine vrijednosti ovoga koeficijenta. Kod
ispitivanja znanja poželjno je da ovaj koeficijent iznosi barem 0,90. Cronbachov α koeficijent
je ovisan o broju zadataka i to tako da što je broj zadataka veći, to je ispit pouzdaniji, tj.
Cronbachov α koeficijent je veći. Stoga je kod ispita s malim brojem zadataka teško očekivati
vrlo visoke vrijednosti (≥ 0,90).
Prema klasičnoj teoriji testova, psihometrijskom modelu korištenom u analizama,
bruto rezultati sastoje od prave veličine mjerenja i pogreške. Pogreška može biti rezultat
djelovanja sistematskih i nesistematskih faktora. Osnovni cilj mjerenja jest da rezultati
reflektiraju samo pravu veličinu mjerenja, a upravo koeficijent pouzdanosti pokazuje koliki
udio u dobivenom bruto rezultatu ima pravi rezultat tj. koliko dobro on reflektira pravu veličinu
mjerenja. Nesistematski faktori ne utječu prema nekom pravilu već slučajno, pa zato
ponekad povećavaju, a ponekad smanjuju bruto rezultat. Njihova ukupna rezultanta je
jednaka nuli. Sistematski faktori su oni faktori čiji utjecaj je matematički zahvatljiv. Primjenom
suvremene ispitne tehnologije na ispitima državne mature nastoji se izbjeći djelovanje
sistematskih varijabilnih faktora pogreške na rezultate.
2. Valjanost
Općenito se može reći da ako je manja pouzdanost, manja je i valjanost rezultata.
Valjanost se može definirati kao sposobnost testa da mjeri samo one predmete mjerenja koje
treba mjeriti. Prema tome, ako rezultati nisu pouzdani tada test ne mjeri željene predmete
mjerenja, pa time nije valjan. Ako ispit nije valjan, njegove korelacije s vanjskim kriterijima
poput školskih ocjena ili rezultata na nekim drugim testovima znanja i/ili sposobnosti su
smanjene. Također, mogućnost donošenja zaključaka i prognoza budućih rezultata na
temelju postojećih rezultata je smanjena.
249
Valjanost je ključni koncept u konstrukciji ispita. To je karakteristika koja pokazuje
mjeri li primijenjeni ispit i u kojem stupnju upravo ono što se smatra da mjeri (Petz, 2005).
Jedna od glavnih metoda ispitivanja valjanosti jest faktorska analiza. To je temeljna
multivarijatna metoda, a sastoji se od niza statističko-matematičkih postupaka kojima se veći
broj zadataka (manifestnih varijabli) nastoji sažeti u manji skup faktora latentnih varijabli.
Jedan od glavnih razloga za korištenje faktorske analize u znanosti je tzv. zakon štednje
(engl. law of parsimony). Zahtjev za parsimonijskim rješenjem problema omogućuje da se
što veći broj varijabli objasni pomoću što manjeg broja varijabli. Stoga je i cilj faktorske
analize da međusobnu povezanost većeg broja varijabli objasni nekim manjim brojem
fundamentalnih ili latentnih varijabli, odnosno dimenzija, odnosno izvora kovarijacija.
Faktorska analiza raspoloživi prostor originalnih manifestnih varijabli aproksimira prostorom
koji mu je dovoljno blizak, nosi otprilike istu količinu informacija kao originalni prostor, ali
manji broj dimenzija, tj. manji broj varijabli koje ga opisuju.
Ako je cilj pojedinoga ispita mjeriti jedan predmet mjerenja (npr. poznavanje gradiva
Povijesti za treći razred gimnazije), onda se faktorskom analizom nastoji utvrditi da li ispit
mjeri upravo samo taj jedan predmet mjerenja. Ako se pokaže da ispit mjeri više predmeta
mjerenja, onda više nije opravdano govoriti o jednome ispitu, već o više njih te u skladu s tim
nije moguće ni ukupan rezultat takvoga ispita izražavati jednom ocjenom, već svaki utvrđeni
predmet mjerenja treba ocjenjivati zasebnom ocjenom. Osim redukcije broja početnih
varijabli, primarni je cilj ove metode utvrditi povezanost zadataka s pojedinim faktorom koji se
može mjeriti pomoću ispita (mjernoga instrumenta).
