Srednjoegipatski jezik i pismo

Kristina Šekrst

8. predavanje (9. svibnja 2018.)

Ponavljanje

Infinitiv

• u hrv. oblici na -ti, npr. čitati, gledati,

pjevati

• u egipatskome infinitiv je uglavnom jednak

glagolskome korijenu

• geminacije ostaju, a slabe glagolske

klase dobivaju sufiks -t i gube slab glas

– npr. "činjenje", "činiti" od iri kao irt

– npr. "rađanje", "roditi" od msi kao mst

3

Pseudoverbalne konstrukcije

• konstrukcije prijedlog + infinitiv– teže što bliže subjektu, a nakon njih ide sve ostalo po redu

– ako subjekt nije imenica nego zamjenica, izrazit ćemo ga obično tako da na česticu iw dodamo sufiksnu zamjenicu

• r + infinitiv– futursko značenje ili značenje namjere

– primijetimo kako je oblik nepromjenjiv, porijeklom je ipak prijedložna fraza!

– npr. iw.i r sDm = "slušat ću"

– npr. zA.t r sDm mw.t = "kći će slušati majku"

– npr. sn.t wr.t r mrt sn nDs = "velika sestra voljet će maloga brata"

• mrt jer slabi glagoli dobivaju sufiks -t u infinitivu (glagol mri)

4

Pseudoverbalne konstrukcije

• Hr + infinitiv

– progresiv, označava radnju u tijeku, radnju

istodobno s nekom drugom radnjom

– npr. kao da imamo "učio je pjevajući" ili pak

"dok je trčao, slušao je glazbu"

• m + infinitiv

– progresiv, češće u budućemu značenju

5

Egipatski prezent

• premda se perfektivni i imperfektivni oblici

razlikuju, najčešće ćemo susretati ili

gubljenje geminate (npr. wn.f umjesto

wnn.f) ili slaboga glasa (gotovo kao

pravilo, npr. mr.f umjesto mri.f)

• dakle, kad tvorimo prezent, gubimo

slabe glasove i gubimo geminaciju!

6

Konjunktiv

• naoko jednak prezentu (nekoć vokalska

razlika)

– prepoznajemo po kontekstu!

• međutim, nikad neće dolaziti nakon

čestice iw koja obično označava

činjenično ili stvarno stanje

• upotreba: kao hrvatski futur ili kondicional

(trčat ću, ja bih trčao)

7

Perfekt

• sufiks n na korijen, forma sDm.f– sDm.n.f = "slušao je"

• geminacije ostaju, a slabi glagoli gube

slabi glas

– npr. mAA.n.f = "vidio je" (mAA)

– npr. ir.n.i = "učinio sam" (iri)

8

Negacije: sažetak

• dakle, nn uvijek znači budućnost

• ny + prezent = perfekatsko značenje

• ny + perfekt = prezentsko značenje

– samo upotrijebimo oblik suprotan od onoga

koji bismo očekivali ☺

9

Pitanja

• čestice in ili in iw– ispred glagola, tj. na početku rečenice

• npr. in (iw) sDm.k = "slušaš li?"

• npr. in iw sDm.n.k mw.t = "jesi li slušao

majku?"

10

Glavni brojevi

• npr. 2

• npr. 11

• npr. 24

• npr 1222

11

Gramatika

Sufiksne konjugacije

• sDm.in.f– prošla radnja koja je rezultat neke druge

radnje u prošlosti

– npr. kao perfekt spram pluskvamperfekta u

hrvatskome

– prevodimo perfektom – radnja prije neke

druge radnje

13

Sufiksne konjugacije

• sDm.xr.f– označava nužnu radnju

– "treba", "mora" + glagol

– kao gerundiv u jezicima, npr. lat. sa sufiksom -nd-,

usp. npr. agenda = "što treba dodati", referendum =

"što treba provesti", amanda = "koju treba voljeti" itd.

