sretan božić i nova 2016. godina!

Vatrogasni vjesnik

GLASILO ZA ZATITU OD POARA I VATROGASTVO UTEMELJENO 1896. ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 15. rujna 2014. 9/ 2014. GLASILO ZA ZATITU OD POARA I VATROGASTVO UTEMELJENO 1896. ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 23. prosinca 2015. 11-12 / 2015.

Sretan Boi i nova 2016. godina!

sadraj

12

AKTUALNOSTI

POARI I INTERVENCIJE

12 Analiza intervencije: Oslobaanje auto-cisterni na MT Ivona

16 Dva vea poara na ogulinskom podruju

16 Zbog bure puno posla za istarske vatro-gasce

4

3 Odrana sjednica Predsjednitva Hrvatske vatrogasne zajednice 4 Promocija izdanja Hrvatske vatrogasne zajednice

7 EU fondovi: Holistic

VJEBA

40 CACIB: Vatrogasna vjeba s potranim psima

UPANIJSKE VIJESTI

52 Karlovaka: Naelnik HVZ-a obiao vatrogasce na poplavljenom podruju

56 Liko-senjska:Sportsko natjecanje vatrogasaca Gospi 2015.

60 Meimurska: Osnovnokolci pos-jetili vatrogasce Kotoribe

PSIHOLOGIJA

47 Psihologija spavanja i noni rad u vatrogastvu

REPORTAA

41 Migracijska kriza i vatrogasci

INTERVJU

46 eljko Mesec, zapovjednik VZ Bjelovarsko-bilogorske

ZANIMLJIVOSTI ZA KRAJ

84 Elementarne nepogode i vatrogastvo

w

Potovane vatrogaskinje i vatrogasci,

i u ovoj su se godini vatrogasci pokazali glavnim imbenikom sustava zatite i spaavanja u Republici Hrvatskoj.

Godina e, svakako, biti zapamena po katastrofalnim poarima na Koruli i Peljecu gdje su vatrogasci iz cijele Hrvatske, dobrovoljni i profesionalni, zajedniki

radili na gaenju poara. Humanost je, kao i nebrojeno puta do sada, pokazana i pri pomaganju izbjeglicama koje su prole kroz Hrvatsku od rujna.

Za sve uinjeno jo jedanput vam zahvaljujem i oekujem da ete sa arom nastaviti obavljati zadatke i u iduoj godini.

elim vam estit Boi i

uspjenu Novu 2016. godinu!

Glasilo za zatitu od poara i vatrogastvo

Selska 90 a, 10000 Zagreb tel: +385(1)3689-160 fax: +385(1)3025-026Internetska adresa: www.hvz.hre-mail: [email protected]

Nakladnik: Hrvatska vatrogasna zajednicaZA NAKLADNIKA eljko Popovi, naelnik HVZ-aNAKLADNIKI SAVJET Ante Sanader, predsjednik Savjetaeljko Popovi, zamjenik predsjednika Savjetalanovi Predsjednitva HVZ-a lanovi su Nakladnikog savjeta Vatrogasnog vjesnika

GLAVNA I GRAFIKA UREDNICANina Franceti, prof.

UREDNITVO Nina Franceti, glavna urednicaBerislav Hengl (predsjednik Odbora za informativno - promidbenu i nakladniku aktivnost)Sinia Jembrih (intervencije, struka i praksa)eljko Popovi (vatrogasna operativa, osposobljavanje, struka i praksa)Vedran Runji (vatrogasna povijest u Hrvatskoj i svijetu)Mario Starevi (vatrogastvo u svijetu, struka i praksa)Neven Szabo (osposobljavanje, struka i praksa)Igor upani (struka i praksa)

LEKTURA I REDAKTURANina Franceti, prof.GRAFIKI DIZAJN I PRIJELOM Nina Franceti, prof. i Anita olak, dipl. ing.

UPANIJSKI DOPISNICI-KOORDINATORI

Naslovna stranicaVjeba (JVP Zagreb)

Zadnja stranicaObuka (Vanda Radeti - Tomi)

Naklada: 4000 primjerakaTisak: Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o.

eljko Horvat (Bjelovarsko-bilogorska) Milan ulter (Brodsko-posavska)Nika Ivanevi (Dubrovako-neretvanska)Denis Rui (Grad Zagreb) Asim abaravdi (Istarska) Ksenija Begovi (Karlovaka)Damir Sikinger (Koprivniko-krievaka) Boris Uhernik (Krapinsko-zagorska) Davor Matasi (Liko-senjska)Mladen Grubi (Meimurska)Berislav Hengl (Osjeko-baranjska ) Marko Aenbrener (Poeko-slavonska)Vanda Radeti-Tomi (Primorsko-goranska)uro Gajdek (Sisako-moslavaka) Darko Duki (ibensko-kninska)Franjo Talan (Varadinska) Kreimir Jeli (Vukovarsko-srijemska)Mateja Fras (Virovitiko-podravska)Maja Kaani (Zadarska)Damir Mareni (Zagrebaka)

impresum

Ante Sanader, dipl. ing. Predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice

VATROGASNO POVEALO

VATROGASNI VJESNIK studeni / prosinac 2015.

Pie: eljko Popovi, dipl. [email protected]

Aktivnosti u 2015.

KRaj je kalendarske, ali isto tako i poslovne go-dine, koja je po ocjeni veine bila vrlo uspje-na za hrvatsko vatrogastvo. Naravno, odmah treba istaknuti, da je ocjenu uspjenosti, jednim dijelom, odredila financijska situacija u proraunima jedinica lokalne i podrune samou-prave to je u izravnoj vezi s financi-ranjem vatrogastva.

Najvanije za ocjenu vatrogasnog sustava je provedba vatrogasne dje-latnosti, a u toj provedbi medijski je najzastupljenija protupoarna ljet-na sezona koja se provodi na teme-lju Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zatite od poara od interesa za Republiku Hrvatsku. jedan od razloga uspjenosti provedbe navedenog Programa je svakako injenica da se njegova pro-vedba financira sa sve tri razine vlasti (lokalne, podrune i dravne), no vaniji razlog uspjenosti je zavidna intervencijska spremnost dobrovoljnih i profesionalnih vatrogasnih postrojbi to se oituje u statistikim podacima. Prema tim statistikim po-dacima, odnosno Izvjeu o provedbi Programa ak-tivnosti u provedbi posebnih mjera zatite od poara od interesa za Republiku Hrvatsku, ukupno je na ga-enju poara otvorenog prostora sudjelovalo 8.800 vatrogasaca od kojih je 8.560 iz sustava Hrvatske va-trogasne zajednice (vatrogasci iz javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih drutava).

No, da bi provedba vatrogasne djelatnosti bila uinkovita, i da bi vatrogasni sustav funkcionirao sve bolje iz godine u godinu, valja kontinuirano pro-voditi niz aktivnosti od kojih emo neke i pobrojati.

jedna od vanijih djelatnosti je osposobljavanje. I ove godine je veliki broj dobrovoljnih vatrogasaca (oko 5.000) osposobljen za jedno od zvanja, dok je u Vatrogasnoj koli HVZ 93 vatrogasaca i vatrogasnih tehniara etvrte generacije uspjeno zavrilo pre-kvalifikaciju, a u petu je upisano 96 novih polaznika.

Uz osposobljenost, najvaniji imbenik uspje-nosti vatrogasne intervencije je opremljenost va-trogasnih postrojbi koja je na zavidnoj razini jer vatrogasni sustav u Republici Hrvatskoj raspola-e s 3.723 vatrogasna vozila. No, da bismo sutra imali vatrogasaca koji e s njima upravljati i gasiti poare te intervenirati na ostalim izvanrednim do-gaajima potrebno je stalno ulagati u vatrogasnu mlade. Zbog toga Hrvatska vatrogasna zajednica, zajedno s vatrogasnim zajednicama na podrunoj i lokalnoj razini, provodi niz aktivnosti vezanih za vatrogasnu mlade od kojih je najznaajniji Kamp vatrogasne mladei koji ve djeluje punih 20 godi-na. Impresivan je podatak da je u tom razdoblju, od 1995. do 2015. godine, u Kampu vatrogasne mladei u Novom Vinodolskom i Faani boravilo i stjecalo prva vatrogasna znanja i vjetine 22.178 mladih va-trogaskinja i vatrogasaca. Od aktivnosti vezanih za

vatrogasnu mlade jo valja izdvojiti Kup Hrvatske vatrogasne zajednice te vrlo uspjeno sudjelovanje

vatrogasne mladei DVD-a Bedekovina i Novi Marof na Meunarodnom natje-canju u Poljskoj.

Osim za vatrogasnu mlade, vatro-gasna natjecanja su vana i za odrasle. Zbog toga smo uz Kup Hrvatske vatro-gasne zajednice za vjebu s VM ustrojili i Kup Hrvatske vatrogasne zajednice za Fire Combat, natjecanje koje je iz godine u godinu sve popularnije.

U izdavakoj djelatnosti izdvajamo monografiju Gjuro Stjepan Deeli - otac hrvatskog vatrogastva, kao novo izdanje i Prirunik za vatrogasna natjecanja u Re-publici Hrvatskoj, kao dopunjeno i izmi-

jenjeno izdanje, te promidbene letke i promidbeni materijal za predkolski odgoj.

Od promidbenih aktivnosti svakako treba izdvo-jiti Mimohod povodom Dana pobjede u kojemu je sudjelovao vatrogasni ealon s 96 vatrogasaca i 16 vatrogasnih vozila te radijske i televizijske spotove.

U okviru meunarodne suradnje, predstavnici Hrvatske vatrogasne zajednice su, kao i proteklih godina, sudjelovali u radu odbora za umske poa-re, opasne tvari, osposobljavanje, natjecanje, mlade i povijest. Ono to treba istaknuti je organizacija sjednice Skuptine CTIF i meunarodnog Simpo-zija za informatike tehnologije iji je domain bila Hrvatska vatrogasna zajednica od 2. do 4. rujna ove godine.

Na kraju, ali vrlo vano je informatizacija vatroga-snog sustava. Ve u vie navrata sam isticao vrlo do-bru suradnju s HaKOM-om (Hrvatska regulatorna agencija za mrene djelatnosti) s kojim smo ostvarili vie projekata, odnosno sainili vie programskih rjeenja ("Praenje vatrogasnih vozila i vatrogasa-ca na intervencijama", "Uzbunjivanje vatrogasaca", "Interaktivna baza opasnih tvari" "Upravljanje va-trogasnim intervencijama") te nabavili strateku in-formatiku opremu. Programska rjeenja odnosno alati za vatrogasce su izraeni, ali po miljenju stru-nih odbora vrlo malo se koriste. Zbog toga smo se kandidirali za EU-projekt: Ulaganje u informatike resurse vatrogasnih organizacija u Republici Hrvat-skoj, u okviru kojeg bi proveli potrebnu edukaciju za vatrogasne zapovjednike i informatike operatere za koritenje svih postojeih vatrogasnih informa-tikih alata.

Od informatikih aktivnosti jo izdvajamo izradu nove informatike aplikacije Hrvatske vatrogasne zajednice VaTROnet.

Na kraju, iskrena estitka svim vatrogaskinjama i vatrogascima na svemu uinjenom tijekom 2015. godine.

Svim vatrogaskinjama i vatrogascima i njihovim obiteljima elim estit Boi, te sretnu i uspjenu novu 2016. godinu.


AKTUALNOSTI 3

Odrana 11. sjednica Predsjednitva Hrvatske vatrogasne zajednice

Martina Karai

U jastrebarskom je, 18. prosinca 2015. godine, odr-ana 11. sjednica Predsjednitva Hrvatske vatro-gasne zajednice.

Usvojen je Plan nabave za 2016. godinu. Odlukom o da-rovanju slubenog vozila, koda Fabia darovana je Dobro-voljnom vatrogasnom drutvu Rui.

Prijedlog sudjelovanja u EU-projektu prezentiran je sli-jedeim dokumentima: Odluka o financiranju projekta Europske unije Hrvatske vatrogasne zajednice Ulaganje u informatike resurse vatrogasnih organizacija u Repu-blici Hrvatskoj; Izjava o ulaganju u informatike resurse vatrogasnih organizacija Republike Hrvatske 2014-2020. i Sporazum o sufinanciranju EU - projekta o ulaganju u informatike resurse vatrogasnih organizacija Republike Hrvatske 2014.- 2020. Cilj projekta je edukacija vatroga-snih operatera, vatrogasnih zapovjednika i odgovornih osoba u vatrogastvu za koritenje informacijskih aplikaci-ja Hrvatske vatrogasne zajednice VaTROnet, Upravlja-nje vatrogasnim intervencijama, Uzbunjivanje vatroga-saca, Praenje vatrogasnih vozila i GIS i Interaktivna baza opasnih tvari, te poboljanje vatrogasnih vjetina koritenjem informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Usvojene su predloene izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji poslova u Strunoj slubi Hrvatske vatrogasne zajednice sa ciljem zapoljava-nja novih zaposlenika koji e raditi na EU projektu.