Glavni je uvjet za provođenje postojanje višestruko većega broja entiteta (učenika) od
broja varijabli (ispitnih pitanja). Višestruko veći broj učenika operacionalno je definiran kao
barem četiri do pet puta više učenika nego zadataka.
3.Težina zadataka
Težina zadatka odgovara postotku učenika koji su uspješno riješili taj zadatak ili
proporciji točnih odgovora na tom zadatku. Ona nije pokazatelj je li zadatak dobar ili nije, već
samo predstavlja težinu toga zadatka za određenu skupinu učenika. Za dihotomne zadatke
tj. one čiji rezultat može biti jedinio 1 ili 0, dovoljno je izračunati aritmetičku sredinu rezultata
na zadatku no u slučaju da zadatak nije dihotoman, težina se može izračunati tako da se
aritmetička sredina zadatka podijeli s brojem bodova koje je u tom zadatku maksimalno
moguće postići.
250
Da bi ispit bio prikladne težine, barem pola zadataka trebalo bi biti prosječne težine,
odnosno trebalo bi ih moći uspješno riješiti od 40% do 60% učenika. Drugu polovinu trebali bi
činiti teški i lagani zadatci i to tako da su ravnomjerno raspoređeni, odnosno da postoji
podjednak broj teških i laganih zadataka. Međutim, poželjno je da ispit ne sadrži prevelik broj
preteških i/ili prelaganih zadataka. Preteškim zadatcima smatraju se oni koje uspješno
rješava 10% ili manje učenika, dok su prelagani oni zadatci koje rješava 90% ili više učenika.
Generalno, ispit ne bi smio sadržavati više od 10% od ukupnog broja zadataka koji spadaju u
ove dvije kategorije, a pritom je važno da broj vrlo teških i vrlo laganih zadataka u ispitu bude
ujednačen. Vrlo teški zadatci omogućuju razlikovanje učenika koji imaju iznimne vještine,
znanja i/ili kompetencije u određenom predmetu ili području što učenicima omogućuje da
istima daju svoj značajan doprinos. Vrlo lagani zadatci omogućuju razlikovanje najslabijih
učenika.
4. Diskriminativnost zadataka
Diskriminativnost ili diskriminativna valjanost jest obilježje koje označava u kojoj mjeri
uspješnost u rješavanju nekog zadatka ukazuje na individualne razlike među učenicima, a
koje su odraz njihovih stvarnih razlika u znanju određenih sadržaja. Kod zadataka koji su
visoko diskriminativni može se s velikim stupnjem sigurnosti tvrditi da oni učenici koji postižu
bolji rezultat na tom zadatku, postižu i bolji ukupan rezultat na ispitu. Odnosno, postoji
pretpostavka da su učenici koji postižu bolji rezultat na zadatku koji je visoko diskriminativan
bolji u tom predmetu od učenika koji na visoko diskriminativnom zadatku postižu lošiji uspjeh.
Stoga se može reći da je ovo obilježje zadatka izravni pokazatelj njegove kvalitete mjerenja.
