specijalistiČki rad tema: savremeni aspekt...

PANEVROPSKI UNIVERZITET "APEIRON " FAKULTET PRAVIH NAUKA LAW COLLEGE BANJA LUKA SPECIJALISTIČKI STRUDIJ

SPECIJALISTIČKI RAD tema:

SAVREMENI ASPEKT FUNKCIONISANJA PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA U FEDERACIJI

BOSNI I HERCEGOVINI Mentor: Kandidat: Prof.dr.sci. Milorad Bejatović Ferizbegović Jasminka

Banja Luka, februar 2009

Specijalistički rad Tema: Savremeni aspekt funkcionisanja penzijskog i invalidskog osiguranja u federaciji BiH SADRŽAJ Rezime...................................................................................................................................2 Abstract.................................................................................................................................3 Uvod.......................................................................................................................................4

1. SAVREMENI ASPEKT FUNKCIONISANJA PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA U FEDERACIJI BiH................................................................................6

1.1 .Funkcionisanje penzijskog i invalidskog osiguranja u BiH.....................................14 1.2. Struktura penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji...................................20

2. STANJA, SPOLJNI PROBLEMI S ISTEMA PENZIJSKOG I INVALIDS KOG OSIGURANJA BiH...........................................................................................................25 2.1. Stanje sistema invalidskog osiguranja u BiH............................................................25

3. STANJE SISTEMA PENZIJSKO – INVALIDSKOG OS IGURANJA U FEDERACIJI BiH ......................................................................................................................................26

3.1. Doprinosi za penzijsko – invalidsko osiguranje......................................................28 3.2. Obaveza plaćanja doprinosa.....................................................................................28 4. REFORMSKE PROMJENE MIROVINSKOG SISTEMA U FEDERACIJI

BIH.......................................................................................................................................35 4.1. Projekat SITAP...........................................................................................................37 4.2. SWOT analiza.............................................................................................................38 4.3. Snage............................................................................................................................39 4.4. Slabosti.........................................................................................................................41 4.5. Šanse............................................................................................................................42 4.6. Prijetnje.......................................................................................................................43 ZAKLJUČCI.......................................................................................................................57 SKRAĆENICE I AKRONIMI..........................................................................................58 LITERATURA....................................................................................................................59 ŽIVOTOPIS........................................................................................................................60

Specijalistički rad Tema: Savremeni aspekt funkcionisanja penzijskog i invalidskog osiguranja u federaciji BiH

REZIME

Suština postojanja penzijskog i invalidskog osiguranja je da pruži osiguranicima osjećaj sigurnosti koji se za slučaj nastanka rizika pretvara u realno dugoročno materijalno davanje.

Naravno, u okviru naprijed rečenog neophodno je pomenuti osnovnu funkciju socijalnog prava. To je osiguranje životne egzistencije čovjeka kao titulara prava, odnosno to je mogućnost da lakše prebrodi ili ublaži stanje socijalne potrebe.

U principu težnja svih savremenih društava jeste da obezbjede u što većem obimu

socijalnu sigurnost svihsvojih građana, što se postiže vođenjem određene socijalne politike. Kada govorimo globalno o problemu funcionisanja oenzijskog i invalidskog

osiguranja u BiH, problemi su uglavnom u oba eentiteta slični i možemo ih ilustrirati zajedničkim pokazateljima, kao što su, niske penzije, slaba kupovna moć, skupa potrošačka korpa. Stoga, neophodno je ući u reformske promjene penzijskog sistema u Federaciji BiH.

Sam zakon iz 1998. godine na određen način je reformski, cijeneći da je prvi puta

jedinstveno utvrđeno pravo za sve osiguranike na prostoru Federacije. Kada se govori o modelu penzijskog sistema kroz projekat SITAP, misli se prije svega na eksponiranost u zajedničkom radu savjetnika za penzijsku politiku, osoblja resornih ministarstava, penzijskih fondova, zavoda.

Na taj način prije svega zajedničkim radom i koordiniranim aktivnostima locirani su

problemi, predložene reformske promjene koje su neophodne uz prijedlog osiguranja. Sama reforma postojećeg sistema se eksplicitno nameće kao nužnost u bitan preduvjet za ulazak u evropske ekonomske asocijacije. Ključne riječi: Socijalno pravo, reforma, penzijsko invalidsko osiguranje.

2


ABSTRACT

Substance of old-age and disablement insurance existence is to provide the insured with a sense of confidence, which in a case of risk transforms into real long-term provision.

Within the frame of mentioned it is necessary to emphasise basic function of the

social right. That is providing of existence to the human being as a bearer of right to overcome or to ease a state of the social need.

Principally, the aspiration of all modern societies to provide social confidence to all its citizens, that is achieved by appropriate social policy.

Talking globally about functioning of pension and disablement insurance in BiH, problems in both entities are mainly similar, and may be illustrate with common indicators as follows: low pensions, low purchasing power, expensive consumer basket. That is why it is necessary to reform the pension system in the Federation of BiH.

The law from 1998 was in same way pro-reform, as for the first time it was uniquely established the right for all insurants within the Federation of Bosnia and Herzegovina. The model of pension system defined through SITAP project emphasise of the advisers for pension policy being exposed on common activities together with personnel of appropriate ministries, pension funds and institutes.

Through common work and coordinated activities the problems were located, reform-oriented changes were proposed that were necessary along with proposal for promotion of the new form of old-age and disablement insurance. The reform of existing system is necessary as it is essential precondition for joining the European economic associations. Key words. Social right, reform, pension and disability insurance

3


UVOD

Tokom izrade specijalističkog rada, nesebičnu pomoć pružao mi je moj

mentor prof.dr.sci.Milorad Bejatović.Također, zahvaljujem se na podršci i korisnim

sugestijama, upućenim od strane prof.dr.sci. Mile Matijević.

Rad posvećujem mojoj porodici kao znak zahvalnosti za razumijevanje i pruženu pomoć.

Penzijsko - mirovinsko osiguranje, njegova funkcionalnost, organiziranost i

praktična provodivost, čine nezamjenjivi podsistem globalnog društvenog sistema. On može biti

njegov generator razvitka, ali ako nije na visini očekivane organizacije i funkcioniranja,

onda isto tako može biti jedna od njegovih kočnica. Kao što može biti stabilizator

harmoničnih i poželjnih društvenih kretanja i odnosa, on također može na ukupna društvena

kretanja djelovati kao destabilizirajući čimbenik.U prvom slučaju on je važan indikator

postojanja i djelovanja pravne i osobito socijalne države, a u drugom slučaju je dokaz njihove

odsutnosti.Oblast penzijskog i invalidskog osiguranja predstavlja zato izuzetnu sferu društvenog

života savremenog ljudskog društva.

Na osnovu ovoga proizilazi slijedeće da ova oblast u svakom društvu, mora biti prije

svega temeljito, studiozno, kvalitetno i normativno uređena. To u svakom slučaju nije dovoljno.

Normativna strana je samo, prva ali ne i dostatna pretpostavka njegove valjanosti. Od

kvalitete i razvijenosti penzijskog i invalidskog osiguranja bitno je ovisan položaj čovjeka u

društvu. Pored svega ovog rečenog, ovaj sistem obezbjeđuje i bitno utiče na ukupan odnos

ekonomske i socijalne sfere društvenog života.

Zbog toga je vrlo važno i čak iznimno utvrditi optimalan broj i kvalitetu prava iz ove

oblasti i uspostaviti mehanizme njihovog ostvarivanja i zaštite. Nastojanja da se obezbijedi

dugoročna stabilnost penzijskog i invalidskog osiguranja, a samim tim i materijalna sigurnost

korisnika penzija i generacija koje će ubuduće ostvarivati pravo na penziju, potrebno je

provesti reformu penzijskog i invalidskog osiguranja. 4


U posljednjih deset i više godina kako u državama u okruženju i šire tako i u

Federaciji Bosne i Hercegovine započet je rad na reformi penzijskog sistema. Naime,

postoje mnogi faktori koji pokreću reformu penzijskog sistema, a na prvom mjestu je

finansiranje, odnosno , promjena načina finansiranja ovog sistema.

Složenost regulisanja, dugoročnost rješenja i veliki broj uključenih stanovnika svake

zemlje u sklop penzijskog osiguranja zahtijevaju veoma pažljivo kreiranje zakona, mjera i

aktivnosti, što podrazumijeva neprekidno proučavanje svih vezanih društvenih i privrednih

kretanja. Stvarni socijalni napredak mora se tražiti u granicama ekonomskih mogućnosti

tako da metodi ostvarivanja socijalnih ciljeva nebi smjeli minirati privrednu osnovu svake

zemlje.1

Zbog tog iskustva zemalja, te pogledi njihovih stručnjaka, na prošla i očekivana kretanja

u području penzionog osiguranja su u traženju prihvatljivih rješenja. Cilj kao i cjelovita reforma

sistema penzijskog osiguranja nedvojbeno je ono pred čim se nalazimo, a sadašnji penzioni

sistem je korak u reformi.

Provođenje penzione reforme ima za cilj uspostavu dugoročno održivog penzionog sistema

koji će pružiti kvalitetnu zaštitu od rizika, starosti, smrti i invalidnosti, a istovremeno biti

usklađen sa privrednim i demografskim kretanjima i osigurati adekvatan nivo primanja

građanima u poznijem životnom dobu, (smanjenje siromaštva).

5

1 Van Lennp , E „ Opening Address „ The Welfare State in Crisis, Paris 1981,str.9


1. SAVREMENI ASPEKT FUNKCIONISANJA PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA U FEDERACIJI BOSNE I

HERCEGOVINE

Socijano pravo predstavlja skup pravnih pravila kojima se reguliše široko područje koje obuhvata socijanu sigurnost ljudi. U pitanju je znači, pravo koje fizičkom licu kao titularu prava omogućuje da od nadležnog organa zahtjeva određena socijalna davanja kojima bi osigurao svoju socijanu sigurnost. U pravnoj teoriji socijalno pravo se definiše u objektivnom i subjektivnom smislu. U objektivnom smislu socijalno pravo se označava kao skup pravnih normi i pravnih principa koji reguliraju odnose socijalne zaštite kao jednu posebnu vrstu društvenih odnosa . U subjektivnom smislu socijalno pravo se razmatra kroz ovlašćenja fizičkog lica – titulara prava da od nadležnog organa, odnosno drugog subjekta zahtjeva da mu pruži određena socijalna davanja ili činjenja kako bi otklonio ili ublažio socijalni slučaj, odnosno zadovoljio stanje socijalne potrebe.

Teoretičari smatraju da socijalno pravo u subjektivnom smislu ima slijedeća obilježja:

1. da je vezano za ličnost i da je neprenosivo

2. da nema definitivan karakter i da traje dok postoje stanja socijalne potrebe koja ga je izazvala.

3. da ima zadatak da stvori i održi uslove života onim licima koja se nalaze u stanju

socijalne potrebe, da ono ima karakter izdržavanja, obezbjeđenja sredstava za egzistenciju.

Osnovna svrha socijalnog prava je osiguranje životne egzistencije čovjeka kao

titulara prava, odnosno ono mu pruža da lakše prebrodi ili ublaži stanje socijalne potrebe.

Težnja svih savremenih društava jeste da obezbjede u što većem stepenu socijalnu sigurnost svim svojim građanima, a što se postiže vođenjem određene socijalne politike.

6


Ostvarivanje ovakve socijalne politike postiže se garantiranjem, podmirivanjem

temeljn ih životnih potreba ljudi " kada oni postanu socijalni slučaj ". Prema tome, sistem socijalne sigurnosti u svakoj savremenoj državi sastoji se od više podsistema:

1. socijalno osiguranje 2. socijalna zaštita 3. obeštećenje zbog nezaposlenosti itd.

No što se tiče socijano pravnog odnosa, tu podrazumjevamo pravni odnos između određenog fizičkog lica, kao subjekta pravnog odnosa, odnosno titulara prava s jedne strane i određenog organa, fonda ili druge institucije, s druge strane.

Pretpostavka je za postojanje, odnosno nastajanje ovog odnosa je da se titular prava

nalazi u stanju socijalne potrebe, i da ima pravo na osnovu zakona ili ugovora da zahtjeva od određenog subjekta određena socijalna davanja ili čin jenja.

Razvijene zemlje sa tržišnom privredom nemaju jedinstven model socijalne politike,

odnosno socijalnog osiguranja.

Ako uporedimo dva modela i to: SAD i Švedsku, vidjećemo značajne razlike, koje se ogledaju u raširenosti pojave

siromaštva relativno visoko u SAD, a malo u Švedskoj.

Socijalna politika u BiH

Ako se osvrnemo na socijalnu politiku u BiH moramo poći od ustavno pravne

činjenice da je BiH složena državna zajednica koja se sastoji od dva Entiteta i to: 1. Federacija BiH 2. Republika Srpska

U skladu s tom činjenicom utvrđivanje socijalne politike i donošenje zakona iz ove

oblasti nužno je sagledavati u okviru izvršenja podjele nadležnosti, između BiH i njenih Entiteta.

Kada se pođe od isključive nadležnosti institucija BiH, mogli bi se zaključiti da su

Entiteti isključivo nadležni za oblast socijalne politike, osim pitanja " imigracije i izbjeglica ".

7


Socijalno osiguranje je obavezno osiguranje, i to je njegova temeljna karakteristika. Kao takvo ono se sprovodi na osnovu akona i nije ovisno od volje pojedinaca ili od službi socijalnog osiguranja. Prava na osnovu socijalnog osiguranja su prava određena i imaju osnovu Zakona. Znači u tim pravima ne mogu se praviti nagodbe između osiguranika i službi socijalnog osiguranja. Znači ona pripadaju osiguranim licima po Zakonu, za razliku od osiguranja kod osiguravajućih organizacija kod kojih se osiguranje sprovodi na osnovu polise – ugovora.

