start [broj 270, 21.4.2009]

SPORTNemanjaSupić

OBRAZOVANJENa selu djevojčicene idu u školu

JAVAŠLUK U ZAVODU ZA TRANSFUZIOLOGIJU ZAŠTO POSKUPLJUJU KREDITI? 33 PITANJA: DŽENAT DREKOVIĆ ŠKOLA ZAVOĐENJA

21.04.2009. godina XII broj 270 cijena 3 KM

NEĆU SE SVETITI Bakiru i reisu

Sulejman TihićINTERVJU

5

SADR#AJ 21.04.2009.

33 pitanja54

SLJEDEĆI START IZLAZI UČETVRTAK30.04.09.

InterviewSulejman Tihić

Bakir Hadžiomerović: Pet minutaVodi nas do dna samo SDA

Zavod za transfuzijsku medicinu FederacijeLoša krvna slika države

Likovi i nedjelaOd Dodikovog nasilnog primitivizma do Silajdžićevog kvazi-patriotizma

Školovanje ženske djece u bh. selimaMakadamski put do škole

Pogled sa juga (2)Zli dusi u Trebinju

Banke - krediti Zatvoren krug neimaštine i nepovjerenja

Zakon o zaštiti životinjaParlament zabranio kućne ljubimce

SvijetWelcome to SSAD - Socijalističke Sjedinjene Američke Države

SportDan u Ivanjici, sa Nemanjom Supićem

Art&sex

Becomesocial, škola zavođenja iz susjedstva

Feljton (4)Čolićevi evrovizijski podvizi

12

18

20

24

28

32

64

60


70

74

46

50

7

Čini se da Bosanci i Hercegovci na-kon omiljene nacije i pripadajuće joj religije najviše vole tržne centre. Do te mjere da su u stanju da otvaranje ma-loprodajnog kompleksa u Zenici, reci-mo, koriste kao dokaz duhovnog buđe-nja ovog grada. Krupne riječi nemilice su razbacivane i

povodom otvaranja BBI centra u Saraje-vu. Direktor firme BBI Leasing & Real Estate Sead Živalj izjavio je kako se na-da da će tržni centar postati novi sim-bol grada. To je sasvim opravdana želja ovog menadžera koji će izreći sve što tre-ba ne bi li privukao što veći broj kupa-ca u svoje poslovne prostore. Nevolja je u tome što se isto nadaju i oni koji, na prvi pogled, nemaju direktnu finansij-sku dobit od ušminkanih butika. Samo na taj prvi pogled...BBI centar otvoren je grandiozno kako

i priliči jednom simbolu. Pjevao je Ke-mo, govorili glumci, plesali plesači, svi-rao kvartet, pročitana prigodna pjesma uvaženog Akademika... Posebno simpa-tično upotrijebljena su djeca. U govoru prilikom otvaranja centra direktor je po-menuo da se preko puta njegove robne kuće nalazi spomenik djeci koja su ubi-jena tokom opsade, a da je ispred njego-vih izloga trg koji predaje djeci. Da bi emocije budućih kupaca bile dodatno podgrijane pobrinuli su se veliki ekrani na kojima su se vrtili snimci sportista i muzičara kao i inserti iz filmova – sve simboli uz koje su Bosanci i Hercegov-ci posebno emotivno vezani. Raskošniji program ne bi mogao zami-

sliti ni najambiciozniji marketinški stra-teg. Sve je učinjeno da budući kupac oči-ju crvenih od suza radosnica i vatrometa ode kući odlučan da potroši čitav poro-dični budžet baš u tom tržnom centru, a ako zafali podignut će i prigodan kre-dit u istoimenoj banci po neuobičajeno visokim kamatama. Opravdanja da bogati kulturno-zabavni

program nije bio organiziran samo zbog otvaranja centra nego i povodom rođen-dana Sarajeva, su sasvim besmislena ako

se pogleda agencijska vijest poslata svim medijima. Gradski praznik spominje se samo u jednoj rečenici, a ostatak je po-svećen BBI centru. U posljednja tri pa-susa vijest se pretvara u klasičnu rekla-mu u kojoj se spominju i luksuzne robne marke koje se nalaze u ponudi centra. Sasvim je jasno da su zbog profita zlou-potrijebljena djeca, bolna sjećanja i svi dosadašnji simboli Sarajeva. Kamo sre-će da se zaustavi na tome... Zloupotreba emocija je nastavljena i imat će, sasvim je sigurno, dalekosežne posljedice. Vijest da se u BBI centru neće moći ku-

piti svinjetina niti alkoholna pića uzne-mirila je jedan dio javnosti. Pisalo se da je ovakva odluka menadžera tržnog cen-tra još jedan udarac multietničnosti gra-da i potvrda da Sarajevo jeste dominan-tno muslimanska kasaba. Forumaši su se pitali da li će u centar moći ulaziti ne-pokrivene žene, hoće li osoblje tolerirati pokoji poljubac, kakva će se oprema no-siti u dvorani za fitness i slično... Priče oko BBI centra neodoljivo podsje-

ćaju na, sada već zamrlu, aferu oko po-dizanja reisove rezidencije na Kovačima. Lako se uočava nekoliko sličnosti. Reci-mo, ljudi iz istog političko-profiterskog kruga stoje iza izgradnje tog objekta. Ta-kođer, obje građevine svoju suštinu kri-ju iza islamskog svjetonazora, pa se oni koji im se protive nazivaju islamofobi-ma, a graditelji zaštitnicima islama. U oba slučaja njihovim graditeljima pri-jaju reakcije islamofoba. Krinka islam-skih fundamentalista čini im se udob-nija od, recimo, lica ratnog profitera i kriminalca. Oba graditeljska poduhvata prijaju i Dodiku, koji će i u ovom slu-čaju stati u zaštitu islamskog svjetonazo-ra. Naravno, sve dok se on praktikuje u susjednom entitetu i sve dok odgovara poslovnim planovima koje ima sa zaštit-nicima islama. Na kraju, obje građevine zaista pred-

stavljaju nove simbole grada. Naravno, ti simboli nemaju nikakve veze sa isla-mom. Oni predstavljaju simbole nove elite, kojoj ama baš ništa nije sveto u trci za moć. Njima je i najsimpatičnije ime koje su Sarajlije dodijelile svojoj novoj robnoj kući – Muslimanka.

www.startbih.info

MARX

UVODNIK

Novi simbol Sarajeva

NOVINA GODINE U BiH 2002

Magazin START BiH je dobitnik AMNESTY INTERNATIONAL MEDIA AWARDS 2003

I Z D A V A Č

NIK Denameda d.o.o.M. Šnajdera 5

R E D A K C I J A

La Benevolencije 6, 71000 Sarajevo

T. +387 33 260 210, 260 211, 260 212

F. +387 33 215 321

www.startbih.info

[email protected]

D I R E K T O R I G L A V N I U R E D N I K

Dario Novalić[email protected]

R E D A K C I J A

Selvedin Avdić, Mia Bečić, Midhat Dedić, Eldin Karić, Dario Novalić, Nihad Sijerčić, Ekrem Tinjak, Semir Mujkić, Mevlida Novalić (Žena BiH)

S T A L N A S A R A D N J A

Dženana Alađuz, Miljenko Jergović (Zagreb), Petar Luković (Beograd), Saša Rukavina, Faruk Šehić, Goran Todorović, Samir Šestan, Tim Clancy, Bakir Hadžiomerović, Muhamed Jusić, Dario Mehmedović

R E D A K T O R

Žana Vukmirović

F O T O G R A F I J A

Haris Čalkić , Dejan Vekić, Amer Kuhinja

D T P

Dražen Musa

D E S I G N

ninAdesign (Aleksandra Nina Knežević)

W E B D E S I G N

Dženan Buzađić

D I R E K T O R M A R K E T I N G A

Mevlida Novalić

[email protected]

T. +387 33 204 060

S E K R E T A R R E D A K C I J E

Enisa Mukić, Miroslav Kušević

D I S T R I B U C I J A I P R O D A J A

Mevludin Mekić

Š T A M P A

UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac

ŽIRORAČUNI

140-101-00000447-50 /Volksbank BH d.d./

1610000030070011 /Raiffeisen Bank d.d./

3060510000026862 /Hypo Alpe-Adria Bank/

Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini

Magazin START je punopravni član Vijeća za štampu u BiH www.vzs.ba

Za sve eventualne primjedbe na pisanje magazina, obratite se VZŠ u BiH

[email protected] tel. + 387 33 272 270 tel/fax +387 33 272 271

Pokretanje magazina je omogućio Fond Otvoreno društvo BiH, njemačka orga-nizacija za pomoč novinarima JHJ sa sjedištem u Bonu, Stiven i Nancy Chaning, NC. USA, USAID, PRESS NOW, OSI/BUDAPEST

Sav materijal objavljen u magazinu Start BiH podliježe copyrightu i u vlasništvu je izdavača.

SUPIĆ

DREKOVIĆ

HADŽIOMEROVIĆHADŽIOMEROVIĆ

ŠESTAN

MUJKIĆMUJKIĆ

AVDIĆ PIŠE: Selvedin Avdić

selvedin@star tbih.info

I N F O

www.startbih.info8

Ante Norris i Chuck JelavićNedavna otmica Ante Jelavića pokazala je

dvije stvari. Prva je da je Chuck Norris do-bio ozbiljnog konkurenta, s obzirom na to da je Ante, svezanih ruku i nogu razvalio troja vrata i umakao otmi-čarima. A druga je, da Ante ni nakon sedamnaest godina od početka rata nije izašao iz kruga kriminalno i ratno-zločinačkog miljea. Prvu stvar ostavit ćemo rediteljima akcionih filmova. Tek da pod-

sjetimo da je Ante usred bijela dana bez svjedoka otet u Zegrebu, da je prebačen preko granice Hrvatske i BiH, a da to niko nije vi-dio(?), da je zatvoren u kući na području Prozor/Rame, te da je po-bjegao otmičarima, ponovo neopažen prešao granicu, u 20 sati dao izjavu policiji i potom otišao kući na spavanje. Kako scenaristi i re-ditelji ne bi ostali bez motiva, spomenut ćemo da su samo nekoli-ko sati poslije otmice, svi mediji na Balkanu, a i šire, prenijeli vijest kako se za Jelavićevo puštanje traži milion eura. Što se tiče druge stvari, vrlo ju je lako potkrijepiti činjenicama. Svi

akteri vezani za otmicu su Antini ratni ili poslijeratni drugovi. Prema informacijama koje su obznanjene javnosti, glavni otmičari bili su Mario Miličević Baja i Vlado Ćurić Baron, u čijoj je kući Jelavić i bio zatvoren. Obojica su u ratu bili pripadnici Kažnjeničke bojne čiji je zapovjednik bio haški optuženik Mladen Naletelić Tuta. Miličević je prije devet godina pobjegao iz BiH i bio je jedan od

osumnjičenih za ubistvo federalnog zamjenika MUP-a F BiH Jo-zu Leutara. Ćurić je također pobjegao iz BiH i otišao živjeti u Zagreb. Navodno

je Jelaviću priznao kako ga je Baja natjerao na učestvovanje u otmi-ci ucjenjujući ga ubistvima iz rata. Prema jednoj od mnogih verzija, ključnu ulogu u oslobađanju Jela-

vića imali su hrvatski generali Stanko Sopta, Ljubo Ćesić Rojs, te jedan od vođa zagrebačkog podzemlja Vinko Žuljević Klica. Sop-ta i Klica su bili ratne kolege Miličevića i Ćurića. Iako su se spomenutima putevi nakon rata razišli, često su se viđa-

li u Zagrebu. Svima je bilo jasno da su Sopta i Klica imali izraziti poslovni uspjeh jer su posjedovali mnogo nekretnina i javno poka-zivali svoj luksuz. No, Miličeviću i Ćuriću poslovi su nekako izma-kli iz ruku, pa nisu imali stalne prihode. Navodno je Jelavić u vri-jeme afere Hercegovačke banke, zbog čega je i pobjegao u Hrvatsku, Miličeviću ostao dužan novce, pa ih je on nedavno zatražio nazad. Jelavić se, opet navodno, pravio blesav. I zbog toga je završio u ku-ći Vlade Ćurića Barona. Bitno je istaći kako je Ante Jelavić sa svim spomenutim likovima uvijek bio na ti. Treba dodati i da su otmici još potpomogli mlađahni Vlatko Mi-

ličević, Bajin sin, Saša Savinović, koji je još u bjekstvu, te Dalibor Prgomet koji je policiji priznao svoje sudjelovanje, nakon čega je pušten. Oni su bili ljudi za terena. Na kraju se može zaključiti da se, po svemu sudeći, radi o nepo-

trebnoj priči o rastaljivanju dugova unutar kruga ratnih drugova iz tzv. Herceg Bosne. Loša strana te priče je bh. granična policija. Ali, ima i dobra. Naime, i ljudi u Hercegovini, oni koji su nekada podr-žavali Antinu samoupravu, sve su shvatili kao kriminalnu priču. Po-kazuju to, između ostalog, i rasprave na hercegovačkim web porta-lima gdje se čak mogu pročitati izrazito humoristični komentari o slučaju Jelavić. Nigdje ni trunke sažaljenja ili, nedajbože, poziva na zbijanje obrambenih redova. (e.t.)

PRVA PRIČA

4�62dana...

Pro{lo

jeve}

da je Ante, svezanih ruku i nogu razvalio troja vrata i umakao otmi-

© GRAPHIC NEWSIzvor: Ameri~ko ministarstvo odbrane Illustrations not to scale

Ameri~ki ministar odbrane Robert Gates predlaè op{iran pregled tro{enja na vojsku koji treba po~eti odmah, ~ime }e se srezati ogromni programi proizvodnje naoruànja i poslovi iz privatnog sektora koji idu sa njima

Zrakoplovstvo

Raketna odbrana

Vojska Prekinut rast Armijske brigate borbenih timova (ABCT)

Broj snaga za posebne ope-racije pove}an za vi{e od 2.800

Projekat Future Comat Systemsostaje bez oruànih vozila

Prikupljanje obavje{tajnih podataka

Helikopteri

Strategijsko oru`je Odloèna zamjena B-2 bombardera

Mornarica

Prekinuta proizvodnjaskupocjenih borbenih aviona F-22

Vi{e LCS brodova i AEGIS ratnih brodova

Zamjena nuklearnih podmornicaklase Ohio

Smanjen broj nosa~a avionaOdgo|enaizgradnjaLPD i MLPbrodova

Krstarice CG-Xpovu~ene

Ukinuti projekti pravljenja lasera Airbone i MKV Ukupni budèt smanjen za 1,4 milijarde dolara

Prekinuti programi VH-71 i CSAR-X vrijedni 28 milijardi dolara

Rregrutirano i obu~eno vi{e trupa

Proizvodit }e se vi{e F-35 i F-18 Hornet borbenih aviona

Dodatnih 700 miliona za sisteme raketne odbrane poput THAAD-a i SM-3

Budèt pove}an za dvije milijarde, {to uklju~uje tro{kove leta i odràvanja 50 bespilotnih letjelica Predator, plus fond za istraìvanje i razvoj

Kraj proizvodnje teretnih aviona C-17

Pobjednici i gubitnici u ameri~kom budètu odbrane

Kusturici pet miliona maraka za Mokru goruPotpredsjednica srbijanskog LDP-a Nataša Mićić nedavno je iznijela podataka kako je Emir Kusturica iz Nacionalnog investicionog plana u prošloj godini dobio oko pet miliona maraka Kontroverznom režiseru Emiru Kusturici prošle je godine srbijan-

ski Nacionalni investicioni plan dodijelio 244 miliona dinara odno-sno oko pet miliona maraka za ulaganje u nacionalni park Mokra gora. Ovaj je podatak nedavno na e-novinama iznijela Nataša Mi-ćić, potpredsjednica LDP-a.Emir Kusturica je država u državi: ima svoje rendžere, naplaćuje pu-

tarinu, urbanista je, odlučuje o tome da li neko može nešto da gradi ili rekonstruiše, dograđuje. Najnovije je da je registrovao firmu za građenje puteva pod nazivom Felini i da je njegov Park prirode raspisao tender. Članovi tročlane komisije, od koji je jedan vozač, a jedan magacioner, dodelili su njegovom preduzeću Felini posao vredan 40 miliona dinara, da gradi put od Mokre gore do Zlatibora. Adresa preduzeća je Mećav-nik, a on nema dozvolu za izgradnju i pitanje je gde će taj put da ide. Ali tom velikom urbanisti to nije važno, za njega ne važe nikakvi za-koni, on je čovek mimo svih zakona, kaže za e-novine Mićić.Cifra odobrena Kusturici, prema informacijama e-novina, dva i po

puta je veća od one odobrene gradu Užice.

I N F O

�

4�62dana...

Kusturici pet miliona maraka za Mokru goruPotpredsjednica srbijanskog LDP-a Nataša Mićić nedavno je iznijela podataka kako je Emir Kusturica iz Nacionalnog investicionog plana u prošloj godini dobio oko pet miliona maraka Kontroverznom režiseru Emiru Kusturici prošle je godine srbijan-

ski Nacionalni investicioni plan dodijelio 244 miliona dinara odno-sno oko pet miliona maraka za ulaganje u nacionalni park Mokra gora. Ovaj je podatak nedavno na e-novinama iznijela Nataša Mi-ćić, potpredsjednica LDP-a.Emir Kusturica je država u državi: ima svoje rendžere, naplaćuje pu-

tarinu, urbanista je, odlučuje o tome da li neko može nešto da gradi ili rekonstruiše, dograđuje. Najnovije je da je registrovao firmu za građenje puteva pod nazivom Felini i da je njegov Park prirode raspisao tender. Članovi tročlane komisije, od koji je jedan vozač, a jedan magacioner, dodelili su njegovom preduzeću Felini posao vredan 40 miliona dinara, da gradi put od Mokre gore do Zlatibora. Adresa preduzeća je Mećav-nik, a on nema dozvolu za izgradnju i pitanje je gde će taj put da ide. Ali tom velikom urbanisti to nije važno, za njega ne važe nikakvi za-koni, on je čovek mimo svih zakona, kaže za e-novine Mićić.Cifra odobrena Kusturici, prema informacijama e-novina, dva i po

puta je veća od one odobrene gradu Užice.

10www.startbih.info

Matursko odijelo na kreditMaturanti širom Bosne i Hercegovine ove će godine uz pomoć Poštanske banke i modne kuće Granoff uz veoma povoljan kredit kupiti maturantska odijela. Uz odijelo će na poklon dobiti džeparac od 50 marakaPostbank BH Poštanska banka i modna kuća Granoff potpisali su ugo-

vor o saradnji kojim će se omogućiti maturantima da putem kratko-ročnih kredita, uz veoma povoljne uvjete, kupe odijelo za matursko veče. Svaki maturant koji kupi odijelo modne kuće Granoff dobit će i debitnu karticu Postbank BH na kojoj će već biti uplaćen džeparac od 50 KM. Iznos od 50 KM na kartici maturant može iskoristiti u bilo koje svr-he, a ova debitna kartica izdaje se bez naknade i na ime maturanta.- Želimo da budemo prisutni u ovom posebnom trenutku u životu mladih, odnosno u trenutku kada

oni na sebe preuzimaju odgovornost za dalji život i da se na ovaj način vežemo uz njih. Cilj nam je da mlade finansijski obrazujemo, da im omogućimo da dobiju svoju prvu karticu - rekla Edina Hasečić, izvršna direktorica Postbank BH Poštanske banke BiH.- Kompanija Granoff svake godine ima posebne ponude za maturante. Najčešće su to sniženja, proda-

ja putem kredita ili poklon košulja i kravata uz kupljeno odijelo. Ove godine smo maturantima odlu-čili ponuditi nešto novo i originalno. Cilj nam je da svaki maturant shvati važnost nove etape svog ži-vota, uvidi vrijednost lijepog odijevanja te izgradi novi, elegantniji stil, ali i odgovornost kao vlasnik bankovnog računa - istakao je Emir Granov, direktor modne kuće Granoff.Maturanti i njihovi roditelji Granoff odijela mogu naći u šest ekskluzivnih prodavnica na području BiH, od

čega su četiri u Sarajevu, te po jedna u Mostaru i Zenici te koristiti usluge Postbank BH Poštanske banke BiH u pet filijala i 136 šaltera u objektima JP BH Pošta.

Sljedeći Start izlazi ranije

Naredni broj magazina Start BiH na trafikama će biti 30. aprila zbog prvo-majskih praznika. Ovaj broj izlazi pet dana ranije od uobičajnog.

I N F O - S A M O D O B R E V I J E S T I

Merkurov autobus u Mostaru opet vozi

Besplatni Merkurov autobus, nakon obaveznog remonta, ponovo vozi Mostarce do tržnog centra VrapčićiNakon obaveznog re-

monta, na radost mno-gobrojnih posjetitelja TC Vrapčići, Merkurov auto-bus ponovno vozi ulicama Mostara.Autobus broji 32 mje-

sta i staje samo na sta-jalištima predviđenim u rasporedu. Za vožnju u Merkurovom autobu-su potrebno je pokazati svoju M-karticu ili ra-čun za kupljenu robu u hipermarketu ili restora-nu Merkura.

Besplatni Merkurov

© G

RA

PH

IC N

EW

S

Izvo

r: E

urop

ean

Aut

omob

ile M

anuf

actu

rers

’ Ass

ocia

tion

Prodaja automobila u Evropi je posrnula u prvom kvartalu 2009. godine, prema podacima ACEA, udruènja evropskih proizvo|a~a automobila.

U zapadnoj Evropi prodaja u martu je pala za osam posto na 1,43 miliona auta, uprkos rastu od 39,9 posto u Njema~koj, najve}em

trì{tvu automobila u regiji nakon {to je vlada ove zemlje u januaru donijela mjere ublaàvanja krize

Prodaja K1 2009:Promjena on K1 2008*Prodaja u zapadnoj Evropi

665.400*-7,4%

Prodaja:Promjena:

415.600 -18,6%

Prodaja:Promjena:

346.600 -12,8%

Prodaja:Promjena:

General Motors286.400-24,1%

Prodaja:Promjena:

159.600-23,8%

Prodaja:Ostali

89.000

Prodaja:Promjena:

119.900-2,4%

Prodaja:Promjena:

72.500-29,5%

Prodaja:Promjena:

64.900-17,4%

Prodaja:Promjena:

57.800-17,9%

Prodaja:Promjena:

56.600-1,7%

Prodaja:Promjena:

156.500-26,4%

Prodaja:Promjena:

255.900-19,3%

Prodaja:Promjena:

293.100-9,1% Prodaja:

Promjena:186.200-16,5%

PSA Group

Njema~

kaIta

lija

Franc

uska

Velika

Brita

nija

[panij

a

Belgija

Holand

ija

Poljsk

a

Austrij

a

Švicar

ska

Šveds

ka

Gr~ka

Irska

Portug

al

ê{ka

Rep

ublika

Finska

Rumun

ija

Ma|ar

ska

Dansk

a

Norve

{ka

Promjena u odnosu na 2008. u procentima

Prodaja automobila jan.-mart 2009.

3.439.7004.154.800

Pad 17,2%

K1 2009K1 2008Promjena

868.1

00

+18,0

%

538.7

00

-19,1%

505.5

00

-3,9%

480.3

00

-29,7%

198.0

00

-43,1%

143.9

00

-15,3%

125.2

00

-23,6%

87.90

0

+1,3%

64.30

0

-12,9%

58.80

0

-12,2%

49.20

0

-37,9%

43.90

0

-29,0%

32.60

0

-65,0%

31.80

0

-42,4%

31.10

0

-5,8%

29.50

0

-36,0%

29.10

0

-60,7%

26.40

0

-33,7%

24.60

0

-37,6%

19.20

0

-36,2%

Ukupna prodaja auta

Prodaja automobila u Evropi

I N F O

Neću se svetiti Bakiru i reisu Ceriću

INTERVIEW

Sulejman Tihić

Ja sam očekivao od Brankovića da više uradi. imajući u vidu njegovo iskustvo, kao direktora velikih kompanija, računao sam da će on moći sa jednom lahkoćom i većom kompetentnošću voditi Federalnu vladuwww.startbih.info

12

Kako sluša novi phaeton?- Kao vozilo, neka vrsta VW Passa-

ta, dobro ide, to vozilo je kupljeno na lizing, koliko ja znam... A za 360.000 KM, ima li krila?- Ne, nije tačno da je toliko ko-

štao. To je totalno netačno, mislim da nije ni trećina te cijene. Ali naj-bolje ćete dobiti podatke tamo od generalnog sekretara...Je li to stranački ili...- Da, i to je vozilo uzeto na lizing...

nije isplaćeno, nego...A dobar je?- Jeste.Tokom Vašeg mandata na čelu stranke, SDA je imala nekoliko ka-tastrofalnih kadrovskih rješenja. Nabrojat ćemo neka: Džaferović, Branković, ministri pojedini iz SDA, Tarik Sadović, Semiha Borovac... Da li ste spremni prihvatiti odgo-vornost za te promašaje?- Hoćete mi ponoviti ta imena?Tarik Sadović, Semiha Borovac, Džaferović, Branković...- Uglavnom su ta rješenja, posebno

kada je u pitanju gradonačelnica, re-zultat odluka organa stranke. Kakav je neko premijer, kakav je neko mi-nistar, ili pak predsjednik nečega, to se najbolje sazna kad on počne ra-diti taj posao. Uvijek možete imati

dobru namjeru, dobre procjene da neko može raditi uspješno taj po-sao, ali kada uđe u te poslove, po-kaže se stvarno stanje. Odgovarate nam uopšteno. Molim Vas, ocjenom od jedan do pet, kao bivši sudija, ocijenite Džaferovića, Brankovića, Tarika Sadovića i Se-mihu Borovac... - A sad to... davati takve ocjene,

ovaj...Da li biste ih ponovo postavili na ove funkcije?-Vidite, da li bih ih ponovo posta-

vio? Ah, nisu isti ni njihovi rezul-tati, ni odgovornosti. Mislim da, evo da uzmem ovako, Semiha Bo-rovac se nosila s tim svojim proble-mima, možda su mnogi više očeki-vali, ali Grad nema te nadležnosti za koje je očekivano da ona rješava neke probleme...Tarik Sadović?-Tarik Sadović... Pa to je jedno do-

sta teško ministarstvo. Mislite da je to prevelik zalogaj za Tarika Sadovića?-Teška materija... Postoji potreba

usaglašavanja sa političkim pred-stavnicima Srba, Hrvata, posebno međunarodne zajednice, to da se na takvu poziciju stavi osoba koja nikada nije radila te poslove.Mislite li da je to igdje moguće, osim kod nas, da stavite za mini-stra sigurnosti čovjeka koji se nika-

da nije time bavio?- U vrijeme kad smo mi to određi-

vali, meni je prioritet bilo da bude jedan moralan čovjek, jedan pošten čovjek, koji nema iza sebe nikakvih mrlja, nikakvih priča o krimina-lu, o vezama sa ratnim i poratnim profiterima. Zar nisu svi u SDA takvi?- Nisu ni u jednoj stranci svi ta-

kvi. Ne samo u Stranci demokrat-ske akcije. Svaka stranka ima i svo-jih repova raznih, čak i opozicione stranke. Time što kaže-te, kao da je Ali-ja Izetbegović na Vašem mje-stu. On je rekao upravo to što i Vi sada: nek‘ je mo-ralan, nek‘ je podoban, pa makar i nesposoban.-Ne, nisam... ne mislim to, ne-

go mora biti i moralan i podoban i sposoban. Eh, sada, jako je teško naći čovjeka koji ima sve to i da se u dovoljnoj mjeri razumije u poslo-ve sigurnosti. Postoje agencije ko-je su zadužene za provođenje zako-na i tu treba da budu profesionalci. Svugdje su ministri oni koji se ba-ve politikom. Vidite da su ministri odbrane ljudi koji nikada nisu bili oficiri ili, u drugim zemljama, mi-nistri unutrašnjih polova ili polici-

je ne moraju biti policajci, budući da su političari. To je u neku ru-ku i dobro. Džaferović?- Projekat Razvojne banke je je-

dan od najboljih projekata Fede-ralne vlade...Prvo, to nije njegov projekat...- Projekat u kojem je, između osta-

log, učestvovao i on kao direktor In-vesticione banke... Jer Investiciona banka se transformisala u Razvoj-

nu banku. Oprostite, to ni-je nešto što smo mi izmislili u Bo-sni i Hercego-vini. Nije topla voda, nije neka pamet da se na-

pravi takva banka.- Mislim da je i gospodin Džaferović

učestvovao u tom projektu transfor-macije Investicione u Razvojnu ban-ku. Prema onim informacijama ko-je ja imam, koje su uostalom bile u Vladi, ta sredstva dijeljena su u skla-du sa zakonom. Povrat sredstava je 97 posto. Slušam kritike o tom ko-me se dodjeljuju krediti, odnosno, kome krediti nisu dodijeljeni i očito je da tu treba raditi na jednoj preci-znijoj regulativi kome se dodjeljuju sredstva Razvojne banke. Međutim, Vi ste ipak pozitivno oci-jenili njegov rad?

Kampanja za unutarstranačke izbore uoči kongresa stranke demokratske akcije već uveliko traje, bez obzira što dvojica glavnih kandidata sulejman tihić i Bakir izetbegović to negiraju. Obojica pokazuju hinjenu hladnokrvanost i uvjereni su u svoju pobjedu, ali ipak koriste sva-ku priliku da pokažu kako su oni pravo rješenje za stranku, koja će “s njima na čelu biti mnogo bolja”, bez obzira što su baš oni još uvijek ti koji se za sve pitaju u sDA. A za to vrijeme, dok pre-tendenti na mjesto prvog u sDA vode predizbornu kampanju, kadrovi vladajuće stranke ne či-ne ništa, ili ne čine ništa dobro, kako bi spasili državu od nadolazeće ekonomske krize. Gora od svega toga je činjenica da se jedan od dvojice pretendenata slaže sa ovom konstatacijom

INTERVIEW

13

Kampanja za unutarstranačke izbore uoči kongresa stranke demokratske akcije već uveliko

Neću se svetiti Bakiru i reisu Ceriću

Ja sam očekivao od Brankovića da više uradi. imajući u vidu njegovo iskustvo, kao direktora velikih kompanija, računao sam da će on moći sa jednom lahkoćom i većom kompetentnošću voditi Federalnu vladu

jih repova raznih, čak i opozicione

nu bankuOprostite, to ni-je nešto što smo mi izmislili u Bo-sni i Hercego-vini. Nije topla voda, nije neka pamet da se na-

Smatram da rei-su-l-ulema ne bi

trebao da se miješa u iz-borni proces, kako stra-nački, tako i drugi...

RA ZGOvARALi: Dario Novalić i eldin Karić

FOtO: Haris Čalkić

INTERVIEW

- Da.A, šta ćemo sa ministrima iz Vaše stranke koji se nisu složili s njim, poput Salke Obhođaša?- On je tu bio samo suzdržan, ali

nije davao neke ocjene.Još jedan od Vaših kadrovskih pro-mašaja, Nedžad Branković?- Hm...Svaki put kada Vas pitamo za Ned-žada Brankovića, Vi uzdahnete i šutite. Zašto?- Ja sam očekivao od njega da više

uradi. Imajući u vidu njegovo isku-stvo, kao direktora velikih kompa-nija, Željeznice, Energoinvesta, mi-nistra prometa i komunikacija, računao sam da će on moći sa jed-nom lahkoćom i većom kompeten-tnošću voditi Federalnu vladu. Moje razočarenje je veće u odnosu na ne-ke druge koji nisu imali takvu pre-dodžbu o Nedžadu Brankoviću. Mi

smo upućivali kritike Vladi Federa-cije, tražili smo njenu rekonstrukci-ju, nismo bili zadovoljni stanjem u veoma važnim oblastima. Nije doš-lo do rekonstrukcije jer su se tome protivli naši partneri Stranka za BiH i HDZ 1990. Ipak, Predsjedništvo SDA je podr-žalo Vladu Nedžada Brankovića.- Uz kritike, jer ono što je dobro u

radu Vlade, između ostalog, zaslu-ga je i premijera, a što je loše, nje-gova je i odgovornost, prema tome, to je bila uvjetna podrška.Kriza faktički nije ni stigla u BiH, jer ovo što imamo samo je po-sljedica unutrašnje krize. Da li mi smijemo dočekati talas globalne ekonomske krize sa ovakvom Vla-dom, za koju i Vi smatrate da nije

kvalitetna?- Ne smijemo čekati, odmah da

vam kažem. Treba hitno reagovati. Nažalost, o tome ne postoji kon-senzus među koalicionim partne-rima. Mi pokušavamo da dođemo do tog konsenzusa, ali imamo Stran-ku za BiH i HDZ 1990 koji kažu da Vlada odlično ra-di, da ne treba ni-šta mijenjati. Ne može SDA sama to uraditi.Onda, šta da ura-dimo? Građani su postali taoci nefunkcionalne koalicije.-Taoci smo jedne politike i sistema

dva, tri ili četiri ključa, i nijedna od-luka se ne može donijeti. Bez obzira koliko SDA bila pobjednička stran-

ka, ne može ništa riješiti ako za ne-ku odluku, za prijedlog, ne znam, o smjeni jednog ministra do smje-ne cijele Vlade treba potpis tri člana Predsjedništva Federacije... Da su, naprimjer, koalicioni par-tneri spremni za promjenu Vlade, da li bi Vi u svojoj stranci imali po-dršku da promijenite ovu Vladu? Da li bi svi podržali tu odluku?- U stranci su i ljudi različitih mi-

šljenja, ali mislim da bi se tu posti-gao visok stepen saglasnosti.Od koga očekujete da ne bi podr-žao tu odluku?- Ne bih sada o tome.Ovih dana počeli su pregovori sa MMF-om, i mada je MMF nešto modernizirao svoj pristup, ipak se očekuju veliki uslovi koje će oni po-

staviti, a prije svega se odnose na ukidanje pomoći nezaposlenim demobilisanim borcima i stabili-zaciju penzionog fonda, što opet znači smanjivanje svih penzija ili ukidanje beneficiranih penzija. Kako to mislite objasniti spome-nutim kategorijama stanovniš-

tva, koje ste uz pomoć neute-meljenih obe-ćanja naveli da glasaju za Vas na proteklim izborima?

- Složio bih se s vašom konstata-

cijom što se tiče te greške na pret-hodnim izborima i neutemeljenih obećanja koja su data. Međutim, ta neutemeljena obećanja najmanje su doprinijela izbornom razultatu SDA,

više su doprinijela izbornim rezulta-tima u drugim strankama. Tada nije bila ubjedljiva pobjeda SDA, a Stran-ka za BiH je imala najbolji rezultat u svim dosadašnjim izborima.Želite reći kako je Stranka za BiH dala takva obećanja.- Oni su profitirali na takvim obe-

ćanjima. Ne samo na tim obećanji-ma, nego i na političkim obećanjima o Bosni 100 posto... Sva se odgo-vornost sada prebacuje na SDA, kao najveću stranku, a ove druge stran-ke koje su profitirale na tim obe-ćanjima, one su manje odgovorne i nigdje ne možete doći u poziciju da ih pitate, a kamoli da u stvarno-sti odgovaraju.I šta ćete reći ljudima kada MMF uslovi svoje kredite ukidanjem po-

moći demobilisanim borcima i smanjenjem penzija?- Trebamo prvo sačekati da vidi-

mo koji su uvjeti MMF-a. Koliko imam informacija, to će biti po-sebni uslovi u različitim nivoima, u različitim periodima. Prvo će bi-ti da se zaustavi ova javna potroš-nja na nivo od 2008. godine, da se ne ide dalje u povećanje potrošnje, s tim da bi taj sporazum sa MMF-om trebao da oslobodi dio sredsta-va koja bi trebala biti usmjerena u razvoj i zapošljavanje. To automat-ski podrazumijeva povećanje dopri-nosa, i ostalog od čega se finansiraju penzije i drugi potrošači. Ali da sa-čekamo prvo sve te mjere, pa ćemo vidjeti i zahtjeve MMF-a.Reisu-l-ulema IZ Mustafa ef. Ce-rić je rekao kako bi na čelu stran-ke trebao biti lijep, mlad čovjek, sa

backgroundom... Objektivno, oči-to je na koga reis misli, što indirek-tno upućuje poruku kadrovima u SDA za koga da glasaju na Kongre-su. Mislite li da ćete moći ubijediti ljude na Kongresu SDA da zanema-re ovu reisovu fetvu?- Prvo, smatram da reisu-l-ule-

ma ne bi trebao da se miješa u iz-borni proces, kako stranački, ta-ko i drugi...Na osnovu tog miješanja Vi ste na vlasti 15 godina...- Na osnovu tog miješanja ja sam

izgubio izbore za člana Predsjedniš-tva BiH. Lično sam izgubio izbore na osnovu tog miješanja. Tako da imamo različitih iskustava kada je u pitanju miješanje Islamske zajed-nice, i pozitivnih i negativnih. Zato

14www.startbih.info

ta neutemeljena obećanja najmanje su doprinijela izbornom razultatu sDA, više su doprinijela izbornim rezultatima u drugim strankama. tada nije bila ubjedljiva pobjeda sDA, a stranka za BiH je imala najbolji rezultat u svim dosadašnjim izborima

do tog konsenzusa, ali imamo Stran-ku za BiH i HDZ 1990 koji kažu da Vlada odlično ra-di, da ne treba ni-šta mijenjati. Ne može SDA sama

Onda, šta da ura-

nutim kategorijama stanovniš-tva, koje ste uz pomoć neute-meljenih obe-ćanja naveli da glasaju za Vas na proteklim izborima?

vašom konstata-

Meni nikad nije bila strana soci-

jaldemokratska opcija. Mislim da je to jedna op-cija s kojom SDA, kao stranka političkog cen-tra, treba da surađuje

smo upućivali kritike Vladi Federa- ka, ne može ništa riješiti ako za ne- više su doprinijela izbornim rezulta- backgroundom... Objektivno, oči-

tihić o Radončiću (izvod iz intervjua sulejmana tihića u startu od 14.11.2006.)Tihić: Mislim da oni koji su pokuša-

vali da me sruše su nadstranački cen-tri koji žele da kontrolišu sve u drža-vi, ko će biti predsjednik, ministar... Preko medija, novca, ucjena koriste pojedince u stranci. Neki od njih u to ulaze svjesno, a neki nesvjesno. Po-sebno koriste onu grupu koja nije za koncept moderne, evropske stranke, otvorene za sve građane. Ti centri su ljudi koji ne misle dobro BiH, kojima je najvažniji lični interes. Nacionalno i vjersko im služi za njihove privatne, ponekad i kriminalne interese.

Start: Objavljena je informacija da Vi trenutno imate podršku 60 posto članova SDA. Da li je to tač-na procjena?

Tihić: Smatram da ih ima više. Te novine koje to objavljuju služe se različitim manipulacijama. Nije to Avaz, to je njegov vlasnik Radon-čić, koji želi da vodi državnu politi-ku, da upravlja procesima, određu-je koalicije, govori ko štiti bošnjačke interese, ko će biti ambasador, a ko ministar... Novinari se tu malo pita-ju, nema tu slobode... Rekao sam da

ne želim biti predsjednik ako to ne želi članstvo, ali neću dozvoliti da me neke grupe zbog njihovih inte-resa ponižavaju.

Start: Dakle, smatrate da ste pobi-jedili zavjerenički lobi koji želi vla-dati Bosnom i Hercegovinom?

Tihić: Tačno. To je suština.

Kada i čime ste se Vi zamjerili Radončiću?

Tihić: Nikada direktno. Nikada lič-no nisam učinio ništa ni protiv nje-

ga ni protiv te dnevne novine. Jed-nostavno, došlo je do sukoba dva koncepta političkog organizovanja Bošnjaka kao evropskoga naroda i Bošnjaka kao vjerske skupine. Na jednoj strani nalazim se ja kao per-sonifikacija stotine hiljada kadrova SDA, personifikacija politike kongre-sa. Na drugoj strani nalaze se snage koje bi željele da stranku, naš politič-ki život, vrate nazad. Snage koje ko-riste nacionalna i vjerska prava samo kao pokriće za svoje lične, ponekad i kriminalne ciljeve.

