smjernice za podnositelje zahtjeva integrirani projekti u...

1

Smjernice za podnositelje zahtjeva

Integrirani projekti u okviru programa LIFE za 2018.

Potprogrami za okoliš i klimatske aktivnosti Napomene: Neslužbeni prijevod U slučaju odstupanja mjerodavna je izvorna verzija na engleskom jeziku: http://ec.europa.eu/environment/life/funding/life2018/index.htm Ministarstvo zaštite okoliša i energetike nije odgovorno za moguće pogreške ili kriva tumačenja nastala uslijed korištenja ovog dokumenta.

http://ec.europa.eu/environment/life/funding/life2018/index.htm

2

NESLUŽBENI PRIJEVOD

Trenutačne smjernice odnose se na pripremu projektnih prijedloga za

integrirane projekte (u području prirode, vode, otpada, zraka u okviru

potprograma za okoliš; i u području ublažavanja klimatskih promjena i

prilagodbe klimatskim promjenama u okviru potprograma za klimatske

aktivnosti) koji će se 2018. podnijeti javnom naručitelju. Njihova je namjena

pomoći podnositeljima zahtjeva da pripreme sadržaj projektnog prijedloga.

Ovaj dokument odnosi se isključivo na poziv za 2018. za projektne prijedloge

integriranih projekata za potprogram za okoliš i klimatske aktivnosti programa

LIFE. Posebni dokumenti sa smjernicama dostupni su na web-mjestu

programa LIFE za druge pozive za program LIFE za 2018.

Ove su smjernice dio paketa za prijavu projekata poziva na podnošenje ponuda za 2018. koji uključuje i sljedeće dokumente koje bi trebalo pažljivo pročitati prije podnošenja LIFE projektnih prijedloga: - vodič za ocjenjivanje projektnih prijedloga za integrirane projekte u okviru programa LIFE - model ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za integrirane projekte.

3


Sadržaj

SADRŽAJ .......................................................................................................................... 3

1. UVOD............................................................................................................................ 4

1.1. Što je program LIFE?....................................................................................................... 4 1.2. Što su integrirani projekti? .............................................................................................. 4 1.3. Opseg integriranih projekata u razdoblju 2018. – 2020. ............................................ 6 1.4. Financiranje integriranih projekata ................................................................................ 9 1.5. Koji je postupak prijave za integrirane projekte? ......................................................... 16 1.6. Tko može podnijeti opis projekta i/ili projektni prijedlog za integrirani projekt? ...... 18 1.7. Tko može sudjelovati u integriranom projektu? ........................................................... 18 1.8. Kako, gdje i kada podnijeti projektni prijedlog? ........................................................... 20 1.9. Kako će se odabrati integrirani projekti u okviru programa LIFE? ............................ 22 1.10. Posebna pitanja .............................................................................................................. 22 1.11. Klauzula o zaštiti osobnih podataka ............................................................................ 28

2. INTEGRIRANI PROJEKTI U OKVIRU PROGRAMA LIFE ............................................. 30

2.1. Što su integrirani projekti u okviru programa LIFE u odnosu na tradicionalne projekte u okviru tog programa? Koji odabrati? ........................................................... 30

2.2. Kakve se vrste aktivnosti mogu uključiti u integrirane projekte?............................... 32 2.3. Područja intervencije integriranih projekata ................................................................. 33 2.4. Kako osmisliti projektni prijedlog za integrirani projekt u okviru programa LIFE? .. 44

3. OBRASCI ZAHTJEVA ................................................................................................... 54

3.1. Opće napomene ............................................................................................................... 54 3.2. PRVA FAZA: Opis projekta – Obrasci CN.................................................................... 55 3.3. DRUGA FAZA: Potpuni projektni prijedlog – Tehnički obrasci zahtjeva ................. 61 3.4. Financijski obrasci zahtjeva ............................................................................................ 83

4. KONTROLNI POPIS ..................................................................................................... 93

PRILOZI ............................................................................................................................ 95

PRILOG 1.: Kalendar postupka ocjenjivanja i odabira za integrirane projekte u okviru programa LIFE za 2018. ...................................................................................... 95

PRILOG 2.: Važne poveznice ................................................................................................ 95

4


1. UVOD

1.1. Što je program LIFE?

LIFE je europski Program za okoliš i klimatske aktivnosti za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. Pravna je osnova programa LIFE Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013.1 (dalje u tekstu „Uredba o programu LIFE”).

Program LIFE strukturiran je u dva potprograma: potprogram za okoliš i potprogram za klimatske aktivnosti.

Potprogram za okoliš obuhvaća tri prioritetna područja:

okoliš i učinkovito korištenje resursa u okviru programa LIFE

priroda i bioraznolikost u okviru programa LIFE

okolišno upravljanje i informacije u okviru programa LIFE. Tematski prioriteti svakog prioritetnog područja detaljnije su opisani u Prilogu III. Uredbi o programu LIFE.

Potprogram za klimatske aktivnosti obuhvaća tri prioritetna područja:

ublažavanje klimatskih promjena u okviru programa LIFE

prilagodba klimatskim promjenama u okviru programa LIFE

upravljanje i informacije na području klime u okviru programa LIFE.

Ukupna je financijska omotnica za provedbu programa LIFE 3,457 milijardi EUR, od kojih se 75 % dodjeljuje potprogramu za okoliš (2 592 491 250 EUR), a 25 % potprogramu za klimatske aktivnosti (864 163 750 EUR).

Prema članku 17. stavku 4. Uredbe o programu LIFE najmanje 81 % ukupnih proračunskih sredstava dodjeljuje se projektima koji se podržavaju bespovratnim sredstvima za aktivnosti ili, kada je prikladno, financijskim instrumentima. Drugim višegodišnjim programom rada (VPR) za program LIFE za razdoblje 2018. – 2020. predviđa se proračun od 1.243,81 milijuna EUR za potprogram za okoliš te 413,25 milijuna EUR za potprogram za klimatske aktivnosti2.

Tijekom razdoblja 2014. – 2020. javni će naručitelj godišnje objaviti jedan poziv na podnošenje LIFE projektnih prijedloga.

1.2. Što su integrirani projekti?

Definicija

Integrirani projekti (dalje u tekstu „IP-ovi”) utvrđeni su člankom 2. Uredbe o programu LIFE te su pobliže utvrđeni u VPR-u:

Integrirani projekti jesu projekti kojima se na velikom zemljopisnom području, posebno na regionalnoj, višeregionalnoj, nacionalnoj ili transnacionalnoj razini, provode okolišne ili

1 Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. objavljena u Službenom listu L 347/185

od 20. prosinca 2013.

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2013:347:0185:0208:EN:PDF 2 Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/210 od 12. veljače 2018. o donošenju višegodišnjeg programa rada za program

LIFE za razdoblje 2018. – 2020.

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A32018D0210

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2013:347:0185:0208:EN:PDF

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/

5


klimatske strategije ili akcijski planovi koji su nužni u skladu s posebnim okolišnim ili klimatskim zakonodavstvom Unije, razvijenima u skladu s drugim aktima Unije ili su ih razvila nadležna tijela država članica, u isto vrijeme osiguravajući uključenost dionika i promicanje koordinacije s barem još jednim relevantnim izvorom financiranja na razini Unije ili na nacionalnoj ili privatnoj razini te njegovu mobilizaciju.

Za oba potprograma VPR-om za program LIFE za razdoblje 2018. – 2020. za svako od područja – priroda, voda, zrak, otpad, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba klimatskim promjenama – utvrđeni su posebni povezani planovi u okviru zakonodavstva EU-a koje treba provesti integriranim projektima.

Integrirani su projekti usmjereni na potpunu provedbu ciljanog plana ili strategije. To ne znači da će se IP-om obuhvatiti sve aktivnosti predviđene planom ni da će se plan u potpunosti provesti za vrijeme trajanja IP-a. Međutim, IP uključuje strateške aktivnosti za ubrzavanje postupka i mobilizaciju dodatnih obveza i sredstava koji će pravovremeno dovesti do potpune provedbe plana ili strategije. IP bi stoga trebao biti osmišljen tako da je usmjeren na taj dugoročni cilj.

Stvarna potpuna provedba predmetnog plana ili strategije dogodila bi se putem komplementarnih mjera ili aktivnosti koje se financiraju izvan okvira integriranog projekta, uporabom drugih dostupnih sredstava (Unije, nacionalnih ili privatnih). Očekuje se da će neke od tih komplementarnih mjera ili aktivnosti biti povezane s provedbom IP-a, dok će se druge provoditi nakon njegova završetka. Općenito se očekuje da se korisnici bespovratnih sredstava za integrirane projekte u okviru programa LIFE, zajedno s drugim odgovarajućim dionicima zaduženima za komplementarne aktivnosti, obvežu provesti ciljani plan te posebno da se odgovarajući dionici obvežu provesti najmanje one komplementarne aktivnosti koje su predviđene projektnim prijedlogom IP-a kao aktivnosti usko povezane sa samim IP-om.

Integriranim se projektima promiče koordinacija s drugim odgovarajućim izvorima financiranja na razini Unije ili nacionalnoj ili privatnoj razini te njihova mobilizacija radi provedbe komplementarnih mjera ili aktivnosti izvan integriranog projekta u okviru ciljanog plana ili strategije koji prednost daju sredstvima Unije. Međutim, u okviru samog IP-a sufinanciranje ne smije biti iz drugih izvora financiranja Unije.

Očekuje se da će se integriranim projektom pokazati učinkovita i dobro koordinirana provedba plana ili strategije u određenom zemljopisnom području radi ostvarivanja okolišnih/klimatskih ciljeva Unije te pružiti primjeri toga kako primijeniti uspjeh u drugim zemljopisnim područjima unutar te države članice ili u drugim državama članicama.

Integrirani projekti trebali bi uključivati visokokvalitetni mehanizam za ostvarivanje višestrukih ciljeva (npr. oni koji imaju za cilj ostvarenje koristi za okoliš i klimu i jačanje kapaciteta) koji omogućuju ostvarenje ciljeva u drugim područjima politika3, stvaranje sinergija s tim politikama i integraciju ciljeva okolišnih i klimatskih aktivnosti.

Integriranim se projektima osigurava da su glavni dionici aktivno uključeni u oblikovanje i provedbu određenog projekta. Očekuje se da će se ta uključenost postignuti njihovim uključivanjem, kada je to moguće i razumno, u svojstvu pridruženih korisnika IP-a ili njihovim aktivnim sudjelovanjem u provedbi samog IP-a i/ili komplementarnih aktivnosti.

Nadalje, očekuje se i da će oblikovanje IP-ova i sastav partnerstva na projektu olakšati izgradnju strateških sposobnosti nadležnih tijela i dionika te dovesti do nje kako bi se osigurala dugoročna održivost rezultata i aktivnosti projekta te to da će oni moći

3 Posebno morskog okoliša u skladu s ciljevima Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o

uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj

strategiji), SL L 164, 25.6.2008., str. 19.

6


funkcionirati kao partneri u ostvarivanju ciljanog plana ili strategije nakon završetka IP-a.

1.3. Opseg integriranih projekata u razdoblju 2018. – 2020.

1.3.1. Općenito

U skladu s prioritetima utvrđenima u Uredbi o programu LIFE, VPR-om za program LIFE za razdoblje 2018. – 2020. utvrđuje se da su integrirani projekti u okviru potprograma za okoliš usmjereni na aktivnosti sufinanciranja s glavnom svrhom pomaganja državama članicama i regionalnim/lokalnim tijelima u provedbi sljedećeg posebnog niza strateških okolišnih planova ili strategija:

- IP-ovi u području prirode: trebali bi biti usmjereni na provedbu okvira za prioritetno djelovanje (OPD-a) u skladu s člankom 8. Direktive o staništima4

koji mogu uključivati aktivnosti zelene infrastrukture koje doprinose povezanosti mreže Natura 2000 u prekograničnom kontekstu;

- IP-ovi u području vode: trebali bi biti usmjereni na provedbu planova za upravljanje riječnim slivovima (PURS-ova) koji su u skladu s Prilogom VII. Okvirnoj direktivi o vodama5;

- IP-ovi u području otpada: trebali bi biti usmjereni na provedbu planova za gospodarenje otpadom (PGO-a) u skladu s člankom 28. Okvirne direktive o otpadu6; i

- IP-ovi u području zraka: trebali bi biti usmjereni na provedbu planova za kvalitetu zraka u skladu s Direktivom o kvaliteti zraka7

ili nacionalnih programa kontrole onečišćenja zraka u skladu s Direktivom o nacionalnim gornjim graničnim vrijednostima emisija8.

U skladu s prioritetima utvrđenim u Uredbi o programu LIFE, višegodišnjim programom rada

za program LIFE za razdoblje 2018. – 2020. utvrđuje se da su integrirani projekti u okviru

potprograma za klimatske aktivnosti usmjereni na aktivnosti sufinanciranja s glavnom

svrhom pomaganja državama članicama i regionalnim/lokalnim nadležnim tijelima, kao

i glavnim dionicima, u provedbi sljedećeg posebnog niza strateških klimatskih

planova ili strategija:

- IP-ovi za prilagodbu klimatskim promjenama: trebaju biti usmjereni na provedbu nacionalne, regionalne ili lokalne posebne strategije za prilagodbu ili akcijskog plana;

- IP-ovi za ublažavanje klimatskih promjena i/ili prilagodbu u gradskim područjima: trebaju biti usmjereni na provedbu gradskog akcijskog plana ili akcijskog plana utemeljenog na zajednici kojim se prvi put uvodi društvo s niskim emisijama ugljika i/ili otporno na klimatske promjene; i

- IP-ovi za ublažavanje klimatskih promjena: nacionalna, regionalna ili industrijska strategija za ublažavanje emisija stakleničkih plinova ili plan za razvoj društva s niskim emisijama ugljika.