Socijalno osiguranje usmjereno je radi zaštite i obezbejđenja zaštite prema radnicima i članovima njihovih porodica.. To su sva lica u radnom odnosu, kao i lica koja su u pogledu prava iz socijalnog osiguranja izjednačena sa licima u radnom odnosu. Tu se ubrajaju i lica koja su u pogledu prava izjednačena sa licima u radnom odnosu, a to su npr: članovi predstavničkih tijela i drugih organa vlasti ko Znači ovdje je primaran lični rad i on je temelj i osnov ili uslov kako za sticanje, tako i za uživanje prava iz socijalnog osiguranja. Osigurana lica su:

1. Osiguranik, 2. članovi porodica osiguranika 3. lica osiguranja za određene slučajeve pod određenim okolnostima. Ova dioba je

regulirana Zakonom iz oblasti socijalnog osiguranja.

- Osiguranici su lica koja su osigurana po osnovu svog ličnog svojstva, odnosno statusa po načelu obaveznosti ili po načelu dobi i primaju stalnu naknadu umjesto plaće za svoj rad: izabrana lica u političkim organizacijama i u udruženjima građana koji su na stalnom radu.

- Članovi porodica osiguranika su lica koja su osigurana po osnovu rodbinskog

svojstva s osiguranikom od kojeg " izvode " određena prava iz socijalnog osiguranja ( bračni drug i djeca ).

- Lica koja su osigurana za određene slučajeve po određenim okolnostima su lica koja

su osigurana za neke rizike, a samo ostvarivanje prava u pravilu je uslovljeno posebnim okolnostima ( npr: posljedice nesreće na poslu ili profesionalne bolesti ).

Prava iz socijalnog osiguranja su strogo lična prava i priznaju se u pravilu, na

zahtjev osiguranog lica.

8


Znači mora se uvrsiti postojanje osiguranog rizika odnosno socijalnog slučaja tj.

socijalne potrebe, pa ukoliko jedno lice ispunjava propisane uslove koristit će se određenim davanjima ili č injenicama po jednom ili više osnova.

U literaturi socijalnog prava, prava iz socijalnog osiguranja razvrstavaju se na: 1. osnovna prava 2. provirozna 3. supsidijarna 4. ostala

Osnova prava su ona prava koja su takva utvrđena temeljn im zakonom, a koja se priznaju na osnovu nekog osiguranog slučaja, odnosno rizika osiguranom licu ukoliko ispunjava i propisane uslove ( npr: prava na zdravstvenu zaštitu i druga prava za slučaj bolesti, prava za slučaj porađaja).

U penzijsko – invalidskom osiguranju osnova prava predviđena su:

1. Profesionalna rehabilitacija, zaposlenje na osnovu rizika invalidnosti ili neposredne

opasnosti od invalidnosti, i invalidska penzija na osnovu rizika invalidnosti: - novčana naknada za tjelesno oštećenje na osnovu rizika t jelesnog oštećenja, - starosna penzija na osnovu rizika starosti, - porodična penzija na osnovu rizika smrti osiguranika.

2. Provizorna prava su prava koja se priznaju kao alternativna – zamjena za neko

pravo i to sve dok se ta osnovna prava ne ostvare.

3. Supsidijarna prava su ona prava koja se samostalno nikada ne mogu priznati ( npr: u zdravstvenom osiguranju pravo osiguranika na naknadu troškova prevoza u vezi je sa ostvarivanjem nekog osnovnog prava:

U penzijskom – invalidskom osiguranju to je pravo na zaštitni dodatak koji se uvijek

isplačuje uz penziju. 4. Ostala prava mogu se zakonima kao i općim aktima organizacija socijalnog

osiguranja predvidjeti, pa se ona u odnosu na navedena prava mogu mogu posmatrati kao dodatno, odnosno proširena prava socijalnog osiguranja.

9


Grane općeg sistema socijalnog osiguranja Socijalnim osiguranjem obezbjeđeno je:

1. zdravstvema zaštita i to kako preventivne prirode, talo i kurative prirode do koje se dolazi ukoliko se zdravlje ošteti( npr: to su slučajevi bolesti i povrede ).

2. naknada umjesto plaće - u slučaju bolesti : trudnoće i porođaja,

3. invalidima u slučaju djelimičnog gubitka radne sposobnosti ,

4. invalidska penzija u slučaju potpunog gubitka radne sposobnosti,

5. upučivanje na drugi posao i prekvalifikacija

6. Lična penzija u slučaju ispunjenja određenog vremena provedenog na radu, a za

neke vrste penzija traži se dodatni uslov – određeni broj godina života.

7. porodična penzija u slučaju smrti osiguranika.

Navedeni osigurani slučajevi, po svojoj prirodi, spajaju se u određene grane socijalnog osiguranja, kao najvažnije navode se slijedeće grane socijalnog osiguranja:

a. zdravstveno osiguranje b. penzijsko osiguranje c. invalidno osiguranje

Zdravstvenom osiguranjudaje se posebno znača jer omogućuje i podmirenje socijalnih potreba za zaštitu zdravlja ljudi ( preventivno djelovanje ), a ukoliko se zdravlje ošteti, dolazi do kurativne zaštite pod određenim uslovima.

Penzijsko osiguranje

Penzijsko osiguranje je takva grana prava socijalnog osiguranja kojom se pod određenim uslovima, radnicima priznaje socijalno davanje u slučaju nastupa rizika invalidnosti, tjelesnog oštećenja i neposredne opasnosti.

10

Specijalistički rad Tema: Savremeni aspekt funkcionisanja penzijskog i invalidskog osiguranja u federaciji BiH Državni propisi kao izvori socijalnog prava

Normativni državni akti, odnosno državni propisi su jedini pravni akti koji su

snabdjevni klasičnom sankcijom.

Iz ustavnog sistema većine država pa tako i naše proizilazi da se državni propisi mogu razvrstati u tri glavne grupe:

1. ustav 2. zakoni 3. podzakonski akti odnosno propisi.

Ustav je temeljn i akt države u našoj zemlji i njime se uređuju osnove njenog društvenog pravnog i državnog uređenja.

Nakon ustava, zakon je najvažniji izvor socijalnog prava tretira se kao pravni akt

koji sadrži opća pravna pravila najveće pravne snage poslije ustava.

Podzakonski akti: to su opći pravni akti koji po pravilu donose izvršni odnosno političko izvršni upravni organi.

Ove akte mogu donositi lokalne samouprave ako su za to nadležni. Kao

podzakonski akti najčešće su to uredbe, odluke i uputsva.

Finansiranje socijalnog osiguranja

Postoje tri načina finansiranja tj. tri oblika: 1.buđetski način 2.sistem kapitalnog pokrića 3.samofinansiranjem.

Buđet je najvažniji instrument u svakoj državi i u pogledu javnih rashoda, a instrument ostvarivanja javnih prihoda su porezi, carine, takse, doprinosi, javni zajmovi i dr.

Za socijalno osiguranje najznačajniji instrument javnih prihoda – doprinosa je

samofinansiranje, a plačanje se vrši prema državi, drugom javno-pravnom tijelu nedržavnim organima i organizacijama.

U saveremenim državama bez obzira kako su organizirane i kako se finansiraju

pojedine grane socijalnog osiguranja, nadležno resorno ministarstvo kao i min istarstvo finansija ostvaruje stanoviti nadzor nad funkcioniranjem i organiziranjem socijalnog osiguranja.

11


Pojam i predmet penzijskog i invalidsokog osiguranja

Penzijsko i invalidsko osiguranje predstavlja jedan od najznačajnijih i istovremeno

najefikasnijih oblika organizovane zaštite radnika, i njihovih porodica u okviru kojeg ostvaruju određene socijalne prestacije – davanja u slučaju osiguranog rizika.

U većini savremenih zemalja zapaženo je da se broj uživalaca penzijskog i

invalidskog osiguranja stalno povećava.

Iz podataka o demografskim promjenama vidljivo je da se ljudski vijek stalno produžava, što ima za posljedicu sve veći broj lica koja uživaju prednosti koje savremeni sistem ovog osiguranja pruža. Ovome doprinosi i smanjenje trajanja radnog vremena i povećanje slobodnog vremena.

Dakle penzija postaje sve interesantnija i značajnija kategorija za svako savremeno

društvo, koje se sve duže koristi od strane sve većeg broja ljudi. Stoga možemo zaključiti da su prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja značajna

i kao ekonomska i socijalna kategorija. Iz t ih razloga treba istaći da obezbjeđenje materijalnih sredstava za funcioniranje

ovog sistema predstavlja ozbiljno pitanje za svaku državu jer je riječ o velikim iznosima koji č ine sve veći dio u raspodjeli i preraspodjeli nacionalnog dohotka.

Modeli penzijskog invalidskog osiguranja u svijetu različ iti su i održavaju društveno

ekonomske uslove u pojedinim državama. Zapaćeno je da se najčešće radi o javnim opće obaveznim penzijskim sistemima i privatnim penzijskim sistemima sa veoma različ itim modelila i " podsistemima".

Osnovna im je karakteristika da je predviđeno opće obavezno penzijasko –

invalidsko osiguranje različit ih domena. U državama Zapada postoje dva tipa penzijsko – invalidskog osiguranja i to: 1. Evropski kontinenstalni tip javnog sistema, 2. Anglosaksonski tip penzijskog osiguranja.

12

Specijalistički rad Tema: Savremeni aspekt funkcionisanja penzijskog i invalidskog osiguranja u federaciji BiH Kada je riječ o karakretistikama evropskog sistema njegove karakteristike su:

1. finansira se doprinosom zaposlenih i poslodavca po načelu 50:50% i zajednički njime upravljaju.

2. kao organ upravljanja javljaju se skupštine , razni odbori i druga tijela po načelu samouprave.

3. organizacione jedinice za provođenje osiguranja su zavodi ili posebne blagajne na čelu sa direktorom.

4. osiguranje se provodi za cijelu državnu teritoriju ili po regijama odnosno užim političko – teritorijalnim ili administrativnim jedinicama.

ANGLOSAKSONSKI tip je specifičan sistem penzijsko . invalidskog osiguranja.

On se javlja kao dio javne uprave, s tim što se različito organizira. Organizacijski može biti uspostavljen u centralnom ili lokalnom n ivou ili pak kao integralni dio jedinica centralne ili lokalne uprave.

Posebna odlika ovog sistema navodi se da osiguranjem upravljaju državni službenici.

Penzije su u pravilu niske i jednake, ali postoji mogućnost dopunskih penzija. Ako posmatramo većinu evropskih zemalja uočićemo da su glavna obilježja u tim

zemljama da penzionisanju podliježu osiguranici starije dobi, a istražuju se uslovi za ranije penzionisanje.

Ako posmatramo naše susjede npr. Hrvatsku vidjećemo da u okviru reforme

penzijskog i invalidsog osiguranja uvedena su tri stepena odnosno nivoa penzijskog osiguranja i to:

1.obavezno penzijsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, 2.obavezno penzijsko osiguranje po osnovu starosti na temelju individualne

kapitalizirane štednje, 3.dobrovoljno penzijsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje. Treba istaći Zakon o obaveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. U Republici

Hrvatskoj su uz obavenzo penzijsko osiguranje uvedena još dva stepena. Ova dva stepena mogu se održati samo ako postoji sporazum među socijalnim partnerima ( država, poslodavci i radnici ).

Drugi i treć i stepen se uvodi postepeno od 2002 godine.

13

Specijalistički rad Tema: Savremeni aspekt funkcionisanja penzijskog i invalidskog osiguranja u federaciji BiH 1.1. Funkcionisanje penzijskog i invalidskog osiguranja u BiH

Što se tiče BiH na sceni je javno odnosno obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje, koje je detaljno uređeno Entiteskim zakonima.

Možemo reći da penzijsko – mirovinsko osiguranje, njegova organiziranost i

praktična provodivost, čine nezamjenjivi podsistem globalnog društvenog sistema.

On može biti generator njegovog razvitka, ali ako nije na visini očekivanja organizacije i funkcioniranja onda isti tako može bit i jedna od njegovih kočnica.

Kao što može biti stabilizator harmoničnih i poželjenih društvenih kretanja i odnosa,

on takođe može na ukupna društvena kretanja djelovati kao destabilizirajući faktor.

U prvom slučaju on je važan indikator postojanja i djelovanja pravne i osobito socijalne države, u drugom slučaju dokaz njihove odsutnosti.

Oblast penzijskog i invalidskog osiguranja predstavlja za to izuzetnu sferu

društvenog života savremenog ljudskog društva.

Na osnovu ovoga možemo zaključiti slijedeće da ova oblast u svakom društvu mora bti prije svega temeljito, studiozno, kvalitetno i normativno uređena. To u svakom slučaju nije dovoljno. Normativna strana je samo prva, ali ne i dostatna predpostavka njegove valjanosti. Od kvalitete i razvijenosti penzijskog i invalidkog osiguranja bitno je ovisan položaj čovjeka u društvu. Pored svega ovog rečenog, ovaj sistem obezbjeđuje i bitno utiče na ukupan odnos ekonomske i socijalne sfere društvenog života.

