srednjovjekovna filozofija

8/12/2019 Srednjovjekovna filozofija

1/9

FILOZOFIJASrednjovjekovna filozofija)

1. Opte karakteristike srednjeg vijeka:- Ideja o epohi srednjev vjeka potie iz vremena renesanse.

To je hiljadugodisnje razdoblje cije se trajanje odreujeizmeu 5 I 15 vijeka. Pod srednjovjekovnom filozofijompodrazumjeva se period trajanja filozofije u srednjem vijeku

ali se njen poetak simbolino vezuje za 529 godinu kada jeJustinijan zabranio rad filozofskih kola u Atini.

- itav srednji vijek je u potpuno u znaku hrianstva,odnosno Crkve I sve j proeto relogijom od obinog,

svakodnevnog ivota ljudi pa do svih institucija I svih oblikaduhovnog ivota ovjeka.- Srednjovjekovna filzofija formirala se u okviru hrianske

religije ali pod snanim uticajem antike filozofije u poetkuesto kao protivstav ali kasnije sve vise kao osnov zaizgradnju jedne nauke o religiji TeologijeHrianski teolozi iz dogmi, pokuavaju da izvedu, istumaeI jedno novo razumjevanje smisla ivota ovjeka, drugaiju

sliku kosmosa, toka vremena I istorije.Prema hrianskoj kosmologiji, svijet je nastao I nije vjean.Svijet je prolazan, I nestae u apokalipsi. Bog je stvoriosvijet ali je drugo od njega I izvan njega. On je apsolutni

tvorac I vladalac koji taj svijet stvara ex nihilo (creation ex

nihilostvaranje iz nitavila dok je za antiki nain


2/9

razmiljanja vailo naelo Ex nihilo nihil fit- iz niegane nastaje nita (ili nastaje nita).

- Zatvoreni u okvire dogma hrianski teolozi ih gotovo nikadne dovode u pitanje pa se filozofija svodi na komentarisanje,

tumaenje svetih spisa. Tako preovladava hermeneutika -metoda tumaenja I interpretiranja Teksta a ne otkrivanje,jer je istina ve otkrivena , objavljena samo je trebaprotumaiti. U takvom sklopu filozofija postaje slukinjateologije.

- U tekstove koju su bili predmet tumaenja spadali su Biblija,spisi svetih otaca (patristika), I Aristotelovi spisi. Aristotela

su u srednjem vijeku zvali I Filozof.

Platon je, bio poznat kao pisac svega nekoliko filozofskih

dijaloga. Glavna Platonova djela postala su poznata I

prevedena na latinski jezik tek u period renesanse.

2. Skolastika:Zapadno hrianska srednjovjekovna misao(spoj filozofije iteologije) naziva se obino Skolastika.

Najee se skolastika dijeli na tri razdoblja:

1.Ranu skolastiku (od 9. do 12. vijeka)2.Srednju skolastiku (od 12 do 13 vijeka)3.

Poznu skolastiku (od 13 vijeka pa do renesanse)

Period od 5 do 9 vijeka se moe oznaiti kao predskolastikiperiod


3/9

3. Problem odnosa vjere i razuma:Jedan od centralnih problema od nastanka hriansta

jeste problem odnosa vjere i razuma koji je prenjet i naskolastiku filozofiju. Ovaj problem se dalje moe razvijatikao problem odnosa religije i nauke, teologije i filozofije,

autoriteta svetog pisma Biblije o autoriteta ljudskograzuma. Re je u osnovi o dva izvora saznanja:

Razumje prirodno svjetlo (po Tomi Akvinskom) kojem

ovjek shvata, sagledava, razume, poima osvjetljava

svijet oko sebe filozof se slui prirodnim svjetlom svograzuma kako bi saznao istinu o sebi i svijetu.

Vjeraje izvor jednog drugog oblika saznanja, i to kako

vjera u ono to nam se otkriva, objavljuje kroz svetespise, tako i vjera u ono to nam se otkriva uunutranjem religiskom iskustvu kroz koje nam seobjavljuje jedna druga religiozna istina koju ne

moemo pojmiti razumom ili je postaviti pod kriterijume ipravila logikog miljenja.

Anselm Kenterberijski smatra da se mora najpre

vjerovati i vjerom doi do razuma a ne obratno.