4 Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune (SL L 206,

22.7.1992., str. 7.). 5 Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice

na području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.). 6 Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih

direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.). 7 Direktiva 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu (SL

L 152, 11.6.2008., str. 1.). 8 Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija

određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ

(SL L 344, 17.12.2016., str. 1.).

7


Projekti financirani programom LIFE prema jednom prioritetnom području izbjegavaju ugrožavanje okolišnih ili klimatskih ciljeva na drugom prioritetnom području i promiču sinergiju između različitih ciljeva poboljšavajući funkcioniranje ekosustavâ i pružanje njihovih usluga te uporabu zelene javne nabave.

1.3.2. Mehanizmi za ostvarivanje višestrukih ciljeva, sinergije i integracija:

Da bi ispunili zahtjev u pogledu toga da IP-ovi uključuju visokokvalitetne mehanizme za ostvarivanje višestrukih ciljeva, projektni prijedlozi za IP-ove trebali bi predstavljati sveobuhvatne projekte koji će ostvariti svoj temeljni cilj (povećana bioraznolikost, bolja kvaliteta zraka, dobro stanje vode, bolje upravljanje otpadom, veća otpornost na klimatske promjene i/ili smanjenje emisija stakleničkih plinova), i to na način kojim donosi koristi za druge okolišne i klimatske ciljeve9. U tom pogledu mogu biti važni sljedeći aspekti:

Potprogram za okoliš

- IP-ovima u području prirode usmjerenima na provedbu OPD-ova za mrežu Natura 2000:

njihov doprinos drugim ciljevima Strategije EU-a za bioraznolikost kao i ostvarivanju „dobrog stanja okoliša” iz Okvirne direktive o pomorskoj strategiji (ODMS-a) te ostvarivanju ciljeva Okvirne direktive o vodama, kao što su:

ocjena, procjena i obnova ekosustava i njihovih usluga,

povećanje doprinosa poljoprivrede i šumarstva bioraznolikosti,

smanjenje učinka ribarstva i drugih uporaba morskih i priobalnih prirodnih resursa na bioraznolikost,

praćenje, sprječavanje, iskorjenjivanje i kontrola invazivnih stranih vrsta.

- IP-ovima u području vode usmjerenima na provedbu planova za upravljanje riječnim slivovima i njihovih predloženih aktivnosti poput ciljanog pošumljavanja, stvaranja močvarnih područja, ponovne uspostave poplavnih područja: njihov doprinos dobrom stanju unutarnjih voda, sekvestraciji ugljika, smanjenju otjecanja hranjivih tvari u morske vode, umanjenju rizika od poplava i potpori poboljšanju kopnene i akvatične bioraznolikosti.

- IP-ovima u području otpada usmjerenima na provedbu planova za gospodarenje otpadom i/ili programa za sprječavanje nastanka otpada: njihov doprinos ciljevima utvrđenima u Planu za Europu učinkovitih resursa (COM(2011) 571), Akcijskom planu o održivoj potrošnji i proizvodnji i održivoj industrijskoj politici (COM/2008/0397) i Komunikaciji o Europskom partnerstvu za inovacije u području sirovina (COM(2012) 82) te njegovu strateškom planu primjene donesenom 25. rujna 2013. (1). Posebnu bi pozornost prema potrebi trebalo posvetiti i morskom otpadu.

- IP-ovima u području zraka usmjerenima na provedbu planova za kvalitetu zraka: njihov doprinos višestrukim zahtjevima Strategije EU-a o kvaliteti zraka (uključujući doprinose nacionalnim programima za smanjivanje onečišćenja zraka), urbanoj dimenziji, potrošnji energije, prometu i poljoprivrednoj praksi putem, na primjer:

doprinosa istodobnom smanjenju koncentracije više onečišćivača (PM, NO2, O3,

NH3),

doprinosa istovremenom postizanju graničnih vrijednosti u regionalnim planovima za kvalitetu zraka u skladu s Direktivom 2008/50/EZ te smanjenju emisija radi postizanja usklađenosti s novim obvezama smanjenja nacionalnih gornjih granica emisija,

9 Posebno morskog okoliša u skladu s ciljevima Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od

17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna

direktiva o pomorskoj strategiji), SL L 164, 25.6.2008., str. 19.

8


smanjenja problema povezanih s bukom njihovim povezivanjem sa strategijom održive gradske mobilnosti i/ili planom buke ili u uključivanjem u njih,

poticanja inovativnih lokalnih i regionalnih energetskih projekata usmjerenih na kvalitetu zraka žarišta onečišćujućih tvari u područjima s kontinuiranom visokom stopom uporabe sustava grijanja na ugljen i biomasu,

promicanja inovativnih i visokokvalitetnih aplikacija za gorenje biomase i njihove primjerene uporabe,

smanjenja potrošnje energije povezivanjem s nacionalnim akcijskim planovima energetske učinkovitosti iz Direktive 2012/27/EU ili uključivanjem u njih,

potpore provedbi Kodeksa dobre prakse UNECE-a za smanjenje emisija iz poljoprivrede, što bi trebalo doprinijeti i najvećem mogućem smanjenju emisija iz poljoprivrede u vodu.

Osim toga, razmotrit će se davanje više bodova projektima u kojima postoje sinergije s aktivnostima koje se financiraju u okviru potprograma za klimatske aktivnosti programa LIFE ili koji su za to podnijeli zahtjev, posebno ako se očekuje da će te sinergije imati pozitivan učinak na zaštitu bioraznolikosti.

Potprogram za klimatske aktivnosti

- IP-ovima za provedbu strategija ili akcijskih planova za prilagodbu klimatskim promjenama: njihov doprinos ciljevima Strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, uključujući pristupe prilagodbi utemeljene na ekosustavu te potporu unaprjeđenju bioraznolikosti i očuvanja prirode. Nadalje, važni su doprinosi ublažavanju klimatskih promjena, poboljšanom upravljanju i jačanju kapaciteta u klimatskim promjenama te integraciji ciljeva povezanih s prilagodbom u različite sektore.

- IP-ovima za provedbu gradskih akcijskih planova kojima se uvodi društvo s niskim emisijama ugljika i/ili otporno na klimatske promjene: njihov doprinos provedbi strategije za niske emisije Pakta gradonačelnika za klimu i energiju („Covenant of Mayors for Climate and Energy”) i inicijative urbane prilagodbe („Mayors Adapt”). Nadalje, važni su doprinosi poboljšanom upravljanju, podizanju svijesti i jačanju kapaciteta te integraciji aktivnosti za klimatske promjene u različita područja politika.

- IP-ovima za provedbu strategija i akcijskih planova za ublažavanje emisija stakleničkih plinova ili planova za razvoj društva s niskim emisijama ugljika: njihov doprinos provedbi i razvoju politika i zakonodavstva Unije o ublažavanju klimatskih promjena uključujući sustav trgovanja emisijama (ETS) EU-a, Odluku o podjeli napora za sektore koji nisu obuhvaćeni ETS-om EU-a, Direktivu o obnovljivim izvorima energije, Uredbu o fluoriranim stakleničkim plinovima i odluku kojom se uređuje uključivanje emisija i uklanjanja povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom (LULUCF). Nadalje, važni su doprinosi prilagodbi klimatskim promjenama, poboljšanom upravljanju i jačanju kapaciteta u pogledu klimatskih promjena te integraciji ciljeva povezanih s ublažavanjem u različita područja politika.

Osim toga, razmotrit će se davanje više bodova projektima u kojima postoje sinergije s aktivnostima koje se financiraju u okviru potprograma za okoliš programa LIFE ili koji su za to podnijeli zahtjev, posebno ako se očekuje da će te sinergije imati pozitivan učinak na otpornost na klimatske promjene i smanjenje emisija stakleničkih plinova.

9


U oba potprograma, projekti koji se financiraju u okviru jednog prioritetnog područja kojim bi se mogli ugroziti okolišni ili klimatski ciljevi u drugom prioritetnom području vjerojatno će dobiti manje bodova osim ako je taj učinak jasno objašnjen i opravdan u projektnom prijedlogu u kontekstu cjelokupnog pružanja usluga ekosustava te se mjere ublažavanja ispravno predviđaju.

Nadalje, svi će se projekti ocjenjivati i s obzirom na njihov doprinos gospodarskim i društvenim ciljevima.

1.3.3. Mogućnost primjene u drugim područjima i prenosivosti:

Mogućnost primjene u drugim područjima i prenosivosti jest potencijal koji projekt ima da se primjenjuje u drugim regijama iste države članice ili drugih država članica tijekom provedbe IP-a te nakon nje. Uspješna mogućnost primjene u drugim područjima i prenosivosti zahtijevaju jasan plan na samom početku, strategiju ocjenjivanja, strategiju jačanja kapaciteta (vještine, komunikacija, financiranje) te strategiju nasljeđa koja će postići kritičnu masu za vrijeme projekta i/ili kratkoročno ili srednjoročno po završetku provedbe projekta LIFE.

To premašuje samo prenošenje znanja i umrežavanje i uključuje primjenu tehnika, metoda ili strategija razvijenih ili primijenjenih u projektu u praksi na drugim mjestima. To se može postići provedbom nekih od aktivnosti IP-a samo u ograničenom dijelu projektnog područja IP-a (npr. u slučaju IP-ova u području zraka samo jedan od pet gradova sudjeluje u cjelokupnom IP-u) te njihovom primjenom putem komplementarnih aktivnosti u cijelom području obuhvaćenom IP-om (npr. u svih pet gradova) i planom (npr. u cijeloj regiji ili zemlji). Kad je riječ o IP-ovima u području vode, nakon ispitivanja niza mjera IP-a velika obuhvata u pogledu obnove rijeka najuspješnije bi se mjere (koje ostvaruju najšire koristi za ekosustav i društvo) s pomoću najvažnijih fondova EU-a ili nacionalnih fondova u sljedećem krugu planiranja uključile u druge PURS-ove u drugim regijama. .

IP za prilagodbu klimatskim promjenama, nakon opsežnog ispitivanja niza mjera za prilagodbu u IP-u, najuspješnije mjere (koje donesu najšire koristi za ekosustav i društvo) primjenjuju se na čitavom području pokrivenom IP-om i planom (npr. čitava regija ili zemlja) ili u drugim regijama ili državama članicama.

1.4. Financiranje integriranih projekata

Proračun

Nije utvrđen najmanji proračun IP-a. Međutim, korisnici bi trebali biti svjesni toga da se očekuje da će projektni prijedlozi za IP-ove, s obzirom na njihov obuhvat, biti veliki i ambiciozni uz znatan proračun veći od prosječnog iznosa bespovratnih sredstava programa LIFE koja se dodjeljuju „tradicionalnim projektima” u okviru programa LIFE.

Predviđa se da će program LIFE svakom IP-u u prosjeku doprinijeti s 10 milijuna EUR (tj. ukupan proračun projekta mogao bi iznositi oko 17 milijuna EUR).

Podnositelji zahtjeva trebali bi biti svjesni da će se na temelju dostupnosti sredstava u predmetnoj proračunskoj godini te s obzirom na broj projektnih prijedloga koji su prihvatljivi za financiranje zatraženi doprinos u okviru programa LIFE možda morati smanjiti. To je prije svega moguće kada zahtjev premašuje prethodno spomenuti prosječni doprinos programa LIFE.

Potrebno je napomenuti da ukupna okvirna dostupna proračunska sredstva za poziv za 2018. za IP-ove u okviru potprograma za okoliš iznose oko 94 milijuna EUR, a u okviru potprograma za klimatske aktivnosti oko 30 milijuna EUR.

10


Stopa sufinanciranja za integrirane projekte

Najviša stopa sufinanciranja za integrirane projekte u okviru programa LIFE iznosi 60 % ukupnih prihvatljivih troškova projekta. Preostalih 40 % troškova u potpunosti će se pokriti vlastitim doprinosima korisnikâ projekta ili sredstvima sufinancijerâ. Kako bi se izbjeglo potencijalno dvostruko financiranje projekata iz fondova EU-a, nijedan se drugi fond EU-a ne smije uporabiti za doprinos tih 40 %. To znači da određene aktivnosti na koje su usmjerena sredstva u okviru programa LIFE te koje njima sufinanciraju ne mogu primati sufinanciranje ni iz jednog drugog fonda EU-a.

NAPOMENA: Financijske obveze proizašle iz primjene načela „onečišćivač plaća”, poput kazni ili obveznih naknada za štetu uzrokovanu okolišu, ni u kojem se slučaju neće sufinancirati u okviru programa LIFE.