Diskriminativnost zadataka izražava se preko koeficijenta diskriminativnosti (KD) koji
se računa kao korelacija pojedinoga zadatka i ukupnoga rezultata na ispitu ako se iz
ukupnoga rezultata isključi taj zadatak. Sukladno tome, potrebno je da ta korelacija
(povezanost) bude što veća. Minimalan prihvatljivi indeks diskriminativnosti iznosi 0,2
(Tucker, 2007), a u dobro konstruiranome ispitu ne bi smjelo biti više od 20% zadataka koji
imaju niži KD od ove minimalne vrijednosti. Koeficijent diskriminativnosti koji je oko nula
govori da je povezanost zadatka i ukupnoga uratka na razini slučaja pa takve zadatke treba
izbjegavati. Također treba izbjegavati zadatke koji su negativno povezani s ukupnim
rezultatom što ukazuje na to da učenici s lošijim znanjem bolje rješavaju taj zadatak od
učenika s boljim znanjem. U takvim slučajevima najčešće se radi o utjecaju nekih
sistematskih faktora koji utječu na rezultat u zadatku, a koji su povezani s problemima u
samoj izradbi ili konstrukciji zadataka.
251
6. Mozaik dijagram
Mozaik dijagram je grafički prikaz koji omogućuje uvid u odnos dviju kategorijskih
varijabli. Njime se prikazuje udio pojedine frekvencije podataka te je grafički analog
kontigencijske tablice. Na desnoj strani nalazi se stupčasti dijagram (oznaka 1 na slici V.6.1.)
u kojem je, u ovom slučaju, prikazana distribucija ocjena na ispitu. Ocjena nedovoljan (1)
prikazana je crvenom bojom, ocjena dovoljan (2) narančastom, ocjena dobar (3) žutom
bojom, ocjena vrlo dobar (4) svjetlo zelenom bojom te ocjena odličan (5) tamno zelenom
bojom. S obzirom da su na kompletnoj slici prikazani podaci za svaki razred srednje škole,
na svakom zasebnom mozaik dijagramu ponavlja se taj stupčasti dijagram. Na desnoj osi
mozaik dijagrama je i pripadajuća os (oznaka 2 na slici V.6.1.) koje je identična za mozaik te
stupčasti dijagram. Ekvivalent osi na kojem su navedeni postotci udjela pojedine ocjene na
ispitu nalaze se na lijevoj strani mozaik dijagrama (oznaka 3 na slici V.6.1.). Na donjoj strani
mozaik dijagrama, nalaze se podjele koje pokazuju udio ocjena iz srednje škole iz tog
predmeta (oznaka 4 na slici V.6.1.).
U ovom primjeru vidi se kako je na ispitu Državne mature najčešća ocjena bila
dovoljan, zatim po učestalosti ju slijede dobar te vrlo dobar dok su ocjene nedovoljan i
odličan bile najrjeđe. Ocjene iz srednje škole imaju drukčiju distribuciju: najčešća je ocjena
odličan, zatim vrlo dobar, dobar te dovoljan, a najrjeđa kategorija je Ostalo (oznaka * na slici
V.6.1.), odnosno učenici koji u tom razredu nisu ocijenjeni iz tog predmeta jer su bili
oslobođeni polaganja, nisu imali taj predmet i slično. Uspoređujući raspodjelu ocjene odličan
s Državne mature s ocjenama iz srednje škole, vidljivo je kako je učestalost ocjene odličan
na Državnoj maturi skoro dvostruko češća kod učenika koji su u srednjoj školi ocijenjeni
ocjenom odličan nego što je to slučaj za sve učenike zajedno (oznaka 5 na slici V.6.1.).
Učenici koji su u srednjoj školi ocijenjeni ocjenom vrlo dobar nešto su rjeđe dobivali ocjenu
odličan na tom ispitu Državne mature nego što je to slučaj za sve učenike zajedno. Ocjenu
odličan su najrjeđe dobivali učenici bez ocjene u srednjoj školi i oni koji su imali dovoljan iz
tog predmeta. Za razliku od odličan, ocjenu nedovoljan na ispitu Državne mature najčešće su
dobivali učenici koji nisu imali taj predmet u tom razredu, odnosno skoro pola njih je palo ispit
Državne mature. Češći pad tog ispita Državne mature imaju učenici koji su imali lošije ocjene
iz tog predmeta u srednjoj školi (oznaka 6 na slici V.6.1.). Najrjeđe su pali ispit Državne
mature oni učenici koji su u srednjoj školi imali odličan iz tog predmeta. Općenito, učenici s
višim ocjenama u srednjoj školu češće su dobivali i više ocjene na ispitu Državne mature,
dok su oni sa lošijim ocjenama u srednjoj školi imali češće lošije ocjene i na ispitu Državne
mature.
