SOCIOPATIJE

SOCIJALNI ASPEKTI BOLESTI SOCIJALNI ASPEKTI BOLESTI OVISNOSTI (ALKOHOL, DUHAN, OVISNOSTI (ALKOHOL, DUHAN,

DROGA)DROGA)

DEFINICIJADEFINICIJA

bolesti ovisnosti - dovode do oštećenja fizičkog, psihičkog zdravlja i socijanog blagostanja

nastaju pod utjecajem bioloških, ličnih i socijalnih determinanti zdravlja

Najraširenije sociopatije su: pušenje prekomjerno konzumiranje alkohola zloupotreba medikamenata i droga

maladaptacije najviše ugrožene socijalne skupine: stari, žene i

siromašni

PUŠENJE

Pušenje je najštetniji a ujedno i najzastupljeniji riziko faktor za zdravlje

U duhanskom dimu je ustanovljeno preko 4000 supstanci - farmakološki aktivne, citotoksične, mutagene i najmanje 40 sa kancerogenim djelovanjem

Nikotin je protoplazmatski otrov koji uništava ćeliju

CO sprječava razmjenu plinova, tj. prenos kiseonika putem bjelančevine hemoglobina

Polinuklearni ugljikovodici , aromatski amini, nitrozoamini, povećavaju mukoznu sekreciju bronha

Ne postoji znanstveni dokaz prednosti jedne vrste cigarete nad drugom

TIPOVI OVISNOSTI

Pušenje duhana izaziva tri tipa ovisnosti: fizičku, psihičku i metaboličku

Bolest nije nasljedna Pojedini neurofiziolozi su mišljenja da kod jakih

ovisnika-pušača postoje neki receptori koji bi mogli da se vežu za genetsku komponentu ovisnosti

AKTIVNI PUŠAČI

Pušač, ovisnik o cigareti, je osoba koja puši dnevno dvadeset i više cigareta (Svjetska zdravstvene organizacija)

Kod pušača skraćen je životni i radni vijek. Pedeset posto ljudi koji redovno puše će umrijeti od bolesti koje su direktna posljedica pušenja, polovina njih u svojim srednjim godinama (ekonomski najproduktivniji)

Oni više koriste zdravstvenu zaštitu zbog liječenja bolesti koje su posljedica uživanja duhana

Dim od duhana povećava rizik od mnogih vrsta raka i hroničnih oboljenja (npr. srca)

S obzirom na motiv pušenja pušači se mogu podijeliti na: one koji puše samo u određenim prilikama one koji vide samo zadovoljstvo u činu pušenja one koji u pušenju vide sredstvo kojim će potisnuti

vlastite probleme ovisnike o pušenju

PASIVNI PUŠAČI

Mjesta: porodični milje, radno mjesto, javna mjesto, sredstva javnog prevoza

Opasnost pasivnog pušenja - iznenadna smrt novorođenčeta Dugotrajna ekspozicija duhanskom dimu dovodi do nastanka

bolesti disajnih organa i kardiovaskularnog sistema Pasivno pušenje na poslu godišnje ubije dva puta više ljudi

nego nesreće na poslu Povećanje svjesnosti o štetnom dejstvu pasivnog pušenja na

zdravlje je dovelo do stvaranja zona bez pušačkog dima

Irska je 29 marta 2004 g postala prva zemlja u svijetu koja je implementirala opsežni smoke-free zakon (radna mjesta, uključujući restorane, pub-ove/barove)

smanjenje pušenje na radnom mjestu sa 62% na 14% u restoranima sa 85% na 3%, i u barovima/pub-ovima sa 98%

na 5% pušenje je u kući smanjeno sa 85% na 80%

RAŠIRENOST PUŠENJA U SVIJETURAŠIRENOST PUŠENJA U SVIJETU

Navika pušenja jedan je od najvećih paradoksa savremene civilizacije

U svijetu godišnje umire tri i po miliona ljudi od bolesti izazvanih pušenjem

Zbog prerane smrti pušač u prosjeku gubi 22 godine od svog očekivanog trajanja života

Puši 30% odraslog stanovništva – 47% muškaraca i 12% žena – ukupno milijardu i sto miliona ljudi

Ako se ovaj trend nastavi pušenje će, prema procjenama SZO, u trećem desetljeću 21 st. (između 2020 i 2030 godine) godišnje odnositi do 10 miliona života

POJAVA DUHANA U EVROPI

Proturječje povezano s navikom pušenja gotovo je od same pojave duhana u evropskoj civilizaciji

Duhan kojeg su uživali prastanovnici Amerike prenesen je nakon Kolumbova otkrića i njegovo uživanje je vrlo brzo postalo pomodna atrakcija u aristokratskim krugovima tadašnje Evrope

Pušile su se lule, a duhan se žvakao i ušmrkivao Smatralo ga se ljekovitim i skoro univerzalnim terapijskim

sredstvom

Engleski kralj James I u 17 st. izdaje pamflet protiv pušenja

Papa Urban VIII zabranjuje ga u crkvama U nekim zemljama pušenje se osuđuje i kažnjava U Rusiji su se primjenjivale teške tjelesne kazne Sultan Ahmet I u Turskoj kažnjavao je smrću pušače koji

su se zatekli na djelu.

PRVA ISTRAŽIVANJA O ŠTETNOSTI PUŠENJA

Štetnost pušenja za zdravlje je bila brzo prepoznata U 17 st. Pariška medicinska škola razvila je teoriju po kojoj

duhan skraćuje život, a holandski ljekari, na temelju obducijskih nalaza, upozoravali su na veliku opasnost pušenja

Pušenje cigareta pojavilo se u Evropi u drugoj polovici 20 st. Tridesetak godina kasnije, u tim je dijelovima svijeta naglo

porasla učestalost raka pluća što je povezano sa navikom pušenja cigareta

U poznatom izvještaju Svjetskog odbora stručnjaka javno zdravstvene

službe SAD pušenje cigareta je definitivno proglašeno opasnim po zdravlje rizičnim faktorom uzrokom bolesti koje drastično smanjuju kvalitetu života i

uzrokuju preranu smrt Pušenje cigareta je potvrđeni ili vjerovatni uzrok smrti u oko 25

bolesti Duhanski proizvodi koštaju svijet najmanje 200 milijardi US$

godišnje

ZDRAVLJE ZA SVE -21. STOLJEĆE- CILJ 12

Cilj 12 – Smanjenje štetnog utjecaja alkohola, droge i duhana Do 2015 godine u svim zemljama članicama treba značajno

smanjiti štetne efekte konzumiranja substanci koje stvaraju ovisnost, kao što su duhan, alkohol i psihoaktivne droge.

Naročito je istaknuto u podcilju: 12.1 procenat nepušača u svim zemljama treba da bude

najmanje 80%., kod stanovnika starijih od 15 godina i blizu 100% kod mlađih od 15 godina

Smanjenje upotrebe duhana je jedna od najvažnijih mjera javnog zdravstva koja može dovesti do unapređenja zdravlja

Madridska povelja protiv duhana iz 1988 g. ustanovljava pravo svih građana za sredinu bez duhanskog dima i zagađenja

MADRIDSKA POVELJA I 10 STRATEGIJA ZA EVROPU BEZ PUŠENJA

priznati i poštovati pravo ljudi na zajedničku sredinu bez pušenja

zakonom priznati pravo na zajednički prostor bez pušenja staviti van zakona reklamiranje i promoviranje duhanskih

proizvoda i sponzoriranja od strane duhanske industrije informirati svakog člana zajednice o opasnostima vezanim

za upotrebu duhana i o veličini pandemije obezbjediti lako dostupnu pomoć korisnicima duhana koji

žele da prestanu sa pušenjem propisati da se najmanje 1% od prihoda dobivenih kroz

poreze na duhan koristi za finansiranje posebnih aktivnosti za kontrolu pušenja i promociju zdravlja

uspostaviti progresivnu finansijsku destimulaciju zabraniti nove metode prerade duhana i blokirati buduću

marketnišku strategiju duhanske industrije nadgledati utjecaj pandemije i obezbjediti efikasnost

kontra mjera uspostaviti saradnju između svih sektora društva koji žele

da promoviraju zdravlje

PRESTANAK PUŠENJA

Prestanak pušenja donosi pojedincu fizičku, psihološku i ekonomsku dobrobit

Ono je važan korak ka reduciranju rizika za zdravlje Faktori koji stimulišu pojedinca da prestane pušiti su:

smanjena društvena prihvatljivost pušenja, povećanje brige o zdravlju, povećanje cijena duhanskih proizvoda itd.

Faktori koji podstiču pojavu recidiva pušenja su: čežnja za nikotinom, povećanje tjelesne težine, socijalni pritisci itd.