Mobilizacija sredstava izvan programa LIFE te komplementarnost s njima

Jedna je od temeljnih značajki integriranih projekata to što moraju mobilizirati druga sredstva (na razini EU-a, nacionalnoj ili privatnoj razini) za financiranje komplementarnih mjera ili aktivnosti koje su u okviru ciljanog plana ili strategije, no izvan samog integriranog projekta. U tu se svrhu mogu koristiti sredstva drugih fondova EU-a; štoviše, to se i očekuje.

Projektnim prijedlogom za integrirani projekt stoga se ne bi trebala utvrđivati samo sredstva koja će doprinijeti samom projektu, nego bi se trebao pružati i sažet opis komplementarnih aktivnosti koje će se izvršavati tijekom razdoblja integriranog projekta uporabom izvora financiranja mobiliziranih uz projekt u okviru programa LIFE.

Potrebno je napomenuti da se IP-om mora moći mobilizirati najmanje jedan odgovarajući izvor financiranja na razini Unije, nacionalnoj ili privatnoj razini osim programa LIFE u svrhu financiranja komplementarnih aktivnosti potrebnih za provedbu ciljanog plana ili strategije.

Opći je koncept integriranog projekta predstavljen sljedećim shematskim dijagramom:

Plan/strategija koji se provodi integriranim projektom:

Komplementarne aktivnosti/mjere (X, Y, Z…) koje se financiranju sredstvima izvan programa LIFE (na razini EU-a, nacionalnoj ili privatnoj razini)…

Integrirani projekt u okviru programa LIFE

Sufinanciranje u okviru programa

LIFE:

Vlastiti doprinos:

Do 60 %

40 %

Nema uključenih drugih fondova

EU-a!!

11


U skladu s time podnositelji zahtjeva trebali bi oblikovati integrirane projekte u okviru programa LIFE odabirom iz ciljanog plana ili strategije usklađenog skupa mjera ili aktivnosti za koje je program LIFE najprikladniji izvor financiranja. Ostale bi se komplementarne mjere ili aktivnosti trebale financirati uporabom drugih izvora financiranja (na razini Unije, nacionalnoj ili privatnoj razini) te bi se trebale provoditi kao dopuna intervencijama programa LIFE.

Posebno, program LIFE trebao bi dopunjavati ostale glavne programe Unije za financiranje uključujući Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, INTERREG, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo te Obzor 2020. (Okvirni program za istraživanja i inovacije). Istovremeno, drugi financijski instrumenti poput Zajedničke europske potpore održivom ulaganju u gradskim područjima (JESSICA-e), Instrumenta za financiranje prirodnog kapitala10

(NCFF-a) itd. mogu isto tako osigurati dodatna sredstva, iako se NCFF, s obzirom na to da ga podupire program LIFE, neće smatrati mobiliziranim fondom.

Osim tih izvora financiranja EU-a, u obzir će se isto tako uzeti međunarodni (npr. fondovi EFTA-e, UNESCO-a itd.), nacionalni ili privatni donatori. Potrebno je napomenuti da i međunarodna, nacionalna i privatna sredstva mogu doprinijeti sufinanciranjem do 40 % prihvatljivih troškova samog integriranog projekta koje mora(ju) pokriti njegov(i) korisnik(ici).

Komplementarnim se aktivnostima uvijek provodi isti plan ili strategija velikog obuhvata na koju je usmjeren i integrirani projekt. Ta komplementarnost može biti u sljedećem obliku:

Aktivnosti slične onima koje se financiraju integriranim projektom u okviru programa LIFE, no koje se provode u drugom zemljopisnom području. Aktivnosti provedene u okviru integriranog projekta stoga bi se šire primijenile. To bi omogućilo rješavanje određenog skupa ključnih pitanja možda i u cijelom području obuhvaćenom planom (npr. osiguravanje uklanjanja svih prepreka migraciji riba od izvora do mora u riječnom slivu ili podslivu).

Aktivnosti drukčije od onih koje se provode u sklopu integriranog projekta u okviru programa LIFE, no koje su im komplementarne te koje se provode u istom zemljopisnom području kao i integrirani projekt. To bi omogućilo provedbu šireg raspona aktivnosti predviđenih planom/strategijom na tom području (npr. za obnovu rijeka programima ruralnog razvoja mogli bi se uspostaviti granični pojasevi od 10 m, prepreke za ribe mogle bi se ukloniti s pomoću fondova za ribarstvo, a obnova poplavnih područja mogla bi se provesti na određenim mjestima s pomoću sredstava programa LIFE).

U većini se slučajeva očekuje kombinacija dva prethodno opisana oblika komplementarnosti da bi se osigurao najveći mogući učinak IP-a i komplementarnih aktivnosti u okviru programa LIFE.

Kvaliteta koordinacije s drugim mehanizmom(ima) financiranja, razina mobilizacije komplementarnih sredstava te vjerojatnost njihove stvarne mobilizacije i njihova funkcionalna veza s planom koji će se provoditi utjecat će na ocjenu IP-ove dodane vrijednosti EU-a.

Stoga je važno naglasiti da se za svrhe integriranih projekata komplementarna sredstva mogu smatrati „mobiliziranima” samo ako:

10 http://ec.europa.eu/environment/life/funding/financial_instruments/ncff.htm

http://ec.europa.eu/environment/life/funding/financial_instruments/ncff.htm

12


- ta sredstava nisu dodijeljena jednom od korisnika IP-a prije objave poziva na podnošenje projektnih prijedloga za 2018. niti ih je on potrošio. U iznimnim slučajevima i uz izričita opravdanja podnositelja zahtjeva sredstva dodijeljena prije tog datuma isto se tako mogu prihvatiti, no ni u kojem se slučaju neće prihvatiti sredstva dodijeljena ili potrošena prije poziva u okviru programa LIFE za 2016. (19. 5. 2016.), i

- je ta sredstava potvrdio ili se na njih obvezao odgovarajući izvor financiranja do trenutka podnošenja potpunog projektnog prijedloga te su ona potvrđena službenim pismenom namjere (tj. obrascem A8) koje je potpisalo nadležno tijelo koje zastupa izvor financiranja, čime je jasno potvrdilo dostupnost komplementarnih sredstava ili stvarnu obvezu u njihovu pogledu, ili

- u nedostatku stvarne obveze/potvrde do trenutka podnošenja potpunog projektnog prijedloga, službeno pismo namjere potpisalo je nadležno tijelo koje zastupa izvor financiranja koji podnositelj zahtjeva navodi, a kojim se pismom potvrđuje potencijalna prihvatljivost aktivnosti koje je podnositelj zahtjeva predložio za financiranje iz tog izvora te u kojem se navode trenutak i vjerojatnost buduće obveze financiranja.

Ako se ti opći zahtjevi u pogledu „mobilizacije dodatnih izvora sredstava” ne ispune iz objektivnih razloga poput vremenskog okvira razdoblja za podnošenje zahtjeva za druga sredstva, podnositelji zahtjeva moraju dostaviti, najkasnije uz svoj potpuni projektni prijedlog, odgovarajuće opravdanje za nedostatak službene obveze ili pisma namjere u pogledu predmetnih sredstava.

U svakom slučaju, da bi zahtjev bio prihvatljiv, s potpunim se projektnim prijedlogom mora podnijeti najmanje jedno pismo namjere kojim se jasno potvrđuje dostupnost komplementarnih sredstava ili stvarna obveza komplementarnih sredstava koja će se mobilizirati.

Pri ispunjavanju zahtjeva u pogledu mobilizacije sredstava za komplementarne aktivnosti podnositelji zahtjeva moraju poštovati odredbe članka 8. Uredbe o programu LIFE. U skladu s njim „aktivnosti podržane programom LIFE moraju osigurati dosljednost i sinergije te izbjeći preklapanje s drugim programima financiranja Unije. Posebno, javni naručitelj i države članice moraju osigurati koordinaciju s Europskim fondom za regionalni razvoj, Europskim socijalnim fondom, Kohezijskim fondom, Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj, Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo te Obzorom 2020.”

Stoga je ključno da korisnici prije podnošenja svojeg opisa IP-a i potpunog projektnog prijedloga temeljito provjere financiraju li se aktivnosti predložene u okviru IP-a već iz drugih fondova EU-a ili bi bilo prikladnije da se financiraju iz njih.

Nadalje, u fazi revizije projekta od odgovarajućeg nacionalnog tijela može se zatražiti i da navede korake koje je poduzelo kako bi se osigurala koordinacija i komplementarnost financiranja programa LIFE s drugim programima financiranja EU-a.

Primjeri

Koncept integriranog projekta i komplementarnih aktivnosti i financiranja prikazan je u sljedećim shematskim dijagramima koji pružaju primjere provedbe okvira za prioritetno djelovanje (OPD-a), plana za upravljanje riječnim slivovima (PURS-a) i plana za prilagodbu klimatskim promjenama uporabom sredstava programa LIFE te mobilizacijom drugih izvora financiranja za provedbu aktivnosti predviđenih planom za određeno razdoblje.

13


Dijagram 1.: Provedba okvira za prioritetno djelovanje

Nadležno tijelo odgovorno za provedbu OPD-a podnosi projektni prijedlog za IP u okviru sastavnice programa LIFE koja obuhvaća posebne aktivnosti OPD-a. U projektnom se prijedlogu prikazuje i kako će se druga sredstva (iz najmanje jednog drugog izvora) uporabiti za financiranje komplementarnih aktivnosti.

Na ovom je dijagramu detaljno prikazana uključenost i mobilizacija različitih sredstava EU-a, ali nacionalnim ili privatnim programima i sredstvima također se mogu financirati komplementarne intervencije u svrhu provedbe određenog plana ili strategije na regionalnoj ili nacionalnoj razini.

IP i njegove komplementarne aktivnosti samo su korak u procesu evolucije koji je već započeo ranije i koji će se nastaviti tijekom narednih ponavljanja aktivnosti planiranja i provedbe. Krajnji je cilj ovog postupka za IP u području prirode povoljan status očuvanja svih staništa i vrsta. Ista se logika primjenjuje na sve IP-ove iako se krajnji ciljevi mogu razlikovati.

14


Dijagram 2.: Provedba plana za upravljanje riječnim slivovima

Nadležno tijelo odgovorno za provedbu PURS-a podnosi projektni prijedlog za IP u okviru sastavnice programa LIFE koja obuhvaća posebne aktivnosti PURS-a. U projektnom se prijedlogu prikazuje i kako će se druga sredstva (iz najmanje jednog drugog izvora) uporabiti za financiranje komplementarnih aktivnosti.

15


Dijagram 3.: Provedba strategije za prilagodbu klimatskim promjenama

Nadležno tijelo odgovorno za provedbu strategije za prilagodbu klimatskim promjenama podnosi projektni prijedlog za IP u okviru programa LIFE koji obuhvaća posebne aktivnosti akcijskog plana za prilagodbu. U projektnom se prijedlogu prikazuje i kako će se druga sredstva (najmanje jedan mobilizirani izvor financiranja) uporabiti za financiranje komplementarnih aktivnosti.

Na ovom je dijagramu detaljno prikazana uključenost i mobilizacija različitih sredstava EU-a. Nacionalnim ili privatnim programima i sredstvima također se mogu financirati komplementarne intervencije u svrhu provedbe određenog plana ili strategije. IP i njegove komplementarne aktivnosti samo su korak u procesu evolucije koji je već započeo ranije i koji će se nastaviti tijekom narednih ponavljanja aktivnosti planiranja i provedbe. Krajnji je cilj ovog procesa za IP za prilagodbu klimatskim promjenama povećana otpornost na klimatske promjene. Ista se logika primjenjuje na IP-ove za ublažavanje klimatskih promjena iako se krajnji ciljevi mogu razlikovati.

16


1.5. Koji je postupak prijave za integrirane projekte? Postupak podnošenja i odabira integriranih projekata oblikovan je na temelju postupka od dvije faze kako je predviđeno u Uredbi o programu LIFE. Pojedinosti postupka te posebni kriteriji prihvatljivosti i dodjele utvrđeni su u višegodišnjem programu rada za program LIFE za razdoblje 2018. – 2020. (VPR-u). Tim bi se postupkom potencijalnim podnositeljima zahtjeva trebao olakšati rad i osigurati da za vrijeme postupka od javnog naručitelja dobiju najbolje moguće smjernice te tako u najvećoj mogućoj mjeri poboljšaju kvalitetu projekata koji će na kraju primiti sredstva u okviru programa LIFE. Radni postupak strukturiran je na način kojim se prati postupni razvoj i prilagodba svakog projekta.

1. faza – podnošenje opisa projekta:

Podnositelj zahtjeva podnosi opis projekta kojim bi se trebalo:

sažeto opisati kontekst te navesti zemljopisno(a) područje(a) projekta,

predstaviti glavne ciljeve projekta,

opisati glavne aktivnosti i sredstva predviđena za provedbu samog integriranog projekta zajedno s njihovim ukupnim troškovima (dakle ne proračun po stavkama) za cijelo razdoblje projekta,

sažeto opisati povezane komplementarne aktivnosti (koje se provode izvan integriranog projekta te za koje su predviđena komplementarna sredstva),

opisati očekivani doprinos provedbi plana/strategije,

opisati kvalitativne i kvantitativne očekivane rezultate (glavne ishode i postignuća),

navesti potencijalne korisnike i dionike čija se uključenost očekuje,

pružiti sažetak informacija o aspektima dugoročne održivosti (uključujući jačanje kapaciteta),

opisati očekivane glavne prepreke i rizike.

