Rujan 2013.

SMJERNICE

ZA UREDBU EU-a O DRVU

UVOD

Uredba (EU) br. 995/2010 o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u

promet drvo i proizvode od drva4 (Uredba EU-a o drvu ; EUTR) predviđa donošenje

nezakonodavnih mjera od strane Komisije koje imaju za cilj ujednačenu provedbu. Komisija

je donijela delegiranu Uredbu o utvrđivanju detaljnih zahtjeva i postupka za priznanje i

oduzimanje priznanja nadzornih organizacija5 i provedbenu Uredbu o utvrđivanju detaljnih

pravila o sustavu dubinske procjene te učestalosti i vrsti pregleda nadzornih organizacija koje

trebaju provesti nadležna tijela država članica6.

Nakon konzultacija sa zainteresiranim strankama, stručnjacima iz država članica te članovima

FLEGT odbora došlo se do zajedničkog zaključka da neki aspekti Uredbe EU-a o drvu trebaju

pojašnjenje. Dogovoreno je da su potrebne smjernice u kojima je potrebno pristupiti pitanjima

u vezi Uredbe EU-a o drvu i njenim nezakonodavnim aktima. O smjernicama se raspravljalo i

izrađene su uz pomoć FLEGT odbora.

Smjernice neće imati obvezujući pravni učinak; njihova je jedina svrha dati objašnjenja o

nekim aspektima Uredbe EU-a o drvu i o dva nezakonodavna akta Komisije. One ne

zamjenjuju, nadopunjavaju niti izmjenjuju ništa u odredbama Uredbe (EU) br. 995/2010,

Uredbe Komisije (EU) br. 363/2012 i Uredbe Komisije (EU) br. 607/2012 koje predstavljaju

pravnu osnovu za primjenu. Pitanja kojima se pristupa u smjernicama ne smiju se shvaćati

izdvojeno; ona se moraju koristiti u povezanosti sa zakonodavstvom, a ne kao uputa koja stoji

sama za sebe.

Vjerujemo, međutim, da će smjernice biti koristan referentni materijal za svakoga tko će se

morati uskladiti s EUTR, jer omogućavaju važna pojašnjenja o dijelovima zakonodavnog

teksta koje je teško razumjeti. Smjernice će također služiti kao vodič nacionalnim nadležnim

tijelima i tijelima za provedbu u postupku provedbe i izvršenja ovog zakonodavnog paketa.

Tijekom postupka savjetovanja za razradu dva nezakonodavna akta Komisije i nakon što su

održani mnogi dvostrani sastanci sa zainteresiranim strankama iznesen je niz pitanja i uvršten

u smjernice. Nakon stjecanja određenog iskustva u primjeni EUTR i ako se ukaže potreba,

popis pitanja moguće je dalje proširiti te smjernice na odgovarajući način nadopuniti.

4 SL L 295, 12.11.2010., str. 23.

5 SL L 115, 27.4.2012., str. 12.

6 SL L 177, 7.7.12., str. 16.

1. Definicija „stavljanja na tržište“

Relevantno zakonodavstvo:

Uredba EU o drvu

Članak 2. Definicije

[…]

(b) „stavljanje na tržište“ je prva isporuka drva odnosno drvnih proizvoda na unutarnje tržište

bilo kojim putem radi distribuiranja ili uporabe u tijeku komercijalne djelatnosti, neovisno o

primijenjenoj prodajnoj tehnici, bilo uz naknadu ili besplatno. To također uključuje isporuku

sredstvima komunikacije na daljinu, kako je definirano u Direktivi 97/7/EZ Europskog

parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 1997. o zaštiti potrošača u pogledu ugovora sklopljenih na

daljinu. (3) Isporuka drvnih proizvoda dobivenih od drva ili drvnih proizvoda koji su već

stavljeni u promet na unutarnjem tržištu ne predstavlja „stavljanje na tržište“;

[…]

Ta definicija jasno navodi da „isporuka“ mora biti:

na unutarnjem tržištu – tako da drvo mora biti fizički prisutno u EU, bilo posječeno

ovdje ili uvezeno i ocarinjeno za slobodan promet, jer proizvodi ne stječu status „roba

Europske unije“ prije nego što su ušli na teritorij carinske unije. Roba pod posebnim

carinskim postupcima (npr. privremeni uvoz; postupak unutarnje proizvodnje; obrada

pod carinskim nadzorom; carinska skladišta; slobodne zone), kao i provozi i ponovni

izvoz ne smatraju se stavljanjem na tržište.

po prvi put – proizvodi od drva već stavljeni na tržište EU neće biti obuhvaćeni, kao

ni proizvodi podrijetlom od drvnih proizvoda već stavljenih na tržište. Izrada

proizvoda koji je dostupan po prvi put nadalje se odnosi na svaki pojedinačan

proizvod stavljen na tržište nakon datuma početka primjene Uredbe EU o drvu (3.

ožujka 2013.), a ne na izbacivanje novog proizvoda ili pokretanja nove proizvodne

linije. Osim toga pojam stavljanja na tržište odnosi se na svaki pojedinačan proizvod,

ne na vrstu proizvoda, neovisno o tome je li proizveden kao pojedinačna jedinica ili

serija.

tijekom komercijalne djelatnosti – za potrebe prerade ili za distribuciju

komercijalnim ili nekomercijalnim potrošačima, ili za korištenje u svom vlastitom

poslovanju, tako da Uredba ne nameće zahtjeve na nekomercijalne potrošače.

Svi gore navedeni elementi moraju biti prisutni istovremeno. „Stavljanje u promet“ potrebno

je stoga shvatiti kao da se događa kad subjekt po prvi puta stavi na tržište EU drvo ili drvne

proizvode za distribuciju ili za korištenje tijekom svoje komercijalne aktivnosti. Kako bi se

omogućila jasna, logična i dosljedna identifikacija subjekata, potrebno je definirati subjekte u

skladu s tim kako stavljaju drvo na tržište EU, što može varirati zavisno o činjenici je li drvo

posječeno unutar ili izvan EU. Kad je drvo posječeno u EU ili uvezeno u EU po prvi put

tijekom komercijalne aktivnosti, primjenjuju se sljedeće definicije subjekata:

(a) Za drvo posječeno unutar EU, subjekt je osoba koja distribuira ili koristi drvo kad je ono

posječeno.

(b)(i) Za drvo posječeno izvan EU, subjekt je osoba koja djeluje kao uvoznik pri carinjenju

drva od strane carinskih tijela EU za slobodan promet. U većini slučajeva uvoznik se može

identificirati kao imenovani ili numerirani „Primatelj“ u polju 8 jedinstvene carinske

deklaracije (Single Administrative Document).

(b)(ii) Za drvo ili proizvode od drva uvezene u EU, definicija subjekta ne ovisi o vlasništvu

proizvoda ni o drugim ugovornim dogovorima.

Svi subjekti, bilo sa sjedištem u EU ili izvan moraju poštivati zabranu stavljanja na tržište

nezakonito posječenog drva i obvezu provedbe dubinske procjene (due dilligence).

