Sociodemografski profil polaznika ljetnih škola znanosti i Smotre radova i posljedice po

obrazovni uspjeh

dr. sc. Dunja PotočnikInstitut za društvena istraživanja u Zagrebu/ Institut sinergije

znanosti i društvawww.dunjapotocnik.org

Zašto je u Hrvatskoj važno biti „genijalac”?

o Posljednjih deset godina – izvještavanje o mladim „genijalcima” – stvaranje imidža „ekskluzivnosti” odvraća mnogu djecu i mlade ne samo od bavljenja znanošću već i od posvećivanja učenju prirodoznanstvenih i tehničkih predmeta u školi

o U javnom diskursu na temu prirodoznanstvenih i tehničkih predmeta gubi se iz vida da ovi predmeti nisu samo podloga za kasnije profesije, već i osnova za razumijevanje svijeta u kojem živimo i nadogradnju znanja koje svakom pojedincu trebaju tijekom čitavog života (cjeloživotno učenje)

Posljedica – RH je po broju zaposlenih u tehnološkom sektoru na europskom začelju; mladi zaziru od upisa prirodoznanstvenim smjerova na fakultetima; opada interes za srednje škole tehničkog smjera; industrija „genijalaca”

Što govore podaci?

4 izvora podataka:- Istraživanje međugeneracijske mobilnosti (D. Potočnik, disertacija

www.dunjapotocnik.org)

- Sociodemografski profil polaznika Ljetne tvornice znanosti u Čakovcu

- Sociodemografski profil sudionika Smotre radova u Čakovcu

- Sociodemografski profil polaznika 8 ljetnih škola znanosti u čitavoj Hrvatskoj

- Način informiranja o programima – jednak, profil učenika koji se odazvao – različit

Obrazovanje roditelja polaznika LJTZ (N=52)

Bez

škol

e ili

osn

ovna

škol

a

Trog

odišn

ja sr

ednj

a šk

ola

(za.

..

Četv

erog

odišn

ja sr

ednj

a šk

ola.

..

Gim

nazi

ja

Viša

škol

a

Faku

ltet

Mag

ister

ij ili

dok

tora

t

Ne

znam

/Ne

želim

odg

ovor

iti

0% 0%

26.9%

1.9%

13.5%

53.8%

3.8%0%0%

9.6%

34.6%

3.8%9.6%

40.4%

1.9% 0%

Majka

Otac

Zanimanje roditelja polaznika LJTZD

omać

ica

Poljo

priv

redn

ici

Radn

ici (

od n

ekva

lifici

rani

h...

Obr

tnic

i

Oso

blje

zaš

tite

(voj

nici

, pol

ica.

..

Slob

odne

pro

fesij

e (n

ovin

ari..

.

Služ

beni

ci

Stru

čnja

ci (u

čite

lji, n

asta

vnic

i...

Ruko

vodi

telji

(ruk

ovod

itelji

od.

..

Ne

znam

/Ne

želim

odg

ovor

iti

1.9% 0%

11.5%5.8%

1.9% 3.8%

23.1%

46.2%

5.8%0%0% 0%

23.1%

7.7%3.8% 3.8%

11.5%

28.8%

21.2%

0%

Majka

Otac

Obrazovanje roditelja sudionika Smotre radova (N=33)

Bez

škol

e ili

osn

ovna

škol

a

Trog

odišn

ja sr

ednj

a šk

ola

(za.

..

Četv

erog

odišn

ja sr

ednj

a šk

ola.

..

Gim

nazi

ja

Viša

škol

a

Faku

ltet

Mag

ister

ij ili

dok

tora

t

Ne

znam

/Ne

želim

odg

ovor

iti

0%

23.5%

44.1%

0.0%5.9%

20.6%

2.9% 2.9%5.9%

29.4%

38.2%

5.9%0%

17.6%

0%2.9%

Majka

Otac

Zanimanje roditelja sudionika Smotre radovaD

omać

ica

Poljo

priv

redn

ici

Radn

ici (

od n

ekva

lifici

rani

h...

Obr

tnic

i

Oso

blje

zaš

tite

(voj

nici

, pol

ica.

..

Slob

odne

pro

fesij

e (n

ovin

ari..

.

Služ

beni

ci

Stru

čnja

ci (u

čite

lji, n

asta

vnic

i...

Ruko

vodi

telji

(ruk

ovod

itelji

od.

..

Ne

znam

/Ne

želim

odg

ovor

iti

17.6%

2.9%

32.4%

11.8%

0% 0%

11.8%

23.5%

0% 0%0%

5.9%

35.3%

17.6%

2.9%0%

17.6%

11.8%8.8%

0%

Majka

Otac

Socijalna reprodukcija – blokada uspjeha

Podaci na razini svih ljetnih škola (N=219) još su više jednoobrazni: 71,1% majki ima više ili visoko obrazovanje te magisterij ili doktorat

(i 65,7% očeva) 53,7% očeva su stručnjaci ili rukovoditelji (i 10,1% majki)

Na razini čitave Hrvatske – 16,4% visokoobrazovanih uzak profil polaznika ljetnih škola

Dijete niže obrazovanih roditelja ima 7 puta manju šansu biti visokoobrazovano, a dijete roditelja sa strukovnom školom 2,5 puta manju šansu od djece visokoobrazovanih roditelja

Demistifikacija- Djeca i mladi s roditeljskom podrškom dolaze iz obitelji visokoobrazovanih

roditelja i češće bivaju prepoznati kao „talentirani” i „genijalci”

- Djeca i mladi čiji su roditelji nižeg stupnja obrazovanja rjeđe imaju podršku roditelja za bavljenje znanosti i tehnologijom; oslanjaju se na prepoznavanje od strane nastavnika

- Obrazovni sustav bi trebao rezultirati smanjenjem početnih razlika između učenika – PISA rezultati/Eurostat – Hrvatska ima vrlo neujednačene uvjete školovanja obzirom na regije

- Sadašnji sustav i medijsko prezentiranje pojedinačnih uspjeha potenciraju strah djece i mladih prema bavljenju znanosti

potrebna je demistifikacija i potporni sustav