Zbog toga je vrlo važno i čak iznimno utvrditi optimalan broj i kvalitetu prava iz

ove oblasti i uspostaviti mehanizam njihovog ostvarivanja i zaštite, nastojanje da se obezbjedi dugoročna stabilnost penzijskog i invalidskog osiguranja, a samim tim i materijalna sigurnost korisnika penzija i generacija koja će ubuduće ostvarivati pravo na penziju, potrebno je provesti reformu penzijskog i invalidskog osiguranja.

U posljednjih deset i više godina kako u državama u okruženju i šire tako i u

Federaciji BiH započet je rad na reformi penzijskog sistema. Naime postoje faktori koji pokreću reformu penzijskog sistema. Naime, na prvom mjestu je finansiranje, odnosno promjena načina finansiranja ovog sistema.

14


Složnost regulisanja, dugoročnost rješenja i veliki broj uključenih stanovnika svake

zemlje u sklop penzijskog osiguranja zahtjevaju veoma pažljivo kreiranje zakona, mjera i aktivnosti , što podrazumjeva neprekidno proučavanje svih vezanihdruštvenih i privrednih kretanja.

Stvarni socijalni napredak mora se tražiti u granicama ekonomskih mogućnosti tako

da metodi ostvarivanja socijalnih ciljeva, ne bi smjeli minirati privrednu osnovu svake zemlje2.

Zbog tog iskustva zemalja, te pogledi stručnjaka, na prošla očekivana kretanja u

području penzionog osiguranja su u trženju prihvatljivih rješenja. Cilj kao i cjelovita reforma penzijskog osiguranja nedvojbeno je ono pred čim se nalazimo, a sadašnji penzioni sistem je korak u reformi.

Provođenje penzione reforme ima za cilj uspostavu dugoročno održivog penzionog

sistema koji će pružiti kvalitetnu zaštitu od rizika, starosti, smrti i invalidnosti, a istovremeni biti usklađen sa privrednim i demografskim kretanjima i osigurati adekvatan nivo primanja građana u poznijem životnom dobu ( smanjenje siromaštva ).

Pojava i rast socijalnog osiguranja se vezuje za korijene i ekspanziju " savremene

države blagostanja " u drugoj polovini XIX vijeka, u tom okviru uloga se daje Bismarcu koji je prvi u svijetu uveo potpuno socijalno osiguranje u Njemačkoj 1891 godine.

Međutim u nekim zemljama korijeni i postojanja socijalnog osiguranja doseže čak u

XVII i XVIII vijeku .U tim zemljama penzijsko i invalisko osiguranje nije sačinjavalo osnovu početka

socijalnog osiguranja već je zbog specifičnih razloga tradicionalna porodica imala zadatak da se brine o starim nesposobnim za rad.

Međutim, zahtjevom sa povećanom mobilnošću radne snage, izraženim karakterom

privrede i društva stvaranjem ogromnih gradova, tradiconalna porodica počela je postepeno da nestaje i da ustupa mjesto tzv. nuklearnoj porodici. Ona teško da može da izvršava obaveze tradicionalne porodice.

Ove bitne izmjene u društvenom tkivu bile su praćene zahtjevima zaposlenih i

njihovih udruženja da država na sebe preuzme u logu dohodnog zbrinjavanja starih lica sa stećenom radnom sposobnošću.

15 2 Van Lennp, E " Opening Address " The Welfare State in Crisis, Paris 1981, str.9


Kao posljedica paralelnog postojanja ekonomske ekspanzije i određenih znakova

društvene i ekonomske nestabilnosti država se sa početkom XX vijeka počela posmatrati kao pogodna institucija za provođenje socijalne pravde na samo unutar već i između generacija.

Možemo zaključiti da se penzijsko i invalidsko osiguranje može definisati kao skup pravnih pravila, institucija i aktivnosti koijma se na sistematski način i na organiziran način vrši i ostvaruje socijalna zaštita osiguranika od nepovoljnog uticaja zakonom predviđenih rizika.

Svrha postojanja penzijskog i invalidskog osiguranja je da se pruži osiguranicima

osjećaj sigurnosti koji se za slučaj nastanka rizika pretvara i u dugoroćno materijalno davanje. Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju u Federaciji BiH propisano je da se penzijskim i invalidskim osiguranjem , osiguranicima osiguravaju prava za slučaj invalidnosti, smrti i starosti.

Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje (Federalni zavod PIO) je

odgovoran za penzioni sistem Federacije Bosne i Hercegovine. Formiran je u januaru 2002.godine spajanjem bivšeg Društvenog fonda penzijskog i invalidskog osiguranja BiH Sarajevo i Zavoda mirovinskog i invalidskog osiguranja Mostar. Federalni zavod PIO je nazavisno pravno lice.

Njegova prava i obaveze su određene Zakonom o organizaciji penzijskog i invalidskog osiguranja FBiH, Statutom Federalnog zavoda PIO i drugim propisima.

Odredbom člana 117 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (»SI. novine

Federacije BiH, broj 29/98 i 32/01) propisano je da se sredstva potrebna za ostvarivanje prava i obaveza iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruju iz doprinosa, prihoda po osnovu dobrovoljnog osiguranja, prihoda koje svojom djelatnošću ostvari nosilac osiguranja i drugih prihoda.

U skladu sa članom 4 Zakonom o organizaciji penzijskog i invalidskog osiguranja FBiH (SI. novine FBiH, broj 31/01) Federalni zavod PIO, pored ostalih poslova, vrši i prikupljanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Obveznici doprinosa uplaćuju sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje na depozitne račune Federalnog zavoda PIO.

16


Depozitni bankovni računi za uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje čine sastavni dio »Pravilnika o načinu uplate javnih prihoda proračuna i vanproračunskih fondova na teritoriji FBiH«, koga je donio federalni ministar finansija.

Ovim Pravilnikom je definisano šta se smatra javnim prihodima, proračuna i vanproracunskih fondova-zavoda, agencija, kao i način uplate javnih prihoda, raspored prihoda i svi uplatni računi.

Zbog ovako propisanog načina finasiranja Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje se svrstava u grupu vanbudžetskih - izvanproračunskih fondova zajedno sa Zavodom za zdravstveno osiguranje, Zavodom za zapošljavanje i dr.

Oblast mirovinskog i invalidskog osiguranja predstavlja izuzetno značajnu sferu društvenog života savremenog ljudskog društva. Oblast mirovinskog i invalidskog osiguranja u svakom društvu mora biti temeljno i studiozno i kvalitetno normativno uređena.

Od kvaliteta i razvijenosti mirovinskog osiguranja bitno je ovisan položaj velike

skupine radnika, službenika i osiguranika, ali i položaj čovjeka u društvu. Sa stajališta države mirovinsko i invalidsko osiguranje je veoma značajno.

Svaka savremena država mora biti ne samo pravna i politička, već i socijalna organizacija.

Ona to ne može postati bez razvijenog socijalnog osiguranja i socijalne zaštite, čiji je najvažniji dio pored zdravstvenog jest i organizacija mirovinskog i invalidskog osiguranja.

Ukoliko je dobro organizovano i funkcionalno, ono je stabilizator države, ako nije onda djeluje kao destabilizirajući faktor društvenog kretanja.

17


Stoga ovo osiguranje je jedan značajan segment socijalne države i djelatnost od posebnog društvenog interesa. No sa stajališta pojedinca, tj. osiguranika mirovinsko osiguranje predstavlja prije svega veliku uzdanicu da on neće biti ostavljen u nemilosti drugih, kada slučajno ili neminovno nastaju za njega nepovoljne okolnosti.

Ono mu ulijeva osjećaj sigurnosti za slučaj starosti, invalidnosti ili tjelesnog oštećenja. A za slučaj njegove smrti ono je važan oslonac članova obitelji osiguranika.

lako osiguranje predstavlja oblik dosta skupog izdvajanja, koje značajno umanjuje visinu mjesečne plaće, iskustvo je pokazalo da se ono pojedincu tj. većini osiguranika i te kako isplati.

Osiguranik je upravo zato osigurana osoba koja plaća vlastito osiguranje, da bi imala

odgovarajući status, bila materijalno obskrbljena i primala odgovarajući iznos od uloženih sredstava onda kada više ne može raditi.

» lz tog razloga pitanje osiguranja materijalnih sredstava za funkcionisanje ovog sistema predstavlja ozbiljno i najteže p itanje, jer se u pravilu u svakoj državi radi o relativno velikim iznosima koji čine sve veći dio u raspodjeli i preraspodjeli nacionalnog dohodka«.

No što se tiče usklađivanja kretanja visine morovina sa troškovima života i porastom plaća uposlenih je uvijek aktuelno pitanje.

Stoga kako kod nas tako i u svijetu je veoma teško osigurati potrebna sredstva za isplatu mirovina.

Na drugoj strani se ne orjentiraju na produženje radnog vijeka, već odlaze u prijevremenu penziju te sve više dolazi do izražaja »kultura ovisnosti« od države

Zato kod nas pa i u svijetu je preispitivanje ove vrste javnih troškova i rasterećenje gospodarstva.

18


Danas je na snazi visok postotak mirovinskog doprinosa (24% od čega 17% iz plaće i 7% na plaće.

Ovo je velika obaveza i za poslodavca i za osiguranike kao obveznika uplate doprinosa.

Federalni zavod PIO posluje na principu međugeneracijske solidarnosti, što znači da se prihodi koje se naplate od doprinosa današnjih osiguranika usmjeravaju u isplate penzija današnjim penzionerima.

Dok u razvijenim zemljama fondovi penzionog osiguranja predstavljaju najmoćnije finansijske institucije i institucionalne nvestitore, kod nas oni su odraz sveukupnog stanja, nrivrednpg i društevno -političkog okruženja.

Postoje dva osnovana načina funkcionisanja penzionih fondova:

1. PY-AS-YOU-GO (»plaćaj kako ti ide« 3) model međugeneracijske solidarnosti, podrazumijeva da trenutno aktivni radnici plaćaju penzije današnjim penzionerima, a budući radnici će njima plaćati penzije.

2. U kapitalizirajućim penzionim fondovima (planovi fondova) doprinosi se akumuliraju radi plaćanja budućih obaveza, a dok obaveze ne nastupe, akumulirani kapital se investira, i ostvaruje prinos. Budući penzioneri će biti u boljoj situaciji što se efikasnije investira njihova štednja.

Do nedavno u većini zemalja sistem penzionog osiguranja se uglavnom zasnivao na modelu međugeneracijske solidarnosti (tzv. bizmarški sistem).

U Bosni i Hercegovini penzioni sistem se zasniva na modelu međugeneracijske

solidarn osti što podrazumijeva da trenutno aktivno sposobno radno stanovništvo finansira pasivno, oenzionisano stanovništvo.

19 3 Bernard J. Foley. " Tržište kapitala ", " Mate " Zagreb, 1998. godina


Federalni zavod PIO, kao i Fond PIO RS posluje na principu međugeneracijske

solidarnosti, tj. prihodi koji se naplate od doprinosa današnjih osiguranika usmjeravaju u isplate penzija današnjim penzionerima.

Iz niza razloga, a najznačajniji od njih je promjena demografske strukture i deficit

javnih penzionih fondova ( model međugeneracijske solidarnosti ), reforma penzionih sistema u pravcu uvođenja kapitaliziranih privatno upravljanih penzionih fondova se postavlja kao nužnost u većini zemalja.

Reforma penzionih sistema koja je potaknuta negativnim demografskim trendovima

je glavni razlog povećanja vrijednosti imovine penzionih fondova, a time i uticaja na finansijska tržišta širom svijeta.

Usljed veoma osjetljive funkcije koju obavljaju aktivnosti penzionih fondova na

finasijskom tržištu su pod strogom kontrolom državnih organa. Penzioni fondovi postaju institucionalni ulagači u razvijenim i nerazvijenim zemljama.

Penzioni sistem u Bosni i Hercegovini već duži period pokazuje ozbiljne znake

slabosti, tako da se i naša zemlja nalazi pred donošenjem neophodnih reformskih odluka u ovoj oblasti.

Analize pokazuju da ovakve reforme mogu ubrzati razvoj

finansijskog tržišta i institucija, kao i povećati rast i ukupno društevno bogatstvo.

1.2. Struktura penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji

Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje (FZ PIO, Zavod) je ustanova odgovorna za penzioni sistem Federacije Bosne i Hercegovine. Formiran je u januaru 2002.godine spajanjem bivšeg Društvenog fonda penziskog i invalidskog osiguranja BiH Sarajevo i Zavoda mirovinskog i invalidskog osiguranja Mostar. FZ PIO je nezavisno pravno lice.

20


Njegova prava i obaveze su određene Zakonom o organizaciji penzijskog i invalidskog osiguranja FBiH i Statutom Federalnog zavoda PIO4:

21 4 Makroorganizacija Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, Organigram broj 1., Odluka o unutarnjoj organizaciji Federalnog zavoda PIO, str.11. Tabela broj 1, izvor FZ PI0/MIO

FEDERALNI ZAVOD PIO

NADZORNI ODBOR ZAVODA

SREDIŠNJA SLUŽBA ( dio u Mostaru dio u Sarajevu ) Direktor i Zamjenik direktora

URED INTERNE REVIZIJE

Kantonalne administrativne službe Direktori i Zamjenici direktora.

Organizacione jedinice Sektori, Odjeljenja, Odsjeci

KANTONALNE ADMINISTRATIVNE SLUŽBE

Sarajevo, Zenica, Mostar, Tuzla, Orašje, Goražde, Travnik, Široki Brijeg, Livno, Bihać

Tabela broj 1

UPRAVNI ODBOR ZAVODA

URED DIREKTORA I ZAMJENIKA DIREKTORA FZ PIO

Direktor Središnje službe Zamjenik direktora Središnje službe


Bosna i Hercegovina nema jedinstven sistem penzionog i invalidskog osiguranja, niti je on u nadležnosti države. Davtonskim mirovnim dokumetima cjelokupna oblast rada i socijalnog sistema ostavljena je u nadležnost entitetima.