Opisu projekta trebalo bi se priložiti sljedeće:

Potpun primjerak odgovarajućeg plana ili strategije (kako je utvrđeno u odjeljku 1.3.1.) koji/koju se želi provesti integriranim projektom. Nadležno bi tijelo trebalo službeno donijeti plan ili strategiju prije trenutka podnošenja opisa projekta, a javni bi naručitelj trebao smatrati da je plan ili strategija zadovoljavajuće kvalitete. Ako još nije došlo do službenog donošenja, podnositelj zahtjeva mora dostaviti obavijest kojom objašnjava status donošenja te u kojoj navodi očekivani datum donošenja. U takvom slučaju do donošenja mora doći prije isteka roka za podnošenje potpunog projektnog prijedloga za integrirani projekt. Kada se ne predviđa službeno donošenje, podnositelj zahtjeva trebao bi dokazati da su planom ispunjeni svi postupovni koraci predviđeni pravnom osnovom da bi se smatrao konačnim. U slučaju IP-ova u području prirode OPD koji je službeno podnesen javnom naručitelju smatra se odgovarajućim planom.

Financijski plan (prema obrascu CNf) kojim se opisuje cjelokupno financiranje projekta i dokazuje mobilizacija sredstava (osim onih programa LIFE) za provedbu mjera ili aktivnosti koje su komplementarne integriranom projektu u okviru ciljanog plana ili strategije. Financijskim se planom prema potrebi u obzir uzimaju financijski aranžmani predviđeni planom ili strategijom koja se provodi.

Odjeljak 3.2. ovog vodiča sadržava informacije o tome kako ispuniti obrasce za opis projekta (obrasci CN). Ostali popratni dokumenti osim plana/strategije i financijskog plana, poput karti, fotografija, dijagrama, grafikona itd., mogu se isto tako podnijeti smatra li to podnositelj zahtjeva potrebnim.

17


2. faza – podnošenje potpunog projektnog prijedloga za integrirani projekt Zadrži li javni naručitelj opis projekta, predmetni podnositelji zahtjeva bit će pozvani podnijeti potpuni projektni prijedlog sa svim obrascima uredno popunjenima kako je predviđeno odjeljkom 3. ovog vodiča. Nakon objave poziva na podnošenje potpunog projektnog prijedloga održat će se faza pisanih pitanja i odgovora kako bi podnositelji zahtjeva mogli razjasniti sumnje, a informacije proizašle iz te faze bit će dostupne svim pozvanim podnositeljima zahtjeva.

U potpunom bi se projektnom prijedlogu posebno trebalo:

pružiti podatke o kontekstu te navesti zemljopisno(a) područje(a) IP-a,

navesti pridružene korisnike i dionike čija se uključenost očekuje, uključujući njihove uloge u provedbi projekta,

predstaviti ciljeve projekta,

opisati aktivnosti i mjere predviđene za provedbu samog integriranog projekta zajedno s proračunom njihovih troškova,

opisati kvalitativne i kvantitativne očekivane rezultate (ishode i postignuća) IP-a,

pružiti sažetak prethodno navedenih aspekata i za povezane komplementarne aktivnosti (koje se provode izvan integriranog projekta te za koje su predviđena komplementarna sredstva),

pružiti detaljne informacije o dugoročnoj održivosti projekta, uključujući aspekte jačanja kapaciteta.

Da bi se dokazala dostupnost sredstava koja bi podnositelji zahtjeva trebali mobilizirati za financiranje komplementarnih aktivnosti, s potpunim projektnim prijedlogom moraju se dostaviti pisma namjere (obrasci A8) koja je potpisalo upravljačko tijelo/subjekt odgovarajućeg izvora financiranja. U pismima namjere mora se navesti status financijske obveze na način da se jasno potvrdi dostupnost komplementarnih sredstava ili stvarna obveza u njihovu pogledu ili na način da se potvrdi prihvatljivost (potencijalnog) zahtjeva za financiranjem i vjerojatnost njegova odobrenja te očekivani (i ako je primjenjivo najveći) iznos koji će se dodijeliti te se mora navesti trenutak i vjerojatnost buduće obveze financiranja.

Potrebno je napomenuti kako, da bi zahtjev bio prihvatljiv, s potpunim se projektnim prijedlogom mora podnijeti najmanje jedno pismo namjere kojim se jasno potvrđuje dostupnost komplementarnih sredstava ili stvarna obveza u njihovu pogledu.

Iako bi potpuni projektni prijedlog u načelu trebao biti detaljno proširenje opisa projektnog prijedloga, on se u svrhu poboljšanja može razlikovati po sadržaju, uključujući trajanje projekta i strukturu partnerstva.

Podnositelji zahtjeva moraju ponovno podnijeti osnovni plan/strategiju s potpunim projektnim prijedlogom samo u slučaju donošenja nove ažurirane verzije od podnošenja opisa projekta. U tom je slučaju ponovno podnošenje obvezno.

U slučaju da osnovni plan/strategija nije donesena u trenutku opisa projekta, mora ga/je se službeno donijeti prije podnošenja potpunog projektnog prijedloga te priložiti njemu.

Pri pripremi projektnog prijedloga podnositelji zahtjeva mogu se odlučiti savjetovati s odgovarajućom nacionalnom kontakt točkom programa LIFE; cjelovit popis imena i kontaktnih adresa može se pronaći na web-stranici programa LIFE:

18


http://ec.europa.eu/environment/life/contact/nationalcontact/index.htm

Očekuje se da se pojedinačni ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava neće potpisati prije listopada 2019. (detaljan raspored nalazi se u Prilogu 1.).

Kao najraniji se mogući datum početka projekata okvirno predviđa 1. studenoga 2019. Konačan će datum biti određen u pozivu na podnošenje potpunog projektnog prijedloga.

1.6. Tko može podnijeti opis projekta i/ili projektni prijedlog za integrirani projekt?

Iako ostale LIFE projektne prijedloge može podnijeti svaka pravna osoba registrirana u Europskoj uniji, kad je riječ o integriranim projektima, toplo se preporučuje da nadležno tijelo ili subjekt odgovoran za provedbu plana ili strategije na koje je integrirani projekt usmjeren podnese i opis projekta i potpuni projektni prijedlog. U svakom slučaju, nadležno tijelo mora sudjelovati u projektu kao korisnik (korisnik koordinator ili pridruženi korisnik). U slučaju dodjele bespovratnih sredstava, organizacija koja je podnijela opis projekta i/ili projektni prijedlog za integrirani projekt postaje korisnik koordinator.

U iznimnim i dobro opravdanim slučajevima podnositelj zahtjeva koji je podnio potpuni projektni prijedlog može se razlikovati od onog koji je podnio opis projekta (tj. u slučaju restrukturiranja javne uprave u predmetnoj zemlji/regiji ili ako se tijekom postupka ocjenjivanja opisa projekta utvrdi tijelo/subjekt prikladniji za vođenje projekta).

Podnositelji zahtjeva mogu biti u jednoj od sljedeće tri kategorije: (1) javna tijela, (2) privatne komercijalne organizacije i (3) privatne nekomercijalne organizacije (uključujući NVO-e).

Termin „javna tijela” prema definiciji se odnosi na nacionalna javna tijela, bez obzira na njihov oblik organizacije – središnju, regionalnu ili lokalnu strukturu – ili različita tijela pod njihovom kontrolom, pod uvjetom da ona djeluju u ime predmetnih nacionalnih javih tijela te pod njihovom odgovornošću. Subjekti registrirani kao tijela privatnog prava koja u svrhu navedenog poziva žele da ih se smatra jednakima „javnim pravnim tijelima” trebali bi dostaviti dokaz toga da ispunjavaju sve kriterije koji se primjenjuju na tijela koja se uređuju javnim pravom, a u slučaju prestanka djelatnosti tih organizacija, njihova prava i dužnosti, obveze i dugovi bit će preneseni na javno tijelo. Za cjelovitu definiciju pogledajte „Izjavu javnog tijela” (obrazac A3a).

Podnositelj zahtjeva mora dokazati svoj pravni status (popunjavanjem obrasca zahtjeva A2) kojim potvrđuje pravnu registraciju u EU-u.

Pogledajte dokument Vodič za ocjenjivanje LIFE projektnih prijedloga za integrirane projekte za 2018. u pogledu svih podataka povezanih s obveznim administrativnim dokumentima koje je potrebno dostaviti uz projektni prijedlog, ovisno o pravnom statusu korisnika koordinatora.

1.7. Tko može sudjelovati u integriranom projektu?

Nakon što se projektni prijedlog prihvati za sufinanciranju u okviru programa LIFE podnositelji zahtjeva postat će korisnik koordinator koji će biti jedina kontakt točka za javnog naručitelja te jedini korisnik koji će izravno izvješćivati javnog naručitelja o tehničkom i financijskom napretku projekta.

Korisnik koordinator prima financijski doprinos EU-a od javnog naručitelja i osigurava njegovu raspodjelu kako je utvrđeno sporazumima o partnerstvu sklopljenima s pridruženim korisnicima. Korisnik koordinator mora biti izravno uključen u tehničku provedbu projekta i širenje rezultata projekta.

http://ec.europa.eu/environment/life/contact/nationalcontact/index.htm

19


Korisnik koordinator mora snositi dio troškova projekta i stoga financijski doprinositi proračunu projekta. Prema tome, ne mogu mu se u potpunosti nadoknaditi nastali troškovi.

Osim korisnika koordinatora te s obzirom na zahtjev da se aktivno uključe ključni dionici projektni prijedlog za integrirani projekt mora uključivati jednog ili više pridruženih korisnika da bi bio prihvatljiv. Priroda i raznolikost niza korisnika trebali bi projektu dati dodanu vrijednost, povećati izvedivost ili ojačati demonstracijsku značajku projektnog prijedloga, njegovu europsku dodanu vrijednost i/ili prenosivost rezultata i stečenog iskustva. Sastavom partnera (korisnika) na projektu trebala bi se u obzir uzeti i dugoročna održivost rezultata i aktivnosti projekta te zahtjeva za jačanjem kapaciteta kojima se osigurava konačna provedba cijelog plana/strategije.

Imajući na umu to očekivanje, podnositelji zahtjeva za projekt ne bi trebali premašiti razuman broj korisnika kako bi osigurali da se aktivnostima projekta još uvijek može učinkovito upravljati. U slučaju da se utvrdi da broj dionika prelazi tu razumnu razinu, potrebno je pronaći oblik uključenosti drukčiji od onog u svojstvu pridruženog korisnika. Korisnik koordinator pri pripremi potpunog projektnog prijedloga može odlučiti promijeniti sastav ili popis pridruženih korisnika u usporedbi s predviđenim opisom projekta.

Svaki pridruženi korisnik mora tehnički doprinijeti projektnom prijedlogu i tako biti odgovoran za provedbu jedne ili više aktivnosti projekta. Pridruženi korisnik mora projektu doprinijeti i financijski. Nadalje, pridruženi korisnik mora korisniku koordinatoru dostaviti sve potrebne dokumente nužne za izvršenje njegovih obveza izvješćivanja javnog naručitelja.

Javna poduzeća čiji je kapital u javnom vlasništvu i koja se smatraju instrumentom ili tehničkom službom javne uprave te podliježu njezinoj kontroli, ali su u suštini posebni pravni subjekti, moraju postati korisnici ako javna uprava namjerava povjeriti provedbu određenih aktivnosti projekta tim poduzećima.

U pogledu privatnih korisnika javni naručitelj može prihvatiti da povezani subjekti korisnika sudjeluju u projektu dok god su ispunjeni svi uvjeti navedeni u modelu ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i njegovu prilogu X. (financijske i administrativne smjernice). Međutim, pridruživanje subjekata kao povezanih društava može strukturu projekta učiniti složenijom i tako imati negativan učinak na njegovu tehničku i financijsku usklađenost. Stoga je prihvaćanje povezanih društava u potpunosti diskrecijsko pravo upravnog odlučivanja javnog naručitelja, a povezani se subjekti ni u kojem slučaju neće prihvatiti kao javni korisnici.

Pridruženi korisnik može biti zakonito registriran izvan EU-a, pod uvjetom da korisnik koordinator ima sjedište u EU-u. Aktivnosti koje se provode izvan EU-a moraju biti nužne za ostvarivanje okolišnih/klimatskih ciljeva EU-a te osiguravanje učinkovitosti intervencija koje se provode na području država članica na koje se primjenjuju Ugovori. U tu bi svrhu projektni prijedlog trebao uključivati detaljne i opipljive dokaze toga da su aktivnosti predviđene izvan EU-a doista nužne da bi se osigurala učinkovitost rada u EU-u. Rad izvan EU-a smatrat će se prihvatljivim samo ako se dostave ti dokazi.

Svi pridruženi korisnici moraju dokazati svoj pravni status (popunjavanjem obrasca zahtjeva A5) i dostaviti potpune podatke o državi članici ili trećoj zemlji u kojoj su registrirani. Osim toga, svi korisnici, bez obzira na to jesu li registrirani u EU-u ili ne, moraju izjaviti da nisu ni u jednoj situaciji predviđenoj člankom 106. stavkom 1. i člankom 107. Financijske uredbe EU-a11

(potpisivanjem obrasca zahtjeva A3 ili A4; vidi upute u odjeljku 3. ovog dokumenta).