Pravi razlog za borbu industrije duhana protiv restrikcije pušenja na radnom mjestu je objasnio Philip Morris u jednom internacionalnom dokumentu iz 1992. godine. Njegova kompanija je tada izjavila:

"potpuna zabrana pušenja na radnom mjestu bi znatno oštetila industrijsku proizvodnju. Kao posljedica toga pušači bi pušili prosječno 11%-15% manje, a za 84% bi se povečao broj onih koji bi prestali sa pušenjem... Manje restrikcije, kao npr. dozvoljeno pušenje samo u za to određenim mjestima, bi malo uticalo na smanjenje broja pušača i veoma malo na potrošnju cigareta.

PREKOMJERNO KONZUMIRANJE ALKOHOLA

Nakon pušenja prekomjerno konzumiranje alkohola je druga po značaju bolest ovisnosti

Dugotrajno konzumiranje alkohola i to za muškarce više od 40 g, a kod žena više od 20 g je štetno po zdravlje

Ovisnost o alkoholu je sama po sebi bolest, ali je ona istovremeno i riziko faktor za ostale bolesti, kao što su npr. alkoholne psihoze, hepatitis, ciroza jetre i polineuropatije

Ima udjela u nastanku malignih bolesti želuca i jetre Posljedice prekomjernog konzumiranja alkohola su

poremećaji ponašanja, nasilno ponašanje i nesreće, posebno saobraćajne

Skoro svaki šesti nastradali u saobraćaju je bio pod uticajem alkohola

Prekomjerno konzumiranje alkohola - 9% opterećenja zbog bolesti

Iako konzumiranje alkohola smanjuje rizik od koronarne bolesti srca, može se reći da je ovo smanjenje postignuto sa nivoom nižim od 10 grama dnevno i relativno je samo za ljude u petoj deceniji života i starije

POSLJEDICE PREKOMJERNG KONZUMIRANJA ALKOHOLA

Između 40% i 60% svih smrti nastalih uslijed namjernih i nenamjernih povreda se može pripisati alkoholu.

Štete uslijed konzumiranja alkohola su posebno velike u istočnom dijelu Regije i odgovorne su za veliki porast smrtnosti od kardiovaskularnih oboljenja i smanjenje očekivanog životnog vijeka.

Devedeset posto zemalja u Regiji ima godišnji nivo konzumiranja po stanovniku koji premašuje 2 litra apsolutnog alkohola (nivo koji sugerišu naučni dokazi kao najmanje rizičan po život).

Troškovi koji nastaju u društvu zbog upotrebe alkohola vezani su za direktne troškove i gubitak produktivnosti i procjena je da se kreću između 2% i 5% bruto nacionalnog proizvoda

ZDRAVLJE ZA SVE -21. STOLJEĆE- CILJ 12, STRATEGIJE

Cilj 12 – Smanjenje štetnog utjecaja alkohola, droge i duhana

Naročito ističe podcilj: 12.2 konzumiranje alkohola po stanovniku ne smije da se

poveća ni u jednoj zemlji niti da premaši 6 litara godišnje, a treba da je blizu nule kod djece mlađe od 15 godina

Predložene strategije Postoje značajni dokazi iz zemalja Evropske regije SZO

koji pokazuju da se značajni zdravstveni i ekonomski rezultati mogli postići akcijama protiv alkohola

Evropska povelja o alkoholu (Pariz, 1995.) predstavlja glavnu strategiju za

promociju zdravlja uključuje: uspostavljanje i primjenu efikasnih zakona, poreza na

alkoholne proizvode kontrolu direktnog i indirektnog reklamiranja alkoholnih

proizvoda

ZAKONSKA REGULATIVA

Povećanje poreza na alkoholne proizvode smanjuje štetnost uslijed konzumiranja alkohola, posebno među mladim ljudima i težim konzumentima

Deset postotno smanjenje upotrebe po stanovniku će biti praćeno sa

- 20 % smanjenjem mortaliteta muškaraca zbog alkohola - 5 %smanjenjem fatalnih nesreća, ubistava i samoubistavaPotrebna je regulativa da bi se kontrolirao sadržaj alkohola u proizvodima da bi se isključile tvrdnje koje prave neosnovane veze

između proizvoda i zdravlja da bi se kontrolisalo pakovanje alkoholnih proizvoda da bi se osiguralo da pakovanje sadrži neophodne

informacije ( kao što su sadržaj etanola u alkoholnom proizvodu)

Treba zabraniti alkoholna pića data u formi lakih pića, a koja se proizvode i stavljaju u promet da privuku adolescente i tako povećaju rizik od ovisnosti i intoksikacije

OGRANIČAVANJE REKLAMIRANJA, PROGRAMI OGRANIČAVANJE REKLAMIRANJA, PROGRAMI PREVENCIJEPREVENCIJE

Reklamiranje ima znatan utjecaj na korištenje alkoholnih proizvoda

Ograničavanje reklamiranja dovodi do smanjenja konzumiranja alkohola

Iako je reklamiranje alkohola dozvoljeno, treba da bude ograničeno na štampu i limitirano na informacije o proizvodu.

Na smanjenje upotrebe alkohola utiču i restrikcije vezane za sate ili dane prodaje kao i propisi o broju, tipu i lokaciji prodajnih mjesta.

Podizanje minimalne starosne dobi za dozvoljeno legalno konzumiranje alkohola može da smanji broj saobraćajnih nesreća izazvanih alkoholom kao i konzumiranje alkohola i smrtnost vezanu za alkohol

Posebno su važni programi prevencije upotrebe alkohola na radnom mjestu, kao i akcije za sprječavanje vožnje pod utjecajem alkohola.

Kao i kod pušenja izdvajanja za prevenciju su nesrazmjerna veličini posljedica konzumiranja alkohola i njihovim troškovima.

ZLOUPOTREBA MEDIKAMENATA I DROGA

Sa zakonodavnog stanovišta drogom se smatra svaka supstanca koja se nalazi na listi materija zabranjenih za proizvodnju, ili na listi materija čija se proizvodnja, promet i upotreba nalazi pod kontrolom državnih organa. Liste ovakvih materija donosi i utvrđuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kao organ OUN

Pod pojmom narkomanije smatra se stanje nastalo kao psihička i fizička ovisnost za uzimanje prirodnih ili vještačkih sredstava koja svojim dejstvom djeluju na CNS (centralni nervni sistem) čovjeka usljed čega dolazi do promjena u ponašanju, doživljavanju, rasuđivanju i u ukupnom životu čovjeka, najčešće s veoma teškim socijalnim i zdravstvenim posljedicama.

ZLOUPOTREBA DROGA

Na pojavu zloupotrebe droga utiču: nestabilni odnosi u porodici, uzori, smanjene sposobnosti u rješavanju konfliktnih situacija npr. nošenja sa neuspjesima i problematičnim situacijam.

Najčešće korištene droge su hašiš i marihuana. Obje sadrže tetrahidrokanabinol.

Pretpostavlja se da u Njemačkoj kanabis koristi oko 2.1 milion osoba, jače droge (u prosjeku 20 puta u toku 12 mjeseci) 250 000-300 000 osoba.

Pored odavno poznate halucinogene droge (LSD) u zadnjim godinama se povećava broj onih koji koriste tzv. «party» droge kao npre. Ecstasy

ZLOUPOTREBA MEDIKAMENATA

Zloupotreba medikamenata - codein, benzodiazepin, amphetamini i opiati

Njih obično propisuje ljekar i pacijent ih uzima po njegovoj preporuci

Dvije trećine medikamenata koji predstavljaju potencijalno ovisna sredstva, posebno sredstva za smirenje i spavanje su propisani ženama (kod žena je jasno utvrđena veća zloupotreba lijekova nego kod muškaraca)

Medicinske posljedice zloupotrebe - trovanja koja dijelom imaju u smrtni ishod.

Često postojanje više bolesti uz istovremeno općenito loše zdravstveno stanje dovodi pacijenta u iskušenje da samostalno uzima propisane lijekove češće nego što je to ljekar propisao

Kao posljedica zloupotrebe lijekova javljaju se posebni psihijatrijski, neurološki, internistički i ginekološki problemi.

Kod zloupotrebe medikamenata često dolazi do oštećenja jetre i bubrega kod injekcione upotrebe droga postoji mogućnost zaraze HIV-infekcijom, hepatitisom B i C

POSLJEDICE ZLOUPOTREBE DROGA

Zloupotreba droga dovodi do povećanja rizika od trovanja, ovisnosti, psihoza, samoubistava, smrtnosti i kriminala

Procjenjuje se da u Evropskoj regiji ima između 1.5 i 2 miliona uživalaca teških droga

U ukupnom broju HIV pozitivnih 5-15% pripada ovisnicima o drogi

Kod žena oboljelih od AIDS-a je u 46% slučajeva riječ o ovisnicima o intravenoznim drogama

Četrdeset posto svih slučajeva AIDS-a u Evropskoj regiji je nastalo kao rezultat intravenskog ubrizgavanja droga.