INTERVIEW

sam ja protiv toga da se uopće IZ ili bilo koja druga vjerska zajedni-ca miješa u izborne procese, ne sa-mo stranačke, nego i uopće. Vjerska zajednica treba da bude nadstranač-ka i kada je u pitanju politika da se oglašava po nekim važnim pitanji-ma od interesa za državu, za narod, a ne o tome da li predsjednik stran-ke treba da bude lijep ili, ne znam, kako treba da izgleda. Da se vrati-mo na sadržaj ove izjave, čini mi se da je reis rekao da treba da bude mlad, lijep, ali je isto tako rekao da treba da bude mudar, pametan, da zna da vodi stranku...Dakle, Vi mislite da Vama pripada ovaj drugi dio reisove izjave?- Pa, eto, vi zaključite kako ho-

ćete.Da li zaista mislite da se reis i IZ neće miješati u unutarstranačke izbore?- Ne mislim da se neće miješati. Mi-

slim da će se na određeni način mije-šati i da ja tu neću baš profitirati. Poznato je da je Alija Izetbegović pomogao Mustafi ef. Ceriću da po-stane reis. Ako Vi pobijedite, upr-kos reisovoj fetvi, da li bi se usko-ro mogla očekivati i promjena na vrhu IZ?- Ja se u te stvari nisam miješao, ni-

ti želim to da činim. Bakir Izetbegović, Vaš protivkan-didat na unutarstranačkim izbo-

rima, krenuo je u lobiranje i to u bazama SDA gdje Vi imate načel-nu podršku. Imate li Vi predizbor-nu strategiju i koje su Vaše kom-parativne prednosti u odnosu na Izetbegovića i Terzića?- Ja cijenim svoje protivkandidate,

i gospodina Terzića i Izetbegovića. Mislim da su to ozbiljni protivkan-didati. A koje su moje prednosti? Na mojoj strani je jedno višego-dišnje radno i političko iskustvo: iskustvo javnog tužioca, advokata, predsjednika općinske organizacije, potpredsjednika regionalne organi-zacije SDA prije rata, člana Glavnog odbora u svim mandatima i svim kongresima, pot-predsjednik stranke, predsjednik Stran-ke u dva mandata, u tri mandata po-slanik u Narod-noj skupštini Re-publike Srpske na jednom dosta teškom terenu, za-tim član Predsjedništa BiH, evo sa-da poslanik u Domu naroda, jedno dugogodišnje radno političko isku-stvo koje nemaju moji protukandi-dati. U ovim složenim vremenima, mislim da je to veoma bitno kada su daljnji procesi u pitanju, jer ra-di se o najjačoj političkoj partiji u BiH. Odnosi koji će biti u Stranci nakon 26. maja imat će uticaja na

mnoge stvari u BiH. Čemu služi kandidatura gospodi-na Terzića? Poznato je da je između Vas i Izetbegovića, Terzić bliži Baki-ru. Da li znate koji je plan?- Ne znam, plan mogu da naga-

đam. Recite nam o čemu nagađate?- Ne bih te rane špekulacije.Da li ste vidjeli prognoze ljudi ko-ji poznaju odnose u SDA, koje smo objavili nedavno u Startu BiH, i kako tumačite njihova predviđa-nja da Vi imate 66 posto podrške, a Izetbegović 34 posto?- Mislim da se te prognoze, ka-

da je u pitanju podrška kandidati-ma za predsjedni-ka SDA poklapa sa nekim mojim predviđanjima. Možda ste malo pomiješali neke ljude vezano oko konkretnih ime-

na i njihove podrške. Svjesno ili ne-svjesno, namjerno ili nenamjerno...ovaj... nije baš onako, skroz...Odnos 66:34, koliko je on realan kada je u pitanju podrška Vama i Bakiru Izetbegoviću?- Mislim da je to realan odnos. Si-

gurno je da ima jedna trećina lju-di u Stranci koji nisu zadovoljni, iz ovih ili onih razloga. Mislim da je ubjedljiva većina zadovoljna politi-

kom koju ja vodim u Stranci.Kadrovi Stranke za BiH i mediji koji ih podržavaju, iako nemaju direk-tnog uticaja, više podržavaju Ba-kira Izetbegovića nego Vas, ili bo-lje rečeno: Vas više napadaju nego njega. Zbog čega?- Neki mediji to čine zbog onoga

moga protivljenja nezakonitoj odluci o strateškim partnerima, jer znamo koji su mediji bili dio te podrške ne-zakonitoj odluci dodjele prirodnih bogatstava BiH. Ima i drugih razloga, neki, da tako kažem u lijevim stran-kama, opozicionim strankama pro-cjenjuju da je bolje da pobijedi moj protivkandidat, da će tada lakše po-bijediti Stranku demokratske akcije. Smatraju da je Tihić previše ušao u njihovu sferu političkog djelovanja, da puno priča o dijalogu, dogovoru, kompromisu, toleranciji, suradnji sa susjednim zemljama...što je bila ne-

kako više prepoznatljiva politika ove građanske, lijeve opcije. Mislim da i ja gradim SDA kao modernu, gra-đansku, evropsku stranku.Da li to znači kako ovi drugi ko-ji pretendiraju na mjesto šefa SDA ne bi pravili takvu stranku?- Pa ovaj, ja govorim o percepci-

ji drugih, o tome koje su procje-ne drugih, izvan Stranke. Oni vje-ruju da lakše mogu s njima na čelu Stranke pobijediti SDA. Sa Tihi-ćem to ide teže. Tihić više zalazi u njihov prostor, a ovi će manje za-laziti. Tihić ima dobre odnose i sa međunarodnom zajednicom i dru-gima, ja sam im teži protivnik ne-go da sada na čelo SDA dođe moj protivkandidat.Koliko Bakiru Izetbegoviću u od-nosima sa međunarodnom zajed-nicom smeta činjenica da je on sin Alije Izetbegovića?- Mislim da to što je on sin Ali-

je Izetbegovića njemu ne bi trebalo da smeta. Predsjednik Izetbegović je bio ličnost koju je međunarod-na zajednica podržavala i razumje-la, ali mi moramo radzvojiti ličnost i djelo predsjednika Izetbegovića, od ličnosti, djela i ponašanja nje-govog sina. Evo, Sulejman Tihić je dva mandata predsjednik stranke i ja nemam pravo, nit’ mogu, niti to odgovara istini, da izjavim kako ću biti kao Alija Izetbegović. Jedan

15

kom koju ja vodim u Stranci.

moga protivljenja nezakonitoj odluci o strateškim partnerima, jer znamo koji su mediji bili dio te podrške ne-zakonitoj odluci dodjele prirodnih bogatstava BiH. Ima i drugih razloga, neki, da tako kažem u lijevim stran-kama, opozicionim strankama pro-cjenjuju da je bolje da pobijedi moj protivkandidat, da će tada lakše po-bijediti Stranku demokratske akcije. Smatraju da je Tihić previše ušao u njihovu sferu političkog djelovanja, da puno priča o dijalogu, dogovoru, kompromisu, toleranciji, suradnji sa susjednim zemljama...što je bila ne-

ta neutemeljena obećanja najmanje su doprinijela izbornom razultatu sDA, više su doprinijela izbornim rezultatima u drugim strankama. tada nije bila ubjedljiva pobjeda sDA, a stranka za BiH je imala najbolji rezultat u svim dosadašnjim izborima

kongresima, pot-predsjednik stranke, predsjednik Stran-ke u dva mandata, u tri mandata po-slanik u Narod-noj skupštini Re-publike Srpske na

ma za predsjedni-ka SDA poklapa sa nekim mojim predviđanjima. Možda ste malo pomiješali neke ljude vezano oko konkretnih ime-

Sigurno je da ima jedna trećina lju-

di u Stranci koji nisu za-dovoljni, iz ovih ili onih razloga

Mislim da je ubjedljiva većina zadovoljna politikom

koju ja vodim u Stranci

je Alija Izetbegović. Neće njega ni naslijediti, niti će na isti način vo-diti njegovu politiku bilo ko, pa ni njegov sin.Mislite li da bi oni koji pokušavaju uvesti strateške investitore u ener-getskom sektoru lakše izašli na kraj sa Izetbegovićem ili Terzićem kao šefom SDA?- Da, sigurno. Tihić možda dje-

luje kao miran, možda nedovolj-no bučan ili ne znam ti šta, ali ja sam uporan, istrajan... Pogotovo oko onog za šta mislim da nije ure-du, tada sam sigurno protiv toga, ili ako je nešto uredu, onda se do kra-ja borim za to. U jednom od intervjua za maga-zin Start ste izjavili da je Fahru-din Radončić šef mafije koja želi da Vas uništi. Međutim, u po-sljednje vrijeme ponovo se rađa ljubav među vama dvojicom, po-stali ste omiljeni lik u Avazovim izdanjima. - Ja nikad nisam izjavio da je Fa-

hrudin Radončić šef... toga, ni za jednu drugu ličnost to nisam izja-vio. To ne možete reći.Ima u magazinu Start, vjerujte.- Ne možete to reći.Ja znam da Vama ovo pitanje ne odgovara, ali zaista je tako...- Meni sva pitanja odgovaraju, ja

sam rekao, bez ikakvog ograničenja pitajte šta hoćete... Vi ste to rekli...- Ne samo za gospodina Radonči-

ća, ni za koga ja ne bih mogao tako neodgovornu izjavu reći, da je neko šef mafije... Moj odnos sa gospodi-nom Radončićem i Avazom, da bu-demo tu jasni, nije se promijenio. Ja imam politiku koju zastupam, i slijedim, i koja je, na neki način, prepoznata. Ja ne mijenjam svoju politiku. I nisam je nikad ni mije-njao. Mijenjaju se mediji koji da-ju ili ne daju podršku politici. Oni mijenjaju svoj odnos prema meni, ja ne mijenjam svoj odnos. Jedno-stavno, Avaz je u posljednje vrijeme prepoznao ovu politiku, daje podrš-ku politici dijaloga, dogovora, tru-da, Prudskih procesa... Da li zaista mislite da će Dnev-ni avaz zadržati tu podršku, od-nosno da tri-četiri dana pri-je Kongresa neće okrenuti ćurak i posvetiti se gospodinu Bakiru Izetbegoviću?-Vidite, ja sam na više mijesta jav-

no govorio da postoji takva mo-gućnost... Ja nemam nikakvoga dogovora...Da li ste Vi promijenili svoje mišlje-nje o gospodinu Radončiću?- Ja imam svoje mišljenje o gospo-

dinu Radončiću..Hoće li ostati Vaše, ili ćete ga i na-ma reći?- Ostavit ću ga za sebe, a to je mi-

šljenje koje u sebi ima i pozitivnih i negativnih elemenata. Da li biste mogli posavjetovati gospodina Silajdžića kako da pre-živi ovaj medijski pritisak, da ga uspješno prebrodi?- Ko se bavi politikom, mora na to

biti spreman. Ja sam, evo, ovo na ne-ki način sve izdražao, zato što sam uvjeren da ovo što radim da je to do-bro, da je to realno moguće... Mož-da ne uvijek najbolje, jer ne znači da je uvijek najbolje ono što mislite da je u tom trenutku dobro.Očigledno da dugo i duboko pro-mišljate o sadašnošti i budućnosti, Vašoj političkoj... Recite mi šta će se desiti ako ne pobijedite u unu-tarstranačkim izborima, ako ne dobijete mjesto predsjednika?- Čestitat ću izabranom predsjed-

niku.. Hoćete li napustiti stranku?- Ostat ću obični član stranke...

Ne bih bio ni u jednom organu. Nije dobro ni za stranku. Jer, gdje god bih se ja pojavio i bio dio ne-kog tijela, tu bi se oko toga okupio jedan broj ljudi, što bi možda bu-dućem predsjedniku otežavalo rad. Uvjeren sam da se to neće desiti, ali, eto, da idemo i sa tom pretpostav-kom, ja bih se zahvalio mojoj stran-ci na svemu što sam do sada imao i na podršci i čestitao bih pobjed-niku. Ostao bih samo jedan obič-ni član SDA. Vi ste rekli da bi u tom slučaju doš-lo do nekih malih poremećaja, ili jačih poremećaja... Da li to zna-či da bi došlo do cijepanja stranke bez obzira ko će pobijediti?

- Bez obzira ko pobijedi, neće do-ći do cijepanja stranke. Jeste li ikad razmišljali o tome što će Vama sve ovo? Imate unuke, bi-li ste u zatvoru, imali ste tešku bo-lest, imali biste se čime baviti... Što će Vama sve ovo?- Često o tome razmišljam. Kada

odem u svoj Šamac, gledam kad god mogu da odem. Tamo mi je lijepo, Bosna, Sava, lov, ribolov, unuke... Moj sin se vratio, znate, živi u Bo-sanskom Šamcu, u mojoj kući ta-mo... Žena bi vjerovatno voljela da se ja manje bavim politkom, zna-te... Ali, često postavljam to sebi pi-tanje, neke svoje političke ambici-je sam ostvario... Znate, bez obzira kako ćete vi ovaj odgovor doživjeti, kako ćete ga tumačiti, komentari-sati, ja ovako na tu stvar gledam: ja mislim da je mene dragi Bog osta-vio u životu da se borim za dobre stvari, za opće dobro... Ne samo da gledam interes jednog naroda, ne-go sve... Da ovo svoje znanje, koje znam da iskoristim. Mislim da sam dobronamjeran u odnosu sa ljudi-ma i političkim predstavnicima i da ja iskreno vjerujem u jednu Bosnu i Hercegovinu u kojoj će i Hrvati i Srbi i Bošnjaci biti ravnopravni. Mi-slim da na taj način mogu pomoći i svom narodu i drugima... Mislim da kad bih se ja povukao u neku la-godnu, lijepu poziciju, sa manje po-sla, rada i više uživanja i odmora, da bi me dragi Bog kaznio: Ja sam te-be ostavio u životu da se boriš za ne-što što je dobro. To je možda jedan od razloga zbog kojih ja često po-mišljam da li trebam da radim ovo dalje ili ne trebam. Mislim da je to moja obaveza, ne samo prema stran-ci, nego prema narodu, građanima...jedan moj odnos prema državi, ka-ko je ja doživljavam, odnos prema Bogu i onome što je On za mene učinio, pomogao mi...Da se vratimo na onaj dio kad Vi smatrate da ćete pobijediti na iz-borima. Da li ćete u tom sluča-

ju napraviti malo drugačije odno-se unutar Predsjedništva stranke, gdje ćete imati manje oponenata i onih koji blokiraju Vaše planove?

- Napravilo bi se više reda u radu i funkcionisanju Stranke, ali i u radu naših predstavnika u izvršnoj i zako-nodavnoj vlasti. Veoma često smo bi-li u poziciji da predsjednik stranke i stranka misle jedno, a naši predstav-nici u vlasti rade drugačije. O čemu ste razgovarali na večeri sa Lagumdžijom?- Prvo, nije večera bila, sastali smo

se popodne, negdje oko 5 - 6 sati... Kakva je tajna večera na javnom mjestu. Znate, da neko ima nešto tajno, onda se ne bismo sastajali na javnom mjestu. Ja imam tu potre-bu da razgovaram i sa pozicijom i sa opozicionim političarima, pa i sa gospodinom Lagumdžijom. Nije da se pravdam, ali mislim da je kori-sno da mi razgovaramo i privatno i službeno, da tako kažem.Koliko će Vama na unutarstranač-kim izborima odmoći ili pomo-ći ta činjenica da ste u boljim od-nosima sa Lagumdžijom nego sa Silajdžićem?- Sulejman Tihić je takav kakav

jeste. Sa svim onim što čini njego-vu ličnost i odnosi prema prošlo-sti, sadašnjosti i budućnost. Ja ni-kada nisam krio ni svoju prošlost, ni moj antifašizam, ni to ko je bio moj otac, da je bio partizan, da sam ja živio u jednom takvom vreme-nu, društvu, možda bolje nego neki drugi koji su, eto, imali lošija isku-stva... Meni nikad nije bila strana socijaldemokratska opcija. Mislim da je to jedna opcija s kojom SDA, kao stranka političkog centra, tre-ba da surađuje. Pitanje ličnosti La-gumdžije, Sulejmana Tihića...to će se mijenjati, ali u interesu Bosne i Hercegovine, mislim da i ove dvi-je stranke treba da surađuju i da je u tom pravcu i ovaj moj susret, pa i susret sa gospodinom Čovićem i gospodinom Dodikom i sa svim ovim predsjednicima stranaka. To treba da bude normalna stvar, a ne da se od toga pravi nešto.Ali ne i sa Silajdžićem?- I sa Silajdžićem sam se ja sastajao.

Dugo vremena smo se sastajali i raz-govarali, ali istina je da u posljednje vrijeme nema poluslužbenih, polu-privatnih susreta te vrste.

www.startbih.info16

no govorio da postoji takva mo- - Bez obzira ko pobijedi, neće do-

funkcionisanju Stranke, ali i u radu naših predstavnika u izvršnoj i zako-nodavnoj vlasti. Veoma često smo bi-li u poziciji da predsjednik stranke i stranka misle jedno, a naši predstav-

INTERVIEW

U Šamcu mi je lijepo, Bosna, Sava, lov, ribolov, unuke...

18

Kako se bliži 26. maj u SDA postaje sve zanimljvije. Doju-čerašnji klimoglavci aktuelnog stranačkog predsjednika i dugo-godišnji paraziti na državnim ja-slama (poput Šefika Džaferovi-ća) postaju medijske zvijezde i političari koji i bez prethodnog konzumiranja tableta za smire-nje nastupaju u TV emisijama i na stranicama novina. Oni koji su do jučer Sulejmanu Tihiću jeli iz ruke postaju njegovi žestoki kritičari, zagovornici nove poli-tike SDA i navodne demokrate kojim civilizacijske tekovine ne dozvoljavaju mirenje sa činje-nicom da aktuelni predsjednik tu funkciju obavlja već punih osam godina. Baš me zanima šta

bi se događalo unutar SDA i o čemu bi razni džaferovići držali predavanja po medijima da se, recimo, dogodilo da na pred-stojećem Kongresu stranke po uzoru na SDP postoji samo je-dan i jedini predsjednički kan-didat? Pretpostavljam, mada ni grešku ne isključujem, da bi u tom slučaju svi današnji Tihi-ćevi žestoki oponenti bili u miši-jim rupama, direktno konekto-vani na predsjedničku mudrost i političku vještinu predratnog pravnika iz Bosanskog Šam-ca. Ovako, nakon što je svoju ofanzivu na lidersku poziciju u SDA konačno objelodanio i Ba-kir Izetebegović te nakon što je reis Cerić najavio da najveća bošnjačka stranka treba imati lijepog i mladog predsjednika sa porodičnim backgroundom, Ti-hićevi doskorašnji klimoglav-ci na svakom zgodnom mjestu lobiraju za njegovo definitvno skidanje i prepuštanje SDA si-

nu njenog osnivača. Lično me ne zanima ko će po-

bijediti na ovim stranačkim iz-borima. Naprosto, ne zanima me ništa što ima veze sa SDA, a da nije povezano sa krimina-lom njenih najuglednijih člano-va. Uostalom, SDA i jeste u po-litičkom smislu iznjedrila više kriminalaca nego poštenog svi-jeta pa zašto bi onda tu stranku posmatrali odvojeno od njenih premijera, ministara, zastupni-ka, članova upravnih odbora...? Ali ipak, ima nešto zbog čega mi šejtan ne da mira pri pomi-sli na predstojeći kongres stran-ke muslimanskog povijesnog kru-ga. Naime, već smo u proteklih sedam godina barem po jedan-

put pred TV kamerama imali prilike gledati pokisla lica veli-kih bošnjačkih lidera Harisa Si-lajdžića i Tihića nakon teških izbornih poraza. Bilo je tu još gubitnika i luzera, velikih na-javljivača i tankih rezultata u svim strankama, ali jedan jedi-ni čije kiselo lice nikada nismo vidjeli nakon zasluženog izbor-nog poraza jeste lice Izetbegovi-ća juniora. Nikad prvi, nikad u centru pažnje, uvijek negdje u ćošku zagrljen sa Šajom, okru-žen sarajevskim šljamom, a na-vodno pošten, uvijek u pravu i nikad krivac, u javnim nastu-pima tradicionalno neozbiljan i nedorečen, Izetbegović juni-or će na predstojećem kongresu konačno izaći iz vještačke sje-ne očevog autoriteta i testira-ti vlastitu popularnost unutar stranke koju mu je babo na-pravio onakvu kakva jeste, da-kle nikakvu! Mada znam da Tihić ni izbliza

nije pošten onoliko koliko se u javnosti predstavlja, iako imam pouzdane podatke da se posljed-njih godina čvrsto povezao sa kriminaliziranim privatizacij-skim tajkunima, mada vidim da Milorad Dodik i Dragan Čović od njega prečesto prave budalu, unatoč svemu, dakle, ipak vjerujem (mada u SDA ni u šta i nikad ne možeš biti si-guran) da će 26. maja ove go-dine konačno biti skinuta vje-štačka aura nad Izetbegovićem mlađim. Vjerujem da će posli-je 26. maja taj ljubimac sara-jevskog podzemlja i mister de-set posto konačno pokazati svoje pravo lice i kao gubitnik Kon-gresa SDA krenuti u osnivanje

nove stranke u koju će skupiti sav onaj šljam i kriminalizira-ni polusvijet kojim je godina-ma okružen i koji ga ovih dana ohrabruje medijskim najavama da Tihić gubi definitivno. I tek tada, nakon što se SDA otrese naslijeđa familije Izetbegović i protjera sve one čengiće, bičak-čiće, brankoviće, džaferoviće, ceriće, novi-stari predsjednik te stranke može bez demago-gije i lažnog evropejstva izjavi-ti da vodi modernu desničar-sku stranku, kao što to tvrdi u razgovoru za ovaj broj magazi-na Start. A da bi se to dogodilo, Tihić prethodno mora pobijedi-ti 26. maja. I na taj način stvo-riti ozbiljne preduvjete da svoju i buduću Izetbegovićevu stran-ku odvede u višegodišnju opo-ziciju. Gdje obje SDA sa svim svojim kriminalcima i sjecikesa-ma moraju biti ukoliko želimo da Bosna i Hercegovina posta-ne normalna država.

nije pošten onoliko koliko se u javnosti predstavlja, iako imam pouzdane podatke da se posljed-njih godina čvrsto povezao sa kriminaliziranim privatizacij-skim tajkunima, mada vidim da Čovićbudalu, unatoč svemu, dakle, ipak vjerujem (mada u SDA ni u šta i nikad ne možeš biti si-guran) da će 26. maja ove go-dine konačno biti skinuta vje-štačka aura nad Izetbegovićem mlađim. Vjerujem da će posli-je 26. maja taj ljubimac sara-jevskog podzemlja i set postopravo lice i kao gubitnik Kon-gresa SDA krenuti u osnivanje

nove stranke u koju će skupiti sav onaj šljam i kriminalizira-ni polusvijet kojim je godina-ma okružen i koji ga ovih dana ohrabruje medijskim najavama da tada, nakon što se SDA otrese naslijeđa familije Izetbegović i protjera sve one čengiće, bičak-čiće, brankoviće, džaferoviće, ceriće, novi-stari predsjednik te stranke može bez demago-gije i lažnog evropejstva izjavi-ti da vodi modernu desničar-sku stranku, kao što to tvrdi u razgovoru za ovaj broj magazi-na Tihić prethodno mora pobijedi-ti 26. maja. I na taj način stvo-riti ozbiljne preduvjete da svoju i buduću Izetbegovićevu stran-ku odvede u višegodišnju opo-ziciju. Gdje obje SDA sa svim svojim kriminalcima i sjecikesa-ma moraju biti ukoliko želimo da Bosna i Hercegovina posta-ne normalna država.

PET MINUTA

PIŠE: Bakir Hadžiomerović

[email protected]

VODI NAS DO DNA samo SDA

POZNAVANJE DRU[TVA

Vjerujem da će poslije 26. maja taj ljubimac sarajev-skog podzemlja i „mi-ster deset posto“ ko-načno pokazati svoje pravo lice i kao gubit-nik Kongresa SDA kre-nuti u osnivanje no-ve stranke u koju će skupiti sav onaj šljam i kriminalizirani pol-usvijet kojim je godi-nama okružen i koji ga ovih dana ohra-bruje medijskim na-javama da „Tihić gubi definitivno“

Bosna i Hercegovina bi mogla ostati i bez posljednje kapi krvi iz Zavoda za transfuzijsku medi-cinu Federacije u slučaju neke veće saobraćajne nesreće jer su rezerve krvi već u alarmantno niskim količinama. Doktori u ovoj instituciji smatraju da je do toga doveo nemar direktorice Hasije Hadžić. Njihove izjave i pismeni dokazi otkrivaju da je krvna slika ovog Zavoda izrazito loša te stvaraju opravdanu sumnju u mobing, nestručnost i malverzacije u ovoj instituciji

Loša krvna slika države

ZDRAVLJE

Haos u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije

Krvna slika države ovime se kvari, a to će se vidjeti tek za nekoliko godina. Otjerani su kvalitetni doktori i primljeni nestručni ljudi. Testovi krvi se rade lošewww.startbih.info

20

ZDRAVLJE

21

Loša krvna slika državeKrvna slika države ovime se kvari, a to će se vidjeti tek za nekoliko godina. Otjerani su kvalitetni doktori i primljeni nestručni ljudi. Testovi krvi se rade lošeKrvna slika države ovime se kvari, a to će se vidjeti tek za nekoliko godina. Otjerani su kvalitetni doktori i primljeni nestručni ljudi. Testovi krvi se rade loše

ZDRAVLJE

Markica: ZdravljeU Zavodu za transfuzijsku medici-

nu Federacije čini se da je sve mo-guće. Zaposlenik sa osnovnom ško-lom radi posao inžinjera i planira informatizaciju u višemilionskom projektu u kojem se umjesto friži-dera za krv kupuju frižideri za kolače. Doktorima je za-brenjeno korište-nje računara bez pismene dozvole direktorice Hasije Hadžić!? Umjesto u razvijeni računarski informacioni sistem, podaci o davaocima unose se u papirne kartone. Zaštitari pri-sustvuju stručnim doktorskim sa-stancima a do kraja godine će bi-ti postavljene nadzorne kamere pa će Zavod biti siguran poput cen-tralnog zatvora.Prema riječima dvoje visokopozi-

cioniranih doktora ove institucije čija imena na njihovo insistiranje

ne možemo objaviti i dokumena-ta do kojih je Start došao, posto-ji osnovana sumnja da se u ovom Zavodu dešava mobing, finansij-ske malverzacije, nemar te preva-re. Zbog toga se na sudu trenut-no protiv direktorice Hadžić vode tri procesa. U jednom

već završenom presuđeno je u ko-rist Jasminke Kurilić i ona će biti vraćena na posao nakon nezakon-skog otkaza.

Mali milioniKrvna slika države ovime se kvari,

a to će se vidjeti tek za nekoliko go-dina, kažu naši sagovornici.

- Ljudi nisu svjesni koliko je ovo ozbiljno i opasno. Otje-rani su kvalitet-ni doktori i pri-mljeni nestručni ljudi. Testovi kr-

vi se rade loše - kaže naš sagovor-nik i dodaje kako je u Zavodu uve-den policijski režim koji značajno utječe na kvalitet rada.Zbog navodnog nemara direkto-

rice Hadžić, odnosno nestručnosti ljudi koje je ona dovela u Zavod, kvalitet kontrole krvi nije ni izbli-za dobar. Još gore od toga, Zavod radi sa tako malim količinama da bi jedna veća saobraćajna nesreća

mogla iscrpiti i posljednju kap kr-vi, kažu naši sagovornici.- Mi smo naučili da sve ispod

150 doza smatramo alarmantnim stanjem. U Zavodu danas ima 70 doza - kaže naša sagovornica koju također brine i kvalitet kupljenih

kesa za krv zbog navodne ušte-

de.Za razliku od doktorice Kurilić,

na posao se neće moći vratiti Av-do Subašić, navodni inžinjer, ali u stvarnosti bivši honorarno zaposle-ni radnik sa završenom osnovnom školom! Njemu je za, također na-vodne, inžinjerske usluge mjeseč-no plaćano 1.600 maraka. Mada nikada nije bio stalno zaposlen, Subašiću su povjeravani projekti

planiranja adaptacije prostora za Centar za hemofiliju i Centar za tkivnu tipizaciju ko-je je on, kao takozva-ni inžinjer,odobravao. Direktorica Hadžić tvr-di kako on nikada ni-je bio uključen u ovaj projekat.

- Obzirom da nije medicinski radnik, on niti je planirao ni-ti je bio zadužen za realizaciju projekta Centar za hemofiliju - kaže direktorica Hadžić.Dopis iz novembra 2007. godine

o idejnom rješenju tehničke službe Zavoda za osnivanje Centra za he-mofiliju pokazuje sasvim suprot-no. Subašić je potpisnik ovog do-

planiranja adaptacije Obzirom da nije medicinski

www.startbih.info

”Oduzet mi je računar kao osnovno sredstvo za rad jednog stručnog savjetnika za odnose s javnošću i time se pokušalo onesposobiti me u radu, premještena sam u različite kancelarije s obrazloženjem da mi nije potrebna stolica”

dera za krv kupuju frižideri za kolače. Doktorima je za-brenjeno korište-nje računara bez pismene dozvole

Hasije !? Umjesto

u razvijeni računarski informacioni

svjesni koliko je ovo ozbiljno i opasno. Otje-rani su kvalitet-ni doktori i pri-mljeni nestručni ljudi. Testovi kr-

vi se rade loše - kaže naš sagovor-

Mi smo naučili da sve ispod 150 do-

za smatramo alarman-tnim stanjem. U Zavodu danas ima 70 doza

PIŠE: Semir Mujkić

tri procesa. U jednom kesa za krv zbog navodne

22

ušte-

planiranja adaptacije prostora za Centar za hemofiliju i Centar za tkivnu tipizaciju ko-je je on, kao takozva-ni inžinjer,odobravao. Direktorica Hadžić tvr-di kako on nikada ni-je bio uključen u ovaj projekat.

planiranja adaptacije

Kupovani su frižideri za kolače a ne za krv

Hadžić: Korištenjem laboratorijske opreme za surfanje dovodi se u

pitanje rad ove tehnike

ZDRAVLJE

kumenta, kao inžinjer naravno, i u njemu se navodi da šefovi od-sjeka nisu imali primjedbi na idej-no rješenje. Za ovaj je centar Federalno mini-

starstvo zdravstva u 2007. i 2008. godini izdvojilo po pola milio-na maraka. Hadžićeva kaže ka-ko će projekat biti završen u julu ove godine.- Taj je projekat trebao davno bi-

ti završen - kaže naša sagovorni-ca, doktorica zaposlena u Zavodu koja nije željela da objavimo nje-no ime i dodaje kako je Centar za hemofiliju pravljen nestručno: Kupovani su frižideri za kolače a ne za krv.Subašić nije jedini zaposlenik ovog

Zavoda čija je diploma bila falsifi-cirana. Rasema Jažić i danas je se-kretar Zavoda uprkos dopisu Prav-nog fakulteta u Sarajevu iz decembra 2007. godine koji dokazuje da je Rasema Jažić tek nediplomirani student ovog fakulteta.Hadžićeva, inače bivša načelnika

Općine Travnik, i na tom poslu je imala sudsku presudu za vraća-nje na posao Ilhama Aščića. Pre-sudom Općinskog suda u Travni-

ku od prije dvije godine Aščić je vraćen na posao i na štetu općin-skog budžeta isplaćena mu je šte-ta napravljena otkazom. Bivša glasnogovornica Općine

Travnik Suada Karajko tvrdi da je također bila žrtva mobinga ta-dašnje načelnice Hadžić. U svom pismu Upravnom odboru Zavo-da kaže kako je Hadžićeva zadr-žala metodologiju rada iz načel-ničkih dana.Oduzet mi je računar kao osnov-

no sredstvo za rad jednog stručnog savjetnika za odnose s javnošću i time se pokušalo onesposobiti me u radu, premještena sam u različite kancelarije s obrazloženjem da mi nije potrebna stolica i kontinui-rano provođenje različite, slobod-no mogu reći, bolesne radnje stva-rajući nemoguću situaciju u kojoj ljudi jednostavno napuštaju posao, piše u svom pismu Karajko i opi-suje atmosferu koju stvara ovakav odnos prema radnicima a kakva je danas u Zavodu prema riječima naših sagovornik: U takvoj situa-ciji, one najnemoćnije je natjera-la da za nju odrađuju one prljave stvari kao što su prenošene poruka,

informacija o tome šta, ko, kada i gdje priča o njoj, čime je stvorena bolesna atmosfera u kojoj se naj-manje radilo a najviše strahova-lo za posao.Slična situacija trenutno je i u fe-

deralnom Zavodu. Naši sagovorni-ci kažu da za korištenje računara moraju tražiti pismenu dozvolu di-rektorice te da su im izbrisane po-slovne e-mail adrese. Hažićeva ka-že kako se radi o mjerama zaštite računarskog sistema.- U Zavodu računarska oprema

je vezana za sofisticiranu anali-tičku laboratorijsku tehniku, te su njihov hardver i softver na-mijenjeni isključivo za obradu laboratorijskih podataka. Kori-štenjem ove laboratorijske opre-me za surfanje dovodi se u pita-nje rad ove tehnike, a to znači prijeti paraliza funkcionisanja uzimanja i konzervacije, obrade i distribucije krvi i krvnih kom-ponenata - kaže Hadžićeva koja se potrudila doktorima obezbijediti jedan kompjuter za korištenje pu-

nih 24 sata.Čini se da sve što se detaljnije po-

gleda u ovom Zavodu nema puno veze sa čistim poslom. Računar-ski informacioni sistem kojim su se evidentirali davaoci odjednom se više ne koristi, a za novi, prema riječima direktorice Hadžić, treba oko 300.000 dolara. Nepostoja-nje elektronske evidencije davao-ca stvara mogućnost manipulaci-je brojem davalaca i količina krvi, kažu naši sagovornici. Nekoliko doktora obraćalo se i Sa-

fetu Omeroviću, federalnom mi-nistru zdravstva te Safetu Halilo-viću, ministru za ljudska prava i izbjeglice, ali ove institucije nika-da nisu ozbiljno reagirale. Mini-star Omerović nije uspio pronaći vremena da odgovori na naša pita-nja iako nas je zamolio da traženi intervju obavimo pismeno. Htje-li smo ga pitati kako je moguće da direktorica i dalje obavlja posao ia-ko je Upravni odbor Zavoda 9. no-vembra 2007. godine donio odlu-ku o njenoj smjeni.

23

že kako se radi o mjerama zaštite računarskog sistema.

je vezana za sofisticiranu anali-tičku laboratorijsku tehniku, te su njihov hardver i softver na-mijenjeni isključivo za obradu laboratorijskih podataka. Kori-štenjem ove laboratorijske opre-me za surfanje dovodi se u pita-nje rad ove tehnike, a to znači prijeti paraliza funkcionisanja uzimanja i konzervacije, obrade i distribucije krvi i krvnih kom-ponenata potrudila doktorima obezbijediti jedan kompjuter za korištenje pu-

”Oduzet mi je računar kao osnovno sredstvo za rad jednog stručnog savjetnika za odnose s javnošću i time se pokušalo onesposobiti me u radu, premještena sam u različite kancelarije s obrazloženjem da mi nije potrebna stolica”

informacija o tome šta, ko, kada i gdje priča o njoj, čime je stvorena bolesna atmosfera u kojoj se naj-manje radilo a najviše strahova-lo za posao.

deralnom Zavodu. Naši sagovorni-ci kažu da za korištenje računara moraju tražiti pismenu dozvolu di-rektorice te da su im izbrisane po-slovne e-mail adrese. Hažićeva ka-že kako se radi o mjerama zaštite že kako se radi o mjerama zaštite

Ministar Omerović nije odgovorio na pitanja kako je moguće da direktorica i dalje obavlja posao iako je Upravni odbor Zavoda donio odluku o njenoj smjeni

Čitam nedjeljni komentar koji jasno kaže / tko ne misli ovako taj kleveće i laže / ljudi bez kalibra i ideje / ufu-ravaju nam istine crno-bijele / inve-sticije su probile plafon, troše se kre-diti / svuda mnogo paranoje, svi su do grla u krizi / a mi htjeli da bude-mo centar svijeta / kineski sindrom za mnoga ljeta / ... / svako malo ne-ko se pospe pepelom po glavi / opre-znost iznad svega, budi pametan stari / a kaj ti tu možeš ne budi lud / oni budu tebe, rista, ravno na sud / ... / udarac u glavu me brutalno dovlači svijesti / ako ne slušaš kurvin sine ne-ćeš ni jesti /...“Svi totalitarni režimi liče jedan na

drugog. Tako i ova Johnnyjeva pje-smica, napisana u sasvim drugom kontekstu i za režim sa sasvim dru-gačijim ideološkim obrascem, savr-šeno odgovara i aktuelnom režimu u Republici Srpskoj. Režimu u ko-me se sudi novinarima kojima ob-dusmani-zločinci ne uspiju smjesti-ti metak u čelo. Režimu koji otpušta sa posla profesorice ekonomije, jer se usude govoriti protiv njega i Njega. Režimu čija policija mlati a sudovi na zatvorske kazne osuđuju djevoj-ke koje se na predizbornom skupu, na užas mase zombija, usude preki-dati Vođu povicima „Lopove!“. Re-žimu čiji ga se podanici plaše (i isto-vremeno mu pružaju podršku – jer

je stvorio paranoičnu atmosferu stra-ha od Drugoga i Drugačijeg, u ko-joj fašizam izgleda kao izlaz). Režimu koji je u kućni pritvor stavio i Boga i sad, preko povampirenih inkvizitora u mantijama, određuje ko mu može prići, a ko ne. Režimu koji organizu-je linčovanja, kamenovanja, pa i ubi-stva usred svog glavnog grada. Reži-mu u kome mafija na vlasti prijeti op-štim krvoprolićem ukoliko se takne u njeno pravo na ne-smetanu pljačku. I, konačno – režimu u kome, kao i u sva-kom totalitarnom (i samo u njima) napad na Vođu je-ste(!) napad na Re-žim i Tvorevinu ko-joj je na čelu (i tu je Seljačina potpuno u pravu! A oni koji to negiraju ili prikriva-ju istinu ili lažu sa-mi sebe).

SEPTIČKA JAMA HARISA SILAJD-ŽIĆA No, ni režim Milorada Dodika, ni gangsterski dnevni bilten bošnjač-kog medijsko-građevinskog tajkuna Radončića, i pripadajući mu medij-sko-propagandni psi koje povremeno pušta s lanca, ni klerikalni pedofilni, homofobni i istinofobni podstreka-

či zločina, ni politička bagra u parla-mentu, ni unutar-federalna anarhija, ne mogu biti opravdanje za pruženu ruku višestrukom povratniku u zlo-čin protiv Države i Naroda, notornom Harisu Silajdžiću, koju je, ovih dana, da bi tragedija bila veća, ovom poli-tičkom davljeniku (koji se batrga u septičkoj jami svojih promašaja) pru-

žio lider 60-minu-taške medijske ge-rile. Umjesto da čudovište, bez mi-losti, definitivno dokusuri, dok je na koljenima.Neprijatelj mog

neprijatelja je moj prijatelj? Ma, jok! Nek se svi zajed-no gone u pizdu materinu. Naci-onalističko-ma-fijašku. To što se banda počela me-đusobno razraču-navati nije razlog ni za sažaljenje ni

za pomoć, nikome od njih.U uvodniku jednog od izdanja iz Ava-

zove ergele, koncipiranog da imitira nezavisne magazine (ne bi li se uva-lio na „njihovu teritoriju“ i time ko-načno dohakao malobrojnoj skupini medijskih lučonoša, koji su održa-li svjetlo u nacionalističkom mraku, svih ovih poratnih godina, i koji su

gazdi tog nedonoščeta dugogodišnja kost u grlu i smetnja njegovim mafi-jaškim projektima), lamentira se nad sudbinom odrednice „bosanski“ u na-zivima gradova Bosanski Brod i Bo-sanska Kostajnica. Iako je, sama po sebi, izvađena iz ši-

reg konteksta priče o bosanskoj tra-gediji, primjedba sasvim OK!, ona u sebi nosi klasičnu silajdžićevsku pre-varu, zamagljivanje stvarnosti i od-vraćanje pažnje od suštinskog pro-blema. Kroz kvazi-patriotizam, nudi nam sofisticirani (i zbog toga još opa-sniji) bošnjački nacionalizam (valjda niko neće biti dovoljno glup da me pokuša demantovati imenom potpi-snika teksta i natjera na objašnjava-nje elementarnih pojmova).Bosni i Hercegovini, naime, nije do-

hakao (iznutra je razorio, onemogu-ćio i uništava njene posljednje ostat-ke) agresivni srpski nacionalizam (kao ni isti takav hrvatski), nego po-tihi bošnjački! Problem Bosne i Hercegovine, nai-

me, nije u imenu gradova u Republi-ci Srpskoj (pa ni u imenu te tvorevi-ne, koje, definitivno, izaziva mučninu svakog normalnog – nije za to potreb-no biti „nacionalno osviješćen“), nego u, i bez formalne odrednice u imenu, bošnjačkom(!) Sarajevu, (bilo bukval-no, bilo kao metafori za prostor pod kontrolom bošnjačkih nacionalista), koje je umjesto kao svjetionik i mo-ralni i svaki drugi uzor, izgrađeno kao

Dodik je, kada je Silajdžić krenuo sa svojim scenarijem Velikog Povratka, bio manje-više stati-sta. U međuvremenu je, van prvobitnog scenarija i raspodjela uloga, napredovao do, istovre-meno, glavnog glumca i režisera bosanske drame. Ali, to ne amnestira Silajdžića od odgovor-nosti za sve što se dešava i činjenica je da bi naši današnji životi bili bitno drugačiji, i gotovo sigurno – bolji, da nas Haris Silajdžić, prije izvjesnog vremena, nije odlučio usrećiti svojim po-vratkom u politiku

PIŠE: Samir Šestan

NEPRIJATELJ MOJIH NEPRIJATELJA

MI NIJE PRIJATELJ

LIKOVI I NEDJELA

Od Dodikovog nasilnog primitivizma do Silajdžićevog kvazi-patriotizma

Haris Silajdžić je, naime, od Dodika napravio unutrašnjeg neprijatelja Bosne i Hercegovine, a od sebe, Sarajeva i Bosne i Hercegovine – vanjskog neprijatelja Republike Srpskewww.startbih.info

24

stva usred svog glavnog grada. Reži-mu u kome mafija na vlasti prijeti op-štim krvoprolićem ukoliko se takne u njeno pravo na ne-smetanu pljačku. I, konačno – režimu u kome, kao i u sva-kom totalitarnom (i samo u njima) napad na Vođu je-ste(!) napad na Re-žim i Tvorevinu ko-joj je na čelu (i tu je Seljačina potpuno u pravu! A oni koji to negiraju ili prikriva-ju istinu ili lažu sa-

septičkoj jami svojih promašaja) pru-žio lider 60-minu-taške medijske ge-rile. Umjesto da čudovište, bez mi-losti, definitivno dokusuri, dok je na koljenima.

neprijatelja je moj prijatelj? Ma, jok! Nek se svi zajed-no gone u pizdu materinu. Naci-onalističko-ma-fijašku. To što se banda počela me-đusobno razraču-navati nije razlog ni za sažaljenje ni

za pomoć, nikome od njih.

Da, ja sam politič-ki idiot i potpuno

promašen lik i ovog tre-nutka podnosim ostav-ku na sve dužnosti koje obavljam i odlazim u penziju. No, pošto mi se, naravno, ne može vjero-vati na riječ, jer je ovo 500-ti put da „Samo jed-nom podnosim ostav-ku“, evo vam je napisme-no. Pa ko slagao magarac bio i šutanjem u guzicu u Tursku protjeran bio

25

NEPRIJATELJ MOJIH NEPRIJATELJA

MI NIJE PRIJATELJOd Dodikovog nasilnog primitivizma do Silajdžićevog kvazi-patriotizma

Haris Silajdžić je, naime, od Dodika napravio unutrašnjeg neprijatelja Bosne i Hercegovine, a od sebe, Sarajeva i Bosne i Hercegovine – vanjskog neprijatelja Republike Srpske

LIKOVI I NEDJELA

nacionalno-vjerski tor, gotovo identi-čan ostalima i u potpunoj suprotnosti sa predstavom o samom sebi. Umje-sto da ono, kao istinski multietnički i multikulturni grad vladavine prava i individualnih sloboda, multireligij-ski ali sekularni, bude etalon po ko-me će se ravnati ostali i snaga koja će pozitivnim primjerom dovesti do že-ljenih promjena u čitavoj zemlji, nje-govi poratni vladari su ga koncipirali kao bošnjački odgovor istom mjerom, na nacionalnu isključivost svojih „par-tnera u vlasti“. Ili, da to kažemo tako – umjesto da izgrade Sarajevo koje će biti uzor Republici Srpskoj i kad-tad je upristojiti, denacifikovati i humani-zovati, njima je, očigledno, Republika Srpska uzor prema kome transformi-šu Sarajevo (na isti način na koji im je Dodik, sa svojim totalitarnim obrascem vladanja, nedosanjani san i evidentna frustracija, koju zasad još moraju da tr-

pe, zbog prisustva stranaca i nemoguć-nosti da medije u svom okruženju stave pod kontrolu, kao što je to sa svojima učinio laktaški diktator). Razaranje Bosne i Hercegovine u

njenom idealističkom, multinacio-nalnom-konfesionalnom-kulturnom smislu, nije počelo velikosrpskom i velikohrvatskom agresijom na ovu državu i masovnim kvislinškim po-kretom unutar BiH, proizvedenim iz fašiziranih, postkomunističkim naci-onalizmom opijenih „matica“, nego izdajom bosanskih patriota svih na-cija, od strane Alije Izetbegovića i Stranke demokratske akcije, koji su početni široki front borbe protiv fa-šistističkog okupatora i domaćih mu sluga (da se poslužim tom „komuni-stičkom“ formulacijom) vremenom suzili na svojevrsnu islamsku revolu-ciju. Prevarivši, kao i svojevremeno (u NOB-u) komunisti, masu iskrenih patriota i iskoristivši ukazanu prili-ku za sprovođenje svog uskog ideo-loškog cilja. Početak kraja Bosne i Hercegovine

nije bila agresija (koja, sama, Bosnu i Hercegovinu nije mogla uništiti) ne-go uklanjanje Srba i Hrvata iz Armi-je RBiH, njena agresivna islamizacija i pretvaranje od legitimne multietnič-ke armije jedne države u stranačku i vjersku miliciju, po uzoru na blisko-istočne. Proces, koji je zajedno sa do-vođenjem radikalnih arapskih vjer-

skih fanatika i tolerisanjem zločina na teritoriji pod kontrolom Armi-je RBiH, i doveo do toga da rat ko-ji je počeo kao klasična agresija i od-brana od nje završi kao – građanski i međuetnički! Velikosrpski i velikohrvatski nacio-

nalizam atakovali su na Bosnu i Her-cegovinu kao teri-toriju, ali je njenu smrt kao ideje omo-gućio bošnjački na-cionalizam (prista-janjem na identičan filozofski, politički i etički obrazac, le-gitimirajući kvislin-ge kao legitimne predstavnike naroda i žrtvujući bh. patriote drugih nacionalnosti, zarad bratskog dogovora nacionalista). Za-to danas i imamo i nemamo Bosnu i Hercegovinu. Imamo je kao formal-

ni teritorijalno-administrativni okvir, ali je ona kao ideja, možda i defini-tivno, izgubljena.Jedina nada za nju, naime, je politič-

ki potpuno neralna – ukidanje boš-njačkih nacionalnih stranaka, kako je to, nedavno, predložio profesor Enver Kazaz. Jedina nada je, naime, napu-štanje politike reciprociteta i izgrad-nja stvarnog humanog multietničkog društva na teritoriji na kome su Boš-njaci većina. Upravo onog, dakle, či-me bošnjački nacionalisti plaše svoje ovce – kao, Srbi imaju svoje(!), Hrva-ti svoje(!), a sad bi neki izdajnici htje-li da ono malo bošnjačkog(!) bude i srpsko i hrvatsko. Da. I upravo u to-me je bit čitave priče. I upravo na tome se razotkriva licemjerje tobo-žnjeg bošnjačkog patriotizma i zala-ganja za građansku BiH. I upravo to onemogućava reintegraciju društva i čini neostvarivim tobožnji cilj boš-njačkih „patriota“ s prikrivenim na-cionalističkim pretenzijama – povra-tak istinskog multietničkog društva, po uzoru na predratno.Da multietničko građansko druš-

tvo, ravnopravnih pojedinaca i naro-da, u kome nema mjesta bilo kakvoj majorizaciji i ugrožavanju ljudskih i kolektivnih prava, vide kao poželjni oblik uređenja, u kome bi voljeli ži-vjeti, a ne kao sredstvo za ostvarenje dominacije na teritoriji čitave drža-ve, izgradili bi ga, kad već ne mogu

na čitavom prostoru, a ono na dijelu zemlje na kome imaju većinu i moć da to sprovedu u djelo. No, faktičko stanje na tom dijelu zemlje - od total-nog minoriziranja političkog uticaja drugih naroda, preko etnički gotovo potpuno „čistih“ rukovodnih mjesta u javnim preduzećima i organizacijama

do gradnje bogo-molja kao svojevr-snog obilježivača vlasništva nad te-ritorijem i većin-skog ideološkog nasilja, putem uvo-đenja vjeronauka u obdaništa npr. – sve govori.