252
Kada se određeni predmet koji se polaže na Državnoj maturi sluša u više razreda
tijekom srednjoškolskog obrazovanja, onda se u interpretaciji mozaik dijagrama traže
moguće sličnosti kao i razlike po pojedinom mozaiku koji prikazuje odnose ocjena na
Državnoj maturi te u tom razredu. Najvažniji su omjeri pojedinih srednjoškolskih ocjena kroz
razredu te udio učenika koji nije slušao taj predmet.
Slika V.6.1. Primjer mozaik dijagrama
1
4
5
3
2
6
253
9. PRIJEDLOZI I PREPORUKE
dr.sc. Natalija Ćurković, stručna suradnica
Ira Tretinjak, mr.spec., stručna savjetnica
Odsjek za psihometriju
Informacijsko-računalni odjel
Ispiti državne mature su ispiti visokog rizika čiji rezultati imaju značajan utjecaj na
daljnji akademski i profesionalni razvoj svakog pristupnika pa tako i društva u cjelini. Stoga je
neophodno razvijati instrumente kod kojih je minimizirana pogreška mjerenja. U tu svrhu
razvijene su suvremene metode i teorije testova koje omogućuju izradu ispita prema jasno
utvrđenim standardima, a koji se primjenjuju u visokorazvijenim programima testiranja u
svijetu. Zbog toga je nužno sustavno raditi na poboljšanjima Državne mature kako bi se
navedeni standardi implementirali u što većoj mjeri te se tako povećala njena pouzdanost.
Za osiguranje najviše kvalitete ispitnih zadataka i ispita u cjelini potrebno je
predtestiranje ispitnih zadataka kako bi se dobili njihovi realni parametri. Temeljem unaprijed
definiranih parametara ispitnih zadataka, moguća je konstrukcija ispita najboljih mjernih
svojstava što kao rezultat omogućuje objektivno, valjano i pouzdano mjerenje obrazovnih
ishoda. Objektivno znači da je rezultat na ispitu posljedica stvarnih znanja, vještina i
kompetencija svakog pristupnika. Valjano znači da ispitom mjerimo zaista ono što smo željeli
mjeriti, a pouzdano da su rezultati konzistentni i stabilni kroz različite generacije odnosno
tijekom vremena. Trenutno je najznačajnija karakteristika ispita državne mature ta da se svi
pristupnici ispituju istim zadacima u isto vrijeme te da se njihovi rezultati mjere prema
relativno definiranim kriterijima.
Temeljem dobivenih rezultata ispita provedenih tijekom posljednje četiri državne
mature i psihometrijskih analiza mogli su se uočiti određeni trendovi „ponašanja“ ispita
svakog pojedinog predmeta. Neki ispiti sustavno imaju bolje, a neki lošije psihometrijske
parametre, isto kao što se uspjeh pristupnika na ispitima pojedinih predmeta kroz generacije
ne mijenja. Svaka mjera koja se poduzima u svrhu poboljšanja nekog ishoda ili neke
aktivnosti, u ovom slučaju ispita državne mature, zahtjeva točnu procjenu trenutne situacije
koja proizlazi iz točne mjere ishoda ili postignuća (Sammons, Thomas, Mortimore, Oven i
Pennell, 1994). Kako bismo učinkovito razvijati programe za budućnost potrebna je precizna
analiza trenutne situacije te dosljedno provođenje potrebnih koraka u svrhu poboljšanja
kvalitete ispita državne mature koji će uključivati neke kratkoročne i dugoročne mjere.