– bezvremensko, može se odnositi na bilo koje vrijeme

– npr. "moraš skupit sve", inq = "skupiti"

• inq.xr.k nb

14

Sufiksne konjugacije

• sDm.kA.f– piše se, kao i prethodne konjugacije, sa

zasebnim fonogramima, a ne dvoslovom kA

– buduća radnja kao posljedica

• usp. odnos futura prvoga i drugoga u hrvatskome

(npr. reći ću ti kad budeš došao)

– prevodimo futurom – radnja nakon neke

druge radnje

15

Priča o brodolomcu

Priča o brodolomcu

• prva osoba priča visokomu dužnosniku svoju priču, no dužnosnik ga prekida i priča o svojemu brodolomu

• priča o brodolomcu govori kako je završio na otoku, gdje je našao sklonište i hranu

• ondje je prinosio žrtvu bogovima i susreo golemu zmiju koja ga je pitala kako je došao na otok te odgovara kao je poslan od kralja

• zmija mu govori da se ne boji i da će se vratiti doma te mu priča svoju priču, kako je bio na otoku, ali da je zvijezda pala i spalila mu obitelj

• zmija savjetuje mornaru da bude hrabar i da će se sigurno vratiti kući

• mornar obećaje ispričati kralju o zmijinoj moći i da će joj poslati brojne darove, no zmija se nasmije i odgovara da on nije bogat, ali da je zmija sama gospodar Punta i da kad mornar ode s otoka, otok će postati vodom

• brod stiže k otoku, a zmija traži od mornara da proširi dobar glas o njoj te mu daje brojne darove

• mornar dolazi kući i daje kralju darove, a kralj ga učini svojim služiteljem.

17

Prije teksta: kasnoegipatski jezik

• u fonologiji su česte depalatalizacije

– T postaje t

– D postaje d

– često se miješaju s i z

18

Dd.in Smsw iqr

• Smsw = "poslanik" (Smsi = "slijediti")

• iqr = "odličan", "izvrstan"

• suf. konj. – subjekt – atribut

• = "Govorio je odličan poslanik."

19

• wd3-ib = "biti zadovoljan"

• H3ty-ˤ = "princ", "vladar", shvatiti vokativno!

• m – čestica, "gle", ne prevodimo

• pH = "stići"

• hnw = "dom", "kuća"

• pz. (konj.) 2. sg. – vokativ – čestica – pf. 1. pl. –prilog

• "Neka si zadovoljan, o prinče, stigli smo kući."

wDA-ib.k HAty-a m.k pH.n.n Xnw

20

Pasiv

• nad subjektom se vrši radnja

• sufiks w kao ili na korijen koji se obično zapravo izostavlja kao slabi glas– npr. "knjiga je čitana" (Sdi = "čitati")

– Sdw mDA.t , odnosno Sd mDAt

• s obzirom na to da često izgleda kao običan glagolski korijen, najbolje ćemo prepoznavati po tome što će se najčešće rabiti uz predmete koji obično ne izvršavaju radnje

• odnosno bacati – kocka shvatit ćemo kao "kocka je bačena", a ne "kocka baca"

21

Pasiv

• pomoću izvorno neodređene zamjenice twnastaje poseban sufiks za pasiv

• u srednjoegipatskome samo na perfekt,

npr. sDm.n.tw = "slušan"

• u kasnoegipatskome može direktno na

korijen, npr. sDm.tw = "slušan"

• češći i važniji pasiv

22

Szp xrpw Hw mnit

• Szp = "uzeti", "postaviti"

• xrpw = "jarbol", "štap", "malj"

• Hw = "privezati"

• mnit = "sidrište", "bitva"

• pasiv – subjekt; pasiv – subjekt

• "Jarbol je postavljen, sidrište je privezano."