HULJE IZ VICEVA ili O UKUSIMA SE NE RASPRAVLJA Haris Silaj-džić je, u tom kontekstu, paradigma bošnjačkog nacionalizma. Za razliku

od Dodika, s kojim ga najčešće pore-de, koji je, definitivno, najružnije, ili bar najprimitivnije, lice srpskog na-cionalizma (bar onog bez kame i ru-ku do lakata u tuđoj krvi), Silajdžić nije najružnije lice bošnjačkog na-cionalizma. Nego, naprotiv, možda i najpristojnije. Ali, istovremeno, i najpogubnije. Zato što se lažno pretstavlja. I, klasič-

no miloševićevski, prisvajajući i zlou-potrebljavajući državu i njene simbole, i uvijajući svoj nacionalizam u oblan-du građanskog, čini dvostruku štetu – s jedne strane, obmanjuje istinske patriote i građanski orijentisane po-jedince (ili ih, jednostavno, čini ne-vjerodostojnim jer im je isprostitui-sao priču), a s druge strane (možda još opasnije) onemogućava politič-kim protivnicima iz druga dva na-roda svaku vezu sa državom. Haris Silajdžić svoj „patriotizam“

i „borbu za Bosnu i Hercegovinu“ uporno dokazuje rastjerujući sve od nje. Ignorišući osnovni postulat da ne postoji monoetnički patriotizam u višenacionalnoj zajednici. Patrioti-zam i nacionalizam, u takvoj zajednici, se isključuju. I, s tog stanovištva, sve bošnjačke nacionalne stranke su an-tidržavne i antipatriotske. Kao što su antidržavni i antipatriotski svi mono-nacionalni „patriotski blokovi“.„Nacionalizam je glad za moći, po-

miješan sa samozavaravanjem. Svaki

nacionalist zna biti flagrantno neiskre-nm ali on je također – budući svjestan da služi nečemu većem od njega sa-moga – nepokolebljivo siguran da je u pravu“, napisao je u svom eseju o nacionalizmu, još 1945. Eric Blair, poznatiji kao George Orwell.Nerijetko, ta nepokolebljiva uvje-

renost u vlastitu ispravnost poprima obličje groteske, kao kada je pri ne-davnom gostovanju na Federalnoj televiziji (u emisiji koja stvarno zna iznervirati svojim apsurdnim izborom tema, ali nećemo sad o tome) Irfan Ajanović, jedan od tragikomičnih li-kova iz SDA-ove parlamentarne er-gele, insistirao da je SDA najmanje crna od šest crnih tačaka vladajuće koalicije. (aferim!)Bilo kakva (ne nužno duboka) ana-

liza lako dokazuje da su sav patrio-tizam i građanska orijentacija Hari-sa Silajdžića samo plod zloupotrebe

riječi, kojima je promijenjen smisao. Kad god Silajdžić kaže „građani“, on misli na Bošnjake. Kad god govo-ri o Bosni i Hercegovini, on govori o okviru koji će omogućiti bošnjač-ku dominaciju na što većem prosto-ru – čime, da bi apsurd bio veći, pro-stor za život Bošnjaka, zapravo, čini sve manjim.Haris Silajdžić je lik iz onog vica ko-

me jadnik kojeg on „brani“ (govoreći siledžiji „Hajd’ udari ga još jednom, ako smiješ“), na kraju, modar od ba-tina, preklinjući zavapi: „Nemoj me branit više, matere ti.“Pošto nije glup (ne zato što mislim

da je posebno pametan, nego zato što je ovo u nastaku krajnje očito) on zna da svako njegovo spominjanje Bosne i Hercegovine i samo njegovo poli-tičko postojanje, sprečava bilo kakvu (ionako beznačajnu) mogućnost po-vratka prije svega velikosrpskim pro-jektom zaluđenih bosanskih građana, svojoj državi. Iole moralna osoba, io-le patriotski nastrojen građanin BiH bi istog trenutka podnio ostavku i nestao sa političke scene. No, Ha-ris Silajdžić je, suprotno rečenom, uvijek spreman vlastiti ego i politič-ki položaj staviti ispred interesa Dr-žave i Naroda.Kao što je, uostalom, zarad vlastitog

spektakularnog povratka na političku scenu srušio Aprilski paket i stvorio Milorada Dodika, kakvog ga danas

26www.startbih.info

Početak kraja Bosne i Hercegovine nije bila agresija nego uklanjanje Srba i Hrvata iz Armije RBiH, njena agresivna islamizacija i pretvaranje od legitimne multietničke armije jedne države u stranačku i vjersku miliciju, po uzoru na bliskoistočne

cegovinu kao teri-toriju, ali je njenu smrt kao ideje omo-gućio bošnjački na-cionalizam (prista-janjem na identičan filozofski, politički i etički obrazac, le-gitimirajući kvislin-ge kao legitimne

javnim preduzećima i organizacijama do gradnje bogo-molja kao svojevr-snog obilježivača vlasništva nad te-ritorijem i većin-skog ideološkog nasilja, putem uvo-đenja vjeronauka u obdaništa npr. – sve govori.

Zarad vlastitog spektakularnog

povratka na političku scenu srušio je Aprilski paket i stvorio Milorada Dodika, kakvog ga da-nas znamo

LIKOVI I NEDJELA

znamo, te, u više navrata, spašavajući vlastitu kožu, spasio i njega, u doba kada je odluka međunarodne zajed-nice o njihovom zajedničkom ukla-njanju bila još moguća. Patriota i mo-ralna osoba nikad ne bi dvojio – čak i da se osjeća potpuno nevinim, svoj život (a da ne govorimo o političkoj poziciji) bi bez razmišljanja dao za uklanjanje očite opasnosti za državu za koju se on, navodno, zalaže. Navodno! To je ključna riječ. Koja

objašnjava sve u vezi sa Harisom Si-lajdžićem i njegovim političkim dje-lovanjem. Uz onu o patriotizmu kao posljednjem utočištu hulja.

ŠUTANJE U GUZICU ili O UNUTRAŠ-NJIM I VANJSKIM NEPRIJATELJI-MA Pogubnost političkog djelova-nja Harisa Silajdžića, najuočljivija je upravo na razlaganju njegovih zaslu-ga za stvaranje Dodika, što podrazu-mijeva i zasluge za trenutni status Re-publike Srpske, koji nije bio jači ni u doba rata, sa svim tenkovima JNA, koljačima, siledžijama, mučiteljima, logorima i masovnim grobnicama ugrađenim u njene temelje.Haris Silajdžić je, naime, od Dodika

napravio unutrašnjeg neprijatelja Bo-sne i Hercegovine, a od sebe, Saraje-va i Bosne i Hercegovine – vanjskog neprijatelja Republike Srpske. No, u svim društvima, a pogotovo pri-

mitivnim, kao što je naše (ili: kao što

su naša), unutrašnji neprijatelj razara državu, dok je vanjski učvršćuje i sna-ži. „Naročito nova tvorevina npr. nova država ima potrebu više za neprijate-ljima nego za prijateljima“, zaključio je još poodavno Nietzsche. Haris Silajdžić je, dakle, svojim po-

vratkom na političku scenu i nizom katastrofalnih poteza (od obaranja ustavnih promjena, nerealnih očeki-vanja od presude haškog Suda prav-de, zahtjeva za ukidanjem RS, preko prokockane prilike u vezi policijske reforme, poigravanja sa Srebrenicom i njenim izdvajanjem iz RS, protra-ćenom podrškom međunarodne za-jednice, spašavanja Dodika od smje-ne,...) istovremeno dao sve što je potreb-no za snaženje Re-publike Srpske, do nivoa u kome je od osamostaljenja dije-li samo trenutna ru-ska nezainteresova-nost za konflikt sa Zapadom, i, Bosnu i Hercegovinu osla-bio gotovo do kraj-nje granice, dovode-ći u pitanje njen opstanak.I onda, nakon svega, u jednom od

nezavisnih sarajevskih magazina (ne pitajte me kako je to moguće, ja sam preglup za to) biva inauguriran u „ne-formalnog lidera novog patriotskog

bloka na političkoj sceni Federacije“. I sam sebe predstavlja kao nenacio-nalistu, patriotu i građanski orijenti-sanog političara.Iz političke je teorije poznato da je,

recimo, fašistička ideologija mani-pulirala autentičnim narodnim hti-jenjem za istinskom zajednicom i društvenom solidarnošću. Zaborav-lja se, naime, da se Zlo, svojim sljed-benicima, gotovo nikad ne predstav-lja kao Zlo, nego kao Dobro. Zli su uvijek oni drugi. Tako su „komunisti zapalili Raichstag“, „Poljska je napala Njemačku“, „Milošević je branio Ju-goslaviju“, „Vojska RS nije izvršila ge-nocid nego je štitila Srbe“ a „Haris Si-lajdžić brani Bosnu i Hercegovinu“. Još jedno Silajdžićevo karakteristič-

no obilježje našlo je mjesta u Orvelo-vom eseju: „Svakog nacionalistu pro-goni vjerovanje da se prošlost može mijenjati.“

Ono što je strašno je da povremeno uspijeva da ubijedi u svoju iskrenost i one koji su, u suštini, neprijatelji sve-ga onoga što on zaista (ispod svoje gra-đanske i patriotske maske) jeste – istin-ske antinacionaliste i stvarne a ne lažne patriote. Naprosto se radi o neprihvat-ljivim greškama koje kasnije svi skupo plaćamo. Greškama koje nastaju zbog neshvatanja činjenice da često uopšte nije važno šta se kaže, nego - ko je to rekao. A ne postoji ništa(!) što može reći Haris Silajdžić u što bi se trebalo vjerovati i što može imati ikakav di-gnitet. Osim ako sljedeće gostovanje na Federalnoj televiziji ne iskoristi da bi rekao: „Da, ja sam politički idiot i

potpuno proma-šen lik i ovog tre-nutka podnosim ostavku na sve duž-nosti koje obav-ljam i odlazim u penziju. No, po-što mi se, narav-no, ne može vje-rovati na riječ, jer je ovo 500-ti put da „Samo jednom podnosim ostav-

ku“, evo vam je napismeno. Pa ko sla-gao magarac bio i šutanjem u guzicu u Tursku protjeran bio.“Naprosto je zapanjujuće da nam je

potpuno jasno da je Milošević zlou-potrijebio bivšu državu i njene simbo-

le, i da ju je „braneći“ totalno uništio, ali nam farsa od reprinta istorije, koja nam se odvija pred očima, u Silajdži-ćevoj organizaciji, nije jasna.(???)„Nek mi neko nađe i jednu moju

izjavu koja je nacionalistička“ poteže Silajdžić „krunski argument“, negira-jući tvrdje da je nacionalista. E, pa, nek nam Silajdžić nađe i jednu naci-onalističku izjavu Slobodana Milo-ševića. I jel to išta govori ili mijenja u suštini onoga što je bio Balkanski Kasapin? A, podsjetimo se, kad se već bavimo besmislenim izjavama, i svojevremenih uvjeravanja medijskog tajkuna koji će kasnije postati poznat kao analni otvor na Vođinoj guzici – da Milorad Dodik nije nacionalista. Ne, nego sam ja. Il, recimo, Željko Komšić i Marko Vešović.Na kraju, ostaje nam samo nada da

je fra Ivo Marković bio u pravu ka-da je ustvrdio da „nemaju perspekti-

ve oni koji žele i dalje živjeti od nei-zliječene rane svoga naroda“.

P.S. ili POSLIJE JEBANJA NEMA KAJANJA To što je Dodik u među-vremenu postao sam sebi dovoljan, što je potrošenog Silajdžića odbacio, čim se od efikasnog strašila za unu-trašnje potrebe pretvorio u ruinirani objekat sažaljenja (što se poklopilo sa rezultatima posljednjih lokalnih izbora, ali se radi o kompleksnijem problemu) i što je opasnost koja sa-da prijeti od njega neuporediva sa onom koja prijeti od Silajdžića, ko-ji se pretvara u beznačajnu olupi-nu koju niko ne shvata ozbiljno (i koju bivši mafijaški saradnici šuta-ju po svojim novinama, a partijsko članstvo napušta), ne umanjuje Si-lajdžićevu odgovornost za trenutno stanje. On ga je, naime, proizveo. Dodik je, kada je Silajdžić krenuo sa svojim scenarijem Velikog Po-vratka, bio manje-više statista. To što je, u međuvremenu, van prvo-bitnog scenarija i raspodjela uloga, napredovao do, istovremeno, glav-nog glumca i režisera bosanske dra-me, ne amnestira Silajdžića od od-govornosti za sve što se dešava. Naši današnji životi bili bi bitno drugačiji (i gotovo je sigurno – bolji!) da nas Haris Silajdžić, prije izvjesnog vre-mena, nije odlučio usrećiti svojim povratkom u politiku.

27

bloka na političkoj sceni Federacije“. I sam sebe predstavlja kao nenacio-nalistu, patriotu i građanski orijenti-sanog političara.

recimo, fašistička ideologija mani-pulirala autentičnim narodnim hti-jenjem za istinskom zajednicom i društvenom solidarnošću. Zaborav-lja se, naime, da se Zlo, svojim sljed-benicima, gotovo nikad ne predstav-lja kao Zlo, nego kao Dobro. Zli su uvijek oni drugi. Tako su „komunisti zapalili Raichstag“, „Poljska je napala Njemačku“, „Milošević je branio Ju-goslaviju“, „Vojska RS nije izvršila ge-nocid nego je štitila Srbe“ a „Haris Si-lajdžić brani Bosnu i Hercegovinu“.

no obilježje našlo je mjesta u vomgoni vjerovanje da se prošlost može mijenjati.“

Početak kraja Bosne i Hercegovine nije bila agresija nego uklanjanje Srba i Hrvata iz Armije RBiH, njena agresivna islamizacija i pretvaranje od legitimne multietničke armije jedne države u stranačku i vjersku miliciju, po uzoru na bliskoistočne

jednice, spašavanja Dodika od smje-ne,...) istovremeno dao sve što je potreb-no za snaženje Re-publike Srpske, do nivoa u kome je od osamostaljenja dije-li samo trenutna ru-ska nezainteresova-nost za konflikt sa Zapadom, i, Bosnu i Hercegovinu osla-bio gotovo do kraj-nje granice, dovode-ći u pitanje njen opstanak.

bi rekao: „Da, ja sam politički idiot i potpuno proma-šen lik i ovog tre-nutka podnosim ostavku na sve duž-nosti koje obav-ljam i odlazim u penziju. No, po-što mi se, narav-no, ne može vje-rovati na riječ, jer je ovo 500-ti put da „Samo jednom podnosim ostav-

ku“, evo vam je napismeno. Pa ko sla-

Zlo, svojim sljed-benicima, gotovo

nikad ne predstavlja kao Zlo, nego kao Dobro. Zli su uvijek oni drugi. Ta-ko su „komunisti zapa-lili Raichstag“, „Poljska je napala Njemačku“, „Milošević je branio Jugoslaviju“

LIKOVI I NEDJELA

Naši današnji životi bili bi bitno drugačiji da nas Haris Silajdžić, prije izvjesnog vremena, nije odlučio usrećiti svojim povratkom u politiku

Makadamski PUT DO ŠKOLE

OBRAZOVANJE

Školovanje ženske djece u bh. selima

www.startbih.info28

KULAŠIN: ”U Travniku se dešavalo da u jednoj školskoj godini po stotinu djevojčica prestane školovanje nakon četvrtog razreda”

Mersija Goran zaklela se da će nje-na sedmogodišnja kćerka Almira iz mjesta Ramića brdo u blizini Turbeta završiti osnovnu školu. Prva u svojoj porodici. Almirina sestra i dvojica braće stigli su tek do petog razreda kada su zbog neimaštine morali na-pustiti školu i početi raditi. - Za nju ću se boriti kada bih mo-

rala prositi - kaže Mersija koja još od septembra svaki dan vodi svoju kćerku u školu, sjedi ispred učioni-ce dok traju njeni časovi i ponovo je odvodi kući makadamom dugim nekoliko kilometara.Ove godine 20 mališana iz Srednjo-

bosanskog kantona nije imalo takvu sreću i savjesne roditelje pa nisu ni upisani u školu. Protiv njihovih ro-ditelja podnesene su prekršajne pri-jave i oni će platiti kaznu od 500 do 1.000 maraka jer sprečavaju obave-zno osnovno obrazovanje svoje dje-ce, ali na kraju vjerovatno ipak neće poslati svoju djecu u školu.Broj djece koja propuštaju osnov-

no obrazovanje manji je za oko pet puta nego prije nekoliko godina, a promijenili su se i razlozi njihovog nedolaska. Refija Kulašin, inspek-torica za obrazovanje Srednjobosan-skog kantona, kaže kako je od proš-le godine veći broj muške djece bez

osnovnog obrazovanja i da je sve ma-nje ženske djece koja zbog tradici-onalnog odnosa prema njima pre-kidaju školovanje. - U Travniku se dešavalo da u

jednoj školskoj godini po stotinu djevojčica prestane školovanje na-kon četvrtog razreda - kaže Kula-šin i objašnjava da takvih slučajeva u travničkoj regiji više nema te da se mijenjaju roditeljska opravdanja za neškolovanje djece.

Zdravljenje dušeGlavni razlog dječijeg nedolaska u

školu postalo je siromaštvo zbog kojeg moraju zarađivati sa roditeljima.- Uzroci su široki ali se mogu sve-

sti na socijalne prilike porodice u kojima žive, nemogućnost plaća-nja prevoza i plaćanja udžbenika, čak i odjeće i obuće, tradicijski ele-ment neshvaćanja značaja osnov-nog obrazovanja pa čak i apatija - kaže Refija Kulašin.Almirina sestra Amela bila je do-

bra učenica, nije obnavljala razrede, ali je ipak morala prekinuti školo-vanje jer nije imala novca za odje-ću, hranu i udžbenike.- Volila bi da sam završila nego

išta - kaže Amela dok u ruci drži svoju jednogodišnju kćerku.Amela je u školu išla u patikama

čak i po dubokom snijegu. Život

ove porodice nije se ni danas po-pravio. Niko nije zaposlen, a pre-življavaju od snalažljivosti majke i pomoći drugih. U trošnoj kući njih šestero spavaju i borave u jedi-noj uređenoj sobi. - Ja nemam ništa svoje. Zdraviš

dušu a ni sam ne znaš čim - ka-že Mersija.U trci sa životom ona Almiru nije

upisala u matičnu knjigu rođenih, pa zbog toga nikada nije ni dobila poziv da je upiše u školu.- Činjenice govore da mi imamo

jedan broj nevidljive djece koja ni-su upisana u matičnim službama i ne nalaze se na spiskovima rođene djece. To su najčešće izbjeglice ko-

je još mijenjaju adresu stanovanja, ili iz romske populacije kojima ne možete ući u trag. Ove godine smo imali sedmero djece koje nikako nismo mogli naći na prijavljenoj adresi - objašnjava Kulašin.Mersiji nije trebao poziv. Uz po-

moć direktora i nastavnika i još uvi-jek bez rodnog lista upisala je Al-miru u školu Karaula sa deset dana zakašnjenja.- Na majku je veliki dojam ostavi-

lo to što njen mlađi sin nije završio školu. Poučena tim iskustvom, ona je sama dovela djevojčicu i upisa-la je. Bili smo pozitivno iznenađe-ni. Svaki dan je dolazila i čekala je i onda je vodila kući - kaže Ja-

PIŠE: Semir Mujkić

29

Makadamski PUT DO ŠKOLE

OBRAZOVANJE

Tradicionalni odnos prema školovanju djece na selima, posebno ženskoj, čini se da se mijenja kao i razlozi neupisivanja djece u škole. Ove je godine u Srednjobosanskom kantonu više muš-ke djece koja nisu u svojim školskim klupama. Umjesto tradicionalno nepravednog odnosa pre-ma ženskoj djeci, danas je krajnje siromaštvo glavni razlog izostanka iz škole. Ono, međutim, nije spriječilo Almiru Goran iz sela blizu Turbeta da uprkos svim preprekama krene na nevjero-vatni put da postane prva osoba u porodici sa završenom osnovnom školom

KULAŠIN: ”U Travniku se dešavalo da u jednoj školskoj godini po stotinu djevojčica prestane školovanje nakon četvrtog razreda”

Kulašin: Gdje je besplatan prevoz manji je procenat djece koja ne pohađaju nastavu

sna Eminović, školska pedagoginja, i objašnjava kako je Almira bila jako vezana za majku pa se teško prilago-đavala bez njenog prisustva.Danas su joj, kaže Eminović, za-

hvalni što je upisala dvjevojčicu u školu. Uprkos svim problemi-ma Almira redovno dolazi u školu i za uslove u kojima živi ima do-bre ocjene. Škola joj se toliko svi-djela da sada želi postati učiteljica kada odraste.- Promijenit ću ime u Hasiba

jer mi se tako zove učiteljica - kaže stidljivo Almira. - Dijete se kroz svoje

obrazovanje i soci-jalizira, stiče i dru-ge vještine i kom-petencije koje ne može steći bez škole. Pogoto-vo kod nas jer te porodice nema-ju taj obrazovni nivo, njima je škola nešto što

je važnije možda nego nekoj dru-goj djeci iz obrazovanih porodica gdje se živi uz knjigu, nauku, zna-nje i poglede na život koji daju sa-mopouzdanje i osnažuju samosvi-jest kod djece - objašnjava Kulašin i naglašava da je to zakonska obave-za roditelja: Djeca obično kažu ne-će u školu, ali mislim da oni samo prate šta im roditelji govore.

Zato što je ženskoNaše osnovno obra-

zovanje u nadležno-sti je kantona i en-titeta u Republici Srpskoj pa ne po-stoje zbirni podaci o broju djece koja bi trebala biti u školskim klupama. Ipak, uz pomoć organizacije Save the Children iz Norveške, inspektori su došli do određenih zakonitosti prili-kom napuštanja školovanja.Ono se najčešće napušta nakon če-

tiri završena razreda a nešto rjeđe pri samom kraju školovanja, odnosno u sedmom ili osmom razredu. To se najčešće dešava u slučajevima kada dijete obnavlja razrede i pređe za-konsku granicu od 15 godina, do kada se obavezno školovati. Prelo-

mi, kako ih naziva Refija Kulašin, najčešće se dešavaju kada djeca na-kon četvrtog razreda iz područne prelaze u matične škole. Do sada je bio daleko veći broj žen-

ske djece koja su napuštala školova-nje, ali se taj trend zaustavio.- Prethodnih godina je bio najveći

broj djevojčica, uglavnom sa sela, a u 95 posto slučajeva radi se o Boš-njacima - objašnjava Kulašin.Ovu školsku godinu u SBK-u ni-

je počelo 43 dje-ce, ali se taj broj prepolovio na-kon reakcije ško-la i inspektorata. Kulašin objašnja-va da se roditelji-

ma prvo objasni da su zakonski oba-vezni slati djecu, a ako to ne uspije, ide se sa prekršajnom prijavom na-kon čega većina roditelja ipak po-šalje svoju djecu u školu.Procenat djece koja ne pohađaju

nastavu također se smanjuje ukoli-ko im se obezbijede osnovni finan-sijski uslovi za školovanje. - Gdje je besplatan prevoz manji

je procenat djece koja ne pohađa-ju nastavu - kaže Kulašin.Pedagoginja Eminović vjeruje da

30www.startbih.info

OBRAZOVANJE

je važnije možda nego nekoj dru-goj djeci iz obrazovanih porodica gdje se živi uz knjigu, nauku, zna-nje i poglede na život koji daju sa-mopouzdanje i osnažuju samosvi-jest kod djece i naglašava da je to zakonska obave-za roditelja: će u školu, ali mislim da oni samo prate šta im roditelji govore.

Zato što je žensko

zovanje u nadležno-sti je kantona i en-titeta u Republici Srpskoj pa ne po-stoje zbirni podaci o broju djece koja bi trebala biti u školskim klupama. Ipak, uz pomoć organizacije Children došli do određenih zakonitosti prili-kom napuštanja školovanja.

tiri završena razreda a nešto rjeđe pri samom kraju školovanja, odnosno u sedmom ili osmom razredu. To se najčešće dešava u slučajevima kada dijete obnavlja razrede i pređe za-konsku granicu od 15 godina, do kada se obavezno školovati. Prelo-

Zato što je ženskoNaše osnovno obra-

zovanje u nadležno-sti je kantona i en-titeta u Republici Srpskoj pa ne po-stoje zbirni podaci o broju djece koja bi trebala biti u školskim klupama.

Ovu školsku godinu u SBK-u ni-je počelo 43 dje-ce, ali se taj broj prepolovio na-kon reakcije ško-la i inspektorata. Kulašin objašnja-va da se roditelji-

ma prvo objasni da su zakonski oba-

Djeca obično ka-žu neće u školu,

ali mislim da oni samo prate šta im roditelji govore

Senad Seferović: Dok se počne razvijati nema ništa od toga

vezana za majku pa se teško prilago-đavala bez njenog prisustva.đavala bez njenog prisustva.Danas su joj, kaže Eminović, za-

hvalni što je upisala dvjevojčicu u školu. Uprkos svim problemi-ma Almira redovno dolazi u školu i za uslove u kojima živi ima do-bre ocjene. Škola joj se toliko svi-i za uslove u kojima živi ima do-bre ocjene. Škola joj se toliko svi-i za uslove u kojima živi ima do-

djela da sada želi postati učiteljica

Promijenit ću ime u Hasiba jer mi se tako zove učiteljicakaže stidljivo Almira.

Dijete se kroz svoje obrazovanje i soci-jalizira, stiče i dru-ge vještine i kom-petencije koje ne može steći bez škole. Pogoto-vo kod nas jer te porodice nema-ju taj obrazovni nivo, njima je

đavala bez njenog prisustva.Danas su joj, kaže Eminović, za-

hvalni što je upisala dvjevojčicu u školu. Uprkos svim problemi-ma Almira redovno dolazi u školu i za uslove u kojima živi ima do-bre ocjene. Škola joj se toliko svi-i za uslove u kojima živi ima do-bre ocjene. Škola joj se toliko svi-i za uslove u kojima živi ima do-

djela da sada želi postati učiteljica

Promijenit ću ime u Hasiba jer mi se tako zove učiteljica - jer mi se tako zove učiteljica - jer mi se tako zove učiteljicakaže stidljivo Almira.

Dijete se kroz svoje obrazovanje i soci-jalizira, stiče i dru-ge vještine i kom-petencije koje ne može steći bez škole. Pogoto-

Pedagoginja Eminović vjeruje da bi još više roditelja nagovorili da pošalju svoju djecu u školu ukoliko bi im društvo obezbijedilo besplatan obrok

Ovu školsku godinu u SBK-u nije počelo 43 djece, ali se taj broj prepolovio nakon reakcije škola i inspektorata, kada je roditeljima objašnjeno da su zakonski obavezni slati djecu

31

bi još više roditelja nagovorili da pošalju svoju djecu u školu ukoli-ko bi im društvo obezbijedilo be-splatan obrok. - To bi bilo rasterećenje za rodi-

telje. Posebno u vrijeme ekonom-ske krize.Nažalost, čak i uz svu pomoć poput

udžbenika, besplatnog prevoza i ruk-

saka, pa čak i besplatne ishrane djece, Romi i dalje pred-njače u zanemarivanju školovanja. Najčešći razlozi su korištenje djeteta za prošnju, kaže Rizvan Sefe-rović, predsjednik Udruženja Bah-

talija Roma Turbe i stanovnik rom-skog sela Bešlija. U njemu je sa-

mo jedna osoba zaposlena, ali rade i djeca i roditelji.

- Bave se prikupljanjem sekundarnih sirovina, prosjačenjem. Moraju roditeljima zarađivati

- kaže Seferović.Broj romske djece

koja idu u školu zna-čajno se povećao u posljednje tri go-dine ali problem nedolaska na na-stavu i dalje nije riješen. Rizvan nam objašnjava da jedan dan odu u školu a onda ne idu sljede-ćih pet. Žen-ska djeca naj-češće idu samo prva četiri razre-da, tek da nauče pisati, objašnja-

va Hašim Seferović i objašnjava to time što su žensko, jebiga.- Dok se počne razvijati nema ni-

šta od toga - dobacuje Senad Sefe-rović dok u svom dvorištu ispija pi-vo i ispravlja stare eksere. Rizvan se ljuti na svoje seljane jer ne

tjeraju djecu u školu i prisjeća se kako je bos i u poderanoj ali čistoj košulji odlazio u školu tri kilometra daleko. Za dvije godine završio je četiri.- Da su svjesni koliko je važno

obrazovanje, slali bi djecu pa makar i oni bili gladni - kaže Rizvan.U školu u Turbetu ove je godine upi-

sano 32 djece Roma. Hazim Zolo-ta, školski pedagog, kaže kako se oni dobro uklapaju, ali da su na nastavi neredovni. Nastavnici ove škole od svojih plata im kupuju sendviče kako bi ih što više zadržali u školi.Statistika kaže da u tome uspi-

jevaju jer su područja sa velikim brojem neškolovane djece uglav-nom nestala. - To je ogroman skok i promjena

- smatra Refija Kulašin.

saka, pa čak i besplatne ishrane talijaskog sela Bešlija. U njemu je sa-


Bave se prikupljanjem sekundarnih sirovina, prosjačenjem. Moraju roditeljima zarađivati


koja idu u školu zna-čajno se povećao u posljednje tri go-dine ali problem nedolaska na na-stavu i dalje nije riješen. Rizvan nam objašnjava da jedan dan odu u školu a onda

prva četiri razre-da, tek da nauče pisati, objašnja-

saka, pa čak i besplatne ishrane djece, Romi i dalje pred-njače u zanemarivanju školovanja. Najčešći razlozi su korištenje djeteta za prošnju,

Rizvan Sefe-, predsjednik

Udruženja

saka, pa čak i besplatne ishrane djece, Romi i dalje pred-njače u zanemarivanju školovanja. Najčešći razlozi su korištenje djeteta za prošnju,

Rizvan Sefe-, predsjednik

Udruženja Bah-

talijaskog sela Bešlija. U njemu je sa-


- Bave se prikupljanjem sekundarnih sirovina, prosjačenjem. Moraju roditeljima zarađivati


koja idu u školu zna-čajno se povećao u posljednje tri go-dine ali problem nedolaska na na-stavu i dalje nije riješen. Rizvan nam objašnjava da jedan dan odu

prva četiri razre-da, tek da nauče pisati, objašnja-

Rizvan Seferović: Da su svjesni koliko je važno obrazovanje, slali bi djecu pa makar i oni bili gladni Almira: Promijenit ću ime u Hasiba

jer mi se tako zove učiteljica

Ovu školsku godinu u SBK-u nije počelo 43 djece, ali se taj broj prepolovio nakon reakcije škola i inspektorata, kada je roditeljima objašnjeno da su zakonski obavezni slati djecu

OBRAZOVANJE

Zli dusi u TrebinjuSTAV

Pogled sa juga (2)

Zubac ima pripremljenu opširnu dokumentaciju o Ćukovom i bratovom kriminalu, koja će sačekati i novu vlast, te stoga Ćuk na pominjanje imena Gorana Zupca skače kao jarac i crveni ko bulka pored prugewww.startbih.info

32

Sutradan, 11.03, održana je lokal-na skupština, na kojoj se očekivalo i učešće Željka de Torkemade. Ali od poraza koji je pretrpio prethodni dan nije se uspio konsolidovati, pa je osta-vio na cjedilu svoje zobmije. Sjedni-ca, sa njim ili bez njega, opet je bila farsa i lakrdija. Pričalo se o svemu, a najmanje o dnevnom redu. Grad je, tvrdilo se, bezbjednosno ugrožen od žute štampe, zlih duhova (Gregori-jana, Vaskovića, Babića, Sekulovića, Stevovića, koga li još?) a ne od po-plava, neispravne vode za piće, na-pada na opozicione lidere i građane, te od ekstremno klerikalnih grupa, o čemu je bilo najmanje riječi. Ćuk je opet iskoristio nesreću drugih (oruža-ni i bombaški napad) da bi sebe pri-kazao humanistom. Narodu je bacio udicu zvanu poziv specijalnoj jedinici da tobože riješi kriminal u Trebinju. Kao da je ovo Bejrut. U stvari, Ćuk se želi obračunati sa načelnikom CJB Trebinje Goranom Zupcem, koji mu je kost u grlu, jer njim ne može ma-nipulisati. Prema našim informacija-ma, Zubac ima pripremljenu opširnu dokumentaciju o Ćukovom i brato-vom kriminalu, koja će sačekati i no-vu vlast, te stoga Ćuk na pominjanje imena Gorana Zupca skače kao jarac i crveni ko bulka pored pruge. Narav-no, svaka vlast uvijek ima svoje gradske lude koje imaju epizodne uloge. Ovaj put je to bio konobar Masleša, koji se pojavio za govornicom Skupštine i ot-krio da iza napada na vladiku Željka i RS stoje strane obavještajne službe. Naravno, radi se o konobaru kome je Ćurologova vlast obećala nacionalnu penziju a koji se, usput, druži sa pen-

zionisanim pukovnikom KOS-a. Sve je jasno. No, vratimo se “cirkusu” zva-nom skupština. O vođenju i poštiva-nju poslovnika suvišno je bilo šta pi-sati. Opet se sam prozvao “Tucmalj ili Macoglav”, svejedno je! Ljudi već znaju da se radi o “mlađoj seoskoj lu-di“. On već sebe vidi kao narodnog poslanika što mu je Ćuk obećao ako izbace iz SNSD-a Munišića, Rajčevi-ća, Natali Ninko-vić, Dragana Aleksi-ća, Tomaša Brnjoša, Vojku Dedović, Mi-ra Krstovića, Belog Šukića i ostalu stra-načku konkurenciju. Naravno, ako prije toga svi ne završe u bajbukani pjevaju-ći “Zenica Blues”. Tucmalja možemo zvati svakako, jer je u želji da se dokaže i pokaže, otkrio ono o čemu mi pišemo nekoliko bro-jeva. To je da CIKO (čitaj: Đoko Vuči-nić) nije uplatio radnicima doprinose za plate u posljednje dvije godine! Pa

se postavlja pitanje kako ga je Željko Tokremada “prikucao” na tablu do-brotvora “Diznilenda”? Kako su mu odbornici SO Trebinje davali prola-znu ocjenu u posljednje dvije godine? Ko je sakrio te podatke ako su istiniti? Upravni odbor firme ili računovod-stvo u kome radi i Vučinićeva žena? Da li je u svemu učestvovao brat Ra-

domir-Rafa (zva-ni “ništa ja, ljudi, ne znam”) ili neko iznad njega? Ka-ko na sve to pri-staju radnici CI-KO-a? Eto vam posla, inspekcijo i policijo! Tako-đe, Macoglav je slagao da mu ni-ko u porodici ne radi. Isto kao što

je Ćurolog slagao da ima platu ispod 3.000 KM, a stvarna plata u 2008. go-dini mu je iznosila preko 4.000 KM bez ostalih poslova i provozija. Tuc-malj je sakrio od građana koji su slu-šali radio prenos skupštine da njegov

brat radi u kući “mraka i užasa” kod Vučinića (pa mu zato nabacuje i pa-re), i da mu je kompletna porodica zaposlena. I to, da su se svi zaposlili od dolaska SNSD-a na vlast! Tucma-lju, ne javljaj se više, izgubićeš obećani poslanički mandat a zbog tebe će ne-ko otići u zatvor! Onda su se redom počeli javljati “novomučenici”, biv-ši komunisti, ateisti i otpadnici, koji su se donedavno hvatali za dugmad kada bi vidjeli sveštenika. Ali su se s pojavom Slobodana Miloševića preo-bratili, i petokraku zamijenili krsto-krakom, a za šefa novog Centralnog komiteta u Trebinju postavili jedno-glasno Grigorija-Željka Torkemadu. KADA KOMUNISTI POSTANU NACIONALISTI, TADA IMAMO FAŠIZAM. I tako su svi redom bra-nili novi CK, šefa Torkemadu, po-čev od Manojla Slobovog do Mrdi-ća Dobrovog, te prizivali zle duhove i zavjere koje žele da destabilizuju nji-hov mirni dugogodišnji lopovluk. Ne znaju oni da je Dostojevski predvidio u svom romanu Zli dusi njihov dola-zak (oktobarsku satansku revoluciju). Ali znaju i pokušavaju da spriječe re-voluciju u glavama naših ljudi. I ne uspijeva im. Jer se “Poniženi i uvrije-đeni” bude i svaki dan ih je sve više. To zna i Torkemada. Zato su Zli du-si oktobarske revolucije u panici. Do-brov Mrdić je “najtiši” i najveći profi-ter u cijeloj priči. Sve je iz uže familije zaposlio u posljednje dvije godine. Ne-davno su “službe” otkrile da je stan u Banjaluci, za koji je pričao da je pod zakupom, u stvari njegov! Stan je do-bio kao nagradu (stan je generalno re-novirao prije dvije godine) za učešće u mahinacijama za vrijeme svog direk-torovanja u Elektroprivredi RS. Zbog

Tekst političkog magazina Stav o vladiki Grigoriju poprilično je potresao političko-vjerski esta-blišment u Trebinju. Istog dana kada je magazin trebao biti u trafikama, na prodajnim mjestima u Trebinju nije bilo moguće pronaćiti niti jedan primjerak. Pretpostavlja se da su vladika Grigo-rije i njegovi politički partneri otkupili kompletan tiraž. Znatiželjni Trebinjci su nabavljali novi-nu u drugim gradovima i kopirane primjerke dijelili po gradu. Kako bismo probili ovu medijsku blokadu, magazin Start je u dva nastavka objavio ovaj vrlo detaljni tekst magazina Stav

STAV

PIŠE: (STAV )

33

Tekst političkog magazina Stav o vladiki Grigoriju poprilično je potresao političko-vjerski esta-

Zli dusi u Trebinju

Zubac ima pripremljenu opširnu dokumentaciju o Ćukovom i bratovom kriminalu, koja će sačekati i novu vlast, te stoga Ćuk na pominjanje imena Gorana Zupca skače kao jarac i crveni ko bulka pored pruge

poslanika što mu je Ćuk obećao ako izbace iz SNSD-a Munišića, Rajčevi-ća, Natali Ninko-vić, Dragana Aleksi-ća, Tomaša Brnjoša, Vojku Dedović, Mi-ra Krstovića, Belog Šukića i ostalu stra-ra Krstovića, Belog Šukića i ostalu stra-ra Krstovića, Belog

načku konkurenciju. Naravno, ako prije toga svi ne završe u bajbukani pjevaju-ći “Zenica Blues”. Tucmalja možemo zvati svakako, jer

Da li je u svemu učestvovao brat Ra-domir-Rafa (zva-ni “ništa ja, ljudi, ne znam”) ili neko iznad njega? Ka-ko na sve to pri-staju radnici CI-KO-a? Eto vam posla, inspekcijo i policijo! Tako-đe, Macoglav je slagao da mu ni-ko u porodici ne radi. Isto kao što

je Ćurolog slagao da ima platu ispod

Dobrov Mrdić je “najtiši” i najveći

profiter u cijeloj priči. Sve je iz uže familije za-poslio u posljednje dvi-je godine. Nedavno su “službe” otkrile da je stan u Banjaluci, za koji je pri-čao da je pod zakupom, u stvari njegov!

Ali znaju i pokušavaju da spriječe re-voluciju u glavama naših ljudi. I ne uspijeva im. Jer se “Poniženi i uvrije-đeni” bude i svaki dan ih je sve više. To zna i Torkemada. Zato su Zli du-si oktobarske revolucije u panici. Do-brov Mrdić je “najtiši” i najveći profi-ter u cijeloj priči. Sve je iz uže familije zaposlio u posljednje dvije godine. Ne-davno su “službe” otkrile da je stan u Banjaluci, za koji je pričao da je pod zakupom, u stvari njegov! Stan je do-bio kao nagradu (stan je generalno re-novirao prije dvije godine) za učešće u mahinacijama za vrijeme svog direk-torovanja u Elektroprivredi RS. Zbog

Grigorijev satanski eska-dron objesti, lopovluka, beščašća i terorizma čine:Dražen Tupanjanin, tzv. sveštenik, Stevan Kovače-vić, tzv. sveštenik,Strahinja Janjić, tzv. “pivopija”, Dra-žen Šegrt, šef kampa, po-tomak čuvene pravoslav-ne porodice Šegrt, dobro poznate u Nevesinju, tač-nije u Kifinom Selu, Pero Marić, neuspješni košarkaš

i dezerter, Goran Mišković, Grigorijeva i Ćurolologova

čista savjest, Tomislav-Ća-ko Spaić, Grigorijev, pekar, mlekar, apotekar, Slavoljub-Pitbul Durić, rođak i maser u muškom košarkaškom klubu SL IAT-Leotar, Mio-drag Batinić, budući va-trogasac i zet Brana Dur-suna... Zajedničko za sve Grigorijeve kerbere je što su na koritu – plaćeni za zločine i napade po nalo-gu šefa Torkemade!