254
Kratkoročne mjere promjena u ispitima državne mature
za svaki predmet napraviti usporedbu psihometrijskih pokazatelja za sve dosada
provedene ispite i temeljem dobivenih rezultata preurediti ispitne kataloge, poglavito
nacrte ispita i obrazovne ishode
pojedine vrste zadataka isključiti iz ispita državne mature jer su pogodniji za razredna
ispitivanja nego za velika ispitivanja, npr. zadatke povezivanja i sređivanja (Gronlund,
2003)
pri konstrukciji zadataka poželjno je uvesti taksonomije obrazovnih ishoda koje
odgovaraju pojedinom predmetnom području. Dosad je korištena jedna taksonomija
za sve predmete što se pokazalo neodgovarajućim (Ćurković, 2012)
sustavno smanjivati broj zadataka koji se objavljuju u svrhu informiranja javnosti, kako
bi se zadatci mogli predtestirati ili koristiti u različitim vremenskim točkama
osigurati veću tajnost ispitnih materijala te procedure primopredaje ispitnih materijala
kako bi se uklonile potencijalne opasnosti prijevremenih otkrivanja ispitnih materijala
Dugoročne mjere promjena u ispitima državne mature
Državnoj maturi potrebna je cjelovita rekonceptualizacija kako bi služila kao valjani
pokazatelj učeničkog postignuća, ali i kao mehanizam unaprjeđivanja kvalitete obrazovnog
sustava, a u skladu sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije (Vlada Republike
Hrvatske, 2013). U svrhu postizanja tog cilja potrebno je poduzeti sljedeće korake:
promijeniti model izrade ispita Državne mature prema kojem bi svi ispiti imali
unaprijed provjerena metrijska svojstva
uvesti elektroničku formu banke zadataka koja bi služila za dugoročno pohranjivanje
ispitnih zadataka i omogućila izradu ispita provjerenih metrijskih svojstava prema
najvišim standardima
standardizirati cjelokupni procesa izrade, primjene i analize ispita te izvještavanja o
rezultatima prema općeprihvaćenim međunarodnim standardima kvalitete testiranja
(AERA, APA i NCME, 2006; ITC, 2012)
utvrditi odnose između obrazovnih ishoda na ispitima državne mature i ishoda učenja
u nastavi kako bi se dobile valjane smjernice potrebnih promjena u sustavu
255
10. LITERATURA
AERA, APA i NCME (2006). Standardi za pedagoško i psihološko testiranje.
Jastrebarsko: Naklada Slap
Ćurković, N. (2012). Provjera postavki modificirane Bloomove taksonomije u području
matematike. Doktorska disertacija. Zagreb: Odsjek za psihologiju Sveučilišta u
Zagrebu.
Gronlund, N. E. (2003). Assessment of student achievement. Boston: Allyn & Bacon
Publishing.
International Test Commission (2012). International guidelines on quality control in
scoring, test analysis, and reporting of test scores. [www.intestcom.org]
Janjić, Ž., Mornar, V., Vričko, M., Francetić, V., Drvodelić, I. (Ur.). (2010). Državna matura
2010./2011. i prijave za upis na studijske programe. Zagreb: Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i športa.
Petz, B. (2005). Psihologijski rječnik. Zagreb: Naklada Slap.
North, B. i Jones, N. (2009). Further Material on Maintaining Standards Across Languages,
Contexts and Administrations by exploiting Teacher Judgment and IRT Scaling.
Strasbourg: Council of Europe.
Sammons, P., Thomas, S., Mortimore, P., Owen, C. i Pennell, H. (1994) Assessing
school effectiveness: developing measures to put school performance in context.
London: OFSTED and Institute of Education.
Vlada Republike Hrvatske (2013). Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije. Radni
materijal. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske.