1

South-Eastern Mediterranean Environmental Science Project

SEMEP, projekt odgoja i obrazovanja za okoliš provodi se pod

UNESCO-vim patronatom. Cilj SEMEP-a je da kroz interdisciplinarno i holističko učenje o okolišu uključi društvene,

povijesne, naučne, ekonomske, etičke i kulturne aspekte; da poveže zemlje jugoistočnog Sredozemlja; da jača svijest

o lokalnim, regionalnim i globalnim problemima okoliša te da aktivno uključi škole u te probleme na moderan i

djelotvoran način. Provodi se od 1996. godine.

Naša škola se na poziv prof. dr. sc. Draška Šermana sa Medicinskog fakulteta u Zagrebu odmah uključila u taj projekt.

Nismo sudjelovali svake godine, zbog objektivnih okolnosti nikad nismo bili sudionici ljetnih škola na Visu, Vera

Katalinić, školski koordinator SEMEP-a od 1996., prisustvovala je samo seminarima održanim u Rijeci, Bakru i Belom

na Cresu.

Naše dosadašnje aktivnosti /opširnije o njima

pisali smo u školskim godišnjacima/

Školska godina 1996./1997. Tema: MORE I MI

U program SEMEP-a uključen ravnatelj Luka Karković,

profesorice Nevia Petković, Katica Brnčić, Ines Kršovnik i

Dubravka Božić te Jasna Zazijal Marušić iz Zavoda za

javno zdravstvo koja je odrađivala „laboratorijski“ dio.

11. ožujka istraživali smo plažu Sablićevo u Rijeci.

Premda je more bilo još hladno, učenik Krešimir Tokić, u

Plaža Sablićevo u 19. stoljeću ronilačkom odijelu, “odrađivao“ je podvodne zadatke.

Druga grupa učenika trebala je izabrati jedan objekt Plaža Sablićevo u 19. stoljeć izgrađen na obali mora i istražiti

njegov utjecaj na okoliš. Izabrali su INA-POLIMERI na Krku.

2

Školske godine 1997./1998. radili smo na projektu VODA U NAŠEM

ŽIVOTU. Cilj je bio osvijestiti učenike, ali i

profesore, o količini vode koju svakodnevno

bespotrebno trošimo, saznati što se događa s

otpadnim vodama i da li one zagađuju more,

odakle se Rijeka snabdijeva pitkom vodom i

kakve je ona kvalitete. Posjetili smo hotele

Kontinental i Bonaviju kako bi ustanovili količinu

vode koju troše turisti. Dvije su učenice

interpretirale Nazorovu pripovijetku Voda koja

govori o otoku bez vode u doba suše.

Hotel Kontinental (u neposrednoj blizini

naše škole)

Neki su učenici posjetili izvorište Zvir.

Prisustvovali smo javnim predavanjima o Rječini, njenoj

flori i fauni, saznali o nekadašnjim mlinovima,

planiranoj šetnici uz njene obale.

Planirali smo i pješačenje do izvora Rječine, ali to nismo

ostvarili.

Zvir, Vodovodna ulica

Školska godina 2001./2002. Uključeni su učenici iz dva treća razreda. Posjetili

smo plažu Perilo, jednu od najljepših kostrenskih

plaža. Izabrali smo i motto: No man is ever alone

on the sea /E.Hemingway/. Sakupljali smo uzorke u

kopnenom pojasu uz more, u pojasu plime i oseke i

na hridinastom morskom dnu te ih odredili pomoću

ilustriranih ključeva i priručnika za determiniranje.

Na kraju smo napunili sedam velikih crnih vreća

smeća koje su ostavili prošloljetni kupači.

Semepovci i sedam vreća smeća

3

Nakon povratka s terenske nastave

Školska godina 2002./2003.

Tema je ove godine MEDITERANSKA

PREHRANA koja se smatra jednom od

najprihvatljivijih sustava zdrave i razborite prehrane u

međunarodnim okvirima. Jedan od naših radnih

zadataka bio je sakupljanje recepata za mediteranska

jela. Iz starih smo kuharica, ali i iz priča naših roditelja

i baka naučili o nekim skromnim primorskim jelima:

pašti sa slanom ribom, palenti sa slanim sirom,

blitvom na padelu, šparogama sa jajima ili na salatu,

maneštri sa slancem i fažolom, rezancima sa

plodovima mora, bakalarom na salatu, maneštri sa

koromačem, smokovnjaku, kroštulama, tzv. starinskom kolaču. Na kraju smo izračunavali vlastiti indeks tjelesne

mase.