Odlukom o financiranju sustava uzbunjivanja vatro-gasaca u Republici Hrvatskoj koja obuhvaa financijski aspekt, tehnike znaajke sustava i statistike vatrogasnih intervencija po upanijama u petogodinjem razdoblju od 2011. do 2014. godine omogueno je koritenje novog sustava uzbunjivanja vatrogasaca.

Prezentirana je Strategija razvoja i primjene informacij-sko-komunikacijskih tehnologija u vatrogastvu Republi-ke Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2020. godine iji su ciljevi stvaranje jedinstvenog integriranog informatiko-komunikacijskog sustava koji e modularno povezati sve dosadanje kao i budue sustave, te objediniti skupljeno znanje i iskustvo; bolja potpora odluivanju kod svih rad-nih procesa u vatrogasnom sustavu; stvaranje platforme za edukaciju vatrogasnih kadrova, puanstva te polaznika odreenih obrazovnih institucija; bolje vodoravno i oko-mito povezivanje te jedinstveno djelovanje svih vatroga-snih slubi i tijela.

Programom osposobljavanja i usavravanja dobrovolj-nih vatrogasaca za 2016. godinu odreuje se broj dobro-

voljnih vatrogasaca koji se planira osposobiti i usavriti tijekom 2016. godine te iznosi sufinanciranja za njegovo ostvarivanje.

Odlukom o koritenju grba Republike Hrvatske na za-glavlju akta Hrvatske vatrogasne zajednice propisuje se koritenje grba Republike Hrvatske na aktima koji se izra-uju u okviru javnih ovlasti.

Odluka o obveznom rasporedu korespondencije izmeu Hrvatske vatrogasne zajednice sa tijelima dravne upra-ve, vatrogasnim zajednicama upanija i Grada Zagreba, vatrogasnim zajednicama gradova, opina i podruja, javnim vatrogasnim postrojbama i dobrovoljnim vatroga-snim drutvima propisuje obavezni redoslijed korespon-dencije izmeu navedenih tijela.

Programom informativno-promidbene i nakladnike aktivnosti u 2016. godini planiran je od novih izdanja prirunik Protupoarna preventiva, namijenjen prven-stveno polaznicima Vatrogasne kole HVZ-a. Tiskat e se dopunjena izdanja Prirunika za osposobljavanje asnika i doasnika, Monografija HVZ-a, Prirunik za vatrogasna natjecanja u RH, Prirunik za osposobljavanje za zvanje vatrogasac kao i Prirunik za osposobljavanje vatrogasne mladei i Vatrogasni godinjak.

Okvirnim programom obiljeavanja 140. obljetnice HVZ u 2016. godini imenuje se Organizacijski odbor, te utvruje Program mimohoda vatrogasnih postrojbi, po-kazne vjebe i sveane sjednice Skuptine Hrvatske vatro-gasne zajednice.

Predsjednitvo Hrvatske vatrogasne zajednice je donije-lo vjerodostojno tumaenje odredbi lanka 5. Pravila va-trogasne slube u svezi statusa izvrnog lana.

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodjeli vatrogasnih priznanja, odlikovanja, znamenja, povelja i plaketa propisne su dvije nove plakete,plaketa vatrogasne zajednice upanije / Grada Zagreba i plaketa vatrogasne zajednice grada, opine odnosno samostalnog dobrovoljnog vatrogasnog drutva.

Odlukama o priznavanju godine osnivanja utvruje se godina osnivanja Dobrovoljnog vatrogasnog drutva Margean i Strizivojna.

Odlukom o dodjeli zvanja dodijeljeno je zvanje poasni vii vatrogasni asnik g. Zdenku Poletti, lanu DVD-a Dobrovac.

Usvojen je Naputak u svezi obavljanja povremenog pri-jevoza putnika i robe u cestovnom prometu vatrogasnim vozilima.

AKTUALNOSTI


4

PROMOCIJA IZDANJA HRVATSKE VATROGASNE ZAJEDNICE

U jastrebarskom su, nakon sjednice Predsjednitva, predstavljena nova izdanja u nakladi Hrvatske va-trogasne zajednice.

Monografija Gjuro Stjepan Deeli - otac hrvatskog va-trogastva, dvojice autora i imenjaka: ure Deelia i ure Gajdeka, rezultat je dugogodinjeg istraivanja ivota ovog hrvatskog velikana. Kako su i sami autori u svom predstav-ljanju naglasili, Gjuro Stjepan Deeli svojim je plemenitim radom unaprijedio drutvenu klimu ondanjeg drutva, a njegov doprinos vatrogasnom svijetu je nemjerljiv i s razlo-gom nosi epitet oca hrvatskog vatrogasaca.

Promocija je bila prilika za predstavljanje dopunjenog izdanja Prirunika za vatrogasna natjecanja u RH. Osim usklaenja s normama i praksom CTIF-a, prirunikom je na jednom mjestu propisano sve to je potrebno za pripremu i provedbu vatrogasnih natjecanja svih kategorija i klasa, od lokalne do dravne razine.

Naelnik eljko Popovi iznio je pregled brojnih aktivno-sti HVZ-a u 2015. godini: od sudjelovanja u EU projektima, unaprijeenju sustava informatizacije, provedenih obuka do izmjena propisa na planu zakonodavstva.

Spomenute su i brojne izdavake aktivnosti koje ukljuuju tisak dvaju asopisa: Vatrogasni vjesnik, Vatrogastvo i uprav-ljanje poarima, tisak prirunika, promidbenih materijala i izradu promidbenih artikala. U ovoj su godini snimljeni radijski i TV filmovi koji se emitiraju na dravnoj televizi-

ji, unutar HR mree te na brojnim lokalnim postaja-ma. Hrvatska vatrogasna zajednica ove je godine bila ponosan sudionik mi-mohoda, u sklopu obilje-avanja vojno-redarstvene akcije Oluja, a pljesak koji su dobili pripadnici vatro-gasnog ealona dokaz je koliko su vatrogasci cije-njeni u javnosti.

Proveden je i likovni, literarni i foto natjeaj kao i natjeaj za najbolje internetske stranice va-trogasnih subjekata. I stra-nica Hrvatske vatrogasne zajednice poetkom ove

godine je redizajnirana, a brojka od 10 000 novih korisnika svjedoi da je s novim dizajnom napravljen znaajan iskorak naprijed.

Nastavljene su i brojne aktivnosti u Muzeju hrvatskog va-togastva, od sudjelovanja u manifestacijama kao to su No muzeja i Meunarodni dan muzeja, do otkupa i proirenja muzejskog fundusa, a do danas je Muzej posjetilo vie od 2500 posjetitelja svih uzrasta.

Na kraju prezentacije podijeljena su priznanja pobjednici-ma kupa Hrvatske vatrogasne zajednice.

Osim lanova Skuptine HVZ-a, promociji i podjeli pri-znanja su prisustvovali i poasni predsjednik Teodor Fricki, predstavnik Ureda predsjednice Kolinde Grabar-Kitarovi briga-dir Damir Terzi, ravnateljica Hr-vatskog zavoda za hitnu medici-nu Maja Grba-Bujevi, ravnatelj Dravne uprave za zatitu i spa-avanje jadran Perini, glavni va-trogasni zapovjednik RH Slavko Tucakovi, zamjenik upana Za-grebake upanije Rudolf Vujevi, zamjenik gradonaelnika Grada jastrebarsko Stipe Buar te drugi visoki uzvanici.

Pobjednika odjeljenja Kupa HVZ-a Predsjednik A. Sanader i uro Deeli, praunuk prvog predsjednika HVZ-a Gjure

Stjepana Deelia

Predstavljena monografija Gjuro Stjepan Deeli - otac hrvatskog vatrogastva

VV


AKTUALNOSTI 5

U Ravnoj Gori odrana je 9. sjednica Odbora za organizacijska i financij-ska pitanja, dana 14. prosinca 2015. Prije poetka sjednice prisutnima se kratkim po-zdravnim govorom obratio domain, predsjednik VZO Ravna Gora g. josip Buri.

lanovi Odbora su rasprav-ljali o Prijedlogu Plana nabave za 2016. godinu.

Struna sluba Hrvatske vatrogasne zajednice detaljno je prezentirala prijedlog sudjelovanja u EU-projektu sa sljedeim dokumentima: Odluka o financiranju projekta Europske unije Hrvatske vatrogasne zajednice Ulaganje u informatike resurse vatrogasnih organizacija u Repu-blici Hrvatskoj; Izjava o ulaganju u informatike resurse vatrogasnih organizacija Republike Hrvatske 2014-2020. i Sporazum o sufinanciranju EU projekta o ulaganju u informatike resurse vatrogasnih organizacija Republike Hrvatske 2014.- 2020.

U okviru iznijetog prijedloga EU-projekta nuno je izvr-iti predloene izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji poslova u Strunoj slubi Hrvat-ske vatrogasne zajednice sa ciljem zapoljavanja potrebnih osoba koje e raditi na EU projektu.

Raspravljen je i prijedlog Odluke o financiranju sustava uzbunjivanja vatrogasaca u Republici Hrvatskoj koja obu-hvaa uz financijski aspekt, tehnike znaajke sustava uz-bunjivanja vatrogasaca, zaprimanja poziva i statistike va-

trogasnih intervencija po upanijama u petogodinjem razdoblju od 2011. do 2014. godine. Sustav e se koristiti preteno za uzbunjivanje dobrovolj-nih vatrogasaca.

U svrhu reguliranja uredskog poslo-

vanja predlae se Odluka o koritenju grba Republike Hrvatske na zaglavlju akta Hrvatske vatrogasne zajednice iz kojeg e biti vidljivo kada se izrauju i upuuju odreenim tijelima akti u okviru javnih ovlasti. Da bi postupa-

nje u koritenju javnih i drugih ovlasti bilo transparentno, ali u skladu sa potivanjem pravila hijerarhije i suradnje predloena je Odluka o obveznom rasporedu korespon-dencije izmeu Hrvatske vatrogasne zajednice sa tijelima dravne uprave, vatrogasnim zajednicama upanija i Gra-da Zagreba, vatrogasnim zajednicama gradova, opina i podruja, javnim vatrogasnim postrojbama i dobrovolj-nim vatrogasnim drutvima.

Razmatran je prijedlog Naputka dobrovoljnim vatroga-snim drutvima i vatrogasnim zajednicama u svezi obav-ljanja povremenog prijevoza putnika i robe u cestovnom prometu vatrogasnim vozilima te se upuuje Predsjedni-tvu Hrvatske vatrogasne zajednice na dalje odluivanje u postupanju.

Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici je upuen Zahtjev za tu-maenje odredbi Pravila vatrogasne slube u svezi statusa izvrnog lana (lanak 5.). Prijedlog Vjerodostojnog tuma-enja navedenog lanka upuuje se Predsjednitvu Hrvat-ske vatrogasne zajednice na usvajanje.

9. sjednica Odbora za organizacijska i financijska pitanja

Na 7. sjednici Odbora za odli-kovanja i priznanja Predsjed-nitva Hrvatske vatrogasne zajednice odranoj 3. studenog 2015. u prostoru Vatrogasne zajednice Virovitiko-po-dravske upanije uz lanove Odbora bio je prisutan doupan Virovitiko-podravske upanije g. Zdravko Dija-kovi i naelnik HVZ-a eljko Popo-vi. Nakon usvajanja dnevnog reda te zapisnika sa 6. sjednice, predsjednik Odbora upoznaje lanove s proslije-enim prijedlozima vatrogasnih za-jednica upanija za dodjelu priznanja i odlikovanja, te nakon razmatranja donose odluku da su ispunjeni uvjeti propisani Pravilnikom o dodjeli vatro-gasnih priznanja, odlikovanja, zname-nja, povelja i plaketa. Dodjeljuje se:

VZ Zagrebake upanije - 25 zlat-nih medalja, 6 zlatnih plamenica, 6

posebnih zasluga; VZ Krapinsko- za-

gorske upanije - 3 zlatne medalje, 1 zlatna plamenica, 1 posebne zasluge;

VZ Sisako-mosla-vake upanije - 1 zlat-nu medalju, 1 zlatnu plamenicu;

VZ Karlovake u-panije - 5 zlatnih meda-lja, 2 posebne zasluge;

VZ Varadinske u-panije - 5 zlatnih meda-lja, 2 zlatne plamenice, 1 posebne zasluge;

VZ Koprivniko-krievake upa-nije - 1 zlatnu medalju, 3 zlatne plame-nice;

VZ Primorsko-goranske upanije

- 3 zlatne medalje, 3 posebne zasluge; VZ Poeko-slavonske upanije - 2

zlatne medalje; VZ Zadarske upanije - 4 zlatne

medalje, 1 zlatna plamenica; VZ Osjeko-baranjske upanije -

7. sjednica Odbora za odlikovanja i priznanja Predsjednitva HVZ-a

Martina Karai

AKTUALNOSTI


6

10 zlatnih medalja, 1 posebne zasluge; VZ Vukovarsko-srijemske upanije - 5 zlatnih medalja,

1 posebne zasluge; VZ Splitsko- dalmatinske upanije - 4 zlatnih medalja,

1 zlatnu plamenica; VZ Istarske upanije - 1 zlatnu medalju; VZ Meimurske upanije - 1 zlatnu medalju; VZ Grada Zagreba - 2 zlatne medalje.