23

Stativ

• stanje u kojemu je subjekt bio, jest ili će biti

• poslije počinje označavati rezultat izvršene

radnje

– kad je glagol prijelazan, pokazuje rezultat radnje koja

je izvršena na subjektu

• npr. kocka je bačena, kruh je pojeden

– kad je glagol neprijelazan, pokazuje rezultat radnje

koju je subjekt izvršavao

• npr. sunce je izašlo, on je nestao

• obično prevodimo pasivom ili perfektom

24

Stativ: specijalni sufiksi

• jednina:

– 1. -k, -kw, -ky

– 2. -t, -tw, -ty

– 3. m. -w, -ø

– 3. f. -t, -tw, -ty

25

Stativ: specijalni sufiksi

• množina

– 1. -wyn

– 2. -tywny• nije ista ptica kao u fonogramu A ↑

– 3. -wy

26

Stativ

• glagolska forma koju ćemo najlakše prepoznati

po tome što subjekt stoji prije stativa, ne

obratno!

– konstrukcija subjekt-stativ

• subjektu najčešće prethodi neka čestica

• stativ nije vremenski obilježen!

• stativ uvijek ima izražen i subjekt i lice – za

razliku od forme sDm.f, gdje ne trebamo dodati

sufiksnu zamjenicu ako je subjekt izrečen

27

HAt.t rdi.ty Hr tA

• H3t.t = "uže"

• rdi = "baciti"

• subjekt – stativ 3. sg. – prijedložna fraza

• "Uže je bačeno na zemlju."

28

rdi Hknw nTr dwA

• rdi = "dati"

• Hknw = "hvala", "slava"

• dwA = "hvaliti", "slaviti"

• pasiv – subjekt; subjekt – stativ

• "Hvala je dana, bog je slavljen."

29

z nb Hr Hpt snnw-f

• Hpt = "grliti"

• snnw = "sudrug"

– nije dualna oznaka u riječi nego determinativ

– doslovno "drugi"

• subjekt – atribut – pseudoverbalni

progresiv – objekt (posv. 3. sg. m.)

• "Svaki čovjek grli svojega sudruga."

30

izw.t-n ii.ty aD.ty nn nhw n mSa-n

• izw.t = "posada"

• ii = "vratiti se"

• aD = "biti siguran"

• nhw = "gubitak"

• mSa = "ekspedicija"

• nn uz imenicu = "bez"

• subjekt (posv. 1. pl.) – stativ – stativ/pridjev – neg. "bez" i prijedložna fraza – dativ/genitiv (pos. 1. pl.)

• "Naša posada vratila se i sigurna je bez gubitka za našu ekspediciju."

31

pH.n.n pHwy W3w3.t sn.n.n %nmw.t

• pH = "dostići"

• pHwy = "kraj"– lažni dual? ili pravi – obje strane, sj. i juž.?

• WAwA.t = Wawat, iza Nubije u Egiptu

• ¤nmw.t = Senmut, grad Biga– sjetimo se kako su gradovi ženskoga roda obično (usp. niw.t)

• sni = "proći"

• perfekt 1. pl. – objekt + genitiv (status constructus); perfekt 1. pl. - objekt

• "Dostigli smo kraj Wawata i prošli smo Bigu."

32

m.k rf.n ii.n m Htp

• m.k = čestica, "gle"

• rf.n = čestica + suf. zamjenica ("mi", 1. pl.)

• čestice obično ne prevodimo!

• ii = "vratiti se"

• Htp = "mir"

• čestica – čestica 1. pl. –1. pl. – prijedložna fraza

• "Vratili smo se u miru/sigurno."

33

tA-n pH.n sw

• pH = "dostići"

• subjekt: predikat – obj. zamjenica

• "Zemlja naša: dostigli smo je."

34

Imperativ

• znači zapovijed ili zabranu

• jednak korijenu

– slabe glagolske klase gube slabi glas

• npr. sDm = "slušaj!"