4/9

4. Problem univerzalija:"Problem univerzalija"je pitanje da li univerzalije realno

postoje ili ne. Problem univerzalija postavio je prvi Porfirije usvojem komentaru Aristotelovih kategorija. Postoje dva pravcakoji su pokuali odgovoriti na ovo pitanje:

Realizamtvrdi da opipojmovirealno postoje Nominalizamtvrdi da stvarno postoje samo pojedinane

stvari, a da su opi pojmovi samo imena (nomina)

Realizam: Rije je o problemuontolokogstatusaopihpojmova (ideja), odnosno vrsta i rodova: postoje li opipojmovi, kao "konj", "trokut", "dobro" i sl. realno ili, sami po sebi,

izvan pojedinanih stvari? Ako postoje, jesu li tjelesni ili netjelesni

Nominalizam: U filozofiji, jedan od dvaju glavnih smjerova

skolastike filozofije po kojem nisu primarne ope ideje, nego

samo pojedinane stvari. Ope ideje postoje samo poslijestvari kao imena koja su isti jezini izrazi.

5. Toma Akvinski Dokazivanje Boga:Toma odbacuje ontoloki dokaz i umjesto njega smatra dase Bog moe dokazati jedino a pasterioriiz iskustva, jerljudska mo saznanja nije tako savrena da bismo izegzistencije Boga mogli saznati njegovu sutinu.Tako Toma izvodi 5 dokaza o postojanju Boga :
http://bs.wikipedia.org/wiki/Realizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Realizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Pojamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Nominalizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ontologijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ontologijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Pojamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Pojamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ontologijahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Nominalizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Pojamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Realizam


5/9

1.Kosmolokidokaz ili dokaz iz kretanja sve to sekree, kree se jer je pokrenuto neim, tako i prirodapretpostavlja prvog a nepokretnog pokretaa, tj. Boga-nepokretnog pokretaa

2.Dokaz o prvom uzroku lanac uroka (sve mora imatisvoj uzrok ali ne moemo tako ii u beskonanost) uprirodi ukazuje na uzor svih uzroka - a to je Bog

prauzrok

3.Dokaz o nunosti i sluajnostisva bia kojasreemo su sluajna, kontigentna ali ona svoj osnov

moraju imati u neem to je samo nuno bie - Bogu

4.Dokaz iz stepena savrenstva biapoto se svekonane stvari razlikuju jedna od druge po stepenusvog savrenstva, mora postojati i jedno krajnjepotpuno savrenstvo koje je ujedno i mjerasavrenstva Bogapsolutno savrenstvo

5.Teoloki dokaz ili dokaz iz svrhovitosti itavapriroda ukazuje na svrhovitost postojanja stvari Bogakao najviu svrshu

6.Tomino uenje o svrsi ljudskog ivota:


6/9

7.Patristika:Je razdoblje koje je trajalo od oko 2 pa do 7 vijeka. To

su svestenici (patresi) koji su se trudili da hrianskouenje izgrade uz pomo antike filozofije i da gaodbrane od paganstva. Najistaknutiji predstavnik

hrianske filozofije u antici je Sveti Augustin. Njegovodjelo predstavlja jedno od glavnih izvora

srednjovjekovne filozofije.

8.Augustinska koncepcija filozofije istorije:9.Nikolo Makijaveli

Makijaveli je politiki filozof iz doba renesanse ija seuenja u dananje vrijeme popularno oznaena kaomakijavelizam.Poznat po zastupanju strogih i okrutnih politikih ideja,Makijaveliju se pripisuje reenica: Cilj opravdavasredstvoiaoko je on u ovom obliku nije definisao ni ujednom svom djelu. On kae:Treba napomenuti da se ljudi moraju ili pridobiti iliunititi jer se svete za maleuvrede dok za velike nemogu; stoga nasilje treba sprovoditi tako da se ne

mora bojati osvetePriroda ovjeka je nepostojana: lako ih je ubediti uneto ali je teto odrati ih u tom ubeenju. Zato jepotrebno biti tako spreman, da kada prestanu da

vjeruju, silom natjeraju da vjeruju


7/9

Makijavelijeva zasluga se esto vidi u tome to je onopisao politiku kakva je ona realno. Time se Makijaveli

izvinjava zbog pomenutog loeg naela koje jepreporuio u politici, jer je, makar, opisao ono to serealno eava, a to su anravno zloini, intrige, surovostii neverstva. Smisao Makijavelijeve politike filozofijeprati opti smisao renesanse koja prestavlja okretanjeovjekovog duha od iskljuive preokupiranosti onimsvjetom ka ovom svjetu, ka stvarima koje sedeavaju u ovom ivotu na zemlji. On je jednostavnoustvrdio d avladari treba da se bave realnou svojihzemalja, njihovom odbranom, poretkom, blagostanjem,

a da ne treba da se okrenu onom svetu i svoje vrijeme

posvete zadobijanju nebeskog carstva. Jer na njihekaju realni problemi. Loe je ako njihova republikanestane u nekom ratu bilo graanskom, bilo pod nekimstranim, dok su oni okrenuti onom svjetu i ispunjavaju

svoje dunosti ka tom svjetu. Za politiku su potrebnanova znanja, racionalna i ovozemaljska.

