STANDARDNE METODE OBRADE PRIRODOSLOVNIH SADRŽAJA U STUDIJAMA UTJECAJA NA OKOLIŠ LINIJSKIH INFRASTRUKTURNIH

OBJEKATA

STANDARD METHODS OF TREATMENT OF NATURAL CHAPTERS IN ENVIRONMENT IMPACT ASSESSMENT FOR LINE INFRASTRUCTURE

OBJECTS

Dr.sc. Goran Gužvica, dipl.ing.geol.

OIKON d.o.o. – Institut za primijenjenu ekologiju,

V.Holjevca 20,10000 Zagreb, HR, e-mail: gguzvica@oikon.hr

Željko Koren, dipl.ing.građ.

OIKON d.o.o. – Institut za primijenjenu ekologiju,

V.Holjevca 20,10000 Zagreb, HR, e-mail: zkoren@oikon.hr

Višnja Šteko, dipl.ing.agr-uređ.kraj.

OIKON d.o.o. – Institut za primijenjenu ekologiju,

V.Holjevca 20,10000 Zagreb, HR, e-mail: vsteko@oikon.hr

Andrijana Mihulja, dipl.ing.šum. OIKON d.o.o. – Institut za primijenjenu ekologiju,

V.Holjevca 20,10000 Zagreb, HR, e-mail: amihulja@oikon.hr

Hrvoje Peternel, dipl.ing.ekol. OIKON d.o.o. – Institut za primijenjenu ekologiju,

V.Holjevca 20,10000 Zagreb, HR, e-mail: hpeternel@oikon.hr

Lovro Hrust, dipl.ing.fiz. OIKON d.o.o. – Institut za primijenjenu ekologiju,

V.Holjevca 20,10000 Zagreb, HR, e-mail: lhrust@oikon.hr

Sažetak: Procjena utjecaja na okoliš linijskih infrastrukturnih objekata je multidisciplinarni zadatak čiji uspjeh ovisi o kvalitetnim podlogama i prikupljenim podacima. Izvori podataka su često zastarjeli i nedostatni, a zakonodavni okvir striktno propisuje samo strukturu sadržaja. Daljinska istraživanja, posebice digitalne ortofoto karte postale su nezaobilazno sredstvo prilikom procjene utjecaja na okoliš. Ortofoto karte imaju značajnu ulogu u planiranju terenskih istraživanja, smanjujući trajanje istih, te povećavajući kvalitetu studija utjecaja na okoliš uporabom ažuriranih podataka dobivenih njihovom interpretacijom.

Ovaj rad usmjeren je na sljedeće prirodoslovne aspekte: tlo i poljoprivredno zemljište, šumske ekosustave i šumarstvo, floru, faunu, divljač i lovstvo, krajobraz te razine buke.

Sve prikupljene informacije kao i novostvorena znanja obrađuju se i integriraju prostornim i multikriterijalnim analizama u okviru za tu namjenu uspostavljenog GIS-a. Provođenjem navedenih metoda uočava se trend preciznijih procjena utjecaja linijskih infrastrukturnih objekata na okoliš što rezultira propisivanjem učinkovitijih mjera zaštite. Ključne riječi: procjena utjecaja na okoliš, linijski infrastrukturni objekti, tlo, poljoprivreda, šumarstvo, krajobraz, flora, fauna, lovstvo, buka Abstract: Environmental impact assessment of the linear infrastructure objects is a multidiscipli-nary quest which depend on the source map quality and collected data. Data sources are often out of date and insufficient while legislation strictly regulates content patterns only. Remote sensing, especially digital orthophoto maps became inevitable resource for environmental impact assess-ment. Orthophoto maps are important for planning the field work (it takes less time) and also im-proves the quality of environmental impact assessment by using the updated information from or-thophoto maps. This paper is focused on the following nature aspects: soil and agricultural land, forest ecosystems and forestry, flora, fauna, game and hunting, noise levels and landscape. All collected information as well as recent knowledge is processed and integrated with spatial and multivariate analyses within a framework of GIS made for that purpose. Implementation of the methods mentioned above shows trend of more precise environmental impact assessments for the linear infrastructure objects which results with proposal of more efficient conservation measures. Keywords: environment impact assessment, line infrastructure objectss, soil, agriculture, forestry, landscape, flora, fauna, hunting, noise

1

1 UVOD Obavezu postupka procjene utjecaja na okoliš Republika Hrvatska propisala je 1980. god. «Zakonom o prostornom planiranju i uređivanju prostora» (N.N. 54/80.), dok je detalje postupka uredila 1984. god. «Pravilnikom o izradi studije o utjecaju na okolinu» (N.N. 31/84.). Europska zajednica je 1985. godine izdala direktivu sa smjernicama za provedbu procjene utjecaja na okoliš u zemljama članicama, te se na temelju navedenog može zaključiti da je Hrvatska bila među prvim europskim zemljama koje su uvele procjenu utjecaja na okoliš u svoje zakonodavstvo.

Zakonom o zaštiti okoliša (N.N. 82/94 i 128/99), i Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (N.N. 59/00, 136/04, 85/06), studije služe kao podloge za detaljno i cjelovito sagledavanje stanja okoliša u području utjecaja zahvata, uzimajući u obzir njegove postojeće vrijednosti, te planirane sadržaje. Na temelju ocjene stanja vrednuje se utjecaj planiranog zahvata na okoliš i propisuju mjere i uvjeti kojima se utjecaj zadržava u dozvoljenim granicama, što znači onim koje okoliš može prihvatiti bez većih promjena i posljedica. Na taj način procjena utjecaja na okoliš osigurava ostvarenje načela preventivnosti, usklađivanjem i prilagođavanjem namjeravanog zahvata s mogućnostima okoliša na određenom području.

Procjena utjecaja na okoliš obavezna je za sve nove zahvate kao i za rekonstrukcije starih, određenih u Popisu zahvata koji je sastavni dio danas važećeg Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (N.N. 59/00, 136/04, 85/06). Postupak se provodi za određene prometne građevine, energetske građevine, vodne građevine, proizvodne građevine, građevine za postupanje s otpadom, sportske građevine, građevne cjeline, eksploatacije mineralnih sirovina i građevine na zaštićenom području. Postupak procjene se pokreće podnošenjem zahtjeva nositelja zahvata uz koji se prilaže odgovarajuća studija o utjecaju na okoliš, čiji je sadržaj propisan člankom 5. Pravilnika. Studijom se mora prosuditi utjecaj planiranog zahvata na okoliš na temelju prepoznavanja i pregleda svih mogućih nepovoljnih utjecaja na različite komponente okoliša tijekom pripreme, građenja i korištenja zahvata. Intenzitet i trajanje utjecaja kao i njihov doseg ovise o vrsti zahvata i obilježjima okoliša. Ovaj rad usmjeren je na sljedeće aspekte: Tlo i poljoprivredno zemljište, šumske ekosustave i šumarstvo, floru, faunu, divljač i lovstvo, krajobraz, kakvoću zraka te razine buke. Studija između ostalog mora sadržavati opis zahvata i lokacije, zatim ocjenu prihvatljivosti zahvata, mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.

Linijski infrastrukturni objekti (cestovna i željeznička infrastruktura, plinovodi, naftovodi, itd..) danas su jedni od najvećih korisnika prostora koji

uglavnom negativno utječu na okoliš u različitim fazama postojanja. To se posebice odnosi na suvremene cestovne prometnice (posebno autoceste) koje zbog svojih prometno-tehničkih i građevinskih zahtjeva (velika širina kolnika i razdjelnog pojasa, velikih radijusa tlocrtne zakrivljenosti, potrebe izvedbe pratećih uslužnih objekata i sl.) su zahvat koji se teško može optimalno uklopiti u prostor bez štetnih utjecaja na okoliš. Utjecaji na okoliš pojavljuju se tijekom pripreme za gradnju, izgradnje, kao i za vrijeme korištenja i održavanja infrastrukturnih objekata, te kod mogućih ekoloških akcidenata. Zbog toga je potrebno prije izvedbe linijskih infrastrukturnih objekata provesti procjenu utjecaja na okoliš istih uz propisivanje uvjeta i mjera zaštite s ciljem ostvarivanja prihvatljivosti zahvata za okoliš.

1 IZRADA I PRIMJENA BAZE PODATAKA ZA POTREBE OBRADA PRIRODOSLOVNIH SADRŽAJA Uspješnost procjena utjecaja na okoliš linijskih infrastrukturnih objekata ovisi o kvalitetnim i cjelovitim informacijama o stanju okoliša na području utjecaja zahvata jer se jedino njihovim detaljnim sagledavanjem može precizno vrednovati utjecaj planiranog zahvata na okoliš. Prikupljanje informacija potrebnih za daljnju analizu ovisi o raspoloživoj bazi podataka (uglavnom digitalnoj): prostornim planovima, topografskim i ortofoto kartama, te brojnim tematskim kartama (korištenja zemljišta, geološkim, hidrogeološkim, pedološkim i vegetacijskim kartama, lovišta, kulturno-povijesne baštine, DMR ). Jedine raspoložive državne topografske (TK 25 000 i HOK 5 000), a i brojne tematske karte u Hrvatskoj najvećim dijelom su vrlo stare. Većina ih je napravljena tijekom 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća zbog čega ne odražavaju sadašnje stanje u prostoru. Ovi nedostaci kompenziraju se uz pomoć metoda daljinskih istraživanja koje su postale najvrjedniji izvor informacija neophodnih za izradu studija utjecaja na okoliš. Iako su dostupne ortofoto karte uglavnom novijeg datuma, one ipak još uvijek ne pokrivaju teritorij RH u cijelosti pa je tijekom izrade Studija utjecaja na okoliš ponekad potrebno izraditi ortofoto karte ciljano za pojedini projekt, u čemu autorski tim ovog rada ima bogato iskustvo.

U ovakvim okolnostima kod izrade potrebne baze podataka neprocjenjivu važnost predstavljaju ortofoto karte koje nam za razliku od topografskih daju novu i ažuriranu informaciju o stanju u prostoru na području utjecaja zahvata. Njihovom digitalnom interpretacijom moguće je iščitati veliki broj željenih informacija od načina korištenja zemljišta, krajobraznih struktura (rubovi, linije i plohe u

2

prostoru, uzorci parcelacije), tipova vegetacije, staništa i koridora migracija životinja, te različitih procesa i stanja u prostoru (npr. zarastanje poljoprivrednih površina, širenje građevinskih područja, opožarena i erozijom ugrožena područja) koja se potom mogu dalje analizirati. Vrijednost ortofoto karata proizlazi i iz toga što bitno olakšavaju terenski rad. Zbog toga što daju prikaz recentnog stanja prostora, smanjena je potreba za detaljnom provjerom dobivenih podataka istraživanjem na terenu, čime je obilazak terena bitno ubrzan i pojednostavljen. To posebno dolazi do izražaja prilikom izrada studija utjecaja na okoliš linijskih infrastrukturnih objekata koji su nerijetko dugi i po 50-tak km (autoceste, željeznice, plinovodi).

Prilikom procjene utjecaja na okoliš planiranog linijskog infrastrukturnog objekta najprije se određuje područje koje će biti obuhvaćeno gradnjom te područje na kojem su mogući utjecaji tijekom gradnje, odnosno tijekom korištenja objekta. Tada se interpretacijom digitalnih ortofoto karata izrađuje karta korištenja zemljišta. Interpretacija se najčešće provodi prema CORINE klasifikaciji i to na četvrtoj razini. Pritom je originalna klasifikacija na četvrtoj razini dopunjena klasama prema zahtjevima specijalista koji sudjeluju u izradi studije. Karta korištenja zemljišta je temeljna podloga svim ostalim disciplinama koje sudjeluju u izradi studija za stratifikaciju prostora, planiranje terenskih izlazaka te interpretaciju strukture površina na prostoru planiranog zahvata, odnosno na prostoru njegova utjecaja.

Korišteni su slijedeći primjeri: SUO (Odabrana poglavlja) za za spojnu cestu čvor Pirovac-D 27 s varijantama (slika 1)

Slika 1: Karta korištenja zemljišta

2 STANDARDNE METODE OBRADE PRIRODOSLOVNIH SADRŽAJA

2.1 Tlo i poljoprivredno zemljište Utjecaji na tlo kod izgradnje linijskih infrastrukturnih objekata su višestruki, a očituju se u trajnom gubitku proizvodnih funkcija tla, mogućnošću pojave štetnih emisija krutih, plinovitih i tekućih tvari u tlo, pojavi erozije i promjene strukture tla (osobito u brdovitim krajevima) te smanjenju proizvodnosti tla u neposrednoj blizini objekata (to se posebno odnosi na prometnice). Utjecaji linijskih infrastrukturnih objekata na poljoprivrednu proizvodnju očituju se u usitnjavanju parcela, presijecanju tradicionalnih putova između parcela, povećanju emisije štetnih tvari a samim time i promjeni tehnoloških procesa u poljoprivrednoj proizvodnji.

Da bi se procijenio utjecaj planiranog zahvata na tlo i poljoprivredno zemljište te da bi se mogle predložiti mjere zaštite za vrijeme izvedbe i korištenja objekta, potrebno je izvršiti opis pedogenetskih i pedofiziografskih značajki pedosfere, te vanjskih obilježja i prostornih odnosa pedohora na širem i užem prostoru zahvata. Vanjska obilježja i prostorne odnose pedohora određuje heterogenost kartografskih jedinica, njihova veličina, učestalost i položaj u prostoru. Potom slijedi procjena proizvodnog potencijala tla na istraživanom području koja uključuje i bonitetno vrednovanje zemljišta. Na temelju rezultata bonitetnog vrednovanja izdvajaju se tla u pojedine prostorne kategorije korištenja zemljišta (odnosno u P1 kategoriju - osobito vrijedna obradiva tla, P2 – vrijedna obradiva tla, P3 – ostala obradiva tla te PŠ – ostala poljoprivredna tla, šume i šumska zemljišta) sukladno Zakonu o prostornom uređenju (N.N. 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04) i najnovijem Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obaveznim prostornim pokazateljima (N.N. 106/98, 39/04, 45/04, 163/04). Vrednovanje zemljišta sukladno navedenoj metodologiji, vrši se na temelju podataka o

3

unutrašnjim i vanjskim značajkama tla, te podataka o reljefu, klimi i korekcijskim čimbenicima.

Pri opisu i analizi tla i poljoprivrednog zemljišta osim pedoloških karata neprocjenjivu važnost ima i primjena ortofoto karata. Interpretacijom ortofota određuje se struktura poljoprivredne proizvodnje u području građevinskog zahvata i njegova utjecaja, veličina, oblik i povezanost parcela, način obrade te intenzitet gospodarenja poljoprivrednim zemljištem. Proučavanje tala i njihovih karakteristika se zbog postojanja pokrova zemljišta najčešće temelji na indirektnom tumačenju pojava i objekata vidljivih na snimkama. Pritom se obavlja interpretacija strukture fiziografskih elemenata-reljefa, drenažnih blokova, erozijskih procesa, vegetacije, načina korištenja, vlažnosti površine, načina obrade i dr. Na temelju tih značajki očitanih na aerosnimkama mogu se donosti zaključci o tipovima tala, njihovim karakteristika te njihovoj proizvodnosti.

Korišteni su slijedeći primjeri: SUO (Odabrana poglavlja) za Jadransku autocestu, sektor: Križišće – Žuta Lokva (slika 2)

Slika 2: Pedološka karta

2.2 Šumski ekosustav i šumarstvo Mogući utjecaji koji se prilikom gradnje linijskih infrastrukturnih objekata, odnosno korištenja istih pojavljuju jesu: trajni gubitak površine pod šumom, smanjenje općekorisnih funkcija šuma, povećanje emisija štetnih tvari u zrak i tlo, povećanje opasnosti od požara, fragmentacija šumskog prostora, oštećivanje stabala i dr. Za kvalitetnu procjenu utjecaja planiranih zahvata na šumske ekosustave potreban je veliki broj kvalitetnih podataka. Osnovna karta je karta načina korištenja zemljišta izrađena prema CORINE klasifikaciji (fotointerpretacijom digitalnog ortofota), na temelju koje se dobivaju površine i prostorni raspored šuma na području obrade utjecaja zahvata. Kombinirajući podatke o površinama i prostornom rasporedu šuma i šumskog

zemljišta iz karte korištenja zemljišta s podacima o državnim šumama dobivenim iz šumarskih karata (dobivenih od Hrvatskih šuma) dolazi se do površina i rasporeda privatnih šuma. Slijedi opis sadašnjeg stanja tih šuma, definiranje pripadnosti određenoj šumskoj regiji, vegetacijskom pojasu, te šumskoj zajednici sa opisom iste. Naposljetku određuje se struktura šuma. Šumarske karte, iako se noveliraju svakih deset godina često su neprecizne jer su rađene na starim kartografskim podlogama koje više ne odgovaraju standardima koji su danas važeći. Osim toga za mnoga područja (oko 40%) ne postoje karte i osnove gospodarenja. To se prvenstveno odnosi na privatne šume. Stoga je uvid u ortofoto nezaobilazno sredstvo pri valorizaciji šumskih prostora i mogućih utjecaja na šume. Pritom se na ortofotu mogu precizno kartirati šumske sastojine prema vrsti drveća, strukturi, starosti i kvaliteti sastojina, obraslosti i sklopljenosti površine te načinu gospodarenja. Osim toga na snimkama se mogu kvalitetno procijeniti općekorisne funkcije šuma te opasnost od požara.

Korišteni su slijedeći primjeri: SUO (Odabrana poglavlja) za Jadransku autocestu, sektor: Zagvozd – Ploče (slika 3)

Slika 3: Karta gospodarskih jedinica i opće korisnih funkcija šuma

4

2.3 Flora, fauna i lovstvo Gradnjom linijskih infrastrukturnih objekata, a posebice autocesta, i njihovim korištenjem pojavljuje se čitav niz nepovoljnih utjecaja na životne zajednice. Intenzitet utjecaja ovisi o vrsti linijskog objekta, načinu njegova projektiranja, kvaliteti izvedbe i sanacije dodirnih ploha objekta i okoliša po dovršenju izgradnje, te ukupnom provođenju propisanih mjera zaštite. Izgradnjom prometnice trajno se prenamjenjuje prostor odnosno devastira stanište. Fragmentiraju se mnoga ekološki značajna područja (presijecanjem ustaljenih migracijskih putova pojedinih vrsta životinja) te je u tom smislu nužno propisivanje mjera zaštite koje će u najvećoj mogućoj mjeri ublažiti navedene negativne utjecaje. Negativan utjecaj pojavljuje se i na podzemna staništa i faunu prilikom proboja tunela i izgradnje dubokih usjeka. Za procjenu utjecaja na biljne, životinjske zajednice i lovstvo te predlaganje mjera zaštite tijekom izgradnje i korištenja potrebno je izvršiti njihovu analizu na širem i užem području zahvata. Analizom se utvrđuje gustoća i distribucija populacija s težištem na ugrožene i zaštićene vrste biljaka i životinja. Za kvalitetnu analizu je potrebno skupiti podatke koji ovise o raspoloživim tematskim (vegetacijske, pedološke, karte staništa i korištenja zemljišta, itd.) i ortofoto kartama. Vegetacijske karte su često zastarjele (i po 50 godina) te daju veoma nepouzdane informacije o istraživanom prostoru. Ovi nedostaci kompenziraju se upotrebom ortofoto karata čijom digitalnom interpretacijom se mogu dobiti informacije o recentnom stanju u prostoru od korištenja zemljišta do tipova staništa o kojima ovise tipovi biljnih i životinjskih zajednica. Utvrđivanje nultog stanja faune podrazumijeva detaljnu obradu znanstvene i stručne literature, terenska istraživanja te inventarizaciju i klasifikaciju prisutnih vrsta i staništa. Nužno je odrediti koridore migracija životinja radi predviđanja mjesta prolaza ili prijelaza praćenjem tragova životinja u snijegu i na pješčanim pojasevima, ili metodom obilježavanja životinja GPS ogrlicama (Gomerčić i dr., 2006; Gužvica i dr., 2004a; 2004b).

Na mjestima određenim kao migracijski koridori, ako projektom nisu predviđene strukture koje omogućuju prolaz ili prijelaz životinja, kao mjera zaštite propisuje se izgradnja umjetnih tunela tj. zelenih mostova (Huber i dr., 2000; 2002) koji osiguravaju kvalitetan prijelaz većini taksonomskih skupina životinja (slika 4).

Slika 4: Zeleni most Osmakovac kod Splita

U slučaju prolaza linijskih objekata vlažnim staništima u svrhu omogućavanja prolaza vodozemcima izgrađuju se posebni prolazi koji osiguravaju dovoljno svjetla i vlage. Te prolaze koriste i neke druge taksonomske skupine kao što su gmazovi i manji sisavci. S obzirom da vodozemci koriste vrlo uske, precizno određene migracijske koridore u razdoblju parenja, za određivanje točne lokacije takvih prolaza monitoringom se utvrđuju navedeni koridori migracija. U slučaju gradnje autocesta posebnu pažnju također je potrebno usmjeriti na visinu i veličinu oka zaštitne ograde, i onečišćenje okoliša svjetlom i bukom, te se u tom smislu također propisuju posebne mjere zaštite.

Tijekom korištenja potrebno je utvrditi stvarni stupanj propusnosti autoceste za različite taksonomske skupine životinja s obzirom na redovite (mostovi, vijadukti, tuneli) i posebno propisane objekte (zeleni mostovi, ekodukti, prolazi za vodozemce). Različiti tipovi propusta, te različite vrste životinja zahtijevaju posebne metode praćenja (monitoringa) od kojih se najčešće koriste: metode praćenja prolaza pomoću IC senzora, foto-zamki i GPS-telemetrija (slika 5, slika 6).

Slika 5: Infracrveni senzori na zelenom mostu Osmakovac

5

Slika 6: Infracrveni senzor

Metoda praćenja prijelaza životinja pomoću

IC senzora koristi se uglavnom za praćenje prijelaza životinja preko zelenih mostova (Huber i dr., 2000; Gužvica, Šver, 2006), a s obzirom da daje samo podatke o broju prijelaza bez mogućnosti taksonomske odredbe, koristi se u kombinaciji s kontrolnim pješčanim pojasom i foto-zamkama (Gužvica i dr., 2005; 2006). Za praćenje prijelaza životinja preko prometnica koristi se osim navedenih i metoda GPS-telemetrije. Uređaj na obilježenoj životinji periodički bilježi geografski položaj te pruža egzaktne podatke o mjestima i učestalost prijelaza autoceste, ali i mjestima na kojima životinja pokušava prijeći autocestu, a koja za to nisu predviđena. Radi utvrđivanja utjecaja autoceste na životinjske zajednice potrebno je pratiti stradavanje životinja na autocestama. Iako je autocesta ograđena, svjedoci smo stradavanja čitavog niza životinja različitih taksonomskih skupina unutar ograda autocesta (slika 7). Podaci o stradavanju životinja prikupljaju se kontinuirano i unose se u prostorno-vremenski definiranu bazu podataka. Baza podataka o stradavanju životinja na autocesti sadrži čitav niz informacija od kojih su najvažnije: mjesto stradavanja, vrijeme nalaženja stradale životinje, procjena vremena stradanja životinje, taksonomska pripadnost životinje, itd.