• ali npr. pr = "idi!" (od pri)

35

Nepravilni imperativi

• rdi = "dati"

– imperativ: imi = "daj(te)"

• ii = "doći", "ići"

– imperativ: mi = "dođi(te)"

• Sm(i) = "ići", "hodati"

– imperativ: iz = "idi(te)"

• iTi = "uzeti"

• imperativ: m = "uzmi(te)"

36

Imperativ

• negacija m– npr. "ne slušaj(te)" kao m sDm

• imperativ 3. lica

– u hrv. "neka...", npr. "neka sluša"

– u egip. pomoću imperativa glagola "dati" (rdi) – imi + sDm.f

• npr. imi sDm.f = "neka sluša"

• npr. imi sDm.sn = "neka slušaju"

37

Vježbe

1. Ne dirajte mi ravnicu.

2. Neka mi ne svane.

3. Mala, dođi u moju sobu.

4. Majko stara, slušaj pjesmu sina

svog.

• dmi = "dirati"

• tA.w = "ravnica"

• HD = "svanuti"

• a.t = "soba"

• imp. mi

• iAw = "star"

• Hz.t = "pjesma"

1. m dmi(.Tn) n.i tA.w

2. imi m HD n.i

3. nds.t, mi r a.t-i

4. mw.t iAw.t, sDm Hz.t ny.t zA-T

38

Negacija infinitiva

• negativni komplement

– oblikom glagola tm = "ne uspjeti", "ne biti", "ne

činiti"

• npr. "ne slušati" ili "neslušanje" izrazilo bi

se kao tm sDm

• npr. "ne voljeti" kao tm mrt (od mri)

39

sDm r.k n.i HAty-a ink Sw HAw

• r.k = prijedlog + suf. zamjenica = "s obzirom na tebe", ne prevodimo

• HAty-a = "princ", "vladar"; shvatiti vokativno

• Sw = "slobodan", "bez čega"

• HAw = "pretjerivanje"

• imperativ + dat. objekt (1. sg.) + vokativ + subjekt – predikat (imenski) – priložna fraza

• "Slušaj me, o vladaru, ja sam slobodan od pretjerivanja."

40

ia tw imi mw Hr Dba.w-k ix wSb.k

• ia = "oprati"

• tw = Tw (kasnoegipatska depalatalizacija, obj.)

• imi = "stavi"; nepravilni imperativ od rdi• Dba = "prst"

• ix = "onda"

• wSb = "odgovoriti", "reći"

• imperativ – objekt (2. sg. m.), imperativ – objekt + prijedložna fraza (posv. 2. sg.) – imperativ

• "Operi se, stavi vodu na svoje prste, ondaodgovaraj."

41

wSd.t(w).k mdw.k n nswib-k m a-k

• wSd = "osloviti"

• mdw = "govoriti"

• nsw = "kralj

• a = "ruka"

• metaforički ib-k m.a-k = "iskreno", "racionalno"

• shvatiti relativno/vremenski prva dva glagola: kad... onda...

• pasiv (2. sg.) – imperativ/prezent (2. sg.) – dativna fraza – prijedložna/priložna fraza

• "Kad si oslovljen, odgovaraj kralju iskreno (sa srcem u svojoj ruci)."

42

wSb.k nn niti.t

• wSb = "odgovoriti"

• niti.t = "zastajkivanje"

• negacija uz imenicu = "bez"

• prezent (2. sg.) – prijedložna fraza

• "Odgovaraj bez zastajkivanja."

43

iw r n z nHm.f sw

• nHm = "spasiti"

• r = "govor", "jezik"

• čestica – subjekt – genitivna veza: prezent

(3. sg.) – objekt (3. sg. m.)

• "Govor/jezik čovjeka – spašava ga."

44

iw mdw-f di.f TAm n.f Hr

• mdw = "govor"

• di = "dati"

• fraza TAm Hr = "zadovoljstvo"

– TAm = "veo", Hr = "lice"

• subjekt (posv. 3. sg.) – predikat (pz 3. sg.)

– objekt

• "Govor njegov – daje mu zadovoljstvo."