U nastavku sjednice, lanovi Odbora razmatrali su uvje-te koji se odnose na godinu stjecanja prava predlaganja za vatrogasno odlikovanje, na broj odlikovanja koji se moe predloiti prilikom obljetnice te predlau da se osmisli Pla-keta koja bi se dodjeljivala pojedincima koji pridonose ra-zvoju vatrogastva, a nisu lanovi vatrogasne organizacije.

Odbor za odlikovanja i priznanja Predsjednitva HVZ zakljuio je da Struna sluba Hrvatske vatrogasne zajed-nice za sljedeu sjednicu pripremi izmjene i dopune Pra-vilnika.

ETVRTA SJEDNICA ODBORA ZA OSPOSOBLJAVANJE I USAVRAVANJE HVZ-A

U ibeniku je 16. listopada 2015. odrana etvrta sjednica Odbora za normizaciju HVZ-a. Raspravljalo se o postojeoj tipizaciji vatrogasnih vozila i potrebi da se napravi ogledni primjerak tipizacije za jednu veu vatrogasnu postrojbu. Usvojene su izmjene i dopune tipizacije vatrogasnih intervencija prema prijedlogu Odbora za informatizaciju. Zakljueno je

da se izradi tipizacija vatrogasnih ureaja i opreme. Na ovaj nain nastoji se na jedinstven nain oznaavati vozila i oprema, to e u prvom trenutku biti od najvee vanosti za informatiku aplikaciju Upravljanje vatrogasnim intervencijama. Pristupit e se, takoer, i projektu tipizacije vatrogasnih plovila i zrakoplova za gaenje poara.

U Senju je 19. listopada 2015. odrana etvrta sjednica Odbora za osposobljavanje i usavravanje HVZ-a. Prihvaen je plan osposobljavanja i usavravanja dobrovoljnih vatrogasaca za 2016. godinu. prema prijavama iz vatrogasnih zajednica upanija. Usvojeni su obrasci matine knjige, dnevnika rada s imenikom i knjige izdanih uvjerenja za osposobljavanje i usavravanje vatrogasnih kadrova. Ovi obrasci trebali bi se koristiti od 2016. godine na svim razinama osposobljavanja i usavravanja. Sve pravne osobe koje provode osposobljavanje i usavravanje tako e imati jedinstveni oblik registra ovih aktivnosti. Raspravljalo se o postojeem sustavu osposobljavanja i

usavravanje vatrogasaca, potrebama za unapreenjem i pripremi propisa

za novo reguliranje ovog vanog segmenta vatrogastva.

etvrta sjednica Odbora za normizaciju HVZ-a

Marina Strbad

D. Kneevi / H. Ostovi

D. Kneevi


AKTUALNOSTI 7

U Pragu (CZ) je 22. prosinca 2015. godine odrana sjednica Izvr-nog Odbora Meunarodne zajednice va-trogasnih i spasilakih slubi (CTIF), na kojoj je kao dopredsjednik CTIF-a sudjelo-vao ante Sanader.

Mario Starevi tom je prigodom dao detaljno izvjee o Skuptini i simpoziju CTIF-a, koji su se odrali 3. i 4. rujna 2015. godine u Zagrebu.

Budet za 2016. godinuPo ovlatenju Skuptine CTIF-a, koja je odrana 3.

rujna 2015. godine u Zagrebu, Izvrni odbor je ovlaten za donoenje budeta za 2016. godinu, koji je usvojen u istom obliku kako je bilo predloeno na Skuptini CTIF-a.

Poseban budetski status dodijeljen je vatrogasnim na-tjecanjima CTIF-a, koja e se ubudue financirati u go-dinjim jednakim iznosima.

Vatrogasna natjecanjaU okviru priprema za svjetska vatrogasna natjecanja

CTIF-a u Villachu 2017. godine, usvojene su izmjene i

dopune Pravilnika za portska natjecanja, koja e se usuglasiti s Pravilnikom Meu-narodne portske federacije. Na natjecanju u Villachu e se prezentirati nove vrste na-tjecanja, za poetak samo kao pokazna na-tjecanja. U okviru tradicionalnih natjecanja svaka nacija i dalje moe prijaviti do 13 natje-cateljskih odjeljenja, s tim da se broj enskih natjecateljskih odjeljenja moe poveati na 6.

Strateki dokumentiUsvojen je nacrt strategije razvoja CTIF-a,

po kojem su za pojedina podruja djelovanja zaduena po 2 dopredsjednika. ante Sanader i nadalje je nadlean za odbor za natjecanja i odbor za umske poare, te radnu grupu Podunavlje.

Izvjee sa simpozija odranog u ZagrebuMario Starevi, tajnik OTS-a HVZ, podnio je financij-

sko izvjee simpozija CTIF-a, koji je odran 4. 9. 2015. godine u Zagrebu. Prihvaen je izneseni prijedlog na sim-poziju o osnivanju radne grupe CTIF-a ICT tehnologije u vatrogastvu. Za sazivanje 1. sjednice zaduen je Darko Pikor, voditelj informatiko-analitikih poslova HVZ.

Izvrni odbor CTIF-a

U Beogradu je od 24. do 25. stu-denog 2015. godine odran etvrti sastanak Nadzornog odbo-ra, te sve radne grupe EU- projekta Holistiki model integralne zatite od umskih poara (akronim Holi-stic), uspjeno kandidiranog u okviru IPa-aDRIaTIC programa prekogra-nine suradnje Europske Unije (prio-ritet 2 - Prirodni i kulturni resursi te prevencija rizika). Hrvatsku vatro-gasnu zajednicu, koja je jedan od 19 partnera u projektu, predstavljali su Mario Starevi, tajnik OTS-a, Renato Podbojec, vii struni savjetnik HVZ, Darko Pikor, voditelj informatikih i analitikih poslova HVZ te vanjski suradnik HVZ na projektu Holistic Vlatko Roland (iz tvrtke Perhnit).

Projektni partneriZbog mijenjanja projektnih par-

tnera (Bosna i Hercegovina, Grka i Crna Gora) i dalje se znaajno kasni s provedbom pojedinih projektnih za-dataka i ostvarenja projektnih ciljeva, to je uzrokovalo produljenje projek-ta do 30.9.2016. godine. Ipak, s 65,41 % iskoritenih financijskih sredstava

do kraja listopada 2015. godine (utroeno 137.303,04 EUR od raspoloivih 209.908,56 EUR) Hrvatska vatrogasna zajednica je u velikom dijelu provela pla-nirane aktivnosti.

Radne grupe 6 i 8Iako je Hrvatska vatrogasna

zajednica ukljuena u rad svih radnih grupa projekta Holi-stic (izuzev radne grupe 9- strateke graevine ugroene potresima: procjena rizika, prevencija i nadzor), fokus djelovanja Hrvatske vatrogasne zajednice je na radnim grupama koje se bave primjenom ICT (informatikih i komunikacijskih tehnologija) u vatrogasnoj prevenciji i zatiti (WP6), te podizanju svijesti zatite od poara uma (WP8).

U okviru WP6 Hrvatska vatrogasna zajednica provela je analizu postoje-ih GPS-rjeenja u vatrogastvu meu partnerima Holistic-a, definirala teh-niku specifikaciju za GPS-ureaje za praenje vozila, s konanim ciljem integracije u vatrogasni upravljaki

softwar na nain da se praenje GPS-ureaja na vatrogasnim vozilima in-tegrira s bazama podataka o lanstvu, tehnici i aktivnostima (intervencijama) vatrogasnih organizacija. Kada hrvatski partneri nabave GPS-ureaje po specifi-kaciji Hrvatske vatrogasne zajednice, Hrvatska vatrogasna zajednica e pro-vest edukaciju vatrogasaca za integra-ciju s GIS-sustavom Hrvatske vatroga-sne zajednice.

U okviru WP8 Hrvatska vatrogasna zajednica provela je sljedee aktivno-sti:

MOBILNI PUNJAI, naklada: 500 primjeraka.

EU-fondovi: Holistic

Marina Strbad

Mario Starevi

AKTUALNOSTI


8

Namijenjeni vatrogasnim zapo-vjednicima, mobilni punjai su imali otisnutu fotografiju poara raslinja i preventivnu poruku na engleskom i hrvatskom jeziku.

BROURA POARI RASLINJA, naklada: 20 000 primjeraka.

Protupoarni vodi s uputama o od-govornom ponaanju te savjetima to napraviti prije i tijekom trajanja poa-ra raslinja. Broura donosi i kratku in-formaciju o ponaanju ljudi pri poaru raslinja.

TELEVIZIJSKI SPOTOVI (poari raslinja, paljenje rotilja, vatrogasni prilazi)

Televizijski spotovi namijenjeni pri-

kazivanju na javnoj televiziji donose savjete graanima o odgovornom po-naanju.

U 2016. godini Hrvatska vatrogasna zajednica e provoditi sljedee aktiv-nosti:

IZLOBA FOTOGRAFIJA CRNA UMa, autor: Damir Hoyka

MOBILNI PUNJAI, naklada: 300 primjeraka

Punjai e imati fotografiju opoare-ne ume i preventivnu poruku na hr-vatskom i engleskom jeziku.

SJENILA ZA AUTOMOBILE, na-klada: 500 primjeraka

Sjenila e imati otisnutu fotografiju

opoarene ume i preventivnu poruku na hrvatskom i engleskom jeziku.

JUMBO PLAKAT, naklada: 25 pri-mjeraka

Plakati e biti postavljeni na 25 loka-cija u 7 priobalnih upanija; fotogra-fija opoarene ume s preventivnom porukom na hrvatskom i engleskom jeziku. Vrijeme postavljanja e trajati 28 dana tijekom poarne sezone na glavnim tokama u veim gradovima.

Sljedee konferencije 5. sjednica Nadzornog odbora Holi-

stica i sjednice svih radnih grupa pla-nira se odrati u travnju 2016. godine u irokom Brijegu.

Mario Starevi

U Gradskoj skuptini Gra-da Zagreba 11. 12. 2015. odrana je konferencija Hitne situacije uzrokovane klimatskim promjenama koju je organizirao Ured za upravljanje u hitnim situ-acijama.

Europska agencija za okoli tvrdi da se klimatske promjene dogaaju sada te da e ekstremni vremenski dogaaji postati ei i intenzivniji, a kao posljedice uzro-kovat e raznovrsne hitne situacije. Utjecaj na prirodu, gospodarstvo i zdravlje ljudi razliit je po regija-ma, pa tako:

U junoj i srednjoj Europi ei su toplinski valovi, umski poari i sue.

Mediteranski prostor je jo vie zahvaen suom i poarima.

Sjeverna Europa postaje znatno vlanija i poplave su uestalije.

Urbana podruja su izloena to-plinskim udarima, poplavama ili ekstremnim vremenskim prilika-ma.

Na konferenciji su kroz deset znanstvenih i strunih predavanja obraene glavne znaajke klimat-skih promjena i klimatskih scena-rija za nae podruje, analizirani ekstremni vremenski uvjeti i nji-hov utjecaj na rizike od poplava, klizita i zdravstvene rizike, raz-govaralo se o prognozama razine podzemnih voda.

Naposljetku su klimatske pro-mjene i rizici dovedeni u odnos s

djelovanjem urnih slubi i sna-ga civilne zatite u predavanju zapovjednika javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba Sinie jembriha koji je slikovito i stati-stiki prikazao poveanje broja tehnikih intervencija u odnosu na klimatske promjene. Zapovjed-nik Sinia jembrih ukazao je i na dobru suradnju Ureda za uprav-ljanje u hitnim situacijama, Vatro-gasne zajednice Grada Zagreba i javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba u intervencijama veih razmjera koje su direktno uzroko-vane klimatskim promjenama.

Razumijevanje svih aspekata klimatskih promjena omoguava optimalnu pripremu operativnih snaga te posljedino, ublaavanje neeljenih posljedica po stanov-nitvo, materijalna i kulturna do-bra.

Konferencija je okupila oko 120 sudionika iz 10 upanija, 20 gradova, javnih vatrogasnih po-strojbi, dobrovoljnih vatrogasnih drutava i Vatrogasne zajednice, 8 gradskih ureda Grada Zagreba, znanstvenih institucija, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. an-drija tampar, Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba, Gradskog drutva Crvenog kria Zagreb, HGSS Stanice Zagreb, Hrvatskih voda i druge.

Struna konferencija

Hitne situacije uzrokovane klimatskim promjenama

Nakon to je proelnik Ureda za upravlja-nje u hitnim situacijama Pavle Kalini otvorio konferenciju, odrana su predavanja na teme:

Glavne znaajke klimatskih promjena i klimatskih scenarija, prof. dr. sc. Branko Gri-sogno, Prirodoslovno matematiki fakultet, Geofiziki odsjek.