Scenariji u kojima je prikazano kako tumačenje stavljanja na tržište funkcionira u praksi dani

su u Prilogu I.

Uredba EU o drvu nema retroaktivan učinak. To znači da se zabrana neće primjenjivati na

drvo i proizvode od drva stavljene na tržište prije njenog početka primjene 3. ožujka 2013.

Međutim subjekti će trebati pokazati, pri provjeri od strane nadležnih tijela, da su uspostavili

sustav dubinske procjene koji je operativan od 3. ožujka 2013. Stoga je važno da subjekti

mogu identificirati svoju nabavu prije i nakon tog datuma. Obveza za sljedivost za trgovce

također vrijedi od tog datuma.

2. Definicija zanemarivog rizika

Relevantno zakonodavstvo:

Uredba EU o drvu

Članak 6.

Sustavi dubinske procjene

[…]

(c) osim ako je kod ocjenjivanja rizika iz točke (b) utvrđeno da je rizik zanemariv, postupci za

ublažavanje rizika koji se sastoje od niza prikladnih i primjerenih mjera i postupaka za

učinkovito umanjivanje tog rizika i koji mogu uključivati traženje dodatnih informacija ili

dokumenata i/ili traženje provjere putem trećih osoba.

Dubinska provjera zahtijeva od subjekta sakupljanje informacija o drvu i drvnim proizvodima

i njihovim dobavljačima kako bi se provela potpuna procjena rizika. Informacije za koje se

zahtijeva procjena u okviru članka 6. mogu se podijeliti u dvije kategorije.

Članak 6. stavak 1. točka (a) – posebne informacije koje se odnose na drvo ili same

drvne proizvode: opis, država sječe (i, kad je primjenjivo regija unutar države gdje je

drvo posječeno i koncesija), dobavljač i trgovac i dokumentacija koja pokazuje

sukladnost sa zakonodavstvom na snazi.

Članak 6. stavak 1. točka (b) opće informacije koje daju kontekst za procjenu

proizvoda - posebne informacije o rasprostranjenosti nezakonite sječe određenih

drvnih vrsta i rasprostranjenost praksi nezakonite sječe na mjestu sječe, i o složenosti

nabavnog lanca,

Dok opće informacije daju subjektima kontekst u kojem mogu procijeniti razinu rizika,

posebne informacije o proizvodu su potrebne za određivanje rizika koji je povezan sa samim

proizvodom od drva. To znači da ako opće informacije ukazuju na mogući rizik, posebnu

pažnju potrebno je obratiti na sakupljanje posebnih informacija o proizvodu. Ako proizvod

potječe od nekoliko vrsta drva, bit će potrebno procijeniti rizik sa svaku komponentu ili vrstu.

Razinu rizika moguće je procijeniti samo na osnovi od slučaja do slučaja prema nekoliko

faktora. Iako ne postoji jedinstveni prihvaćeni sustav za procjenu rizika, kao opće pravilo

uzima se da će subjekt morati uzeti u obzir sljedeća pitanja:

* Gdje je drvo posječeno?

Je li nezakonita sječa rasprostranjena u državi ili unutarnjoj regiji ili koncesiji iz koje drvo

potječe? Je li posebna vrsta drva o kojoj je riječ naročito ugrožena nezakonitom sječom?

Postoje li sankcije nametnute od strane Vijeća sigurnosti UN-a ili Vijeća Europske unije u

vezi uvoza i izvoza drva?

* Predstavlja li razina upravljanja zabrinutost?

Razina upravljanja može ugroziti pouzdanost određenih dokumenata kojima se dokazuje

sukladnost s važećim zakonodavstvom. Zato je potrebno uzeti u obzir razinu korupcije,

pokazatelje poslovnog rizika ili druge pokazatelje upravljanja.

* Je li dobavljač dao na uvid svu dokumentaciju kojom dokazuje sukladnost s važećim

zakonodavstvom i je li moguće provjeriti tu dokumentaciju?

Ako su svi mogući dokumenti na raspolaganju bez teškoća, postoji velika vjerojatnost da je

uspostavljen nabavni lanac proizvoda. Mora postojati dobro utemeljeno povjerenje da su

dokumenti pravi i pouzdani.

* Postoje li pokazatelji upletenosti bilo kojeg poduzeća u nabavnom lancu u prakse

povezane s nezakonitom sječom?

Postoji veći rizik da je drvo kupljeno od poduzeća koje je upleteno u prakse povezane s

nezakonitom sječom dobiveno nezakonito.

* Je li nabavni lanac složen?7

Što je složeniji nabavni lanac to je teže slijediti podrijetlo drva u proizvodu natrag do mjesta

sječe. Propusti u sakupljanju potrebnih informacija na svim točkama u nabavnom lancu mogu

povećati mogućnost ulaska nezakonito posječenog drva u lanac.

Smatra se da za nabavu vrijedi zanemarivi rizik kad nakon cjelovite procjene informacija o

samom proizvodu i općih informacija nije moguće ustanoviti razlog za zabrinutost.

Popis kriterija za procjenu rizika nije iscrpan; subjekti mogu dodati daljnje kriterije ako oni

pomažu odrediti vjerojatnost da je drvo u proizvodu nezakonito posječeno, ili pak dokazuju

zakonitu sječu.

7 Za pojašnjenje „složenosti nabavnog lanca“ vidi odjeljak 3.

3. Pojašnjenje „složenosti nabavnog lanca“

Relevantno zakonodavstvo:

Uredba EU o drvu

Članak 6.

Sustavi dubinske procjene

[…]

(b) postupci za ocjenjivanje rizika koji subjektu omogućuju da analizira i ocijeni rizik

stavljanja u promet nezakonito posječenog drva odnosno drvnih proizvoda koji potječu od

takvog drva.

Kod tih se postupaka uzimaju u obzir informacije iz točke (a) te relevantni kriteriji za

ocjenjivanje rizika, uključujući:

[…]

- složenost lanca opskrbe drva i drvnih proizvoda.

Složenost lanca opskrbe je izričito navedena između kriterija za procjenu rizika u članku 6.

Uredbe i stoga je relevantna pri procjeni i smanjivanju rizika u okviru sustava za dubinsku

procjenu.

Obrazloženje na kojem se temelji taj kriterij je da praćenje drva natrag do mjesta njegove

sječe (država sječe i kad je primjenjivo regija unutar države gdje je drvo posječeno i koncesija

za sječu) može biti teže ako je nabavni lanac složen. Propusti u sakupljanju potrebnih

informacija na svim točkama u nabavnom lancu mogu povećati mogućnost ulaska nezakonito

posječenog drva u lanac. Međutim duljinu nabavnog lanca ne treba smatrati faktorom

povećanja rizika. Ono što je bitno je sposobnost praćenja drva u proizvodu natrag do mjesta

sječe. Razina rizika će se povećati, ako složenost nabavnog lanca otežava identifikaciju

informacija koje se zahtijevaju u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkama (a) i (b) Uredbe EU

o drvu. Postojanje neidentificiranih koraka u nabavnom lancu može dovesti do zaključka da

rizik nije zanemariv.

Složenost nabavnog lanca se povećava s brojem prerađivača i posrednika između mjesta sječe

i subjekta. Složenost se može također povećati kada se više od jedne vrste ili izvora drva

koriste u proizvodu.

Kako bi se procijenila složenost nabavnog lanca subjekti mogu koristiti sljedeća pitanja, koja

su ni obvezna ni isključiva:

√ Postoji li više prerađivača i faza u nabavnom lancu prije stavlja na tržište EU pojedinog

proizvoda od drva?

√ Jesu li drvo i proizvodi od drva stavljani na tržište u više od jedne države prije stavljanja na

tržište EU?

√ Sastoji li se drvo u proizvodu koji se stavlja na tržište od više od jedne vrste stabla?

√ Dolazi li drvo u proizvodu koji se stavlja na tržište iz različitih izvora?

4. Pojašnjenje zahtjeva za dokumentaciju kojom se dokazuje sukladnost drva sa

zakonodavstvom na snazi

Relevantno zakonodavstvo:

Uredba EU o drvu

Članak 2.

[…]

(f) „zakonito posječeno“ je posječeno u skladu s primjenjivim zakonodavstvom u državi

sječe;

(g) „nezakonito posječeno“ je posječeno u suprotnosti s primjenjivim zakonodavstvom u

državi sječe;

(h) „primjenjivo zakonodavstvo“ je zakonodavstvo na snazi u državi sječe koje se odnosi na

sljedeća područja:

- prava na sječu drva unutar područja koje je službeno oglašeno u skladu sa zakonom;

naknade za prava na sječu i drvo, uključujući pristojbe u vezi sa sječom drva,

- sječa drva, uključujući zakonodavstvo u području zaštite okoliša i šumarstva, uključujući i

ono koje se odnosi na gospodarenje šumama i očuvanje bioraznolikosti, ako je izravno

povezano sa sječom drva,

- zakonska prava trećih osoba u vezi s uporabom i posjedom zemljišta na koja utječe sječa

drva, i

- trgovina i carina, u mjeri u kojoj se tiču šumarstva.

Članak 6.

Sustavi dubinske procjene

(1) […]

(a) mjere i postupci koji osiguravaju pristup sljedećim informacijama u vezi s isporukom drva

i drvnih proizvoda koje subjekt stavlja u promet:

[…]

dokumenti i ostale informacije koje pokazuju da su drvo i drvni proizvodi u skladu s

primjenjivim zakonodavstvom.

Obrazloženje koje je temelj za ovu obvezu je da u odsutnosti međunarodno dogovorene

definicije za zakonito posječeno drvo, osnova za definiranje što predstavlja nezakonita sječa

treba biti zakonodavstvo državi u kojoj j e drvo posječeno.

EUTR predviđa u članku 6. stavku 1. točki (a) zadnja alineja da dokumenti ili druge

informacije kojima se dokazuje sukladnost sa zakonodavstvom na snazi u državi sječe moraju

biti sakupljeni kao dio obveze dubinske procjene. Potrebno je naglasiti od početka da je

dokumentaciju potrebno sakupljati za potrebe procjene rizika i da to ne treba promatrati kao

samostojeći zahtjev.

EUTR zauzima fleksibilan pristup navodeći niz zakonodavnih područja bez navođenja

posebnih zakona koji se razlikuju od države do države i mogu podlijegati izmjenama. Kako bi

se dobila dokumentacija ili druge informacije kojima se dokazuje sukladnost sa

zakonodavstvom na snazi u državi sječe, subjekti moraju na prvom mjestu biti upoznati sa

zakonodavstvom koje postoji u pojedinoj državi sječe. U tom nastojanju mogu im pomoći

nadležna tijela država članica u suradnji s Europskom komisijom8. Oni također mogu koristiti

usluge nadzornih organizacija (MO). U slučaju kad subjekti ne koriste usluge MO oni mogu

tražiti pomoć od organizacija koje posjeduju stručna znanja o šumarskom sektoru u pojedinim

državama u kojima se dobiva drvo i proizvodi od drva.

Obvezu dobivanja dokumenata ili drugih informacija potrebno je široko tumačiti jer postoje

različiti regulatorni režimi u različitim državama i svi ne zahtijevaju izdavanje posebne

dokumentacije. Stoga je tu obavezu potrebno shvatiti na način da uključuje službene

dokumente koje su izdala nadležna tijela; dokumente koji dokazuju ugovorne obveze;

dokumente koji prikazuju politike poduzeća; kodeks ponašanja; certifikate izdane u okviru

shema trećih osoba za provjeru, itd.

Sljedeća tablica daje neke konkretne primjere koji prikazuju svrhe i ne mogu se smatrati

obveznima ili iscrpljujućima:

1. Dokumentacija za sječu drva unutar

službeno oglašenih područja

Načelno dostupni dokumenti u papirnatom ili

elektroničkom obliku npr. dokumentacija o

vlasništvu/pravima na korištenje zemljišta ili

ugovor ili sporazumi o koncesiji

2. Plaćanja za prava na sječu i drvo,

uključujući pristojbe u vezi sa sječom drva

Načelno dostupni dokumenti u papirnatom ili

elektroničkom obliku npr. ugovori, uplatnice,

PDV dokumentacija, službene potvrde, itd.

3. Sječa drva, uključujući zakonodavstvo u

području zaštite okoliša i šumarstva,

uključujući i ono koje se odnosi na

gospodarenje šumama i očuvanje

bioraznolikosti, ako je izravno povezano sa

sječom drva

Službena izvješća o reviziji; potvrde o

okolišnoj sukladnosti; odobreni planovi sječe;

ISO certifikati; kodeks ponašanja; javno

dostupne informacije kojima se dokazuje

strog zakonodavni nadzor i praćenje drva i

postupci kontrole; službena dokumentacija

koju izdaju nadležna tijela u državi sječe itd.

4. Zakonska prava trećih osoba u vezi s

uporabom i posjedom zemljišta na koja utječe

sječa drva

Procjena utjecaja na okoliš. Planovi

upravljanja okolišem, izvješća o okolišnoj

reviziji, sporazumi o društvenoj

odgovornosti, posebna izvješća o pravima u

vezi s uporabom i posjedom zemljišta i

sporovima

5. Trgovina i carina, u mjeri u kojoj se tiču

šumarstva

Načelno dostupni dokumenti u papirnatom ili

elektroničkom obliku npr. ugovori, uplatnice,

zaključnice, uvozne dozvole, izvozne

dozvole, službene potvrde za izvozne carine,

popisi zabranjenog izvoza, dodijeljene

izvozne kvote, itd.

8 EU je zaključila niz Dobrovoljnih partnerskih sporazuma (VPA) s trećim zemljama koji sadrže detaljan opis

zakonodavstva na snazi u tim zemljama. Oni mogu usmjeravati subjekte u vezi zakonodavstva na snazi koje se

odnosi na proizvode, koji nisu uključeni u Prilog pojedinačnog VPA zavisno o slučaju.

5.a Pojašnjenje opsega proizvoda – materijal za pakiranje

Relevantno zakonodavstvo:

Uredba EU o drvu

Članak 2.

(a) „drvo i proizvodi od drva“ su drvo i proizvodi od drva navedeni u Prilogu, osim proizvoda

od drva i njihovih dijelova proizvedenih od drva odnosno proizvoda od drva čiji je životni

ciklus završen i koji bi se inače zbrinuli kao otpad, kako je definirano u članku 3. stavku 1.

Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu“

Prilog Uredbe EU o drvu

[…]

4415 Sanduci, kutije, gajbe, bubnjevi i slična ambalaža za pakiranje, od drva; bubnjevi za

kabele od drva; palete, sandučaste palete (boks-palete) i druge podloge za utovar, od drva;

okviri za palete od drva

(Ambalažni materijal koji to nije ali koji se isključivo koristi kao ambalažni materijal za

podupiranje, zaštitu ili prenošenje drugog proizvoda koji se stavlja na tržište.)

[…]

Pulpa i papir iz poglavlja 47. i 48. Kombinirane nomenklature, osim proizvoda na bazi

bambusa i oporabljenih proizvoda (otpad i otpaci)

[…]

U Prilogu su navedeni „Drvo i proizvodi od drva kako su razvrstani u Kombiniranoj

nomenklaturi9 u Prilogu I. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2658/87 na koje se primjenjuje ova

Uredba“

KN oznaka 4819 obuhvaća: „Kartonske kutije, kutije, sanduci, vreće i drugi spremnici za

pakiranje od papira, kartona, celulozne vate ili dugi svici od celuloznih vlakana; kutije za

spise, ladice za spise i slični proizvodi, od papira ili kartona, vrsta što ih se rabi u uredima,

prodavaonicama ili slično“.

Kad se bilo koji od gore navedenih artikala stavljaju na tržište kao samostalni

proizvodi, prije nego ih se koristi kao pakiranje za drugi proizvod, oni su obuhvaćeni

Uredbom i stoga je potrebno primijeniti sustav dubinske procjene.

Ako se pakiranje, kako je razvrstano pod oznakama KN 4415 ili 4819 koristi za

„podupiranje, zaštitu ili prenošenje“ drugog proizvoda, ono nije obuhvaćeno

ovom Uredbom

9 Trenutačna verzija Kombinirane nomenklature je dostupna na: http://eur- lex .europa.eu/Result.do?

direct=yes&lang=en&where=EUROVOC :005751 &whereihm=EUR OVOC:Combined%20Nomenclature

To znači da se gore navedena ograničenja u zagradama u vezi tarifnog broja 4415 u Prilogu

Uredbi EU o drvu po analogiji primjenjuju također za tarifni broj 4819.

Unutar ovih kategorija postoji daljnja razlika između pakiranja za koje se smatra da proizvodu

daje „bitni karakter“ i pakiranja koje je oblikovano i prilagođeno pojedinom proizvodu, ali

nije sastavni dio samog proizvoda. Opće pravilo 5 za tumačenje Kombinirane nomenklature10

pojašnjava ove razlike i primjeri su dolje navedeni. Međutim te dodatne razlike će vjerojatno

biti relevantne za mali dio roba obuhvaćenih ovom Uredbom.

U sažetku,

Obuhvaćeno ovom Uredbom

* Materijal za pakiranje iz KN oznaka 4415 ili 4819 stavljen na tržište kao zaseban proizvod.

* Spremnici koji spadaju pod KN oznake 4415 ili 4819 koji daju proizvodu bitan karakter:

npr. ukrasne darovne kutije,

Izuzeto od ove Uredbe

* Materijal za pakiranje u kojem je roba predstavljena i koji se koristi isključivo za

podupiranje, zaštitu ili prenošenje drugog proizvoda (koji može ili ne mora biti proizvod na

bazi drva).

10

http://eur-

lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:1999:278:0011:0012:EN:PDF

5.b Pojašnjenje opsega proizvoda – „otpad“*/„oporabljeni“ proizvodi

Relevantno zakonodavstvo:

Uredba EU o drvu

Uvodna izjava (11)

Imajući u vidu činjenicu da bi trebalo poticati korištenje recikliranoga drva i proizvoda od

drva te da bi uključivanje tih proizvoda u opseg ove Uredbe predstavljalo nerazmjerno

opterećenje za subjekte, rabljeno drvo i proizvode od drva čiji je životni ciklus završen i koji

bi se inače zbrinuli kao otpad trebalo bi isključiti iz područja primjene ove Uredbe.

Članak 2.

(a) „drvo i proizvodi od drva“ su drvo i proizvodi od drva navedeni u Prilogu, osim proizvoda

od drva i njihovih dijelova proizvedenih od drva odnosno proizvoda od drva čiji je životni

ciklus završen i koji bi se inače zbrinuli kao otpad, kako je definirano u članku 3. stavku 1.

Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu11

“.“

Direktiva 2008/98/EZ Članak 3. stavak 1.

„otpad“ je svaka tvar ili predmet kojeg posjednik odbaci ili namjerava ili mora odbaciti“

Ovaj izuzetak se odnosi na:

proizvode od drva koji su obuhvaćeni Prilogom, koji su proizvedeni od materijala čiji je

životni ciklus završen i koji bi se inače zbrinuli kao otpad (npr. drvo povučeno s demontiranih

zgrada ili proizvodi napravljeni od otpadnog drva),

Ovaj izuzetak se ne odnosi na:

Nusproizvode u proizvodnom postupku koji uključuju materijal čiji je životni ciklus završen i

koji bi se inače zbrinuli kao otpad.

Scenariji

Hoće li drvo u obliku iverja ili piljevina nastali kao nusproizvodi u pilanama biti

obuhvaćeni ovom Uredbom?

Da.

Međutim drvo u obliku iverja ili drugi proizvodi od drva proizvedeni od materijala koji je

prethodno bio stavljen na unutarnje tržište ne podliježu zahtjevima Uredbe koji se odnose na

„stavljanje na tržište“ (članak 2. točka (b) EUTR, zadnja rečenica).

Hoće li namještaj napravljen od drva povučenog s demontiranih zgrada biti predmet

Uredbe?

11

SL L 312, 22.11.2008., str. 3.

Neće, materijal u tim proizvodima je završio svoj životni ciklus i inače bi bio odbačen kao

otpad.

6. Uloga shema trećih osoba za provjeru u postupku procjene rizika i ublažavanja

rizika12

Relevantno zakonodavstvo:

Uredba EU o drvu

Uvodna izjava (19)

Kako bi se potvrdila dobra praksa u sektorima šumarstva, u postupku procjene rizika može se

koristiti certificiranje ili drugi sustav provjere putem trećih osoba koji uključuje provjeru

usklađenosti s primjenjivim zakonodavstvom.

Članak 6.

Sustav dubinske procjene

[…]

„[…] Postupci za procjenu rizika moraju uzeti u obzir […] relevantne kriterije za procjenu

rizika uključujući: osiguranje usklađenosti s primjenjivim zakonodavstvom, što može

uključivati certificiranje ili drugi sustav provjere putem trećih osoba koji obuhvaća provjeru

usklađenosti s primjenjivim zakonodavstvom […]“

i u vezi ublažavanja rizika

„[…] postupci za ublažavanje rizika […]mogu uključivati traženje dodatnih informacija ili

dokumenata i/ili traženje provjere putem trećih osoba“.