Slika 7: Vuk stradao od naleta vozila, autocesta Bosiljevo – Split

2.4 Krajobrazne karakteristike Koliki će biti utjecaj određenog linijskog infrastrukturnog zahvata na krajobraz ovisi u prvom redu o vrsti i veličini zahvata (plinovod, naftovod, željeznička pruga, autocesta, brza cesta, županijska itd…) i obilježjima krajobraza na kojem se zahvat predviđa. Da bi se identificirali svi mogući utjecaji na ekološke, gospodarske, kulturne i vizualne vrijednosti krajobraza predviđenog zahvata potrebno je izvršiti opis stanja krajobraza, analizu svih njegovih obilježja te identifikaciju krajobraznih tipova na određenom području. Za kvalitetan opis i analizu određenih krajobraznih područja potrebno je imati što detaljniju bazu prostornih podataka (brojne tematske karte (DMR, hidrološke, pedološke, morfološke, fitocenološke, karte klasifikacije poljoprivrednog zemljišta, korištenja zemljišta, naselja, prometnice,…)) i to po mogućnosti digitalnu, radi lakše obrade i predočavanja.

6

Slika 8: Vizualna analiza Kod izrade baze podataka neprocjenjivu važnost predstavljaju ortofoto karte. U nedostatku recentnih topografski karata interpretacijom digitalnog ortofota može se dobiti velikih broj informacija neophodnih u krajobraznoj analizi od načina korištenja zemljišta, krajobraznih struktura do različitih procesa i stanja u prostoru koji u konačnici najviše i utječu na stvaranje slike specifične za određena krajobrazna područja (Koščak i dr. 1999) .

Najbolji primjer je procjena utjecaja na vizualne vrijednosti krajobraza kod cestovnih objekata (autoceste i ceste nižeg ranga) gdje osim što se procjenjuje negativan utjecaj samog zahvata koji unosi poremećaj u postojećoj krajobraznoj strukturi (zasjeci, usjeci, nasipi, brojni objekti) ukazuje se i na pozitivne vrijednosti pratećeg krajobraza (zanimljivi prirodni i kulturni krajobrazi) koje će predviđenim zahvatom postati vizualno pristupačnije i negativne koje će biti potrebno zakloniti. Dobar primjer vizualne analize je napravljen u studiji utjecaja na okoliš za izgradnju državne ceste 118 na dionici Dubovo-Kapja na otoku Korčuli. Vizualna analiza je na ovom primjeru napravljana uz korištenje ortofoto snimke i digitalnog modela reljefa, ali je zbog čitljivosti grafičkog priloga prikazana samo na digitalnom modelu reljefa. Drugi primjer je 3D prikaz zbira prostornih podataka

neophodnih za jednu krajobraznu analizu, napravljenog u studiji utjecaja na okoliš za izgradnju obilaznice grada Metkovića.

Korišteni su slijedeći primjeri: SUO za izgradnju D 118 na dionici Dubovo – Kapja, otok Korčula (slika 8), SUO za izgradnju D 9 – obilaznica Metkovića (slika 9),

Slika 9: 3D prikaz zbira prostornih podataka

7

2.5 Buka Buka je svaki zvuk čija razina prekoračuje najviše dopuštene razine koje su posebno propisane s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje u sredini u kojoj ljudi rade i borave. Ona osim što svojom akustičnom prirodom utječe na kvalitetu življenja jer kod ljudi izaziva različite smetnje (smanjenu sposobnost koncentracije, psihičku podraženost, površan san i dr.), negativno utječe i na faunu (uznemiravanje i rastjerivanje životinja), a postavljanjem barijera za zaštitu od buke postaje i neminovan vizualni problem. Izvorom buke smatra se svaki objekt sa sredstvima za rad i transport, uređajima i instalacijama te bučne aktivnosti i drugi objekti i radnje od kojih se širi zvuk, a koji prelazi dopuštene razine buke propisane Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (N.N. 145/04.).

Od svih izvora, buka prometa ima najveći negativni utjecaj na čovjeka, a cestovni promet je danas jedan od najvećih pojedinačnih zagađivača bukom. Da bi se ispravno mogle predložiti mjere zaštite od prometne buke, potrebno je provesti istraživanje, procjenu izvora i intenziteta buke. Razine buke uz prometnicu u prvom redu ovise o tipu promatrane prometnice jer nije isto da li je riječ o autocesti ili nekoj lokalnoj prometnici nižeg ranga (imaju različita prometna opterećenja, dozvoljenu brzinu vožnje, udio teških vozila u ukupnom prometu), zatim o udaljenosti točke na kojoj se razina buke promatra od ceste, visinskim razlikama ceste i promatrane točke, kao i zaprekama koje nalaze na putu širenja zvuka. Bukom su najviše ugroženi oni pojedinačni objekti ili objekti u naseljenim područjima koji se nalaze u blizini odvijanja prometa pa je stoga glavni predmet promatranja prilikom istraživanja intenziteta buke područje uz planiranu prometnicu. Buka se uz postojeću prometnicu može procijeniti mjerenjima ili proračunima, dok kod još neizgrađene prometnice preostaje samo druga metoda. Osnovni podaci neophodni u računskoj procjeni intenziteta buke su: prosječni godišnji dnevni promet planirane prometnice (PGDP) i dozvoljena brzina vožnje na prometnici tog ranga, lokacija, stanje i namjena objekata, te visinski odnosi u prostoru uz planiranu prometnicu. Prikupljanje ovih podataka ovisi u prvom redu o raspoloživim topografskim i ortofoto kartama, te digitalnom modelu reljefa. Ortofoto karte su i kod ove procjene utjecaja na okoliš od neprocjenjive važnosti jer se zahvaljujući njima brzo i lako mogu dobiti recentni podaci o naseljenim područjima, postojećim prometnicama i pojedinačnim objektima smještenim na području uz planiranu prometnicu. Uz to zbog prikaza recentnog stanja prostora, olakšavaju i ubrzavaju sam terenski rad. Rezultat procjene utjecaja planirane prometnice na razinu buke je karta razine buke na temelju koje se

propisuju mjere zaštite od buke na mjestima gdje je to potrebno.