Ko su odmetnici iz SPC i teroristi

STAV

toga je i procesuiran a još ga drže pod raznim ucjenama zbog poslova koje je obavljao za finansiranje i podršku re-žimu Slobodana Miloševića. Naš izvor iz BIA takođe nam je otkrio da ima stan i u Beogradu, ali se vodi na ime druge osobe. Mrdić je rasturio Soci-jalističku partiju i pretvorio je u pri-vatno preduzeće za rješavanje egzi-stencijalnih problema svoje porodice i kumova! Iz izvora bliskih osnivači-ma i utemeljivačima SP-a u Trebinju, saznajemo da se ponovo okupljaju i organizuju sa jednim jedinim ciljem – da smijene omraženog Mrdića i ku-move, i partiju vrate članstvu i osiro-mašenom narodu. Braću Ivankovi-će, doktore po zvanju, a lupetala po znanju, sramota je bilo slušati na ovoj sjednici. Sreća pa se u familiji očeku-je još jedna doktorska prinova. Radi se o prištinskom studentu koji sada doktorira na postdiplomskim studi-

jama u Malom Mokrom Lugu na te-mu: minimalna plata u RS i kako je još više oboriti! Za njega će se sigur-no daleko čuti.

Načelnik kriminalaNaravno, sve to je začinio “načelnik

svih građana”, koji u posljednje vri-jeme ne vadi naše novine iz usta! Ta-ko je za vlastitu nesposobnost, kata-strofalni budžet koji je sam skrojio a izglasali mu ga podanici i ucijenjeni odbornici, pokušao optužiti opozi-ciju i nezavisne medije. Oni su krivi (čitaj: Nikola Sekulović) za sve. I to što je IAT fabrika gotova, kako reče Grigorije, i što neće biti aerodroma i Risorta, pa onda ni izmišljenih rad-nih mjesta. Kakva svjetska ekonom-ska kriza. To se u Trebinju ne može primiti. Sve bi se riješilo i narod usre-ćio samo kada bi se Stav ućutkao. Oni bi bili najsrećniji kada bi se sa-mo slušao radio grobara, čiji je direk-tor Vučinić odlučio da dijeli sudbinu ove vlasti. Zato na radiju grobara ne postoji drugo mišljenje i opozicioni stavovi se uopšte ne saopštavaju. Zna Vučinić da su mu ovo posljednji da-ni i da poslije pada Milorada Dodi-ka i Ćurologa slijedi odgovornost za nesavjesno poslovanje, krađe i štetu koju je nanio Trebinju za posljednjih 20 godina svog poltronskog direkto-rovanja. Najtragičnija stvar na ovoj skupštini je usvojeni budžet koji će

sigurno produbiti ekonomsku krizu i izazvati još veća nezadovoljstva u gra-du. Budžet je izglasan sa 20 glasova za 15 minuta! Poslije čega je sjedni-ca prekinuta. Glasali su i “ucijenjeni” PDP-ovci Milenko Krunić i Slavko Vučurević (koji će svakako biti smje-njen), ali i jedan odbornik SDS-a Ne-đo Đuričić! Kažu da je uvertira za usva-janje budžeta bi-la vesela. Milenko Krunić, predsjednik komisije za budžet i budući doktor a la Ivankovići, predla-gao je da se usvo-ji uslovni budžet!!! Treba pitati dr Kru-nića koga je mislio i kako usloviti? Neki odbornici iz skupštinske većine (uglavnom mlađi) bunili su se protiv ogromnih izdvajanja za kulturu u go-

dini krize, gdje Ćuk, Mrdić, Vučinić i ekipa operu 100 000–150.000 KM! Mrdić Dobrov je bio najuporniji u odbrani sume za pranje, a argument mu je bio da je Trebinje prepoznat-ljivo po kulturi i zato Stav udara po simbolu grada! Zato je odmah po-slije prekida sjednice otrčao do Do-ma kulture da sa Vučinićem prelije još jednu godinu “ležanja” na nov-cu i muci građana Trebinja. Grigori-jevi zamorčići su tražili radna mjesta za svoju “sektu” (sekretaricu i voza-ča) ali i za brata “đeda Filipa”, koji je najuren iz ženskog fudbalskog klu-ba, kako smo i najavili. Naravno da brat kleptomančić nije dobio posao jer Ćuk ne benda 2% ove zamorči-će koje kontroliše preko Inkvizitora Grigorija. Nastavak sjednice bio je neviđeni cirkus. Nije bilo nikakvih diskusija osim demagoškog nastupa “šetača” Mrdića, koji je kritikovao re-gulacioni plan “Centar” a onda, po običaju, glasao za njega. Mrdić je o jadu zabavio pola Banjaluke i cije-lo Trebinje kako bi mu se dodijelilo 1.000 m2 zemljišta za snahin bazen i kuće na Gradini a sada se brine za izgled centra grada. Takođe, ni na ovoj sjednici se nije pojavio pred odbor-nicima regulacioni plan “Južni ulaz/izlaz” jer direktor HET-a traži da se na njegovoj njivi ucrta zgrada sa pet spratova! Naravno da mu u ovim ra-botama kurirske poslove obavlja “luda

đeda Filipa”. Inače, direktor HET-a je u panici jer je, izgleda, po novom zakonu, ipak u sukobu interesa, što bi značilo gubitak odborničkog man-data, ali i određene sankcije. Posljed-nja tačka dnevnog reda 4. sjednice, izbor članova školskih odbora, kre-nula je naopako jer skupštinska ve-

ćina nije imala nego 15 glasova, pošto je jedan od-bornik (dr Sorajić) napustio sjedni-cu, a do tada po-slušni PDP-ovci, uvrijeđeni izda-doše Ćuka! Ka-da je Ćuk vidio da mu prijedlozi

za školske odbore padaju kao kruš-ke, rekao je predsjedavajućem Savi-ću „pauza, pauza... prekidaj, zar ne vidiš da propadosmo“! Savić u prvi

mah nije htio prekinuti sjednicu, ali poslije Ćukove prijetnje da će pozva-ti telefonom Željka de Torkemadu, Savić je usred glasanja, protivno po-slovniku i zdravoj pameti, prekinuo sjednicu. Pauza je trajala pola sata, dok Ćukovi terijeri nisu pronašli dr Sorajića. Sjednica je nastavljena po-što se Sorajić pojavio u sali i izglasa-ni su sa 16 glasova preostali člano-vi školskih odbora! Ćuk je u pauzi sjednice, u kafiću “Casa“, prijetio neposlušnim odbornicima PDP-a i DNS-a, aludirajući da će se sve po-javiti u Stavu! Kažu da je tom prili-kom, uvrijeđeni i poniženi, Milenko Krunić pokazao da ima malo hrabro-sti, jer je Ćuka otresao obećanjem da više neće glasati za njega. A to ćemo tek da vidimo.

Ako nemate hljeba, jedite kolačePoslije „dobrih vijesti“ (koje su oči-

gledno bile dimna bomba) (05.03) vezanih za rješavanje dugogodišnjih nagomilanih problema i IAT, odno-sno tvrdnji da će ovaj gigant preći sa sadašnjih programa na druge, kao što su proizvodnja hrane i konditorskih proizvoda, samo nekoliko dana ka-snije, kao grom iz vedra neba, odje-knula je vijest da se Gazda Draško-vić povlači iz svih poslova „zbog loše poslovne klime i ambijenta u IAT“. Šta se desilo za četiri dana pa je Gaz-

da promijenio mišljenje, pitali su se mnogi radnici, poslovodstvo ali i gra-đani Trebinja? Da li je u pitanju plan, za koji se odavno zna u Trebinju, da Gazda sa Inkvizitorom de Torkema-dom i Ćukom sve pretvori u građe-vinsko zemljište i proda biznismeni-ma iz Hrvatske (Matunovo i Grigorijevo Neimarstvo se već izvuklo iz posla iz-gradnje zgrada u Gorici i prepustilo posao nekoj Hrvatskoj firmi) ili je u pitanju klasičan bijeg, gdje je cilj izvu-ći novac, vidjećemo uskoro! Sve smr-di na već viđenu i namještenu igru uništavanja srpske privrede preko srp-skih tajkuna. Ali krenimo redom. Od-mah poslije ove vijesti uključuju se u priču orkestrirani režimski mediji i sindikati. Oni ovu Dodikovu i Gri-gorijevu kriminalnu privatizaciju iz 2006. godine pokušavaju prebaciti na sasvim drugi teren. Prvo „Gazdin sin-dikat“, kojim i dalje upravlja Pjato

Ivanković, optužuje Belenzadin sin-dikat rudara i metalaca, i njegovog lo-kalnog lidera Boška Pikulu da su štraj-kom prije godinu dana upropastili IAT!!! Zar jedan štrajk od nekoliko dana može uništiti tako moćnog Gaz-du? Naravno da ne! IAT je dokrajči-lo loše kadriranje Gazde i nepoznava-nje materije, jer burgije nisu keksi. Onda ti isti, po nalogu Ćuka i Pjata, drže konferenciju za štampu i cijelu priču prebacuju na politički teren, gdje optužuju Pokret za Trebinje i SDS da su organizatori zavjere protiv IAT! Onda se u kampanju uključuje i SNSD-ova kanalizaciona cijev zva-na Fokus,koji objavljuje da se sve ra-di po nalogu Lagumdžije! Pjato čak donira sto komada kanalizacionih ci-jevi koje dijele po Industriji alata. Lju-di se smiju kada gledaju i slušaju uci-jenjene i prljave spodobe koje ponavljaju kao papagaji jednu te istu priču “za-vjera, zavjera”... No, kasno je za laži. Gotovo je. Narod je provalio sve pre-vare. Pa su tako priče o Silajdžićima, Teharanu i zavjerama prošlost i ne prolaze više. Radi se, prije svega, o Ri-stu-Piku Pravici, izdanku porodice koja je iskasapila sjekirom kaluđera u manastiru Tvrdoš, ali i pobila, pa on-da metkom u glavu ovjerila, destine ljudi u II svjetskom ratu po ljubomir-skim selima! Pravica posljednjih 15 godina nije radio u IAT već je poprav-ljao automobile direktorima (usput

34www.startbih.info

Pravicu aktiviraju kao trojanskog konja u igri „preuzimanja reprezentativnog sindikata“ kako bi potpisao saglasnost na izmjenu ugovora između Gazde i Vlade RS, čime bi se otpustilo još 500 radnika

njen), ali i jedan odbornik SDS-a Ne-đo Đuričić! Kažu da je uvertira za usva-janje budžeta bi-la vesela. Milenko Krunić, predsjednik komisije za budžet i budući doktor a la Ivankovići, predla-gao je da se usvo-ji uslovni budžet!!! Treba pitati dr Kru-nića koga je mislio i kako usloviti?

nula je naopako jer skupštinska ve-ćina nije imala nego 15 glasova, pošto je jedan od-bornik (dr Sorajić) napustio sjedni-cu, a do tada po-slušni PDP-ovci, uvrijeđeni izda-doše Ćuka! Ka-uvrijeđeni izda-doše Ćuka! Ka-uvrijeđeni izda-

da je Ćuk vidio da mu prijedlozi

za školske odbore padaju kao kruš-

Direktor HET-a je u panici jer je,

izgleda, po novom za-konu, ipak u sukobu in-teresa, što bi značilo gu-b i t a k o d b o r n i č k o g mandata, ali i određe-ne sankcije

STAV

bio doušnik Udbe) držeći privatnu automehaničarsku radnju. Po dola-sku gazde Draškovića i oživljavanja starih obavještajnih struktura, Pravi-cu (koji je stekao sve uslove za penzi-ju – 42 godine radnog staža) aktivi-raju kao trojanskog konja u igri „preuzimanja reprezentativnog sindi-kata“ od Boška Pikule, koji je „zadrt“ i s kim se ne da pričati (čitaj: mani-pulisati). Zadatak Pravice je bio da potpiše saglasnost na izmjenu ugovo-ra između Gazde i Vlade RS, čime bi se otpustilo još 500 radnika! Inače, cijelu „operaciju“ tada podržava i fi-nansira Gazda uz pomoć dobro pla-ćenih Pjata Ivankovića, tadašnjeg di-rektora, i asocijalnog gazdinog rođaka Radenka, predsjednika UO! Poznato je da je Pjato Ivanković, dok ga nisu radnici najurili iz fabrike, plaćao i po-državao svoje neradnike, doušnike i sitne lopovčiće na uštrb onih što su krvavo radili i zarađivali plate. Za uspješno obavljen posao Pravici je obećano rješavanje stambenog pita-nja (stan) a Pjatu dobra plata od 4.000 KM. Inače, Gazdin režimski (Mišić-kin) sindikat uopšte nije reprezenta-tivni, jer ima duplo manje članova ne-go „suparnički“, koji vode Belenzada i Pikula, što je ovih dana i potvrđeno! Ali, vratimo se onome što se dešava-lo i prethodilo Gazdinoj odluci o na-glom povlačenju! Sve je počelo dana 5. marta ove godine, kada je Gazda u

prijepodnevnim časovima u svojoj re-zidenciji (čitaj: Bambilendu ili božić-noj jelki), koja je sagrađena da bi se oskrnavio i stavio u drugi plan Arsla-nagića most, spomenik kulture koji ima najveći kulturno-istorijski značaj u Trebinju. Na sastanku, su pored gaz-de, bili prisutni i načelnik opštine Ne-vesinja Miković, predsjednik sindika-ta metalaca i rudara RS, Obrad Belenzada i njegov tim, generalni direktor Go-lić, a razgovaralo se o rješavanju proble-ma u Nevesinju. Pred veče istog da-na opet se pregova-ralo, ali je ovaj put umjesto Mikovića bio prisutan načel-nik i „svih građana“ Trebinja Dobroslav Ćurolog. U neka doba pojavio se i vladika Željko In-kvizitor iliti Grigo-rije. On se nije dugo zadržao jer je žu-rio na košarkašku utakmicu, ali je zato rekao gnusne stvari od kojih je svima bila muka od kojih su stomačne te-gobe pogodile Ćurologa. „Fabrika je napravljena na tuđoj zemlji i zato je prokleta. Sve što je komunističko tre-ba uništiti jer će svakako propasti. Tre-ba ostaviti samo 80 radnika da se ba-ve proizvodnjom moga keksa, kolača, bureka i malih kukuruznih projica.”

Prisutni su bili iznenađeni električa-revom „ekonomijom“: uništi sve i daj samo meni! Ipak, sastanak je okon-čan na obostrano zadovoljstvo i do-govoreno je da u programu alata osta-ne 800 radnika dok bi se ostalih 400 radnika prekvalifikovali za nove pro-grame koji bi se bavili proizvodnjom krompira, mlijeka i žitarica. Zaklju-čeno je da je to jedini način da se spa-si IAT a da ne dođe do otpuštanja rad-

nika. Međutim, u ponedjeljak Gaz-da šalje katil-fer-man u kome ka-že da odustaje od svega što je dogo-voreno te da tra-ž i p o v r a t 17.000.000 KM koje je uložio u SL IAT! Ugovor o privatizaciji IAT i dalje je tajna i ni-ko do njega ne

može doći. Pjato Ivanković je negdje pijan izletio „da gazda ima pravo na povrat para“. A što ne bi tražio povrat para, kada mu je to omogućeno štet-nim ugovorom. U obrazloženju se na-vodi da je došlo do pogoršanja situa-cije i nezdrave klime unutar kolektiva!!! I to za samo četiri dana! Međutim, dalja oglašavanja Gazde Kaina, koji je svog brata prodao 1993. godine, kao čovjek režima Slobodana Milo-

ševića, pozivom da se prestane baviti politikom i da će on kao privrednik biti bolji političar. Tada je ušao u UD-BA-šku partiju vječitog DB-ca Duša-na Mihajlovića – Novu demokratiju, čija uloga u atentatu naZorana Đin-đića još nije razjašnjena. Kada je iz-dao brata, zašto ne bi i nas, kažu rad-nici IAT. Kome on priča o patriotizmu i ljubavi prema Hercegovini kada ga interesuje samo profit, komentariše se ovih dana po Trebinju. Sve ovo sa-mo pokazuje pozadinu cijele tajkun-sko-kosovske kleptokratije, u kojoj Grigorije zauzima visoko mjesto. U drugom oglašavanju, Kain-Draško-vić se totalno razotkriva podržavaju-ći politiku Milorada Laktašenka i op-tužujući kao krivca politiku koja se vodi u Trebinju! Pa, Gazda-Kaine, ne možeš biti malo baba malo đevojka! Ti kao da ne znaš da SNSD, Grigo-rije i Ćuk, sa kojima se ti svak put sa-

staješ u svom Bambilendu, vode po-litiku u Trebinju! I Kain-Gazda u svojoj priči o ekonomskoj politici (“ko sam, gdje sam, kud sam kreno”) izjav-ljuje da bi njegovi zamišljeni progra-mi zaposlili tri puta više ljudi nego što je danas zaposleno u privredi, te da o tome je spreman razgovarati sa Do-dikom! Ipak, cijelu potvrdu našoj pri-či daje sastanak održan 19.3. u „Bam-bilendu“, na kome učestvuju Ranka Mišić, Ćuk („svejedno nam je hoće li se prozvoditi burgije ili keksi“) i Gaz-da-Kain! Na tom sastanku Mišićka kaže “mi pristajemo na sve samo ne-mojte raskidati ugovor”. To je ključ-na stvar zašto je Gazda trzao radnike, poslovodstvo i sindikate pričom ho-ću-neću! Njegova filijala (čitaj: Piko Pravica) u Trebinju je to isto tražila i na konferenciji za štampu kada su izja-vili: radićemo i za 100 KM! E, to je poenta cijele frke oko SL IAT! Izba-citi iz igre, suparnički i većinski sin-dikat Obrada Belenzade, koji ne pri-staje da radnici budu plaćeni kao robovi i da rade za bijednih 100 KM. Naivno i providno. I lako vidljivio za-što je i kako vlast sama proizvela kri-zu u SL IAT. Cilj cijele farse je da se Dodik i Mišićka pojave kao spasioci (mada njemu nema spasa) da radni-ci pristanu na sve i da se popravi skroz oboreni rejting SNSD-a, koji je da-nas po istraživanju NDI pao na 20%! Živi bili pa vidjeli!

35

ševića, pozivom da se prestane baviti politikom i da će on kao privrednik biti bolji političar. Tada je ušao u UD-BA-šku partiju vječitog DB-ca Duša-na Mihajlovića – Novu demokratiju, čija uloga u atentatu naZorana Đin-đića još nije razjašnjena. Kada je iz-dao brata, zašto ne bi i nas, kažu rad-nici IAT. Kome on priča o patriotizmu i ljubavi prema Hercegovini kada ga interesuje samo profit, komentariše se ovih dana po Trebinju. Sve ovo sa-mo pokazuje pozadinu cijele tajkun-sko-kosovske kleptokratije, u kojoj Grigorije zauzima visoko mjesto. U drugom oglašavanju, Kain-Draško-vić se totalno razotkriva podržavaju-ći politiku Milorada Laktašenka i op-tužujući kao krivca politiku koja se vodi u Trebinju! Pa, Gazda-Kaine, ne možeš biti malo baba malo đevojka! Ti kao da ne znaš da SNSD, Grigo-rije i Ćuk, sa kojima se ti svak put sa-Ti kao da ne znaš da SNSD, Grigo-rije i Ćuk, sa kojima se ti svak put sa-Ti kao da ne znaš da SNSD, Grigo-

Pravicu aktiviraju kao trojanskog konja u igri „preuzimanja reprezentativnog sindikata“ kako bi potpisao saglasnost na izmjenu ugovora između Gazde i Vlade RS, čime bi se otpustilo još 500 radnika

i njegov tim, generalni direktor Go-lić, a razgovaralo se o rješavanju proble-ma u Nevesinju. Pred veče istog da-na opet se pregova-ralo, ali je ovaj put umjesto Mikovića bio prisutan načel-nik i „svih građana“ Trebinja Dobroslav Ćurolog. U neka Trebinja Dobroslav Ćurolog. U neka Trebinja Dobroslav

doba pojavio se i vladika Željko In-doba pojavio se i vladika Željko In-doba pojavio se i

kvizitor iliti Grigo-rije. On se nije dugo zadržao jer je žu-

si IAT a da ne dođe do otpuštanja rad-nika. Međutim, u ponedjeljak Gaz-da šalje katil-fer-man u kome ka-že da odustaje od svega što je dogo-voreno te da tra-ž i p o v r a t 17.000.000 KM koje je uložio u SL IAT! Ugovor o privatizaciji IAT i dalje je tajna i ni-ko do njega ne

može doći. Pjato Ivanković je negdje

Fabrika je naprav-ljena na tuđoj ze-

mlji i zato je prokleta. Sve što je komunističko treba uništiti jer će sva-kako propasti. Treba ostaviti samo 80 radni-ka da se bave proizvod-njom moga keksa, ko-lača, bureka i malih kukuruznih projica

www.startbih.info36

NIVES DIJELI SAVJETE...“Morate biti mlade, bez pro-

blematične prošlosti i ne smije-te imati avanturu s nekim njego-vim suigračem, također bi bilo dobro da ste djevice, ali mogu proći i žene koje su imale najvi-še tri ozbiljne veze.”

(Nives Celzijus u svojoj kolumni u Bildu savjetuje mlade žene)

KITIĆEV ŽIVOTNI MOTO”Pipni sve što možeš, a pogotovo

ako je lijepo. Ja zaista ne vidim šta je loše kada čovjek poljubi svo-ju obožavateljku, zaigra u ritmu muzike, našali se i slično.”

(Mile Kitić, folk pjevač, Express)

NOVI LOOK„Mislim da kada našminkam oči

izgledam jako seksi. To je moj novi look koji isprobavam. Na-zvao sam ga Elvisov mrtvi brat, Jesse, što možda i nije naj-bolji odabir.”

(Bono Vox o svom novom izgledu)

ZA SVE POSTOJI OPRAVDANJE... “Sve druge djevojke imaju

male sisice pa ih

kamera ne može snimiti, dok Si-monu svaki dan prikazuju golih grudi.”

(Ante Gotovac o Simonici, Express)

ODUŠEVLJENA GVANTANAMOM“Vidjeli smo i vojne pse, koji su

pokazali svoje iznimne sposobno-

sti. Svi vojnici bili su divni prema nama. Posjetili smo zatvor i vidje-li ćelije, vidjeli gdje se vojnici tuši-raju, gdje se odmaraju uz filmove, knjige i satove umjetnosti. Nisam

kamera ne može snimiti, dok Si-monu svaki dan prikazuju golih grudi.”

Mile Kiti} «Pipni sve što možeš, a pogotovo ako je lijepo!«

grudi.”

pokazali svoje iznimne sposobno-

grudi.”

OSUDA NAPADA NA NOVINARE“ Od esencijalne je važnosti da novinari mogu slo-

bodno i bez straha izvještavati o aktivnostima bitnim za javnost. Srpska pravoslavna crkva mora biti otvo-rena za kritičko izvještavanje i dopustiti medijima da prezen-tiraju različita mišljenja o njenim aktivnostima.”

(Oliver Vujović, generalni sekretar Medijske organizacije jugoistočne Evrope, Oslobođenje)

še tri ozbiljne veze.”

kamera ne može snimiti, dok Si-kamera ne može snimiti, dok Si-

PRIREDILA: Murisa Dučanović

OPSJEDNUTA SEVERINA„Njeni postupci i izjave kojima je više puta obeščastila veru i Crkvu

ukazuju na izvor problema. Mož-da i nije opsednuta u krajnjem

smislu ili je možda uticaj Zlog na nju vrlo jak tako da ni sa-ma više ne može prepoznati svoje greške, a najgori greh je negirati greh! No, za spas nečije duše se ne može mo-

liti ako to taj neko sam ne želi. I Se-

verinna ima pravo da se iskreno po-kaje, obrati i zamoli za pomoć, jer i ona je samo običan smrt-

nik. Dok to ne učini, njeno stanje je opasno po nju samu i po okolinu.“

(Zadarski župnik Milivoj Bolobanić,

Svet)

36

(Nives Celzijus u svojoj kolumni u Bildu savjetuje mlade žene)

KITIĆEV ŽIVOTNI MOTO”Pipni sve što možeš, a pogotovo

ako je lijepo. Ja zaista ne vidim šta je loše kada čovjek poljubi svo-ju obožavateljku, zaigra u ritmu muzike, našali se i slično.”

(Mile Kitić, folk pjevač, Express)

NOVI LOOK„Mislim da kada našminkam oči

izgledam jako seksi. To je moj novi look koji isprobavam. Na-look koji isprobavam. Na-lookzvao sam ga Elvisov mrtvi brat, Jesse, što možda i nije naj-bolji odabir.”

(Bono Vox o svom novom izgledu)

ZA SVE POSTOJI OPRAVDANJE... “Sve druge djevojke imaju

male sisice pa ih

sti. Svi vojnici bili su divni prema sti. Svi vojnici bili su divni prema nama. Posjetili smo zatvor i vidje-nama. Posjetili smo zatvor i vidje-li ćelije, vidjeli gdje se vojnici tuši-li ćelije, vidjeli gdje se vojnici tuši-raju, gdje se odmaraju uz filmove, raju, gdje se odmaraju uz filmove, knjige i satove umjetnosti. Nisam knjige i satove umjetnosti. Nisam

(Nives Celzijus u svojoj kolumni u ukazuju na izvor problema. Mož-

da i nije opsednuta u krajnjem smislu ili je možda uticaj Zlog na nju vrlo jak tako da ni sa-ma više ne može prepoznati svoje greške, a najgori greh je negirati greh! No, za spas nečije duše se ne može mo-nečije duše se ne može mo-

liti ako to taj neko liti ako to taj neko sam ne želi. I Se-sam ne želi. I Se-

verinna ima verinna ima pravo da se pravo da se pravo da se iskreno po-iskreno po-iskreno po-kaje, obrati kaje, obrati kaje, obrati i zamoli za i zamoli za i zamoli za pomoć, jer i pomoć, jer i pomoć, jer i ona je samo ona je samo ona je samo običan smrt-običan smrt-običan smrt-

nik. Dok to ne nik. Dok to ne nik. Dok to ne učini, njeno učini, njeno učini, njeno stanje je opasno stanje je opasno stanje je opasno po nju samu i po nju samu i po nju samu i po okolinu.“po okolinu.“po okolinu.“

(Zadarski župnik (Zadarski župnik (Zadarski župnik Milivoj Bolobanić, Milivoj Bolobanić, Milivoj Bolobanić,

Svet)

www.startbih.info

lukama koje je sam donio, nekakvom brigom za ljude, a da u svemu ne vidi ni trun vlastite krivice.”

(Naši Dani, april 1988.)

OSLONAC ZA KLACKALICU“Bosni i Hercegovini je izgleda, su-

đeno da bude podmetač za klackalicu zvanu srpsko-hrvatski nacionalizam. Povjesničar Franjo Tuđman, »najve-ći hrvatski sin«, (što može samo da isprovocira još višeg Franju Arapo-vića, već je BiH proglasio »historij-

skom i etničkom zemljom Hrvata«. Sudeći po skandiranju na košarkaš-koj utakmici u Zadru, tv-gledaocu je jasno koliko je Tuđman omiljen od Hrvata. Šta fali? Svaki narod želi da ima najveće sinove. Pomislite ko-liki su sinovi bili Staljin, Hitler, Ča-ušesku itd. Dobro, fino je imati si-nove, ali što tako stare ljude odabrati za djecu!? To nikoga ne iritira, ali iri-tira mlitavost i nesposobnost bosan-skohercegovačkog rukovodstva da se odupre vršljanju hadezeovaca po Hercegovini.”


Ta divna, davna vremenaDIREKTORI –PLJAČKAŠI“U Mostaru je u toku suđenja Josipu

Musi i još dvadesetorici ljudi koji su umiješani u pljačku društvene imovine. Musa in kompany se terete da su, prije svega, opljačkali RO »Aluminijum« i od tih para pomogli izgradnju kafane Mali kuk koja pripada narodnom heroju Mehi Trbonji i njegovom sinu Slavenku.Više pojedinaca, na štetu »Aluminijima«, uve-lo je centralno grijanje i tako dalje i to-me slično. Najsmješnije su odbrane Jo-sipa Muse, koji sve što je radio pokušava da pokrije nekakvim samoupravnim od-

BROJ 19 21.04.2009.

KLJU^ ZA USPJEH U SPORTU NEMA PREVARE

MODA: PROLJE]E U ZNAKU ^ETVORKE

ZDRAVLJEODR#ANA [ESTA [KOLAGASTROENTEROLOGIJE

Fakultet sporta i tjelesnog odgoja dr sc. Lejla Šebic-Zuhrić završila u ro-ku od tri godine kao najbolji student generacije prosječnom ocjenom 9,55. Uspješno je završila postdiplomski studij i magistrirala, nakon čega je proglašena najuspješnijim studentom svih generacija dodiplomskog i postdi-plomskog studija u istoriji Fakulteta. Bila je višestruka prvakinja BiH u ritmičkoj gimnastici u svim konku-rencijama (od pionirki do seniorki), osvajačica nekoliko međunarodnih tur-nira i članica seniorske reprezentacije ex Jugoslavije. Proglašena je za naju-spješniju sportistkinju Grada Saraje-va 1993. godine. Učesnica je Svjet-skog prvenstva klubova u ritmičkoj gimnastici u Japanu 1994. i Svjetske univerzijade u Italiji 1997. godine. Dvije godine je trenirala i takmičila se za klub ritmičke gimnastike “Evry” u Francuskoj.

Učestvovala je 1995. na Univerzi-tetskom takmičenju Francuske i bi-la pobjednica u individualnom na-stupu u vježbi s obručem,u grupnoj vježbi i ekipnom takmičenju.Poslije izuzetno uspješne sportske

karijere počinje se baviti fitnessom i aerobicom.

Jednom ste izja-vili da se pokre-tom možete bolje izrazi-ti nego riječima. Kako bismo onda mogli protuma-čiti Vaš izražaj kroz DVD ko-ji ste objavili početkom ove go-

dine, tačnije u februaru!

- Osnovni cilj projekta je bio da pro-moviše vrijednost i ljepotu vježbanja. Vježbanje, odnosno kretanje, prvi je, najlakši i najdjelotvorniji način bor-be protiv negativnih utjecaja moder-nog načina života. U ovom DVD iz-danju aerobika, kroz vježbe u ritmu muzike, željela sam prenijeti ljudi-ma poruku da se pokrenu i učine nešto dobro za sebe i svoje zdravlje. Kretanje u ritmu muzike predstav-lja medij za ispoljavenje osjećanja, snage i ljepote. Vježbanje ne mora

biti naporno da bi bilo djelotvorno, u tom procesu možemo istinski uži-vatati oslobađajući se tako svakod-nevnog stresa i napetosti, osjećajući slobodu i zadovoljstvo koje nam mo-že pružiti kretanje u ritmu muzike. DVD ima i svoj edukativni značaj jer može pomoći studentima i in-

struktorima aerobika da unaprijede svoje znanje iz ove oblasti.

Mnogima je bilo pravo osvježenje u onim hladnim zimskim danima gleda-ti prelijepi ambijent botaničke bašte Zemaljskog muzeja, gdje ste i snima-li vježbe, te svježa lica učesnika, uživa-ti u ritmu, a da nismo morali izlaziti u hladne zimske dane i posjećivati fit-nes centre. Jeste li upravo zbog toga i ovaj zimski mjesec izabrali za dis-tribuciju DVD-a?- Ne, to se desilo sasvim slučaj-

no, naime DVD je sniman u septembru 2008. i

njegovo izdavanje je bilo predviđe-no za oktobar, ali postprodukcija, montaža, grafika, dizajn i sve ostale popratne radnje zahtijevale su dosta vremena i predanog rada. Zahvalna sam timu ljudi iz produkcijske kuće F.I.S.T. i redateljki Danieli Gogić, oni su uradili sjajnu stvar.

Kako ste došli na ideju za DVD Aerobik sa Lejlom, ko je učastvovao u njegovom stvaranju, koliko dugo je trajalo snima-nje? Ima li neka anegdota vezana za snimanje ili nešto što bi našim čitaoci-ma bilo zanimljivo?- Vježbe su rezultat mog višegodiš-

njeg iskustva u sportu i moje velike želje da znanje koje sam sticala go-dinama na najjednostavniji način prenesem vježbačima. U projektu su učestvovali instruktori Aerobik studija Linea No1, moji učenici Ar-mina Redžepašić, Arijana Muza-ferović i Edin Merzić. Uzimajući u obzir da DVD traje 90 minuta i da smo ga snimili u jednom danu, bi-lo je jako naporno, bez prekida smo vježbali 12 sati, ponavljajući određene vježbe više puta.Vježbe su podijelje-ne u osam poglavlja, od uvodnog za-grijavanja, hi-low aerobica, vježbi za jačanje pojedinih mišićnih skupina, pa sve do završnog istezanja.Dan poslije snimanja cijela ekipa je

imala jaku upalu mišića.

Kakva je danas situacija u Bosni i Her-cegovini što se ti-

PIŠE : Mevlida Novalić

Ključ za uspjeh

Uspješno je završila postdiplomski karijere počinje se be protiv negativnih utjecaja moder- F.I.S.T. i redateljki Danieli Gogić, Uspješno je završila postdiplomski studij i magistrirala, nakon čega je proglašena najuspješnijim studentom svih generacija dodiplomskog i postdi-plomskog studija u istoriji Fakulteta. Bila je višestruka prvakinja BiH u ritmičkoj gimnastici u svim konku-rencijama (od pionirki do seniorki), osvajačica nekoliko međunarodnih tur-nira i članica seniorske reprezentacije ex Jugoslavije. Proglašena je za naju-spješniju sportistkinju Grada Saraje-va 1993. godine. Učesnica je Svjet-skog prvenstva klubova u ritmičkoj gimnastici u Japanu 1994. i Svjetske univerzijade u Italiji 1997. godine. Dvije godine je trenirala i takmičila se za klub ritmičke gimnastike “Evry” u Francuskoj.

karijere počinje se baviti fitnessom i aerobicom.

Jednom ste izja-vili da se pokre-tom možete bolje izrazi-ti nego riječima. Kako bismo onda mogli protuma-čiti Vaš izražaj kroz DVD ko-ji ste objavili početkom ove go-

be protiv negativnih utjecaja moder-nog načina života. U ovom DVD iz-danju aerobika, kroz vježbe u ritmu muzike, željela sam prenijeti ljudi-ma poruku da se pokrenu i učine nešto dobro za sebe i svoje zdravlje. Kretanje u ritmu muzike predstav-lja medij za ispoljavenje osjećanja, snage i ljepote. Vježbanje ne mora

biti naporno da bi bilo djelotvorno, u tom procesu možemo istinski uži-vatati oslobađajući se tako svakod-nevnog stresa i napetosti, osjećajući slobodu i zadovoljstvo koje nam mo-že pružiti kretanje u ritmu muzike. DVD ima i svoj edukativni značaj jer može pomoći studentima i in-

struktorima aerobika da unaprijede svoje znanje iz ove oblasti.

Mnogima je bilo pravo osvježenje u onim hladnim zimskim danima gleda-ti prelijepi ambijent botaničke bašte Zemaljskog muzeja, gdje ste i snima-li vježbe, te svježa lica učesnika, uživa-ti u ritmu, a da nismo morali izlaziti u hladne zimske dane i posjećivati fit-nes centre. Jeste li upravo zbog toga i ovaj zimski mjesec izabrali za dis-tribuciju DVD-a?- Ne, to se desilo sasvim slučaj-

no, naime DVD je sniman u septembru 2008. i

F.I.S.T. i redateljki Danieli Gogić, oni su uradili sjajnu stvar.

Kako ste došli na ideju za DVD Aerobik sa Lejlom, ko je učastvovao u njegovom sa Lejlom, ko je učastvovao u njegovom sa Lejlomstvaranju, koliko dugo je trajalo snima-nje? Ima li neka anegdota vezana za snimanje ili nešto što bi našim čitaoci-ma bilo zanimljivo?- Vježbe su rezultat mog višegodiš-

njeg iskustva u sportu i moje velike želje da znanje koje sam sticala go-dinama na najjednostavniji način prenesem vježbačima. U projektu su učestvovali instruktori Aerobik studija Linea No1, moji učenici Ar-mina Redžepašić, Arijana Muza-ferović i ferović i ferović Edin Merzić. Uzimajući u obzir da DVD traje 90 minuta i da smo ga snimili u jednom danu, bi-lo je jako naporno, bez prekida smo vježbali 12 sati, ponavljajući određene vježbe više puta.Vježbe su podijelje-ne u osam poglavlja, od uvodnog za-grijavanja, hi-low aerobica, vježbi za jačanje pojedinih mišićnih skupina, pa sve do završnog istezanja.Dan poslije snimanja cijela ekipa je

imala jaku upalu mišića.

Kakva je danas situacija u Bosni i Her-cegovini što se ti-

Ključ za uspjeh

U sportu nema prevare

38

Dr sc. Lejla Šebic-Zuhrić vlasnica je i koordinator Aerobic studija “LN*1”. Zaposlena je kao docent na Fakultetu sporta i tje-lesnog odgoja u Sarajevu na predmetima: Ritmička gimnastika i ples, a nastavu izvodi i na Visokoj sportskoj školi na pred-metima Aerobic, Pilates i Tae-bo.Mnogi su je gledali, a neki i zajedno s njom izvodili jutarnje vježbe prikazivane na televiziji NTV Hayat.Početkom godine izdala je i DVD pod nazivom Aerobik sa Lejlom , prvi ovakav materijal snimljen u BiH.

če fizičke kulture?

- Uprkos spoznajama o pozitivnom doprinosu redovne tjelesne aktivno-sti unapređenju i održavanju zdrav-lja, statistike pokazuju da neaktiv-nost populacije progresivno raste s dobi. Razina uobičajene svakod-nevne aktivnosti smanjuje se kako kod odraslih, tako i kod školske dje-ce i omladine. Drastično smanjenje dnevne aktivnosti opaža se posebno kod djece s polaskom u školu. Isto-vremeno se opaža porast pojave pre-tilosti i rizičnih čimbenika za razvoj ateroskleroze. U BiH redovnim rekreacijskim vjež-

banjem se bavi tek nekoliko postotaka građana, recimo u Finskoj se ta brojka kreće između čak 70 i 80 posto. Zbog svoje pristupačnosti fitness i

aerobic programi su najčešći oblici rekreacije. Zadatak pedagoga

sporta i sportskih radni-ka, ali i medija je da sva-kodnevno podižu svijest ljudi o značaju i važnosti

redovnog vježbanja. Kroz me-dije smo uspjeli utjecati na podiza-nje svijesti javnosti o značaju redov-nog vježbanja promovirajući aerobik u okviru jutarnjeg programa. DVD

izdanje aerobika je također na-čin da se ljudi pokrenu i urade nešto dobro za

sebe i svoje zdravlje.

Šta to aerobik znači našem zdravlju i če-mu doprinosi?- Jedan od osnovnih razloga ek-

spanzije aerobika je u činjenici da se ovim sistemom vježbanja na vrlo ekonomičan i djelotvoran način mo-gu riješiti neki hitni problemi s ko-jima se susreće sve veći broj civilizo-vanog svijeta, posebno kada je riječ o povećanju i održanju funkcional-nih sposobnosti, regulaciji balastne i mišićne mase i povećanju pokret-ljivosti zglobova, kao bitnih pretpo-stavki optimalnog zdravlja različitih kategorija stanovništva. Aerobik, zbog jednostavnosti strukture kreta-nja koja ne zahtijeva puno vremena za učenje, te mogućnosti pravilnog doziranja vježbanja pomoću muzike koja istovremeno predstavlja i emo-tivni ugođaj, prihvaćen je kako kod odraslih, tako i kod školske popula-cije, pa i djece.- Aerobik pozitivno utiče na sve se-

gmente zdravlja, ali posebno treba istaći da unapređuje rad kardiova-skularnog i respiratornog sistema te reducira potkožno masno tkivo, sma-njuje količinu štetnog holesterola u krvi, poboljšava cirkulaciju i jača sve koštano-zglobne i tetivne segmente našeg lokomotornog sistema.

Koje biste nam proljetne aktivnosti (vježbe) preporučili - Savremeni javnozdravstveni pri-

stup tjelesno aktivnog načina življe-nja uključuje promicanje umjerene tjelesne aktivnosti u ukupnom dnev-nom trajanju od 30 minuta svakod-nevno (npr. 30 min hodanja pješače-nja, brzog hodanja, laganog trčanja ili tri puta dnevno po deset minuta). Proljetne rekreativne aktivnosti tre-baju biti sve one koje se provode na čistom zraku u priprodi, poput vo-žnje bicikla, rolanja, trčanja, tenisa, badmintona i slično... Umjerenom svakodnevnom aktivnosti postiže se poboljšanje zdravlja, prevencija ni-za hroničnih bolesti i povećava kva-liteta života.

Kod nas vlada mišljenje da je aerobik is-ključivo rezervisan za žene. Koliko je on zaista ženski sport? - Aerobik je jedan od oblika rekre-

ativnog i sportskog vježbanja koji je svojim aplikacijskim vrijednostima izazvao veliko zanimanje posebno ženske populacije. Još od perioda ka-da ga je, početkom osamdesetih, pro-movisla poznata glumica Jane Fon-da, aerobik je osvojio milijune žena širom svijeta. Ni jedna sportska ak-tivnost ili vrsta rekreacije, po masov-nosti vježbača koji ih provode, nije mogla prestići aerobik. Raznobojni trikoi, štucne, znojnici, i natapira-na kosa bili su dio imidža koji je to-kom osamdesetih godina bio gotovo obvezan. Tako se morala urediti sva-ka žena koja je držala do sebe i svo-ga tijela. Naravno da se i muškarci bave aerobikom, ali još uvijek u pu-no u manjem procentu nego žene. Pozitivni transformacijski efekti ko-je postižemo vježbajući aerobik jed-naki su i za muškarce i za žene. Da-nas je mnogo veći broj različitih aerobik programa koji su pristupač-ni muškarcima.

Na 3. međunarodnom simpoziju novih tehnologija u sportu - NTS 2009. ima-li ste izlaganje na temu Žena i sport. Koliko su oni danas povezani, odno-sno koliko je modernoj ženi važna fizič-ka aktivnost?- Savremenu civilizaciju karakterizi-

ra izrazito smanjenje tjelesne aktiv-nosti. Briga o sebi mora polaziti od našeg zdravlja i naših potreba. Mno-ga su istraživanja pokazala da redov-

na tjelovježba može ublažiti znakove i simptome menopauze, prevenira-ti i zaustaviti razvoj brojnih hronič-nih bolesti te smanjiti rizik od po-jave nekih karcinoma. Pasivan stav prema zdravlju otkriva da nam ne-dostaje samopoštovanja te da ne ci-jenimo svoju sposobnost za postiza-nje ljepote i sreće. Kad smo dobro, kad smo zdravi, mi jednostavno zra-čimo ljepotom.

Jeste li i ako ne da li planirate distribuci-ju DVD-a i van BiH?- Još uvijek je distribucija locirana

na područje BiH. Imali smo neko-liko narudžbi iz Hrvatske.

Može li Vas sustići porodica u aktivnostima? - Svi u porodici se bave sportom. Po-

sebnu pažnju poklanjam svome sinu koji sad ima šest godina i trenira sport-sku gimnastiku. Naravno, pored toga on već sad odlično pliva, a zimi svi za-jedno odlazimo na skijanje.

Radite na fakultetu, pa nas zanima ka-kva su Vaša iskustva sa mladima? - Mislim da je osobni primjer izu-

zetno važan i ja se zaista trudim da živim u skladu sa onim o čemu go-vorim mojim studentima kao i kli-jentima u aerobic studiju. Ponosna sam na veliki broj mladih

ljudi kojima sam dala motiv i preni-jela znaje da se danas bave pozivom instruktora aerobika.