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 607/2012

Članak 4.

Procjena i ublažavanje rizika

Certificiranja ili sustavi provjere od treće strane, navedeni u prvoj alineji drugoga podstavka

članka 6. stavka 1. točke (b) i članka 6. stavka 1. točki (c) Uredbe (EU) br. 995/2010, mogu se

uzimati u obzir kod procjene rizika i postupaka za ublažavanje rizika ako ispunjavaju sljedeće

kriterije:

ako je njima uspostavljen i javno je dostupan za korištenje od treće strane sustav zahtjeva koji

obuhvaća najmanje sve relevantne zahtjeve primjenjivog zakonodavstva;

njima su predviđene primjerene kontrole, uključujući preglede na licu mjesta, koje provodi

treća strana u redovitim vremenskim razmacima koji nisu dulji od 12 mjeseci, u svrhu

provjere ispunjavanja primjenjivog zakonodavstva;

12

Potrebno je upozoriti da takvo certificiranje nema isti status kao FLEGT ili CITES dozvole (odjeljak 10 dolje).

oni sadržavaju načine, provjerene od treće strane, praćenja sljedivosti drva posječenog u

skladu s primjenjivim zakonodavstvom, kao i proizvoda od drva koji se dobivaju od takvog

drva, u svakoj fazi lanca opskrbe prije nego što se takvo drvo ili proizvodi od drva stave na

tržište;

njima su predviđene kontrole, provjerene od treće strane, kojima se osigurava da drvo ili

proizvodi od drva nepoznatoga podrijetla, ili drvo ili proizvodi od drva koji nisu posječeni u

skladu s primjenjivim zakonodavstvom ne uđu u lanac opskrbe.

A. Osnovne informacije

Dobrovoljno certificiranje šume ili sheme za provjeru zakonitosti drva se često upotrebljavaju

za ispunjavanje posebnih zahtjeva kupaca u vezi s proizvodima od drva. Uobičajeno uključuju

standard koji opisuje prakse upravljanja koje se moraju provoditi u okviru šumarsko

gospodarske jedinice, uključujući opća načela, kriterije i pokazatelje; zahtjeve za provjeru

sukladnosti sa standardom i dodjelu certifikata, i odvojeno certificiranje „lanac nadzora“

kojim se osigurava da proizvod sadrži samo drvo ili navedeni postotak drva iz certificiranih

šuma.

Kad organizacija koja nije upravitelj šume, proizvođač ili trgovac, ni kupac koji zahtijeva

certificiranje provodi procjenu i izdaje certifikat radi se o postupku certificiranja od strane

treće strane. Sheme certificiranja obično zahtijevaju takve treće organizacije koje moraju

dokazati svoje kvalifikacije za provedbu procjene putem postupka akreditacije koji

uspostavlja standarde za znanje i vještine revizora i sustave koje certifikacijske organizacije

moraju poštivati. Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) je objavila standarde

koji obuhvaćaju i zahtjeve za certifikacijska tijela i prakse za procjenu. Za vlasničke sheme za

provjeru zakonitosti drva, iako ih često pružaju organizacije koje nude akreditirane usluge

certificiranja, načelno akreditacija nije potrebna.

Zahtjev za sukladnost sa zakonodavstvom koje vrijedi za upravljanje šumarsko-gospodarske

jedinice je načelno dio standarda za certificiranje upravljanja šumama. Standardi za

upravljanje sustavima, kao što su upravljanje okolišem ili upravljanje kvalitetom, načelno ne

uključuju takav zahtjev, ili se ne provjeravaju strogo u procjeni.

B. Smjernice

Pri razmatranju treba li upotrijebiti shemu certificiranja ili provjeru zakonitosti kao garanciju

da je drvo u proizvodu zakonito posječeno, subjekt mora odrediti obuhvaća li shema standard

koji uključuje cjelokupno primjenjivo zakonodavstvo. Zato je potrebno barem djelomično

poznavati shemu koju subjekt koristi i kako se ona primjenjuje u državi u kojoj je drvo

posječeno. Certificirani proizvodi načelno nose oznaku s nazivom certifikacijske organizacije

koja je odredila kriterije za certifikat i zahtjeve za postupak revizije. Takve organizacije su

uobičajeno u stanju dostaviti informacije o tome što certificiranje uključuje i kako se

primjenjuje u državi u kojoj je drvo posječeno, zajedno s pojedinostima o vrsti i učestalosti

revizija na terenu.

Subjekt bi se trebao zadovoljiti da je treća organizacija koja je izdala certifikat dovoljno

kvalificirana i da ima dobro uređenu shemu za certificiranje i ugled kod relevantnog

akreditacijskog tijela. Informacije o tome kako su sheme uređene može se uobičajeno dobiti iz

certifikacijske sheme.

Neke sheme dozvoljavaju certificiranje kad određeni postotak drva u proizvodu u potpunosti

ispunjava certifikacijski standard. Taj postotak je uobičajeno naveden na oznaci. U takvim

slučajevima važno je da subjekt zatraži informacije o tome jesu li provjere obavljene na

necertificiranom dijelu i je li te provjere pružaju odgovarajući dokaz o sukladnosti s

primjenjivim zakonodavstvom.

Certificiranje s praćenjem može se koristiti kao dokaz na u nabavni lanac nije ušlo nepoznato

ili nedozvoljeno drvo. To se općenito temelji na osiguranju da samo dozvoljeno drvo može

ući u nabavni lanac na „kritičnim kontrolnim točkama“, a proizvod se može pratiti do svog

prošlog nadzornika (koji također mora imati certifikat za praćenje), a ne do šume gdje je

posječeno. Proizvod s certifikatom za praćenje može sadržavati mješavinu certificiranog i

drugog dozvoljenog materijala iz različitih izvora. Pri korištenju certificiranja s praćenjem za

dokazivanje zakonitosti, subjekt treba osigurati da je dozvoljeni materijal sukladan s

primjenjivim zakonodavstvom i da su kontrole dostatne za isključenje drugih materijala.

Potrebno je upozoriti da organizacija može koristiti certificiranje s praćenjem, ako ima

uspostavljene sustave za odvajanje certificiranog i dozvoljenog postotka dozvoljenog

materijala, i nedozvoljenog materijala, ali u jednom trenutku ne proizvodi nijedan certificirani

proizvod. Ako se pouzdaju u certificiranje kao garanciju i kupuju od dobavljača koji koristi

certificiranje s praćenjem, subjekti moraju stoga provjeriti da pojedini proizvod kojeg kupuju

uistinu ima zahtijevani certifikat.

U postupku procjene vjerodostojnosti sheme provjere treće strane subjekti mogu koristiti

sljedeća pitanja koja nisu iscrpljujuća:

√ Jesu li zahtjevi iz članka 4. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 607/2012 ispunjeni?