45

ir.k m xr.t ib-k

• ir = "činiti"

• m xr.t ib = "s brigom srca" = "kako želiš"

– xr.t = "stanje", "preokupacija"

• predikat (prezent 2. sg.) – prijedložna

fraza

• "Čini kako želiš."

46

Sažetak gramatike

• sufiksne konjugacije– sDm.in.f – pretprošla radnja

– sDm.xr.f – nužna radnja

– sDm.kA.f – predbuduća radnja

• stativ– osim po atipičnim sufiksima, prepoznajemo ga beziznimno po tome

što subjekt stativa stoji ispred glagola

– odmak od kanonskoga reda riječi

• imperativ– jednak korijenu, specijalni imperativi kao od rdi – imi– negira se sa m

• pasiv– sufiks w na korijen ili sufiks .tw (češće)

• infinitiv se negira sa tm

47

Analiza zadaće

1. Prevedite rečenice s perfektom i futurom. Za

futur iskoristite pseudoverbal r + infinitiv.

1. Napisat ću ti dvije knjige.

Sve sam znao.

2. Svećenici su štovali naše

bogove u hramu. Mislit ću

na njezino srce cijeli

život.

3. Dva su psa ubila mačku

u pustinji. Naše mačke

pojest će ih.

4. Rodili smo se u našemu

lijepome Egiptu.

5. On će doći u naš veliki

grad. Voljet ćemo mačke.

1. iw.i r zS n.k mDA.ty. rx.n.i nb

2. dwA.n wab.w nTr.w-n m Hw.t-nTr. iw.i r ib r ib-s anx nb.

3. Xdb.n Tzm.wy miw m dSr.t. miw.w-n r wnm sn.

4. ms.n.n m km.t-n nfr.t

5. iw.f r it r niw.t-n wr.t. iw.n r mrt miw.w

49

2. Prevedite negativne i upitne rečenice.

Pseudoverbali, future, kao i konjunktiv (koji

pišete kao običan prezent), negiraju se sa nn.

1. Bogovi nisu čuli ljude

u hramu.

2. Jesi li napisao

knjigu? Ne čitam je.

3. Neću živjeti u Egiptu

sav život.

4. Ne volim svojega

gospodara.

5. Voliš li me? Nisam ti

pjevao!

1. ny sDm nTr.w n rmT m Hw.t-nTr

2. in zS.n.k mDA.t? ny Sd.n.i sy.

3. nn iw.i r anx (nn anx.i) m km.t anx nb

4. ny mr.n.i nb-i

5. in mr.T wi? ny Hz.i n.T

50

4. Prevedite! Kondicionale prevedite

prezentom, a future pseudoverbalom.

1. Vratit ću se, tu je moj

dom, moje sunce, moje

nebo.

2. Dva put san umra za

njom.

3. Samo ću ostati bez pola

svog života, bez pol

srca svojega.

4. Sve sam suze isplako

noću zbog tebe.

5. Nije htjela moje pjesme,

moju ljubav, moja djela.

1. iw.i r it, pr-i ra-i p.t-i dy

2. mt.n.i r.s zp 2

3. iw.i r smn nn gs (ny) anx-i nn gs (ny) ib-i kA

4. sbH.n.i rmwt nb m DAw Hr.T

5. ny mr.s Hz.wt-i, mr.t-i, ir.wt-i51

Zadaća

1. Gramatičke vježbe: prevedite rečenice s pasivom, imperativom i

stativom. Koristite se rječnikom glagola i rječnikom uz zadaće.

Posebno je naznačeno, s obzirom na različite mogućnosti

prijevoda, kad se želi da se provježba stativ. Pazite na negacije!

