sociologija_religije.ppt

8/10/2019 Sociologija_religije.ppt

1/25

ociologija religije

Seminar iz sociologije

24 10 2006 utorak
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f0/ReligijneSymbole.pnghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f0/ReligijneSymbole.pnghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f0/ReligijneSymbole.png


2/25

"Religija je bijeg osamljenika Osamljenom."

Plotin

"Religija je ono to ovjek ini sa svojom osamljenou."A..N. Whitehead

"Ljudi stvaraju bogove na svoju sliku."Ksenofan

"Jedna je religija istinita kao i druga."

Robert Burton

"Moramo imati religiju radi same religije"Victor Cousin

"Stvorio si nas za Sebe, nae je srce nemirno dok ne nae mir u Tebi.Sv. Augustin iz Hipa

"Religija je uzdah

potlaenog stvora,osjeaj okrutnog svijeta,

dua bezdunihokolnosti. Ona je opijum

za narod."

Ukinue religije kaoprividne sree narodazahtjev je za njihovu

stvarnu sreu. Zahtjevda se odreknu iluzija o

svom stanju, zahtjev da

se odreknu stanja koje

dovodi do iluzija.Karl Marx

"Religija je tada bila sveopa opsesivna neuroza ovjeanstva;poput opsesivne neuroze kod djece Ako je to glediteispravno, tada bi trebalo pretpostaviti da je odvraanje odreligije neminovno kao i fatalna neizbjenost procesa rasta"Sigmund Freud

Ako je religija dala sve ono to je drutvu potrebno, to je stogato je drutvo dua religije."Emile Durkheim

Religija ima "svoje nezavisne korijene u skrivenim dubinama

samoga duha."Rudolf Ott

'Religija' je odgovor ljudskog bia na vlastito stanje.


3/25

Sociologija religije

je znanstvena disciplina koja se bavi socijalnim strukturama,povijesnom pozadinom, razvojem, univerzalnim temama, ulogama i

funkcijama religija u drutvu.

pokuava objasniti efekte koje religija ima na drutvo i efekte kojedrutvo ima na religije, odnosno njihov uzajamni odnos.

poseban naglasak stavlja na ulogu religije kao univerzalne pojave ugotovo svim drutvima na Zemlji i u dosad zabiljeenoj povijesti te

njezinog utjecaja u industrijaliziranom drutvu


4/25

Rijenik pojmova

Religija (lat. ligare-vezati(?))- apstraktan sustav ideja, vjerovanja,vrijednosti ili iskustava ali i rituala, institucija i moralnih kodovarazvijenih kao dio kulturne matrice, koje se dijelom tiunadnaravnog, svetog, uzvienog ili boanskog objekta, osobe,nevienog bia ili sistema misli.

Ne mora nuno biti: vjera u boga (mana u Polineziji) ili upravljanjeponaanjem vjernika (antika Grka)

Ukljuuje: skup simbola, rituale (vie ili manje formalna pravila kakobi se ljudi trebali ponaati u prisutnosti svetog, koja osnauju vjerujui stvaraju solidarnost) i zajednicu vjernika

Religioznostapstraktan pojam koji obuhvaa aspekte religijskeaktivnosti, posveenosti i vjere

Ukljuuje: vjerovanje, praksu, spoznaju, iskustvo, pripadanje


5/25

Svetoodlika mjesta, osobe, objekta ili koncepata za kojesljedbenici vjeruju da su iznimne, nesvakodnevne, tajanstvene ilipovezane s boanskim ili nadnaravnim koje izaziva osjeajstrahopotovanja i zato ih se tuje.

U suprotnosti je s profanim (svakodnevnim i uobiajenim) a razlikuini odnos koji ljudi uspostavljaju, a ne same osobine.

Vjerapovjerenje bazirano na transpersonalnom odnosu s Bogom,viom silom ili prirodom.


6/25

Tipologija religija (McGee)

Jednostavni supernaturalizam: u jednostavnim drutvimapripisivanje prirodnim pojavama i predmetima bezline i nadnaravneosobine ->sila povoljno ili nepovoljno utjee na dogaaje;

Razliitim postupcima nastoje privoljeti silu da djeluje po njihovimhtijenjima.

Animizam: vjerovanje u duhove ili onostrana bia koja borave u

ivotinjama, biljkama, stijenama, drugim ljudima a imaju sline

motive i osjeaje kao i ljudi pa koriste i ista sredstva: darove, kazne,tovanje, ulagivanje


7/25

Teizam: vjera u boga; monoteizam ili politeizam

Sustav apstraktnih ideala: postizanje moralne i etike izvrsnosti(etike religije);

Konfucijanizam- usklaivanje duhovnog ivota s unutarnjim skladomprirode, tovanje predaka;

Budizam- odricanje od elja i jaanje samodiscipline meditacijom;

Taoizam- meditacija i nenasilje;


8/25

Tipologija religijskih organizacija (Trolsch)

Crkvereligiozne organizacije koja su snano intergrirane udominantnu drutvenu i politiku kulturu; (Rimska katolika Crkva)

Denominacijepodgrupe veih religijske organizacije koje djeluju

pod zajednikim imenom, tradicijom i identitetom; (Baptizam)

Mogu nastati: *sporo iz razliitih geografskih, kulturnih ili razlogarazliitih utjecaja kako se poinju nazirati teoloke, filozofske, etikeili ritualne razlike izmeu skupina

*naprasno*odcjepljivanjem od ve postojeedenominacije

*ukoliko skupina doivi fenomen spiritualneobnove ili buenja i eli formirati novu denominaciju;


9/25

Sektemanja religiozna organizacija koja dijeli vjerovanja i ritualesa veom religioznom organizacijom od koje se odvojila, ali se odnje razlikuje doktrinama;

Naglaavaju povratak istinskoj vjeri i esto se odvajaju zbogoptubi za herezu ili neposluh. (Amii)

Kultovikohezijska grupa (esto manji i nedavno osnovan religijskipokret) koji nisu u skladu s kulturom i drutvom a propagirajupovratak novome ili neemu davno izgubljenome;

esto su pod utjecajem karizmatskog voe.


10/25

Drutvene funkcije religije

Kompenzacija (psiholoka)religija prua utoite i nadomjestakspram ivotnih nedaa, odgovara na metafizika pitanja i pomae uivotnim prijelazima;

Pribavlja osjeaj osobne intergracije. Socijalna intergracijastvara i ouvava drutvenu solidarnost;

Ritualima i ceremonijama stvara se vrsta kolektivne emocionalne

energije kojom se vjernici uvode u zajedniko stanje svijesti o

meusobnoj povezanosti, a odnos prema vioj sili odnos je premadrutvu.

tovanje boga tovanje je sredinjih drutvenih vrijednosti toomoguuje njegovu intergraciju.


11/25

Socijalna kontrolaosiguranje potovanja drutvenih normi;

Drutvo titi temeljne institucije zaogrtanjem drutvenih vrijednosti i

normi svetou i strahopotovanjem. (brak i u modernim drutvima).

Djeluje i iznutra oblikovanjem savjesti (internalizacijom drutvenopoeljnih oblika ponaanja).

Utjecaj na drutvene promjenepodloga za drutvene pokretekoji ele izmijeniti pojave u drutvu (Martin Luther King) ili moeljudima pruiti takve motive za ponaanje i obrasce odnoenjaprema svijetu da to izazove ili podupre proces drutvene promjene;

Neke religijske pojave nemaju svoju funkciju (skupina pustinjaka

koja u divljini trai mistino prosvjetljenje Neke religijske pojave su disfunkcionalne (prinoenje ljudskih rtavakod Asteka)


12/25

Kritika religije

Religijska vjerovanja i ponaanja nude neupitne istine koje mogu bitiprepreka novim oblicimamiljenja i ponaanja.

Nejednakost i nepravda dani su od boga i nepromjenjivi (kaste).

Karl Marx smatra vjeru iluzijom i obmanom koja prikriva i opravdavadrutvene nepravde i privilegije vladajue klase.

Drutvena nejednakost i potlaenost uzrokuju masovno okretanjereligiji kao utjehi.


13/25

Klasici u sociologiji religije-Durkheim

15 godina prouavao primitivne religije Australskih Aboridinapleme Arunta nastojei shvatiti osnovne odrednice religijskog ivotakoje vrijede u svim drutvima.