√ Jesu li certificiranje ili druge sheme provjere trećih strana sukladne s međunarodnim ili

europskim standardima (npr. Relevantne smjernice ISO, oznake ISEAL)?

√ Postoje li utemeljena izvješća o mogućim nedostacima ili problemima u vezi sa shemama

provjere trećih strana u određenim državama iz kojih se uvoze drvo i proizvodi od drva?

√ Jesu li treće strane koje obavljaju kontrole i provjere iz članka 4. Točaka (b), (c) i (d)

Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 607/2012 nezavisne akreditirane organizacije?

7. Redovito ocjenjivanje sustava dubinske procjene

Relevantno zakonodavstvo:

Uredba EU o drvu

Članak 4.

Obveze subjekata

[…]

3. Svaki subjekt će održavati i redovito ocjenjivati sustav dubinske procjene koji koristi, osim

ako subjekt ne koristi sustav dubinske procjene kojeg je uspostavila nadzorna organizacija iz

članka 8.

[…]

Sustav dubinske procjene može se opisati kao dokumentirana, ispitana, korak-po-korak

metoda, uključujući kontrole, s ciljem postizanja željenog rezultata u poslovnom procesu.

Važno je da subjekt koji koristi svoj vlastiti sustav dubinske procjene isti ocjenjuje u

redovitim vremenskim razmacima, kako bi se osiguralo da odgovorne osobe poštuju dotične

postupke i da je postignut željeni rezultat. Dobra praksa nalaže da je to potrebno provoditi

svake godine.

Ocjenjivanje može provesti netko unutar organizacije (idealno je ako je to netko neovisan od

onih koji provode postupke), ili vanjsko tijelo. Ocjenjivanje treba identificirati sve slabosti i

nedostatke, a uprava organizacije mora odrediti rokove za njihovo otklanjanje.

U slučaju sustava dubinske procjene za drvo, ocjenjivanje bi trebalo na primjer provjeriti

postoje li dokumentirani postupci za sakupljanje i evidentiranje ključnih informacija o

nabavkama proizvoda od drva koji će se staviti na tržište, za procjenu rizika da bilo koji

sastojak proizvoda sadrži nezakonito dobiveno drvo, i opis mjera koje je potrebno poduzeti

kod različitih razina rizika. Ocjenjivanje također provjerava razumiju li i provode postupke

oni koji su odgovorni za provedbu svakog koraka u postupcima te postoje li odgovarajuće

kontrole kojima se osigurava da su postupci učinkoviti u praksi (tj. da prepoznaju i isključuju

rizične nabavke drva)..

8. Sastavljeni proizvodi

Relevantno zakonodavstvo:

Uredba EU o drvu

Članak 6. stavak 1.

(a) mjere i postupci koji osiguravaju pristup sljedećim informacijama u vezi s isporukom drva

i drvnih proizvoda koje subjekt stavlja na tržište:

opis, uključujući trgovački naziv i vrstu proizvoda te narodno ime drvne vrste i, prema

potrebi, puni znanstveni naziv,

država sječe i, prema potrebi

regija unutar države gdje je drvo posječeno; i

koncesija za sječu.

[…]

Pri ispunjavanju obveze u vezi s „pristupom informacijama“ za sastavljene proizvode ili

proizvode sa sastavljenim sastojkom na bazi drva, subjekt mora dobiti informacije o svom

neobrađenom materijalu u mješavini, uključujući biljne vrste, lokaciju na kojoj je sastojak

posječen i zakonitost podrijetla tih sastojaka.

Često je teško odrediti točno podrijetlo svih sastojaka sastavljenih proizvoda od drva. To

posebno vrijedi za rekonstituirane proizvode kao što su papir, ploče vlaknatice i ploče iverice,

kod kojih je teško prepoznati biljne vrste. Ukoliko se vrste drva korištene u proizvodnji

proizvoda razlikuju, subjekt mora dostaviti popis svih vrsta drva koje su mogle biti korištene

u proizvodnji proizvoda od drva. Vrste je potrebno navesti u skladu s međunarodno

prihvaćenim nomenklaturama za drvo (npr. DIN EN 13556 „Nomenklatura drva korištenih u

Europi“; Opća nomenklatura tropskih drva, ATIBT (1979)“

Ako je moguće ustanoviti da je sastojak u sastavljenom proizvodu već bio stavljen na tržište

prije ugrađivanja u proizvod, ili je napravljen od materijala čiji je životni ciklus završen i bio

bi inače odbačen kao otpad (vidi 5.b), procjena rizika nije potrebna za taj sastojak. Na primjer

ako subjekt proizvodi i prodaje proizvod koji sadrži mješavinu drva u obliku iverja od kojih

dio potječe od proizvoda od drva već stavljenih na tržište u EU i dio od neobrađenog drva

kojeg je uvezao u EU, procjena rizika je potrebna samo za uvezeni dio.

Primjeri opisa nabava gospodarskih subjekata dani su u Prilogu II.

9. „Šumarski sektor“

Relevantno zakonodavstvo:

Uredba EU o drvu

Članak 2.

[…]

(h) „primjenjivo zakonodavstvo je zakonodavstvo na snazi u državi sječe koje obuhvaća

sljedeća područja: […]

- trgovina i carina, u mjeri u kojoj se tiču šumarstva.

Ovo se odnosi isključivo na sukladnost sa zakonima i propisima u državi u kojoj je drvo

posječeno koje se odnosi na izvoz drva i proizvoda od drva. Zahtjev se odnosi na izvoz iz

države sječe, a ne države uvoza u EU. Na primjer, ako je drvo izvezeno iz države X u državu

Y, a zatim u Europsku uniju, zahtjev se primjenjuje na izvoz iz X, a ne iz Y u EU.

Primjenjivo zakonodavstvo uključuje, ali i ne mora biti ograničeno na:

Zabrane, kvote i druga ograničenja izvoza proizvoda od drva, na primjer zabrana

izvoza neprerađenih oblica ili grubo piljenog drva

Zahtjeve za izvozne dozvole za drvo i proizvode od drva

Službene dozvole koje mogu zahtijevati osobe koje izvoze drvo i proizvode od drva

Plaćanja poreza i pristojbi koji se odnose na izvoz proizvoda od drva

10. Postupanje s drvom koje ima CITES i FLEGT dozvole

Relevantno zakonodavstvo

Uredba EU o drvu

Članak 3.

Status drva i drvnih proizvoda obuhvaćenih odredbama FLEGT i CITES

Drvo sadržano u drvnim proizvodima iz Priloga II. i III. Uredbe (EZ) br. 2173/2005 koji

potječu iz zemalja partnera iz Priloga I. te Uredbe i koji su u skladu s tom Uredbom i njezinim

provedbenim odredbama smatra se zakonito posječenim u smislu ove Uredbe.

Drvo dobiveno od vrsta iz Priloga A, B i C Uredbe (EZ) br. 338/97 koje je u skladu s tom

Uredbom i njezinim provedbenim odredbama smatra se zakonito posječenim u smislu ove

Uredbe.