4

Školska godina 2003./2004.

Posjećujemo Bakarac, mjesto poznato po tunama i snažnoj buri, uz tršćansku i senjsku, najjaču buru u sjevernom

Jadranu. Obilazimo preostale tunolovke; nekad je u Bakarskom zaljevu bilo devet stajaćih tunolovki s ljestvama i

promatračnicom.

5

Pronalazimo i identificiramo primjerke biljnog i životinjskog svijeta. Upoznajemo se s umijećem pripremanja Bakarske

vodice, količini ljudskog rada potrebnog za gradnju prezida i dozida.

Primjerci biljnog i životinjskog svijeta sakupljeni uz obalni put od Bakarca prema Kraljevici

6

Tamara i škarpoč, Ana i čača, Sandra i kišobran

7

Školska godina 2004./2005. Semepovci posjećuju Prirodoslovni muzej grada Rijeke želeći upoznati životinjski svijet našeg kraja.

Bakarac, 1906.

Najviše nas impresionira „veliki bijeli“ morski pas uhvaćen 1909. u Bakarcu; u Hrvatskom zoološkom muzeju u

Zagrebu također se nalaze primjerci morskih pasa ulovljenih u Bakarskom zaljevu. Izrađuje se dvojezični plakat

/hrvatsko – engleski/ o kukcima, pticama i sisavcima riječkog područja.

Iz knjige Bakaračke tunere Antuna Ružića-Barbića saznajemo o

ulovu tuna i tunerama u Bakarskom zaljevu, kao i o neugodnim

susretima s morskim psima koji su redovito dolazili za tunama.

8

Radimo i na projektu DISCOVER

YOUR CITY. Potaknuti novinskim

člancima o rušenju starih lučkih

skladišta, biserima tzv. industrijske

arhitekture, tražimo dozvolu od

Luke Rijeka kako bi ih posjetili. Do

Prvog svjetskog rata od petrolejske

luke do Žabice bilo ih je izgrađeno

pedeset, njihovo projektiranje i

gradnja uglavnom je povjereno

Tehničkom uredu Mađarskih

kraljevskih državnih željeznica, ali su

sudjelovali i domaći graditelji.

Pozvali smo u školu prof. Dainu

Glavočić iz udruge Pro Torpedo koja

nam je održala predavanje o

Nadstrešnice povezuju pojedina lučka skladišta vrijednosti riječke industrijske

baštine i nastojanjima da se

ona, po uzoru na neke druge svjetske gradove, prenamijeni i tako očuva za buduće generacije.

U školu pozivamo i Vjerana Piršića, predsjednika udruge EKO-KVARNER. On nas upoznaje sa štetnim posljedicama

do kojih bi došlo ako bi se ostvario projekt Družba Adria.

15. prosinca 2004. sa još nekim udrugama prosvjedujemo na Korzu protiv ovog projekta. Prosvjedovalo se i u drugim

gradovima.

9

Ne Družbi Adria

10

Školska godina 2007. / 2008.

DISCOVER YOUR CITY!

THE FIRST TORPEDO FACTORY IN THE WORLD

Giovanni Biagio Luppis /Ivan Lu(p)pis/ (Rijeka, 1813 – Torriggia, 1875)

Robert Whitehead (Bolton, 1823 - Shrivenham, 1905)

11

Robert Whitehead (right), about 1875

Torpedo-a deadly underwater weapon

12

WE WERE THERE, LET THE PICTURES TELL THE STORY!

13

14

15

16

Class III AT, accompanied with the school SEMEP coordinator and Mr Kornelij Čargonja, an employee of Torpedo,

who introduced us with the past and present of the factory.

On our way back to school we also paid a visit to the Sušak railway station that would soon be demolished

due to the construction of the new road.

TO DESTROY OR TO PRESERVE OUR INDUSTRIAL

HERITAGE?

Vera Katalinić, školski koordinator SEMEP- a