Država BiH je lišena socijalne funkcije, jedne od osnovnih funkcija svake države.

U periodu od 1993.-2002.godine na području Federacije BiH funkcionisala su dva nositelja penzijskog i invalidskog osiguranja: Društveni fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Bosne i Hercegovine Sarajevo i Zavod mirovinskog i invalidskog osiguranja Mostar, koji su imali svoje propise iz penzijskog i invalidskog osiguranja i primjenjivali ih do donošenja Federalnog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji je stupio na snagu 31.07.1998.godine.

Zakon koji se primjenjuje od 1998.godine ima restriktivan karakter u odnosu na propise iz ove oblasti koji su se ranije primjenjivali, a posebna novina u restriktivnom pristupu osiguranju je da se usklađivanje penzija veže za raspoloživa sredstva nositelja osiguranja, tako da usklađivanje penzija sa kretanjem prosječnih plaća više nije obavezno.

Od 01.01.2002.godine formiran je Federalni zavod za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje koji je nastao spajanjem bivšeg Društevnog fonda za penzijskog i invalidsko osiguranje Bosne i Hercegovine Sarajevo i Zavoda mirovinskog osiguranja Mostar.

Federalni zavod za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje vrši redovnu

isplatu relativno niskih iznosa penzija (prosječna penzija se kreće oko 289,00 KM).

0

Uplate doprinosa nisu dovoljne za značajnija povećanja penzija zbog neredovnih uplata doprinosa, uplate doprinosa na minimalne iznose plate (ne na stvarne) i nepovoljnog odnosa između broja zaposlenih i broja penzionera.

22

Specijalistički rad Tema: Savremeni aspekt funkcionisanja penzijskog i invalidskog osiguranja u federaciji BiH Na ovaj nepovoljan odnos značajno utiču:

- penzionisanje po posebnim, povoljnijim uslovima;

- nepovoljna demografska kretanja;

- nepojavljivanje zaposlenih od strane poslodavaca tj. rad »na crno«;

- loš sistem kontrole ( koja je u nadležnosti poreske uprave )

- nezaposlenost,

- generalno, nepovoljna ekonomska situacija u zemlji .

U narednoj tabeli prikazan je odnos između broja osigurnaika (onih koji p laćaju

doprinose) i broja penzionera u proteklom periodu (podaci za 1990; 1991; i 1992.godinu se odnose na cijelu BiH, a za ostale godine na Federaciju BiH):

Tabela 2.

GODINA ODNOS: OSIGURANICI/ PENZIONERI

1990. 3.18 1991. 2.77 1992. 2.60 2002. 1.37 2003. 1.35 2004. 1.31 2005. 1.27 2006 2,54 2007 3,78

23


Situacija je lošija u entitetu Republike Srpske kada je u pitanju prosjećna penzija i

odnos između broja osiguranika i broja penzionera. Značajan dio finansiranja Fonda PIO RS je iz budžeta ovog entiteta. Jedini izlaz iz ovako teške situacije je Reforma penzionog sistema sa dugoročnim ciljem postizanja njegove samoodrživosti, javlja se kao jedino i nužno rješenje za njegovu budućnost , ali i kao jedan od neophodnih uslova za razvoj zemlje uopšte.

Penzijsko i invalidsko osiguranje u Federaciji BiH uređeno je Zakonom o

penzijskom i invalidskom osiguranju (»SI. novine FBiH, broj 29/98, 49/00, 32/01, 73/05 i 59/06), koji je stupio na snagu 30.07.1998.godine.

Ovaj Zakon se zasniva na načelima uzajamnosti, generacijske solidarnosti i obaveznosti penzijskog i invalidskog osiguranja.

Rizici koji su obuhvaćeni ovim osiguranjem su: starost, invalidnost, smrt ili fizička onesposobljenost, a prava koja proističu iz ovih rizika su pravo na starosnu, invalidsku i porodičnu penziju, te novčana nakanda za fizičku onesposobljenost.

Ova prava su lična i neotuđiva, te se ne mogu prenositi na druga lica niti zastariti, izuzev zastare isplate primanja proisteklih iz ostvarenih prava.

Ovim zakonom utvrđena je također, mogućnost dobrovoljnog osiguranja, za osobe koje nije obavezno osiguranje. Upravo ovaj Zakon predstavlja početak reforme penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovini.

Sredstva potrebna za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, osiguravaju se iz doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje koji su uređeni Zakonom o doprinosima (»SI. novine Fedracije BiH, broj 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02 i 17/06), prihoda po osnovu dobrovoljnog osiguranja, prihoda koje svojom djelatnošću ostvari nosilac osiguranja i drugih prihoda.

Povoljnije sticanje prava na penziju uređeno je posebnim propisima za koje se obezbjeđuju sredstva iz doprinosa, kao iz Budžeta Federacije BiH i Bosne i Hercegovine.

24


2. STANJA, SPOLJNI PROBLEMI SISTEMA PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA BiH

Neki spoljni problemi kao odraz društva i u penzijskom i invalidskom sistemu su do

BiH, nemaju jedinstveni penzioni sistem niti je ono u nadležnosti države. Postojeći penzioni sistem izrastao je na osnovama ranijih sistema počevši od 1946 pa do 1973 godine, odnosno 1988 godine u Republici Srpskoj od 2000 godine. U aktuelnoj regulativi zadržano je dosta ranijih rješenja.

2.1. Stanje sistema invalidskog osiguranja u BiH

Svaki entitet ima zasebnu regulativu i u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja. Već smo istakli da prema novom Zakonu Vijeće ministara BIH i Ministarstvu civilnih poslova ima određene nadležnosti u oblasti penzija na međunarodnom nivou.

Zajedničke karakteristike kod oba entiteta

BiH je da su to javni i obavezni sistemi, zasnovani na tekućem finansiranju i unaprijed određenim davanjima.

Prema izlistanim podacima za 2007 godinu stanje u oblasti PIO-u Federacije BiH, i prema podacima FZ za PIO i invalidsko osiguranje o izvršnoj isplati penzija za decembar 2007 godine je slijedeći: - Broj aktivnih osiguranika je 475.109 - Broj penzionera je 326.359

Najniža penzija iznosila je 235.85 KM, a primalo je 138.704 penzionera ili 42,50% od ukupnog broja penzionera.

Najviša penzija je iznosila 1263,94 KM, a primalo je 10.758 penzionera ili 3,29% od ukupnog broja penzionera.

Prosječna penzija iznosila je 299,35 KM.

25


Broj vojnih penzionera po Uredbi o povoljnim uvjetima za sticanje prava na starosnu

penziju vojih osiguranika vojske FBiH je za decembar 2007 godine 4,633 sa prosječnom penzijom u iznosu 624,67 KM.

3. STANJE SISTEMA PENZIJSKO-INVALIDSKOG OSIGURANJA U

FEDERACIJI BIH

Sistem penzijsko i invalidskog osiguranja je u nadležnosti entiteta. To znači da svaki entitet ima zasebnu pravnu regulativu iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja.

Po novom Zakonu o vijeću ministara BiH, Ministarstvo za civilne poslove ima određene nadležnosti u oblasti koordinacije saradnje entitetskih penzionih fondova, kao i u rješavanju pitanja iz oblasti penzija na međunarodnom nivou.

Osnovne karakteristike penzionog sistema u oba entiteta Bosne i Hercegovine su da je to javni i obavezni sistem, zasnovan na tekućem finansiranju i unaprijed određenim davanjima.

Sticanje, ostvarivanje i prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja kao i druga pitanja

u vezi sa penzijsko invalidskim osiguranjem u Federaciji BiH su regulisana Zakonom o penzijsko invalidskom osiguranju (»SI. novine Federacije BiH 29/98 i 32/01), dok su ista pitanja u Republici Srpskoj regulisana zakonom o penzijsko invalidskom osiguranju (»SI. glasnik Republike Srpske 32/00 i 32/02).

Sistem penzijsko invalidskog osiguranja u Federaciji BiH zasniva se na načelu

uzajamnosti, generacijske solidarnosti i obaveznosti na penzijsko i invalidsko osiguranje.

26


Obaveznim penzijskim osiguranjem osiguranicima se osiguravaju slijedeća prava:

- pravo na starosnu penziju, - pravo na invalidsku penziju, - pravo na porodičnu penziju, - prava osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnošću.

Prava iz penzijsko invalidskog osiguranja su neotuđiva, lična i materijalna i ne mogu se prenositi na druga lica.

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne mogu zastariti.

Građani koji nisu obavezno osigurani, prava iz penzijskog osiguranja mogu ostvariti dobrovoljnim putem. Sredstva za penzijsko invalidsko osiguranje osiguravaju se iz doprinosa i drugih izvora.

U sistemu definiranih doprinosa država nameće samo obavezu uplate određenog doprinosa, a penzije se određuju u zavisnosti o iznosu na osiguranikovom ličnom računu i očekivanom trajanju isplate penzije.

Posebno je važno razlikovanje penzija na koje se zasnivaju na tekućoj raspodjeli i penzije zasnovane na kapitaliziranim fondovima.

U sistemu tekuće raspodjele koji se naziva i sistemom generacijske solidarnosti, sadašnji rashodi sistema penzijsko invalidskog osiguranja finansiraju se doprinosima iz plata sadašnjih osiguranika.

To znači da doprinosi aktivne generacije služe za pokriće tekućih troškova.

Sistem kapitaliziranih fondova se zasniva na načelu da uplaćeni doprinosi služe za isplatu penzija onoj generaciji osiguranika iz čijih plaća su ti doprinosi i uplaćeni.

27


3.1. Doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje

Doprinosi su jedan od finansijskih instrumenata koji prikupljaju javni pihodi, koji se po nekim svojim karakteristikama razliku i od poreza i od taksi.

Osnovne karakteristike po kojima se doprinosi razlikuju od poreza i taksa su, prije svega što je namjena doprinosa unaprijed određena, a njihova bi visina trebalo da bude proporcionalna pruženoj usluzi.

Za razliku od doprinosa namjena poreza nije unaprijed određena, te se oni slijevaju u budžet iz kojeg se fansinsiraju različ ite potrebe.Doprinosi kao oblici davanja imaju parafiskalna obilježja, što znači da ne ulaze u državni budžet, već se uplaćuju u različite fondove (PIO, zdravstvo, zapošljavanje).

3.2. Obaveza plaćanja doprinosa

Ova obaveza je utvrđena zakonom i ostalim pravnim propisima, te će se u slučaju da obveznik doprinosa ne podmiri svoju obavezu doprinos naplatiti prisilnim putem, dok za izbjegavanje plaćanja doprinosa obveznik odgovara prekršajno ili krivično.

Najviše pretpostavke koje treba da ispunjavaju državni prihodi da bi imao karakteristike doprinosa su:

- postojanje stvarne ili moguće koristi, koju određeni krug korisnika ima od aktivnosti države ili drugih javno-pravnih tijela,

- visina obaveze plaćanja doprinosa zavisi o troškovima, koje država ima kod obavljanja određene aktivnosti, ili o vrijednosti posebne neposredne koristi koju obveznici doprinosa imaju od usluga države i javno-pravnih tijela,

- doprinosi imaju obavezni karakter,

- obaveza plaćanja doprinosa inicirana zahtjevom obveznika,

- ubire se u novcu

28


Doprinosi se obračunavaju i plaćaju iz ličnih i drugih prihoda osiguranika, na isplaćena lična primanja, na teret poslodavca, i iz drugih izvoda, koje obezbjeđuju obveznici obračunavanja i isplate doprinosa u skladu sa propisima iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog i osiguranja od nezaposlenosti.

Dakle doprinosi se ubiru na teret zaposlenika i na plaću na teret poslodavca, te se sklapaju u van budžetskim fondovima čija je funkcija isplata naknada socijalnog osiguranja.

Po Zakonu o doprinosima Federacije BiH stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iznosi 17% na teret osiguranika i 7% na teret poslodavca ukupno 24% na bruto plaću, čak je isti promet i u RS na neto platu.

Osnovni razlozi za izbjegavanje plaćanja doprinosa u većini zemalja

tranzicije su:

- nepovjerenje prema penzionim fondovima, odgađanje reforme penzionog sistema zbog političkih razloga, izbora i si., nepovezanost visine plaćenih doprinosa sa visinom penzije, veliki doprinosi i male penzije stimulišu sivu ekonomiju,

- visoke stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, privatni kapital na svaki način pokušava izbjeći plaćanje doprinosa, jer na taj način smanjuje troškove poslovanja, a većina preduzeća u državnom vlasništvu ne plaćaju doprinose iz razloga što loše posluju, to objektivno i nemaju sredstva za njihovo plaćanje,

- loša zakonska rješenja, slaba organizacija i koordinaciju rada organa nadležnih za nadzor plaćanja doprinosa. Na evaziju doprinosa utiču određena zakonska rješenja vezana za oslobađanje od plaćanja doprinosa (atipični oblici rada-ugovori o djelu, korištenje usluga studenskih servisa i sl.).

29


Na otklanjanje naprijed navedenih razloga za evaziju doprinosa u Bosni i Hercegovini, pravda se administrativnom podjelom države i postojanjem dva javna fonda penzijskog osiguranja, velikim socijalnim previranjima koja bi nastala reformom penzionog sistema.