Analiza ekstremnih vremenskih uvjeta u svjetlu klimatskih promjena u Gradu Za-grebu, dr. sc. Branka Ivanan Picek, Dravni hidrometeoroloki zavod, Sektor za meteoro-loka istraivanja.

Plan prilagodbe klimatskim promjenama Grada Zagreba, mr.sc. eljko juri, Energet-ski institut Hrvoje Poar.

Hidroloka sua - primjer prognoza razi-na podzemne vode zagrebakog vodonosni-ka, prof. dr. sc. Kristijan Posavec, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet.

Klimatske promjene i prilagodba sustava zatite i spaavanja u protekla tri desetlje-a, Neven Szabo, Uilite vatrogastva, zatite i spaavanja, DUZS.

Klimatske promjene kao mogui uzro-ci pokretanja klizita, prof. dr. sc. Snjeana Mihali arbanas, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet.

Utjecaj klimatskih promjena na poplave, mr. sc. Ivica Plii, generalni direktor, Hrvat-ske vode.

Uloga javnog zdravstva u prilagodbi kli-matskim promjenama, dr. sc. Matijana jergo-vi dr.med., Sluba za zatitu okolia i zdrav-stvenu ekologiju, Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. andrija tampar.

Klimatske promjene i operativne snage, Sinia jembrih, zapovjednik javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba.

Javna vatrogasna postrojba Grada ZagrebaZoran Goriki, stru. spec. ing. sec.


AKTUALNOSTI 9

NARUDBENICA - Vatrogasni godinjak 2016.

Naziv naruitelja __________________________________________________________

adresa primatelja rauna ___________________________________________________

Telefon / fax _____________________________________________________________

e-mail ___________________________________________________________________

OIB ___________________________________________________________________

IBaN __________________________________________________________________

U ________________________________, dana _________________________________

Potpis i peat ovlatene osobe

______________________________

Narudbenicu moete poslati potom na adresu: Hrvatska vatrogasna zajednica, Ekonomat, Selska cesta 90a, 10000 Zagreb,

skeniranu na e-mail: [email protected] ili putem faksa: 01/3025-026

Naruujem ______ komada Vatrogasnog godinjaka 2016.

po cijeni od 27,61 kuna (bez PDV-a)

AKTUALNOSTI


10

aSOPIS VATROGASNI VJESNIKPretplata za 2016. godinu

Pretplaujemo se na _____________ primjerak(a) asopisa VaTROGaSNI VjESNIK

Naziv pretplatnika _________________________________________________________

Ulica i broj _________________________________________________________

Potanski broj i mjesto ______________________________________________________

Telefon / fax _____________________________________________________________

e-mail ___________________________________________________________________

OIB ___________________________________________________________________

IBaN __________________________________________________________________

U ________________________________, dana _________________________________

Potpis i peat ovlatene osobe

______________________________

Naruujem:a) Godinju pretplatu za vatrogasce - 110,00 kn (ukljuen PDV)B) Godinju pretplatu za ostale subjekte - 150,00 kn (ukljuen PDV)C) Pojedinaan primjerak asopisa - 20,00 kn (ukljuen PDV)

Ukoliko se naruitelj pretplati na 5 ili vie primjeraka godinje pretplate odobrava se popust od 5%.Ukoliko se naruitelj pretplati na 10 ili vie primjeraka godinje pretplate odobrava se popust od 10%.Ukoliko se naruitelj pretplati na 15 ili vie primjeraka godinje pretplate odobrava se popust od 15%.

Narudbenicu poaljite potom na adresu:Hrvatska vatrogasna zajednica, Redakcija Vatrogasnog vjesnika, Selska cesta 90a, 10000 Zagreb

ili skeniranu na e-mail:[email protected]

VATROGASNI VJESNIK STUDENI / PROSINAC 2015.

KRATKE VIJESTI 11

PROJEKTI HRVATSKE VATROGASNE ZAJEDNICE

Izloba fotografija Crna uma Novi radijski i televizijski filmovi Hrvatske vatrogasne zajednice

U srpnju 2015. godine katastrofalni umski poari po-godili su otok Korulu i poluotok Peljeac. Slike nas-tojanja vatrogasaca u sprijeavanju irenje vatrene stihije, i unitenja koje je ostalo nakon poara, obile su svijet.Zapanjen apokaliptinim prizorima u koje je poar pret-vorio peljeku umu, priznati hrvatski fotograf Damir Hoyka odluio je ovu tragediju pretvoriti u snano vi-zualno upozorenje i tako pridonijeti nastojanju da se takvi dogaaji sprijee. Kako bi efekt planiranih fotografija bio maksimalan, a cijeli projekt to autentiniji, Hoyka je svoju zamisao podijelio s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom u kojem je naao idealnog partnera za projekt. Autor ovom izlobom takoer odaje priznanje vatrogascima koji su svo-jim zalaganjem i portvovnou sprijeili jo veu poarnu katastrofu.Crna uma je izloba od opeg interesa, a njezin cilj je upozoriti graane na mogue poarne opasnosti.

Ova izloba e povezati razne dijelove Hrvatske iji vatro-gasci meusobno surauju na najteim poarima i drugim katastrofama. Zato e ona biti putujueg karaktera, a njezi-no otvaranje se planira u 2016. godini u Muzeju hrvatskog vatrogastva, kao dio manifestacije "No muzeja".Izloba se financira iz sredstava EU projekta HOLISTIC.

Dolaskom razdoblja Adventa i sezone grijanja poveava se opasnost od izbijanja poara. Hr-vatska vatrogasna zajednica snimila je radijske i televizijske spotove kojim upozorava na odgovorno ponaanje prilikom odlaganja pepela od grijanja i koritenja boinih dekoracija.Naime, boine lampice koje se koriste prilikom ukraavanja esto su neispravne, a praskalice se stav-ljaju u blizini gorivih povrina. Nerijetko se upaljene boine dekoracije i ukrasne svijee ostavljaju bez nadzora, a prilikom bacanja pirotehnikih sredstava ne vodi se briga o povrini na koju e ti predmeti pasti to moe dovesti do poara.Spotovima se ujedno skree pozornost na neodgo-vorno ponaanje kod odlaganja pepela. Bez obzira na niske temperature, ako je suho vrijeme, vrui pepeo u dodiru s lako gorivim tvarima poput kartonske ambalae, raznog otpadnog papira i slino, postaje opasan uzronik poara.Vatrogasci radijskim i televizijskim spotovima upo-zoravaju na vanost odgovornog ponaanja te su ujedno i podsjetnik na brojeve urnih slubi koje je potrebno nazvati u sluaju uoavanja poara.

Spotovi se emitiraju na Hrvatskoj radioteleviziji, un-utar HR mree te na lokalnim radio postajama.Dotupni su za pregled na internetskim stranicama HVZ-a.

OKVIRNI RASPORED IZLOBE


12 poari i intervencije

ANALIZA INTERVENCIJE

Oslobaanje autocisterni na MTIvona

Prilikom prijevoza goriva, odnosno zapaljivih tekuina(diesel gorivo i benzin) u auto cisternama, te plina (propan-butan u bocama) u teretnom vozilu na MT Ivona, 10. listopada dolo je do pomicanja navedenog tere-ta na desnu stranu broda. Tom prilikom dolazi do kontakta teretnog vozila i autocisterne (benzin) sa dvije auto cis-terne (diesel gorivom) od kojih je jedna prazna. Na brodu se nalaze 4 vozila od kojih je jedna autocisterna sa 25 t goriva (super 95), jedna autocisterna sa 10 t diesel goriva, jedna autocisterna (prazna), te teretno vozilo koje prijevozi propan-butan u bocama od 10 kg (150 boca je punih, dok su ostale prazne). Osim tete na vozilima prouzrokovano kontaktom, vozila nisu u mogunosti samostalno napustiti MT Ivonu koja se nalazi na vezu u uvali Stonca na Visu, van naseljenog mjesta (Grada Visa) tako da ukoliko bi i dolo do akcidenta, posljedice po stanovnitvo i imovinu bi bile minimalne (slika 1).

Nastavno na navedenu problematiku dana 19. listopad 2015. u 11:00 sati odran je radni sastanak u prostorima Javne vatrogasne postrojbe Grada Splita na kojem su nazoili predstavnici JVP Grada Splita (zapovjednik JVP Ivan Kovaevi, zamjenik zapovjednika Mario Mikas, voditelj odjela za preventivno operativne poslove Nenad Rui), predstavnik brodara (Ivica Mladineo), Luka up-rava Split (kapetan Davor Vidan), upanijski vatrogasni zapovjednik (Draen Glavina), predstavnici upanije Splitsko dalmatinske (Damir Gabri, Stipe ogelja, Mate

Franetovi), predstavnici INA d.d.(Borka Padri, Zdenko Burna), predstavnik CIAN d.o.o. (Drago Tudi).Zakljuak radnog sastanka je da Javna vatrogasna postro-jba Grada Splita preuzme dio poslova koji se odnose na osobaanje autocisterni sa MT Ivone, te kompletnog vatro-gasnog dijela osiguranja. U sluaju potrebe prepumpavanja autocisterni odgovornost i tehniki dio naina prepumpa-vanja preuzima INA d.d. Odgovornost za osiguranje i reg-ulaciju pomorskog prometa na predmetnoj lokaciji preu-zima Luka kapetanija sukladno svojim ovlastima.Dogovoreno je da e zapovjednik JVP i voditelj Odjela za preventivno operativne poslove zajedno s predstavnikom INA d.d. i predstavnikom brodara Obalne plovidbe otii na lokaciju te snimiti situaciju nakon ega e se izraditi Operativni plan oslobaanja ukljetenih autocisterni na MT Ivoni.

Pregled i procjena situacije na MT IvonaDana 20. listopada 2015. zapovjednik JVP Grada Splita, voditelj Odjela za preventivno operativne poslove JVP Grada Splita (Ivan Kovaevi, Nenad Rui), predstavnik INA d.d. (Zdenko Burna), te predstavnik brodara (Ivica Mladineo) sa trajektom Petar Hektorovi u 11:00 odlaze na otok Vis. Po dolasku u 13:40 u uvalu Stinca izvren je pregled ukljetenih autocisterni na MT Ivona te je donesen zakljuak o potrebi izrade operativnog plana oslobaanja ukljetenih auto cisterni na MT Ivona( u daljnjem tekstu Plan).

Izrada Operativnog Plana oslobaanja ukljetenih auto cisterni na MT Ivona

Operativni plan oslobaanja ukljetenih auto cisterni na MT Ivona je izraen od strane Javne vatrogasne postrojbe Grada Splita, te je dostavljen Lukoj kapetaniji Split (kap. Davor Vidan)

Slika 1. Mikrolokacija MT Ivona Slika 2. Uklijetene autocisterne, pogled sprijeda


13poari i intervencije

ANALIZA OPERATIVNIH POSTUPAKAOperativni postupci sukladno navedenom Planu se sastoje od tri dijela:- Osiguranje mjesta intervencije- Postupci koji predhode oslobaanju autocisterni i teret-nog vozila sa MT Ivona)- Postupci razmicanja i oslobaanje autocisterni.

2.1. Osiguranje mjesta vatrogasne intervencije Osiguranje mjesta intervencije zapoinje 22. listopada u 7:45 dolaskom svih subjekata predvienih Operativnim planom.Mjesto intervencije je osigurano na kopnenom i morskom dijelu. Morski dio osiguranja uspostavlja Luka kapetanija Split ispostava Vis i to na nain da su izmjetena susjedna plovila koja su na vezu u blizini trajekta Ivona, te prekida pomorski promet u blizini navedene lokacije. Osiguranje kopnenog dijela uspostavlja Javna vatrogasna postrojba Grada Splita ograivanjem prilaza psiholokom barijerom na udaljenosti od trajekta oko 60 m to je ujedno i zona opasnosti i zona djelovanja. U zoni opasnosti izvrena su mjerenja (eksploziometrom) koncentracija para zapaljivih tekuina te je utvreno da nema prisutnosti koncentracija istih. Nadzor nad zonom opasnosti preuzima dvoje polici-jskih slubenika. U zoni djelovanja uspostavlja se preven-tivna taktika formacija s vatrogasnim vozilom (kemi-jskim) garanog broja 11. DVD Vis sa dvije auto cisterne je u pripremi za dobavu vode kemijskom vozilu JVP Grada Splita. S vatrogasnog vozila uspostavljena je priprema sa dvije vrste sredstva za gaenje (pjena i prah) i to bacaima pjene i praha, te uspostavom tlanog voda sa pjenom i pra-hom. Vozila su okrenuta u suprotnom smjeru od trajekta Ivona radi breg i efikasnijeg izmjetanja ukoliko to okol-nosti budu nalagale. U pripremi je i ureaj za nadtlanu ventilaciju ija je funkcija preusmjeravanje oblaka para za-paljivih tekuina od vatrogasnih vozila.

2.1.1.Osiguranje od istjecanja goriva u moreParalelno sa uspostavljanjem zona opasnosti, CIAN post-avlja plutajuu branu oko trajekta Ivona sa svrhom osi-guranja od istjecanja zapaljivih tekuina te ograniavanja irenja iste (Slika 5). Na taj nain je uspostavljena zona na moru koja bi ograniila irenje zapaljive tekuine na ot-voreno more.