I na kraju, šta je ključ za uspjeh žene u svijetu muškaraca?- Istina je da radim na poslu gdje do-

miniraju muškaraci, ali uvijek sam na-ilazila samo na uvažavanje i respekt radnih kolega. Pošto se u većini sport-skih aktivnosti kvalitet egzaktno mje-ri u sekundama, metrima, kilogrami-ma itd... tu nema prevare, postignuti uspjeh se cijeni bez obzira da li ga je napravila žena ili muškarac. Kao stu-dentica koja je imala karijeru vrhun-ske sportašice iza sebe, zahvaljujući svojim kretno-motoričkim sposobno-stima, gotovo u svim sportskim aktiv-nostima na fakultetu bila sam barem u nivou sa muškarcima. Danas radim kao docent na Fakul-

tetu sporta i tjelesnog odgoja i sma-tram da je ključ uspjeha u bilo ko-jem poslu, bez obzira na spol, znanje i kompetencija.

39





sporta i sportskih radni-ka, ali i medija je da sva-kodnevno podižu svijest ljudi o značaju i važnosti

redovnog vježbanja. Kroz me-dije smo uspjeli utjecati na podiza-nje svijesti javnosti o značaju redov-nog vježbanja promovirajući aerobik u okviru jutarnjeg programa. DVD

izdanje aerobika je također na-čin da se ljudi pokrenu i urade nešto dobro za





sporta i sportskih radni-

ljudi o značaju i važnosti redovnog vježbanja. Kroz me-

dije smo uspjeli utjecati na podiza-nje svijesti javnosti o značaju redov-nog vježbanja promovirajući aerobik u okviru jutarnjeg programa. DVD

izdanje aerobika je također na-

U sportu nema prevare

Lejla sa instruktorima studija Linea No1 Arminom Redžepašić i Arijanom Muzaferović

40

SAKOMuškog kroja ili klasični Chanel. Naravno da neće proći bilo kakav sako. Apsolutni trend što se tiče kroja ovog proljeća je klasični muški.Ovakav će savršeno prekriti sitne nedostatke, a ukoliko se dobro iskombinira (npr. bijela majica + traperice) može djelovati zanimljivo i otkačeno i

u ležernijoj (a ne samo poslovnoj) varijanti.Drugi poželjan sako-kroj je onaj klasični, Chanel elegantan. Totalna suprotnost prvom, ovaj će naglasiti vaše ženske obline, istaknuti struk, ali i sla-

bije sakriti kritične zone. Lakše se kombinira, dobro ide uz većinu krojeva suknji ili hlača.

PANTALONE IZ 1001 NOĆIDimije ili aladinke veliki su hit ove sezone. Naravno, izgledaju jako ležerno i široko, kao da su omotane oko vas.

Veliki hit su one visokog struka, a takve će jako dobro pristajati uz uske košulje i visoke pete. Vizualno čine noge vitkima i izdužu-ju čitavu siluetu.

Kod dimija ipak treba malo pripaziti, pa će njih odabrati one hrabrije ili one sa savršeno dugim nogama.

VOLANI ZA ROMANTIČNE Osim na suknjama, volana će biti i na majicama, bluzama, košuljama, jaknicama...Najbolje će doći do izražaja u laganim, lepršavim materijalima.Uz ovako raskošne odjevne predmete pokušajte smanjiti modne dodatke, jer uz volane i malo nakita mo-

že biti previše.

BOJEProljeće donosi jarke, vesele boje. Među bojama koje su dizajneri uvrstili u apsolutne modne hitove

ove sezone svakako je i plava, od tamnoplave, intenzivnoplave do indigo. Plavo je u trendu i ne mo-žete pogriješiti ako se odlučite za bilo koju nijansu. U plavom ćete biti elegantni, izgledati

otmjeno, ali ne i konzervativno. Boja s kojom sigurno nećete pogriješiti ako je kombinirate s plavom je žuta, ali nju

za sada ipak ostavite za tople, prave ljetne dane. Narančasta, zelena, crvena, poi-grajte se i s tim bojama ovoga proljeća. I dalje je moderna ružičasta, no domini-ra već nekoliko sezona, dosta je bila zastupljena i u zimskim kombinacijama, pa

će mnogima ipak biti dosadna i za proljetni styling.


Veliki hit su one visokog struka, a takve će jako dobro pristajati uz uske košulje i visoke pete. Vizualno čine noge vitkima i izdužu-



Proljeće donosi jarke, vesele boje. Među bojama koje su dizajneri uvrstili u apsolutne modne hitove ove sezone svakako je i plava, od tamnoplave, intenzivnoplave do indigo. Plavo je u trendu i ne mo-

žete pogriješiti ako se odlučite za bilo koju nijansu. U plavom ćete biti elegantni, izgledati otmjeno, ali ne i konzervativno.

Boja s kojom sigurno nećete pogriješiti ako je kombinirate s plavom je žuta, ali nju za sada ipak ostavite za tople, prave ljetne dane. Narančasta, zelena, crvena, poi-


40

Dimije ili aladinke veliki su hit ove sezone. Naravno, izgledaju jako ležerno i široko, kao da su omotane oko vas.Veliki hit su one visokog struka, a takve će jako dobro pristajati uz uske košulje i visoke pete. Vizualno čine noge vitkima i izdužu-

ju čitavu siluetu.Kod dimija ipak treba malo pripaziti, pa će njih odabrati one hrabrije ili one sa savršeno dugim nogama.


že biti previše.




U znaku ~etvorkeProljeće

41

April u Beogradu ja sam naravno pretvo-rila u shopping u Beogradu. Da malo is-porobamo gabarite i mogućnosti shopping centara susjednih zemalja. Ne padam na te romantičarske folove ruka u ruci, Dunav, Sava. U ruci treba da budu kartica, nov-čanik i shopping bag. I to je to. Čitam kako nasi Tuzlaci masovno odla-ze u Beograd da kupuju u Delti pa po-mislih da usput ispitam i njihove moti-ve i razloge. Delta i netom otvoreo Ušće, dva su naj-veća shopping centra u Bg. Moram reći da sam od prvog više očekivala na-kon priča Tuzlanki i Saraj-ki koje su bile tamo. Lije-po uređen i prostran, ali izbor radnji i brendova osrednji. Najveći plus za žene standardnih kri-terija u potrošnji je Za-ra. Ušće mnogo veći, za-

stupljenost brendova velika, novootvoren i sjajan. I jedan i drugi skupi, mnogo skuplji od nekog evropskog prosjeka. Ne mogu reći zasluženo skuplji... jer, viđala sam ja i boljih shopping centa-ra...a jeftinijih. Prema tome, Tuzlacima bih preporučila da razmisle čak i o Beču ili ne-kim drugim gradovima dok se ove cijene u susjednom im Begradu ne ohlade. A kod nas i dugo najavljivani BBI cen-

tar. Gužva kao na željeznickoj stanici. Teš-kom mukom se, kroz prenatrpane prolaze, probijam do izloga. Ali zato nemam pro-blema da uđem u prodavnice. Tamo jed-na ili nijedna mušterija. Teško mi je ovo izgovoriti ali izgleda da kod nas shopping centri postaju mjesta druženja i okuplja-nja a ne kupovanja. Elem, BBI Centar, naše novo in okuplja-

lište. U stvari to je solidan manji shop-ping centar. Radnje doduše lijepo uređe-ne. Možda zbog gužve ali nisam nigdje vidjela istaknuti raspored prodavnica. Sa izuzetkom par jačih poput Furle, ovaj sho-pping centar nije uveo mnogo novih bren-dova. Uglavnom smo dobili ono sto smo

već imali razbacano po Merkatoru, Wisi i sl. Cijene generalno previsoke. Lokacija u strogom centru ipak je uticala na visoku maržu pa tako vam se može desiti da je-dan proizvod ovdje plaćate i do 20 posto skuplje nego na drugom mjestu.

Malo sam prošetala BBI centrom i ovako analizirala ponudu za vas:

* Atmosfera u centru. Prebuč-

na, zadimljen prostor, još uvijek malo prljav. Ne možete naći dobru ma-

pu Centra te vam ne preo-staje ništa drugo nego da se ”vintate” pokretnim ste-penicama i istražujete.

** L’occitane jedna od naj-

ljepših prodavnica u Centru. Ljubazne prodavačice, nasmi-

ješene, ugodno komuniciraju. Kako mi imamo običaj reći, školovane. Izbor za-ista veliki u svim linijama losiona, krema, sapuna. Problem- cijene previsoke. Ovo jeste skup brend ali ipak je drugdje ma-lo jeftiniji pa čak i ako ga kupujete na ae-rodromima. Primjera radi, komad sapuna ide i do 19 KM.

***Motivi, Stefanel prodavnice koje tre-

ba posjetiti. Prva zbog dobrih cije-na i solidnog izbora (ljubitelji luksu-zne robe ne trebaju previše očekivati), a druga zbog male ali veoma istanča-ne ponude.

****Lush. Eto dobismo ga i mi. Nakon što su

ga dobile desetine gradova regiona manjih od našeg. Ponuda je odlična, za sada veo-ma raznovrsna. Od sapuna do krema, lo-siona do atraktivno pakovanih poklona. Prirodna kozmetika je in a Lush vam je tu da ga okušate.

DNEVNIK JEDNE SHOPPERKE

prljav. Ne možete naći dobru ma-pu Centra te vam ne preo-staje ništa drugo nego da se ”vintate” pokretnim ste-penicama i istražujete.


novootvoren i sjajan. I jedan i drugi ješene, ugodno komuniciraju. Kako

da sam od prvog više očekivala na-kon priča Tuzlanki i Saraj-

izbor radnji i brendova

ra. Ušće mnogo veći, za-stupljenost brendova velika, novootvoren i sjajan. I jedan i drugi

prljav. Ne možete naći dobru ma-da sam od prvog više očekivala na-

stupljenost brendova velika, novootvoren i sjajan. I jedan i drugi

prljav. Ne možete naći dobru ma-pu Centra te vam ne preo-

se ”vintate” pokretnim ste-penicama i istražujete.


ješene, ugodno komuniciraju. Kako

Evo nas opet, dnevnik prošlomjesečne kupovine !

SAKOMuškog kroja ili klasični Chanel. Naravno da neće proći bilo kakav sako. Apsolutni trend što se tiče kroja ovog proljeća je klasični muški.Ovakav će savršeno prekriti sitne nedostatke, a ukoliko se dobro iskombinira (npr. bijela majica + traperice) može djelovati zanimljivo i otkačeno i

u ležernijoj (a ne samo poslovnoj) varijanti.Drugi poželjan sako-kroj je onaj klasični, Chanel elegantan. Totalna suprotnost prvom, ovaj će naglasiti vaše ženske obline, istaknuti struk, ali i sla-

bije sakriti kritične zone. Lakše se kombinira, dobro ide uz većinu krojeva suknji ili hlača.


Veliki hit su one visokog struka, a takve će jako dobro pristajati uz uske košulje i visoke pete. Vizualno čine noge vitkima i izdužu-ju čitavu siluetu.



že biti previše.




za sada ipak ostavite za tople, prave ljetne dane. Narančasta, zelena, crvena, poi-grajte se i s tim bojama ovoga proljeća. I dalje je moderna ružičasta, no domini-ra već nekoliko sezona, dosta je bila zastupljena i u zimskim kombinacijama, pa


April u Beogradu ja sam naravno pretvo-rila u shopping u Beogradu. Da malo is-porobamo gabarite i mogućnosti shopping centara susjednih zemalja. Ne padam na te romantičarske folove ruka u ruci, Dunav, Sava. U ruci treba da budu kartica, nov-čanik i shopping bag. I to je to. Čitam kako nasi Tuzlaci masovno odla-ze u Beograd da kupuju u Delti pa po-mislih da usput ispitam i njihove moti-ve i razloge. Deltaveća shopping centra u Bg. Moram reći da sam od prvog više očekivala na-kon priča Tuzlanki i Saraj-ki koje su bile tamo. Lije-po uređen i prostran, ali izbor radnji i brendova osrednji. Najveći plus

stupljenost brendova velika,

SHOPPERKEU znaku ~etvorke

Održana Šesta škola gastroenterologijeU organizaciji Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo (KCUS), Klinike za gastroenterologiju i hepatologiju KCUS-a i Medicinskog fakulteta, u Sarajevu od 15. do 17. aprila održana je Še-sta škola gastroenterologije. Škola je organizovana pod pokroviteljstvom Evropskog udruže-nja za gastrointestinalnu endoskopiju (ESGE), a visoki pokrovitelj bilo je Predsjedništvo BiH

Šesta po redu Škola gastroenterologije 2009. pružila je izvanrednu priliku za razmjenu i proširenje znanja i iskustava iz konzervativne i endoskopske terapije u gastroenterologiji i hepatologiji. Za oko 520 ljekara, me-dicinskih sestara i tehničara, te studenata medicine eminentni evropski i domaći stručnjaci održali su pre-davanja, prezentirali savremena znanja i metode koje se primjenjuju u BiH i državama Evrope. U okviru tog skupa, treći dan Škole, prikazane su najsavremenije endoskopske procedure videolinkom iz sala Klinike za ga-stroenterologiju i hepatologiju KCUS-a što su ih evropski stručnjaci raditi zajedno s ovdašnjim stručnjacima. Takve vrste procedura rade se na ovdašnjoj Klinici za gastroenterologiju i hepatologiju KCUS-a.Škola je koncipirana ne samo za gastroenterologe nego i za interniste, hirurge, radiologe, onkologe, pedija-

tre, kao i ljekare opće prakse, studente i medicinsko osoblje.Prof. dr. Mehmed Gribajčević, direktor Škole i direktor internih disciplina KCUS-a. je pojasnio da je po-

javnost karcinoma želuca u BiH u padu, dok je broj karcinoma debelog crijeva u velikom porastu, posebno kod osoba starijih od 45 godina. ”Izuzetna je važnost prevencija oboljenja probavnog trakta, kao i rana detekcija bilo kakvih prekanceroznih

stanja”, rekao je prof. dr. Gribajčević, On je naveo da KCUS godišnje uradi više od 6.500 gastroskopija, odnosno oko 17.000 usluga iz ove

oblasti. “U BiH od ove opake bolesti godišnje oboli između 1.700 i 1. 800 ljudi, a najugroženija su lica starija od 45

godina, zbog čega i provodimo projekat koji se odnosi na ranu detekciju tumora debelog crijeva, koji je izlječiv ukoliko se otkrije na vrijeme”, re-kao je prof. dr. Gribajčević, i upozorio da su brza hrana, pržena jela, kao i jela sa roštilja sigurni uzročnici ove bolesti. U radu Šeste škole gastroenterologije 2009. učestvovali su najeminentniji

evropski stručnjaci iz ove oblasti, sa stručnim predavanjima i demonstra-cijom endoskopskih procedura. Među predavačima su bili prof. dr. Gui-do Costamagna, prof.dr. Giovanni Marc, prof. dr. Jean-Francois Rey, prof. dr. Nela Sršen, prof. dr. Boris Vucelić.Gastroenterologija je posebna orijentacija u internoj medicini koja se ba-

vi bolestima želuca i crijeva, a statistički podaci pokazuju da su ta obo-ljenja učestalija u odnosu na kardiološka oboljenja. Za uspjeh u liječenju gastroenteroloških oboljenja značajnu ulogu ima prevencija (zdrava hra-na) i rana detekcije, a i to je bila jedna od tema Šeste škole gastroentero-logije. Prof. dr. Mehmed Gribajčević kazao je da je ova škola postala pre-poznatljiva u cijeloj Evropi.

42

KAKO PREVENIRATIRAK DEBELOG

CRIJEVA Za prevenciju raka debelog

crijeva najvažnije su tjelo-vježba i prehrana, i to u to-likoj mjeri da se čak 40 posto karcinoma može izbjeći redo-vitim vježbanjem i prehranom baziranom na voću, povrću i cjelovitim žitaricama. Velike količine mesa, posebno suho-mesnatih proizvoda, čini se, glavni su negativci kad je ri-ječ o karcinomu debelog cri-jeva. Ovo ne znači da se treba-mo odreći mesa, nego pokoji mesni obrok zamijeniti mahu-narkama ili jednostavno sma-njiti komade mesa u tanjuru, posebno crvenog. Nedostatak voća i povrća zna-

či i nedostatak važnih antiok-sidanata, bez kojih će slobod-ni radikali u tijelu najaviti vojni udar, a to opet znači opasno po-većanje šansi za većinu najčešćih karcinoma: želuca, maternice, prostate, gušterače, jednjaka, bubrega, usne šupljine, pluća i žučnog mjehura. Osim prehrane, mnoge će

iznenaditi da se vrlo visoko na ljestvici učinkovitih metoda zaštite od karcinoma nalazi i mediteranska navika krat-kotrajnog dnevnog sna zvana siesta. Kako većina ljudi zbog posla ili škole ne može priušti-ti polusatnu ‘dremku’, savje-tujemo nadomjestak u obli-ku lagane meditacije ili sličan oblik duboke relaksacije. De-setak minuta takve pauze bit će dovoljno za oslobađanje od nakupljenog stresa, oporavak organizma i prikupljanje sna-ge za ostatak dana. Općenito, u današnjoj se kul-

turi odmor i san podcjenjuju, pa se zapadna kultura već godi-nama naziva kulturom neispa-vanih. Nije važno samo koli-ko spavamo, nego i kada, pa su tako zdraviji oni koji ima-ju čvršću (pravilniju) struk-turu dana, tj. svi koji barem pet dana u sedmici liježu iz-među 23 sata i jedan poslije ponoći, a ustaju između šest i devet sati ujutro.

Na predavanju je primjećeno i prisustvo političara: Mesihović, Mehmedić i Marković

Prof.dr. Nela Sršen, poznata doktori-ca iz Hrvatske, na čelu je tima za tran-splantacije jetre Sveučilišne bolnice u Padovi, najuglednije talijanske medi-cinske ustanove

SAVJETI

KUĆA KAO DOM

Početkom mjeseca aprila , bh kompanija UNIPROMET d.d. Sarajevo organizirala je Prvi kućni sajam u BiH. Bila je to jedinstvena prilika da se na prostoru prodajnog centra UP MALL u ulici Marka Marulića 2, u Sarajevu, okupe domaće i inostrane kompanije i predstave svoje proizvo-de iz oblasti građevinarstva i opreme za dom. Inače, ovo je prva sajamska manifestacija ove vrste u BiH, specifične i zbog toga što nije bio samo izložbenog karaktera. - Umjesto klasičnih sajmova gdje se zainteresovani kupci mogu upoznati samo sa karakteristika robe, ovdje imate višestruku uslugu.Možete kupiti robu i

to sa popustom, po najpovoljnijim uslovima na tržištu, uz dodatni paket usluga: besplatna kućna dostava, beskamatni krediti, 15.000 artikala na jednom mjestu, usluge krojača, vodoinstalatera, stolara…., pizerija i ostalo.- istakao je Džemaludin Kahrović, marketing menadžer Uniprometa.Ovo je drugi po redu Sajam koji je Unipromet organizovao početkom graditeljske sezone. Zanimalo nas je kakvi su utisci i je li interes naših gra-

đana bio veći nego prošle godineDa, “Prvi kućni sajam u BiH” po drugi put. Nakon izuzetno pozitivnih efekata iz 2008. kod svih uključenih: kupaca, koji su bili izuzetno zadovoljni

cijenama, kontaktima i informacijama, naših partnera, koji su zadovoljni količinom distribuiranih roba i nas (Unipromet d.d.) sa prodajnim i promo-tivnim efektima, nije nam preostalo ništa drugo nego da Sajam ponovo organizujemo. Naravno, sa početkom ove građevinske sezone i interes građana, na-ših kupaca je bio veliki. - Kahrović je istakao da je tim za promociju, kao kreativni dio kompanije, u komunikaciji sa partnerima Uniprometa došao na ideju o orga-

nizovanju “Prvog kućnog sajma u BiH”, prvi put 2008. godine, te da je jedan od njenih ciljeva uspostavljanje prisnije veze među kupcima i ponuđačima. Oko 100-njak partnera Uniprometa ,dobavljača i isto toliko najpoznatijih svjetskih brandova iz oblasti građevinarstva i opreme za dom predstavili su

asortiman i sezonske novitete.Građevinska industrija je jedna od najdinamičnijih, česte su promjene proizvoda, u dizajnu i funkcionalisti proizvoda. Unipromet prati sve trendove i

trudi se ponuditi ih svojim objektima u Sarajevu, Travniku i Tešnju, i sa asortimanom od 15 000 artikala, a sve za gradnju, kuću, vrt i stan .- Plan za narednu godinuMi smo u 2009. ušli izuzetno ambiciozno. Pored proširenja asortimana i poboljšanja usluga, našim kupcima nudimo i stanove. Po najpovoljnijim uslo-

vima i najatraktivnijim lokacijama, kao što je objekat u ul.M.Marulića 2 po cijeni od 2.150,00, bez PDV-a.

Prvi kućni sajam u BiH

Džemaludin Kahrović, marketing menadžer Uniprometa, istakao da će Unipromet kao jedan od lidera u trgovini građevinskim materijalima i ubuduće organizovati Prvi kućni sajam,odnosno da će Sajam imati tradicionalni karakter

45

htjela otići od tamo, to je jedno ta-ko opušteno mjesto, tako mirno i prekrasno”.

(Dayana Mendoza, Miss Universe o posjeti zatvoru Gvantanamo)

GODINE NISU BITNE ...“Ne znam niti me to interesuje.

Možda to zvuči nekome čudno ili smiješno, ali ja se ne opterećujem oko tih sitnica.”

(Kemal Malovčić o godištu svoje supruge, Express)

Tako su govorili…

REIS SAVJETUJE IMAME“ Molim vas da kao imami budete principijelni, hrabri, pra-

vedni, i kažete ono što treba da se kaže ma ko bio u džamiji. Međutim, nemojte spominjati ničija imena, političke stran-ke i ni za koga nemojte navijati s minbera. Mi moramo po-vezivati ljude i političare koji su se u posljednje vrijeme jako udaljili. Ali, to ne znači da vi ne možete imati svoje stavove, ako vas neko upita o nekim političkim pitanjima.”

(Mustafa ef.Cerić, reisu-l-ulema, Dnevni avaz)

NEKOME MORA BITI DRAGO

“Ni bankama nije drago ovo što se dešava sa kamatnim stopama.”(Michael Mueller, generalni direktor Raiffeisen banke, Oslobođenje)

1992-1995

htjela otići od tamo, to je jedno ta-

MILOŠEVIĆ, ONAJ ISTI„Vremenska podudar-

nost posjete ekspera-ta kontakt-grupe Be-ogradu sa udbaškom aferom koju je objelo-danio »Njujork tajms«, navela je neke analiti-čare da zaključe kako bi odgovor na to pita-nje mogao biti potvr-dan. Glavni izvor ove priče je Čedomir Mi-hailović, bivši uticajni

funkcioner SDB, koji je u oktobru prošle godi-ne pobjegao na Zapad. Mihailović je sa sobom uspio prenijeti doku-mente o umješanosti ove službe u etničko či-šćenje u Bosni, predavši ih Međunarodnom su-du za ratne zločine po-činjene na tlu bivše Ju-goslavije. Originali su, navodno, misteriozno nestali u samom Hagu, ali Mihailovićevo svje-

dočenje u najtiražnijem američkom dnevniku teško kompromitu-je Slobodana Miloše-vića. Navodni nesta-nak ovih dokumenata u labirintima holan-dskih tajnih službi je-dan američki funkci-oner objašnjava time što nekome na Zapa-du ne odgovara da se tim papirima maše u javnosti.“

(Oslobođenje, april 1995.)

APSTRAKTNI PROCENTI„Mnogi guraju ovaj prostor da po-

stane muslimanskom državom, me-đutim, na sreću, tokom rata ovdje su ljudi izdržali u solidarnosti i patnjama zajedničkog življenja. Na ovim po-storima, od ukupnog broja stanov-ništva koje će živjeti u bosanskoj re-publici, predviđa se oko pola miliona ljudi koji pripadaju srpskom i hrvat-skom korpusu, odnosno, 12,5 posto Srba i oko 12 posto Hrvata. Također, predloženom podjelom Bosne i Her-cegovine nisu obuhvaćeni svi narodi pa tako izvan matičnih jedinica, onih u kojima jedan narod ima apsolut-nu većinu ostaje čak 36,5 posto Sr-ba, 29,9 posto Muslimana i 29,7 po-sto Hrvata a to je podatak koji sam za sebe dovoljno govori.“

(Mirko Pejanović, januar 1994.)

1992-1995 1992-1995lukama koje je sam donio, nekakvom brigom za ljude, a da u svemu ne vidi ni trun vlastite krivice.”


OSLONAC ZA KLACKALICU“Bosni i Hercegovini je izgleda, su-

đeno da bude podmetač za klackalicu zvanu srpsko-hrvatski nacionalizam. Povjesničar Franjo Tuđman, »najve-ći hrvatski sin«, (što može samo da isprovocira još višeg Franju Arapo-vića, već je BiH proglasio »historij-

skom i etničkom zemljom Hrvata«. Sudeći po skandiranju na košarkaš-koj utakmici u Zadru, tv-gledaocu je jasno koliko je Tuđman omiljen od Hrvata. Šta fali? Svaki narod želi da ima najveće sinove. Pomislite ko-liki su sinovi bili Staljin, Hitler, Ča-ušesku itd. Dobro, fino je imati si-nove, ali što tako stare ljude odabrati za djecu!? To nikoga ne iritira, ali iri-tira mlitavost i nesposobnost bosan-skohercegovačkog rukovodstva da se odupre vršljanju hadezeovaca po Hercegovini.”


Ta divna, davna vremenaDIREKTORI –PLJAČKAŠI“U Mostaru je u toku suđenja Josipu

Musi i još dvadesetorici ljudi koji su umiješani u pljačku društvene imovine. Musa in kompany se terete da su, prije svega, opljačkali RO »Aluminijum« i od tih para pomogli izgradnju kafane Mali kuk koja pripada narodnom heroju Mehi Trbonji i njegovom sinu Slavenku.Više pojedinaca, na štetu »Aluminijima«, uve-lo je centralno grijanje i tako dalje i to-me slično. Najsmješnije su odbrane Jo-sipa Muse, koji sve što je radio pokušava da pokrije nekakvim samoupravnim od-

Tako je pisalaSTRANKA DEMOKRA-TSKOG PIŠANJA „Stranka demo-

kratskog pišanja uz vjetar jučer je na tuzlanskom ae-rodromu Dubrave održala masovni protestni skup na kojem je u sklo-pu svoje prediz-borne kampanje za lokalne izbo-re, svom brojnom članstvu predstavila svoj statut i program a čelništvo ove stran-ke oštro je protestvova-lo zbog najava Svjetske organizacije za pomoć kod puštanja vjetrova, prema kojima, do kra-

ja ove godine ne-će biti bura i koša-va. Potpun ugođaj, naime, ovom sku-pu pokvario je slab vjetar, tako da su učesnici zapišavali jedan drugog, dok čelništvo stranke

već razmišlja o pro-mjeni imena stranke u Stranku demokratskog pišanja u krug.“

(septembar 1997.)

I GUZICA JE IZ RAJA IZAŠLA„Nezavisno udruženje

profesionalnih guziča-ra poziva građane Bo-sne i Hercegovine da odaju dužno poštova-nje ovom, ne samo fi-zički, centralnom dije-lu ljudskog tijela. Kako i među guzičarima po-stoje različite opcije – od liberalnih, preko građanskih pa sve do nacionalističkih – još uvijek nije određen datum koji će se slavi-ti kao „ Dan guzičara“, ali možda je to i bolje, jer ovako je svaki dan – guzičarski.Ne zaboravite – sve je

u guzicama ! Čitav ži-vot ih ili šutaš ili se u njih uvlačiš.“

(septembar 1997.)

POTREBNI POLICAJCI „Hitno tražim jeno tri

stotine policajaca za for-miranje najnovije srp-ske policije. Uslovi: da dobro čuju, da su lo-jalni, da nisu stariji od mene, i da su Srbi na kraju krajeva. Sve oz-biljne prijave slati na adresu lejdi bi (što ne bi) Plavšić, ulica Od-gođenog Radovano-vog radovanja, br.4S, Banja Luka.

(septembar 1997.)

u guzicama ! Čitav ži-

ZATVOREN KRUG neimaštine i nepovjerenja

BUSINESS

Banke - krediti

Kao kontrargument tvrdnjama da se u normalnom svijetu, pa čak i u susjedstvu, dešavaju pozitivni pomaci, naši bankari hladno izvlače bh. državno uređenje, političku neslogu, razjedinjenost tržišta, trgovinski deficit sa svijetom...

www.startbih.info46


Euribor gore, euribor dolje, sasvim svejedno, kamate u BiH rastu i rašće i dalje. Krug nepovjerenja i neima-štine s obje strane šaltera je zatvo-ren, pa slijede vremena mukotrpnih vraćanja kredita uzetih u stara do-bra vremena, koja, dok smo ih ži-vjeli i preživljavali, baš i nisu tako izgledala, kao i odbijenica zahtjeva i molbi za nova zaduže-nja.

Vaš anuitet odsad je veći za...Podatak da je rast plasmana kredita ko-merc i j a l -nih bana-ka u bh. privredu u posljed-n j e m kvarta-

lu nekoliko pu-

ta umanjen, a da je onaj koji je odo-bren stanovništvu od septembra prošle do kraja februara ove godine manji za čitavih 160 miliona KM u odnosu na isti period godinu dana ranije, jasno govori kakvi su odno-si u ovom finansijskom segmentu na sceni. Banke bivaju optužene da nemaju osjećaja (zar i to postoji u bankarstvu?) za tegobe koje su nas snašle, uprkos najavama naših čel-nika da će nas kriza zaobići, da su u službi stranih lobija zaintereso-vanih samo za profit, jednom riječ-ju, da njima upravlja pohlepa, koja

je umalo došla glave cjelokupnom svjetskom gospodarstvu.U prilog tim optužbama idu ne-

logična i nedosljedna obrazlože-nja povučenih poteza koja stižu iz bankarskog tabora. Dok je euribor (Euro Interbank Offer Rate) dra-matično rastao (kada je formiran 1999. godine kao međubankarska kamatna stopa 40-ak velikih ban-ka euro regije iznosio je 3,23 na godišnjem nivou, da bi u oktobru 2008. godine dostigao vrtoglavih 5,50 procenta), počele su rasti ka-matne stope, čak i retroaktivno, na

Argumentacije u raspravi bankara i preostalog svijeta na kraju vode do zaključka da nam se cr-no piše. Privreda koja je tek počela davati znake života gubi “kisik“, banke drastično smanjuju aktivnosti, prihodi i plaće padaju, nezaposlenost raste, a dugovi svih vrsta, kao zla sudbina, ostaju. I rastu, često i uz zateznu kamatu

BUSINESS

PIŠE: Jasmin Maričić

47

Argumentacije u raspravi bankara i preostalog svijeta na kraju vode do zaključka da nam se cr-

ZATVOREN KRUG neimaštine i nepovjerenja


Avaz – UniCredit bank Kamatni račun bez krčmara

Start BiH iz krugova bliskih Dnev-nom avazu doznaje da od strane UniCredit Bank, do 17. aprila, ni-su dobili nikakvo obavještenje o povećanju kamatnih stopa na po-stojeće kredite, koje članice ove kompanije redovno otplaćuju,

a koji su, uglavnom, ugovoreni sa klauzu-lom o fiksnoj kamat-noj stopi. Kako nam je rečeno, Avaz u toj banci ima i zna-čajna oročena sredstva.

U Avazu na-glašavaju da je oštar ton u tek-stovima koji su kritikovali po-sljednje po-teze UniCre-dit banke

posljedica brojnih negativnih reakcija pristiglih od čitalaca, ali i od oko 150 novinara ove kuće koji su za UniCredit kreditno ve-zani kao fizička lica. Također, do-znajemo, da se u Avazu, ukoliko se situacija ne izmijeni, ozbiljno razmišlja i o prekidu poslovnih odnosa s ovom bankom i sklapa-nja novih aranžmana. Kao poten-cijani partneri pominju se ABS i Union banka. S druge strane, u UniCredit ban-

ci su iznenađeni silinom i neragu-mentiranošću kritika koje sa svih strana stižu na njihov račun. Ka-žu da neće odustati od reakcije na sve optužbe, ali da su opre-zni u komunikaciji s javnošću jer se njihove izjave i obavješte-nja u medijima izvrću, da se nji-ma manipulira. Nije im jasno za-što su samo oni na udaru, kada i

ostale banke povlače iste ili slič-ne poteze. Iz UniCreditbank d.d. 31. marta

u javnost je otišlo saopćenje ko-je prenosimo u cijelosti:

Promjena kamatnih stopa na kredite fizičkih osoba u otplati

Slijedom promjena na financij-skim tržištima u proteklih godinu dana, koje su rezultirale oskud-nom ponudom financijskih sred-stava, došlo je do rasta cijene fi-nancijskih sredstava, odnosno povećanja kamatnih stopa (ban-ke danas plaćaju više kamatne stope na izvore sredstava nego što su ih plaćale proteklih godina). Vi-še kamatne stope banke plaćaju na štednju građana i depozite pravnih osoba u državi.

UniCredit Bank jedina je od zna-čajnijih banaka na bh. tržištu ko-ja sve do sada nije prilagođavala

kamatne stope kredita u otpla-ti aktualnim tržišnim uvjetima. Činjenica da UniCredit Bank po-većava kamatne stope na kredi-te u otplati nekoliko mjeseci na-kon glavnih konkurenata - stavlja naše klijente, koji koriste kreditne proizvode, u povoljniju poziciju u odnosu na klijente konkurent-skih banaka.

Nakon povećanja kamatnih sto-pa na kredite u otplati, iste su kod UniCredit Bank i dalje povoljnije od trenutno važećih tržišnih ka-matnih stopa na kredite.

Ovom odlukom, UniCredit Bank omogućava sigurne prihode po tržišnim uvjetima svojim klijen-tima štedišama iz čijih su izvo-ra financirani krediti te općenito dugoročnu stabilnost i likvidnost Banke, što je u interesu svih nje-nih klijenata.

izgledala, kao i odbijenica zahtjeva i molbi za nova zaduže-nja.

Vaš anuitet odsad je veći za...Podatak da je rast plasmana kredita ko-merc i j a l -nih bana-ka u bh. privredu u posljed-n j e m kvarta-

lu nekoliko pu-


a koji su, uglavnom, ugovoreni sa klauzu-lom o fiksnoj kamat-noj stopi. Kako nam je rečeno, Avaz u toj banci ima i zna-čajna oročena sredstva.

U Avazu na-glašavaju da je oštar ton u tek-stovima koji su kritikovali po-sljednje po-teze UniCre-dit banke

Na adrese su nam počele stizati obavijesti, pune patetičnih tvrdnji da je učinjeno sve, ali da dalje ovako ne može - Vaš mjesečni anuitet od tada i tada je veći za toliko i toliko

BUSINESS

48www.startbih.info

Nova Centrala Raiffeisen banke BiH

Herbert Stepic, direk-tor Raiffeisen Internatio-nal, i Nedžad Koldžo, načelnik Općine Novo Sarajevo, 16. aprila sve-čano su otvorili A zgradu nove Centrale Rai-ffeisen banke u BiH, koja se nalazi uz sarajev-sko popularno Vilsonovo šetalište. U objekat sa 11.000 metara kvadratnih poslovnog pro-stora, ispod kojeg je garaža sa 150 parking mjesta, uloženo oko 50 miliona KM.Svečanosti otvaranja, pored brojnih po-

slovnih partnera, predstavnika vlasti i di-plomatskog kora, prisustvovao je i visoki predstavnik međunarodne zajednice i spe-cijalni predstavnik EU Valentin Inzko.Glavni izvođač radova zgrade Centrale Ra-

iffeisen banke bila je sarajevska tvrtka Unio-ninvest, koja bi za godinu dana trebala do-vršiti i objekat B koji će imati 2.500 metara kvadratnih upotrebljivog prostora, a ko-štat će dodatnih 30 miliona KM.

Smanjeni prohodi porodice Obama

A m e r i č k i predsjednik Barack Oba-ma i njegova supruga Mi-

chelle prošle godine su zaradili 2,7 mliona dolara, od kojih su za poreze izdvojili nešto manje od trećine te sume. Uprkos činjenici da su u 2008. godini postali prva američka porodica, njihov prihod je značajno umanjen u odnosu na godinu ranije kada su porodični budžet ojačali za 4,2 miliona dolara. Obje godine najviše novca je stiglo od

prodaje besteselera Snovi moga oca (Dre-ams of My Father) i Odvažnost nade (The Audacity of Hope). Od svojih redovnih za-nimanja zaradili su mnogo manje: Ba-rack kao senator u Ilinoisu 139.204 dola-ra, a Michelle u bolnici Univerziteta Čikago 62.709 dolara.

Željezničari „volonteri“Uprkos tvrdnji šefa Vlade FBiH Nedžada

Brankovića da većim bh. entitetom šparta najbolja regionalna željeznica, situacija u ovoj državnoj kompaniji daleko je od sjaj-ne. Zaposleni, koji u 2009. godini nisu pri-mili ni marke, pripremaju seriju štrajkova, koje će voditi nakon dugo vremena usagla-šeni željezničarski sindikat. Kako saznaje-mo, protiv protesta nije ni rukovodeći ka-dar, koji je, također, skoro zaboravio kako izgleda koverat s platom.

BUSINESS

čano su otvorili A zgradu nove Centrale Rai-

porodice Obama predsjednik Barack Oba-masupruga

chelle prošle godine su zaradili 2,7 mliona

www.startbih.info

Bh. krediti u ciframa Pad plasmana na 14,5 milijardi KMPrema podacima Centralne ban-

ke Bosne i Hercegovine (CBBiH), stanje ukupnih kredita koje su komercijalne banke u BiH plasi-rale domaćim sektorima na kraju 2008. godine iznosi 14,5 milijardi KM i manje je u odnosu na stanje na kraju novembra 2008. godine za oko 60 miliona KM. Posmatrano po ročnoj strukturu

ukupnih kredita, kratkoročni kre-diti (krediti do jedne godine) izno-se 3,7 milijardi KM ili 25,5 posto, dok su dugoročni krediti (kredi-ti preko jedne godine) 10,8 mili-jardi KM ili 74,5 posto.Valutna struktura ukupnih kre-

dita na kraju 2008. godine je bila sljedeća: krediti plasirani u doma-ćoj valuti 13,1 milijardi KM ili 90,3 posto (važno je napomenuti da se 70 posto od ovih kredita od-nosi na kredite sa valutnom klau-zulom), a preostalih 1,4 milijarde KM ili 9,7 posto su krediti u Euro i ostalim stranim valutama.Posmatrano po sektorima u uku-

pnim kreditima na kraju 2008. go-dine, najveće učešće imaju sek-tor stanovništva i sektor privatnih preduzeća sa istim iznosima od po 6,7 milijardi KM, odnosno sa po 46,2 posto, dok su krediti ostalim sektorima (javnim pre-uzećima, sektoru generalne vla-de, nebankarskim finansijskim institucijama, neprofitnim insti-tucijama i ostalim) 1,1 milijardu KM ili 7,6 posto.

Posmatrano na godišnjem ni-vou, ukupni krediti su veći u od-nosu na kraj 2007. godine za 2,6 milijardi KM ili 21,7 posto.Februarski podaci za 2009. go-

dinu ukazuju na to da je stanje ukupnih kredita ostalo na nivou iz decembra 2008. godine, dakle 14,5 milijardi KM.Ukupna zaduženost po stanovni-

ku u BiH na kraju 2008. godine je bila u prosjeku 1.700 KM, na kraju 2007. godine 1.480 KM, a na kra-ju 2006. godine 1.140 KM.Analiza koju je provela CBBiH

pokazala je da najveći dio kre-dita otpada na nenamjenske potrošačke kredite, potom na stambene kredite stanovništvu, na kredite za privatno podu-zetništvo, na kredite po kartič-nom poslovanju, te na kupovi-nu automobila.Početkom ove godine zabilježe-

no je smanjenje kreditiranja. Po-daci pokazuju da je godišnji kre-ditni rast u februaru ove godine 17 posto i znatno je manji u od-nosu na isti period prošle godi-ne kada je bio 29 posto. Kamatne stope na kredite sta-

novništvu uglavnom su nasta-vile trend rasta koji je počeo u oktobru 2008. godine. Kamat-ne stope na dugoročne kredite dostigle su iznos od 10,72 po-sto, što je za 0,70 posto više ne-go u decembru 2008. godine, a za 1,9 posto nego godinu dana

ranije. Kamatne stope na kratko-ročne kredite stanovništvu iznose 10,43 posto i povećane su za oko 0,55 posto u odnosu na decem-bar 2008. godine kada su iznosi-le 9,88 posto. Kamatne stope na kredite pre-

duzećima su ostale na približno istom nivou u odnosu na decem-bar 2008. godine. Kamatne stope na dugoročne kredite preduzeći-ma iznose 8,18 posto i zabilježile su neznatno smanjenje, dok su na

kratkoročne kredite praktično sta-bilne i iznose 7,46 posto. Kada je u pitanju vanjski dug,

može se reći da se BiH smatra umjereno zaduženom zemljom. Njen vanjski dug iznosi oko če-tiri milijarde KM, a ukupan dug, uključujući i privatni sektor, oko 13 milijardi KM. Do sada nije bi-lo problema sa vraćanjem vanj-skog duga.(Podaci Službe za odnose sa jav-

nošću CB BiH)

49

već odobrena zaduženja. Na adre-se su nam počele stizati obavije-sti, pune patetičnih tvrdnji da je učinjeno sve, ali da dalje ovako ne može - Vaš mjesečni anuitet od ta-da i tada je veći za toliko i toliko. Klauzula o promjenjivoj kamatnoj stopi, koju smo, nadajući se da će i nas sunce niskih kamata obasja-ti, potpisali bez razmišljanja, obi-ja nam se o glavu. Opravdanje za nepopularne, ali neizbježne pote-ze, naravno, bio je euribor. Međutim, kada se

njegova vrijednost prošle jeseni počela strmoglavo obruša-vati do aktuelnih (na dan 14. aprila) 1,774 postotaka, našim bankarima euribor prestaje biti bitan poslovni faktor. Sada se krivci za visoke stope pronalaze u skupom i siromašnom ino-tržištu kapitala, niskom kreditnom rejtin-gu BiH, svjetskoj krizi, pasivnim kamatnim stopama, onim koje su gromoglasno reklamirane u medi-

jima a odnose se na domaće depo-zite i štednju. Bankarske marže se, naravno, nikada ne spominju. Spo-minje se nemoćna privreda, nera-zumno zaduživanje stanovništva i ističe tričava dobit od 83 miliona KM koju je 30-ak bh. komercijal-nih banaka ostvarilo u prošloj go-dini, a koja predstavlja samo 52 po-sto dobiti iz 2007. godine. Kao kontrargument tvrdnjama da

se u normalnom svijetu, pa čak i u susjedstvu, de-šavaju pozitiv-ni pomaci, naši bankari hladno izvlače bh. dr-žavno uređenje, političku neslo-gu, razjedinjenost tržišta, trgovin-

ski deficit sa svijetom... Bar njih ne manjka.