Da bi se pokrili troškovi projekta, osim pridruženih korisnika može sudjelovati i jedan ili više sufinancijera projekta.

11 Uredba (EU, EURATOM) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima

koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002,

SL L 298 od 26.10.2012., str. 1.

20


Sufinancijer projekta projektu doprinosi samo financijskim sredstvima te nema nikakvih tehničkih odgovornosti i ne može imati koristi od financijskog doprinosa EU-a. Nadalje, u kontekstu projekta sufinancijer ne može djelovati kao podizvođač nijednog od korisnika projekta.

Projektni prijedlozi koji uključuju sufinanciranje iz poslovnog sektora blagonaklono će se razmotriti tijekom postupka ocjenjivanja ako takvo sufinanciranje doprinosi vjerojatnoj održivosti rezultata projekta.

Besplatna potpora subjekata s poslovnim nastanom u zemljama koje nisu članice EU-a te suradnja s međunarodnim organizacijama isto su tako moguće ako su funkcionalne za ciljeve projekta.

Za posebne zadatke s određenim trajanjem projektnim se prijedlogom može predvidjeti uporaba podizvođača. Podizvođači pružaju vanjske usluge korisnicima projekta koji za njih u potpunosti pokrivaju troškove. Korisnici (uključujući njihove povezane subjekte) ne mogu djelovati kao podizvođači. Podizvođači obično u projektnom prijedlogu ne bi trebali biti navedeni nazivom, a ako jesu, i dalje treba poštovati uvjete u pogledu vanjske pomoći ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Kada korisnik koordinator s privremenim izvješćima podnosi projektni prijedlog plana za naknadno(a) razdoblje(a) projekta, može podnijeti i projektne prijedloge za izmjenu partnerstva, uključujući dodavanje novih partnera kao pridruženih korisnika. Potrebno je napomenuti da subjekti koji nisu pridruženi korisnici ne smiju imati koristi od financiranja u okviru programa LIFE.

Za detaljniji opis predmetnih pravila u pogledu korisnika koordinatora, pridruženih korisnika, povezanih subjekata, sufinancijera i podizvođača, pogledajte model ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava koji se primjenjuje na integrirane projekte u okviru programa LIFE.

1.8. Kako, gdje i kada podnijeti projektni prijedlog?

Podnositelji zahtjeva u okviru programa LIFE svoje opise IP-ova te, ako ih se to pozove učiniti, potpune projektne prijedloge za IP moraju podnijeti koristeći se obrascima iz ovog vodiča za prijavu te moraju priložiti sve odgovarajuće dokumente.

Opise projekta treba podnijeti najkasnije do 5. rujna 2018. na jednu od sljedećih adresa:

Poštanska adresa:

LIFE 2018 – Integrated Projects European Commission EASME Unit B3 B-1049 Brussels Belgium

Dokaz o dostavi bit će datum na poštanskoj marki koji ne smije biti nakon 5. rujna 2018.

21


Osobna dostava moguća je samo na sljedećoj adresi:

LIFE 2018 – Integrated Projects European Commission EASME Unit B3 Avenue du Bourget 1 B-1140 Brussels (Evere) Belgium

Središnja služba za poštu otvorena je od 8:00 do 17:00 od ponedjeljka do četvrtka, odnosno od 8:00 do 16:00 petkom. Subotom, nedjeljom i danima kada Komisija ne radi Središnja je služba za poštu zatvorena.

Dokaz o dostavi bit će datum na potvrdi o predaji pošiljke koji ne smije biti nakon 5. rujna 2018.

Potvrda primitka opisa projekta te mogućeg potpunog projektnog prijedloga podnositeljima zahtjeva poslat će se porukom e-pošte te će se u njoj navesti i referentni broj dodijeljen u okviru projekta LIFE.

Prihvaćaju se i ocjenjuju samo opisi projekta koji su u navedenom roku dostavljeni poštom ili osobno na jednu od prethodno navedenih adresa.

Međutim, od podnositelja zahtjeva traži se da elektroničku verziju opisa projekta (s prilozima) dostave e-poštom na adresu EASME-LIFE- [email protected] do 5. rujna 2018. Imajte na umu da se opisi projekta dostavljeni e-poštom ne smatraju valjanim podnescima. Njihova se dostava traži samo kako bi se olakšala pravovremena priprema postupka ocjenjivanja koji provodi javni naručitelj.

Rok za podnošenje potpunog projektnog prijedloga bit će naveden na odgovarajućem pozivu, no okvirno se predviđa za 14. ožujka 2019.

Opis projekta, potpuni projektni prijedlog i svi njihovi obvezni prilozi moraju se podnijeti na CD-ROM-u, DVD-u ili USB-u u elektroničkom obliku, popraćeni potpisanim popratnim pismom. Naziv projektnog prijedloga trebao bi biti jasno naznačen na CD-ROM-u/DVD-u/USB-u te na pismu.

Kad je riječ o potpunom primjerku plana ili strategije, taj se dokument, s obzirom na njegov obujam i složenost, može podnijeti i na način da se u projektnom prijedlogu naprosto dostavi internetska poveznica na kojoj se plan/strategija može vidjeti. Odgovornost je podnositelja zahtjeva osigurati da dostavljena internetska poveznica radi te da je plan u potpunosti dostupan vanjskom korisniku. Ako je pristup planu ograničen, podnositelj zahtjeva javnom naručitelju daje potrebna prava pristupa, uključujući jasne upute o tome kako mu pristupiti u popratnom pismu projektnog prijedloga. Potrebno je uzeti u obzir odredbe prethodnog odjeljka 1.5. u pogledu zahtjeva za status donošenja plana.

Sam opis projekta ili potpuni projektni prijedlog moraju se podnijeti kao jedan pdf dokument, uključujući sve tehničke obrasce (tj. obrasce CN za opis projekta; obrasce A, B i C za potpuni projektni prijedlog) i sve financijske obrasce (financijski plan za opis projekta; obrasci F za potpuni projektni prijedlog). Prije podnošenja projektni se prijedlog mora ispisati na crno-bijelom pisaču u formatu A4. Te obrasce potom bi trebalo skenirati i podnijeti kao jednu pdf datoteku koja sadržava izvorne, ispisane, popunjene i potpisane (prema potrebi) papirnate obrasce. Podnositelji bi zahtjeva trebali osigurati da je odgovarajuća pdf datoteka čitljiva (razlučivosti najviše 300 dpi; podnositelji zahtjeva ne bi trebali slati datoteke skenirane uz veću razlučivost kako bi veličine datoteka dopuštale upravljanje njima). Kad je riječ o potpisanim obrascima projektnog prijedloga, korisnicima se toplo preporučuje da

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]

22


provjere jesu li potpisi prepoznatljivi i na ispisanom obrascu.

Opis projekta ne mora se ponovno podnijeti s potpunim projektnim prijedlogom.

Financijske obrasce (obrasce F) potpunog projektnog prijedloga trebalo bi osim u pdf verziji podnijeti i u formatu Excel u svrhu provjere.

Potrebno je napomenuti da bi podnositelji zahtjeva trebali zadržati izvorne, potpisane datoteke u programima Word i Excel koje sadržavaju sve te obrasce radi moguće upotrebe pri pripremi konačnih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Vrlo važno: Potrebno je napomenuti da će adresu e-pošte koju podnositelj zahtjeva navede kao adresu e-pošte osobe za kontakt u obrascima CNb i A2 javni naručitelj rabiti kao jedinu kontakt točku za svu korespondenciju s podnositeljem zahtijeva u svim fazama postupka ocjenjivanja. Stoga navedena adresa mora odgovarati valjanom i aktivnom računu e-pošte koji se provjerava svaki dan tijekom trajanja postupka ocjenjivanja.

Odjeljak 3. ovog vodiča sadržava detaljne informacije i upute o tome kako popuniti obrasce opisa projekta (obrasce CN) te administrativne (A), tehničke (B i C) i financijske (F) obrasce potpunog projektnog prijedloga. Ostali popratni dokumenti, poput karti, fotografija, dijagrama, grafikona itd., mogu se podnijeti uz potpuni projektni prijedlog smatra li to podnositelj zahtjeva potrebnim. Dodatni dokumenti/prilozi, osim onih koji se zahtijevaju, a koje podnositelji zahtjeva podnesu (npr. brošure, životopisi, dodatne informacije itd.) neće se ocjenjivati i stoga podnositelji zahtjeva ne smiju takve materijale uključiti na CD-ROM/DVD/USB.

Podnositelje se zahtjeva poziva da pri pripremi opisa projekta ili potpunog projektnog prijedloga pogledaju „Često postavljanja pitanja” za pozive za 2014. – 2017. te ona koja će biti pripremljena za 2018. i dostupna na web-mjestu programa LIFE na sljedećoj adresi:

http://ec.europa.eu/environment/life/funding/lifeIPs2018/faq.htm

1.9. Kako će se odabrati integrirani projekti u okviru programa LIFE?

Javni je naručitelj odgovoran za provedbu postupka ocjenjivanja.

Tehnička metodologija za postupak odabira projekata i kriteriji za odabir i dodjelu opisani su u odjeljku 5. višegodišnjeg programa rada za program LIFE za razdoblje 2018. – 2020. Za detaljan opis provedbe tog postupka pogledajte „Vodič za ocjenjivanje projektnih prijedloga integriranih projekata za potprograme za okoliš i klimatske aktivnosti u okviru programa LIFE za 2018.”.

1.10. Posebna pitanja

U ovom se poglavlju odgovara na neka često postavljana pitanja o tome kako osmisliti opis projekta i potpuni projektni prijedlog za integrirani projekt. Za posebne smjernice pogledajte odjeljke 3. i 4. ovog dokumenta.

1.10.1. Na kojem jeziku mogu podnijeti opis projekta i potpuni projektni prijedlog za integrirani projekt?

Sažeti opis projekta (obrasci CNd i B1) mora se podnijeti na engleskom. Podnositelji se zahtjeva potiču da i sve ostale obrasce za obje faze popune na engleskom, iako ih mogu

http://ec.europa.eu/environment/life/funding/lifeIPs2015/faq.htm

23


podnijeti i na bilo kojem službenom jeziku EU-a, osim irskog i malteškog.

Detaljne strategije ili planovi uz opis projekta mogu se podnijeti na bilo kojem službenom jeziku EU-a.

1.10.2. Postoji li nacionalna dodjela za integrirane projekte?

Nacionalna dodjela nije predviđena za IP-ove u financijskom smislu. Međutim, kako bi se osigurala geografska ravnoteža i ravnopravan pristup financijskim sredstvima za te projekte, predviđeno je da se najviše tri integrirana projekta po državi članici (uključujući najmanje jedan integrirani projekt po državi članici u okviru potprograma za klimatske aktivnosti) financira tijekom razdoblja 2014. – 2020.

Potrebno je napomenuti da bi najmanje 60,5 % ukupnih proračunskih sredstava za IP-ove u okviru potprograma za okoliš trebalo dodijeliti IP-ovima u području prirode.

Potrebno je uzeti u obzir i da se, ako IP uključuje pridružene korisnike iz druge(ih) države(a) članice(a), prethodno navedeni najmanji broj od dva integrirana projekta po državi članici primjenjuje samo u odnosu na državu subjekta podnositelja zahtjeva te se ne broji za državu pridruženih korisnika.

1.10.3. Koliko bi korisnici trebali doprinijeti proračunu integriranog projekta?

Očekuje se da korisnik koordinator i svi pridruženi korisnici u razumnoj mjeri financijski doprinesu proračunu projekta. Financijski doprinos korisnika smatra se dokazom njegove obveze provedbe ciljeva projekta. Vrlo malen financijski doprinos stoga se može smatrati nepostojanjem ili manjkom obveze.

Projektni se prijedlog ne može podnijeti ako financijski doprinos bilo kojeg od korisnika proračunu projektnog prijedloga iznosi 0 EUR.

Osim toga, u projektima u koje su javna tijela uključena kao korisnik koordinator i/ili pridruženi korisnik zbroj financijskih doprinosa svih javnih tijela proračunu projekta mora premašivati (za najmanje 2 %) zbroj troškova plaća pripisanih projektu za osoblje koje se ne smatra „dodatnim”. U tom pogledu njihov doprinos ne mogu zamijeniti sufinancijeri. Za više podataka pogledajte odjeljak 3.4. ovog dokumenta.

1.10.4. Koji su optimalan datum početka i trajanje integriranog projekta?

Pri pripremi vremenskog plana projekta korisnici bi trebali biti svjesni toga da je očekivani najraniji datum potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za integrirane projekte u okviru programa LIFE za 2018. listopad 2019. Stoga je najraniji mogući datum početka tih projekata 1. studenoga 2019. Konačan će datum biti određen u pozivu na podnošenje potpunog projektnog prijedloga. Svi troškovi nastali prije datuma početka projekta neće se smatrati prihvatljivima i ne mogu biti uključeni u proračun projekta.

Integrirani projekt u okviru programa LIFE nema predodređeno trajanje. Međutim, s obzirom na izravnu povezanost projekta s dugoročnim planovima i strategijama očekuje se da će većina integriranih projekata trajati između šest i deset godina.

Iskustvo prethodnog programa LIFE pokazalo je da su mnogi projekti imali poteškoća sa završetkom svih aktivnosti unutar predloženog trajanja projekta, većinom zbog nepredviđenih kašnjenja i poteškoća nastalih tijekom projekta. Korisnicima se zato toplo savjetuje da uklope prikladnu granicu sigurnosti (npr. šest mjeseci) u raspored svojeg projektnog prijedloga.

Korisnici bi također trebali biti svjesni toga da za projekt za koji se sve aktivnosti dovrše prije

24


očekivanog datuma završetka mogu podnijeti svoje završno izvješće prije rasporeda i primiti završnu isplatu prije službenog datuma završetka navedenog u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava. 1.10.5. Gdje se integrirani projekt u okviru programa LIFE može provesti?

Općenito se projekti u okviru programa LIFE provode na području država članica Europske unije. Programom LIFE mogu se financirati aktivnosti izvan EU-a i u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovima), pod uvjetom da korisnik koordinator ima sjedište u EU-u i dostavljeni su čvrsti dokazi toga da su aktivnosti koje će se provoditi izvan EU-a nužne za ostvarivanje okolišnih/klimatskih ciljeva EU-a te osiguravanje učinkovitosti intervencija koje se provode na području država članica na koje se primjenjuju Ugovori (npr. aktivnosti kojima se podupiru ptice selice ili aktivnosti koje se provode na prekograničnoj rijeci). Potrebno je napomenuti da se Ugovori ne odnose na PZP-ove.

Na primjer, projekt usmjeren na vrste ptica selica s aktivnostima očuvanja u jednoj državi članici te u prekomorskoj zemlji i/ili PZP-u može biti prihvatljiv. Sve aktivnosti koje se u potpunosti provode izvan područja država članica na koje se primjenjuju Ugovori, tj. u potpunosti u prekomorskoj zemlji i/ili nisu nužne da bi se osigurala učinkovitost povezane aktivnosti unutar EU-a nisu prihvatljive.

Kriteriji prihvatljivosti pripravljeni u obavijesti Europske komisije br. 2013/C-205/05 (SL EU C-205 od 19.7.2013., str. 9. – 11.), koji se odnose na prihvatljivost izraelskih subjekata i njihovih aktivnosti na područjima koje je Izrael okupirao od lipnja 1967. za bespovratna sredstva, nagrade i financijske instrumente koje financira EU od 2014. nadalje primjenjivat će se na sve aktivnosti obuhvaćene ovim pozivom na podnošenje projektnih prijedloga, uključujući u pogledu trećih strana navedenih u članku 137. Financijske uredbe EU-a.

1.10.6. Tko bi trebao upravljati integriranim projektom?

Obično se očekuje da nadležno tijelo ili subjekt odgovoran za provedbu plana ili strategije na koje je IP usmjeren podnese opis projekta i potpuni projektni prijedlog te stoga postane korisnik koordinator integriranog projekta.

Očekuje se da upravljanje projektom obavlja osoblje korisnika koordinatora. Međutim, na temelju prikladnog opravdanja upravljanje može obavljati podizvođač pod izravnom kontrolom korisnika koordinatora. Bilo kakvo drugo uređenje upravljanja projektom mora se objasniti i opravdati na odgovarajući način. Također se toplo savjetuje da svaki projekt ima voditelja projekta s punim radnim vremenom.

U projektnom se prijedlogu mora jasno opisati tko će biti zadužen za upravljanje projektom, koliko osoblja i vremena će biti posvećeno zadatku te kako i tko će donositi odluke o projektu tijekom razdoblja njegove provedbe (tj. kako i tko će kontrolirati upravljanje projektom).

1.10.7. Je li moguće podugovaranje aktivnosti projekta?

Korisnici bi trebali posjedovati tehničke i financijske sposobnosti i kompetencije za provedbu predloženih aktivnosti projekta. Stoga se očekuje da udio proračuna projekta dodijeljen vanjskoj pomoći bude manji od 35 %. Veći udio može se prihvatiti jedino ako se za to pruži odgovarajuće opravdanje u projektnom prijedlogu.

U skladu s člankom 19. Uredbe o programu LIFE, korisnicima se (javnim i privatnim) toplo savjetuje uporaba „zelene” nabave. Europska komisija ustanovila je alat u tu svrhu. Više informacija može se pronaći na sljedećoj adresi: http://ec.europa.eu/environment/gpp/toolkit_en.htm.

http://ec.europa.eu/environment/gpp/toolkit_en.htm

25


1.10.8. Mogu li financijsku potporu pružiti trećim stranama u sklopu IP-a u okviru programa LIFE?

Pod posebnim uvjetima utvrđenima ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava korisnici IP-a u okviru programa LIFE mogu pružiti financijsku potporu trećim stranama kako bi financirali posebne aktivnosti koje zbog objektivnih razloga ne može provesti jedan od korisnika IP-a, a koje se smatraju ključnima za provedbu ciljanog plana. Te bi aktivnosti posebno trebale biti usmjerene na podupiranje lokalnih inicijativa putem, na primjer, neprofitnih organizacija, lokalnih tijela ili skupina građana.

Ti su troškovi prihvatljivi samo u sljedećim slučajevima:

a) Ta je vrsta potpore predviđena projektom; različite vrste aktivnosti koje mogu primiti tu financijsku potporu trebale bi se navesti u projektnom prijedlogu (posebno, trebale bi biti jasno utvrđene u obrascima C);

b) Javni je naručitelj obaviješten o postupku dodjele i dao je svoju prethodnu suglasnost;

c) Kriteriji su za dodjelu i financijsku potporu transparentni, nediskriminirajući i jasno zabilježeni;

d) Potpora se pruža privatnim, neprofitnim, obrazovnim/istraživačkim lokalnim javnim subjektima te se uređuje posebnim ugovorima ili sporazumom na temelju modela dogovorenog s javnim naručiteljem;

e) Najveći iznos koji se dodjeljuje trećoj strani ne smije prelaziti 15 000 EUR, a ukupan iznos tih troškova ne smije prelaziti 100 000 EUR za vrijeme trajanja IP-a.

1.10.9. Daje li se prednost transnacionalnim integriranim projektima?

Uredbom o programu LIFE utvrđuje se da javni naručitelj pri odabiru projekata za sufinanciranje posebnu pozornost pridaje transnacionalnim projektima kada je transnacionalna suradnja ključna za jamčenje zaštite okoliša ili prirode ili ostvarivanja klimatskih ciljeva projekta.

Stoga bi se transnacionalni projektni prijedlog trebalo podnijeti samo ako se u projektnom prijedlogu projekta pružaju dovoljni argumenti za dodanu vrijednost transnacionalnog pristupa. Ako se takav dokaz može dostaviti, projektni prijedlog razmotrit će se za dodjelu više bodova u postupku odabira projekta i stoga će imati veće izglede da bude odabran za sufinanciranje.

1.10.10. Kako će integrirani projekt u okviru programa LIFE funkcionirati u praksi?

IP obično traje nekoliko godina i uključuje poprilično ambiciozan proračun. Osim toga će imati složen zadatak: provedbu plana ili strategiju. IP-om će biti obuhvaćeno veliko zemljopisno područje te će on uključivati nekoliko dionika i mnogo komplementarnih aktivnosti koje se financiraju iz drugih fondova.

Ta složenost zahtijeva prilagodljiv pristup pri oblikovanju mehanizma provedbe. Zbog tog će se razloga IP-ovi provoditi na temelju obnovljivog mehanizma programiranja podijeljenog u faze (npr. prva faza, druga faza itd.).

Svaka bi faza obično trebala trajati između 1,5 i 2,5 godine. Trajanje svake faze trebalo bi se utvrditi s obzirom na ukupno trajanje IP-a te bi svaka faza trebala trajati jednako koliko god je to moguće.

26


Kako će to funkcionirati u praksi? Pretpostavimo da će IP trajati osam godina te da će svaka faza trajati dvije godine. To znači da će IP biti organiziran u četiri faze.

Od podnositelja zahtjeva zatražit će se da dostavi potpune tehničke i financijske podatke za sve aktivnosti predviđene u prvoj fazi. Za sljedeće faze podnositelj zahtjeva mora dostaviti jezgrovitije informacije koje su ipak dovoljne za prikazivanje tehničke i financijske usklađenosti projekta kao i dodane vrijednosti EU-a.

Tri mjeseca prije završetka prve faze korisnik će podnijeti zahtjev za izmjenom i dopunom s novim detaljnim planom za drugu fazu (uključujući potrebne prilagodbe sažetih podataka o preostalim dvjema fazama). Provjerit će se novi plan za drugu fazu te će se nakon što se on dogovori potpisati izmjene i dopune ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. To će predstavljati referentnu osnovu za rad tijekom sljedeće dvije godine.

Najkasnije tri mjeseca nakon završetka prve faze korisnik mora podnijeti privremeno izvješće zajedno sa zahtjevom za plaćanjem (vidi i članak I.4.9. modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava), a javni će naručitelj ocijeniti izvješće i zahtjev za plaćanjem te, ako ih prihvati, izvršiti plaćanje.

Taj će se mehanizam ponoviti za svaku fazu sve do završetka zadnje, kad će se podnijeti završno izvješće i zahtjev za povrat troškova. Na taj će način korisnik moći prilagođavati IP stvarnosti koja se stalno mijenja istodobno pružajući dovoljno informacija koje će javnom naručitelju omogućiti da provodi svoje funkcije praćenja i provjere.

Imajte na umu da u slučaju projekata u kojima je izvorni zahtjev, a time i potpisani ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, sadržavao potpune financijske i tehničke podatke za cijelo razdoblje projekta možda neće trebati opsežna izmjena na kraju svake faze.

1.10.11. Koliko bi opsežan trebao biti projektni prijedlog za integrirani projekt u okviru programa LIFE?

Opis projekta i potpuni projektni prijedlog za integrirani projekt moraju se razlikovati.

a) Opisni dio opisa projekta (obrazac CNd), ovisno o opsegu i vremenskom okviru projekta, ne bi trebao biti duži od deset stranica. Slično tome, financijski bi plan (obrazac CNf) trebao biti kratak i jezgrovit (najviše tri stranice). Prateći plan (npr. OPD) ili strategija trebali bi biti potpuni dokument kako je pripremljen u skladu sa zahtjevima odgovarajućeg zakonodavstva. Da bi se njime pružalo odgovarajuće informacije i podatke, opisom projekta mora se precizno upućivati na odgovarajuće točke/poglavlja plana/strategije koja će se provoditi.

b) Potpuni projektni prijedlog bit će duži od opisa projekta, no ipak bi trebao biti što sažetiji i jasniji. Podnositelji bi zahtjeva trebali izbjegavati opsežne projektne prijedloge te ne bi trebali dostavljati pretjerano detaljne opise projektnih područja, tehnologija zaštite okoliša/klime, popisa vrsta itd. Iako bi trebali pružati jasne i detaljne opise svih aktivnosti projekta, to mogu učiniti preciznim upućivanjem na odgovarajuće točke/poglavlja planova/strategija koje će se provoditi. Karte bi trebalo priložiti (može i u boji) kad god su korisne za prikaz mjesta predloženih aktivnosti (potrebno je napomenuti da su u nekim slučajevima obvezne).

Podnositelji bi zahtjeva u obzir trebali uzeti različite zahtjeve opisane u odjeljku 3.3.2. ovog vodiča u pogledu razine podrobnosti opisa aktivnosti koje će se provoditi u prvoj fazi projekta te kasnije.

27


Ne bi trebalo priložiti brošure, životopise i slične dokumente koji će se uvijek zanemariti čak i ako budu dostavljeni.

1.10.12. Može li integrirani projekt uključivati tekuće aktivnosti?

Aktivnosti koje već traju prije početka projekta nisu prihvatljive.

Ako su aktivnosti koje će se provoditi tijekom projekta znatno drukčije od prethodnih ili tekućih aktivnosti u smislu učestalosti ili intenziteta, one se ne smatraju tekućima. Podnositelji bi zahtjeva trebali dostaviti objašnjenje i opravdanje u pogledu toga zašto se takve aktivnosti smatraju „znatno drukčijima”.

Iznimno, u slučaju aktivnosti koje su poduzete i dovršene u prošlosti te čije se ponavljanje predlaže uz sličnu učestalost ili intenzitet tijekom projekta, podnositelj zahtjeva mora dostaviti dokaz toga da se te aktivnosti ne bi provodile bez projekta u okviru programa LIFE.

1.10.13. Može li integrirani projekt uključivati ponavljajuće aktivnosti?

Ponavljajuća aktivnost upravljanja jest aktivnost koju je potrebno provoditi periodički (najmanje godišnje) radi održavanja, na primjer, statusa očuvanja vrsta, staništa ili ekosustava.

U skladu s općim pravilom o tekućim aktivnostima, tekuće ponavljajuće aktivnosti općenito su neprihvatljive. Na primjer, sve aktivnosti nadzora mjesta, periodičke košnje ili dugoročne aktivnosti praćenja koje su već trajale prije početka projekta općenito su neprihvatljive.

Nove ponavljajuće aktivnosti u načelu su prihvatljive za financiranje u sklopu IP-a u okviru programa LIFE. Posebno, ponavljajuće aktivnosti s jasnom pilot i demonstracijskom vrijednošću mogu se smatrati prihvatljivima za financiranje.

