socijalni turizam za dmk programe - hgk.hr · ponuda socijalnog turizma u rh • 48 hotela ima...

15
Socijalni turizam za DMK programe Mr.sc.Ksenija Keča

Upload: others

Post on 26-Sep-2019

1 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Socijalni turizam za DMK

programe

Mr.sc.Ksenija Keča

Što je socijalni turizam?

• relativno novi pojam u turističkoj teoriji

• svaka turistička aktivnost kojoj je cilj svim obespravljenim i

marginaliziranim društvenim skupinama osigurati temeljno

ljudsko pravo na odmor i razonodu

• socijalni turizam = „Turizam za sve“

~ turizam koji je pristupačan

svima i oslobođen prepreka

Što je socijalni turizam?

• 2013. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do

2020. - socijalni turizam definira se kao jedan od oblika

turizma koji je u budućnosti potrebno intenzivnije razvijati

• 5 osnovnih ciljnih skupina socijalnog turizma:

1. Djeca do 17 godina starosti

2. Mladi (od 18 do 25 godina starosti)

3. Osobe starije životne dobi (55 godina i više) s niskom razinom

diskrecijskog dijela dohotka

4. Osobe s različitim vrstama dugotrajnih tjelesnih, mentalnih

intelektualnih ili osjetilnih oštećenja

5. Sudionici i stradalnici Domovinskog rata

Ponuda socijalnog turizma u RH

• 48 hotela ima ponudu prilagođenu osobama s invaliditetom,

dok samo 11 plaža i kupališta u Hrvatskoj ima potpunu

prilagođenost dostupnosti osobama s posebnim potrebama

• Ponuda socijalnog turizma za djecu i mlade bazira se na

hostelima, odmaralištima, programima i sadržajima

organiziranim od strane obrazovnih ustanova

• Za osobe starije životne dobi, organizirani su jednodnevni

izleti i višednevne ekskurzije, te se odvijaju prvenstveno u

organizaciji udruga umirovljenika

• Prema podacima UN 650 mil.ljudi ima neko oblik

invaliditeta, zajedno s njihovim obiteljima čine

oko 2 milijarde ljudi, dakle trećina svjetske

populacije je na neki način suočena s

invalidnošću

– Nikad ne putuju sami

– putuju izvan sezone

Potražnja socijalnog turizma u

RH• 2014. polovica stanovništva Hrvatske nije ostvarilo

višednevno turističko putovanje

• Glavni razlog: financijski

• 2016. (veljača) nezaposleno 289 472 osoba (17,8%)

• 2015. nezaposlenost mladih 45.5%

• 2015. 508 350 osoba s invaliditetom (12% ukupnog st.), od

toga broja 60 015 osoba su sudionici Domovinskog rata

Dionici razvoja socijalnog

turizma u RH• Nositelj programskih aktivnosti :

za djecu (7-17 godina) i mlade (18-25 godina):

Hrvatski ferijalni i hostelski savez, kao i ostale udruge koje se

bave organiziranim odmorom djece i mladih

za umirovljenike: udruge za promicanje prava umirovljenika

za osobe s invaliditetom: udruge koje promiču prava osoba s

invaliditetom

za sudionike i stradalnike Domovinskog rata: Ministarstvo

branitelja, u suradnji s braniteljskim udrugama

• Važni dionici razvoja socijalnog turizma trebali bi biti i

turističke agencije te Ministarstvo turizma

SWOT analiza

Snage

• Postojanje volje i želje za

razvojem ovog oblika turizma

• Iskustvo potencijalnih dionika

razvoja u bavljenju soc. tur.

• Uhodane i dobro organizirane

socijalne organizacije

• Postojanje niza objekata u

državnom vlasništvu koji se

mogu prenamijeniti za potrebe

socijalnog turizma

Slabosti

• Nedostatni i neprilagođeni

smještajni kapaciteti

• Nedefinirana zakonska regulativa

• Administrativne prepreke

• Manjak subvencija

• Nepostojanje zajedničkog

prodajno-komunikacijskog kanala

• Nedovoljna suradnja između

potencijalnih dionika razvoja

• Nedostatak kvalitetnih obrazovnih

programa

SWOT analiza

Prilike

• Povećanje potencijalnih

korisnika socijalnog turizma

• Mogućnost korištenja EU

fondova

• Mogućnost otvaranja novih

radnih mjesta

• Produženje turističke sezone

• Socio-ekonomska revitalizacija

pasivnih krajeva

• Mogućnost zaposlenja društveno

ugroženih skupina

Opasnosti

• Visoka konkurentnost

• Nerazumijevanje lokalnih

zajednica za razvoj socijalnog

turizma

• Nerazumijevanje između

korisnika socijalnog turizma i

drugih skupina posjetitelja

• Moguća neispunjenja očekivanja

ciljne skupine turista

Smjernice razvoja soc. tur. u RH

do 2020. godine• Nacionalni program razvoja socijalnog turizma definira sljedeće

glavne smjernice socijalnog turizma:

1. Određivanje zajedničke razvojne vizije socijalnog turizma do 2020. godine

2. Osiguranje preduvjeta za institucionalno organiziranje dionika

3. Utvrđivanje najprimjerenijih modela razvoja socijalnog turizma

4. Analiza i prilagodba zakonodavnog okvira kojim se regulira područje socijalnog turizma

5. Kontinuirano podizanje razine javne svijesti o značaju socijalnog turizma

Primjer Francuska

- Razvili nekoliko modela socijalnog turizma: odmarališta za djecu i mlade, obiteljska turistička naselje (VVF), državne sheme, kao što su čekovi za odmor koji omogućuju godišnje odmore pripadnicima deprivilegiranih društvenih grupa

- O socijalnom turizmu brinu nevladine i neprofitne organizacije, ali državna politika

- UNAT okupila oko sebe 60tak neprofitinih organizacija koje se bave socijalnim turizmom, a na raspolaganju imaju preko 200.000 ležajeva najvećim dijelom u seoskim turističkim naseljima –omogućili godišnje odmore, ali i razvoj zajednice u kojima se ta djelatnost organizira

- I francuski korporativni sektor ima oko 200.000 ležajeve za svoje zaposlenike i ne srame se održavati „radnička” odmarališta

Primjer Francuske

• „turistički bon” deprivilegiranim pojedincima i obiteljima –

jednim dijelom subvencionira država, drugim poslodavci

koji štede za potrebe godišnjeg odmora svojh

zaposlenika, a taj novac im se ubraja u poreznu olakšicu

• Bonovi se koriste za kampove, tematske parkove,

sportske centre, ugostiteljske objekte, ulaznice za

kulturne i prirodne znamenitosti, turističke agencije.

• Raspodjelom i uporabom turističkih bonova upravlja

javna agencija koja se nalazi pod skrbništvom

Ministarstva gospodarstva i državnog tajnika za turizam

Zaključak

• Nemogućnost za građane da idu na odmor dio je socijalnih i

zdravstvenih nejednakosti u društvu koji se mora smanjiti uz

sudjelovanje svih dionika na koji se ovaj problem odnosi

• Razvoj socijalnog turizma može rezultirati brojnim koristima

kako za korisnike turističkih proizvoda i usluga s područja

socijalnog turizma, tako i za receptivna područja (turističke

destinacije) i turistička poduzeća koja pružaju ovu vrstu

turističkih proizvoda i usluga

Hvala na pažnji!