Dugovi kao zla sudbina Naravno, istine u njihovim riječi-

ma ima, kao što je ima i u onima s druge strane, koja upire prstom u sjajna tek izgrađena zdanja, plaće u

sektoru, nerealno visoku dobit, pa-razitsko-ziheraško ponašenje...Obje argumentacije na kraju vo-

de do zaključka da nam se crno pi-še. Privreda koja tek počela davati znake života gubi kisik, banke dra-stično smanjuju aktivnosti, prihodi i plaće padaju, nezaposlenost raste, a dugovi svih vrsta, kao zla sudbi-na, ostaju i rastu, često i uz zateznu kamatu. Kako ih vraćati, to samo dragi Bog zna. Privreda spas vidi u EU, u sred-

stvima tamošnjih razvojnih bana-ka i predpristupnih fondova, koja

jesu realna, ali do kojih treba zna-ti doći. A građani? Biće po onoj snađi se kako znaš, neko na hljebu i luku do oporavka naše i svjetske ekonomije, a neko kao da se ništa nije ni poremetilo. A u sjeni, tiho, po državi nam,

pardon, po entitetima, ponovo kr-stare delegacije MMF-a, spremne da nas vrate na pravi put, uz do-bro poznati stand-by aranžman. A stariji dobro znaju o kakvim re-striktivnim uslovima je riječ. Vječ-na recesija, u najmanju ruku sta-bilizacija.

sektoru, nerealno visoku dobit, pa- jesu realna, ali do kojih treba zna-

Federalna uprava za inspek-cijske poslove FBiH analizira zakonitost podizanja kama-ta na ranije odobrene kredi-te i ukoliko se potvrde dosa-dašnje sumnje inspekcije da banke time krše zakon, biće im izrečene kazne i zatraže-no vraćanje kamatnih stopa - rekao Ibrahim Tirak, direk-tor ove institucije.

Tražimo od banaka ugovore

kako bismo analizirali uskla-đenost sa Zakonom o zaštiti potrošača i o obligacionim odnosima, a do ponedjeljka ćemo dati mišljenje. Prema onome što smo do sada vi-djeli, ugovori nisu u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača i banke nisu imale pravo dići kamate na postojeće kredite. Ako to definitivno potvrdimo, ići ćemo u kontrolu banaka,

izreći im kazne i tražiti vraća-nje kamatnih stopa na raniji nivo - kazao je Tirak. (E-Kapija)

Krše li banke zakon?

nepopularne, ali neizbježne pote-ze, naravno, bio

Međutim, kada se njegova vrijednost prošle jeseni počela strmoglavo obruša-vati do aktuelnih (na dan 14. aprila) 1,774 postotaka, našim bankarima euribor prestaje

se u normalnom svijetu, pa čak i u susjedstvu, de-šavaju pozitiv-ni pomaci, naši bankari hladno izvlače bh. dr-žavno uređenje, političku neslo-gu, razjedinjenost tržišta, trgovin-

ski deficit sa svijetom... Bar njih

U sjeni, tiho, po državi nam, par-

don, po entitetima, po-novo krstare delegacije MMF-a, spremne da nas vrate na pravi put, uz dobro poznati stand-by aranžman

BUSINESS

Parlament zabranio kućne ljubimce

ZAKON

Zakon o zaštiti životinja

Znači, egzotična životinja jest tigar i puma, ali i također svaka ona životinja koja nije autohtona na području BiH i Evrope, u šta spadaju papagaji, hrčci, zamorci, patuljasti kunići, akvarijske ribice...www.startbih.info

50

Nakon što su delegati u Parlamen-tarnoj skupštini BiH, a na prijed-log Ureda za vete-rinarstvo, usvojili Zakon o zaštiti i dobrobiti životi-nja, naša javnost ponovo je ostala šokirana. Zakon ne samo da zabra-njuje kućne lju-bimce, on je čak onemogućio rad svim trgovinama koje se bave prodajom kućnih lju-bimaca. Da je Zakon pun kontra-diktornosti i uveliko nedorečen,

govori član 8. istog Zakona u ko-jem je zabranjena prodaja egzotič-nih životinja, kao i prodaja pasa i mačaka u prodavnicama za kućne

ljubimce.Arman Akša-

mović, vlasnik Zoo centra u Sa-rajevu, upozo-rava da, prema ovoj legislativi, njemu preosta-je jedino proda-ja domaće ptice,

a to je vrabac. - Parlamentarci očito nisu do-

voljno upoznati sa ovom pro-blematikom jer niti na jednom

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila je 26. februara Zakon o zaštiti i dobro-biti životinja. Novim Zakonom ne samo da bi-smo mogli postati jedina zemlja u svijetu koja zabranjuje kućne ljubimce, nego dovodimo u pitanje i opstanak trgovina koje se bave pro-dajom kućnih ljubimaca

PIŠE: Murisa Dučanović

51

Parlament zabranio kućne ljubimce

Znači, egzotična životinja jest tigar i puma, ali i također svaka ona životinja koja nije autohtona na području BiH i Evrope, u šta spadaju papagaji, hrčci, zamorci, patuljasti kunići, akvarijske ribice...

tarnoj skupštini BiH, a na prijed-log Ureda za vete-rinarstvo, usvojili Zakon o zaštiti i dobrobiti životi-nja, naša javnost ponovo je ostala šokirana. Zakon ne samo da zabra-njuje kućne lju-bimce, on je čak

mačaka u prodavnicama za kućne ljubimce.

movićZoo centrarajevu, upozo-rava da, prema ovoj legislativi, njemu preosta-je jedino proda-ja domaće ptice,

Parlamentarci očito nisu dovolj-

no upoznati sa ovom problematikom jer niti na jednom mjestu nije precizirano šta su to eg-zotične životinje

U C I T E S U p o s to j e t r i klasifikacije.

CITES jedan su životinje ko-jih nema ili ih ima jako malo, a sama trgovina dozvoljena je uz papire, tako da svaka živo-tinja u ovoj klasifikaciji mora biti pod kontrolom države. Iz ove grupe ne smiju se proda-vati komercijalno F1 i F2 gene-racija, a to znači mladunčad iz prve i druge generacije.Prema CITESU dva dozvo-

ljena je trgovina životinja-ma iz zatočeništva, bez ika-

kvih problema i one mogu da idu u komercijalnu prodaju, naravno uz popratni akt, kao i praćenje te životinje. CITES tri dozvoljava uvoz

divljih životinja koje nisu ugrožene, ali koje se mogu kupovati u zemljama potpi-snicima ove liste, u posebnim okolnostima.

CITES – međunarodna konvencija o trgovini životinjama

ZAKON

ZAKON

mjestu nije precizirano šta su to egzotične životinje. Znači, egzotična životinja jest tigar i puma, ali i također svaka ona životinja koja nije autohtona na području BiH i Evrope, u šta spadaju papagaji, hrčci, za-morci, patuljasti kunići, akva-rijske ribice, terarijske životi-nje, gušteri, tarantule, zmije, iguane, znači, sve ono što za-htijeva posebnu temperaturu i posebne uvjete držanja - objaš-njava Arman.On tvrdi da je u Evropi kućni lju-

bimac svaka životinja koja služi za druženje sa čovjekom.Prema njegovim riječima, na-

pravljena je greška u terminolo-giji, jer nije precizirano koje su to egzotične, domaće i divlje ži-votinje. Dodaje da u Zoo centru ne misli prodavati lavove, anakon-de i pume, već akvarijske ribice, hrčke, koji spadaju u kategoriju egzotičnih životinja. Kao vlasnik i trgovac ističe kako nema apso-lutno ništa protiv Zakona, osim u ovim odredbama koje se tiču njegove djelatnosti, jer ovo je je-dan od zakona koje naša zemlja u Mapi puta ka evropskim inte-gracijama mora regulirati.

- Jako je bitno da ja nisam protiv ovog zakona, ali on je, ne po mom mišljenju nego po mišljenju mnogih pravnika ko-je sam konsultovao, mojoj dje-latnosti bukvalno onemogućio opstanak - ističe Akšamović, napominjući kako je sad ovaj zakon totalno kontradiktoran krovnom zakonu i konvenciji ko-ju je BiH u januaru ove godine potpisala među posljednjim ze-mljama. Radi se o CITES među-narodnoj konven-ciji koja regulira trgovinu zaštiće-nim vrstama.

Ubijanje životinjaOvaj zakon je, pojašnjava Ar-

man, trebao da bude naslonjen na CITES zakon, a sad se desi-lo obrnuto, da će se CITES mo-rati prilagođavati ovom zakonu. Kako će se prilagoditi nije sigu-ran jer, prema njegovom mišlje-nju, CITES ne zabranjuje trgovi-nu ugroženim životinjama, već je samo drži pod kontrolom - da se zna da su životinje čipovane, pr-stenovane i takve stvari. Da stvar

bude još konfuznija, Zakon Re-publike Srpske uveliko se razliku-je od državnog zakona, njime su dozvoljene stvari zabranjene dr-žavnim zakonom. Naš sagovor-nik kaže kako je već razgovarao sa predlagačem zakona - Uredom za veterinarstvo, a oni su mu obe-ćali podzakonskim aktima regu-lirati ove stvari. Međutim, o nedorečenosti za-

kona svjedoči i činjenica što je njime zabranje-no hraniti dru-ge životinje živo-tinjama, a čime narušavamo za-kon prirode, te

ugrožavamo druge vrste.- U zakonu stoji da se životinja

može ubiti mehaničkim putem, šta god to značilo, zatim plinom ili strujom. A meni zabranjuju da hranim zmije miševima. U svakom normalnom zakonu ima zarez, pa se kaže, isključivo ako ta životinja ovisi o takvom na-činu ishrane jer onda ugrožava-mo zmije i druge životinje kao npr. terarijske životinje koje se hrane živim životinjama (crvi-ma, cvrčciuma skakavcima itd.)

– napominje Arman dalje ukazu-jući na član 4 (zaštita životinja pri držanju), kojim je zabranjeno da-vati životinje kao nagrade u igra-ma na sreću. Nedavno je, priča Arman, imao

emisiju na televiziji kojom je edu-cirao djecu o životinjama, a kao nagradu, uz odobrenje roditelja, djeca su dobijala neku životinju na poklon. Međutim, da sve ni-je crno govori zakon protiv šin-teraja prema kojem šinteri više ne mogu ubijati pse, nego su op-ćine i kantoni dužni obezbijediti smještaj za lutalice.- Kanton Sarajevo odvaja 800.000

KM za ubijanje pasa lutalica, gdje smo mi na crnoj listi u Evropi – kaže Akšamović, dodajući kako niko nije učestvovao u javnoj ra-spravi kada se donosio zakon, niti zoološki vrt, niti trgovci, niti lovci, pa čak ni poljoprivredni fakultet koji jedini ima predmet kućni lju-bimci. Na kraju se desilo brkanje pojmova, koje sad podzakonskim aktima treba popraviti. - Ukoli-ko su bili neupućeni, mogli su kao susjedne zemlje jednostav-no prepisati njemački zakon ili zakon neke druge države –za-ključuje Arman.

52www.startbih.info

potpisala među posljednjim ze-mljama. Radi se o CITES među-narodnoj konven-ciji koja regulira trgovinu zaštiće-

kona svjedoči i činjenica što je njime zabranje-no hraniti dru-ge životinje živo-tinjama, a čime narušavamo za-kon prirode, te

Kanton Sarajevo odvaja 800.000

KM za ubijanje pasa lu-talica, gdje smo mi na crnoj listi u Evropi

- Jako je bitno da ja nisam bude još konfuznija, Zakon Re- napominje Arman dalje ukazu-mjestu nije precizirano šta su - Jako je bitno da ja nisam - Jako je bitno da ja nisam

Akšamović: Meni jedino preostaje da prodajem vrapce

BljuvačSada kada su prošli zemljotresi Sara-

jevo se može napokon opustiti i na-staviti živjeti svojim tempom. Onim sporim, orijentalnim (mravljim) ho-dom u budućnost šarene tranzicije. Ovo je grad koji se opire geometri-ji, jer se u određenom momentu po-čeo penjati uz brda i planine koji ga okružuju, pa su tako nastala naselja koja kao da vise u zraku pod neobič-nim uglovima. Tim mahalama kum je mogao biti Chagall sa svojim an-tigravitacijskim ljudima i građevina-ma. Ali, ko zna ko i šta bi moglo bi-ti uporedivo sa umovima njegovih stanovnika. Možda neki kolektivni um što je izrodio ideju sarajevskog duha, ili je to samo splet okolnosti da je jedna posebnost ulice i grada postala vrhunaravni amblem kojeg će razoriti granate. Bilo da se radi o

njegovoj multikulturalnosti ili nadre-alizmu (kao najunosnijim izvoznim proizvodima duha), pobjedničkim ide-jama prošlog vremena koje su izgu-bljene nakon što su granate prestale sipati sa neba. Jer su se ljudi, nakon završetka slavlja i euforije zbog na-dolazećeg mira, okrenuli svakodnev-nom preživljavanju gdje se atributi duha gube kao guske u magli. Onda nastaje vakuum ideja i haos

tipičan za postratno društvo, jer je samo u takvom društvu moguće da raznorazni bjelosvjetski umjetnici ko-riste Sarajevo kao poligon za ostva-rivanje svojih ambicija. Bljuvač fe-kalija iz Miljacke, koji je trenutno smješten odmah preko puta Aka-demije likovnih umjetnosti, samo je jedan od takvih artističkih akci-ja, u gradu u kojem je imalo marlji-vija umjetnička budala morala posi-jati neki svoj kip ili instalaciju. Što je dokaz koliko umjetnik može bi-ti lešinar kada ratom napaćeni grad koristi kao vlastiti marketinški trik. Ovu osobinu imaju, nadasve, i do-maći umjetnici rasuti kao biseri ši-rom svijeta.

MuslimankaDok sam prolazio pored Bljuva-

ča govana, snagom elektromotora raspršenih do atomskog reda veli-čina, što im nije umanjilo kakvoću mirisa, morao sam ići na kant uz zid zgrade Ministarstva za kulturu. Zaobilazeći u širokom luku zvuč-no-svjetlosno-kinetičku instalaciju

koja je čamila u mutnoj vodi Mi-ljacke. Taman kada sam htio proći pored kombija u kojem su, zasiće-na umjetnošću, zijevala trojica ljudi zadužena za muziku, laptop i agre-gat koji je pogonio Bljuvača, uma-lo nisam slomio vrat, jer mi je no-ga propala u pijesak tamo gdje sam očekivao barem slomljenu kamenu ploču. Tu je bila rupa veličine neko-liko kvadrata, a lijevo Bljuvač gova-na, čija vrijednost prevazilazi novac koji bi bio dovoljan za obnovu pje-šačke zone od Čobanija mosta do grčke ambasade. Ne treba zabora-viti: bitna je umjetnost, kome treba infrastruktura kada možemo živje-ti nošeni snagom umjetničkih vizi-ja od govana. Kao što mi nije jasna svrha ovog performansa, još manje su mi jasnije zastave od providnog najlona na električnim stubovima

duž Obale. Možda su te zastave sa-mo okviri kroz koje trebamo vidje-ti grad u njegovom svakodnevnom vibriranju – izvršivši time deautoma-tizaciju perceptivnih moći. Ili je ne-ka vrsta buđenja ekoloških svijesti građana koji su u dugačkim redovi-ma čekali na otvorenje nove robne kuće, u narodu popularno nazvane Muslimanka.Sarajevo je muzej statua, kamenja, i

kabastih predmeta koji su nasumič-no nabacani po njegovim zelenim površinama, to su kiparska pregnu-ća, počev od multikulturalnog čo-vjeka do onog betonskog diska sa biciklom ispred Vojne bolnice, ko-ji, zajedno, čine haotičnu metaforu gradskoga duha.Robna kuća Muslimanka je nasta-

la na mjestu gdje je nekad stajala Sarajka. Ona je vremenom posta-la ruglo središnjeg dijela grada, od-bačena i opustošena, arhitekton-ski nelijepa, umrla u tranziciji kao i centralni motiv jugoslavenskog ko-munizma, bratstvo i jedinstvo, koje je završilo u probušenim lobanjama na dnu masovnih grobnica. Preko puta Muslimanke izgrađen je spome-nik ubijenoj djeci opkoljenog Sara-jeva. Spomenik je apstraktne priro-de, urađen od stakla, što je ovalnim figurama dalo nijansu zelene boje. O estetskim dometima spomeni-ka još uvijek se lome koplja, pogo-tovo na internetu, novousvojenom slobodarskom mediju. Ali se u sed-mičnoj štampi spominje i cifra od

nekoliko stotina hiljada maraka ko-je je inkasirao autor spomenika. O mrtvima, kako i priliči, sve najbolje: suze, molitve, politički govori i ap-straktni zeleni spomenici teški sto-tine hiljada maraka.

To je gradPješačka staza na Vilsonovom šetali-

štu se obnavlja, pa umjesto nekadaš-njeg asfalta sada se ugrađuju granit i nove klupe od drveta sa metalnim dodacima kao spoj starog i novo do-ba. Klupe će izdržati neko vrijeme, prije nego ih razlupaju dokoni huli-gani sluđeni lošom drogom i najjef-tinijim pivom u flašama od 2 litra. Sve što bude taknuto uličnim bije-som završiće u rijeci Miljacki. U njoj se sunčaju čiste i lijepe patke, dok ljudi šetaju sebe i svoje pse. Miljac-ka skoro da dobija zelenkastu boju

bistreći se nakon otapanja snijega i proljetnih kiša. Nakon svake kaska-de u povratnom efektu vodene ma-se, lopte svih veličina i boja se kopr-caju pokušavajući pobjeći vodenoj sili, kako bi nesputano zaplovile ri-jekom Bosnom u Crno more. Naj-veća koncentracija lopti i plastičnih flaša nalazi se ispod kaskade mosta Suade Dilberović i Olge Sučić. Tre-balo bi komunalcima nabaviti ma-le čamce kojima bi skupljali plasti-ku sa vodene površine, jer ovdašnji čovjek zamišlja rijeku kao neuništiv i vječan oblik mašine za reciklažu plastike, gvožđa ili najlonskih kesa. Tako mu je uvriježeno u mozgu već generacijama, pa obale srednjobo-sanskih rijeka, na granama drveća, imaju besmrtne ukrase najlonskih zastava. Takav odnos prema vodi dolazi iz obijesti, neznanja i straha od vode. Mržnja prema vodi je vid-ljiva u svakom gradu koji je pobje-gao od svoje rijeke. Tu mržnju ćete prepoznati po količini smeća u ri-jeci i na njenim obalama.Kada gledam grad kroz prozor sa

sedmog sprata, bilo danju ili noću, ne mogu se oteti utisku kako nje-gova nehajna, razbacana arhitektura po zelenim brdima podražava spret-nost i prilagodljivost biljnog svijeta. Grad liči na šumu koja obrasta do-line i uzvišenja. Ili na minerale ko-ji svijetle noću iscrtavajući njegove vidljive granice. Tada je sasvim mo-guće izgubiti se u njemu kao u la-ganom snu.

53

nekoliko stotina hiljada maraka ko-je je inkasirao autor spomenika. O nekoliko stotina hiljada maraka ko-je je inkasirao autor spomenika. O nekoliko stotina hiljada maraka ko-

mrtvima, kako i priliči, sve najbolje: je je inkasirao autor spomenika. O mrtvima, kako i priliči, sve najbolje: je je inkasirao autor spomenika. O

suze, molitve, politički govori i ap-mrtvima, kako i priliči, sve najbolje: suze, molitve, politički govori i ap-mrtvima, kako i priliči, sve najbolje:

straktni zeleni spomenici teški sto-suze, molitve, politički govori i ap-straktni zeleni spomenici teški sto-suze, molitve, politički govori i ap-

tine hiljada maraka.straktni zeleni spomenici teški sto-tine hiljada maraka.straktni zeleni spomenici teški sto-

To je grad

štu se obnavlja, pa umjesto nekadaš-njeg asfalta sada se ugrađuju granit štu se obnavlja, pa umjesto nekadaš-njeg asfalta sada se ugrađuju granit štu se obnavlja, pa umjesto nekadaš-

i nove klupe od drveta sa metalnim njeg asfalta sada se ugrađuju granit i nove klupe od drveta sa metalnim njeg asfalta sada se ugrađuju granit

dodacima kao spoj starog i novo do-i nove klupe od drveta sa metalnim dodacima kao spoj starog i novo do-i nove klupe od drveta sa metalnim

ba. Klupe će izdržati neko vrijeme, dodacima kao spoj starog i novo do-ba. Klupe će izdržati neko vrijeme, dodacima kao spoj starog i novo do-

prije nego ih razlupaju dokoni huli-ba. Klupe će izdržati neko vrijeme, prije nego ih razlupaju dokoni huli-ba. Klupe će izdržati neko vrijeme,

gani sluđeni lošom drogom i najjef-prije nego ih razlupaju dokoni huli-gani sluđeni lošom drogom i najjef-prije nego ih razlupaju dokoni huli-

tinijim pivom u flašama od 2 litra. gani sluđeni lošom drogom i najjef-tinijim pivom u flašama od 2 litra. gani sluđeni lošom drogom i najjef-

Sve što bude taknuto uličnim bije-tinijim pivom u flašama od 2 litra. Sve što bude taknuto uličnim bije-tinijim pivom u flašama od 2 litra.

som završiće u rijeci Miljacki. U njoj Sve što bude taknuto uličnim bije-som završiće u rijeci Miljacki. U njoj Sve što bude taknuto uličnim bije-

se sunčaju čiste i lijepe patke, dok som završiće u rijeci Miljacki. U njoj se sunčaju čiste i lijepe patke, dok som završiće u rijeci Miljacki. U njoj

ljudi šetaju sebe i svoje pse. Miljac-se sunčaju čiste i lijepe patke, dok ljudi šetaju sebe i svoje pse. Miljac-se sunčaju čiste i lijepe patke, dok

ka skoro da dobija zelenkastu boju ljudi šetaju sebe i svoje pse. Miljac-ka skoro da dobija zelenkastu boju ljudi šetaju sebe i svoje pse. Miljac-

bistreći se nakon otapanja snijega i proljetnih kiša. Nakon svake kaska-bistreći se nakon otapanja snijega i proljetnih kiša. Nakon svake kaska-bistreći se nakon otapanja snijega i

de u povratnom efektu vodene ma-proljetnih kiša. Nakon svake kaska-de u povratnom efektu vodene ma-proljetnih kiša. Nakon svake kaska-

se, lopte svih veličina i boja se kopr-de u povratnom efektu vodene ma-se, lopte svih veličina i boja se kopr-de u povratnom efektu vodene ma-

caju pokušavajući pobjeći vodenoj se, lopte svih veličina i boja se kopr-caju pokušavajući pobjeći vodenoj se, lopte svih veličina i boja se kopr-

sili, kako bi nesputano zaplovile ri-caju pokušavajući pobjeći vodenoj sili, kako bi nesputano zaplovile ri-caju pokušavajući pobjeći vodenoj

jekom Bosnom u Crno more. Naj-sili, kako bi nesputano zaplovile ri-jekom Bosnom u Crno more. Naj-sili, kako bi nesputano zaplovile ri-

veća koncentracija lopti i plastičnih jekom Bosnom u Crno more. Naj-veća koncentracija lopti i plastičnih jekom Bosnom u Crno more. Naj-

flaša nalazi se ispod kaskade mosta veća koncentracija lopti i plastičnih flaša nalazi se ispod kaskade mosta veća koncentracija lopti i plastičnih

Suade Dilberović i Olge Sučić. Tre-flaša nalazi se ispod kaskade mosta Suade Dilberović i Olge Sučić. Tre-flaša nalazi se ispod kaskade mosta

balo bi komunalcima nabaviti ma-Suade Dilberović i Olge Sučić. Tre-balo bi komunalcima nabaviti ma-Suade Dilberović i Olge Sučić. Tre-

le čamce kojima bi skupljali plasti-ku sa vodene površine, jer ovdašnji le čamce kojima bi skupljali plasti-ku sa vodene površine, jer ovdašnji le čamce kojima bi skupljali plasti-

čovjek zamišlja rijeku kao neuništiv ku sa vodene površine, jer ovdašnji čovjek zamišlja rijeku kao neuništiv ku sa vodene površine, jer ovdašnji

i vječan oblik mašine za reciklažu čovjek zamišlja rijeku kao neuništiv i vječan oblik mašine za reciklažu čovjek zamišlja rijeku kao neuništiv

plastike, gvožđa ili najlonskih kesa. i vječan oblik mašine za reciklažu plastike, gvožđa ili najlonskih kesa. i vječan oblik mašine za reciklažu

Tako mu je uvriježeno u mozgu već plastike, gvožđa ili najlonskih kesa. Tako mu je uvriježeno u mozgu već plastike, gvožđa ili najlonskih kesa.

generacijama, pa obale srednjobo-Tako mu je uvriježeno u mozgu već generacijama, pa obale srednjobo-Tako mu je uvriježeno u mozgu već

sanskih rijeka, na granama drveća, generacijama, pa obale srednjobo-sanskih rijeka, na granama drveća, generacijama, pa obale srednjobo-

imaju besmrtne ukrase najlonskih sanskih rijeka, na granama drveća, imaju besmrtne ukrase najlonskih sanskih rijeka, na granama drveća,

zastava. Takav odnos prema vodi imaju besmrtne ukrase najlonskih zastava. Takav odnos prema vodi imaju besmrtne ukrase najlonskih

dolazi iz obijesti, neznanja i straha zastava. Takav odnos prema vodi dolazi iz obijesti, neznanja i straha zastava. Takav odnos prema vodi

od vode. Mržnja prema vodi je vid-dolazi iz obijesti, neznanja i straha od vode. Mržnja prema vodi je vid-dolazi iz obijesti, neznanja i straha

ljiva u svakom gradu koji je pobje-od vode. Mržnja prema vodi je vid-ljiva u svakom gradu koji je pobje-od vode. Mržnja prema vodi je vid-

gao od svoje rijeke. Tu mržnju ćete ljiva u svakom gradu koji je pobje-gao od svoje rijeke. Tu mržnju ćete ljiva u svakom gradu koji je pobje-

prepoznati po količini smeća u ri-gao od svoje rijeke. Tu mržnju ćete prepoznati po količini smeća u ri-gao od svoje rijeke. Tu mržnju ćete

jeci i na njenim obalama.prepoznati po količini smeća u ri-jeci i na njenim obalama.prepoznati po količini smeća u ri-

sedmog sprata, bilo danju ili noću, ne mogu se oteti utisku kako nje-sedmog sprata, bilo danju ili noću, ne mogu se oteti utisku kako nje-sedmog sprata, bilo danju ili noću,

gova nehajna, razbacana arhitektura ne mogu se oteti utisku kako nje-gova nehajna, razbacana arhitektura ne mogu se oteti utisku kako nje-

po zelenim brdima podražava spret-gova nehajna, razbacana arhitektura po zelenim brdima podražava spret-gova nehajna, razbacana arhitektura

nost i prilagodljivost biljnog svijeta. po zelenim brdima podražava spret-nost i prilagodljivost biljnog svijeta. po zelenim brdima podražava spret-

Grad liči na šumu koja obrasta do-nost i prilagodljivost biljnog svijeta. Grad liči na šumu koja obrasta do-nost i prilagodljivost biljnog svijeta.

line i uzvišenja. Ili na minerale ko-Grad liči na šumu koja obrasta do-line i uzvišenja. Ili na minerale ko-Grad liči na šumu koja obrasta do-

ji svijetle noću iscrtavajući njegove line i uzvišenja. Ili na minerale ko-ji svijetle noću iscrtavajući njegove line i uzvišenja. Ili na minerale ko-

vidljive granice. Tada je sasvim mo-ji svijetle noću iscrtavajući njegove vidljive granice. Tada je sasvim mo-ji svijetle noću iscrtavajući njegove

guće izgubiti se u njemu kao u la-vidljive granice. Tada je sasvim mo-guće izgubiti se u njemu kao u la-vidljive granice. Tada je sasvim mo-

ganom snu.

Grad liči na šumu koja obrasta doline i uzvišenja. Ili na minerale koji svi-jetle noću iscrtava-jući njegove vidljive granice. Tada je sa-svim moguće izgu-biti se u njemu kao u laganom snu

Tri lica traže pisca

STVARNOST

PIŠE: Faruk Šehić

njegovoj multikulturalnosti ili nadre- duž Obale. Možda su te zastave sa- bistreći se nakon otapanja snijega i bistreći se nakon otapanja snijega i

Bljuvač na grad

Moj objektiv voli ISTINITA LICA

Dženat Dreković

Svaki jeftin aparat je dobar aparat. Nije bitno sredstvo nego čovjek. Tebi nije bitno da li ćeš napisati tekst na mašini, kompjuteru ili ćeš pisati peromwww.startbih.info

54

PITANJA

1 Definiši fotografiju.- Ne definišem fotografiju, jer

ne mogu definisati ni sebe. Ne vo-lim ni konstatacije tipa ovo je umjet-nička fotografija, a ovo nije. Posto-ji samo univerzalan pojam, a to je fotografija.

2 Šta je presudilo da se posvetiš fotografiji?

- Poezija. Sviđa mi se kratka forma, da se sa malo riječi nešto opiše, ne samo vlastito stanje duha, nego da

se saosjeća s drugim.

3 Prvi aparat?- Asahi Pentax.

4 Znaš li neki dobar a jef-

tin aparat koji se može kupiti kod nas i s kojim se mogu uraditi kva-litetne fotografije?- Svaki jeftin aparat je dobar apa-

rat. Nije bitno sredstvo nego čo-vjek. Tebi nije bitno da li ćeš napi-sati tekst na mašini, kompjuteru ili

ćeš pisati perom.

5 Najvažnije što si naučio na studiju fotografije?

- Ozbiljan pri-stup umjetnosti. To je pristup ka-kav dijete ima pre-ma roditelju.

6 Žališ li za vreme-

nom prije digitalne fotografije?- Nimalo. Ja sam jedva dočekao ovo

digitalno doba. Ono omogućava da izraziš sebe sa malo novca.

7 Koliko koristiš photoshop?- Ne previše. U photoshopu

radim ono što sam radio s hemika-lijama i filterima kada sam ručno izrađivao fotografije.

8 Do koje mjere može photos-hop imitirati majstorsku

ruku?- Nisam fetišista, photoshop je

vid toga. Koristim ga iz najnužni-jih potreba.

9 Kojim fotografima se diviš?- Robert Duistneau, francuski

fotograf koji je obilježio simbolizam.

Fotograf Dženat Dreković nedavno je, zajedno sa Adnandom Jasikom, osvojio nagradu za naj-bolji poster Sarajeva u konkurenciji od 110 radova. Posterom dominira izvanredna Drekoviće-va fotografija koja je, kako autor kaže, nastala slučajno, u šetnji gradom. Ovaj vrsni fotograf svoje najbolje fotografije i radi u šetnji, u bliskom kontaktu s ljudima, zbog čega prezire tele-objektive i glomazne aparate.Završio je Akademiju lepih umetnosti u Beogradu, imao je nekoliko samostalnih i grupnih izložbi, a u razgovoru za Start otkriva da ćemo do kraja godine moći uživati u njegovoj izložbi pod nazivom Fotograf i ja

55

Fotograf Dženat Dreković nedavno je, zajedno sa Adnandom Jasikom, osvojio nagradu za naj-

Moj objektiv voli ISTINITA LICA

Svaki jeftin aparat je dobar aparat. Nije bitno sredstvo nego čovjek. Tebi nije bitno da li ćeš napisati tekst na mašini, kompjuteru ili ćeš pisati perom

stup umjetnosti. To je pristup ka-kav dijete ima pre-ma roditelju.

Ozbiljan pristup umjetnosti. To je

pristup kakav dijete ima prema roditelju

PITANJA

RA ZGOVARAO: Selvedin Avdić

FOTO: Dženat Derković

Nije išao dalje od Pariza i njegova ži-votna preokupacija su suptilne po-jave, bez ikakve dramaturgije. Plaši me kada vidim da u fotografiji ima previše drame, kao što je Wagner imao previše drame u muzici. Tu je i Henry Cartier Bresson, on je ru-šio stabla, a drugi su ih klesali.

10 Koju vrstu fotografije najviše voliš?

- Live. Volim portrete. Susret sa čo-vjekom mi je najteži, a istovremeno i najiskreniji. Ne kažem da je lako složi-ti kompoziciju, ali mene to ne zanima previše. Možeš imati nasloženiju kom-poziciju, a najprostiji portret u sebi no-si pravu životnu komplikaciju.

11 Kako je nastala fotografija iz nagrađenog rada?

- Slučajno. Ne radim sa ciljem.

12 Da li stalno nosiš aparat sa sobom?

- Da, sada sam kupio jedan ma-li canon. Mali je, kada staviš 200 asa fotografija već puca. Ali meni to nije bitno. Bressonu su rekli da mu jedan portret nije oštar, a on je odgovorio da je oštrina buržoaska karakteristi-ka. Kada se radi komercijalna foto-grafija to je možda važno, inače mi je nebitno. Kao što nije važno da li je neko napisao stih na salveti.

13 Gledaš li neprestano oko sebe fotografskim okom?

- Imao sam tu sposobnost i sada sam je izgubio zbog poslovnog kli-šea. Patim zbog toga.

14 To nisi doživljavao kao deformaciju?

- Nipošto, više kao terapiju. U bo-lesnom društvu svaki čovjek traži svoju terapiju. Meni je to fotogra-fija. Zato se osjećam loše, kao i svaki bolestan čovjek koji je prestao uzi-mati terapiju.

15 Koju fotografiju doživljavaš kao vrhunac svog rada?

- Ne mogu izabrati jednu, mogu uopšteno. Najzadovoljniji sam sa fotografijama koje mi, kada ih prvi put pogledam, izazovu neko mela-nholično stanje.

16 Kakva lica vole objektivi?- Ima takvih lica, ali ta ter-

minologija ima smisla u modnoj fotografiji. Moj objektiv voli isti-nita lica.

17 Da li su naši političari zani-mljivi kao modeli?

- Jesu. S njima bih napravio mod-ni editorijal.

18 Da li bi ih mogao fotografira-ti tako da im daš državnički

autoritet?- To zaista ne bih mogao.

19 Koje osobe bi volio fotografirati?

- Nema takvih. Ne razmišljam o tome.

20 Zamolio sam te da uradiš svoj autoportret. Kako ćeš se

predstaviti?- Sinoć sam ga uradio. Kada ga budeš

vidio, shvatićeš o čemu se radi.

21 Stalno si angažiran u magazi-nu. Koje zadatke voliš raditi

više od drugih?- Umro bih od dosade kada bih sa-

mo odrađivao posao. Trudim se da u sve unesem što više sarkazma.

22 Fotografišeš li za svoju dušu?- Slabo, zaista slabo. To me

56www.startbih.info

Ne kažem da je lako složiti kompoziciju, ali mene to ne zanima previše. Možeš imati najsloženiju kompoziciju, a najprostiji portret u sebi nosi pravu životnu komplikaciju

PITANJA

- Nema takvih. Ne razmišljam o Kakva lica vole objektivi?- Da, sada sam kupio jedan ma- 14 To nisi doživljavao

i mori...

23 Spremaš li izložbu?- Možda će jedna biti na lje-

to. Nosi naslov Fotografija, ali biće to igra slova pa će se moći čitati i kao fotograf i ja. To je i tema izlož-be. Veliki su izgledi da izložba bude tokom ljeta, ali nikad se ne zna. Kod mene uvijek ima neke nespremnosti, možda stida, ne znam ni ja.

24 Kada biraš filmove da li tražiš one s dobrom fotografijom?

- Ne, tražim dobar film. Filmovi koje sam najviše gledao u životu su Felinijev Amarcord i Nebo nad Ber-linom Wima Wendersa. Al’ eto, sad ispade da su to filmovi sa dobrom fotografijom...

25 Poželiš li da tvoje fotografije filmski ožive?

- Ne. Nekako su mi situacije mir-nije na fotografiji.

26 Kada bi ga ipak uradio, ka-kav bi to film bio?

- Dokumentarni, ne duži od po-la sata. To je dovoljno vremena za mene. Jer,x.

27 Umori li te aparat ikada?- Umori ,

evo u torbi imam 10 kila. Šalim se... Da, umori me, po-nekad mi se zai-sta zgadi. Imam jednog prijatelja, dobrog pjesnika Samira Hanušu, koji mi je rekao: Drekoviću, dok ti se dobro ne zgadi poezija, ne možeš se baviti sa njom.

28 S kojim spravama radiš?- Canon 40 D i dva jeftini-

ja objektiva – fule dosta, al su siro-tinjska majka.

29 O kakvom aparatu sanjaš?- Leica je dobar aparat, ali ne

samo zbog tih tehničkih prednosti, volim što je mali. Ne volim gloma-zne aparate, samo plašim narod s nji-ma. Ne volim ni teleobjektive. Kad

radim fotografi-ju volim biti bli-zu ljudima, da mi oni dozvole da im pristupim. To je pravo upoznava-nje s ljudima.

30 Kakva je fotograf-

ska scena u BiH?- U Beogradu imaju foto galeriju.

Ovdje se rijetko dogodi neka izlož-ba. Onda, veliki autori koji dolaze u Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju, oba-vezno zaobiđu Sarajevo. To su veli-ki nedostaci.

31 Šta čitaš u zadnje vrijeme?- Nekada sam dobro znao ruski.

Sada sam uzeo Bulgakova da čitam na ruskom... Nemam mnogo vreme-na, ali u nekim intimnim momenti-ma volim čitati Ezru Pounda. Inače, više volim poeziju od proze.

32 Kakvu muziku slušaš?- Blues i jazz, uglavnom...

33 Koju knjigu iz teorije fotogra-fije preporučuješ?

- Udžbenik Fotografija od Drago-ljuba Kažića. To je dobro da pro-čitaju početnici. Bio je moj pro-fesor.

57

Ne kažem da je lako složiti kompoziciju, ali mene to ne zanima previše. Možeš imati najsloženiju kompoziciju, a najprostiji portret u sebi nosi pravu životnu komplikaciju

- Umori , evo u torbi imam 10 kila. Šalim se... Da, umori me, po-nekad mi se zai-sta zgadi. Imam jednog prijatelja, dobrog pjesnika

, Drekoviću, dok ti

radim fotografi-ju volim biti bli-zu ljudima, da mi oni dozvole da im pristupim. To je pravo upoznava-nje s ljudima.

30

Najzadovoljniji sam sa fotografi-

jama koje mi, kada ih prvi put pogledam, iza-zovu neko melanholič-no stanje

PITANJA

Sada sam uzeo na ruskom... Nemam mnogo vreme-na, ali u nekim intimnim momenti-ma volim čitati više volim poeziju od proze.

ljuba Kažića. čitaju početnici. Bio jfesor.

i mori...

to. Nosi naslov to igra slova pa će se moći čitati i kao be. Veliki su izgledi da izložba bude tokom ljeta, ali nikad se ne zna. Kod mene uvijek ima neke nespremnosti, možda stida, ne znam ni ja.

koje sam najviše gledao u životu su Felinijevlinom ispade da su to filmovi sa dobrom fotografijom...

nije na fotografiji

www.startbih.info58

izlog

Kao američka zanimacija, pisanje scenarija je zamijeni-lo štrikanje. U neku ruku to dvoje je slično – pravila su jed-nostavna i uključene su ovce – ovako je Richard Weiss opisao scenaristički posao u modernoj filmskoj industriji.David Mamet je još ciničniji u svojoj knjizi Bam-

bi protiv Godzile, otrovan toliko da je komičar Steve Martin nakon čitanja knjige izjavio: - David Mamet je izvanredno talentiran. On

je nadareni pisac i posmatrač društva i likova u njemu. Siguran sam da će moći da nađe posao negdje, nekako, samo ne više na filmu. Mamet govori iz samog srca filmske industri-

je, apsolutno upućen u sve belaje. Radi se o autoru scenarija za filmove Poštar uvijek dva-put zvoni, Spartanac, Španski zatvorenik, Zlat-na groznica, pozorišnih komada Kriptogram, Oleana, Američki buffalo kao i teksta Glengarry Glen Ross za koji je dobio Pulitzerovu nagradu. Podučavao je na Goddar koledžu, Univerzite-tu Yale, Univerzitetu u New Yorku, a jedan je od osnivača Atlantic Theater Company.Dakle, radi se o autoritetu čiji se savjeti mo-

gu sasvim ozbiljno prihvatiti, ali i o čovje-ku koji više nema šta izgubiti pa tako tvrdi da je Laurence Olivier užasan glumac koji kroz čitav film Lady Hamilton šapuće i okre-će lice od kamere. Mamet mu suprotstavlja Tonyja Curtisa za kojeg kaže da gaji savr-šenstvo komične glume – samosvojstveno, ljupko, uživljeno i savršeno istinito. Mamet tvrdi da je pripovijedanje kao seks

- svima nam dolazi prirodno, nekima od nas bolje ide nego drugima. Ipak, prepisat ćemo neke njegove savjete za pisanje scenarija. - Prethodnica filma je priča koja se pripovjeda

oko logorske vatre.U toj priči čujemo i zamišlja-mo; u filmu vidimo i zamišljamo. Strukturalna priroda filma dozvoljava mašti da vlada. - Kada film postane narativ više nego drama,

kada počne da zamjenjuje maštu, interes gle-dalaca je izgubljen.- Komplimenti: Kakav vizuelni doživljaj! Kakva

postavka! Kakvi uglovi kamere! Kakva tehnika! – svi redom znače: Scenario je užasan.Kniga Bambi protiv Godzile korisna je svim

koje zanima aktivno učešće u filmu. Korisna je i ostalim koji se zadovoljavaju aktivnim gledanjem – da im se još malo zgadi Holl-ywood. (s.a.)

KNJIGADavid Mamet, Bambi protiv Godzile

Štrikanje i seksanje

opisao scenaristički

www.startbih.info

Velika zajednič-ka godišnja izlož-ba tri strukovna udruženja, Asoci-jacije arhitekata BiH, Udruženja likovnih umjetni-ka BiH i Udruženja likovnih umjetnika pri-mijenjenih umjetnosti i dizajnera, nedavno je održana u sarajevskoj galeriji Collegium Artisticum.Ova izložba tradicionalno se organizira

u povodu 6. aprila, Dana grada Sarajeva. Ove godine, građani su imali priliku vidje-ti više od 200 radova koje je potpisalo 180 umjetnika. Stručni žiri AABiH u sastavu Ferhad Mu-

labegović, Tatjana Neidhardt i Edin Hu-setić nagradu za ideju dodijelio je Adnanu Pašiću, dok je nagrada za realizaciju i za re-alizirani enterijer dodijeljena Vedini Baba-hmetović. Ove godine žiri je odlučio da se ne dodijeli Grand prix iz ove oblasti.Žiri ULUBiH-a, koji su činili Dubravka

Pozderac-Lejlić, Sulejman Bosto i Vefik Hadžismajlović, nagradu za crtež dodijelio je Andrijani Mlinarević-Cvetković, Ivani Čavar za klasični crtež, Salim Obralić na-građen je u sekciji grafike, dok su u sekci-ji slikarstva nagrade dobili Izet Alečković i Naida Oruč, a u sekciji novi mediji na-grada je pripala Ameli Hadžimejlić. Grand prix Collegium Artisticuma 2009 dodijeljen je Hamzaliji Muhiću za sliku u akriliku i ulju Enterijer.Prema odluci članova žirija ULUPUBiH-a

Vefika Hadžismajlovića i Slobodana Sa-mardžića Sama, nagrada za enterijer uru-čena je Sandi Popovac, za plakat Bojanu Musturu, za kalendar Amri Zulfikarpašić, dok je Almin Zrno osvojio nagradu za fo-tografiju i rad Par/08, Amila Smajović za tapiseriju, a Aida Glamočak za zidnu de-koraciju. Grand prix pripao je Naidi Bege-ti za rad Stripe up yourself.Realizaciju izložbe omogućilo je Ministar-

stvo kulture i sporta KS, a dodjelu Grand Prixa Grad Sarajevo. (e.t.)