Vjerovatno je da će se osim kontinuirane upotrebe propisanih psihoaktivnih lijekova na tržištu naći veći broj psihoaktivnih droga od kojih neke sa potencijalno manjim rizikom po zdravlje.

ZDRAVLJE ZA SVE -21. STOLJEĆE- CILJ 12, STRATEGIJE

Cilj 12 – Smanjenje štetnog utjecaja alkohola, droge i duhanPosebno ističe podcilj: 12.3 prevalencija uživanja nedozvoljenih psihoaktivnih

droga treba da se smanji u svim zemljama, najmanje za 25%, a smrtnost najmanje za 50%

Uprkos znatnim naporima da se droga kontroliše na međunarodnom i državnom nivou, ima malo znakova stvarnog poboljšanja

Posljednjih godina je pristup tretmanu i prevenciji postao sve sofisticiraniji, tako da ovisnici o drogama sve češće prihvataju substitucioni tretman

Rezultati pokazuju da su društva koja mogu održavati široko rasprostranjenu mrežu službi namjenjenih uživaocima droge uspješno umanjila rizik ili direktnu opasnost po zdravlje, i ograničila antisocijalne i kriminalističke aktivnosti uživalaca droge

INTERSEKTORSKA SARADNJA U SMANJENJU ŠTETNOG UTJECAJA DROGE

Neophodna je intersektorska saradnja između zdravstva, socijalnog sektora, obrazovanja, sektora primjene primjene zakona i pravnog sektora.

Mora se pristupiti smanjivanju kako ponude tako i potražnje Intervencije u području ponude mogu ograničiti snabdjevanje

drogama - naglasak treba staviti na programe redukcije u društvenim zajednicama i školskim sredinama

Programi čiji je cilj smanjenje potražnje treba da se baziraju na složenom pristupu svim štetnim psihoaktivnim drogama

Cilj tretmana je da se uživaocu omogući da ostvari zdrav stil života bez droge tokom dužeg vremenskog perioda.

Specifične štetne posljedice vezane za korištenje nedozvoljenih droga, kao što su hematogene infekcije, zdravstveni problemi, siromaštvo, kriminal, nasilje i smanjena produktivnost, se mogu reducirati kroz strategiju ograničavanja rizika.

ŠVICARSKA POLITIKA U ODNOSU NA DROGU

1991 g Švicarska je uvela politiku o drogi koja je imla 4 strateška cilja:

sprovođenje zakona – stroga pravila ili zabrana pojedinih supstanci i produkata koji izazivaju ovisnost

prevencija – odgajanje mladih ljudi da ne uzimaju drogu

reduciranje štetnosti – zaštita zdravlja ovisnika, kroz promjene igala, programe stanovanja i zapošljavanja

terapija – mreža savjetodavnih centara po pitanju droge – pružanje terapije ovisnicima sa jasnim ciljem u smislu apstinencije i socijalne reintegracije.

POSTIGNUTI REZULTATI U ŠVICARSKOJ

Rezultati – period posmatranja 1995-1996 g. znatno poboljšanje somatskog i psihološkog zdravlja smanjenje ilegalnih i poluilegalnih aktivnosti (od 69%

do 10%) poboljšanje stanovanja (beskućnici od 12% do 1%) poboljšanje stope zaposlenosti na regularnim

poslovima (od 16% do 32%)

Smanjenje problema vezanih za drogu: smanjenje slučajeva AIDS i hepatitisa smanjenje mortaliteta od prekomjernih doza otvorena okupljanja narkomana su eliminisana stopa kriminala povezana sa nbavkom droge je

znatno reducirana

ZAKLJUČAK

Pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola i zloupotreba medikamenata i droga predstavljaju zdravstveno rizična ponašanja.

Uzrokovane su uglavnom osjećjem bespomoćnosti pojedinca i nemogučnošću rješavanja vlastitih problema i konflkitnih situacija.

Mnoga rizična ponašanja su tradicionalna, ali danas se šire mnogo brže, kao epidemije koje podržavaju javni mediji i reklame onih koji uspjevaju iz takvog ponašanja steći neku korist.

U pokušaju da se utječe na pojedinca da prihvati zdravije oblike ponašanja, mora se uvažiti činjenica da njegovo sadašnje ponašanje nije slobodan izbor, nego mnogo češće očajnička reakcija u nastojanju da pronađe način pomoću kojeg će se nositi s problemima, svojim i društva u kojem živi.