[…]

Ova uredba smatra da drvo i proizvodi od drva obuhvaćeni FLEGT dozvolama ili CITES

certifikatima u potpunosti ispunjavaju njene zahtjeve. To znači:

(a) da subjekti koji stavljaju proizvode na tržište obuhvaćene takvom dokumentacijom ne

trebaju provoditi dubinsku procjenu za te proizvode, osim što moraju biti u stanju dokazati

pokrivenost važećom relevantnom dokumentacijom; i

(b) da će nadležna tijela za bilo koji takav proizvod smatrati da je bio zakonito posječen i za

njih nema rizika kršenja odredbi Uredbe kojima se zabranjuje stavljanje nezakonitog drva na

tržište.

Razlog za to je da su kontrole za provjeru zakonitosti – i stoga dubinska procjena – bili

provedeni u državi izvoza u skladu s Dobrovoljnim sporazumima o partnerstvu između tih

zemalja i Europske unije i koje imaju za rezultat da subjekti smatraju da za takvo drvo nema

rizika.

Prilog I.

Kako će se tumačenje „stavljanja na tržište“ primjenjivati u praksi?

Sljedeći scenariji prikazuju situacije u kojima se kompanija/pojedinac smatra subjektom u

okviru Uredbe EU o drvu.

Scenarij 1

Proizvođač C kupuje papir u trećoj zemlji izvan EU i uvozi ga u EU (bilo koju državu), gdje

koristi papir za izradu radnih bilježnica. Zatim prodaje radne bilježnice trgovcu na malo D u

bilo kojoj državi članici EU. Radne bilježnice su proizvod obuhvaćen Prilogom Uredbe EU o

drvu:

- Proizvođač C postaje subjekt kad uvozi papir za korištenje u svom vlastitom

poslovanju.

Scenarij 2

Trgova na malo G kupuje blagajničke svitke u trećoj zemlji izvan EU i uvozi ih u EU gdje ih

koristi u svojim trgovinama.

- Trgovac na malo G postaje subjekt kad uvozi blagajničke svitke u EZ za korištenje u

svom vlastitom poslovanju.

Scenarij 3

Proizvođač C sa sjedištem u EU uvozi premazan kraft papir izravno iz treće zemlje

proizvođača i koristi ga za pakiranje proizvoda koji se kasnije prodaju na tržištu EU:

- Proizvođač C postaje subjekt kad uvozi kraft papir u EU za korištenje u svom

poslovanju. (Uvažite da u ovom slučaju nije bitno što se kraft papir koristi samo kao

pakiranje, jer je uvezen kao samostalan proizvod)

[Scenariji 4, 5 i 6 bave se nabavom drva i proizvoda od drva koje subjekti sa sjedištem u

EU nabavljaju od subjekata koji nemaju sjedište u EU u neznatno različitim

okolnostima koje su objašnjene na kraju svakog scenarija]

Scenarij 4

Trgovac drvom H sa sjedištem u EU kupuje ploče od iverice putem interneta od dobavljača sa

sjedištem izvan EU. U skladu s ugovorom, vlasništvo se odmah prenosi na trgovca drvom H

dok su ploče od iverice još izvan EU. Ploče od iverice se prevoze u državu članicu EU i

prolaze carinu putem špeditera J, koji dostavlja drvo trgovcu H. Trgovac drvom H zatim

prodaje ploče od iverice građevinaru K:

- Trgovac drvom H postaje subjekt kad njegov špediter J uveze ploče od iverice u EU za

distribuciju ili korištenje u poslovanju trgovca H. Špediter J je samo posrednik koji

prevozi robu u ime trgovca drvom H.

[U ovom scenariju vlasništvo prelazi sa subjekta sa sjedištem izvan EU na subjekta sa

sjedištem u EU prije nego je proizvod fizički ušao u EU]

Scenarij 5

Trgovac drvom H sa sjedištem u EU kupuje ploče od iverice putem interneta od dobavljača L,

sa sjedištem izvan EU. U skladu s ugovorom vlasništvo se prenosi tek kad su ploče od iverice

dostavljene na skladište trgovca drvom H u UK. Špediter J uvozi ploče u EU u ime dobavljača

L i dostavlja ih na skladište trgovca drvom H:

- Trgovac drvom H postaje subjekt kad špediter J dobavljača L uveze ploče od iverice u

EU za distribuciju ili korištenje u poslovanju trgovca drvom H.

[U ovom scenariju vlasništvo se ne prenosi sa subjekta sa sjedištem izvan EU na subjekta sa

sjedištem u EU dok proizvod fizički ne uđe u EU]

Scenarij 6

Dobavljač L sa sjedištem izvan EU uvozi pošiljku drva ili proizvoda od drva u EU i zatim

traži kupca. Trgovac drvom H kupuje drvo ili proizvode od drva od L onda kada je pošiljka

fizički ušla u EU i poštena je u slobodan promet od strane carine i dobavljač L je koristi u

svom poslovanju.

- Dobavljač L postaje subjekt kad uvozi proizvode u EU za distribuciju putem svog

vlastitog poslovanja. Trgovac drvom H je trgovac.

[U ovom scenariju vlasništvo ne prelazi sa subjekta sa sjedištem izvan EU na subjekta sa

sjedištem u EU dok proizvod fizički ne uđe u EU i ne postoji nikakav raniji ugovor]

Scenarij 7

Trgovac na malo M sa sjedištem u EU uvozi proizvode od drva u EU i prodaje ih izravno

putem svoje trgovine negospodarskim potrošačima:

- Trgovac na malo M postaje subjekt kad uvozi proizvode od drva u EU za distribuciju

putem svog vlastitog poslovanja.

Scenarij 8

Energetska kompanija E kupuje drvo u obliku iverja izravno iz treće zemlje izvan EU i uvozi

ga u EU gdje ga koristi za proizvodnju energiju koju zatim prodaje u nacionalnu mrežu država

članica EU. Iako je drvo u obliku iverja obuhvaćeno područjem primjene Uredbe EU o drvu,

konačni proizvod energija, koju kompanije prodaje nije obuhvaćena.

- Energetska kompanija E postaje subjekt kad uvozi drvo u obliku iverja u EU za

korištenje u svom vlastitom poslovanju.

Scenarij 9

Trgovac drvom F kupuje drvo u obliku iverja izravno iz treće zemlje izvan EU i uvozi ga u

EU gdje ga prodaje energetskoj kompaniji E. Energetska kompanija E zatim koristi to drvo u

obliku iverja u EU za proizvodnju energije koju prodaje u nacionalnu mrežu država članica

EU:

- Trgovac drvom F postaje subjekt kad uvozi drvo u obliku iverja u EU za distribuciju

putem svog vlastitog poslovanja.