Korišten je slijedeći primjer: SUO za brzu cestu “Istarski Y“, sektor Vodnjan – Pula (slika 10)

Slika 10 Karta širenja buke i njenog intenziteta

3 DISKUSIJA I ZAKLJUČCI Linijski infrastrukturni objekti (cestovna i željeznička infrastruktura, plinovodi, naftovodi, i dr.) danas su jedni od najvećih korisnika prostora koji uglavnom negativno utječu na okoliš. Utjecaji na okoliš pojavljuju se tijekom pripreme za gradnju, tijekom izgradnje, kao i za vrijeme korištenja i održavanja infrastrukturnih objekata, te kod mogućih ekoloških akcidenata. Zbog toga je potrebno prije izvedbe linijskih infrastrukturnih objekata provesti procjenu utjecaja na okoliš istih uz propisivanje uvjeta i mjera zaštite s ciljem prihvatljivosti zahvata za okoliš.

Procjena utjecaja na okoliš linijskih infrastrukturnih objekata je multidisciplinarni zadatak čiji uspjeh ovisi o kvaliteti podloga i prikupljenih podataka. Izvori podataka su često zastarjeli i nedostatni, a zakonodavni okvir striktno propisuje samo strukturu sadržaja. Radi toga su potrebna terenska istraživanja i stvaranje novih baza podataka. Svako novo prikupljanje podataka predstavlja dugotrajan i skup proces. Uporaba i interpretacija digitalnih ortofoto karata može u znatnoj mjeri ubrzati taj proces.

Digitalne ortofoto karte postale su nezaobilazno sredstvo prilikom procjene utjecaja na okoliš linijskih infrastrukturnih objekata. Ortofoto karte imaju značajnu ulogu u planiranju terenskih istraživanja. Osim ušteda smanjenjem trajanja terenskih istraživanja, povećava se i kvaliteta studija utjecaja na okoliš uporabom ažuriranih podataka dobivenih interpretacijom ortofoto karata.

Mnogi stručnjaci prihvaćaju korištenje digitalnih ortofoto karata za svoja područja procjene utjecaja te na temelju njih kao i terenskih istraživanja izrađuju potrebne sadržaje tj. tematske karte.

8

Studijom se mora procijeniti utjecaj planiranog zahvata na okoliš na temelju prepoznavanja i pregleda svih mogućih nepovoljnih utjecaja na različite komponente okoliša tijekom pripreme, izgradnje i korištenja zahvata. Intenzitet i trajanje utjecaja kao i njihov doseg ovise o vrsti zahvata i obilježjima okoliša. Ovaj rad usmjeren je na sljedeće prirodoslovne aspekte: Tlo i poljoprivredno zemljište, šumske ekosustave i šumarstvo, floru, faunu, divljač i lovstvo, krajobraz, razine buke. Na osnovi opisa pedogenetskih i pedofiziografskih značajki pedosfere, vanjskih obilježja i prostornih odnosa pedohora na širem i užem prostoru zahvata, procjene proizvodnog potencijala tla i bonitetnog vrednovanja zemljišta vrši se procjena utjecaja planiranog zahvata na tlo i poljoprivredno zemljište. Na temelju određivanja površine i prostornog rasporeda državnih i privatnih šuma i šumskog zemljišta na području zahvata, njihove pripadnost određenoj šumskoj regiji, vegetacijskom pojasu i šumskoj zajednici te sadašnjeg stanja i strukture te općekorisne funkcije sastojina procjenjuje se utjecaj planiranih zahvata na šumske ekosustave. Za procjenu utjecaja na biljne i životinjske zajednice i lovstvo te predlaganje mjera zaštite tijekom izgradnje i korištenja linijskih infrastrukturnih objekata potrebno je izvršiti njihovu analizu na širem i užem prostoru zahvata. Utvrđivanje nultog stanja flore i faune podrazumijeva detaljnu obradu znanstvene i stručne literature, terenska istraživanja te inventarizaciju i klasifikaciju prisutnih vrsta i staništa. Metodom praćenja tragova životinja, ili metodom obilježavanja životinja GPS ogrlicama indiciraju se koridori migracija životinja radi predviđanja mjesta pogodnih za izgradnju prolaza ili prijelaza. Osim toga potrebno je izvršiti i opis stanja krajobraza, analizu svih njegovih obilježja te identifikaciju krajobraznih tipova na području zahvata kao i mogućih utjecaja planiranog zahvata na njih. Za predlaganje mjera zaštite od prometne buke, potrebno je provesti procjenu izvora i intenziteta buke mjerenjima ili proračunima.