10. Pohvala Ludosti Erazmo RoterdamskiErazmoRoterdamski nizozemskijehumanist,knjievnik,filologifilozof.S dvadeset i pet godina postao jesveeniki stupio

uaugustinski red, no ini se da nikad nije djelovao kao sveenik(a redovnike je napadao u svim svojim kritikama

malverzacijaCrkve). Po svom knjievno-znanstvenom radu iivotnom stavu, Erazmo je najsvjetlija i najznaajnijalinosthumanizma.On njeguje sve knjievne forme od poezije doznanstvenog traktata. Njegova izdanjaAristotela,Novog zavjeta,
http://hr.wikipedia.org/wiki/Nizozemskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Humanizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Knji%C5%BEevnosthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Knji%C5%BEevnosthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Filologijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Filozofijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sve%C4%87enikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sve%C4%87enikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Augustinski_heremitihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Crkvahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Humanizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Humanizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Aristotelhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Novi_zavjethttp://hr.wikipedia.org/wiki/Novi_zavjethttp://hr.wikipedia.org/wiki/Aristotelhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Humanizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Crkvahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Augustinski_heremitihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sve%C4%87enikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Filozofijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Filologijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Knji%C5%BEevnosthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Humanizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Nizozemska


8/9

Jeronima, Augustina, Ambrozija itd. fundamentalna su djela

europskefilologijei tekstovne kritike.

"Pohvala ludosti" djelo je u kome veliki mislitelj na duhovit nain

ironizira ogranienja vlastitog vremena, ograujui se istodobnood Luteranskih krajnosti, zbog ega mu je i sam Luter kasnijetoliko zamjerao.

11. Tomazo Kampela mistika brojeva imetafizicki principi u Gradu sunca

Kampanela je kao duhovnik dominikanac obiljeje renesansnogdoba, italijanski filozof, teolog, astrlog i pjesnik koji je zbog

optube da iri jeretiku nauku, osuen na doivotni zatvor. Bioje zastupnik utopiske filozofije. Bio je filozof prirode, ali se bavio i

sovijalno-politikim problemima. U zatvoru je proveo 27 godina, aosloboen je nakon intervencije pape Urbana VIII. Svoj idealdrave je opisao u djelu Grad Sunca , koje je postalo udbenik

utopijske filozofije. Kao dijete bio je oaran prirodom, a lienmogunosti da ide u kolu, kriom je sluao uitelja ispod prozorajedne kole. Oarani svetenik koji ga je jednom prilikomzatekao, nagovorio je njegove roditelje da ga poalju da gapoanju u manastir i tako postaje Dominikanac Tomazo. Ako jeBog stvorio ljude po svom obliju onda on nije ni muko ni enskoili je u stvari i muko i ensko; onda je Bog hermafrodit. U tomsluaju bi njegov prvoroeni sin, kako je to jednom prilikomrekao kampanela, kao i sva ostala njegova djeca, da bi zadraliporodini karakter, morali biti isto to nije sluaj. Ko Bog zaistapostoji onda je on zapravo Ono ili Oni, i vie je neka vrstasamosvjesne energije nego li to je neko ivo bie, i to ivo biesa polnim karakteristikama. Ono je stvoritelj svih svjetova.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Filologijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Filologija


9/9

Posljednjih pet godina proivio je voljen i uvaavan u Parizu,gdje je predavao na Sorboni i doekao kako mu izlaze knjige.Preminuo je 1639 godine. Kritikovao je makijavelistiko uenje opolitici i rekao. Neetiki je da sve etiko iskljui iz politikog

ivota. Kampanela ita nebrojene knjige, ali vie cijeni ivot iprirodu, kae: Filozofirati znai itati knjigu koju je stvorio Bog.On tvrdi da sve stvari imaju duu i komuniciraju meusobno panpsihizam ( uenje po kojem sve to postoji ima duu, sve jeoduhovljeno).

12.

Tomas Mor odnos privatnogvlasnitva prema privatnom vlasnitvu u

Utopiji

Tomas Mor je jedan od najveih predstavnikaengleskog humanizma i bez sumnje najvei utopijskisocijalista sve do 20 vijeka. Jedno od najznaajnijihdijela ovog pisca jeste svakako Utopija .

srednjovjekovna filozofija

Documents