Penzijsko i invalidsko osiguranje u Federaciji BiH uređeno je Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju (»SI. novine FBiH, broj 29/98, 49/00, 32/01, 73/05 i 59/06), koji je stupio na snagu 30.07.1998.godine.

Ovaj Zakon se zasniva na načelima uzajamnosti, generacijske solidarnosti i obaveznosti penzijskog i invalidskog osiguranja.

Rizici koji su obuhvaćeni ovim osiguranjem su: starost, invalidnost, smrt ili fizička onesposobljenost, a prava koja proističu iz ovih rizika su pravo na starosnu, invalidsku i porodičnu penziju, te novčana nakanda za fizičku onesposobljenost.

Ova prava su lična i neotuđiva, te se ne mogu prenositi na druga lica niti zastariti, izuzev zastare isplate primanja proisteklih iz ostvarenih prava.

Ovim zakonom utvrđena je također, mogućnost dobrovoljnog osiguranja, za osobe koje nije obavezno osiguranje. Upravo ovaj Zakon predstavlja početak reforme penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovini.

30


Sredstva potrebna za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, osiguravaju se iz doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje koji su uređeni Zakonom o doprinosima (»SI. novine Fedracije BiH, broj 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02 i 17/06), prihoda po osnovu dobrovoljnog osiguranja, prihoda koje svojom djelatnošću ostvari nosilac osiguranja i drugih prihoda

Povoljnije sticanje prava na penziju uređeno je posebnim propisima za koje se obezbjeđuju sredstva iz doprinosa, kao iz Budžeta Federacije BiH i Bosne i Hercegovine.

Penzijsko i invalidsko osiguranje prema pozitivnim propisima finansira se iz

doprinosa za ovo osiguranje čija je stopa 24 % na bruto plaću (iz plaće 17% i na plaću 7%) u Federaciji BiH, odnosno 24% na neto plaću u Republici Srpskoj.

Aktivnostima poreskih i inspekcijskih organa u Federaciji Bosne i Hercegovine kao

i većom disciplinom obveznika uplate doprinosa postignuto je da prihodi Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje prikupljenih po osnovu doprinosa za PIO rastu i da se penzije isplaćuju redovno, svakog mjeseca.

31


Tabela 3. Ostvareni prihodi od doprinosa

Godina Prihodi od Mjesečni index rasta doprinosa prosjek prihoda

2002 691.873.780 57.656.148 100, 00

2003 730.843.664 60.903.638 105, 63

2004 801.260.090 66.771.674 109,63

2005 851.561.055 70.963.424 106, 28

2006 980.148.744 81.679.062 115, 10

2007 1.149.282.319 95.773.526 117, 26

Evidentan je rast prihoda u 2007 godini u odnosu na prethodnu godinu.

Iz navedenih razloga, penzije u Federaciji Bosne i Hercegovine od

01.01.2002.godine (od kada egzistira Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje), isplaćuju se na zakonskom nivou - koeficijent 1,00.

Od 01.09.2003.godine isplatu penzija prati blagi rast, pa je koeficijent porastao na 1,06 i zaključno sa decembrom 2006.godine koeficijent za obračun i isplatu penzija je iznosi 1,35. U 2007 godini iznosi 1, 57, a u 2008 godini iznosi 1, 65.

32


Tabela 4.

Koeficijenti za obračun i isplatu penzija

Iako se iznos penzija blago povećavao, penzije su u nominalnom iznosu niske i ne omogućavaju obezbjeđenje zadovoljavanja materijalnih i životnih potreba njihovih korisnika.

Podatak da penziju do iznosa 250,00 KM prima 129.117 penzionera što čini 61,09 % od ukupnog broja penzionera, potvrđuje navedenu konstataciju.

Kako se može vidjeti u Tabeli 5 /ispod /, broj korisnika prava na penziju je rastao po prosječnoj godišnjoj stopi 2,67%.

Broj osiguranika je rastao po prosječnoj godišnjoj stopi 3,03%. Odnos broja osiguranika i broja penzionera iznosi 1,46%.

33

PERIOD ISPLATE ISPLATNI KEOFICIJENT

Od 01.01.2002. do 31.08.2003.godine 1,00 Od 01.09.2003. do 30.06.2004.godine 1,06 Od 01.07.2004. do 31.12.2004.godine 1,10 Od 01.01.2005. do 30.09.2005.godine 1,16 Od 01.10.2005. do 31.12.2005.godine 1,18 Od 01.01.2006. do 31.05.2006.godine 1,21 Od 01.06.2006. do 30.09.2006.godine 1,25 Od 01.10.2006. do 30.11.2006.godine 1,31 Od 01.12.2006. do 31.03.2007.godine 1,35 Od 01.04.2007. do 31.05.2007.godine 1,42 Od 01.06.2007. do 31.07.2007.godine 1,45 Od 01.08.2007. do 31.12.2007.godine 1,57 Od 01.01.2008. do 31.08.2008.godine 1,65


Tabela 5.

Na nepovoljan odnos broja osiguranika i broja penzionera pored ostalog, uticala je visoka stopa nezaposlenosti u Federaciji Bosne i Hercegovine, a dijelom i date mogućnosti za odlazak u prijevremenu penziju.

Prosječna ostvarena plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine rasla je po prosječnoj

godišnjoj stopi od 6,37%, prosjećna stopa rasta isplaćenih penzija iznosila je 10,110 % u 2007 godini.

Penzije su brže rasle od rasta isplaćenih plaća u navedenom periodu

34

2002 2003 2004 2005 2006 2007 Prosj. stopa rasta u 2002- 2007

Broj penzionera

286.093 289.730 298.331 306.681 314.462 326,359

Stopa rasta br. penzionera

- 1,27% 2.97% 2,80% 2,54% 3,78% 2,67%

Broj osiguranika

409.722 419.228 424.634 430.474 442.541 475,109

Stopa rasta br. osiguranika

2,32% 1,29% 1,38% 2,80% 7,36% 3,03%

Izdaci iz penzije 666.490.747 684.204.392 749.958.985 840.281.307 931.314 .004 1.145.823.959

Stopa rasta - 2,66% 9,61% 12,04% 10.83 % 23,03% 11,63%

Prosječna penzija

186,16 199,32 208,81 224,38 256 92 299,88

Stopa rasta - 7,07% 4,76% 7,46% 14,50% 16,72% 10,10% Prosječna plaća 512,56 530,49 544,96 582.07 631,97 696,74 Stopa rasta - 3,50% 2,73% 6,81% 8,57% 10,25% 6,37%


Tabela 6. Projekcija osnovnih pokazatelja penzijskog sistema do 2010 godine

4.0 REFORMSKE PROMJENE MIROVINSKOG SISTEMA U FEDERACIJI BiH

U Federaciji BiH značajan zahvat u reformi PIO može se smatrati današnji Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju iz 1998.godine. Ovim Zakonom je jedinstveno uređena materija PIO i time jedinstveno utvrđeno pravo za sve osiguranike, na cjelom području.

Određenim napretkom smatra se primjena jedinstvenih propisa i izjednačavanje prava osiguranika.

Pored donošenja navedenih odluka Visoki predstavnik (Petrić) donio je i Odluku o Zakonu o organizaciji PIO, koji je ustanovio jedinstven Federalni zavod MIO/PIO i uredio njegovu organizaciju. Ovu Odluku možemo smatrati reformskom.

Prvi zahvat koji je učinjen ovom reformom jeste podizanje starosne dobi odlaska u mirovinu. Dobna granica za odlazak u mirovinu je 65 godina. Ovo je učinjeno i u Italiji, Poljskoj i Japanu.

35

2006 2007 2008 2009 2010 Broj penzionera 314.462 321.977 329.672 337.551 345.624

Broj osiguranika 442.541 451.170 459.967 468.936 478.080

Izdaci od penzije

929.376.976 1.010.318.645 1.098.527.150 1.194.318.717 1.298.463.309

Visina prosječne penzije

256,92 278,65 302,20 327,74 355,43

Visina prosječne plaće 603,00 638,00 674,00 713,00 754,00 Odnos penzija/pr.plaće 42,61% 43,67% 44,83% 45,97% 47,14%


Drugi važan aspekt koji se sastoji u prijelazu ka izračunavanju mirovinske osnovice na temelju cjelokupnog mirovinskog staža od 40 godina, a prijelazno razdoblje završava 2015.godine.

Treći zahvat je redukcija mirovinskih i invalidskih prava u cilju konsolidacije

mirovinskih fondova i smanjenja javne potrošnje.

Tako je limitirana najviša mirovina,

- ukinuto pravo rada sa skraćenim radnim vremenom, - ukinuto pravo dokupa staža, - ukinuta mogućnost sudjelovanja fondova u poboljšanju ličnog i društvenog standarda korisnika mirovina.

Sve kategorije osiguranika u ostvarivanju prava su izjednačene i ukinut je

privilegovani položaj nekih kategorija (vojni službenici i službenici u organima unutrašnjih poslova).

Što se tiče ostvarivanja osnovna prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja

proizilaze i određuju se na osnovi radnog doprinosa osiguranika ostvarenog tekućim i minulim radom, te je individualni položaj osiguranika, u pravilu bitno ovisan od visine doprinosa svakog pojedinca koji on uplaćuje, i od dužine staža osiguranja kojeg ima.

U mirovinska prava spadalo bi pravo na starosnu i porodičnu penziju: u invalidske - pravo na invalidsku mirovinu i invalidninu:, a u ostala pravo na prekvalifikaciju i dokvalifikaciju invalidskih prava invalida sa promijenjenom radnom sposobnošću (invalida II Kategorije) preneso je za nositelja osiguranja na poslodavca.

Također je uvedeno tzv. dobrovoljno osiguranje za osobe koje nisu u radnom odnosu i sl.

Također značajno je i to što je donijeta odluka da se mirovina više ne usklađuje s kretanjem troškova života i porastu plaća, već da se usklađuje samo sa porastom sredstava u mirovinskim fondovima, te da se mjesečno isplaćuju u okviru sredstava koje nositelj osiguranja prikupi. 36


Obzirom da se broj osiguranika stalno povećava, to se analagno tome povećava i

obim prava iz penzijsko invalidskog osiguranja kako kod nas tako i u svijetu.

To je dovelo do uvjerenja da mirovina postaje sve interesantnija i značajnija kategorija za svako savremeno društvo. koja se sve duže koristi i od strane sve većeg broja ljudi.

Zbog toga se ispravno ukazuje da su prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja značajna i kao ekonomska i socijalna kategorija.

4.1. Projekat SITAP

Značajni reformski koraci započeli su prihvatanjem Projekta tehničke pomoći za

socijalno osiguranje - SITAP. Ovo je projekat Svjetske banke u našoj zemlji, koji se

finansirao iz kredita međunarodne asocijacije za razvoj (IDA u iznosu od 7 miiiona US$) i

granta Odjeljenja za međunarodni razvoj iz Velike Britanije (DFID u iznosu od 1.73 miiiona

US$). Iz budžeta oba entiteta Bosne i Hercegovine izdvojena su sredstva u ukupnoj

vrijednosti od 0.94 miiiona US$. Ukupna, vrijednost projekta za oba entiteta iznosi 9.67

miiiona US$, od čega je 40% sredstava namijenjeno Republici Srpskoj, a 60% sredstava

Federaciji BiH i to za sisteme penzijskog i invalidskog osiguranja i zdravstvenog

osiguranja.

Osnovni cilj ovog projekta je jačanje efektivnosti i efikasnosti sistema penzijskog i

zdravstvenog osiguranja obezbjeđenjem visoko kvalitetne tehničke pomoći i obuke pri

implementaciji postojećih reformi i pomoć za dizajniranje opcija za buduće reforme

socijalnog osiguranja. Rezultat toga treba biti fmansijski održiv sistem socijalnog osiguranja,

njegova veća stabilnost i obuhvatnost.

37


Ovim projektom definirani su pravci reforme postojećeg penzijskog sistema koja se

provodi uz utvrđenu dinamiku i po predviđenim fazama. Predviđeno je da se ovaj projekat

implementira u periodu od četiri godine, paralelno u oba entiteta Bosne i Hercegovine.

Implementacija projekta započela je u oktobru 2003. godine i trajala je do decembra 2007.

godine.

U Federaciji Bosne i Hercegovine Projekt SITAP implementiraju Federalno

ministartsvo zdravstva, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Federalno

ministarstvo finansija, Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje, Zavod

zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine i Poreska uprava

Federacije Bosne i Hercegovine.

Kroz usluge Savjetnika za penzijsku politiku (angažovanih u periodu od maja 2004.

godine do oktobra 2007. godine) i konsultanta za aktuarsku analizu i obuku, sa institucijama

oba entiteta Bosne i Hercegovine, obezbjeđena je podrška u analizi sadašnjeg i definisanja

budućeg okvira penzijske politike. To je uključivalo podršku entitetskim institucijama u

formulisanju srednjoročne strategije za penzijsku reformu, zasnovanu na evaluaćiji

postojećeg sistema i opcija reformi, te pružanju dalje podrške pri pripremi budućeg modela

reforme sistema međugeneracijske solidarnosti i pripremi pravnog okvira za regulisanje

dobrovoljno finansiranih penzija.