[Scenariji 10 i 10.a podcrtavaju činjenicu da stojeća stabla ne spadaju u područje

primjene Uredbe. Ovisno o detaljnim ugovornim sporazumima „subjekt“ može biti bilo

vlasnik šume ili kompanija, koji imaju pravo sjeći drvo za distribuciju ili korištenje

putem svog vlastitog poslovanja]

Scenarij 10

Vlasnik šume Z siječe stabla na svom vlastitom zemljištu i prodaje drvo kupcima ili ga

prerađuje u svojoj pilani

- Vlasnik šume Z postaje subjekt kad siječe drvo za distribuciju ili korištenje putem

svog vlastitog poslovanja

Scenarij 10a

Vlasnik šume Z prodaje kompaniji A pravo na sječu stojećih stabala na posjedu koji pripada Z

za distribuciju ili korištenje u vlastitom poslovanju kompanije A

- Kompanija A postaje subjekt kad siječe drvo za distribuciju ili korištenje putem svog

vlastitog poslovanja

Prilog II.

Primjeri informacija o sastavljenim proizvodima

Vrsta

proizvoda:

Zapakirana kuhinjska oprema Je li

moguće

stavljanje

na tržište? Razdoblje: Travanj 2011. – prosinac 2012.

Količina 3200 jedinica

Sastojak Opis Vrsta Država/područje

sječe

Koncesija

za sječu

Dokaz o

zakonitosti

Unutrašnjost Srednje

gusta

vlaknasta

ploča

Miješane

četinjače:

uglavnom

škotski

bor (Pinus

sylvatica)

smreka

(Picea

abies)

Više od jedne

države članice

EU

Višestruka Prethodno

stavljanje

na tržište –

ne

zahtijeva

se

Ne

primjenjuje

se

Treća borealna

država u usponu

Višestruka Prethodno

stavljanje

na tržište –

ne

zahtijeva

se

Da (ako

postoji

dobro

utemeljeno

povjerenje)

Površina Faksimilna

papirnata

obloga

uvezena iz

zemlje

izvan EU

Nepoznato Nepoznato Nepoznato Nema Ne

Vrsta

proizvoda:

CKD uredski namještaj Je li

moguće

stavljanje

na tržište? Razdoblje: Siječanj 2011. – lipanj 2011.

Količina 1500 jedinica

Sastojak Opis Vrsta Država/područje

sječe

Koncesija

za sječu

Dokaz o

zakonitosti

Unutrašnjost Ploča od

iverice

Sitka Država članica

EU

Višestruka Prethodno

stavljanje

na tržište –

ne zahtijeva

se

Ne

primjenjuje

se

Prednja i

stražnja

strana

0,5 mm

furnir

Bukva

(Fagus

sylvatica)

Država članica

EU

Privatni

vlasnici

šuma

Prethodno

stavljanje

na tržište –

ne zahtijeva

se

Ne

primjenjuje

se

Vrsta

proizvoda:

Drvo u obliku iverja Je li

moguće

stavljanje

na tržište? Razdoblje: Siječanj 2012. – prosinac 2012.

Količina 10.000 tona

Sastojak Opis Vrsta Država/područje

sječe

Koncesija

za sječu

Dokaz o

zakonitosti

Unutrašnjost Od ploča

iz

pilane/koje

nastanu pri

piljenju

stabala

kupljenih

dok su još

stajala od

vlasnika

šume

Mješavina

smreke,

bora i

breze

Država članica

EU

Više

privatnih

vlasnika

šume

Pregledani

planovi

vlasnika za

obnovu

šume

Ne

primjenjuje

se

Prednja i

stražnja

strana

Od ploča

iz

pilane/koji

nastanu pri

piljenju

debla

kupljenih

uz cestu

Mješavina

smreke,

bora i

breze

Država članica

EU

Više

privatnih

vlasnika

šume

Prethodno

stavljanje

na tržište –

ne

zahtijeva se

Ne

primjenjuje

se

Vrsta

proizvoda:

Papir za pisanje (90 g/m2) iz Indonezije Je li

moguće

stavljanje

na tržište? Razdoblje: Travanj 2012. – ožujak 2013.

Količina 1.200 tona

Sastojak Opis Vrsta Država/područje

sječe

Koncesija

za sječu

Dokaz o

zakonitosti

Pulpa od

kratkih

vlakana

Acacia

mangium

Treća tropska

država u razvoju,

određena

pokrajina

Koncesija

za

industrijsku

šumsku

plantažu

Certifikat o

zakonitosti Da (ako

postoji

dobro

utemeljeno

povjerenje)

Pulpa od

kratkih

vlakana

Mješavina

tropskog

tvrdog

drva

Treća tropska

država u razvoju,

određena

pokrajina

Prirodno

sekundarno

čišćenje

šume za

nasad

vlaknastog

drva i

nasad

uljnih

palmi

Nije

predložen Ne

Pulpa od

dugih

vlakana

Pinus

radiata

Treća zemlja s

umjerenom

klimom

Plantaže

šume

Certifikat o

lancu

nadzora

Da (ako

postoji

dobro

utemeljeno

povjerenje)

Vrsta

proizvoda:

Šperploča od 12 mm Je li

moguće

stavljanje

na tržište? Razdoblje: Travanj 2012. – ožujak 2013.

Količina 8.500 m³

Sastojak Opis Vrsta Država/područje

sječe

Koncesija

za sječu

Dokaz o

zakonitosti

Prednja i

stražnja

strana

Furnir Bintangor

(Callophyllum

sp.)

Treća tropska

država u razvoju,

određena

pokrajina

YYY

koncesija

Da (ako

postoji

dobro

utemeljeno

povjerenje)

Unutrašnjost Furnir Topola

(Populus sp.)

Treća zemlja s

umjerenom

klimom

Zamljišta

namijenjena

uzgoju drva

za sječu,

neodređeno

Nije

predložen Ne

Vrsta

proizvoda:

Presvučeni slikarski stalak iz Kine Je li

moguće

stavljanje

na tržište? Razdoblje:

Količina 500 tona

Sastojak Opis Vrsta Država/

područje sječe

Koncesija

za sječu

Dokaz o

zakonitosti

Meko

drvo,

sjeverna

bijeljena

sulfatna

celuloza

(NBKP)

Zapadnoamerička

čuga (Tsuga

heterophylla),

duglazija (Psuedo-

tsugamen-

ziesii),zapadni crveni

cedar (Thuja

plicata), kanadska

smreka (Picea

glauca), usukani bor

(Pinus contorta)

Treća

borealna

zemlja

Koncesija

za

industrijski

uzgoj drva

Razvrstano kao

„nekontroverzno“

u skladu sa

smjernicama o

certificiranju

Da (ako

postoji

dobro

utemeljeno

povjerenje)

Tvrdo

drvo,

bijeljena

sulfatna

celuloza

od drva

listavca

(LBKP)

Topola (Populus sp.) Treća

borealna

zemlja

Koncesija

za

industrijski

uzgoj drva

Razvrstano kao

„nekontroverzno“

u skladu sa

smjernicama o

certificiranju

Da (ako

postoji

dobro

utemeljeno

povjerenje)

Mehanička

pulpa

Topola (Popu-lus

tremu-loides,

Populus

balsamifera),

kanadska smreka

(Picea glauca),

kanadski bor (Pinus

banksiana)

Treća

borealna

zemlja

Više

privatnih

vlasnika

šuma

Nekontroverzno

Certifikat o

zakonitosti

Da (ako

postoji

dobro

utemeljeno

povjerenje)