2.1.2. Osiguranje od istjecanja goriva na broduPregledom poloaja i oteenja autocisterni i teretnog vozila sa plinskim bocama, te konstantnim mjerenjem koncentracija para zapaljivih tekuina, procjena zapovjed-nika vatrogasne intervencije (Ivan Kovaevi) je da nema opasnosti od akcidenta te je odlueno da se pristupi oslobaanju vozila bez pretakanja zapaljivih tekuina u au-tocisterne koje su dopremljenu u tu svrhu. INA je osigurala dvije autocisterne za sluaj pretakanja zapaljivih tekuina iz autocisterni na trajektu.Postupci osiguranja vatrogasne intervencije zavreni su u 08,30 sati.

2.2. Postupci oslobaanja uklijetenih autocisterni i teretnog vozilaZapovjednik vatrogasne intervencije nalae da se u postup-ku oslobaanja vozila sa trajekta Ivona koristi sljedea

oprema (slika 6):- Hidraulini cilindri s nastavcima (dugi) 3 komada - Pumpa sa visokotlanim crijevom 3 komada - Hidraulini cilindri 50T 2 komada- Pumpa sa visokotlanim crijevom za cilindre 1 komad- Pneumatski jastuci (20 T) 2 komada- Pneumatski jastuci (10 T) 2 komada- Upravljake kutije za jastuke 2 komada

Slika 3. Uklijetene autocisterne, pogled straga Slika 4. Kemijsko vozilo u pripremi za gaenje s pjenom i pra-hom

Slika 5. Postavljanje plutajue brane od strane CIAN-a


14 poari i intervencije

- Ureaj za pomicanje tekih tereta VESPA 2 komada- paner traka (velika) 2 komada- Eksploziometar 2 komada- Ventilator Tajfun 1 komad- Drvena graa (bukova 5 cm 400 x 20 x 5 cm) 3 komada

U 08:45 zapoinje se oslobaanje teretnog vozila sa plin-skim bocama (slika 8). Prije samog postupka oslobaanja plinske boce su osigurane preslagivanjem i vezivanjem.Postupak oslobaanja poinje postavljanjem dvaju visokotlanih jastuka (20 T) pod prednje podvozje vozila i to na nosivom dijelu teretnog vozila. Kao podloke koristi se bukova graa koja ima funkciju izbjegavanja kontakta zranih jastuka sa osloncem podloge i nosivog dijela tere-ta. Gume na kotaima se podmazuju sa otopinom pjenila i vode radi smanjenja trenja guma i podloge (slika 9). Po podizanju prednjeg dijela podvozja vri se odmicanje po-mogu hidraulikih cilindara (10 T). Svi kontakti izmeu hidraulikih alata i visokotlanih jastuka su ostvareni pomou drvene bukove grae (400 x 20 x 5cm).Odmi-canje se vri viekratno po nekoliko centimetara, odnos-no onoliko koliko dozvoljava sigurno pomicanje jastuka u eljenom pravcu. Sa suprotne strane osigurava se teret

s potezaima tereta (elinim sajlama) radi mogunosti vraanja teretnog vozila unazad (slika 7). Na isti nain postupak odmicanja se vri i na stranjem dijelu vozila. U 9:45 izvreno je odmicanje prvog vozila(teretno vozilo sa plinskim bocama) te je isto nakon ukljuenja vlastitog po-gona napustilo trajekt Ivona.Pokretanje motora teretnog vozila i auto cisterne s dizel-skim gorivom omoguilo je vatrogasno vozilo DVD Vis sa produnim kabelima, budui da su akumulatori na vozilu bili istroeni.

Isti postupak oslobaanja je primijenjen i na ostale auto cisterne i to sljedeim redoslijedom:1. Auto cisterna sa 25 t supera2. Prazna autocisterna sa oznakom diesela3. Auto cisterna sa 10 t dizel gorivaPrije oslobaanja autocisterne s benzinom (super 95) izvrena je stabilizacija i niveliranje trajekta na nain da su se punili balastni tankovi na suprotnoj strani od pritiska tereta prouzroenog autocisternama. Prazna autocisterna je osloboena na nain da je eliminirana stabilna spojka s hidranta koji je onemoguivao slobodno naputanje nave-denog vozila sa trajekta.

Slika 6. Potrebna vatrogasna oprema za intervenciju oslobaanja autocisterni

Slika 7. Potezai tereta (eline sajle)

Slika 8. Postupak oslobaanja teretnog vozila sa plinskim bo-cama

Slika 9. Podmazivanje kotaa otopinom pjenila i vode


15poari i intervencije

itava operacija oslobaanja autocisterni i teretnog vozila zavrena je u 13:30 sati. Povratak u JVP Split je bio u 18:30.

ZAKLJUAKSukladno analizi postupaka moe se zakljuiti da su svi postupci provedeni sukladno Operativnom planu, vodei rauna o standardnim operativnim postupcima i pravilima struke. Sukladno navedenom provedeni su svi operativni postupci, potivajui u prvom redu sigurnost sudionika i same imovine. Zapovjednik vatrogasne interencije donio je pravilnu odluku vezano na nain taktikog postupan-ja, eliminirajui odluku o pretakanju zapaljivih tekuina, to bi dodatno povealo opasnost od akcidenta, te zahti-

jevalo angairanje dodatne opreme i sredstava. Prilikom oslobaanja autocisterni i teretnog vozila nije napravljena nova teta u odnosu na zateeno stanje. Rezultat same va-trogasne intervencije je postignuti cilj koji se odnosi:-Sigurnost sudionika, imovine i okolia-Izbjegavanje dodatne tete na autocisternama i teretnom vozilu-Operativnu funkcionalnost i neoteenost opreme -Oslobaanje ukljetenih autocisterni i teretnog vozila iz trajekta to je brodaru predstavljalo dodatne trokove poslovanja.

Sudionici intervencije oslobaanja autocisterni i teretnog vozila sa trajekta Ivona:-JVP Grada Splita 9 djelatnika 3 vozila-CIAN 3 djelatnika 1 vozilo amac sa branama-INA d.d. 1 djelatnik-Luka uprava Split 2 djelatnik-DVD Vis 7 djelatnika 3 vozila-PP VIS 2 djelatnika 1 vozilo-Ugovorni prijevoznik INE 2 djelatinka 2 autocis-terne. itava operacija oslobaanja autocisterni i teretnog vozila zavrena je u 13.30 sati.

Napomena: Autocisterna sa 25 t benzina nije bila pravilno oznaena po ADR-u to moe prouzroiti zabunu, te rezultirati krivom procjenom situacije na terenu.

Nenad Rui

Slika 10. Odmicanje stranjeg dijela autocisterne sa 25 t ben-zina (super 95)

Od intervencija odraenih tije-kom prosinca ove godine, op-erativcima iz DVD Hrvatska Kosta-jnica, u posebnom sjeanju ostala je ona u Borojeviima, mjestu u irem okruenju H. Kostajnice.-Tog dana, 9. studenoga , u 06:29 stigla je dojava o vozilu zabijenom u drvo uz cestu, i vozau koji ne moe izai iz njega, rekao nam je zapovjednik drutva Boidar Jankovi, i nastavio: Ve u 06:37, na mjesto nesree izala je deurna ekipa, prvo u navalnim kolima a zatim i u kombiju u kojoj su se nalazili, uz mene kao zapovjednika i mladi vatrogasni operativci: Vatro-slava Paunovi, Petar Prpi, Vladimir ubari i Roko Rai koji su prionuli na rasijecanje karoserije vozila, jer je ovjeku bila uglavljena glava iznad krova auta, a ruka u dovratku od auta. U takvim situacijama akciju moe iz-vesti samo izueni tim, poput ovog, koji se ve niz puta dokazao na slinim intervencijama, rekao je zapovjednik Jankovi, pohvalivi svoju grupu, koja

je radila pod budnim okom iskusnog zapovjednika.Ova akcija, doznali smo u razgovoru sa spasiteljima, bila je posebno zahtje-vna, zbog poloaja vozaa koji je bio uklijeten. O njenim posljedicama na-jslikovitije govor i injenica, da je us-lijed, vjerojatno, velike brzine voza sruio i eljeznu ogradu uz put i neko-liko stabala. Nezgoda se zbila u 01:00 a ovjek je primijeen i dojavljeno je tek nakon 6 sati.To je izvedeno u suradnji s djelatnici-ma hitne medicinske pomoi, a samo oslobaanje okovanog vozaa izve-

deno je s hidraulikim karama. Ovaj dogaaj bio je povod i za razgo-vor o potrebi osposobljavanja vatro-gasnih operativaca za sline teke i rizine sluajeve. Jedan od sudionika akcije Petar Prpi, govorei o tome, pored ostalog je rekao:Uvidjeli smo da postoji velika potre-ba za osposobljavanjem vatrogasaca bolniara po standardu ITLS-a (Inter-national Trauma Life Support) unutar svih vatrogasnih timova. Ili je potreb-no osposobljavanje svih vatrogasaca i upoznavanjem s osnovama ITLS-a kako bismo mogli lake suraivati sa djelatnicima HMP (Hitne medicinske pomoi) na mjestu intervencije. Osim toga u ruralnim sredinama nekada se moe desiti da prvi dolazimo na mjesto nesree zbog udaljenosti tima HMP-a, - pa kako bi znali reagirati i pomoi unesreenom - trebamo se os-posobiti., rekao je Prpi. uro Gajdek / Petar Prpi

SPAAVANJE UKLIJETENOG VOZAA

U samo tri dana na ogulinskom po-druju gorjela su dva vea poara, jedan je izbio na Vojnom poligonu Eugen Kvaternik na dijeli Otarij-

ski dolovi. Poar je izbio 18. studenog oko 13 sati, a prema informacijama iz Ministarstva obrane Republike Hrvatske uzorok poara su ekplozije. - Tijekom unitavanja otpisanih ubojnih sredsta-va na stalnom predvienom mjestu za unitavanje ubojnih sredstava Otarijski dolovi na vojnom poligonu Eugen Kvaternik dolo do poara, odnosno zapalila se trava i nisko raslinje. Uslijed jakog vjetra, u gaenju poara, angairani

su pripadnici OS RH te DVD Josipdol, a u pomo su stigle i protupoarne snage HRZ i PZO, odnosno jedan Candair CL - 415 i jedan air-tractor AT-802 te je poar ubrzo lokaliziran, oko 16 sati, odgovorili su iz MORH-a. Treba dodati da su poar gasili i vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe grada Ogulina, a samo dva dana kasnije imali su pune ruke posla i na podruju opine Tounj. Poar raslinja razbuktao se i proirio oko 17 sati, zbog jakog vjetra na podruju naselja Staniii i Orljak u opini Tounj i opoareno je 10 hektara zaputenog zemljita. U gaenju je sudjelovalo 35 vatrogasaca iz JVP Ogulin, te dobrovoljnih drutava iz Otarija, Josipdola, Ogulina i Riba-ria. Poar je ugaen u 22.30 sati, a zbog jakog vjetra vatro-gasne snage do dugo u noi ostale na poaritu. Kia koja je poela padati pomogla je u gaenju, pa na ovom poaru nisu morale biti pozvane dodatne snage niti zrane snage. (kb)

Dva vea poara na irem ogulinskom podruju

Poar gasile i zrane snage

Vikend 21. i 22. studenog 2015. istarski vatrogasci, a posebice iz Podrune vatrogasne zajednice Pula, sigurno e pamtiti po jakoj buri koje je uzrokovala mnoge probleme na prometnicama zbog pada velikog broja stabala. Stoga su tijekom dva dana morali obaviti 22 intervencije na uklanjanju stabala i granja na cestama: Pomer-Medulin i u Medulinu, Premanturska, Valdebek, Campano, Lungo Mare, Zlatne stijene, Valbandon, Barban- Labin, Nugla Slum te na cesti Brest i Martinski, dok je u pulskoj Ulici Kamenjak stablo palo na automobil. Takoer, pulski su vatrogasci bili na intervenciji otklanjanja opasnosti od pada stakla s visine u Krleinoj ulici u Puli, a rovinjski su gasili poar na kontejneru za smee u ulici A. Amorosso.(a)

Zbog bure puno posla za istarske vatrogasce

Lavoslava Ruike 48, 10000 ZAGREB Tel: +385 1 618 34 16; +385 1 618 34 17 Fax: +385 1 618 34 18

SIGURNI UZ NAS

www.luveti.hr

Trgovina, usluge i proizvodnja opreme za ekologiju,vatrogastvo, civilnu zatitu, zatitu na radu,

specijalne vojne i policijske opreme.

