socijalni turizam za dmk programe - hgk.hr · ponuda socijalnog turizma u rh • 48 hotela ima...
TRANSCRIPT
Što je socijalni turizam?
• relativno novi pojam u turističkoj teoriji
• svaka turistička aktivnost kojoj je cilj svim obespravljenim i
marginaliziranim društvenim skupinama osigurati temeljno
ljudsko pravo na odmor i razonodu
• socijalni turizam = „Turizam za sve“
~ turizam koji je pristupačan
svima i oslobođen prepreka
Što je socijalni turizam?
• 2013. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do
2020. - socijalni turizam definira se kao jedan od oblika
turizma koji je u budućnosti potrebno intenzivnije razvijati
• 5 osnovnih ciljnih skupina socijalnog turizma:
1. Djeca do 17 godina starosti
2. Mladi (od 18 do 25 godina starosti)
3. Osobe starije životne dobi (55 godina i više) s niskom razinom
diskrecijskog dijela dohotka
4. Osobe s različitim vrstama dugotrajnih tjelesnih, mentalnih
intelektualnih ili osjetilnih oštećenja
5. Sudionici i stradalnici Domovinskog rata
Ponuda socijalnog turizma u RH
• 48 hotela ima ponudu prilagođenu osobama s invaliditetom,
dok samo 11 plaža i kupališta u Hrvatskoj ima potpunu
prilagođenost dostupnosti osobama s posebnim potrebama
• Ponuda socijalnog turizma za djecu i mlade bazira se na
hostelima, odmaralištima, programima i sadržajima
organiziranim od strane obrazovnih ustanova
• Za osobe starije životne dobi, organizirani su jednodnevni
izleti i višednevne ekskurzije, te se odvijaju prvenstveno u
organizaciji udruga umirovljenika
• Prema podacima UN 650 mil.ljudi ima neko oblik
invaliditeta, zajedno s njihovim obiteljima čine
oko 2 milijarde ljudi, dakle trećina svjetske
populacije je na neki način suočena s
invalidnošću
– Nikad ne putuju sami
– putuju izvan sezone
Potražnja socijalnog turizma u
RH• 2014. polovica stanovništva Hrvatske nije ostvarilo
višednevno turističko putovanje
• Glavni razlog: financijski
• 2016. (veljača) nezaposleno 289 472 osoba (17,8%)
• 2015. nezaposlenost mladih 45.5%
• 2015. 508 350 osoba s invaliditetom (12% ukupnog st.), od
toga broja 60 015 osoba su sudionici Domovinskog rata
Dionici razvoja socijalnog
turizma u RH• Nositelj programskih aktivnosti :
za djecu (7-17 godina) i mlade (18-25 godina):
Hrvatski ferijalni i hostelski savez, kao i ostale udruge koje se
bave organiziranim odmorom djece i mladih
za umirovljenike: udruge za promicanje prava umirovljenika
za osobe s invaliditetom: udruge koje promiču prava osoba s
invaliditetom
za sudionike i stradalnike Domovinskog rata: Ministarstvo
branitelja, u suradnji s braniteljskim udrugama
• Važni dionici razvoja socijalnog turizma trebali bi biti i
turističke agencije te Ministarstvo turizma
SWOT analiza
Snage
• Postojanje volje i želje za
razvojem ovog oblika turizma
• Iskustvo potencijalnih dionika
razvoja u bavljenju soc. tur.
• Uhodane i dobro organizirane
socijalne organizacije
• Postojanje niza objekata u
državnom vlasništvu koji se
mogu prenamijeniti za potrebe
socijalnog turizma
Slabosti
• Nedostatni i neprilagođeni
smještajni kapaciteti
• Nedefinirana zakonska regulativa
• Administrativne prepreke
• Manjak subvencija
• Nepostojanje zajedničkog
prodajno-komunikacijskog kanala
• Nedovoljna suradnja između
potencijalnih dionika razvoja
• Nedostatak kvalitetnih obrazovnih
programa
SWOT analiza
Prilike
• Povećanje potencijalnih
korisnika socijalnog turizma
• Mogućnost korištenja EU
fondova
• Mogućnost otvaranja novih
radnih mjesta
• Produženje turističke sezone
• Socio-ekonomska revitalizacija
pasivnih krajeva
• Mogućnost zaposlenja društveno
ugroženih skupina
Opasnosti
• Visoka konkurentnost
• Nerazumijevanje lokalnih
zajednica za razvoj socijalnog
turizma
• Nerazumijevanje između
korisnika socijalnog turizma i
drugih skupina posjetitelja
• Moguća neispunjenja očekivanja
ciljne skupine turista
Smjernice razvoja soc. tur. u RH
do 2020. godine• Nacionalni program razvoja socijalnog turizma definira sljedeće
glavne smjernice socijalnog turizma:
1. Određivanje zajedničke razvojne vizije socijalnog turizma do 2020. godine
2. Osiguranje preduvjeta za institucionalno organiziranje dionika
3. Utvrđivanje najprimjerenijih modela razvoja socijalnog turizma
4. Analiza i prilagodba zakonodavnog okvira kojim se regulira područje socijalnog turizma
5. Kontinuirano podizanje razine javne svijesti o značaju socijalnog turizma
Primjer Francuska
- Razvili nekoliko modela socijalnog turizma: odmarališta za djecu i mlade, obiteljska turistička naselje (VVF), državne sheme, kao što su čekovi za odmor koji omogućuju godišnje odmore pripadnicima deprivilegiranih društvenih grupa
- O socijalnom turizmu brinu nevladine i neprofitne organizacije, ali državna politika
- UNAT okupila oko sebe 60tak neprofitinih organizacija koje se bave socijalnim turizmom, a na raspolaganju imaju preko 200.000 ležajeva najvećim dijelom u seoskim turističkim naseljima –omogućili godišnje odmore, ali i razvoj zajednice u kojima se ta djelatnost organizira
- I francuski korporativni sektor ima oko 200.000 ležajeve za svoje zaposlenike i ne srame se održavati „radnička” odmarališta
Primjer Francuske
• „turistički bon” deprivilegiranim pojedincima i obiteljima –
jednim dijelom subvencionira država, drugim poslodavci
koji štede za potrebe godišnjeg odmora svojh
zaposlenika, a taj novac im se ubraja u poreznu olakšicu
• Bonovi se koriste za kampove, tematske parkove,
sportske centre, ugostiteljske objekte, ulaznice za
kulturne i prirodne znamenitosti, turističke agencije.
• Raspodjelom i uporabom turističkih bonova upravlja
javna agencija koja se nalazi pod skrbništvom
Ministarstva gospodarstva i državnog tajnika za turizam
Zaključak
• Nemogućnost za građane da idu na odmor dio je socijalnih i
zdravstvenih nejednakosti u društvu koji se mora smanjiti uz
sudjelovanje svih dionika na koji se ovaj problem odnosi
• Razvoj socijalnog turizma može rezultirati brojnim koristima
kako za korisnike turističkih proizvoda i usluga s područja
socijalnog turizma, tako i za receptivna područja (turističke
destinacije) i turistička poduzeća koja pružaju ovu vrstu
turističkih proizvoda i usluga