1. Daj mi pet!

2. Maslina je neobrana.

3. Pričaj mi o ljubavi.

4. Tata, kupi mi auto.

5. Ne pitaj me noćas ništa.

6. Srušilo se (stativ) sve.

7. Kad je voljena, žena zna.

• Ddtw = "maslina"

• pasiv se negira sa ny ispred njega

• stp = "brati"

• "o" kao m

• "ljubav" kao infinitiv od mri

• auto kao "kočija" wrry.t

• ini = "kupiti"

• Sni = "pitati"

• "noćas" = "ova noć", grH = "noć"

• "ništa" kao "sve"

• HD = "srušiti se"

• xtf = "kad", na početku rečenice

53

2. Prevedite fragment Priče o brodolomcu. Odijelite riječi u

hijeroglifskome tekstu, gramatički analizirajte i prevedite.

• tekst počinje u trenutku kad zmija razgovara s brodolomcem i priča mu svoju priču

• izvađene su riječi u transliteraciji, trebate ih prepoznati u hijeroglifskome tekstu i razdvojiti

• analizirajte prvo glagolska vremena, pamtite redoslijed riječi i vrste rečenica, a onda tek si prevedite tekst!

54

1. km.n.n HfAw 77 m ms.w-i Hna

2. snw.w-i nn sxA.i n.k

3. zA.t ktt.t in.t n.i m sSA aHa.n sbA

4. hA.w pr.n nA m xt m-a.f

5. xpr.n rs ny wi Hna.sn

6. aHa.n.i mwt.kw n.sn gm.n.i

7. st m XAy.t wa.t ir qnn.k rwD ib-k

8. mH.k qni.k m Xrd.w-k

9. sn.k Hm.t-k mA.k pr-k nfr st r ix.t nb.t

55

km.n.n HfAw 77 m ms.w-i Hnasnw.w-i

• km = "biti (ukupno)" (npr. u kući nas je bilo

četvero)

• ms = "dijete"

• snw = "rođak"

• m ovdje istoga značenja kao Hna

56

nn sxA.i n.k zA.t ktt.tin.t n.i m sSA

• sxAw = "spomenuti", "prisjetiti se"

• ktt = "malen", "mlad"

• in = "donesen" (od ini = "donijeti")

• sSa = "molitva"

• m ovdje kao "zbog"

57

aHa.n sbA hA.w

• aHa.n = čestica, "onda"

– zapravo okamenjeni perfekt glagola aHa =

"stajati", dosl. "stajalo je (tada da...)"

• sbA = "zvijezda"

• hAi = "pasti"

– koje je ovo vrijeme sbA hA.w? kako znate i bez

nastavaka?

58

pr.n nA m xt m-a.f

• pri = "ići"

• xt = "vatra"

• m-a = "zbog" (ovdje sa suf. zamj. "zbog

toga")

59

xpr.n rs ny wi Hna.sn

• xpr = "dogoditi se"

• rs = čestica, ne prevodimo obično, može

ovdje kao "kad"

• nema glagola "biti" ovdje pa shvatiti rs nykao "kad nije bilo..."

60

aHa.n.i mwt.kw n.sngm.n.i st m XAy.t wa.t

• aHa.n.i = "onda (sam ja)"

• mwt = "umrijeti"

• n ovdje "za"

• druga rečenica zavisna "kad sam..."

• gm = "naći"

• st ovdje kao "njih"

• m kao "kao"

• XAy.t = "hrpa trupala"

• wa = "jedan"

61

ir qnn.krwD ib-k

• ir = "ako"

• qnn = "biti hrabar"

• rwD = "čvrst", "postojan"

62

mH.k qni.k m Xrd.w-ksn.k Hm.t-k mA.k pr-k

• mH = "doći k cilju", "završiti"

• qni = "zagrliti"

• Xrd = "dijete"

• sn = "poljubiti"

• Hm.t = "žena", "supruga"

• mAA = "vidjeti"

• prevedite sve prezente kao konjunktive, budućnošću

63

nfr st r ix.t nb.t

• st = "to" (subjekt ovdje)

• r komparativno "nego"

• ix = "stvar"

64

Hvala na pažnji ☺