4.2. SWOT analiza

Akronim SWOT je skraćenica od engleskih riječi Strenghts (snage), Weaknesses

(slabosti), Opportunities (šanse) i Threats (prijetnje), i alat je strateške analize koji se

obično provodi u svrhu pripreme strategije i planova. SWOT analiza produkt je

zajedničkog rada osoblja Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Ministarstva za

rad i boračka pitanja Republike Srpske i penzijskih fondova, kao i konsultanata na projektu

SITAP 1.5f pod-komponente - Savjetnik za penzijsku politiku. SWOT analiza predstavlja

sveobuhvatnu listu početnih elemenata u kontekstu moguće reforme penzijskog sistema u

Bosni i Hercegovini. 38


4.3. Snage

• Već izvršena parametrijska reforma iz 2000. godine kojom su fmansijski stabilizovani

penzijski fondovi (član 51. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, prema kojem je

mjesečna isplata penzija zavisna od prikupljenih sredstava za isplatu penzija za tekući

mjesec).

• Uvođenje poreza na dodatu vrijednost.

• Postoji opšti konsenzus i porast svijesti o potrebama za reformom postojećeg sistema.

Postoji odlučnost i motivisanost za sprovođenje reforme unutar sistema.

• Sistem je djelimično prilagođen novim društveno-ekonomskim uslovima.

• Postojanje institucionalnog okvira (penzijskog fonda i ministarstava) kao jednog od

preduslova za uspješnu reformu penzijskog sistema.

• Poboljšanje nivoa naplate i proširenje obuhvata osiguranih.

• U zadnjih 10 godina iz sistema penzijskog i invalidskog osiguranja su isključena

davanja socijalnog karaktera, a prava su svedena na penzije (starosne, invalidske, porodične)

i naknadu za fizičku onesposobljenost čiji je uzrok povreda na radu ili profesionalna bolest,

stoje preduslov za uspješnu reformu penzijskog sistema.

39


Šta je do sada napravljeno u reformi penzijskog sistema?

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju iz 1998. godine predstavlja prvi korak

u promjeni penzijskog i invalidskog sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine. Izvršena je

značajna parametrijska reforma i restrikcija prava u penzijskom i invalidskom osiguranju,

čime je osigurano da se iz tekućih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje ne

finansiraju prava koja imaju socijalni karakter, nego samo prava koja proističu iz rada i

osiguranja, i to:

• značajno su pooštreni uvjeti za sticanje prava na starosnu penziju što se odnosilo

na pomjeranje starosne granice sa.55 (žene) odnosno 60 (muškarci) godina života na 65

godina, bez obzira na spol osiguranika,

• Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju regulira samo ostvarivanje prava na

isplatu penzija (starosnu, invalidsku (samo za potpuni gubitak radne sposobnosti) i

obiteljsku (uvedena restrikcije na uvjete po stažu umrlog i za članove porodice)) i naknada

za fizičku onesposobljenost prouzrokovanu radom (samo za uzroke invalidnosti povreda na

radu i/ili profesionalna bolest).

Isto tako došlo je i do promjena kod utvrđivanja penzijskog osnova. Do 2005.

godine penzijski osnov se utvrđivao na osnovu prosjeka plaća koje je osiguranik ostvario u

15 uzastopnih godina osiguranja, koje su za osiguranika bile najpovoljnije. Od 2005.

godine penzijski osnov postepeno se povećava za svaku godinu do 2015. godine, tako da će

se od 2015. godine penzijski osnov utvrđivati na osnovu prosjeka plaća ostvarenih za 40

godina osiguranja, odnosno za ukupan staž osiguranja. Znači da se u ovoj godini za

penzijski osnov uzima mjesečni prosjek plaća koje je osiguranik ostvario u 23 godine

osiguranja, a već 2009. godini za 25 godina osiguranja, itd. do 2015. godine.

40


Isto tako, došlo je do značajnog smanjenja procenta za utvrđivanje visine starosne

penzije tako da postepenim smanjivanjem procenata od penzijskog osnova od maksimalnih

85% u 2000. godini, do maksimalnih 75% od 2005. godine i dalje.

U cilju finansijske održivosti sistema penzijskog i invalidskog osiguranja izvršene

su suštinske promjene u usklađivanju (isplati) penzija, tako da se isplata is t ih vrši

mjesečno prema ostvarenim prihodima nosioca osiguranja.

Sve navedene restrikcije imale su za cilj da se sistem penzijskog i invalidskog

osiguranja učini finansijski održivim. Međutim, iako su u predhodnom periodu napravljeni

značajni reformski koraci glavni dio reforme penzijskog sistema tek predstoji. Kako bi se

obezbjedila dugoročna finansijska održivost penzijskog sistema, kao i njegova veća

stabilnost i obuhvat, potrebno je uvesti nove oblike penzijskog osiguranja kao što su

dobrovoljni oblici penzijskog osiguranja, kapitalizirano penziono osiguranje i sl.

4.4. Slabosti

- Netačna i neefikasna evidencija podataka o obveznicima plaćanja doprinosa.

- Nedovoljna materijalno-tehnička opremljenost fondova i ministarstava

posebno u info-tehnologijama.

- Nedovoljno obučeni-edukovani kadrovi za praćenje razvoja, opšte ekonomske i

aktuarske analize i politike.

- Nepovoljna kvalifikaciona struktura kadrova u institucijama penzijskog sistema.

- Nepostojanje posebne organizacione jedinice u penzijskim fondovima koja bi se

isključivo bavila reformom penzijskog sistema.

- Disharmonija propisa iz penzijskog i invalidskog osiguranja sa primarnim

(ključnim) zakonima koji su vezani za sistem penzijskog i invalidskog osiguranja (Zakon o

poreskoj upravi, Zakon o doprinosima, Zakon o matičnoj evidenciji).

41


- Ne postoje strateški poslovni planovi za sprovođenje politike i zakonodavstva

strukturne reforme, iz kojih bi proistekli planovi razvoja ministarstava i penzijskih fondova.

Nedostatak podataka i projekcija o stanovništvu. Nije izvršen popis stanovništva u Bosni i

Hercegovini, stoje preduslov za izradu analize koja treba da da odgovor kako i kojim

putem

vršiti reformu penzijskog sistema.

- Opterećenost postojećeg sistema davanjima koja nemaju za osnov staž osiguranja

(Član 94. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju).

- Spor proces tranzicije.

- Nejedinstven informacioni sistem, kako unutar Federalnog zavoda za penzijsko i

invalidsko osiguranje, tako i u sklopu penzijskih sistema u Bosni i Hercegovini.

- Period rata je u penzijskom i invalidskom osiguranju stvorio period sa nedovoljno

uplaćenim ili potpuno neuplaćenim doprinosima za penzijsko i invalidsko osiguranje.

4.5. Šanse

- Spremnost političkih struktura da se vrše promjene u sistemu (na pozicijama

ekonomske, ne političke koristi).

- Porast svijesti o neophodnosti reforme sistema.

- Upoznavanje sa praksama i iskustvima drugih zemalja u oblasti penzijske reforme.

- Zapošljavanje mladih i kvalifikovanih kadrova, u sprezi sa korištenjem iskustva

postojećih kadrova u penzijskom sistemu.

- Neke aktivnosti u sklopu reforme penzijskog sistema mogle bi se početi

sukcesivno primjenjivati, ukoliko bude postojala politička volja.

- Uvođenje poreza na dohodak (prethodna dva poreza otvaraju mogućnost za

uvođenje sistema socijalne sigurnosti po principu jednakih prava).

- Rast ekonomske aktivnosti, proizvodnje i blagi rast zaposlenosti.

- Snažno prisustvo međunarodnih institucija (Međunarodna banka za obnovu i razvoj-

EBRD,Međunarodni Monetarni Fond-MMF, Svjetska Banka, itd.)

42


- Dolazak stranih investitora, jačanje privatnog sektora.

- Funkcionisanje tržišta vrijednosnih papira.

- Informatičke mogućnosti danas.

4.6. Prijetnje

- Ukoliko se ne sinhronizuje kompletna aktivnost na reformi penzijskog sistema u

svim segmentima društva, cijela reforma može doći u pitanje. Outputi SITAP projekta i

ostalih projekata mogu završiti u arhivi kao «mrtvo slovo na papiru», dok bi za iste i dalje

postojala nastala kreditna obaveza.

- Nefunkcionalno društveno uređenje.

- Emigracija stanovništva i starenje stanovništva, odlazak obrazovane i stručne radne

snage.

- Nepovoljna populaciona politika.

- Povećanje broja korisnika penzijskih beneficija.

- Neuvezanost i nekoordinacija sa ostalim institucijama u državi.

- Nedovoljno razvijeno tržište kapitala.

- Tranzicijski troškovi

43


Mirovinski sustav i njegova reforma mogu značajno doprinijeti rješavanju gospodarske krize, pospješivanju gospodarskoga rasta, razvijanju bankarskog sustava, porastu upošljavanja i kreiranju drugih poželjnih trendova društvenog i humanog razvoja.

Zato ciljevi, načela i metode mirovinske reforme moraju biti brižljivo odabrani, a mjere postupno provođene, jer bi svako naglo, brzopleto i nepromišljeno reformiranje ovog osjetljivog područja moglo voditi daljem osiromašenju fondova i umirovljenika te izazvati nepoželjna socijalna gibanja s nesagledivim posljedicama.

U najvećem broju zemalja u svijetu vrlo su aktualna nastojanja za prispitivanjem i racionalizacijom javnih troškova.

Osobito sve veći izdaci u mirovinskom i invalidskom osiguranju, kao rezultat pojave

«starenja stanovništva» i povećanja broja izdržavanog u odnosu na aktivno stanovništvo, nameću potrebu poduzimanja odgovarajućih reformi.

Razorno gospodarstvo i ratom opustošeni mirovinski fondovi u Bosni i Hercegovini, gdje je došlo i do raspada ranije jedinstvenog mirovinskog sustava, tu potrebu još više povećavaju.

Pritom, korišćenje iskustava drugih zemalja, na temelju komparativne raščlambe domaćeg i stranog zakonodavstva, i ovdje se pokazuje kao nasušna potreba i bitna pretpostavka opreznog i promišljenog poduzimanja odgovarajućih reformi, prilagođenih vlastitim specifičnostima, ciljevima, uvjetima i mogućnostima.

Reforma penzijskog sistema se pokreće prije svega, u cilju rješavanja dugoročnih problema, i može dati rezultate tek u srednjeročnom i dugoročnom periodu. Ciljeve Reforme penzijskog sistema u BiH i FBiH možemo podijeliti na opšte i specifične ciljeve reforme. 44

Specijalistički rad Tema: Savremeni aspekt funkcionisanja penzijskog i invalidskog osiguranja u federaciji BiH Opšti ciljevi reforme

A. Sprječavanje socijalne ugroženosti u poznijem životnom dobu i osiguranje dohotka u

starosti za sve grupe stanovništva

Osnaživanje prvog stuba, kao i obezbjeđenje dodatnih oblika osiguranja, osiguralo bi

socijalno adekvatniji dohodak za osobe u poznijem životnom dobu, te eliminasalo ili

smanjilo prijetnju siromaštvom za ovu grupu stanovništva.

B. Obezbjeđenje dugoročne održivosti

Kao što se može vidjeti u uvodnom dijelu dokumenta, postoji nepovoljan odnos

između broja osiguranika (onih koji „pune" penzijske fondove) i broja penzionera (onih koji

su korisnici penzijskih fondova), a može se očekivati da će se taj odnos u budućnosti

pogoršavati radi nepovoljnih demografskih trendova, kao što su starenje stanovništva

{population ageing) i drugih razloga. Iako trenutna rješenja (koeficijent isplate) mogu

osigurati fiskalnu održivost penzijskog sistema (penzije se isplaćuju na osnovu raspoloživih

sredstava), dugoročna davanja iz penzijskog sistema postala bi socijalno neodrživa (penzije

bi b ile nedovoljne za podmirenje minimaln ih životnih troškova).

C. Razvoj finansijskog tržišta

Reforma penzijskog sistema podrazumijevat će uvođenje novih oblika osiguranja, kao

što su kapitalizirana (funded) osiguranja i si. Ovakva rješenja značila bi p riliv sredstava iz

osiguranja na finansijsko tržište, što bi populariziralo ovaj oblik investiranja i dovelo do

razvoja finansijskog tržišta.

D. Veće uključenje osiguranika i obuhvat penzijskim sistemom

Trenutni obuhvat penzijskim sistemom je dosta nizak, i postoji veliki dio populacije

koji n ije uključen u bilo koji oblik osiguranja. Reforma penzijskog sistema povećala bi

uključivanje zaposlenih iz neformalnog sektora, kao i obezbjeđenje primanja za one grupe

stanovništva u poznijoj životnoj dobi koji sada nemaju nikakvih primanja.

45


Specifični ciljevi reforme

a) Vraćanje povjerenja u penzijski sistem kod osiguranika i korisnika. Sistem treba biti

posmatran

kao stabilno sredstvo dugoročnog obezbjeđenja

Evidentan je nedostatak povjerenja u penzijski sistem, kako kod starijih, tako i kod

mlađih generacija. Reforma penzijskog sistema bi pomogla da se penzijskom sistemu povrati

kredibilitet, te da sistem ponovo bude posmatran kao izvor sigurnosti i obezbjeđenja u

starosti.

b) Stvaranje snažnog penzijskog fonda koji će zadovoljiti potrebe klijenata

Reforma penzijskog sistema i otvaranje tržišne utakmice u drugom i trećem stubu,

indirektno će dovesti do osnaživanja penzijskog fonda iz prvog stuba, te veću orijentaciju

prema klijentima i korisnicima.

c) Harmonizovano funkcionisanje sistema socijalnog osiguranja

Potrebno je obezbijediti bolje i efikasnije funkcionisanje resornih ministarstava i

institucija sistema socijalnog osiguranja. Potrebno je izvršiti racionalizaciju svih institucija

socijalnog sektora, kao i pratećih institucija (npr. poreske uprave i si.). Neophodno je

izvršiti harmonizaciju funkcionisanja institucija, uskladiti baze podataka, te definisati

protok sredstava i informacija kroz institucije sistema.

d) Poboljšanje uslova za razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, smanjenje

troškova rada

Prebacivanjem dijela troškova za penzije na Budžet, ublažava se opterećenje javnog

sistema međugeneracijske solidarnosti i stvara mogućnost za smanjenje stope doprinosa, a

time i smanjenje troškova rada. Niži troškovi rada utiču na poboljšanje poslovnog

okruženja, omogućavaju efikasnije poslovanje i razvoj privatnog sektora.