Provođenjem navedenih metoda uočava se trend preciznijih procjena utjecaja linijskih infrastrukturnih objekata na okoliš što rezultira propisivanjem učinkovitijih mjera zaštite.

LITERATURA [1] ***SUO (Odabrana poglavlja) za spojnu

cestu čvor Pirovac-D 27 s varijantama, OIKON d.o.o., Institut za primijenjenu ekologiju, 87 str., Zagreb, 2003.

[2] ***SUO (Odabrana poglavlja) za

Jadransku autocestu, sektor: Križišće – Žuta Lokva, OIKON d.o.o., Institut za primijenjenu ekologiju, 135 str., Zagreb, 2003.

[3] ***SUO (Odabrana poglavlja) za

Jadransku autocestu, sektor: Zagvozd – Ploče, OIKON d.o.o., Institut za primijenjenu ekologiju, 165 str., Zagreb, 2003.

[4] Gomerčić, T., Gužvica, G., Huber, Đ. Prvi

ris u Hrvatskoj obilježen GPS ogrlicom, Drypis (serial on the Internet), 2006 Dec (2), Available from: http://www.drypis.info.

[5] Gužvica G, Bukovec D, Gomerčić T,

Antonić O, Kušan V, Major Z, i dr., Preliminarna analiza kretanja vuka praćenog GPS tehnologijom u odnosu na staništa, nadmorsku visinu i smjer nagiba terena, Knjiga sažetaka 1. hrvatskog botaničkog simpozija; 2004 Sep 30 - Oct 02, Zagreb, Hrvatska. Zagreb: Hrvatsko botaničko društvo, 2004.

[6] Gužvica G, Gomerčić T, Pavlović D,

Huber Đ., Prvi rezultati analize kretanja i aktivnosti vuka praćenog GPS tehnologijom u Hrvatskoj, U: Vlahović K, Marinculić A, urednici, 1. hrvatsko-slovenski simpozij o egzotičnim i divljim životinjama; Zbornik radova; 2004 Nov, 25-27; Zagreb, Hrvatska. Zagreb: Hrvatsko veterinarsko društvo, 2004.

[7] Huber Đ, Kusak J, Gužvica G., Wildlife

crossings over green bridge near Dedin in Gorski kotar. Proceedings of the 7th Congress of Croatian Biologists, 2000 Sep 24-29; Hvar, Hrvatska. Zagreb: Hrvatsko biološko društvo, 2000.

[8] Huber, Đ., Tvrtković, N., Dušek, A., Štahan, Ž., Pavlinić, I., Krivak Obadić, V., Budak Rajčić, J., Propusnost cesta za životinje (Prijedlog smjernica za projektiranje).- Institut građevinarstva Hrvatske, Zagreb, 2002.

[9] Gužvica G, Gomerčić T, Šver L, Huber Đ.,

Praćenje kretanja divljih životinja korištenjem foto-zamki, Drypis (serial on the Internet), 2005 Dec (1). Available from: http://www.drypis.info.

[10] Gužvica, G., Gomerčić, T., Šver, L.,

Huber, Đ., Primjena foto zamki u praćenju kretanja divljih životinja u Gorskom kotaru, Knjiga sažetaka. Prirodoslovna istraživanja riječkog područja, II. znanstveni skup, 2006 June 4-17, Rijeka, Hrvatska. Prirodoslovni muzej Rijeka, 2006.

9

[11] Gužvica, G., Šver, L., Preliminarni rezultati praćenja prijelaza životinja zelenim mostom Osmakovac u Dalmaciji, Drypis (serial on the Internet), 2006 Dec (2). Available from: http://www.drypis.info.

[12] Koščak, V., B. Aničić & M. Bužan, Opći

okviri zaštite krajobraza za Krajobraznu osnovu Hrvatske – Poljodjeljski krajobrazi. U: Furlan-Zimmermann, N., & M. Salaj, Krajolik: sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zagreb, 1999.

[13] ***SUO za izgradnju D 118 na dionici

Dubovo – Kapja, otok Korčula, OIKON d.o.o., Institut za primijenjenu ekologiju, 105 str., Zagreb, 2003.

[14] ***SUO za izgradnju D 9 – obilaznica

Metkovića, OIKON d.o.o., Institut za primijenjenu ekologiju, 105 str., Zagreb, 2004.

[15] ***SUO (odabrana poglavlja) za brzu

cestu “Istarski Y“, sektor Vodnjan – Pula, OIKON d.o.o., Institut za primijenjenu ekologiju, 146 str., Zagreb, 2003.

10