16POARI I INTERVENCIJE


struka i praksa 17

O Pyrolance tehnologiji

Nakon to su 1982. godine u Stockholmu dva vatrogasca izgubila ivote u flashoveru, dva vedska inenjera predlau promjene u taktikom pristupu s namjerom da smanje rizik povezan s flas-hoverom. Mats Rosander i Kris Giselsson radili su na istraivakom projektu usmjerenim na izgaranje u plinskoj fazi u namjeri optimizacije primjene vo-dene magle u vatrogasne svrhe. U odnosu na gae-nje poara u plinskoj fazi s optimalnim plasiranjem vode koje navodi Lloyd Layman1940-ih i 1950-ih godina u SAD-u, ovaj pristup nije se inio previe inovativnim. Laymanovo inovativno istraivanje preuzelo je Sveuilite u Iowi te su na unapreivanju tih teorija nastavili raditi Keith Royer i Floyd Nel-son. Sveuilite u Iowi koncentriralo se na metode i tehnike primjenjivanja sitno rasprenih estica vode na pregrijanim povrinama u pokuaju spri-jeavanja procesa izgaranja i istisnu sadraj kisika u prostoriji na nain da se stvore velike koliine pare. Osnove tog principa znanstveno su dokazane, ali u praktinoj primjeni esto nisu bile pravilno izvede-ne. Intencija takve neizravne tehnike gaenja prven-stveno je bila gaenje poara u objektima u kojima se ne nalaze ljudi. Ona ostaje i dalje efikasna i sigur-na taktika strategija ukoliko se pravilno primjenju-je u okviru odreenog raspona poara.

Pyrolance tehnologija se bazira na gaenju poa-ra vodenom maglom kroz otvor veliine do 3 mm. Time se postie brzo smanjenje temperature budui da je onemoguen pristup velike koliine kisika. Sa-mim time, uvelike se smanjuje vjerojatnost pojave flashovera i backdrafta. Koristei takvu tehnologiju, vatrogasci kontroliraju zagrijanu povrinu, a da se pritom nalaze na sigurnoj, zatienoj i defenzivnoj poziciji. PyroLance koristi vodu pod visokim priti-skom s nemetalnim abrazivnim sredstvom koje se

ne zagrijava i ne generira iskre. Zbog toga se nje-govim koritenjem lako moe prelomiti ili izrezati veina materijala bez dodatne proizvodnje topline ili iskri. Isto tako, koristei se PyroLance ureajem prelazimo iz defenzivnog u ofenzivno djelova-nje na poar, a da nam pritom ne trebaju nikakvi dodatni alati ni sredstva. Koritenjem PyroLance visokotlanog sustava hlaenje plinske faze vatre postaje alternativa fizikom oduzimanju energi-je iz toplinskih oblaka. Vatrogascima preostaje borba s lijenom vatrom koja ne prijeti njihovoj sigurnosti, niti dozvoljava mogunost lateralnog irenja. Najvea prednost je to se uinak postie izvana prije samog ulaska u poarom zahvaeni objekt. Koritenjem specijalne Lance mlaznice u kratkom vremenu prodire se izvana u vatrom

zahvaeni prostor, vodena magla pod vrlo visokim pritiskom ulazi direktno u zagrijani oblak, te na-stupa efekt hlaenja plina koji u vrlo kratkom roku sniava unutarnju temperaturu ispod razine koja predstavlja opasnost za pojavu flashovera. Smanji-vanjem kapljica vode ultra visokim pritiskom pove-ava se volumen vode za 16 do 20 puta. Na taj nain PyroLance apsorbira toplinu i gasi poar u rekor-dnom vremenu. Ovaj princip prijelaznog gaenja, tj. hlaenja plina zajedno s hlaenjem zagrijane povrine ima izrazito jaki uinak s minimalnim utrokom vode koja je zbog ultra visokog pritiska rasprena u vodenu maglu. Vatrogasci na taj nain stjeu brzu kontrole vatre u unutranjosti iz defen-zivne vanjske pozicije te se uklanja rizik izloenosti vatrenoj stihiji.

Znaajke visokotlanog sustava PyroLance L1000 W-G

PyroLance L1000 W-G je mobilni visokotlani sustav nove generacije za pristup, napad i gaenje poara. Namijenjen je za ugradnju u vatrogasna vozila. Osnovna ideja vodilja pri izradi PyroLan-cea bila je poveati sigurnost vatrogasaca u borbi protiv poara, ali isto tako i poveati uinkovitost pri gaenju poara. PyroLance ultra visoki sustav tlaka omoguuje rukovatelju da napadne vatru sa sigurnog i obrambenog vanjskog prostora bez da vatrogasac ulazi u unutarnji prostor objekta, vozi-la ili zrakoplova. Osnovne komponente sustava su: specijalna Lance visokotlana mlaznica, elektrino vitlo za brzu navalu s polukrutom visokotlanom gumenom cijevi, pogonska jedinica (visokotlana klipna pumpa pogonjena benzinskim motorom), posuda za abrazivno sredstvo te spremnik vode. Ureaj je specifian po tome to posebno izvedena visokotlana mlaznica ima ugraen beini odai-

Mobilni visokotlani sustav za buenje/rezanje i gaenje PyroLance L1000 W-G

Slika 1. Buenje / rezanje zida Lance mlaznicom

Zlatko Posavec, dipl.ing.

struka i praksa


18

lja koji alje podatke upravljakoj jedinici za uklju-ivanje abrazivnog sredstva u mlaz visokotlane vode. Na taj nain je omogueno probijanje gotovo svih vrsta prepreka u kratkom vremenu. Penetraci-ja i rezanje ostvareni su sa specijalno formuliranim abrazivom (PyroShot) koji ne hra i siguran je za okoli. Ispravna kombinacija PyroShota se auto-matski pomijea s vodom pod visokim tlakom iz posude abraziva volumena 9 litara. Cijelu abrazivnu operaciju kontrolira jedinstveni sustav indukcije.

Kada je probijanje prepreke zavreno rukovatelj mlaznicom ukljuuje opciju na mlaznici na gaenje samo vodom pod visokim tlakom (vodenom ma-glom) te usmjeruje mlaznicu u toplinski sloj poara ime se postie maksimalno ohlaivanje kao i mak-simalna brzina gaenja.

Jedinine specifikacije PyroLance L 1000 W-G: Nazivni protok pumpe: 40 L/min Nazivni maksimalni pritisak pumpe:135 bara Nazivni pritisak i protok mlaznice: 95 bara pri

40 L/min Motor (snaga i tip): 25HP, benzinski

Briggs&Stratton Pumpa (proizvoa i model): Udor, GC-38/15-

GR Mjesto ugradnje: vatrogasno vozilo Vrsta goriva: bezolovni benzin Kapacitet spremnika goriva: 9 L Daljinska upravljanje: preko radiofrekvencije Ogranienje ulaznog tlaka vode: 0 bara iz spre-

mnika vode Vrsta sredstva za rezanje/buenje: koristiti samo

Pyroshot abrazivno sredstvo Promjer usnaca mlaznice: 2,29 mm Vrijeme rezanja/buenja (po spremniku abrazi-

va): oko 4 minute Dimenzije ureaja: 914 mm x 813 mm x 610 mm

Dimenzije i tlak visokotlane cijevi: l=45 m x d=19 mm, p= 215 bara

Teina sustava (praznog): 184 kg Teina mlaznice: 8 kg

Sustav PyroLance je optimiziran za buenje/re-zanje karoserija vozila, plovila i zrakoplova te gra-evinskog materijala na objektima. Pri radu na ka-roserijama moe buiti/rezati eljezo, kompozitni materijal, metal nastao ekstruzijskom obradom i e-lik razliite debljine. Rezati se moe ak i vieslojni kompozitni materijal kakav se nalazi u petoj gene-raciji zrakoplova. Tanji i jednostavniji kompozitni materijali mogu se rezati samo vodenim mlazom, bez uporabe abrazivnog sredstva. Time se smanju-ju mogua oteenja na osjetljivoj opremi i manje se oneiuje okoli. PyroLance sustav je sposoban probuiti veinu graevinskih materijala i izrezati krovne konstrukcije koje su obloene limom. Va-no je da se pri probijanju graevina cilja na najsla-bije toke konstrukcije, to se i podrazumijeva pri vatrogasnoj intervenciji. Time se skrauje vrijeme probijanja, a ujedno i tedi dragocjeno abrazivno sredstvo. Ovisno o vrsti i debljini materijala koji se bui/ree, Lance mlaznica moe raditi u statikom ili dinamikom modu. Kada elimo probuiti mate-rijal, mlaznicu drimo u statikom modu, a za reza-nje koristimo dinamiki mod. Graevinski materi-jali koji se mogu buiti/rezati PyroLance sustavom su slijedei: cigla, crijep i krovne ploe, armirani be-ton, betonski blok, meki elik, zrakoplovni aluminij, vieslojno staklo, guma, drvo, pleksiglas i dr. Ciglu se lagano moe probuiti koristei abrazivno sred-stvo. Rezanje cigle je takoer mogue rukujui mla-znicom u dinamikom modu, ali se ta opcija koristi samo kada je neophodna, odnosno kao zadnja op-cija. Buenje crijepa i krovnih ploa vri se takoer lagano i brzo, kao i cigle. Pri rezanju krovita radi

Slika 2. Komponente sustava PyroLance L 1000 W-G

1. spremnik vode, 2. spremnik antifriza,

3. elektrini ventil, 4. klipna pumpa s

motorom, 5. spremnik abrazivnog sredstva, 6. elektrini kuglasti ventili, 7. PyroLance pogonska jedinica,

8. upravljaka ploa, 9. visokotlana cijev i vitlo za brzu navalu s elektrinim nama-tanjem, 10. Lance

mlaznica, 11. beini odailja signala po-

gonskoj jedinici


struka i praksa 19

izrade otvora za ventilaciju udaljenost izmeu vrha mlaznice i materijala krovita ne smije biti vea od jednog metra. Armirani beton je prilino teak za buenje, naroito deblje konstrukcije. Maksimalna debljina konstrukcije ne bi smjela prelaziti 50 mm. Buenje vieslojnih betonskih blokova je mogue zbog unutarnjih razmaka slojeva koji omoguuju lake prodiranje abrazivnog mlaza. Debljina bloka je ograniena, poveanjem debljine znatno se pove-ava koliina abrazivnog sredstva. Meki elik se tee ree to je deblji, a maksimalna debljina je 25 mm. Buenje zrakoplovnog aluminija postie se lako, a mogua je uz uporabu samo vodenog mlaza. Ogra-nieno rezanje tanjih slojeva lima vri se pomou abrazivnog mlaza. Buenje vieslojnog stakla je lako i brzo, a maksimalna debljina stakla je 25 mm. Vi-eslojno staklo se moe i rezati upotrebom abraziv-nog mlaza i ogranieno je na tanje staklo. Guma se lagano bui u statikom modu rada, a rezanje moe biti ogranieno, to ovisi o debljini gume. Buenje drva je jednostavno, ali se moe zakomplicirati kod poroznih drva, jer to je drvo poroznije voda tee prodire. Pleksiglas se bui samo vodenim mlazom, dok je rezanje mogue samo abrazivnim mlazom. Vrijeme trajanja rada s abrazivnim mlazom pri jed-nom punjenju posude za abrazivno sredstvo volu-mena 9 litara je oko etiri minute. To vrijeme moe varirati ovisno o vrsti materijala koji je bui/ree. Ako je protok abraziva nezadovoljavajui, mogue ga je poveati ili smanjiti podeavanjem regulatora protoka okretanjem gumba za jednu etvrtina kru-ga. Gumb regulatora protoka pri radu s abrazivnim mlazom nikada ne smije biti otvoren manje od jed-nog i pol kruga od potpuno zatvorenog poloaja. Nakon zavretka rada s abrazivnim mlazom oba-vezno je potrebno isprati vodom kompletni sustav prije nego se on iskljui.

PyroLance je testiran i dokazano uinkovit te je pouzdan za iroke primjene. Takoer, opremljen je s mnogo sigurnosnih mjera s ciljem da osigura sigurnost operatera prilikom koritenja mlaznice u rasponu od 95 do 135 bara. Sustav se vrlo jed-nostavno instalira na bilo koji tip vatrogasnog vo-zila. Osim benzinskog motora, vatrogasni sustav

PyroLance moe biti izveden s dizelskim motorom odnosno PTO (power take-off) ureajem za prije-nos snage. Isto tako, sva tri tipa PyroLance sustava mogu se kombinirati sa sustavom PyroBlitz.