46


Model penzijskog sistema

Kroz projekat SITAP, zajedničkim radom konsultanta - Savjetnika za penzijsku

politiku, osoblja resornih ministarstava i penzijskih fondova/zavoda, identifikovane su

promjene koje je potrebno napraviti na postojećem sistemu, kao i potreba za nadgradnjom

sistema i uvođenjem novih oblika penzijskog osiguranja. Tako se došlo do prijedloga novog

penzijskog modela koji je obrazložen u tekstu kako slijedi.

Prvi stub:

Obavezno penzijsko osiguranje predstavlja prvi stub penzijskog sistema. Prava u ovom

stubu penzijskog osiguranja se finansiraju iz tekućih javnih prihoda. Stopa doprinosa je

jednaka za sve učesnike u sistemu. Time je u finansiranju zadržan princip solidarnosti, a u

pravima princip preraspodjele. Pravila za ostvarivanje prava na penziju i za određivanje

visine penzije ostaju jednaka (nema zaoštravanja kriterija).

Postojeći nivo ukupnih i pojedinačnih primanja iz penzijskog sistema ostaje jednak

(stečena prava).

Obavezno penzijsko osiguranje se sastoji iz dva dijela (komponente):

(a) socijalne penzije/penzija do iznosa najniže penzije i

(b) dijela koji zavisi od zarade (visine plaće) u aktivnom periodu osiguranja.

Predlaže se da se socijalna penzija kao pravo proširi (u dužem tranzicijskom periodu) i na

one koji ne ostvaruju pravo na penziju po trenutnim zakonskim rješenjima (osobe koje

imaju manje od 20 godina penzijskog staža; osobe koje su bile osigurane ali im iz različitih

razloga nisu uplaćeni doprinosi; osobe koje su bile aktivne ali nisu b ile uključene u sistem

obaveznog osiguranja i osobe koje nikada nisu bile osigurane). 47


Proširivanje obuhvata sistema na populaciju koja po sadašnjim pravilima sistema ne

ostvaruje pravo na penziju zahtjeva promjene u izvorima finansiranja. Prava iz prvog

penzijskog stuba (i za sadašnje korisnike najnižih penzija i za korisnike koji bi stekli prava

po novom predloženom rješenju) finansiraće se iz opštih poreza. Istovremeno se otvara

mogućnost smanjenja stope doprinosa za alikvotni dio prihoda iz doprinosa.

Socijalna karakteristika penzije iz prvog stuba pod a) bila bi osnov za promjenu

pravila za valorizaciju penzija (pension adjustment). Najprimjereniji način indeksacije je

vezivanje rasta penzija na rast cijena.

Dio penzijskog primanja iznad najnižeg primanja, vezivao bi se na rast prosječnih

plaća (na godišnjem nivou), korigovano za koeficijent odnosa između rasta broja penzionera

i rasta broja aktivnih osiguranika.

Potrebno je pažljivo odrediti adekvatan prelazili (tranzicijski) period za

implementaciju, u skladu sa finansijskim mogućnostima i socijalnom prihvatljivosti (social

acceptability).

Nosilac prvog stuba (sistema obaveznog penzijskog osiguranja) bio bi sadašnji

nosilac penzijskog i invalidskog osiguranja.

Drugi stub:

Drugi stub penzijskog osiguranja obuhvatio bi:

(a) osobe za koje njihovi poslodavci, kroz kolektivni ugovor, uplaćuju premiju za dodatno

penzijsko osiguranje,

(b) osobe koje su penzionisane pod povoljnijim uvjetima po različitim propisima.

Za prvonavedene, učešće (ulazak u osiguranje) je na dobrovoljnoj osnovi, ali nakon

dogovora poslodavaca i zaposlenih, te potpisivanja ugovora sa nosiocem osiguranja, učešće

u ovoj šemi postaje obavezno. Premiju/doprinos uplaćuju poslodavci na individualni

penzijski račun osiguranika, odakle se nakon odlaska u penziju isplaćuju rente.

48


Druga komponenta, ostvarivanje prava na penziju pod povoljnijim uvjetima u

skladu sa propisima, takođe bi bila dio drugog penzijskog stuba, ali ova komponenta ne bi

funkcionisala po kapitalnom načinu (funded) finansiranja, već bi se ova vrsta korisnika

prava objedinila na jedinstven račun, čije bi se beneficije (prava) finansirale iz budžeta do

trenutka sticanja općih uvjeta za ostvarivanjen prava na penziju, kada bi ovi osiguranici

prešli u redovno penzijsko osiguranje (prvi stub). Ovaj račun bi se mogao voditi kao zaseban

kod postojećeg nosioca osiguranja (Zavoda za PIO/MIO).

Nosioci drugog stuba penzijskog osiguranja5 su finansijski posrednici koji mogu biti

formirani iz sektora današnjih investicionih fondova, osiguravajućih društava ili banaka.

Zbog predviđenih ograničenja u raspoloživim sredstvima u prvom stubu, potrebno

bi bilo da se što više osiguranika uključi u kolektivne šeme, te je zbog toga potrebno

predvidjeti stimulanse za poslodavce (npr. poreske olakšice i sl.).

Treći stub:

Treći stub penzijskog osiguranja je dobrovoljan, i spada u individualno penzijsko

osiguranje na kapitaliziranom principu (ili dugoročnu štednju). Neki oblici ovakvog

osiguranja već postoje uBiH (šeme dugoročne štednje i police životnog osiguranja), ali ih je

potrebno ugraditi u legislativu i nadzirati od strane države. I ovdje nosioci osiguranja mogu

biti formirani iz sektora današnjih investicionih fondova, osiguravajućih društava il i

banaka.

49 5 Osim za komponentu koja je penzionisana po odredbama pod povoljnim uslovima.


Graf 1: Grafički prikaz predloženog modela penzijskog sistema

U cjelini, predloženi penzijski model bi izgledao kako je prikazano na grafu 1.

Penzijski model bio bi detaljno razrađen u javnim raspravama i analizama, te može postati

predmetom izmjena i prilagođavanja na osnovu rasprava u Parlamentu FBiH, Vladi FBiH,

sindikatima, udruženjima poslodavaca, akademskom zajednicom, udruženjima penzionera i

ostalim interesnim grupama.

Primjer:

Napomena: U dole navedenom primjeru nalazi se ilustracija funkcionisanja

predloženog penzijskog modela, sa stanovišta finansiranja i penzijskih primanja. Iznosi su

preuzeti iz aktuarskih proračuna koji su za dodatno kolektivno osiguranje napravljeni na

osnovu dole navedenih pretpostavki i zaokruženi su. Navedeni iznosi ne predstavljaju

obećanja niti garanciju visine penzionih primanja. U daljnjem radu potrebno je napraviti

detaljne aktuarske proračune za moguće kombinacije dodatnih i obaveznog osiguranja. U

izračun isplate rente nije uračunat mogući porez na rente.

50

INDIVIDUALNO PENZIJSKO OSIGURANJE

( DUGOROČNA ŠTEDNJA )

PENZIJE POD POVOLJNIM UVJETIMAA PO RAZLIČITIM PROPISIMA

PENZIJE ZA KOJE JE UPLAĆENA PREMIJA ZA DODATNO PENZIJSKO OSIGURANJE

PENZIJE U ZAVISNOSTI OD ZARADE ( VISINE PLAĆE ) U AKTIVNOM PERIODU OSIGURANJA

SOCIJALNE PENZIJE / DIO DO IZNOSI NAJNIŽE PENZIJE


Aktivni osiguranik koji je već 10 godina u sistemu osiguranja, te do sticanja prava na

penziju ima još 30 godina, ima bruto platu od 1240 KM6. Osoba izdvaja 240 KM doprinosa

za prvi stub penzijskog osiguranja, te prima neto platu u iznosu od 1000 KM. Osoba je takođe

osigurana u drugom stubu, kroz kolektivnu penzionu šemu. Premiju za drugi stub penzijskog

osiguranja, u visini od 50 KM, uplaćuje poslodavac na individualni račun osiguranika za

drugi stub. Neto plata osobe ostaje ista (1000 KM). Aktivni osiguranik, na bazi

individualne odluke, je takođe odlučio da se dodatno osigura penzionim osiguranjem iz

trećeg stuba, za koji plaća mjesečnu premiju u visini od 50 KM. Zbog poreskih olakšica za

učešće u dodatnom osiguranju njegov raspoloživi dohodak, iako je platio premiju od 50

KM, se smanjuje samo za 25 KM.

Nakon odlaska u penziju, penzijska primanja ove osobe će se sastojati iz tri

komponente: (a) penzijska primanja iz prvog stuba od 500 KM; (b) penzijska primanja iz

drugog stuba (kolektivne šeme), u visini od 90 KM mjesečno; (c) penzijska primanja iz

trećeg stuba, u visini od 90 KM mjesečno. Dakle, ukupna penzijska primanja ove osobe će

iznositi 680 KM mjesečno. Pretpostavke za izračunavanje dodatnih penzija su jednake za

drugi i treći stub, i podrazumijevaju 2% godišnjeg realnog povrata na uložena sredstva i

2% povrata na sredstva u vrijeme isplate penzija.

Osnovne promjene u odnosu na sadašnje stanje su:

(a) promjena filozofije, obuhvata, načina i izvora finansiranja, naročito za najniže

penzije iz prvog stuba - penzija nije više samo radno pravo, već dobija i socijalni karakter, te

se može ostvariti po drugim osnovama;

(b) za nove osiguranike, penzijski osnov bi se direktno vezao za visinu uplaćenih

doprinosa, čime bi penzijski sistem promijenio karakter na sistem koji zavisi od doprinosa

{defined contribution7);

51 6 Za potrebe primjera, sistem doprinosa je pojednostavljen i reduciran isključivo na penziono osiguranje 7 Kao jedna od osnovnih promjena, predlaže se vezivanje visine prava i uplaćenih doprinosa. Ovo znači da bi penzije trebalo računati prema doprinosima, ne na osnovu zarada


(c) uvodi se način finansiranja penzijskog sistema sa kapitalskim pokrićem;

(d) uvodi se mogućnost izmještanja penzija ostvarenih po osnovu staža koji se računa

s uvećanim trajanjem beneficiranih penzija8 izvan sadašnjeg uređenja (premještanje u drugi

stub);

(e) u sistem penzijskog osiguranja uključuju se i finansijski posrednici, te se formi-

aju nove institucije - operatori, regulatori i supervizori;

(f) u dijelu sistema koji je kapitaliziran, skupljanjem finansijskih doprinosa

omogućava se razvoj finansijskog tržišta.

Ostali modeli penzijskog sistema koji su razmatraniOsim penzijskog modela (interno

nazvan „Bijeljinski penzioni model")., tim koji radi na reformi penzijskog sistema razmatrao

je i druge modele - opcije za reformu. Model o kojem se najčešće govori kao o mogućem

rješenju je „model Svjetske banke"9.

Ovakav model je primijenjen u Hrvatskoj i u Mađarskoj. Osnovni efekti ovog

modela su povećanje budžetskih izdvajanja za prvi stub i formiranje i razvoj posebnih

finansijskih posrednika u drugom stubu. Uvođenje drugog stuba po metodologiji Svjetske

Banke u BiH se ne preporučuje. Zbog postojećeg teškog fiskalnog položaja penzijskog

osiguranja, smanjenje prihoda iz doprinosa za tekuće finansiranje značajno bi ugrozilo

finansiranje prava iz prvog stuba.

Razmatrani su i modeli koji se primjenjuju u zemljama EU. Europska Unija u drugi

stub svrstava i dodatna kolektivna osiguranja (profesionalne penzije). Među rješenjima

postoje velike razlike i većina modela je neprimjenjiva na nivo ekonomskog razvoja i opštu

situaciju u BiH.

52 8 Vidjeti pojašnjenje iznad. 9 Prema modelu Svjetske Banke, u kojem isto tako postoje tri stuba, gdje je prvi stub obavezno osiguranje, a drugi i treći stub su obavezno i dobrovoljno dodatno kapitalski pokriveno osiguranje. Drugi stub prema terminologiji Svjetske Banke je osiguranje koje je izdvojeno iz obaveznog osiguranja sa tekućim PAYG finansiranjem, i prenijeto na kapitalski način finansiranja sa individualnim računima osiguranika. Dijelom doprinosa koji se uplaćuju na individualne račune upravljanju privatni penzioni fondovi. To osiguranje ne spada u dodatno, pa se zbog smanjivanja doprinosa u penzioni fond sa tekućim finansiranjem p o j avl ju ju problemi tranzicionog deficita.


Razmatran je model Slovenije, odakle je preuzeta ideja o uređenju dodatnog

kolektivnog osiguranja i o proširivanju penzijskih primanja i na osobe koje nisu bile u

sistemu obaveznog osiguranja.