IZLOŽBA

Stripe up yourself

Collegium Artisticum 2009

Naslušao sam se funda-mentalista koji su ospo-ravali vrijednost remik-sa pa i dostojanstvo njihovim tvorcima. To je fanatična armija čvrsto ubijeđena da ne postoji ništa vrijedno poštovanja izvan sve-tog trojstva – gitare, bubnja i basa. (Vrhovni propovjednik ove dogme je Lou Reed koji je na omotu svog New Yorka štampao kako ništa ne može pobijediti tu bazičnu postav-ku instrumenata. Čudan stav za čovjeka koji je nekada komponirao simfoniju mikrofoni-je Metal Machine Music. Možda razloge nje-govog kreativnog pada i treba tražiti u ovoj religioznoj zaluđenosti.)Nema mnogo prostora pa da zaključujemo

– remiksi mogu biti sasvim originalan izraz, injekcija adrenalina posustaloj melodiji. Na-ravno, ukoliko govorimo o majstorima, a ne o dance praznoglavcima koji su nam dodat-no zagorčavali devedesete. Brano Jakubović svoju je kreativnost vi-

šestruko potvrdio u okviru benda Dubioza Kolektiv. Ponovo to čini na CD-u Operaci-ja Diskobajagi. Poslije pet mjeseci Djinga, Vjinga, plesa, gu-

žve, dima i rješavanja problema sa električnim instalacijama Caffe bar Opera i Diskobajagi vam donose svoj prvi kompilacijski CD. Na ovom albumu se nalaze pjesme bendova koji predstavljaju okosnicu bosanskohercegovačke muzičke scene, a koje je samo za vaše uši re-novirao DJ Branski – navedeno je na omo-tu kompilacije. Na kompilaciji se nalazi sedam pjesama

bendova Skroz, Letu Štuke, Dubioza kolek-tiv, KZU ole ole & PZU oje oje, Sikter, Star-ke, Dbau. Neke pjesme doživjele su radikal-ne promjene pa je, recimo, Paranoja sasvim izgubila svoje motown duvače i južni vetar iruffove, a neke pjesme su tek sada dobile zvuk kakav im uistinu odgovara. Naravno, a to ne bi trebalo čuditi s obzirom na Jaku-bovićevu karijeru, sve pjesme dobile su du-biozni šarm.Operacija Diskobajagi je izuzetno zabavan

CD, idealan za kućne zabave, što mu je i osnovna namjena. Trebamo se nadati da će DJ Branski ispuniti nagoviješteno obećanje o nastavcima. Jako bih volio čuti kako bi reno-virao neke pjesme Damira Avdića. Zamisli-te ljepote – garažni riff uz dub ritam! (s.a.)

MUZIKA

Ples do žuljeva

DJ Branski Operacija Diskobajagi

59

izlog

U galeriji Novi hram otvore-na je izložba fotografija Zijaha Gafića pod nazivom Sveta ze-mlja. Izložba prikazuje kolek-ciju potresnih fotografija koje prate dešavanja u Palestini i Izraelu.U sklopu manifestacije Modul memorije Mess

u Sarajevu otvorena je izložba Sveta zemlja pod pokroviteljstvom Ministarstva kultu-re i sporta Kantona Sarajevo, a u saradnji sa Muzejima grada Sarajevo, Međunarod-nim teatarskim festivalom MESS, agenci-jom Gramofon i Jevrejskom općinom.Izložbu je otvorio predsjednik Jevrejske za-

jednice u BiH Jakob Finci, a prikazana je kolekcija fotografija koje prate dešavanja u Palestini i Izraelu.Zijah Gafić sa svojih trideset potresnih fo-

tografija daje sliku svakodnevnice Bliskog istoka, prikazujući drugu stranu konflikta te izraelsko-palestinsku koegzistenciju.- Bez obzira na dugotrajni i krvavi kon-

flikt koegzistencija je očigledno moguća, iako ponekad teška i bolna - napominje Zijah Gafić, koji je sa ovih teritorija izvje-štavao za prestižne međunarodne publikacije kao što su La Repubblica, Corriere della Sera, Amica, L’espresso, Time i Newsweek, dodajući kako se ipak morao na neki način distanci-rati kako bi uopće mogao da radi. Prema njegovim riječima, ipak nije sva-

ka fotografija previše traumatična i drama-tična, ali kamera je ta koja na kraju uvijek obezbjeđuje određenu distancu između fo-tografa i subjekta fotografije.Gafić je zahvalio i Ministarstvu kulture KS,

Agenciji Gramofon i Jevrejskoj općini Saraje-vo koji su pomogli postavku izložbe, a poseb-nu zahvalnost izrazio je ljudima koji su do-zvolili da ih fotografira. On je istaknuo da je Novi hram pravo mjesto na kojem bi izložba takve vrste mogla biti postavljena.Predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob

Finci okarakterisao je ovu izložbu kao ljud-sko lice Bliskog istoka.Ova izložba rezultat je višegodišnjeg Zijaho-

vog rada u periodu od 2002. do 2008. godi-ne i bit će otvorena do 27. aprila. (m.b.)

IZLOŽBA

Druga strana konflikta

Sveta zemlja, Zijo Gafić

Velika zajednič-ka godišnja izlož-ba tri strukovna udruženja, Asoci-jacije arhitekata BiH, Udruženja likovnih umjetni-ka BiH i Udruženja likovnih umjetnika pri-mijenjenih umjetnosti i dizajnera, nedavno je održana u sarajevskoj galeriji Collegium Artisticum.Ova izložba tradicionalno se organizira

u povodu 6. aprila, Dana grada Sarajeva. Ove godine, građani su imali priliku vidje-ti više od 200 radova koje je potpisalo 180 umjetnika. Stručni žiri AABiH u sastavu Ferhad Mu-

labegović, Tatjana Neidhardt i Edin Hu-setić nagradu za ideju dodijelio je Adnanu Pašiću, dok je nagrada za realizaciju i za re-alizirani enterijer dodijeljena Vedini Baba-hmetović. Ove godine žiri je odlučio da se ne dodijeli Grand prix iz ove oblasti.Žiri ULUBiH-a, koji su činili Dubravka

Pozderac-Lejlić, Sulejman Bosto i Vefik Hadžismajlović, nagradu za crtež dodijelio je Andrijani Mlinarević-Cvetković, Ivani Čavar za klasični crtež, Salim Obralić na-građen je u sekciji grafike, dok su u sekci-ji slikarstva nagrade dobili Izet Alečković i Naida Oruč, a u sekciji novi mediji na-grada je pripala Ameli Hadžimejlić. Grand prix Collegium Artisticuma 2009 dodijeljen je Hamzaliji Muhiću za sliku u akriliku i ulju Enterijer.Prema odluci članova žirija ULUPUBiH-a

Vefika Hadžismajlovića i Slobodana Sa-mardžića Sama, nagrada za enterijer uru-čena je Sandi Popovac, za plakat Bojanu Musturu, za kalendar Amri Zulfikarpašić, dok je Almin Zrno osvojio nagradu za fo-tografiju i rad Par/08, Amila Smajović za tapiseriju, a Aida Glamočak za zidnu de-koraciju. Grand prix pripao je Naidi Bege-ti za rad Stripe up yourself.Realizaciju izložbe omogućilo je Ministar-

stvo kulture i sporta KS, a dodjelu Grand Prixa Grad Sarajevo. (e.t.)

IZLOŽBA

Stripe up yourself

Collegium Artisticum 2009

Koncertom francu-skog pijaniste bh. po-rijekla Bojana Zulfi-karpašića u Bosanskom kulturnom centru otvo-reno je prvo izdanje Xe-nophonije. Ova međunarodna muzička ma-nifestacija predstavila je aktuelne projekte domaćih umjetnika, te primjere projekata suradnje bosanskohercegovačkih umjetni-ka sa umjetnicima koji imaju međunarod-nu reputaciju. U Pozorištu mladih svoj premijerni nastup

izveli su Teta Dunja, Teta Višnja i Teta Ja-goda. Iza ovog pseudonima kriju se mostar-ski muzičari Atila Aksoj, Marko Jakovlje-vić i Goran Rebac, publici poznatiji kao članovi grupe Zoster. Premijerni nastup su imali i Amira Medu-

njanin i Bojan Zulfikarpašić, koji su izveli re-pertoar tradicionalnih pjesama Balkana. Kao što je najavila, Amira je i pored njenog stan-dardnog izbora sevdalinki i makedonskih na-rodnih pjesama, u repertoar ubacila i neke od pjesama koje do sada nije javno izvodila.Edin Bosnić sa svojim internacionalnim

kvartetom predstavio je svoj posljednji al-bum Gurbet, objavljen početkom ove go-dine. Poznat je po stvaranju muzike jedin-stvenog izražaja i svojoj publici nudi bogat repertoar narodnih pjesama i jazza.U Sarajevu je premijerno održan i koncert

trija danskog saksofoniste Jakoba Dinese-na, čija je interpretacija u isto vrijeme de-likatna i progresivna. Holandski trubač Eric Vloeimans, naš gi-

tarist i pjevač Damir Imamović, francuski pijanist Bojan Zulfikarpašić i libanski per-kusionist Bachar Khalife izveli su reperto-ar koji su činile autorske kompozijicije svih članova ansambla i neke tradicionalne pje-sme sa prostora Balkana. Posljednji dan manifestacije svoj nastup je

izveo Eric Vloeimans, kojeg smatraju jed-nim od značajnijih evropskih izvođača sa-vremenog jazza.U sklopu programa održane su i majstorske

radionice Erica Vloeimansa i Bojana Zulfi-karpašića. Ovo je bila odlična prilika da uče-snici uče od vrhunskih majstora. (b.p.)

KONCERT

. Ova međunarodna muzička ma-

Vrhunski majstori

Xenophonia

Furiozni komentator Marjan Mijajlović tre-nutno uživa u blago-detima namijenjenim nacionalnom heroju na-kon što je u transu pre-nosio utakmicu Belgija - Bosna i Hercegovina. Marjan je rođeni Tuzlak, gdje je živio do svoje devete godine a sve donedavno živio je u Srbiji. Sa izuzetno popularnog sport-skog kanala SportKlub prešao je na Televi-ziju Hayat. Za sebe kaže da je veliki filmo-fil a otkako živi u Sarajevu oduševljava ga izvorna bh. muzika

CD: Ti si vjetar, ja sam plamen, Arabeske: To mi je najaktuelnije. Odušev-ljen sam.

Knjiga: Od Tirane do Marakane, Sinan Sina-nović: Sinan mi je po-klonio tu knjigu. Prava je hronologija, od prvih pa do čuvenih utakmica. On je bio na licu mje-sta i ja sam tu knjigu progutao u dahu.

Film: Gran Torino, Clint Ea-stwood: Ja sam filmofil a za ovaj film kažu da je najbo-lji Eastwoodov film. U 79. godini napraviti svoj najbolji film, zaista je veliko.

Pozorišna predstava: Nisam baš dobar sa pozorištem.

Internet stranica: www.sportsport.ba: Ima nekoliko regionalnih sajtova koje obiđem svaki dan. Njemački kicker.de je dominan-tan i ima dosta informacija o našim igrači-ma u Njemačkoj. (s.m.)

PREPORUKEMarjan Mijajlović preporučuje

plamenje najaktuelnije. Odušev-ljen sam.

U jednom dahu

stwoodovaj film kažu da je najbo-lji Eastwoodov film. U 79. godini napraviti svoj najbolji film, zaista je veliko.

Invazija Marxovaca SVIJET

www.startbih.info60

Welcome to SSAD - Socijalističke Sjedinjene Američke Države

Marxova zaostavština zatamnjena promašajima komunizma, koji nije bio njegovo primarno interesovanje. Zapravo Marx nije ni imao nešto puno da kaže o tome kako bi socijalističko društvo trebalo da funkcioniše

Bauk socijalizma ovih dana kruži Amerikom. Mjere koje je počela po-duzimati Bushova, a nastavila Oba-mina administracija s ciljem spreča-vanja potpunog kolapsa globalnog tržišta finansija i radi ekonomskog oporavka, mnoge u Americi pod-sjećaju na njima tradicionalno omraženi so-cijalizam. Američki konzerva-tivci još od Reaganove ere likuju ka-

ko je njihova vizija tržišta sa što ma-nje regulativa i sa što manje upli-tanja države čarobno rješenje koje donosi konstantan ekonomski rast. Sada su suočeni ne samo sa kolap-som američke ekonomije koji je za sobom povukao čitav svijet, nego i sa udarom na temelje njihove ideo-logije. Do ovih su dana sve republi-kanske vlade zagovarale i provodile politiku što manjeg miješanja drža-ve u tržište i finansijske institu-cije, trudile su se da osigu-raju što manje zakonskih regulativa kako bi firme i biznisi što jednostavni-je poslovali, podržavali

su niska socijalna iz-dvajanja, niske

poreze i prepu-štanje po-jedin-

ca samom sebi. Drugim riječima, za njih je uspješna vlada bila sla-ba vlada. Što ma-nje države, to više ekonomskog rasta. Danas i najvatreni-ji zagovornici ovog modela nisu sigurni da je to baš najbo-lje rješenje. Među-tim, ono što im se

nudi kao jedini izlaz iz nereda

kojeg su sami stvori-li jeste, po svim kri-terijima, ako ne kla-sični socijalizam, a ono oponašanje nje-

govih metoda.

Pametna državaIako su republi-

kanci Baracka Obamu tokom predizborne kam-panje zbog njego-vih predizbornih obećanja naziva-li radikalnim so-

cijalistom, ostat će paradoksalna či-njenica da je proces uvođenja onog što neki već sada nazivaju američ-kim modelom socijalizma pokrenula republikanska administracija. Hi-storija će zabilježiti kako su repu-blikanci i njihova perjanica George Bush pred Kongresom gurali i pro-gurali 700 milijardi dolara vrijedan paket sanacije finansijskog sekto-ra kojim su sredstvima budžetskih korisnika (tj. države) počeli kupo-vati dioničke udjele u devet najve-ćih američkih banaka kako bi u njih ubrizgali svjež kapital i tako po-mogli zdravim bankama da na-stave kreditirati poduzeća i po-trošače. Svima je već tada bilo jasno da su vrata nacionaliza-cije u Americi širom otvore-na. Zato mjere koje je nasta-vio poduzimati Barack Obama nisu ništa drugo nego nasta-vak očekivanog procesa. Za-to ne vidimo da Obamu da-nas nešto naročito žestoko kritikuju neki iz republi-kanskih krugova od kojih bi se to očekivalo. Nije da nema takvih. Ima fanatika poput radiovoditelja Rus-

ha Limbaugha koji redov-no Obamu osuđuje za uvođe-

Sve donedavno Amerikanci su se ponosili svojom politikom što manjeg miješanja države u tr-žište i finansijske institucije. Međutim, sada su suočeni sa kolapsom američke ekonomije koji je za sobom povukao čitav svijet, kao i sa udarom na temelje njihove ideologije. Kako bi otkri-li gdje je „dublje u sistemu“ kvar, odlučili su da preispitaju osnove kapitalizma, pa su čak po-tražili savjet u djelima omraženog Karla Marxa

SVIJET

PIŠE: Muhamed Jusić

61

Sve donedavno Amerikanci su se ponosili svojom politikom što manjeg miješanja države u tr-

Invazija Marxovaca

sjećaju na njima kanske vlade zagovarale i provodile lje rješenje. Među-

cijalistom, ostat će paradoksalna či-njenica da je proces uvođenja onog što neki već sada nazivaju kim modelom socijalizmarepublikanska administracija. Hi-storija će zabilježiti kako su repu-blikanci i njihova perjanica

pred Kongresom gurali i pro-gurali 700 milijardi dolara vrijedan paket sanacije finansijskog sekto-ra kojim su sredstvima budžetskih korisnika (tj. države) počeli kupo-vati dioničke udjele u devet najve-ćih američkih banaka kako bi u njih ubrizgali svjež kapital i tako po-mogli zdravim bankama da na-stave kreditirati poduzeća i po-trošače. Svima je već tada bilo jasno da su vrata nacionaliza-cije u Americi širom otvore-na. Zato mjere koje je nasta-vio poduzimati Barack Obama nisu ništa drugo nego nasta-vak očekivanog procesa. Za-to ne vidimo da Obamu da-nas nešto naročito žestoko kritikuju neki iz republi-kanskih krugova od kojih bi se to očekivalo. Nije da nema takvih. Ima fanatika poput radiovoditelja

ha Limbaughano Obamu osuđuje za uvođe-

sjećaju na njima tradicionalno omraženi so-cijalizam. Američki konzerva-tivci još od Reaganove ere likuju ka-

kanske vlade zagovarale i provodile politiku što manjeg miješanja drža-ve u tržište i finansijske institu-cije, trudile su se da osigu-raju što manje zakonskih regulativa kako bi firme i biznisi što jednostavni-je poslovali, podržavali

su niska socijalna iz-dvajanja, niske

poreze i prepu-štanje po-jedin-

lje rješenje. Među-tim, ono što im se

nudi kao jedini izlaz iz nereda

kojeg su sami stvori-li jeste, po svim kri-terijima, ako ne kla-sični socijalizam, a ono oponašanje nje-

cijalistomnjenica da je proces uvođenja onog što neki već sada nazivaju kim modelom socijalizmarepublikanska administracija. Hi-storija će zabilježiti kako su repu-blikanci i njihova perjanica Bush pred Kongresom gurali i pro-gurali 700 milijardi dolara vrijedan paket sanacije finansijskog sekto-ra kojim su sredstvima budžetskih korisnika (tj. države) počeli kupo-vati dioničke udjele u devet najve-ćih američkih banaka kako bi u njih ubrizgali svjež kapital i tako po-mogli zdravim bankama da na-stave kreditirati poduzeća i po-trošače. Svima je već tada bilo jasno da su vrata nacionaliza-cije u Americi širom otvore-na. Zato mjere koje je nasta-vio poduzimati Barack Obama nisu ništa drugo nego nasta-vak očekivanog procesa. Za-to ne vidimo da Obamu da-nas nešto naročito žestoko kritikuju neki iz republi-kanskih krugova od kojih bi se to očekivalo. Nije da nema takvih. Ima fanatika poput radiovoditelja

ha Limbaughano Obamu osuđuje za uvođe-

Marxova zaostavština zatamnjena promašajima komunizma, koji nije bio njegovo primarno interesovanje. Zapravo Marx nije ni imao nešto puno da kaže o tome kako bi socijalističko društvo trebalo da funkcioniše

ba vlada. Što ma-nje države, to više ekonomskog rasta. Danas i najvatreni-ji zagovornici ovog modela nisu sigurni da je to baš najbo-lje rješenje. Među-

Pametna država

kanci Obamupredizborne kam-panje zbog njego-vih predizbornih obećanja naziva-li

, ostat će paradoksalna či-

lje rješenje. Među-

cijalistom, ostat će paradoksalna či-

lje rješenje. Među-tim, ono što im se

nudi kao jedini izlaz iz nereda cijalistom

Što manje drža-ve, to više eko-

nomskog rasta. Danas i najvatreniji zagovorni-ci ovog modela nisu si-gurni da je to baš najbo-lje rješenje

Obama i Bush: Nacionalizaciju koju su počeli republikanci nastavljaju demokrati

SVIJET

nje socijalizma i francuskog modela države. Ali većina onih zdesna ko-ji bi rado na Obamu osuli drvlje i kamenje, ako imalo drže do sebe, ne mogu kritikovati poteze koje su i sami poduzimali i za koje ne mo-gu ponuditi alternativu.Ni Obama ne ide

republikancima pr-stom u oko. On je na vrijeme nagla-sio kako za nje-ga više ne postoji drevna dilema o velikoj i maloj dr-žavi, za njega, ka-že on, postoji samo pametna država. Drugim riječima, nije bitno koliko će se država upli-tati u ekonomiju ili ne, nego na ko-ji način. Za mnoge je ovo samo još jedna igra riječima, promjena ter-mina (rebranding je postao zaštit-ni znak Obamine administracije) i bježanje od stvarnih problema či-me se Obama služi od početka svo-

je kampanje.Njegovi ljudi su na vrijeme reago-

vali i objasnili kako je nesuvislo o današnjim izazovima govoriti jezi-kom prošlog stoljeća. Drugim ri-ječima, teško da će više biti čisto kapitalističkih država, onako kako su kapitalizam zamišljali ekstremni američki konzervativci, kao što već dugo nema čisto socijalističkih ze-malja (vidi pod Kina i Rusija).I dok se okorjeli konzervativci tje-

še kako će se Amerika vrlo brzo na-kon što kriza prođe ponovo vratiti free market style kapitalizmu, većina analitičara je mišljenja kako stva-ri više nikada neće biti iste i da će država u godinama koje dolaze i u Americi kao i u većini zemalja svi-jeta igrati značajniju ulogu u regu-laciji tržišta i ekonomije.Međutim, ono što je interesantno

jeste kako je posljednja kriza slo-bodnog kapitalizma i priča o socija-lizmu u Americi ponovo u prvi plan vratila mišljenje jednog čovjeka za kojeg su mnogi mislili kako je oti-šao na smetljište historije zajedno sa totalitarnom ideologijom komuniz-ma nastalom na njegovom učenju. Riječ je, naravno, o Karlu Marxu, čije djelo Kapital se ovih dana sve češće viđa na policama američkih,

ali i svjetskih, knjižara.

Osveta MarxaJedan od rijetkih autora koji je i

ranije predviđao da bi Marx mogao ponovo postati relevantan je John Cassidy, engleski novinar irskog

porijekla koji je pisao za poslovnu rubriku prestiž-nog The New Yor-kera. Ovaj bivši urednik london-skog The Sun-day Timesa je još 1997. godine u The New Yorkeru

napisao kako bi koautor Komuni-stičkog manifesta (Communist Ma-nifesto) iz 1848. mogao postati slje-deći bitni intelektualac za one čiji je posao izučavanje tržišta. U svom eseju on se prisjeća raz-

govora kojeg je tih dana imao sa svojim prijateljem sa fakulteta ko-ji mu je tada rekao što sam duže na

Wall Streetu, sve sam sigurniji da je Marks bio u pravu. U prvi mah, veli on, nije mogao vjerovati da to ču-je od svog školskog prijatelja s ko-jim je ranih osamdesetih zajedno studirao ekonomiju na Oxfordu, gdje je većina njihovih profesora naučavala kako je Marksova eko-nomska teorija čisti hokus-pokus i da je komunizam uvreda za zdrav intelekt, te da takve teorije mogu služiti samo za političko manipu-lisanje masama. Međutim, nakon toga, autor pokušava shvatiti o če-mu je njegov školski kolega govorio i dolazi do zaključka da je Marxo-va zaostavština zatamnjena pro-mašajima komunizma, koji nije bio njegovo primarno interesova-nje. Zapravo, tvrdi on, Marx nije imao nešto puno da kaže o tome kako bi socijalističko društvo tre-balo da funkcioniše. A ono što je on napisao o odumiranju države i sl. nije baš bilo od neke koristi. To su na gorak način shvatili Lenjin i njegovi drugovi nakon što su pre-uzeli vlast... Međutim, osim što je govorio o stvarima koje će postati temelj komunizma, Marx je ispisao briljantna poglavlja o globalizaciji, nejednakosti, političkoj korumpira-nosti, monopolizmu, tehnološkom

62

kon što kriza prođe ponovo vratiti free market styleanalitičara je mišljenja kako stva-ri više nikada neće biti iste i da će država u godinama koje dolaze i u Americi kao i u većini zemalja svi-jeta igrati značajniju ulogu u regu-laciji tržišta i ekonomije.

jeste kako je posljednja kriza slo-bodnog kapitalizma i priča o lizmu u Americivratila mišljenje jednog čovjeka za kojeg su mnogi mislili kako je šao na smetljište historije zajedno sa totalitarnom ideologijom komuniz-ma nastalom na njegovom učenjuRiječ je, naravno, o čije djelo češće viđa na policama američkih,

www.startbih.info

Marx je ispisao briljantna poglavlja o globalizaciji, nejednakosti, političkoj korumpiranosti, monopolizmu, tehnološkom progresu, propasti visoke kulture, sve teme koje su danas više nego relevantne

Ni Obama ne ide republikancima pr-stom u oko. On je na vrijeme nagla-sio kako za nje-ga više ne postoji drevna dilema o velikoj i maloj dr-

, za njega, ka-že on, postoji samo

. Drugim riječima,

porijekla koji je pisao za poslovnu rubriku prestiž-nog keraurednik london-skog day Timesa1997. godine u The New Yorkeru

napisao kako bi koautor Komuni-

Obama je na vri-jeme naglasio ka-

ko za njega više ne po-stoji drevna dilema o velikoj i maloj državi, za njega, kaže on, postoji samo pametna država

nje socijalizma i francuskog modela države. Ali većina onih zdesna ko-ji bi rado na Obamu osuli drvlje i kamenje, ako imalo drže do sebe, ne mogu kritikovati poteze koje su i sami poduzimali i za koje ne mo-gu ponuditi alternativu.

republikancima pr-stom u oko. On je na vrijeme nagla-sio kako za nje-ga više ne postoji drevna dilema o velikoj i maloj dr-žaviže on, postoji samo pametna državanije bitno koliko će se država upli-tati u ekonomiju ili ne, nego na ko-ji način. Za mnoge je ovo samo još jedna igra riječima, promjena ter-mina (rebranding je postao zaštit-ni znak Obamine administracije) i bježanje od stvarnih problema či-me se Obama služi od početka svo-

Među brojnim novim pro-mišljanjima Karla Marxa na zapadu je i knjiga iz 2002. Meghnada Desaia Osve-ta Marxa . Prema mišlje-nju Willa Huttona, izne-senom u osvrtu na knjigu objavljenom u The Inde-pendentu, ovo štivo je na sebe skrenulo značajnu pažnju akademskih i me-dijskih krugova prvenstve-no zbog provokativnih sta-vova iznesenih u njemu, te zbog akcentiranja paradok-sa Marksovog učenja i to-ga kako se historija poigra-la s njim. Samo jedna od brojnih opservacija koje, u svojoj knjizi, pravi ovaj britanski ekonomist i la-burist je ona o navodnom Marxovom učenju o to-me kako socijalizam mo-že doći samo nakon što

kapitalizam i globalizaci-ja iscrpe sve svoje moguć-nosti. On dalje tvrdi kako je Marx ustvari bio histo-rijom opsjednuti prokapi-talistički intelektualac koji je zagovarao komunističko uređenje svijeta samo kao neostvarivu utopiju, dok je

kapitalizam smatrao zlom realnošću sa kojom se tre-ba naučiti nositi. Na osno-vu ovoga on tvrdi kako je najveći udarac socijalizmu zadala ruska revolucija ko-ja je, prema njegovim rije-čima, došla prerano. Ona se desila prije nego što je ru-ski kapitalizam mogao za-vršiti svoj proces moderni-zacije na kojem bi kasnije mogao biti izgrađen socija-lizam. Ustvari, on tvrdi ka-ko su, prema Marxovoj te-oriji, veći izgledi za uspjeh socijalizma danas u sadaš-njim kapitalističkim druš-tvima u kojima je kapita-lizam dao sve od sebe i stvorio materijalnu osno-vu na kojoj se može poče-ti graditi socijalizam, nego u nerazvijenoj i siromašnoj Rusiji iz 1917.

Recikliranje Marxa

je kampanje.

vali i objasnili kako je nesuvislo o današnjim izazovima govoriti jezi-kom prošlog stoljeća. Drugim ri-ječima, teško da će više biti čisto kapitalističkih država, onako kako su kapitalizam zamišljali ekstremni američki konzervativci, kao što već dugo nema čisto socijalističkih ze-malja (vidi pod Kina i Rusija).

še kako će se Amerika vrlo brzo na-kon što kriza prođe ponovo vratiti

Christophera Hitchensa neki analitičari smatraju za najutjecajnijeg mislioca dvadeset prvog vijeka

Francis Wheen napisao je 1999. godine Marxovu biografiju

SVIJET

progresu, propasti visoke kulture, sve teme koje su danas više nego relevantne.Tako, naprimjer, autor izdvaja nje-

gove stavove o globalizaciji. Danas je globalizacija tema o kojoj govo-re svi i svako, ali Marx je predvi-

dio mnoge njene implikacije još prije stotinu pedeset godina. On je nagovijestio globalizaciju kada ona nije svima bila očita. Još tada je uočio kako kapitalizam

teži monopolu, zbog čega moraju postojati strože regulative, te jed-

nostavne opservacije danas zadi-ru u samu srž globalne ekonom-ske krize. Da ne bude zabune, Cassidy i da-

lje ostaje skeptičan prema nekim Marxovim stavovima, ali godinama prije nego što je globalni kapitali-

zam zapao u krizu, on je upozorio da u Marxovoj kritici kapitalizma ima zanimljivih i korisnih zapaža-nja koja se ne smiju zaobilaziti sa-mo iz pukih ideoloških predrasu-da prema svemu što ima veze sa komunizmom.U godinama koje su uslijedile in-

teresovanje za Marxom i njego-vim stavovima je raslo, ne samo u redovima nove generacije mla-dih ljevičara, nego i u ozbiljnim akademskim i ekonomskim kru-govima u zapadnim domovinama kapitalizma. U aprilskom broju časopisa The

Atlantic, Christopher Hitchens u opširnom eseju Osveta Karla Marxa podsjeća na gore spomenu-ti tekst JohnaCassidyja ali na čitav niz knjiga, studija i tekstova koji su prepravili akademske krugove a u kojima je glavna tema ponovno iščitavanje Marksove kritike kapi-talizma. Tako on spominje Jame-sa Ledbettera, poznatog poslov-

nog novinara, koji je prikupio, u izdanju Penguin Booksa, najbolje novinarske radove Karla Marxa ko-je je ovaj svojevremeno objavljivao u Horace Greeleyevom New Yo-urk Tribuneu. Tu je i britanski au-tor Francis Wheen koji je 1999. napisao Marxovu biografiju, a ne-davno (2007.) je objavio i djelo Ka-pital za koje Hitchens kaže da je anatomija Kapitala. U njemu ana-lizirajući Kapital, Wheen, još jed-nom zaključuje da bi njegov autor mogao postati najutjecajniji misli-lac dvadeset prvog vijeka.Nema sumnje da će se dok ima ka-

pitalizma i problema s njim analizi-rati i sve analize koje imaju kapita-lizam kao glavnu temu. Međutim, ono čega se mnogi plaše jeste histo-rijsko iskustvo koje nas uči da sve veće ekonomske i društvene krize skoro po pravilu izrode ekstremne ideologije sa utopijskim rješenjima koje onda više pokvare nego što po-prave. Marx nikada nije bio spo-ran. Problem su bili mladi skojev-ci koji su njegove stavove smatrali konačnim istinama i koji su, ako treba i silom, bili spremni društvo voditi u neki bolji svijet i jednom za sva vremena postići utopiju ra-ja na zemlji.

63

Marx je ispisao briljantna poglavlja o globalizaciji, nejednakosti, političkoj korumpiranosti, monopolizmu, tehnološkom progresu, propasti visoke kulture, sve teme koje su danas više nego relevantne

zam zapao u krizu, on je upozorio da u Marxovoj kritici kapitalizma ima zanimljivih i korisnih zapaža-nja koja se ne smiju zaobilaziti sa-mo iz pukih ideoloških predrasu-da prema svemu što ima veze sa komunizmom.

teresovanje za Marxom i njego-vim stavovima je raslo, ne samo u redovima nove generacije mla-dih ljevičara, nego i u ozbiljnim akademskim i ekonomskim kru-govima u zapadnim domovinama kapitalizma.

Atlanticu opširnom eseju Marxati tekst JohnaCassidyja ali na čitav niz knjiga, studija i tekstova koji su prepravili akademske krugove a u kojima je glavna tema ponovno iščitavanje Marksove kritike kapi-talizma. Tako on spominje sa Ledbettera

progresu, propasti visoke kulture, dio mnoge njene implikacije još nostavne opservacije danas zadi-

nog novinara, koji je prikupio, u izdanju novinarske radove Karla Marxa ko-je je ovaj svojevremeno objavljivao u urk Tribuneutor napisao Marxovu biografiju, a ne-davno (2007.) je objavio i djelo pitalanatomija Kapitalalizirajući nom zaključuje da bi njegov autor mogao postati lac dvadeset prvog vijeka

pitalizma i problema s njim analizi-rati i sve analize koje imaju kapita-lizam kao glavnu temu. Međutim, ono čega se mnogi plaše jeste histo-rijsko iskustvo koje nas uči da sve veće ekonomske i društvene krize skoro po pravilu izrode ekstremne ideologije sa utopijskim rješenjima koje onda više pokvare nego što po-prave. Marx nikada nije bio spo-ran. Problem su bili mladi skojev-

John Cassidyje napisao kako bi koautor Komunističkog manifesta iz 1848. mogao postati sljedeći bitni

intelektualac za one čiji je posao izučavanje tržištaAmerikanci ponovo otkrivaju Marxa

Reaganova vizija je bila što manje države u ekonomskim odnosima

Od Sarajeva do Ivanjice, mjesta u srcu Srbije, ima otprilike 250 km poprilično dobrog puta, koji vodi kroz krajeve neobične prirodne lje-pote ali i istorije: preko legendarne Romanije, kroz opustošeni Više-grad, pa Mokru Goru i Mećavnik, pored Užica, uz koje i dalje stoje sta-re plave table s prefiksom Titovo... Na ulazu u mjesto s 30-ak hiljada stanovnika, među kojima je odne-davno glavna zvijezda fudbalski re-prezentativac BiH i naš sagovornik Nemanja Supić, dominira velika antena koja je nekada bila ponos SFRJ jer je činila osnovni dio sate-litske stanice Jugoslavija. Taj tanjir, koji je danas vlasništvo Telekoma Srbije, omogućio je Jugoslovenima da od sredine 70-ih prošlog mileni-juma prate svoje sportiste, a boga-mi i predsjednika države i njegovu svitu, u direktnim satelitskim pre-nosima s najudaljenijih mjesta pla-nete. Iako je TV-slika izgledala kao da stiže sa Mjeseca, imali smo prili-ku vidjeti, naprimjer, kako tadašnji

nacionalni plavi razvlače Pelea i ka-rioke na velikoj Marakani u Riju, ili dočeke druga Tita, tokom njegovih brojnih obilazaka nesvrstanih prija-telja. I sve to preko Ivanjice, mjesta iz kojeg su za Beograd, po slavu otiš-li Vladica Kovačević, kasnije veliki as Partizana, kao i dvojica Krivo-kuća, Petar i Srboljub, sjajni bek i golman Crvene zvezde.

U Javoru nema protekcijeTe vremena pamte stariji, ali na-

ravno ne i Nemanja Supić koji je rođen tek 12. ja-nura 1982. godi-ne. Njemu je Iva-njica, varošica koja je ime dobila po brojnim vrbama, ivama, jednostav-no mjesto ugod-nog rada i življenja. - Od prvog dana ljudi su me, i u

gradu i u klubu, prihvatili mak-simalno korektno. Iza FK Javor, ne znam da li je dobio ime po obližnjoj planini ili nekada ja-koj a danas uništenoj fabrici na-

mještaja, stoji farmaceutska fir-ma Habitfarm i jedan od njenih vlasnika Duško Sekulić. Imamo sve što nam treba. Po povratku iz Zenice dočekali su me kao hero-ja, i saigrači i uprava. A mjesto je lijepo, prava vazdušna banja - ka-že Nemanja. FK Javor je, bez obzira na podsmi-

jehe pojedinih bh. stručnjaka, res-pektabilan klub, koji se ravnoprav-no nosi sa beogradskim velikanima, Partizanom i Zvezdom. - Ovdje, za razliku od beogradskih

klubova, nema protežiranja, igraju najbolji i naspremniji, a vodi nas sjajni mladi stručnjak Radovan Čurčić, koji je proglašen

najboljim trenerom u Srbiji. Klub je organizovan izvanredno,

od uslova za treniranje do finansi-ja, što je u Srbiji rijetkost. Što do-govoriš bude ispoštovano. O visini transfera Nemanja neće

da priča. Takva su pravila u Javoru.

Stigao je bez obeštećenja i zadovo-ljan je primanjima. Kako stvari sto-je, Javor će dogodine kao četvrtopla-sirana ekipa Super Jelen lige Srbije u Kup UEFA, a gazde Habitfarma, zajedno sa Vladom Srbije i opšti-nom planiraju novi, veći moderni stadion. Da li će Nemanja na nje-mu braniti još se ne zna, jer nakon pobjeda nad Belgijom pozivi stižu sa svih strana. Klubove u BiH svrstao je u dvi-

je kategorije: one u kojima bi vo-lio braniti i one druge. Ipak, jedan je poseban ...- Želja mnogo volim. A nekada

bih, možda, došao da branim i u Čelik, Borac i Sarajevo. To su bila velika imena i u bivšoj Jugoslaviji, s kojima je teško na kraj izalazio i Partizan... Nekada sam bio va-treni navijač crno-bijelih, ali sam se vremenom ohladio. Danas ka-da stignem s Javorom u Beograd, bogami nas cijene. A kako i ne bi kada smo s Partizanom, nakon njihovih osam uzastopnih pobjeda igrali 2:2 na JNA, a Zvezdu smo na Marakani dobili 2:0.Iskustvo igranja na velikim beo-

TEKST I FOTO: Jasmin Maričić

Halo, reprezentativac, šta ima?

SPORT

Dan u Ivanjici, sa Nemanjom Supićem

Igranje u Banjaluci i zapadnom Mostaru. Mislim da je i to moguće. A sad, da li ja mogu tome doprinijeti, ne znamwww.startbih.info

64

rođen tek 12. ja-nura 1982. godi-ne. Njemu je Iva-njica, varošica koja je ime dobila po brojnim vrbama, ivama, jednostav-no mjesto ugod-

klubova, nema protežiranja, igraju najbolji i naspremniji, a vodi nas sjajni mladi stručnjak Radovan Čurčić, mladi stručnjak Radovan Čurčić, mladi stručnjak

koji je proglašen

Ćiri je informa-cija o meni sti-

gla od gatačke porodi-ce Tanović i Husnije Arapovića

bih, možda, došao da branim i u Čelikvelika imena i u bivšoj Jugoslaviji, s kojima je teško na kraj izalazio i treni navijač se vremenom ohladio. Danas ka-da stignem s bogami nas cijene. A kako i ne bi kada smo s njihovih osam uzastopnih pobjeda igrali 2:2 na JNA, a na

Oj Mladosti, propade generacija- Počeo sam da treniram u

Gacku 1992. godine s druš-tvom s kojim sam rastao. Ima-li smo generaciju bez premca u Republici Srpskoj. Većina je mogla da bira gdje će da igra, ali su nerad i nepovjerenje u domaće snage učinili svoje. Nakon što sam prošao sve se-lekcije u Mladosti, 2004. go-dine odlazim u Zemun, kod

trenera Dušana Mitoševića, nekadašnjeg asa Radničkog iz Niša iz njegovih najboljih dana. Na Dunavu sam bio do 2007. godine, u sjajnom ti-mu koji je igrao i onaj jaki In-tertoto kup.U zimu te godine prešao sam u Čukarički u ko-jem sam se odmah povrijedio i pauzirao pola godine. Nakon toga odlazim u Voždovac, ko-

ji biva izbačen iz Prve lige, pa sam branio u Drugoj, i to od-lično... Prva liga nam je izma-kla za bod, ali nije Javoru... Prošlo ljeto stigao je poziv iz Ivanjice i evo me sada ovdje, s ugovorom do kraja iduće sezone. Iako su oni insistira-li, nisam htio ugovor na du-že vrijeme. Lako ćemo ga ka-da istekne produžiti...

ji biva izbačen iz Prve lige, pa sam branio u Drugoj, i to od-lično... Prva liga nam je izma-kla za bod, ali nije Prošlo ljeto stigao je poziv iz Ivanjice i evo me sada ovdje, s ugovorom do kraja iduće sezone. Iako su oni insistira-li, nisam htio ugovor na du-že vrijeme. Lako ćemo ga ka-da istekne produžiti...

- Brat Lazar se bacio na nauku. Nedav-no je magistrirao elektrotehniku u Be-ogradu, gdje i radi, a trenutno sprema doktorat koji će braniti u inostranstvu. Otac je umro 1995. a majka Dušanka živi u Gacku. Pazimo je obojica. Bila je presrećna, i ona i ujaci, zbog mene. Odmah su zvali da čestitaju.

Brat Lazar magistar

Nakon razgovora s visokim Herecegovcem lako se dođe do ocjene da je riječ o skromnom, dobronamjernom mla-diću od kojeg koristi može imati reprezentacija, ali i dr-žava BiH

SPORT

65

Halo, reprezentativac, šta ima?

Igranje u Banjaluci i zapadnom Mostaru. Mislim da je i to moguće. A sad, da li ja mogu tome doprinijeti, ne znam

SPORT

gradskim stadionima za njega je ne-što posebno:- Devedeset posto fudbalera u Sr-

biji tokom karijere ne doživi da pobijedi Zvezdu na Marakani. Tu utakmicu ću da pamtim čitavog života, kao i ove dvije protiv Bel-gije. Ipak, pobjede u Genku i Ze-nici su iznad sve-ga, pa i pobjede na Marakani.

Ko si i odakle si?A koliko život zna

biti nepredvidiv najbolje govori priča o tome kako je za Nemanju i njegove kvalitete saznao Miroslav Blažević. - Do Ćire je informacija o meni

stigla od gatačke porodice Tano-vić i Husnije Arapovića. Tanovi-ći su stvarno jedni pošteni ljudi,

nemam riječi za njih. Sinovi Esa-da Tanovića, koje nisam ni znao, bili su poslom u Beogradu, čuli su da igra Zvezda pa su slobod-no vrijeme iskoristili da dođu na stadion. A mi ti tada pobije-dimo veliku Zvezdu sa 2:0. Bio je 28. septembar, 28. kao što je bio 28. i mart u Genku u Belgi-ji. A ja branio ekstra, pa se pu-blika raspitivala ko je onaj Bo-sanac na golu. A ja iz Gacka. Mi iz BiH smo ovdje uvijek Bosanci, bez obzira odakle si ili koje si na-cije. Nakon utakmice eto Tanovi-ća u svlačionicu: Ko si, odakle si? – Iz Gacka. Imaš li bh. papire? – Imam, samo te. Odlično. Bi li se ti odazvao pozivu iz FS BiH ? – Normalno da bih. I normalno, pozvaše ga. Nazvao ga je,

uz muštuluk, sekretar Javora i kazao

da je stigao poziv iz Sarajeva. - Poslije se Keno povrijedio i eto

mene na golu protiv Belgije. Ga-tačka veza me je dovela u reprezen-taciju BiH. Igrali smo taj vikend protiv Borca u Čačku. Nakon uta-kmice došao je prijetelj po mene, sjeli smo u auto i pravac Gacko.

Subotu sam pro-veo među svoji-ma, a u nedjelju smo krenuli za Sarajevo, gdje sam posjetio Ta-noviće. U pone-djeljak, poprilič-

no nervozan, stigao sam na Ilidžu, u kamp reprezentacije. Ćiro mi je prišao i pozdravili smo se, bez komentara s njegove strane. Tre-nirao sam, izgleda dobro, a da ću da branim u Genku saznao sam od prijatelja koji su Ćiru gleda-

li na TV Sarajevo, za koju je on izjavio da će umjesto najavljenog Mitrovića na gol Nemanja Supić. A taj debi ne mogu da opišem ri-ječima. Lomilo se da li ćemo da ostanemo u trci za baraž ili ćemo već tada ispasti iz igre. Sada je ba-raž na vidiku, samo da pobijedi-mo Armence i Estonce, s ostalima ćemo lakše kod kuće - kaže Nema-nja kojem je jedan navijač iz Saraje-va nedavno organizovao i fun klub na Facebooku.