Rukovanje sustavomPyroLance sustavom smiju rukovati samo ospo-

sobljeni vatrogasci. Prije rada s PyroLance susta-vom, potrebno je pregledati sve sigurnosne zahtjeve propisane u priruniku za koritenje te upariti po-gonsku jedinicu s Lance mlaznicom. Prije puta-nja u pogon PyroLance sustava potrebno je izvriti slijedee korake: provjerava se operativno stanje pogonska jedinice; gumb za zaustavljanje u nudi okree se u smjeru kazaljke na satu i stavlja se na poziciju ON; provjerava se ispravnost spoja Lance mlaznice s visokotlanom cijevi, kao i ukljuiva-nje pogonske jedinice preko beinog odailjaa

1. sklop (nastavak usnaca) za rezanje, 2. podesiva drka za rukovanje, 3. sklopiva radio antena, 4. podesivi oslonac za rame, 5. sigurnosna poluga prekidaa za vodu, 6. preki-

da za vodu, 7. prekida za abrazivno sredstvo

Slika 3. Specijalna visokotlana pitolj Lance mlaznica

1. benzinski motor, 2. zatitna ploa, 3. spremnik goriva, 4. sigurnosni ventil, 5. mjerni ureaji, 6.

ukljuivanje ureaja, 7. specifikacijska ploica, 8. upravljaka ploa

Slika 4. Pogonska jedinica PyroLance L 1000 W-G

struka i praksa


20

na Lance mlaznici. Provjera odailjaa vri se pri-tiskom prekidaa na mlaznici. Prekida na mlaznici smije se stisnuti tek kada je cijev na vitlu dovoljno odmotana, a vitlo zakoeno. Nakon izvrenih pri-premnih radnji vatrogasac kod pogonske jedinice daje znak da je sustav spreman za rad te okree klju za startanje na pogonskoj jedinici.

Za rukovanje PyroLance sustavom potrebna su dva vatrogasca. Jedan vatrogasac rukuje pogon-skom jedinicom (visokotlanom klipnom pumpom pokretanu benzinskim motorom), a drugi vatroga-sac rukuje Lance mlaznicom. U pripravnom stanju mlaznica je spojena s visokotlanom cijevi na vitlu. Vatrogasac koji rukuje mlaznicom odmotava cijev na vitlu dok na doe do podruja djelovanja. Nakon toga e vatrogasac kod pogonske jedinice zakoiti vitlo s ciljem spreavanja pomicanja vitla tijekom akcije gaenja. Rukovatelj mlaznicom zatim vrsto prislanja oslonac mlaznice na rame i prislanja vrh mlaznice na zid koji treba probiti te se o izvrenoj radnji alje signal pogonskoj jedinici. Prije priti-skanja prekidaa mlaznice vatrogasac mora zauzeti vrsti stav. Za probijanje prepreke treba pritisnuti prekida za vodu i aktivirati prekida za abrazivno sredstvo. To e aktivirati pogonsku jedinicu koja e usmjeriti vodu pod visokim pritiskom i abrazivno sredstvo prema mlaznici. Vano je napomenuti da e trebati nekoliko sekundi da abrazivno sredstvo proputuje kroz cijev i pone zajedno s vodom pod visokim tlakom buiti/rezati ciljanu prepreku. Vri-jeme probijanje prepreke bit e to manje to mirnije drimo mlaznicu. Nakon to je ciljani objekt pro-bijen, potrebno je deaktivirati gumb za abrazivno sredstvo dok se istovremeno kontinuirano otputa prekida za vodu. Kada je ciljani objekt probijen vanjski raspreni mlaz se zaustavlja i vie se ne vidi. Koliina vode za gaenje moe varirati ovisno o ja-ini pritiska prekidaa na mlaznici, to ovisi o vr-sti i veliini poara kao i o veliini objekta. Odluka kada emo zaustaviti protok vode na mlaznici moe se bazirati na toplinskom oitavanju (npr. toplin-skom kamerom) ili na temelju iskustvene procjene. Potpuno otputanje prekidaa za vodu na mlaznici

prouzroiti e stavljanje pogonske jedinice u stanje mirovanja.

U sluaju da je dolo do prekida prijenosa signala izmeu Lance mlaznice i pogonske jedinice, pri-mjenjuje se postupak za rad u izvanrednom modu. Vatrogasci pri radu u izvanrednome modu moraju komunicirati verbalno. Radnje ukljuivanja pogon-ske jedinice i razmotavanja cijevi te dolaska do mje-sta intervencije i prislanjanja mlaznice na prepreku iste su kao i kod normalnog pokretanja uz napome-nu da se vatrogasci meusobno moraju vidjeti. Va-trogasci se verbalnom komunikacijom dogovaraju da ukljue sustav. Vatrogasac na pogonskoj jedinici istovremeno pritie i dri dva gumba (gumb vode za izvanredno stanje i gumb za premoenje) te na taj nain vodu pod visokim tlakom usmjeruje prema mlaznici. Dok dri oba gumba pritie i dri i gumb za protok abrazivnog sredstva u izvanrednoj situa-ciji. Nakon to je buenje/rezanje zavreno mlazni-ar obavjetava vatrogasca na pogonskoj jedinici da otpusti gumb za protok abrazivnog sredstva. Kada je gaenje vodenom maglom pod visokim tlakom zavreno, mlazniar ponovno obavjetava vatrogas-ca da otpusti ostala dva gumba kako bi se pogonska jedinica vratila u stanje mirovanja. Pogonska jedini-ca se iskljuuje pritiskom na gumb za zaustavljanje rada ureaja pri radu u izvanrednom modu. Okre-tanjem istog gumba pogonsku jedinica je ponovno spremna za rad. Vano je napomenuti da pri radu u izvanrednom modu abrazivno sredstvo protjee kroz sustav samo ako protjee i voda. Isto tako, oba gumba bit e u funkciji jedino ako je i gumb za pre-moivanje u funkciji.

OdravanjeOdravanje Pyrolance sustava dozvoljeno je samo

ovlatenim osobama koje su proitale i razumjele prirunik i upute o odravanju sustava. Naroitu pozornost potrebno je obratiti na sigurnosno po-glavlje u priruniku prije servisiranja pogonske je-dinice. Uz priruniku se nalaze i upute o odravanju Briggs&Stratton motora i Udor visokotlane klipne pumpe (vrsta i viskozitet ulja, pozicija i postupak punjenja ulja, postupak redovite kontrole kao i

1. gumb za protok vode pri radu u izvanrednom modu, 2. gumb za protok abrazivnog sredstva pri radu u izvan-rednom modu, 3.gumb za premoivanje pri radu u

izvanrednom modu, 4. gumb za zaustavljanje rada ure-

aja pri radu u izvanrednom modu, 5. klju za paljenje motora, 6. glavni prekida

Slika 5. Upravljaka ploa pogonske jedinice


struka i praksa 21

uklanjanja smetnji pri radu). Prije pokretanja mo-tora korisnik obavezno mora provjeriti koliinu ulja u motoru. Neispravno startanje motora bez ili s pre-malo ulja moe dovesti do kvara motora i nije po-kriveno PyroLance i Briggs&Stratton garancijom. Osim pogonske jedinice vrlo esto se mora odra-vati tj. servisirati i Lance mlaznica. Razlog tome su potroni dijelovi mlaznice, a naroito usnac mla-znice. Istroeni dijelovi se moraju zamijeniti, jer u suprotnom mlaznica nee dobro buiti/rezati niti e dati maksimalni protok. Ako se tlak smanji za vie od 20 bara izmeu tlaka na pumpi (tlak na pumpi je 135 bara) i tlaka na mlaznici, potrebno je zamije-niti mlaznicu. Baterije beinog odailjaa potreb-no je zamijeniti svakih est mjeseci ili kada postoje komunikacijski problemi izmeu Lance mlaznice i pogonske jedinice. Beini odailja koristi dvije litij-ionske AAA baterije. Neovlatena zamjena bilo kojeg dijela moe dovesti do velikog oteenja dije-lova sustava i prouzroiti ozbiljne tjelesne ozljede. Upotrebljavati se mogu samo originalni zamjenski dijelovi koji su dostavljeni ili dozvoljeni od strane PyroLancea. U tablici 1. nalaze se radnje koje je po-trebno izvriti u odreenom vremenskom periodu

prema preporuci proizvoaa.Tvrtka PyroLance, New Brighton, SAD jami

kupcu, osamnaest mjeseci od datuma proizvodnje ili dvanaest mjeseci od stavljanja u upotrebu, isprav-nost pri radu uz normalan rad i redoviti servis. Normalan rad i servis znai ne prelaziti maksimal-nu radnu brzinu, tlak i temperaturu te ne koristiti tipove tekuina i sredstva u sustavu (ulje, antifriz, abraziv) koja nisu propisana prirunikom. Navede-no jamstvo se ne odnosi ako se bilo koji dio susta-va neovlateno popravi ili zamijeni, ukljuujui i ugradnju komponenata za dobivanje zrane pjene. Jamstvo se takoer ne primjenjuje za bilo koju tetu na sustavu nastalu uslijed: mehanikih oteenja, oteenja prouzrokovanih hladnoom, oteenja nastala uslijed pogrene primjene, instalacije ili upotrebe te oekivane istroenosti pokretnih kom-ponenti sustava tijekom uobiajenog rada. Tvrtka PyroLance zadrava pravo da moe raditi promjene u dizajnu i druge promjene na dijelovima sustava s ciljem poboljanja karakteristika proizvoda bez obveze ugradnje tih noviteta na ve proizvedenim i eksploatiranim sustavima.

Radnje koje je potrebno izvritinakon svake

upotrebemjeseno

svaka 3 mjesecaili 100 h*

svakih 6 mjeseci

ili 200 h*

svake 3 godine ili 1500 h*

Provjeriti mlaznicu i usnac na habanje i zamjeniti ako je potrebno

x

Provjeriti razinu ulja motora i dodati ako je niska x

Provjeriti razinu ulja klipne pumpe i dodati ako je niska

x

Zamjeniti ulje motora i filter ulja x

Zamjeniti filter goriva motora x

Zamjeniti zrani filter motora x

Provjeriti filter vode x

Provjeriti bateriju odailjaa (smjetenu u Lance mlaznici)

x

Pregledati visokotlanu cijev na oteenja i pohaba-nost

x

Zamjena visokotlane cijevi x

* Ovisno o tome to prije nastupi Pogledati literaturu proizvoaa motora koja se nalazi u dodatku uputa za koritenje Pogledati literaturu proizvoaa pumpe koja se nalazi u dodatku za uputa za koritenje Ako je pronaeno bilo kakvo oteenja odmah zamijeniti

Tablica 1. Intervala odravanja sustava

struka i praksa


22

U Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Zagre-ba 14. listopada 2015. godine tvrtka Ma-girus GmbH iz Republike Njemake predstavila je nekoliko vatrogasnih vozila iz svog proizvodnog programa. Tom prilikom Magirus je, kao jedan od uglednih proizvoaa vatrogasnih vozila i centri-fugalnih vatrogasnih pumpi nazonima predstavio svoju prisutnost na podruju Republike Hrvatske. Naime, ovlateno zastupstvo Magirusa za Republi-ku Hrvatsku preuzela je tvrtka Vatropromet d.o.o. koja je u Hrvatskoj u podruju vatrogasne tehni-ke, ureaja i opreme prisutna ve dugi niz godina. Meu izloenim vatrogasnim vozilima najvea po-zornost svakako je posveena vozilu za spaavanje i rad na visinama, autoljestvi modelu M32L-AS. Magirus u svom proizvodnom programu vozila za spaavanje i rad na visinama tipa autoljestve kori-snicima nudi dvije osnovne vrste okretnih ljestvi. One su u pogledu zahtijeva koji se na njih postav-ljaju normativno ureene dvjema europskim nor-mama EN 14043 i EN 14044. Te norme odnose se na ureaje velikog dosega za upotrebu u vatroga-stvu i spasilakim slubama - okretne ljestve. Obje norme nacionalizirala su i prihvatila sva europska nacionalna tijela za normizaciju pa stoga i Hrvatski zavod za norme. Dakle jedinstvena kvaliteta Ma-girusovih okretnih ljestvi ogleda se u obje razliite vrste ljestvi. Potpuno automatske okretne ljestve sa kombiniranim gibanjem u potpunosti su sukladne sa odgovarajuom europskom normom EN 14043. Zahvaljujui prvenstveno moderno dizajniranom hidraulikom sustavu koji se zasniva na vrlo preci-znom oitavanju optereenja autoljestve, a isto tako i inteligentnima upravljakim i monitoring tehno-logijama ovakva tehnologija izrade okretne ljestve dozvoljava da njene razliite hidrauliki upravljane kretnje budu istovremeno provedene. Takve Magi-rusove okretne ljestve poput onih sa preklopnom ljestvom korisnicima su raspoloive u radnim visi-nama dosega od 27 m, 32 m, 39 m, 42 m, 55 m, 60 m i 68 m. Druga vrsta okretnih ljestvi su poluatomat-ske okretne ljestve sa sekvencijskim (slijednim) gi-banjem. Takve ljestve izrauju se sukladno sa odgo-varajuom europskom normom EN 14044. Ovakva tehnologija izrade autoljestvi omoguuje izvoenje razliitih hidraulikih slijednih gibanja. Zbog toga su ti modeli okretnih ljestvi prikladniji za jedno-stavnije zahtijeve kupaca. U tom pogledu Magirus svojim korisnicima nudi okretne autoljestve sa rad-nim visinama dosega od 27 m i 32 m. Maksimalnu sigurnost potpuno automatiziranih okretnih ljestvi tijekom njihova rada, Magirus je osigurao vlastitim razvijenim i dizajniranim kompjutorskim sustavom

za spreavanje destabilizacije ljestvi. Elektroniki sustav za kontrolu i upravljanje, ovisno o zahtije-vu naruitelja moe imati dodatnu mogunost sa programom za daljinski nadzor cijelog vozila. Pod time se podrazumijeva daljinska dijagnostika i sve servisne informacije. Dostupnost takvih podataka u svakom trenutku koritenja autoljestve proizvoau moe biti omoguena pomou tehnologije GPS-a ili SMS-a. Ovakva mogunost svakodnevne kontrole i nadziranja vozila njegovu korisniku zasigurno smanjuje ukupne trokove odravanja. Magirus je svojom dugogodinjom proizvodnjom autoljestvi razvio i znatno unaprijedio vlastiti takozvani VA-RIO sustav. On je namijenjen za izravnavanje vozila i prilagodljivo upravljanje teleskopskim stabilizato-rima vozila. Osim ovog VARIO sustava Magirus je takoer za svoje autoljestve razvio vlastiti kompju-terizirani sustav za smanjenje oscilacije teleskopske ljestve, (Magirus CS; Magirus Computer Stabilisati-on). Oba ova sustava pojasnit e se u tekstu.