Razmatranje Švedski model penzijskog osiguranja, kao i model penzijskog osiguranja

u Velikoj Britaniji. Švedski model penzijskog osiguranja podrazumijeva visok stepen

razvoja finansijskog tržišta, fondova i znanja o finansijskom tržištu kod stanovništva (drugi

stub, tzv. „PPM"). Prvi stub penzijskog sistema organizovan je na način „uslovno defnisanih

doprinosa" (NDC), i ovo rješenje se predlaže kao jedna od mogućnosti za atipične

osiguranike i nove osiguranike u prvom stubu. Funkcionisanje drugog stuba preko posredne

javne agencije („Premium Pension Authority PPM") može se primijeniti za obavezno

dodatno i kolektivno osiguranje državnih službenika.

Iz Austrijskog modela preuzet je način transformacije dijela sadašnjih životnih

osiguranja u individualno penzijsko osiguranje u trećem stubu. Razmatrana je i mogućnost

povezivanja otpremnina sa kapitalnim oblicima dodatnog osiguranja.

Penzijski model Velike Britanije zasniva se na državnoj penziji (slično prvom stubu

iz modela koji se predlaže-pod a.) i privatnim penzijskim šemama. U uređenju državnih

penzija, postiže se cjelokupan obuhvat populacije. Ovaj model je teško primjenjiv u BiH

zbog neuporedivo niskog razvoja finansijskog tržišta u BiH, ali se neki aspekti iz ovog

modela mogu primijeniti u modifikovanom obliku (državna penzija).

Iz njemačkog penzijskog sistema preuzeta je ideja kombinovanog određivanja

valorizacionog mehanizma preko usklađivanja stope rasta penzija u zavisnosti od stope

rasta plata, i od promjena u odnosu između broja aktivnih osiguranika i broja penzionera.

Tim koji radi na reformi penzijskog sistema razmatrao je i druga rješenja i modele,

posebno dobre prakse iz zemalja u tranziciji. Iz svih analiziranih slučajeva izvučene su

pouke, a dobre prakse i pouke su inkorporirane u rješenje koje se predlaže kao model u

BiH.

53


Budžetske i fiskalne posljedice uvođenja novog modela

Nova struktura penzijskog sistema, koji je sada zasnovan na više komponenti

(stubova) nameće i iziskuje promjene u finansiranju penzijskog sistema. Glavni uticaj

promjena je u strukturi rashoda i strukturi prihoda.

Procjena uticaja na strukturu rashoda

U slučaju uvođenja reforme penzijskog modela po predloženom (ili sličnom) modelu,

prava iz penzijskog sistema bi se podijelila na: (1) prava iz javnog sistema; (2) prava iz

dodatnog i privatno finansiranog, te privatno upravljanog (dobrovoljnog) sistema.

Penzije iz dodatnog penzijskog sistema određuju se u zavisnosti od uplaćenih

premija i aktuarskih proračuna, uvažavajući očekivano trajanje života (prema aktuarskim

tablicama). Ova penziona prava ne vuku za sobom budžetske i/ ili fiskalne posljedice pa se

zbog toga u procjenama javnog finansiranja penzija i ne obrađuje10. Korisnici prava i

poslodavci sami odlučuju o uplati sredstava i korištenju istih, a država u ovom slučaju igra

ulogu nadzora i regulatora. Na osnovu prethodnih izvještaja i uvida konsultanata, ova

uloga se može dodijeliti postojećim institucijama, kao što su Ministarstva fmansija,

Komisija za vrijednosne papire ili Agencija za nadzor osiguravajućih društava, uz relativno

mali angažman dodatnih resursa.

Promjene u javnom i obaveznom dijelu penzijskog sistema sa stajališta rashoda dosta

su velike i imaju i velike posljedice na nivo, obim i strukturu rashoda. U „Bijeljinskom

modelu" predviđa se podjela sadašnje penzije na „socijalnu penziju'Vdio do iznosa najniže

penzije i penziju koja zavisi od zarade.

54 10 U detaljnijim proračunima, garancije koje su u nekim šemama dodatnog osiguranja date uključene su u takozvane prikrivene obaveze ( implici liabilities ) i utiču na izračun fiksalne održivosti ( fiscal sustainabilitv ).


„Socijalna penzija" kao osnovno primanje za sve građane nakon dostizanja starosne

granice od 65 godina (ili više)11 bila bi osnovni dio prvog stub. Obuhvat ovog sistema, kao i

izdaci za finansiranje istog, odredili bi se na osnovu realnih finansijskih mogućnosti. Grupe

stanovništva koju su obuhvaćene mogu se razlikovati, od svih rezidenata BiH (bez obzira

na državljanstvo iznad 65 godina), svih državljana BiH iznad 65 godina, radnika na

čekanju, radnika koji su navršili starosnu granicu za penzionisanje ali im nisu uplaćeni

doprinosi iz različitih razloga, poljoprivrednika, te ljudi koji nikada nisu rad ili. Obuhvat

socijalnom penzijom će razmatrati i predložiti Ekspertna grupa za reformu penzijskog

sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine, a biće predmet javne i parlamentarne rasprave. U

zavisnosti od postavljenih kriterija, broj ljudi obuhvaćenih ovom penzijom može se značajno

razlikovati.

Model predviđa da dio do iznosa najniže penzije po postojećim propisima, koji se

sada korisnicima ove penzije isplaćuje na teret prikupljenih sredstava za isplatu svih penzija,

isplaćuje nosilac osiguranja, ali na teret budžetskih sredstava. Ove penzije se ne bi

usklađivale kao ostale, nego bi se zakonski utvrdio njihov iznos, a usklađivanje bi vršila

Vlada na osnovu porasta troškova života.

Drugi dio prvog stuba se može organizovati (sistemski) na različite načine. Dvije

glavne opcije su (1) ostaviti sadašnje uređenje, ili (2) uvesti sistem uslovno definisanih

doprinosa, sa individualnim penzionim računima. Penzija iz javnog sistema u zavisnosti od

zarade (sistem unaprijed određenih prava

- DB tj. sadašnje uređenje) ili u zavisnosti od uplaćenih doprinosa (sistem

uslovno definisanih doprinosa

- NDC) imala bi iste karakteristike kao sadašnja penzija. Bitna napomena: sve

reforme penzijskog sistema ne smanjuju postojeća prava, te bi država trebala garantovati

postojećim penzionerima da reforma neće ići na štetu postojećih korisnika. U dužem

vremenskom periodu i „socijalna penzija" i penzija u zavisnosti od zarade mogla bi

mijenjati visinu (naročito „socijalna penzija"), ali je generalno potrebno predvidjeti širi

obuhvat od postojećeg. 55

11 Granicu treba utvrditi nakon rasprave i proračuna posljedica.


Bitna napomena: uvođenje „socijalne penzije" se ne treba i ne može realizirati

odjednom i odmah. Obuhvat se može razlikovati, te je za univerzalni obuhvat (sve

navedene grupe), za mjesečni iznos „socijalne penzije" od 100 KM, ukupan rashod u

jednoj godini oko 300 miliona KM. Ako bi socijalna penzija iznosila 50 KM mjesečno,

ukupan rashod bi bio 150 miliona KM godišnje.

Finansiranje socijalne penzije je složen i zahtjevan javno finanskijski obuhvat.

Reforma penzijskog sistema i BiH nameće se kao nužnost ne samo zbog vlastite

dugogodišnje krize, već i zato što je ono jedan od bitnih preduvjeta za ulazak u

euroatlanske asocijacije. No i pored svih teškoća s kojima se BiH suočava postoje

pozitivne naznake pozitivnih promjena i nagovještaja blagog poboljšanja na sektoru

penzionog sistema BiH.

Uvođenje tri stupa penzionog osiguranja, privatizacija penzionog fonda, osnivanje

privatnih penzionih društava za gazdovanje fondovima, formiranje novih institucija i

uvođenja niza drugi popratnih mjera na temelju znanstvenih spoznaja i iskustava drugih

razvijenih i tranzicijskih zemalja tek treba da uslijedi.

No treba reći da to nije samo zahtjev Svjetske banke već i jedini način koji obećava

uspješan humani razvoj na ovom značajnom segmentu društvene organizacije. Penzioni

sistem i njegova reforma mogu značajno doprinjeti rješavanju privredne krize,

pospješivanju privrednog rasta, razvijanju bankarskog sistema, porastu zapošljavanja i

kreiranja drugih poželjnih trendova društvenog hamanog razvoja.

Možemo zaključiti da ciljevi, načela, metodi penzione reforme moraju biti pažljivo

odabrani, a mjere postepeno provedene, jer bi svako naglo, brzopleto i nepromišljeno

reformiranje ovog osjetljivog područja moglo voditi daljem siromašenju fondova i

penzionera te izazvati nepoželjna socijalna gibanja sa nesagledivim posljedicama.

56


ZAKLJUČCI

Reforma penzijskog – mirovinskog sistema BiH nameće se kao nužnost ne samo zbog vlastite dugogodišnje krize, već i zato što je ona jedan od bitnih preduvjeta za ulazak BiH u euroatlanske asocijacije.

Dugoročna temeljna reforma penzijskog – mirovinskog sistema u BiH je način izlaska iz krize penzijskih . mirovinskih fondova, koja je dovela do značajnog osiromašenja penzionera – umirovljenika i njihovog dovođenja na razinu jedne od najugroženijih kategorija stanovništva.

Dosadašnjim promjenama zakonske regulative u oba entiteta učnjeni su prvi reformski zahvati od kojih je najznačajniji: pomjeranje starosne granice za odlazak u starosnu penziju - mirovinu na 65 godina života, limitiranje isplate do razine raspoloživih sredstava u fondovima i njihova sanacija, te prelazak na utvrđivanje osnovice za mirovine na temelju 40 godišnjeg mirovinsko – penzijskog staža uz razumno prijelazno razdoblje.

Uvođenje tri stuba penzijskog-mirovinskog osiguranja, privatizacija penzijskih – mirovinskih fondova, formiranje novih institucija i uvođenje niza drugih propratnih mjera, na temelju znanstvenih spoznaja i iskustva drugih razvijenih zemalja tek treba da uslijedi.

Penzijski – mirovinski sistem i njihove reforme mogu značano doprinjeti rješavanju privremene krize , te značajno uticati na prosperitet kako privrednog tako i bankarskog sistema porasta zapošljavanja i kreiranja drugih poželjnih trendova društvenog i humanog razvoja. Zato ciljevi načela i metode penzione reforme moraju biti brižljivo odabrani, a mjere postupno provedene, jer bi svako naglo, brzopleto i nepromišljeno reformiranje ovog osjetljivog područja moglo voditi daljem os iromašenju fondova i penzionera te izazvati nepoželjna socijalna gibanja sa nesagledivim posljedicama.

57


SKRAĆENICE I AKRONIMI:

BiH Bosna i Hercegovina

BDP Bruto domaći proizvod

PDV Porez na dodatu vrijednost

FBiH Federacija Bosne i Hercegovine

RS Republika Srpska

FMRSP Federalno ministarstvo rada i socijalne politike

MRBIZ RS Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske

FMRSP Federalno ministarstvo zdravstva

MRBIZ RS Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske

PU Porezna uprava

FZ PIO Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje Federacije BiH

Fond PIO RS Fond penzijsko-invalidskog osiguranja Republike Srpske

ZZOR FBiH Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH

FZO RS Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske

FZS Federalni zavod za statistiku

58


LITERATURA

1. Baltić - Despotović, Osnovi radnog prava, Beograd, 1976.

2. B., Žepić, Radno i socijalno pravo, Split, 2001.

3. Dedić-Gradaščević, Međunarodni radni standardi u radnom zakonodavstvu BiH,

4. Delta penzioni fond.WWW. penzijskifond.co.yu..

5. Holzman,R., Pension Reform, Sharing the Burden, Observer No 138/86. Sarajevo,2001.

6. Ibrulj, N., Fabijan, N., Albahari-Raus, R., Arapović, Z., Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju sa komentarom i prilozima, Mostar/Sarajevo, juli 2005.

7. J, Juričić., Osnovi radnog i socijalnog prava, Sarajevo,2000

8. Lj., Todorović, Priručnik o porezima i doprinosima, Sarajevo , januar 2006.

9. N., Tintić, Radno i scijalno pravo, I i II knjiga, Zagreb,1969,1972.

10. Puljiz,V., Sustavi socijalne politike, Zagreb, 2000.

11. S., Dedić, Socijalno pravo, Socijalno pravo, Sarajevo, 1995.

11. Van Lennep, E., Opening Address, The Welfare State in Crisis, Pariš 1981.

12. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju SI. Novine FBiH br. 29/98,43/99, 7/00, 49/00,32/01 i 10/02.

13. Zakon o penzijskom i inavlidskom osiguranju, SI. Glasnik RS br. 32/00,51/0 i 96/03.

14. Zakon o zdravstvenom osiguranju, SI. Novine FBiH br. 30/97 i 7/02.

59


ŽIVOTOPIS

Rođena sam 02.04. 1950 godine u Sarajevu. Osnovnu i srednju školu sam

završila u Tuzli. U Sarajevu sam završila Višu upravnu školu 1977 godine. Od 1977

godine zapos lena sam u Federalnom zavodu MIO/PIO Mostar, Kantonalna služba

Tuzla.

Fakultet Pravnih nauka na Panevropskom univerzitetu " Apeiron " Banja Luka

studijaska grupa " Poslovno pravo " upisala sam u školskoj 2005/06 godini i studij

okončala 19.03. 2007 godine. Specijalistički studij sam upisala na istom

Univerzitetu u školskoj 2007/08 godini gdje sam položila sve ispite.

60

specijalistiČki rad tema: savremeni aspekt...

Documents