Međutim, projekti kojima se predviđaju ponavljajuće aktivnosti moraju u dovoljnoj mjeri dokazati dugoročnu održivost i europsku dodanu vrijednost predložene aktivnosti. Podnositelj zahtjeva stoga se mora izričito obvezati na to da će korisnici projekta nastaviti ponavljajuće aktivnosti započete i provođene tijekom projekta nakon njegova završetka te objasniti kako će se pri tome financirati. Izvršavanje te obveze provjerit će se u trenutku završnog plaćanja, kada će javni naručitelj provjeriti provode li se ponavljajuće aktivnosti još uvijek u potrebnim vremenskim razmacima te jesu li ispunjeni svi administrativni i proračunski uvjeti da bi se osigurao njihov nastavak u odgovarajućem trenutku. Ako nema jamstva da će se ponavljajuće aktivnosti nastaviti nakon završetka projekta, svi će povezani troškovi biti neprihvatljivi.

1.10.14. Je li važna dugoročna održivost integriranog projekta i njegovih aktivnosti?

Integrirani projekti predstavljaju znatno ulaganje i Europska unija pridaje veliku važnost dugoročnoj održivosti tih ulaganja. Obvezno je da tijekom čitavog trajanja projekta korisnici razmatraju kako će se ta ulaganja osiguravati, održavati, razvijati i iskorištavati nakon završetka projekta.

Iako se IP-om obično tijekom njegova trajanja ne može ostvariti potpuna provedba ciljanog plana ili strategije, njime se olakšava jačanje kapaciteta nadležnog tijela ili drugih glavnih dionika radi kataliziranja postupka koji će dovesti do potpune provedbe tog plana. U tu bi se svrhu trebalo predvidjeti i aktivnosti usmjerene na zadovoljavajuću koordinaciju provedbe aktivnosti predviđenih ciljanim planom ili strategijom (koje se financiraju u okviru programa LIFE ili izvan njega) i uporabe različitih fondova.

Ta bi se razmatranja trebalo uklopiti u opis projekta i mogući potpuni projektni prijedlog, a ona će se pažljivo provjeriti tijekom postupka ocjenjivanja.

28


1.10.15. Može li integrirani projekt uključivati istraživačke aktivnosti?

Iako su sredstva EU-a za istraživačke aktivnosti osigurana u okviru Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.)12, moguće je izvršiti i ograničeno istraživanje unutar projekta u okviru programa LIFE s ciljem poboljšanja i unapređenja podataka o saznanjima koja čine temelj projekta. Istraživanje mora biti strogo i suštinski povezano s ciljevima projekta, a podnositelj zahtjeva detaljno objašnjava kako se uredna provedba projekta oslanja na te istraživačke aktivnosti, pokazujući da je postojeći znanstveni temelj nedovoljan i kako će se dodatno znanje biti iskoristiti za provedbu aktivnosti projekta. U tom slučaju znanstvene publikacije smatraju se važnim isporučivim proizvodima projekta.

Međutim, s obzirom da IP-ovi provode postojeće planove i strategije u većini se slučajeva ne očekuje potreba za provedbom tih istraživačkih aktivnosti.

1.10.16. Može li integrirani projekt uključivati izgradnju velike infrastrukture?

Ciljani plan ili strategija mogu uključivati izgradnju infrastrukture, no projekti namijenjeni izgradnji velike infrastrukture nisu obuhvaćeni programom LIFE i stoga nisu prihvatljivi. Smatra se da je projekt namijenjen izgradnji velike infrastrukture ako je trošak „pojedinačnog predmeta infrastrukture” veći od 500 000 EUR. „Pojedinačni predmet infrastrukture” znači sve elemente koji fizički osiguravaju funkcionalnost infrastrukturnog ulaganja (npr. za ekodukt: most, pregrade, prometni znakovi itd.). Navedeni iznos može se iznimno premašiti ako se u projektnom prijedlogu dostavi potpuno tehničko opravdanje koje dokazuje potrebu za tom infrastrukturom radi osiguravanja učinkovitog doprinosa ciljevima članaka 10. ili 11. Uredbe o programu LIFE.

1.10.17. Napori usmjereni na smanjenje „ugljičnog otiska” projekta

Podnositelji zahtjeva moraju u svojem potpunom projektnom prijedlogu objasniti kako namjeravaju osigurati da „ugljični otisak” njihova projekta bude što niži koliko je to razumno moguće. Podatci o naporima koji će se usmjeriti na smanjenje emisija CO2 tijekom trajanja projekta uključuju se u opis projekta. Međutim, trebali bi biti svjesni toga da se troškovi neutraliziranja emisija stakleničkih plinova neće smatrati prihvatljivim troškovima.

1.11. Klauzula o zaštiti osobnih podataka

Osobni podatci dostavljeni s projektnim prijedlogom, odnosno naziv, adresa i drugi podatci za kontakt korisnika i sufinancijera bit će pohranjeni u bazu podataka BUTLER koja će biti dostupna institucijama i agencijama EU-a te vanjskom timu za praćenje koji je vezan ugovorom o povjerljivosti. BUTLER se rabi isključivo za upravljanje projektima u okviru programa LIFE.

Sažetak svakog projekta, uključujući naziv i podatke za kontakt korisnika koordinatora, bit će postavljen na web-mjesto programa LIFE i dostupan općoj javnosti. U određenom trenutku korisnik koordinator bit će pozvan provjeriti točnost tog sažetka.

Popis uspješnih korisnika i odgovarajućih iznosa dodijeljenih odabranim projektima isto će tako biti objavljen u javnoj bazi podataka zvanoj Sustav financijske transparentnosti (eng. Financial Transparency System)13.

Javni naručitelj ili njegovi izvođači isto se tako mogu koristiti osobnim podatcima neuspješnih podnositelja zahtjeva za naknadne aktivnosti povezane s budućim zahtjevima.

12 Uredba (EU) br. 1290/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za sudjelovanje u

Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i širenje njegovih rezultata te stavljanju izvan

snage Uredbe (EZ) br. 1906/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 81.). 13 Financial Transparency System (FTS) - European Commission

http://ec.europa.eu/budget/fts/about_en.htm

29


Tijekom čitavog postupka javni naručitelj i njegovi podizvođači poštovat će Uredbu (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka. Podnositelji zahtjeva imat ćete pravo pristupiti podatcima u našem posjedu koji se odnose na njih i zatražiti ispravke.

Podnošenje projektnog prijedloga znači da podnositelj zahtjeva prihvaća da osobni podatci iz projektnog prijedloga budu dostupni kako je prethodno opisano. Osobni podatci neće se koristiti ni u kakve druge svrhe osim onih prethodno opisanih.

30


2. INTEGRIRANI PROJEKTI U OKVIRU PROGRAMA LIFE

2.1. Što su integrirani projekti u okviru programa LIFE u odnosu na tradicionalne projekte u okviru tog programa? Koji odabrati?

Pri podnošenju zahtjeva za financiranje u okviru programa LIFE podnositelji zahtjeva biraju odgovarajuću kategoriju projekta. Zahtjev projekta smije se podnijeti samo za jednu kategoriju projekta u okviru programa LIFE.

U tablici u nastavku pruža se sažeta usporedba s naglaskom na glavnim razlikama među „tradicionalnim projektima„ i integriranim projektima u okviru programa LIFE:

Tradicionalni projekti* Integrirani projekti

Opseg (potprogram za okoliš):

Usmjereni na jedan ili više tematskih prioriteta potprograma za okoliš navedenih u Prilogu III. Uredbe o programu LIFE te mogu biti usmjereni na jednu ili više tema projekta kojima se provode tematski prioriteti, kako je utvrđeno VPR-om.

(potprogram za klimatske aktivnosti):

Usmjereni su na jedno ili više prioritetnih područja potprograma za klimatske aktivnosti i područja politike kako je utvrđeno u Višegodišnjem programu rada.

Ograničeni su na posebna područja intervencije povezana s određenim strateškim planovima u području prirode, zraka, vode, otpada, prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanja klimatskih promjena kako slijedi: IP-ovima u području

prirode provode se OPD-ovi,

IP-ovima u području vode provode se planovi za upravljanje riječnim slivovima,

IP-ovima u području otpada provode se planovi za gospodarenje otpadom ili programi za sprječavanje nastanka otpada,

IP-ovima u području zraka provode se planovi za kvalitetu zraka,

IP-ovima kojima se provode strategije ili planovi za prilagodbu klimatskim promjenama,

IP-ovima kojima se provode strategije, akcijski planovi ili planovi za razvoj društva s niskim emisijama ugljika za ublažavanje klimatskih promjena,

IP-ovima kojima se provode akcijski planovi za ublažavanje i/ili prilagodbu u gradskim područjima.

31


Stope sufinanciranja (u %) i iznosi (u EUR) doprinosa programa LIFE

Do 60 % (ili do 75 %)

Povijesni prosjek od jednog do dva milijuna EUR

Do 60 %

Očekivani prosjek od deset milijuna EUR

Podnošenje zahtjeva Dvije faze podnošenja zahtjeva (potprogram za okoliš):

1. Opis projekta.

2. Potpuni projektni prijedlog.

Jedna faza podnošenja zahtjeva (potprogram za klimatske aktivnosti):

1. Potpuni projektni prijedlog

Dvije faze podnošenja zahtjeva:

1. Opis projekta.

2. Potpuni projektni prijedlog.

Zemljopisno područje Provodi se na lokalnoj, regionalnoj, višeregionalnoj, nacionalnoj ili transnacionalnoj razini.

Provodi se na regionalnoj, višeregionalnoj, nacionalnoj ili transnacionalnoj razini.

Za IP-ove u području zraka zahtijeva se opseg od najmanje pet gradova.

Potrebna povezanost s planom ili strategijom razvijenom u skladu sa zakonodavstvom EU-a/nacionalnim zakonodavstvom

Ne. Povezanost s planovima/strategijama nije obvezna (može donijeti dodatne bodove).

Da. Mora doprinijeti potpunoj provedbi određenih planova ili strategija razvijenih u skladu sa zakonodavstvom EU-a / nacionalnim zakonodavstvom te je katalizirati.

Mobilizacija komplementarnih sredstava izvan samog projekta

Nije potrebno. Nije dopušteno dvostruko financiranje iz fondova EU-a ni preklapanje s drugim fondovima EU-a.

Da. Obvezna mobilizacija najmanje još jednog odgovarajućeg izvora financiranja na razini Unije ili nacionalnoj ili privatnoj razini radi provedbe komplementarnih aktivnosti u okviru istog plana ili strategije.

Nije dopušteno dvostruko financiranje iz fondova EU-a ni preklapanje s drugim fondovima EU-a za integrirani projekt u okviru programa LIFE. Provedba IP-ova može dovesti do boljeg pristupa drugim sredstvima EU-a.

32


Korisnici Javna ili privatna tijela. Javna ili privatna tijela. Općenito se očekuje da će nadležno tijelo zaduženo za provedbu odgovarajućeg plana ili strategije podnijeti integrirani projekt i voditi ga.

Uključenost dionika Očekuje se Obvezna Razdoblje projekta (prosječno)

Povijesno od jedne do pet godina

Očekivano šest godina ili više

Vrsta projekta Pilot-projekt, demonstracijski projekt, najbolja praksa ili projekt informiranja, podizanja svijesti i širenja informacija.

IP-ovi su kombinacija elemenata „tradicionalnih” vrsta projekata: trebali bi uglavnom uključivati elemente najbolje prakse koji se mogu kombinirati s pilot i demonstracijskim elementima, elementima informiranja, podizanja svijesti i širenja informacija. Element jačanja kapaciteta obvezan je.

Prihvatljivi troškovi Utvrđeni ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava.

Utvrđeni ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava.

Mehanizam provedbe Potpun plan projekta sa svim detaljima od početka

Obnovljiv mehanizam programiranja i izvješćivanje u fazama

Održivost Zahtjeva se za većinu projekata.

Zahtijeva se za sve integrirane projekte, uključujući dugoročnu obvezu i jačanje kapaciteta.

* Za dodatne podatke o tradicionalnim projektima pogledajte Smjernice za podnositelje zahtjeva za prioritetno područje okoliša i učinkovitog korištenja resursa u okviru programa LIFE, prioritetno područje prirode i bioraznolikosti u okviru programa LIFE i prioritetno područje klimatskih aktivnosti u okviru programa LIFE.

2.2. Kakve se vrste aktivnosti mogu uključiti u integrirane projekte?

Zbog moguće složenosti IP-ovi obično nisu obuhvaćeni specifikacijama za „tradicionalne” projekte u okviru programa LIFE, nego kombiniraju njihove elemente.

Očekuje se da su IP-ovi usmjereni na šire okolišne/klimatske probleme te njihovo rješavanje. Većinom bi se IP-ova stoga provodile aktivnosti kojima se uglavnom primjenjuju najbolje prakse. Istovremeno će vjerojatno biti aktivnosti demonstracijske ili inovativne/pilot prirode ako su one potrebne da bi se pronašlo najbolje rješenje problema koji još nije riješen na određenoj razini ili u predmetnim uvjetima ili za njega nema rješenja. U svim je integriranim projektima obvezan element jačanja kapaciteta da bi se omogućila učinkovita i dobro koordinirana provedba ciljanog plana ili strategije.