-> djelo Elementarni oblici religijskog ivota ->Religija je oblik socijalne kohezije, vrlo stvaran i ekspresija je

samog drutva i koncepcija o sebi (primjer totema u Aboridina);

Kao individualci stvaramo viu silu koja je na drutveni ivot, idajemo toj pretpostavki nadnaravan oblik, a simbolika snaga rastenaim religioznim izraavanjem u grupi.

Religija je izraaj kolektivne svijesti.


14/25

Jednostavnija drutva imaju jednostavnije religiozne sustave kojiukljuuju toteme povezane s odreenim klanovima.

Sloenost religioznih sustava raste sa sloenou drutva.

Kako drutva dolaze u doticaj s drugim drutvima, postoji tendencijada se u religioznim sustavima naglaava univerzalnost kako bi seirili.

No kako podjela rada naglaava poloaj pojedinca, religiozni sistemifokusiraju se na individualan spas i svijest.

Religija definira funkcionalistiki ona esencijalno ujedinjuje drutvona temelju svetoga;

Rituali u modernim drutvima ne moraju biti povezani s uobiajenoshvaenom religijom;

Postoje funkcionalni ekvivalenti (politiki rituali) kojima se sredinjevrijednosti reafirmiraju


15/25

Klasici u sociologiji religije2- Weber

Ne reducira religiju na bit ili funkciju, ve se koncentrira se na uinkereligiozne aktivnosti i neaktivnosti;

U kakvom su odnosu religiozne ideje i grupe sa drugim aspektimadrutvenog ivota (ekonomijom)?Kakvo je subjektivno znaenje religije pojedincu?

Verstehen ->Religijske skupine pod utjecajem su razliitih stvari aliako tvrde da se tako djeluju zbog religije, njihovu perspektivutrebamo pokuati shvatiti na religioznim temeljima;

Religija oblikuje ljudsku sliku svijeta i ova slika svijeta moe utjecatina njihove interese i konano na to kakve odluke donose.

Religiju ju najlake razumjeti kroz pitanjateodicijei soteriologijePitanje teodicije je pitanje kako izvanredna mo boanskog u skladusa nesavrenou svijeta kojeg je stvorio i nad kojim vlada.Soteriologiki odgovori su oni koji nude nadu za spas- odmor odpatnje i utvrivanje smisla.

Potreba za spasom tako postaje dio ljudske motivacije.


16/25

Na taj nain utvruje da je kalvinizam osnova za stvaranjemodernog kapitalizma na Zapadu.

Kalvinizam se temelji na injenici da e samo odabrani biti spaeni

od prokletstva i to na temelju Boje predestinirane volje a ne natemelju djelovanja u ivotu.

Nitko nije nije mogao pouzdano znat je li meu odabranima.

Engleski puritanci uvjeravali su ljude da je dobar znak od Bogaukoliko im posao bude iao dobro- uz uvjet da pametno iskoritavajuplodove rada.

To je dovelo do razvoja racionalne i kalkulirane proizvodnje izvan

onoga to im je trebalo za preivjeti- duha kapitalizma.

S vremenom su te navike izgubile svoje religiozno znaenje i profitje postao jedini cilj.

Takoer je istraivao hinduizam i budizam;


17/25

Suvremena sociologija religije-Stark

Religije su sustavi kompenzatora deprivacije (ekonomske,socijalne, organizmike, etikeili psihike)podruje jezika ilirituala koji kompenziraju psihiki nedostatak ili neostvarenji cilj;

Kompenzatori se mogu podijeliti na specifine kompenzatore zaspecifine ciljeve i generalne kompenzatore za openito postizanjeciljeva (socijalni ili politiki pokreti esto nakon neuspjeha uostvarivanju ciljeva prirodnim putem poseu u nadnaravno itransformiraju se u religiju).

R. Stark i W.S. Bainbridge: Teorije religija ->

Veina religija pone kao kultovi ili sekte i s vremenom izumiru ilipostaju uobiajene i prihvaene od drutva.