Baraž možemo proćiPitam Nemanju je li čuo pjesmu

Dvadesetorice Baraž, baraž – nikad nećemo proći. Nije.- Jel’ to sada ispjevano – upitao je

i odahnuo kada je čuo da je to pje-sma iz starijih vremena. - U baražu možemo dobiti bilo

66www.startbih.info

U baražu možemo dobiti bilo koga. S oporavljenim S alihovićem, Ibiševićem i Hasagićem bićemo izuzetno jaki

nici su iznad sve-ga, pa i pobjede

A koliko život zna biti nepredvidiv

Subotu sam pro-veo među svoji-ma, a u nedjelju smo krenuli za Sarajevo, gdje sam posjetio Ta-noviće. U pone-djeljak, poprilič-

Želja mnogo vo-lim. A nekada bih,

možda došao da bra-nim i u Čelik, Borac i Sarajevo

- Moj trener iz Gacka Miodrag Kovačević je stvarno ve-liki čovjek i trener kojem mogu zahvaliti za sve što sam postigao. Sramota je da takav stručnjak nema mjesta u nekom od bh. klubova.

Hvala treneru Miodragu

- Oduševio me je. Veliki je stručnjak, što valjda i nije sporno, bio je treći na svijetu, i veliki motivator. Može se šaliti, ali kada se radi - radi se. Belgiju je pročitao kao da s njima bio na pripremama a ne s nama. A tek kako je tr-čao pobjednički krug u Zenici.... U tim godinama... Stvarno čudo.

Ćiro je čudo

nemam riječi za njih. Sinovi Esa- li na TV Sarajevo, za koju je on

Nekolio desetina k i lo-m e t r a o d I v a n j i c e , n a putu prema Bosni, uta-bor io se još jedan po -znati Bosanac, odnedav-n o N e m a n j i n i m e n j a k – Emir Kusturica u svom Drvengradu.

- Kada idem kući u Gac-ko često tamo svratim. Grad je ekstra. Nisam

imao priliku da upoznam Kusturicu. Možda će me

sada prepoznati, kao reprezentativca.

Nisam sreo imenjaka iz Drvengrada

sada prepoznati, kao imao priliku da upoznam

koga. S oporavljenim Salihovi-ćem, Ibiševićem i Hasagićem biće-mo izuzetno jaki. A možda Špan-ci kiksaju s Belgijom.Golman kojem je uzor Buffon i

koji bi volio braniti u Italiji (u En-gleskoj previše sijeva, kaže), repre-zentaciju BiH vidi dogodine u Juž-noj Africi, a sebe skromno prepušta odluci nadležnih, prevenstveno se-lektora Blaževića.- Ako budem potreban, tu sam.

Uvijek. Ni pitanje da li se možemo nositi s

komšijama, Srbijom i Hrvatskom, nije ga zbunilo.- Iskreno mislim da možemo. Nijan-

se bi odlučivale. Srbija je sa selekto-rom Antićem dobila na disciplini i igra perfektno. U domaćoj utakmi-ci, u Zenici ili Sarajevu, pobijedili bi mi obje te reprezentacije. Imaju oni dobre timove, ali imamo i mi. Pa, Srbija je prošle godine izgubila u Belgiji. Međutim, oni lako mogu biti i prvi jer će im najvjerovatnije i bod s Francuzima u Beogradu bi-ti dovoljan. A samo kad pomislim da nije bilo rata, da sastavljamo re-prezentaciju svi zajedno, ne bi nam niko mogao parirati.

Sav sam se naježio u ZeniciO neredima i tučama na utakmica-

ma koje igraju reprezentacije i klu-

bovi bivših republika SFRJ naš sa-govornik ima jasan stav:- To nikome ne treba. Ni navija-

čima Srbije, ni Hrvatske, ni BiH. Ovo je sport, a ne politika, loptu treba spustiti na zemlju. Danas tu igraju momci koji nemaju veze s onim što se dešavalo 90-ih godi-na. Svi oni većinom igraju u ino-stranstvu i druže se međusobno. Oni su prijatelji, upućeni jedni na druge. U Zenici su naši navi-

jači pokazali da se može navijati bez pirotehnike i uvreda. Bili su fantastični... Ja sam se sav naježio kad mi je skandiralo 15.000 lju-di. Mnogo im hvala.Mogućnost da najbolji bh. tim uz

Ćirinu, pa i njegovu pomoć zaigra u Banjoj Luci i Mostaru, zapad-nom, Nemanja ne isključuje:- Mislim da je i

to moguće. A sad, da li ja mogu to-me doprinijeti, ne znam... Ako mo-gu pomoći bilo bi mi drago.Kao svjedoka na sudu, upitali smo

Nemanju koja je od dvije novinar-ske varijante, osvanule u bh. medi-jima nakon Genka i Zenice, istinita: ona da mu Gačani žele sve najbolje u bh. selekciji ili ona da bi bili sretni

da slomi nogu igrajući za nju.- Ja ne želim ni na koga da utičem.

Neko će da navija za Srbiju, neko za Italiju, Španiju, neko za Hrvat-sku, a neko za Bosnu. Znam samo da su mi u četvrtak nakon utakmi-ce u Zenici u Gacku svi čestitali, a da li su navijali, to ne znam ni-ti želim u to da ulazim. Nakon skoro sat vremena naš raz-

govor biva prekinut dolaskom Ne-manjinog, čini se, starog prijatelja

koji punim glasom iz aule luksu-znog hotela Park, vlasništva gazde Sekulića, viče: - Bogati, vidi mog Nemanje, reprezentativca Bosne i Hercegovine, Federacije. Pa ga poljubi, pa opet s oduševljenjem

i nepoznavanjem bh. administrativ-nog uređenja ponovi: - Reprezen-

tacije bh. fede-racije. Ni manje ni više. Iskrena reakci-

ja, jednako sim-patična kao doba-civanja na glavnoj ivanjičkoj ulici, šetalištu: Halo,

reprezentativac. Šta ima? Pozdra-vio te Ćiro!Normalan, običan svijet... Kao i Ne-

manja, koji odlazeći na popodnevni trening kaže: Srećan ti put, brate, i javi se kad stigneš.

67

U baražu možemo dobiti bilo koga. S oporavljenim S alihovićem, Ibiševićem i Hasagićem bićemo izuzetno jaki

nom, Nemanja ne

- Mislim da je i to moguće. A sad, da li ja mogu to-me doprinijeti, ne znam... Ako mo-gu pomoći bilo bi

tacije bh. fede-racije. Ni manje ni više.

ja, jednako sim-patična kao doba-civanja na glavnoj ivanjičkoj ulici, šetalištu:

reprezentativac. Šta ima? Pozdra-

Znam samo da su mi u četvrtak

nakon utakmice u Ze-nici, u Gacku svi česti-tali, a da li su navijali, to ne znam

Zvezda dužna 25 miliona euraEvropski prvak iz 1991. godi-

ne i najuspješniji fudbalski klub ex-Jugoslavije, beo-gradska Crvena zvezda, pre-ma tvrdnjama bolje upuće-nih, nalazi se pred bankrotom koji bi mogao označiti početak gašenja sportskog ponosa Srbije. Erozija je počela prije nekoliko godina hap-

šenjem tadašnjih čelnika, Dragana Džajića, najboljeg igrača u istoriji kluba, i Vladimi-ra Cvetkovića, nekadašanjeg košarkaškog asa, optuženih da su od unosnih ino-tran-sfera pojedinih igrača nelegalno prisvajali milione eura. Među sumnjivim bio je i Dra-gan Stojković Piksi, još jedna legenda cr-veno-bijelih, koji je tada iznenada napustio Beograd i vratio se u Japan, u kojem je kao igrač stekao veliki ugled. Danas iz Zvezde izviru priče da igrači gladu-

ju, da ih istjeruju iz stanova zbog neplaćenih kirija, da im duguju mlione... Sve to svojim izjavama u štampi pokušava da amortizu-je predsjednik Kluba Dobrivoje Tanasije-vić alias Den Tana, ostarjeli američki bizni-smen, koji se na tom mjestu našao mimo svih sportskih i poslovnih rezona. Kako stvari stoje, ukoliko do kraja maja ne

izmiri svoja dugovanja, koja dostižu 25 mi-liona eura, nekadašnji velikan bi se mogao naći u četvrtoj ili petoj srpskoj ligi s malim izgledima da se uskoro oporavi.

Podsjetnik11. 4., 1976. BORAC - FREDERICIA KFUM 17:15 Titulu prvaka Evrope u rukometu Borac

je osvojio u svom prepunom Boriku. Pod palicom Pere Janjića, pobijedivši danske prvake, prvaci Evrope tada su postali: Abas Arslanagić, Nebojša Popović, Zdravko Rađenović, Dobrivoje Selec, Milorad Karalić, Boro Golić, Miro Bjelić, Momir Golić, Rade Unčanin, Nedeljko Vujinović, Slobodan Vukša i Zoran Ravlić.

25.4.1985. ŽELJEZNIČAR - VIDEOTON 2:1Stadion Grbavica: 25.000 ljudi1:0 - Bahtić (5) 2:0 - Ćurić (75) 2:1 - Csuhay (88) ŽELJEZNIČAR: Škrba, Berjan, Baljić,

Šabanadžović, Čapljić, Komšić, Bahtić, Škoro, Ćurić, Baždarević, Samardžija

Trener: Ivica Osim Dvije minute Želju su dijel-

ile od finala Kupa UEFA s madridskim Realom. Nikada više očaja i tuge na jednom bh. sportskom terenu.

Uvijek. jači pokazali da se može navijati koji punim glasom iz aule luksu-

Prijatelji beogradskiNemanja je najbolje prijatelje

stekao i sačuvao u Beogradu. Gdje god da brani, kada je to mogu-će, s njim su Slaven Kovačević, Milorad Perović i Miloš Kneže-vić. Prva dvojica fudbaleri, treći rukometaš.

- Uvijek su bili uz mene. Sva-ki slobodni trenutak koristi-mo da budemo zajedno. Ka-

da sam u Beogradu redovno idemo na splavove, jer tamo je zabava najbolja. Volim, da se ne lažemo, narodnjake. Ta-kođe, volim i druge sportove, košarku posebno. Nisam pro-puštao euroligaške utakmice Partizana, jer atmosfera koju grobari stvore u Pioniru je ne-što veličanstveno.

Beograd, Sarajevo, Gacko- Sarajevo i Zenica su me

oduševili koliko i Beograd. Osjećao sam se kao kod kuće. U Sarajevu i Zenici, e tu je razlika, ljudi te pri-hvataju mnogo prije nego u Beogradu. Opušteniji su, šta god da upitaš, zatražiš,

izlaze ti u susret. Tako je uopšte u Bosni, dok u Be-ogradu možeš da padneš na ulici, da umreš, a da te niko ne pogleda. Velegrad, šta li je... S druge strane, Be-ograd je metropola s mno-go mogućnosti. A Gacko. Da

smo sada tamo ne bi imali gdje da sjednemo, jer ne-ma pristojnog mjesta za sjesti. Ni kafića ni restora-na. Tamo stvarno nema ni-šta, a zašto, ne znam. Ipak, tamo se, među svojima, li-jepo osjećam.

miliona euraEvropski prvak iz 1991. godi-

koji bi mogao označiti početak

su dijel-ile od finala Kupa UEFA

Realom.

SPORT

Ako zbog nedostatka samopouzda-nja ne uspijevate prići ženi, a imate 300 eura i četiri slobodna dana, de-finitivno možete postati pravi Don Juan. Tako bar tvrde u jedinstvenoj ustanovi na Balkanu - Školi zavođe-nja Becomesocial iz Zagreba. Do osnivanje ove škole, prema tvrd-

njama Vedrana Krena, jednog od utemeljitelja, inače diplomiranog in-žinjera, došlo je neočekivano i spon-tano. Sjećajući se početaka, kao bi-tan momenat Kren navodi kako su

on i njegov prijatelj Konrad Liber, drugi ključni čovjek škole, uvijek vo-ljeli upoznavati žene.- Kada god bismo išli negdje gdje

se kreću mase ljudi mi bismo pri-lazili ženama i upoznavali ih - ka-že Kren.Prijatelji bi ih često pitali kako im to

uspijeva i tražili od njih da im odaju tajne uspjeha. Nisu bili sebični pa su im velikodušno davali upute.- Govorili smo im što treba reći,

što ne govoriti, kako se ponašati, kako uzeti broj, inicirati polju-bac te postati seksualan s njima. Kada su počeli primjenjivati na-

še upute, uspjeh sa ženama im se znatno poboljšao. Ni oni sami ni-su mogli vjerovati da imaju takav uspjeh - objašnjava Kren. Vidjevši da bi to možda moglo

donijeti korist, oni su se savjeto-vanjem počeli baviti profesionalni-je i pokrenuli su seminare zavođe-nja žena. Sve ostalo je, napominje Kren, legenda.

Teorija i praksaNo, šta to muškarci u Becomesoci-

alu nauče za četiri dana? Kren veli, kao i u svakoj školi - teoriju i prak-su. To je, ističe, sasvim prosto. Sa

U Zagrebu je prije godinu dana otvorena neobična škola - Škola zavo-đenja, koju su utemeljili Vedran Kren i Konrad Liber. Oni garantiraju da nakon samo četiri dana učenja nema ženskog srca koje neće zati-trati na pristup upravo svršenog studenta. Cijena ovakve nevjerovat-ne transformacije je sitnica, tek tričavih 300 eura

U Zagrebu je prije godinu dana otvorena neobična škola - Škola zavo-

LJUBAVNICI iz školskih klupa


KREN: ”Plaše se zbog barijera koje su im nametnuli mediji, crkva, roditelji, prijatelji… , kako se mogu plašiti nečega što nisu nikad probali”www.startbih.info

70

PIŠE: Ekrem Tinjak

FOTO: Amer Kuhinja

Vedarn Kren i Konrad Liber, pored toga što su utemeljite-lji i instruktori škole, svom C V - u m o -gu dodati i to da su spisatelji. N a i m e , napisal i su i knjigu koja ima savjetodavni naslov: Kako odvesti ženu u krevet. Naravno i ona se plaća, a cije-na je 149 kuna.

Kako odvesti ženu u krevet

Kren: Morate ići van i upoznavati i zavoditi žene, a ne sjediti doma ispred televizora i čekati da vam žena padne s neba

71

LJUBAVNICI iz školskih klupa

KREN: ”Plaše se zbog barijera koje su im nametnuli mediji, crkva, roditelji, prijatelji… , kako se mogu plašiti nečega što nisu nikad probali”

studentima (tako zovu polaznike radionice op.a.) rade vježbe koje podsvjesno mijenjaju njihove sta-vove. Kada se to podijeli na dane onda to izgleda ovako: prvi dan se rješavaju pitanja straha od pristu-panja i pitanje dizanja samopouz-danja. Kažu da je važna stvar da se učenje ne bazira na principu in-struktor predaje - studenti slušaju, već se rade vježbe i teorija primje-njiva u praksi. Drugi dan se rade tehnike zavođenja, a nakon toga se odlazi u noćne klubove kako bi se naučeno primijenilo. Studen-ti u početku sa instruktorima pri-stupaju grupama žena. Trećeg da-na se naučeno primjenjuju na ulici, u shoping centru, caffe baru... a u večernjim satima opet u noćnim klubovima. Posljednji dan se rade analize i dopunjavaju rupe u zna-nju. I to je to.Kran kaže da su svi dosadašnji po-

laznici uspjeli ostvariti ono zbog če-ga su se prijavili u školu i svi su bi-li zadovoljni. - Postoji opcija da ako neko nije

zadovoljan može uzeti svoj novac nazad - napominje Kren i optimi-stično dodaje: - Neuspjeh je nemo-guć ako student radi zadane vjež-ba i sluša upute instruktora. U ovu školu uglavnom se prijavlju-

ju ljudi u dobi od 20 do 45 godi-na. Prema procjenama instruktora iz Škole, radi se o ljudima koji ne-maju inicijative ili ideje kako pri-stupiti ili vremena da se bave pri-

stupanju ženama. Ukratko, plaše se prići ženama.- Plaše se zbog barijera koje su im

nametnuli mediji, crkva, roditelji, prijatelji…Čovjek kad se rodi je savršeno biće spremno i sposobno na sve, tek se uz pomoć društva ra-zvija po određenom principu, jer kako se mogu plašiti nečega što ni-su nikad probali - objašnjava Kren psihologiju straha. Kada smo ga upitali koje su to

glavne muške greške kada preuz-mu ulogu zavodnika, on je vrlo ja-sno odgovorio:- Jedne od najčešćih grešaka su

krivi govor tijela, manjak samo-puzdanja i krivi način razgovora. Pod krivim razgovorom mislim kao

pitanje, pitanje, pitanje, pa se že-na osjeća kao na intervjuu.S druge strane, Kren objašnjava

da je zavođenje skup dobro po-složenih faktora i skup dobro odi-granih malih igrica. Tvrdi da ne postoji magična rečenica ili znak koji omogućuje da se žena od-mah osvoji.- Ali ako moram nešto navesti kao

dobar pristup, onda je na prvom mjestu osmijeh - kaže Kren.

Žene ne padaju s nebaSve principe koje promovira Beco-

mesocial Vedran je primijenio na se-bi. Pridržavajući se pravila i znanja iz škole osvojio je i naklonost svo-je djevojke.

- Bez toga ne bih danas bio u sret-noj vezi, jer sam završio tehnički fakultet i nisam baš bio okružen ženama - ističe Kren.Priznaje da se nijedan od dosadaš-

njih polaznika nije oženio, ali da su mu se mnogi javili i kazali kako imaju sretnu vezu. Kren i njegovi suradnici, razjašnja-

vajući fenomen muškog nedostatka hrabrosti, jasno stavljaju do znanja da žene ne padaju s neba, već se jed-nostavno, kao i u svemu, treba po-truditi kako bi se muškarac usrećio. Stoga Kren, školski moto, da seks nije pitanje sreće nego izbora, objaš-njava na sljedeći način: - Da bi imali seks, morate ići van i

upoznavati i zavoditi žene, a ne sje-diti doma ispred televizora i čekati da vam žena padne s neba. To što se za sada isključivo bave

muškim problemima i na predava-njima postavljaju teme tipa: Šta ako je ona “kuja”?, nije smetalo ženskim udruženjima. Nikada im nije upu-ćena kritika. Kren nagovještava da bi se uskoro trebala otvoriti i žen-ska radionica. - Zasad su klijenti samo muškar-

ci. Žene, isto tako, imaju takvih problema, ne takvih da žele odve-sti muškarce u krevet, već da žele ostvariti kvalitetnu dugotrajniju vezu - siguran je Kren.I na kraju, treba reći da Škola za-

vođenja nakon godinu dana posto-janja ima 30-ak zadovoljnih stude-nata.

72

stupanju ženama. Ukratko, plaše pitanje, pitanje, pitanje, pa se že- Bez toga ne bih danas bio u sret-

www.startbih.info

studentima (tako zovu polaznike stupanju ženama. Ukratko, plaše stupanju ženama. Ukratko, plaše

Na web strani Beco-mesociala postavljena je i konkretna situacija koja se uči u školi:

Bili ste u situaciji kad se cura prema vama ponašala kao „ku-ja“? Niste znali što da napravite?Htjeli ste je izvrijeđat? Htjeli ste oti-ći? Saznajte što napravit u takvoj situaciji. Između ostalog, nudi se i konkre-

tan dijalog koji treba voditi u takvim slučajevima:(kad se ponaša kao kuja)Ti: Šta je? Inače ti ne prilaze zgodni dečki.

Oćeš da popričamo malo o tome?(izvesti uz gledanje u oči sa sarkastičnim

podsmijehom)Kaj si se napila jučer, oči su ti crvene. Ma mi-

slim nema veze, svejedno si zgodna.

Metod za “kuje”

diti doma ispred televizora i čekati da vam žena padne s neba.

muškim problemima i na predava-njima postavljaju teme tipa: je ona “kuja”?udruženjima. Nikada im nije upu-ćena kritika. Kren nagovještava da bi se uskoro trebala otvoriti i žen-ska radionica.

ci. Žene, isto tako, imaju takvih problema, ne takvih da žele odve-sti muškarce u krevet, već da žele ostvariti kvalitetnu dugotrajniju vezu

vođenja nakon godinu dana posto-janja ima 30-ak zadovoljnih stude-nata.

Vedran Kren smatra da je sve u životu praksa. Zato kaže: - Ja mislim da muškarac koji nije zadovoljan s izborom žena može i mora po-

većati izbor žena u životu. Ja sam to učinio tako da sam prilazio ženama svaki dan, u svakodnevnim situacijama i upoznao ih na tisuće.

Na kontu hiljade žena

Liber i Kren: Upoznali su hiljade žena

ČOLIĆEVI evrovizijski podvizi

FELJTON (4)

Amir Misirlić: Soundtrack vremena – komparativna istorija popularne muzike (Prvi tom 1955 – 1973)

www.startbih.info74

Razvoj sarajevske pop scene po-spješuje i festival „Vaš šlager sezo-ne“, koji se 1968. godine održava po drugi put. Pobjeđuje Ana Štefok sa pjesmom „Molitva“. Na njemu iz-među ostalih učestvuje Arsen De-dić sa pjesmom „Dolazi dan tvog vjenčanja“, Senka Veletanlić pje-va „Znam da ću ga sresti“. Tu su i dva mlada sarajevska izvođača Sa-bina Varešanović i Kemal Mon-teno, koji izvode pjesmu Đorđa Novkovića „Voljeti – to treba zna-ti“, te pjesmu „Sarajevo“. Te godi-ne nastaje i Kemina „Jedne noći u decembru“, koja će postati jedna od najznačajnijih pjesama u njego-vom repertoaru.Iz Dervente stiže mladi pjevač Ala-

ga Gagić sa pjesmama „Solenzara“ i „Da nisi tu“. Beograđanin Zlatko Golubović sve više snima vlastite pje-sme po kojima postaje prepoznatljiv na domaćoj sceni („Imala je 17 go-dina“, „Noću kad spavam“, „Negde u svetu“, „Galeb i ga-vran“, „Sam“, „Pri-znajem, kriv sam“). Nada Knežević pr-va na ovdašnjim prostorima obra-đuje pjesmu koja je tih godina pro-slavila Janis Joplin „Kraj“ (Cry Baby). Ivica Šerfezi i Nikica Kalođera postaju pobjed-nički tandem za stvaranje pitkih i lako probavljivih šlagera. Te godi-

ne Ivica snima Kalođerine pjesme „Reci ljubavi“ i „Za sve su krive plave oči“, ali i vlastitu „Čekat ću te uvijek sam“.

Grupa za bu-dućnost – „Kor-ni grupa“Kao što smo re-

kli, Kornelije Ko-vač u Beogradu formira 1968. go-dine „Korni gru-pu“ i njen pr-vi vokalni solista postaće Mirosla-va Seka Kojadi-nović. Seka je do

tada bila poznata po učešću i pobje-di na festivalu „Omladina“ u Subo-tici, a 1968. godine imala je i sama singl sa pjesmama „Niko te neće za-

voleti“, „Šta će biti sad“, „Zaboravi što pre“ i „Pusti me da odem“. U „Korni grupu“ dolazi i Velibor Bor-ko Kacl, gitarista „Zlatnih dečaka“ koji su prestali sa radom. Iz „Elip-si“ Kornelije uzima ritam sekciju u sastavu Bojan Hreljac i Vladimir Furduj. Prvo medijsko predstavlja-nje „Korni grupa“ je trebala imati u radijskoj emisiji „Studio VI vam pruža šansu“, gdje su mladi sastavi izvodili svoje pjesme. Kojadinović-ki se nije dopao izbor pjesama koje je trebala pjevati, pa je ulogu pjeva-ča preuzeo Kornelije, a ona više ni-je bila član grupe. Ta prva postava prekratko je trajala da bi ostao bilo kakav tonski zapis iza nje, a u „Kor-ni grupu“ na mjesto pjevača dolazi Dušan Prelević.Sve češće se rock muzičari ogleda-

FELJTON (4)

75

ČOLIĆEVI evrovizijski podvizi

ČOLIĆEVIAmir Misirlić: Soundtrack vremena – komparativna istorija popularne muzike (Prvi tom 1955 – 1973)

Ivica Šerfezi

Nešto južnije u Pe-ći djeluju „Plave

zvezde“ i njih vrijedi upamtiti ako ni zbog če-ga drugog, a ono zbog činjenice da je sa njima svirao Bogoljub Karić, jedan od osnivača me-dijske imperije pod ime-nom „BK“

Knjiga Soundtrack vremena – kompa-rativna istorija popularne muzike je zanimljiv priručnik kroz muzičku proš-lost koju Amir Misirlić prati kroz dva pripovjedna toka – svijet i prostor ne-kadašnje Jugoslavije. Recenzent Petar Janjatović Soundtrack je nazvao roman-tičnim vodičem a rad na njemu zabav-nim ali i napornim šivenjem hipi pat-chwork pokrivača. U izdanju BTC Šahinpašić objavljen je pr-vi tom koji obrađuje razdoblje od 1955. do 1973. godine. Misirlić najavljuje da će drugi tom biti objavljen sredinom naredne godine, a treći i konačni biće štampan 2011.Magazin StartBiH će u nekoliko nasta-vaka objaviti dijelove iz ove knjige

PIŠE: Amir Misirlić

Monteno i DedićSenka Veletanlić Sabina Varešanović

FELJTON (4)

ju kao autori muzike za film. Pored Kornelija Kovača, koji je 1968. go-dine radio muziku za „Ram za sliku moje drage“, pored „Crnih bisera“, koji su se pojavili u filmu „Kad bu-dem mrtav i beo“, te pored „Grupe 220“, koja je radila muziku za filmo-ve „Protest“ i „Tri sata za ljubav“, i koparski „Kameleoni“ rade naslov-nu temu za film „Sončni krik“. Pod nazivom „Sunny Cry“ oni je obja-ve i na singlu koji je te godine iza-šao, a na kome su se još našle „I’m Gonna Tell You“ i „Captain“. Ina-če „Kameleoni“ su vjerovatno naj-precizniji jugoslovenski odgovor na sastave poput „The Byrds“ ili „Buf-falo Springfield“. Ostanimo još malo u Sloveniji. Lju-

bljanske „Bele vrane“ se javljaju sa svojim prvim radovima. Klima se očito mijenja u korist domaćih au-tora. I oni na A stranu svog prvog singla stave vlastite pjesme „Presene-čenja“ i „Eskalacija“, a na B stranu obrade „Hey Girl“ i „Twelve Thir-

ty“. U grupu „Mladi levi“ dolaze Ja-nez Bončina i Pero Ugrin. Prvi ve-ći uspjeh postižu sa pjesmom „Oda Ireni“. A kada su ih napustili Habe i Velkaverh, te u grupu došao Ber-ti Rodošek, oni značajno mijenjaju svoje stilsko usmjerenje. Učestvuju i na Prvom jugoslovenskom pop fe-stivalu u Zagrebu i za pjesmu „Ljubi-mo soul“ dobijaju nagradu za najbo-lje instrumentalno izvođenje, a pje-sma „Poljubi me in pojdi“ bila je peta u ukupnom plasmanu.U Nišu djeluju

„Daltoni“ sa pjevačem Goce Niko-lovskim i on je autor sve četiri pje-sme za njihov prvi singl „Ruka od sna“, „Vraćam se ponekad u proš-lost“, „Petak“ i „Volim našu istinu“. Nešto južnije u Peći djeluju „Plave zvezde“ i njih vrijedi upamtiti ako

ni zbog čega drugog, a ono zbog či-njenice da je sa njima svirao Bogo-ljub Karić, jedan od osnivača me-dijske imperije pod imenom „BK“. Skopljak Tihomir Pop Asanović osniva jazz sastav „The Generals“, koji će potrajati sve do 1971. godi-ne, kada Asanović pređe u grupu

„Time“.Pulski rok pio-

nir Bruno Lan-ger 1968. godi-ne formira sastav „Hush“. U nje-mu se našao gi-tarista Dragan Gužvan i već se naziru prve kon-ture „Atomskog

skloništa“. Bubnjar je Saša Dadić, a pjeva Branko Umković. Kada na mjesto pjevača u grupu „Hush“ 1972. godine dođe Serđo Blažić, sve će biti spremno za zvanično otva-ranje „Atomskog skloništa“. Bla-žić, doduše, prvenstveno dolazi na

mjesto bubnjara, a pjeva samo po-vremeno. Tek nakon što Umković preseli u Split Serđo postaje prvi pjevač grupe. Međutim, 1974. go-dine Bruno Langer pokazujući da nema strpljenja da čeka na njihov uspjeh, koji nikako da dođe, prela-zi u koparski „Bumerang“. Langer je bio u postavi grupe kada je doš-lo do one čuvene tučnjave između njih i članova sastava „Status Quo“ kojima su bili predgrupa. Langer je pred kraj postojanja „Bumeranga“ u grupu doveo i Blažića, ali kada se 1976. godine grupa raspala oni su se vratili u Pulu i formirali „Atom-sko sklonište“. Umjesto Mire Ungara Kvartetu

„4M“ se pridružuje Saša Sablić, a Ungar otpočinje uspješnu solo ka-rijeru. Sablić dolazi iz „Uragana“, a mjesto pjevača u toj grupi preuzima Dalibor Brun. Te godine pod vla-stitim imenom nastupi na „Opatiji“ sa pjesmom „Noćas si lepa“, a zatim slijede „Ako izgubim glavu“ (La Tra-montana), „Ko svakog dana“ (Co-me d’habitude), „Volim sve što si ti“, „Nikad neću moći zaboraviti“, „Nas dvoje zajedno“ (Ensemble) i „Samo jednom se živi“. Na „Opatiji“ su se pojavili i „4M“ pjevajući pjesmu „Tvoj glas“, a na Zagrebačkom fe-stivalu pjesmu „Znam, znam“. Te godine snimili su i pjesmu po kojoj će možda najduže biti upamćeni – pjesmu „Idem i ja...ne, ti ne“.Mišo Kovač snima „Da je duži moj

dan“ kao obradu „If I Only Had Ti-me“. Radmila Karaklajić je vrlo aktivna te godine. Snima nekoliko singlova kako sa obradama stranih hitova („Okay“, „Pata Pata“, „Daj mi znak“, „Keep On Running“, „Funky Street“, „Zatvaram oči i brojim do deset“, „Toplo i nežno“, „To su bi-li ti dani“) tako i sa tradicionalnim („Konji zveri“) i autorskim („Mor-nari“) pjesmama. Zanimljivo je da je snimila i „Pismo majci“ na tekst Sergeja Jesenjina.

O glasu, ali i stasuPriču o damama na sceni 1968. go-

dine ne možemo kompletirati a da ne pomenemo Zdenku Vučković. Ima poletan hit te godine „Hej ma-ma, hej tata, hej...“ (Dance Mama, Dance Papa, Dance...), učešće na „Opatiji“ sa „Željela sam samo te-be“, na „Zagrebu“ sa „Nije li čudo to“, te čak četiri singla, od kojih je

76www.startbih.info

na Prvom jugoslovenskom pop fe-stivalu u Zagrebu i za pjesmu „Ljubi-mo soul“ dobijaju nagradu za najbo-lje instrumentalno izvođenje, a pje-sma „Poljubi me in pojdi“ bila je peta u ukupnom

U Nišu djeluju „Daltoni“ sa pjevačem Goce Niko-

ne, kada Asanović pređe u grupu „Time“.

nir gerne formira sastav „Hush“. U nje-mu se našao gi-tarista Gužvannaziru prve kon-ture „Atomskog

skloništa“. Bubnjar je

Pulski rok pionir Br u n o L a n g e r

1968. godine formira sastav „Hush“. U njemu se našao gitarista Dra-gan Gužvan i već se na-ziru prve konture „Atom-skog skloništa“

montana), „Ko svakog dana“ (Co-me d’habitude), „Volim sve što si ti“, „Nikad neću moći zaboraviti“, „Nas dvoje zajedno“ (Ensemble) i „Samo jednom se živi“. Na „Opatiji“ su se pojavili i „4M“ pjevajući pjesmu „Tvoj glas“, a na Zagrebačkom fe-stivalu pjesmu „Znam, znam“. Te godine snimili su i pjesmu po kojoj će možda najduže biti upamćeni – pjesmu „Idem i ja...ne, ti ne“.

dan“ kao obradu „If I Only Had Ti-me“. aktivna te godine. Snima nekoliko singlova kako sa obradama stranih hitova („Okay“, „Pata Pata“, „Daj mi hitova („Okay“, „Pata Pata“, „Daj mi znak“, „Keep On Running“, „Funky Street“, „Zatvaram oči i brojim do deset“, „Toplo i nežno“, „To su bi-li ti dani“) tako i sa tradicionalnim („Konji zveri“) i autorskim („Mor-nari“) pjesmama. Zanimljivo je da je snimila i „Pismo majci“ na tekst Sergeja Jesenjina

O glasu, ali i stasu

dine ne možemo kompletirati a da ne pomenemo Ima poletan hit te godine „Hej ma-ma, hej tata, hej...“ (Dance Mama, Dance Papa, Dance...), učešće na „Opatiji“ sa „Željela sam samo te-Dance Papa, Dance...), učešće na „Opatiji“ sa „Željela sam samo te-Dance Papa, Dance...), učešće na

be“, na „Zagrebu“ sa „Nije li čudo to“, te čak četiri singla, od kojih je

hitova („Okay“, „Pata Pata“, „Daj mi Zlatko Golubović

Nada Knežević Ivo Robić

Dušan Prelević

FELJTON (4)

na jednom prate „Indexi“. Inače, to-kom 1968. i 1969. godine „Indexi“ prate Zdenku Vučković i na njenoj jugoslovenskoj turneji.Radmila Mikić Miki snimi pjesmu

na temu iz vrlo popularne vestern serije „Bonanza“. Ivo Robić, sa svo-je strane, koristi popularnost serije „Dugo toplo ljeto“ i snima singl sa istoimenom pjesmom. Na toj ploči su se našle i dvije pjesme njegovog prijatelja i njemačkog producenta Berta Kämpferta „Ti i ja“ (Lady) i „Svijet iza nas“ (Over and Over), ali i legendarna „Serenada Opatiji“ Zvonimira Krkljuša. Pored toga, snimio je i jedan EP sa prepjevima talijanskih hitova, a sam je napisao pjesmu „Kaj se zmisliš“ utemeljenu na zagorskom etno zvuku.U vrijeme dok se na ovim prostorima

svi okreću angloameričkim, meksič-kim, talijanskim ili francuskim auto-rima, Aco Simonovski snima pre-pjeve grčkih autora. Između ostalog, tu se našlo prostora i za Theodora-kisovu najčuveniju temu iz filma „Grk Zorba“. Theodorakisovu pre-pjevanu temu pod nazivom „Volite jedan drugog“ otpjevala je mlada i atraktivna Vanja Stojković, koja je bljesnula te godine i stekla popri-ličnu popularnost kako zbog svog izgleda, specifičnog pjevanja, tako i zbog činjenice da je birajući pjesme za prepjeve otkrila zanimljive hitove sa njemačke muzičke scene.U tu priču o ljepoticama na mu-

zičkoj sceni sasvim se lijepo uklapa Daliborka Stojšić, koja je nakon iz-bora za najljepšu djevojku Jugosla-vije 1968. godine učestvovala i na festivalu „Omladina“ u Subotici sa pjesmom „Sunce sja za nas“ i osvo-jila drugu nagradu stručnog žiri-ja. Te godine je objavila čak i jedan

singl sa četiri pjesme, među koji-ma se posebno izdvaja obrada pje-sme „Turn, Turn, Turn“ grupe „The Byrds“, u njenoj verziji nazvana „Sve ima svoj kraj“. Inače, prvu nagradu žirija dobio je Slave Dimitrov za pje-smu „Drug Ljubiš“, koju je sam i izveo. Publika u Subotici, očito, vo-li Kemala Montena pa mu po dru-gi put zaredom daje svoju nagradu. Ovoga puta to je za pjesmu Draže-na Zimonjića „Ba-lada“. Na tom fe-stivalu bilježimo i pojavljivanja Žar-ka Dančua i Ne-de Ukraden.Na Zagrebačkom

festivalu opet ima-mo „Crvene ko-ralje“, koji sa pje-smom „Nemoj reći zbogom“ odnose treću nagradu publike. Oni u to doba znaju raditi i po tri koncerta dnevno – od 16, 18 i 20 sati. Po-javljuje se i jedna od njihovih naj-uspješnijih pjesama „Kad bih bio drvosječa“, zapravo prepjev „If I Were a Carpenter“. Na istom sin-glu su pjesme „Sam“ (What’s They Gonna Do), „Bila si jedina“ i „Ne želim više tu ljubav“.Festival „Zagreb ’68“ donio je i

pjesmu „Stari Pjer“ u izvedbi Ivi-ce Percla, pjesmu koja će obilježiti možda cijelu godinu. Ovaj festival označio je i prvo javno pojavljiva-nje momka koji je do tada zabav-ljao samo prijatelje i prolaznike na dubrovačkim skalinama – Ibrice Jusića. Ibrica nastupa sa pjesmom Pere Gotovca „Celuloidni pajac“, a na svom prvom singlu pored ove pjesme uvrsti i svoje „Ponoć“ i „Ja-goda“, te „Stranac“.Bilježimo i jednu od prvih tragedija

u domaćem rocku. Braco Škrinja-rić, nekadašnji bubnjar grupe „Be-zimeni“, gine kod Pariza.Španija „pokrala“ JugoslavijuNa „Pjesmi Evrovizije“ pobijedila

je Anne Marie David sa pjesmom „Tu te reconnaitras“. Zanimljivo je da ni iz drugog pokušaja Cliff Ric-hard nije uspio da pobijedi na ovom takmičenju. Na kraju je sa pjesmom „Power to All Our Friends“ stigao

do trećeg mjesta i definitivno odu-stao od „Evrovi-zije“. Na „Pjesmi Evrovizije ’73“ se desio jedan skan-dal u koji smo i mi bili uključe-ni. Žiri je, nai-me, otkrio da je

španska pjesma „Eres tu“ plagijat pjesme „Brez besed“ sa kojom je Ber-ta Ambrož predstavljala Jugoslavi-ju 1966. godine. Na kraju je politi-ka odnijela prevagu i Španci su čak došli do drugog mjesta i imali me-đunarodni hit sa tom pjesmom. Što se tiče 1973. godine i „Evrovizije“, Jugoslaviju je predstavljao Zdravko

Čolić sa pjesmom Kemala Monte-na „Gori vatra“. Na „Opatiju“, gdje se tada prvi put

birao naš predstavnik za „Evroviziju“, Čolić je otišao bez neke izrazite uloge favorita. Zbog toga je rezultate i čekao za barom u foajeu opatijskog hotela i tamo su ga i našli da mu saopšte da je pobijedio i da ide na „Evroviziju“. Na samom takmičenju bio je tek pet-naesti, ali je dobio komplimente za interpretaciju od jednog Cliffa Ric-harda. Pored toga je skrenuo na sebe i pažnju evropskih diskografa i sredi-nom sedamdesetih snimio je nekoli-ko singlova za evropsko tržište, ali od međunarodne karijere nije bilo ništa. Ostaće zabilježeno i da je tokom bo-ravka u Luxembourgu bio više nego blizak sa prelijepom norveškom pred-stavnicom. Ona će godinu dana kasni-je i pobijediti na „Pjesmi Evrovizije“, ali predstavljajući Švedsku i nastupa-jući u okviru kvarteta „Abba“. Pored uspjeha na „Opatiji“, Čolić će ostva-riti zapažen nastup i na festivalu „Vaš šlager sezone“ sa pjesmom „Bling, blinge, bling“.Pored Čolićeve „Gori vatra“, Opa-

tijski festival je donio i pjesmu „Odi-seja“ koju je izveo Leo Martin. Rođen kao Miloš Jović, ovaj soli-sta upečatljivog glasa upravo je sa „Odisejom“ sebe uvrstio među naj-značajnije interpretatore sredine se-damdesetih. On je sarađivao najviše sa kompozitorom Vojkanom Bori-savljevićem i iste godine se pojavio i na festivalu „Vaš šlager sezone“ sa pjesmom „Svet bez tebe“, a uradili su još dvije pjesme „Život naš“ i „Ja te volim“. Leo Martin će otpjeva-ti još neke velike pjesme kao što su „Laku noć dragi, laku noć draga“, „Kristina“, pa čak i temu iz kultne TV serije „Otpisani“.

77

na jednom prate „Indexi“. Inače, to- singl sa četiri pjesme, među koji- u domaćem rocku. Braco Škrinja-

Čolićna „Gori vatra“.

birao naš predstavnik za „Evroviziju“, Čolić je otišao bez neke izrazite uloge birao naš predstavnik za „Evroviziju“, Čolić je otišao bez neke izrazite uloge birao naš predstavnik za „Evroviziju“,

favorita. Zbog toga je rezultate i čekao za barom u foajeu opatijskog hotela i tamo su ga i našli da mu saopšte da je pobijedio i da ide na „Evroviziju“. Na samom takmičenju bio je tek pet-naesti, ali je dobio komplimente za interpretaciju od jednog Cliffa Ric-harda. Pored toga je skrenuo na sebe i pažnju evropskih diskografa i sredi-nom sedamdesetih snimio je nekoli-ko singlova za evropsko tržište, ali od međunarodne karijere nije bilo ništa.

Ovoga puta to je za pjesmu „Ba-

lada“. Na tom fe-stivalu bilježimo i

Žar-stivalu bilježimo i

Žar-stivalu bilježimo i

Ne-

Na Zagrebačkom festivalu opet ima-mo „Crvene ko-ralje“, koji sa pje-

„Power to All Our Friends“ stigao do trećeg mjesta i definitivno odu-stao od „Evrovi-zije“. Na „Pjesmi Evrovizije ’73“ se desio jedan skan-dal u koji smo i mi bili uključe-ni. Žiri je, nai-mi bili uključe-ni. Žiri je, nai-mi bili uključe-

me, otkrio da je

Langer je bio u po-stavi grupe kada

je došlo do one čuvene tučnjave između njih i članova sastava „Status Quo“ kojima su bili predgrupa

Kornelije Kovač

Poklanjamo knjigu Soundtrack vremena

Magazin Start BiH i BTC Šahinpašić pokla-njaju tri knjige ”Sundtrack vremena - komparativna istorija popular-ne muzike”, autora Amira Misir-lića. Jednu od ovih knjiga možete osvojiti slanjem kupona na adresu magazina Start BiH La Benevolen-cije 6, 71000 Sarajevo.O b a v e z n o n a z n a č i t i a d r e s u

pošiljaoca.

i BTC Šahinpašić pokla-

em kupona na adresu magazina Start BiH La Benevolen-

O b a v e z n o n a z n a č i t i a d r e s u

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineKanton Sarajevo

Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša

SVIM GRA\ANIMA PRAVOSLAVNE VJEROISPOVIJESTI

@ELIMO SRE]AN VASKRS

Samo iz PRINTANOG OGLASA mo`e sesaznati VI[E pojedinosti o proizvodu

...Iako pos toji mi{ ljenje da te levizija ima mnogo ve }i do seg od prin tantih me dija u sta rosnoj sku pini od 18 do 49 go dina ko ja je ogla {iva~ima na jinteresantnija, do seg prin tanih me dija pri bli`no je is ti, a no vine su op}enito me dij u ko ji gra |ani ima ju naj vi{e po vjerenja. Do kazano je i da se obja vljivanjem ogla sa u vi {e medija, zna ~ajno po ve}ava nje gova pri mije}enost i uti caj na na mjeru ku pnje, istovremeno ogla {avanje u printanom mediju si gurno }e mnogo na praviti za ugled i sta tus ogla {iva~a... (Izvor: Cebuco)

UDRU@ENJE IZDAVA^A DNEVNIH NOVINA I MAGAZINA BOSNE I HERCEGOVINE

start [broj 270, 21.4.2009]

Documents