Kao asija za autoljestvu Magirus model M32L-AS koristi se asija vlastite proizvodnje Iveco Magi-rus EuroCargo 160 E 30 4x2. Meutim proizvoa u tehnikoj dokumentaciji napominje da se osim asije vlastite proizvodnje, za modele ovih autoljestvi mogu koristiti i asije slinih karakteristika ostalih proizvo-aa. Snaga pogonskog motora navedene Magirus a-sije je 220 kW/299 HP, a razmak osovina iznosi 4 815 mm. Kabina koja je ugraena na asiju izraena je za smjetaj odjeljenja koje ine tri vatrogasca. Masa dvo-osovinske Magirusove asije iznosi priblino 15.000 kg ili 16.000 kg to ovisi o njenoj konstrukciji. U mo-delima autoljestvi M32L-AS Magirus je dizajnirao potpuno novu nadogradnju asije vozila. Osnovni materijal te nadogradnje je aluminij iz kojeg su izra-eni svi spremnici. U tim spremnicima smjetene su razne vatrogasne armature, ureaji za gaenje poara i spaavanje te ostala oprema vozila.

Na vanjskim rubovima nadogradnje asije po njenoj cijeloj duljini, po rubovima spremnika, a ta-koer i pored stepenica koje slue za uspinjanje na nadogradnju asije vozila ugraeno je LED osvjet-ljenje. Nain postavljanja tog LED osvjetljenja pri-kazan je na Slici 1. Ovo osvjetljenje odjeljenju vozila moe biti od velike koristi. Tako primjerice nou ili u raznim drugim uvjetima smanjene vidljivosti kao to je magla LED osvjetljenjem znatno se poveava vidno podruje prostora oko vozila. Zbog toga je vatrogascima mnogo lake kretanje u neposrednoj blizini vozila. Nadalje, u sluaju potrebe bilo koje opreme smjetene u spremnicima osvjetljenje omo-guuje njenu bolju preglednost i vidljivost u spre-mniku u kojem se ona nalazi.

VOZILO ZA SPAAVANJE I RAD NA VISINAMA AUTOLJESTVA MAGIRUS M32L-AS

Igor upani, dipl. ing. stroj.

zapovjednik smjene JVP Grada Zagreba


struka i praksa 23

Kako bi se tijekom rada sa autoljestvom mogla osigurati potrebna stabilnost vozila, na njenu asiju ugraen je sustav za stabilizaciju. Stabilizaciju vozi-la osiguravaju etiri neovisna hidrauliki upravlja-na teleskopska stabilizatora (podupiraa). Njima se upravlja runo na dva radna mjesta koja se nalaze na bonim stranjim dijelovima nadogradnje asije. Na zahtjev naruitelja softver vozila moe se pro-gramirati tako da je stabilizatorima sa lijeve i desne strane mogue upravljati samo sa jednog radnog mjesta bilo lijevog ili desnog ili oba, ali pojedina-no. U tom smislu govorimo o sustavu za upravljanje teleskopskim hidraulikim stabilizatorima. Pomo-u specijalno oblikovanog displeja i ruica koje se nalaze na dvjema stranjim stranama asije vozila, teleskopski hidrauliki stabilizatori mogu se po-stavljati u radni poloaj i vraati nazad u poetni poloaj. Dakle svako upravljako mjesto ini displej sa ruicom za upravljanje. Radno mjesto sa disple-jem i ruicom za upravljanje teleskopskim hidrau-likim stabilizatorima kao i teleskopski hidrauliki stabilizatori prikazani su na Slici 2. Ruica je ergo-nomski pogodno oblikovana te vrlo jednostavno i logino upravljiva. Zbog toga se njome moe vrlo lako, jednostavno i precizno vriti neovisno podea-vanje stabilizatora vozila. Kao to je u prvom dijelu tekstva ve bilo spomenuto, Magirus je za potrebe stabilizacije svojih vatrogasnih autoljestvi razvio vlastiti sustav za upravljanje i nadzor stabilizaci-je vozila, nazvan VARIO sustav. Taj sustav za sta-bilizaciju jedinstven je u odnosu na ostale sustave stabilizacije drugih proizvoaa autoljestvi. etiri

neovisno hidrauliki upravljana i kontrolirana sta-bilizatora asije vozila mogu biti postavljena u me-usobno razliitim izvlanim duljinama u rasponu od 2,4 m do 5,2 m.

Zahvaljujui samostalno upravljanim i nadzira-nim etiri hidraulika teleskopska stabilizatora, iz-vlana ljestva moe biti optimalno postavljena ne-ovisno o specifinoj situaciji i povrini podloge na koju se vozilo planira postaviti. Naime, ovi teleskop-ski stabilizatori mogu se u radni poloaj postavljati pojedinano ili svi istovremeno. Uz pretpostavku da sustavom za upravljanje hidraulikim teleskopskim stabilizatorima vozila upravljaju dva posluitelja autoljestve, stabilizatori bi se mogli istovremeno postavljati na lijevoj i desnoj strani. Na povrinama hidraulikih teleskopskih stabilizatora ugraeni su specijalni mikroprekidai. Oni dodatno pospjeuju stabilnost vozila jer su funkcionalno povezani sa e-tiri senzora smjetena na kotaima. Na taj nain su-stav za podupiranje i stabilizaciju vozila neprestano je u vezi sa sustavom za kontrolu optereenja kotaa asije. U svrhu postizanja optimalne stabilizacije vozila u velikom broju razliitih i nepredvidivih si-tuacija Magirus je na svojim modelima autoljestvi posebnu pozornost posvetio konstruiranju i dizaj-niranju upravo hidraulikih teleskopskih stabiliza-tora. Oni su naime izraeni na nain da se prilikom izvlaenja i postavljanja mogu prilagoditi gotovo svakoj situaciji. Pomak prilikom izvlaenja hidrau-likog teleskopskog stabilizatora vrlo je precizan i mali. Osim toga, svaki hidrauliki teleskopski sta-bilizator ima mogunost podeavanja u aksijalnom

Slika 1. asija vozila i nadogradnja sa LED osvjetljenjima

Slika 2. Izgled teleskopskih hidraulikih stabilizatora autoljestve sa njihovim radnim mjestom

struka i praksa


24

i vertikalnom smjeru. Te injenice stabilizatorima omoguuju da se mogu prilagoditi svakoj podlozi i nepredvidivoj prepreci. Tipian primjer problema prilikom pokuaja izvlaenja i postavljanja hidrau-likih teleskopskih stabilizatora moe biti ukoliko je autoljestva vrlo blizu nekog parkiranog vozila, Sli-ka 3. Meutim, uprkos tome upravo zbog njihova vrlo niskog radnog poloaja, Magirus autoljestve mogue je stabilizirati i postaviti ak i u takvim uvi-jetima. Analogno tome vatrogascima koji se kreu u neposrednoj blizini autoljestve bit e omogueno znatno lake i jednostavnije kretanje iznad postav-ljenih hidraulikih teleskopskih stabilizatora bez da ih moraju zaobilaziti ili nogom visoko prekoraivati iznad njih. Ove injenice u vatrogasnim interven-cijama ponekad mogu biti od velike koristi. Osim navedenog, Magirus VARIO hidrauliki sustav au-toljestvama osigurava mogunost prilagodbe vozila i njegova postavljanja pri postizanju radnih visina zahvaljujui sustavu za upravljanje u sluaju pro-klizavanja hidraulikih teleskopskih stabilizatora. Zbog toga se Magirus autoljestve mogu postavljati na povrine koje nisu tvrde i potpuno horizontal-ne ve neravne, kose i meke. Tako e se primjerice u sluaju da zbog odreenog podnog optereenja i mekanog tla hidrauliki teleskopski stabilizator po-inje propadati, on poeti izravnavati. Zbog te ka-rakteristike sustava za upravljanje i kontrolu hidra-ulikih teleskopskih stabilizatora odreena radnja na izvlanoj duljini autoljestve ipak se moe izvriti. Magirus sustav za stabilizaciju vozila za spaavanje i rad na visinama temelji se na injenici da stranja osovina autoljestve prilikom postavljanja hidrauli-kih teleskopskih stabilizatora uvijek ostaje na tlu. Bez obzira na oblik podloge tla. Ovakva stabilizacija asije vozila dozvoljava postizanje maksimalne sta-bilnosti vozila u uvjetima rada na kosinama. Tako je

primjerice Magirus autoljestvu mogue postaviti u radni poloaj ak i ukoliko je visinska razlika tla u iznosu do 740 mm. Prednosti Magirus VARIO su-stava za upravljanje i nadzor hidraulikih teleskop-skih stabilizatora prikazane su na Slici 3.

Nadogradnju asije vozila, pomou koje se postie osnovna namjena okretne izvlane ljestve uglavnom ine hidrauliki upravljan pogonsko-okretni meha-nizam sa sigurnosnim sustavom, izvlano-povratni ureaj ljestve, teleskopska izvlana ljestva i koara. Osim njih tu valja spomenuti i glavno upravljako mjesto koje se takoer nalazi na nadogradnji asije.

Rotacijski zupasti pogonsko-okretni mehanizam i uravnoteeno podvozje s nadogradnjom zajedno omoguuju automatsku nivelaciju tijekom rada. Time su tijekom okretanja izvlane ljestve pogon-sko-okretni mehanizam na kojem se nalazi glavno upravljako mjesto i spasilaka koara uvijek po-stavljeni u horizontalan poloaj. Ta horizontalna nivelacija mogua je kontinuirano tijekom rada po-gonsko-okretnog mehanizma u horizontalnom kutu od 360 sve do nagiba tla od 10 (to odgovara nagi-bu od 25 %) te isto tako pod horizontalnim nagibom do -17. Zbog takvih radnih karakteristika Magirus ljestva moe biti operativna i apsolutno sigurna ak i u nekim naoigled ekstremnim situacijama. Mo-gunosti nivelacije pogonsko-okretnog mehanizma autoljestve M32L-AS prikazane su na Slici 4.

Teleskopska izvlana ljestva sastoji se od etiri ljestvenika. Moderno je dizajnirana i izraena od finozrnatog elika visoke vrstoe. Najdonji nepo-mian ljestvenik ima najveu irinu bonih strana, a na njega su ugraena tri ua pomina ljestvenika. Bone strane svih ljestvenika reetkastog su oblika i meusobno su varenjem spojene sa prenicima. Kako bi se osigurala dugotrajna zatita od razlii-tih vremenskih utjecaja, okretna teleskopska lje-

Slika 3. Prednosti u postavljanju Magirus hidraulikih teleskopskih stabilizatora

Slika 4. Mogunosti nivelacije pogonsko-okretnog mehanizma autoljestve


struka i praksa 25

stva povrinski je zatiena protiv korozije. Prenici svakog pojedinanog ljestvenika u podruju gazita dodatno su presvueni gumenim materijalom kako bi se sprijeilo proklizavanje tijekom penjanja. Lje-stvenici su meusobno povezani sistemom kolotura i sajli. Ureaj za izvlaenje i sklapanje teleskopske ljestve zasniva se na hidrauliko mehanikom prin-cipu. Njegovu osnovu ini sajla namotana na vitlo. Vodilice izmeu svakog ljestvenika omoguuju nji-hovo lake izvlaenje i sklapanje. One su izraene od nehrajueg elika ime je sprijeena njihova koro-zija. Na taj nain postie se izvlaenje i uvlaenje te-leskopske ljestve. Ovaj specijalno konstruiran sklop od vie ljestvenika osigurava maksimalnu stabilnost u svom radu dok istovremeno zbog konstrukcijskih razloga ima malu masu. Ovakav nain izvlaenja i sklapanja teleskopske ljestve omoguuje veliku brzi-nu rada. Bone strane svakog pojedinanog ljestve-nika na svojim donjim dijelovima imaju graninike. Njima se prilikom sklapanja teleskopske ljestve, sva-ki pojedinaan ljestvenik zadrava u svom poet-nom poloaju. Na najgornjem ljestveniku ugraen je meta

sretan božić i nova 2016. godina!

Documents