18/25

etiri su modela formacije kulta:Psihopatoloki modelpojedinac razvija religiju za vrijemeozbiljnog stresa u njegovu ivotu i pokuava psiholoke problemerijeiti osnivanjem religije (terapija, samolijeenje);

Poduzetni model- osniva voli pothvate, razvoj produkata iprodavanje konzumentima;Veina njih ve ima iskustva u drugim religioznim grupama iz kojihuzimaju elemente i pokuavaju ih pobojati i popularizirati.Socijalni model- naglaava grupu,a ne osnivaa;Religija se osniva sredstvima socijalne implozije, tako da lanoviprovode to vie vremena unutra, a ne vani ime se njihovaemocionalna povezanost i ljubav poveavaju,a druge nestaju.Na temelju toga prirodno se razvijaju nova teologija i rituali.

Model otkria normalnog- stvara religiju u kojoj osnivainterpretira normalni fenomen kao izvanredan, koristi svoju vlastitukreativnost;

Nakon osnutka osniva treba pridobiri lanove (najbolje otvorenitipovi koji ne pripadaju ili se ne uklapaju u neku drugu religioznugrupu sa velikim brojem prijatelja).

Veina velikih religija (naroito kranstvo) uvrstile su se i proirilenakon to su ih prihvatili politiki moni pojedinci.


19/25

Religija u modernom drutvu

Weber: u modernom kapitalizmu religijska potrebna nije viepotrebna

Sekularizacijaproces smanjivanja utjecaja religije u drutvu kakotehnologija i materijalizam dobivaju sve veu vanost u oblikovanjuvrijednosti i normi modernim drutva

Oituje se u: smanjenju broja lanova religijske organizacije,smanjenom broju vjenanja u crkvi, smanjenju pohaanja vjerskihobreda i smanjenju politikog i socijalnog utjecaja crkava

Glasner: religija nastavlja bujati izvan struktura to su je uobiajenoobuhvaale

Privatizacija religijepreobrazba religije iz javne u osobnu stvar,usidrenu u individualnoj svijesti uz opadanje sudjelovanja u

institucionaliziranoj religiji i porasta religijskog individualizma


20/25

Civilna religija(R. Bellah)kvazireligiozna vezanost za simbole iinstitucije sekularnog ivota )

Rituali poput nacionalne himne, javnih parada, nacionalnih praznika,

zastava kao religiozni simbol (komunizam, Bog je Amerikanac?)

Nova religioznostvarijacije postojeih vjerskih organizacija,potiu iz drugih krajeva svijeta ili originalni izumi

Mogu biti *religije koje se prilagoavaju svijetu: kritiziraju crkve, a nedrutvo, tee izravnijem doivljavanju svetog (pentekostalne sekte)

*religije koje odbacuju svijet: odbacuju sredinje vrijednostii pretpostavke modernog drutva, od iskvarenosti svijeta brane se

izolacijom, trae predanost (Unifikacijska crkva)*religije koje prihvaaju svijet: najvaniji su osobni ciljevi

unutar religije, trae doprinose od lanova (scijentologija)


21/25

Sekularizacija?

Ako je Bog mrtav zato* je posjeenost crkava u SAD-u stabilna zadnjih 40 godina?* je se u Africi broj krana poveao sa 10 na 200 milijuna u zadnjih100 g.?

* islamski fundamentalizam svoje nove utjecaje bazira na Zapadu?

Sociolozi religije predviali su porast religioznosti (P.Bergerpredvia kulturne ratove na vjerskoj osnovi u kasnom 20. stoljeu.

ovjek postmoderne nalazi se u sakralnoj shizofreniji. Vrlo jereligiozan ali je njegova religioznost bez identiteta.


22/25


23/25

Religioznost u Hrvatskoj

Nakon 1990. dolo je do porasta religioznosti u Hrvatskoj zbogslobodnog izraavanja religijskog uvjerena

1972. 42% 1999. 85%

U Hrvatskoj prevladava tradicionalna i obiajna religioznost

Unato tome Hrvati su skloni prihvaati vjerovanja koja ne pripadajudogmi njihove vjere (sudbina, horoskopi)

Postoji znatna razlika izmeu usvojenog vjerovanja i religijske prakse

Vjeruje da Bog postoji 84% Odlazi na misu nedjeljom 25%


24/25

Hvala! Ana

Iva

Matea

Sunica


25/25

Literatura

Dr. Nenad Fanuko: Sociologija

Sabino Acquaviva, Enzo Pace: Sociologija religija

Hubert Knoblauch: Sociologija religije

http://en.wikipedia.org/wiki/Sociology_of_religion

sociologija_religije.ppt

Documents