Očekuje se da se IP-ovi uspostave na način kojim se osigurava mogućnosti primjene u drugim područjima i prenosivosti glavnih aktivnosti projekta. Očekuje se da IP-ovi omoguće stvarnu mogućnost primjene u drugim područjima i prenošenje glavnih aktivnosti projekta najkasnije odmah po završetku projekta. Aktivnosti čiji se rezultati mogu primijeniti ili

33


prenositi potrebno je utvrditi te predvidjeti u opisu projekta te posebno u potpunom projektnom prijedlogu. „Elementi najbolje prakse”: „aktivnostima najbolje prakse” primjenjuju se odgovarajuće,

isplative i tehnički najmodernije tehnike, metode i pristupi uzimajući u obzir poseban kontekst projekta.

Predviđa se da će integrirani projekti biti usmjereni na provedbu mjera i aktivnosti predviđenih odgovarajućim planom ili strategijom uporabom u većini slučajeva prethodno testiranih i potvrđenih metoda i tehnika.

„Demonstracijski elementi”: u praksi izvode, testiraju, ocjenjuju i šire mjere, metodologije ili pristupe koji su novi ili nepoznati u specifičnom kontekstu projekta, npr. geografskom, okolišnom ili socioekonomskom, te koji bi se mogli primjenjivati drugdje u sličnim okolnostima.

„Pilot elementima” primjenjuju se tehnike ili metode koje se nisu primjenjivale ni testirale

prije toga niti negdje drugdje, koje pružaju potencijalne prednosti za okoliš ili klimu u usporedbi s trenutnom najboljom praksom.

IP-ovima bi se trebalo olakšati jačanje kapaciteta korisnika i dionika s posebnim naglaskom na nadležno(a) tijelo(a) kako bi se osigurala provedba komplementarnih aktivnosti i cijelog plana ili strategije na koju je projekt usmjeren te održivost ulaganja IP-a. Aktivnosti usmjerene na jačanje kapaciteta mogu uključivati jačanje ljudskih potencijala zapošljavanjem osoblja za korisnike ili osposobljavanjem osoblja i dionika radi unaprjeđenja njihovih tehničkih sposobnosti i znanja. One mogu uključivati i jačanje tehničkih sposobnosti uključenih subjekata ili sustava, npr. uspostavom sustava praćenja ili drugih tehničkih funkcija. U tom bi pogledu trebalo predvidjeti i aktivnosti usmjerene na učinkovitu koordinaciju različitih fondova. To može uključivati uspostavu posebnih koordinacijskih skupina ili struktura, donošenje upravnih ili pravnih instrumenata itd.

Iako se IP-om obično ne može ostvariti potpuna provedba ciljanog plana ili strategije, on uključuje aktivnosti izgradnje strateških sposobnosti radi kataliziranja postupka koji će dovesti do potpune provedbe tog plana. IP-ovima bi se stoga trebalo olakšati jačanje kapaciteta za učinkovitiju provedbu odgovarajućeg plana ili strategije, uključujući veću sposobnost iskorištavanja dostupnih sredstava.

2.3. Područja intervencije integriranih projekata

Potprogram za okoliš

2.3.1. IP-ovi u području prirode

Integriranim projektima u području prirode posebno će se doprinijeti ostvarivanju cilja 1. Strategije EU-a za bioraznolikost i općih ciljeva Direktiva o staništima i pticama. IP-ovima bi se posebno trebalo doprinijeti unaprjeđenju statusa očuvanja vrsta i stanišnih tipova od interesa za Zajednicu (Direktiva o staništima) i/ili statusa vrsta ptica (Direktiva o pticama)14.

Točnije, integrirani bi se projekti trebali koristiti u svrhu olakšavanja provedbe okvira za prioritetno djelovanje (OPD-ova) koji su razrađeni u skladu s člankom 8. Direktive o staništima15 za mreže predmetnih zemalja i regija u okviru Nature 2000. U tu bi svrhu integrirani projekti u području prirode programa LIFE trebali podupirati daljnji razvoj, provedbu i upravljanje mrežom Natura 2000, posebno razvojem, testiranjem, demonstriranjem i

14 Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o očuvanju divljih ptica 15 http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2010:020:0007:0025:EN:PDF


34


primjenom metoda i praksi očuvanja, poboljšanjem baze znanja o prirodnim vrijednostima mjesta, podizanjem svijesti i unaprjeđenjem upravnih sposobnosti korisnika i upravnih tijela. Integrirani projekti mogu uključivati16 aktivnosti zelene infrastrukture ako se one spominju u OPD-u, primjerice radi poboljšanja strukturne i funkcionalne povezivosti područja mreže Natura 2000 ili stanja ekosustava i usluga koje oni pružaju17.

Očekuje se da će se integriranim projektima provesti odabrani skup aktivnosti predviđenih za financiranje u okviru programa LIFE u odgovarajućem OPD-u ili OPD-ima zemlje ili regije (ili kombinacije zemljama/regija). Zbog tog se zahtjeva opis integriranog projekta u području prirode i potpuni projektni prijedlog ne mogu podnijeti bez OPD-a koji je odobren/donesen na odgovarajućoj razini i podnesen Europskoj komisiji koja smatra da je taj OPD zadovoljavajuće kvalitete.

Valja napomenuti da su države članice/regije već razvile većinu OPD-ova te ih podnijele Europskoj komisiji tijekom 2013. – 2014. Međutim, bude li u OPD potrebno unijeti velike izmjene u pogledu, na primjer, odabira mjera očuvanja ili financijske strukture, npr. zbog pregovora o operativnim programima, odgovarajuće bi tijelo ažurirani OPD trebalo podnijeti Europskoj komisiji na uobičajen način te ga priložiti potpunom projektnom prijedlogu.

Ovisno o upravnoj strukturi država članica OPD-ovi obuhvaćaju cijelu zemlju ili regiju. To ima izravan učinak na zemljopisno područje IP-a u području prirode s obzirom da bi u većini slučajeva oni bili usmjereni na provedbu samo jednog OPD-a. Ipak, podnositelji zahtjeva mogu smatrati primjerenim podnošenje IP-a kojim se pokrivaju područja koja obuhvaća više od jednog OPD-a iste ili susjedne države.

Očekuje se da će se u OPD-ovima opisivati mjere nužne za ostvarivanje ciljeva mreže Natura 2000 te da će tako doprinijeti ostvarivanju ciljeva Strategije za bioraznolikost. U njima bi se trebali navoditi i izvori financiranja koji se namjeravaju uporabiti za njihovu provedbu. Vremenski okvir za OPD-ove odgovara rokovima utvrđenima Strategijom za bioraznolikost i višegodišnjim financijskim okvirom, odnosno obuhvaća razdoblje 2014. – 2020.

Tijela koja su razradila OPD obično navode program LIFE među fondovima koji su doprinijeli ostvarenju posebnih ciljeva 1. i 2. Strategije za bioraznolikost. Ostali komplementarni fondovi (EFRR, EPFRR, INTERREG, Obzor 2020., EFPR) mogli bi osigurati sredstva za ostvarivanje ciljeva 3., 4. i 5., te, u nekim slučajevima, cilja 2. Podnositelji zahtjeva za integrirane projekte u okviru područja prirode u načelu se mogu usredotočiti na te okvirne aranžmane financiranja pri oblikovanju samog IP-a.

U zahtjevu za integrirane projekte u okviru područja prirode podnositelj bi zahtjeva trebao pokazati kako se projektom namjerava provesti OPD. U tu bi svrhu projekt trebao uključivati aktivnosti koje bi mogle olakšati mobilizaciju i uporabu drugih komplementarnih fondova iz kojih se može financirati provedba aktivnosti ili mjera osim onih koje se podupiru IP-om u okviru programa LIFE; u pogledu opsega i vremenskog okvira.

To u praksi znači da IP uključuje (i) kombinaciju aktivnosti koje izravno doprinose provedbi mjera, i ostvarenju ciljeva, OPD-a za koji je predviđeno financiranje u okviru programa LIFE; i (ii) horizontalne aktivnosti koje olakšavaju provedbu OPD-a.

Osim općih ciljeva IP-a u projektnom bi se prijedlogu trebale iznositi i informacije o

sljedećem:

16 Zelena infrastruktura (ZI) strateški je planirana mreža prirodnih i poluprirodnih područja s drugim okolišnim značajkama

koje su osmišljene i kojima se upravlja u cilju ostvarenja velikog broja usluga ekosustava. Obuhvaća zelene prostore (ili

plave ako se radi o vodnim ekosustavima) i druge fizičke značajke na kopnenim (uključujući obalnim) i morskim

područjima. Na kopnu ZI postoji u ruralnim i urbanim okruženjima. Vidi http://eur- lex.europa.eu/legal-

content/EN/TXT/?uri=CELEX:52013DC0249 17 http://ec.europa.eu/environment/nature/knowledge/ecosystem_assessment/index_en.htm

http://eur-/

http://ec.europa.eu/environment/nature/knowledge/ecosystem_assessment/index_en.htm

35


očekivana razina provedbe OPD-a kao izravna posljedica aktivnosti predviđenih IP-om ili komplementarnih aktivnosti koje se financiraju drugim sredstvima koja su mobilizirana usporedno s IP-om,

područje obuhvaćeno mjerama, broj mjesta, važnost tih mjesta u smislu vrsta i stanišnih tipova u okviru njihovih biogeografskih regija,

očekivano poboljšanje statusa očuvanja vrsta i staništa s posebnim naglaskom na vrste i staništa koja se smatraju prioritetom i/ili one za koje se izvješćuje da su u nepovoljnom statusu očuvanja,

očekivano poboljšanje dugoročne sposobnosti praćenja i ocjene statusa vrsta i staništa od značaja za EU (čl. 11. i 17. Direktive o staništima).

2.3.2. Integrirani projekti u području vode

Integriranim se projektima u tematskom prioritetnom području vode podupire ciljana provedba mjera kojima će se ostvariti napredak prema ostvarenju dobrog statusa/potencijalnih ciljeva ODV-a, u skladu s planovima za upravljanje riječnim slivovima (PURS-ima) ustanovljenima u državama članicama prema Okvirnoj direktivi o vodama.

Zbog tog se zahtjeva opis IP-a u području vode i potpuni projektni prijedlog ne mogu podnijeti bez PURS-a koji je donesen na razini na kojoj će se provoditi IP.

Integriranim bi se projektima trebao provoditi odabrani skup mjera koje su u PURS-u utvrđene kao nužne u cijelom riječnom slivu ili velikom podslivu.

Projekti bi trebali biti usmjereni na opsežno (npr. glavni podslivovi ili slivovi) planiranje i uspostavu mjera za povećanje zadržavanja vode u urbanim i ruralnim područjima, povećanje infiltracije, povećanje kapaciteta za skladištenje i uklanjanje onečišćivača putem prirodnih procesa ili procesa „sličnih prirodnim procesima”. Njima bi se trebale nastojati postići sinergije za provedbu aktivnosti kojima će se ukloniti postojeći morfološki pritisci i unaprijediti bioraznolikost i vrijednost sadržaja.

Predložene aktivnosti trebale bi biti usmjerene na značajne pritiske koji općenito utječu na sadašnje stanje vode u riječnom slivu te značajne pritiske koji utječu na sposobnost okoliša za zadržavanje vode. Takvi su se pritisci trebali utvrditi u najnovijim ocjenama koje su države članice provodile za pripremu planova provedbe za mjerodavno zakonodavstvo i politike EU-a (npr. Okvirna direktiva o vodama, Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji, Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, Direktiva o pitkoj vodi, Direktiva o vodi za kupanje, Direktiva o poplavama i/ili Planovi za slučaj suše).

Ocjenjuje se stupanj do kojeg projektni prijedlozi za IP-ove u području vode doprinose ostvarenju jednog ili nekoliko općih i posebnih ciljeva programa LIFE u skladu s člancima 3., 10., 11., i 12. Uredbe o programu LIFE.

IP-ovi u području vode trebali bi pokazivati svoju dodanu vrijednost EU-a u pogledu njihova doprinosa ostvarivanju ciljeva ODV-a; s obzirom na količinsko smanjenje pritiska ili predviđeno poboljšanje voda u smjeru dobrog statusa. Kada je to moguće, tome bi trebalo dodati ocjenu širih koristi usluga ekosustava koje će se ostvariti IP-om.

Osim općih ciljeva IP-a u projektnim bi se prijedlozima u obzir trebali uzeti sljedeći aspekti:

očekivana razina provedbe ciljanih PURS-ova kao izravna posljedica aktivnosti predviđenih IP-om ili komplementarnih aktivnosti koje se financiraju drugim sredstvima koja su mobilizirana usporedno s IP-om,

36


učinak projekta u smislu rješavanja značajnih neriješenih pritisaka i/ili poboljšanja u smjeru dobrog statusa/potencijalnih ciljeva ODV-a,

način na koji će se pristup ekosustava uporabiti za utvrđivanje i provedbu aktivnosti za ostvarivanje ODV-a te drugih ciljeva vodne politike EU-a (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji, Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, Direktiva o pitkoj vodi, Direktiva o nitratima, Direktiva o vodi za kupanje, Direktiva o poplavama i/ili Planovi za slučaj suše) te ocjena okolišnih, društvenih i gospodarskih koristi koje se očekuju od provedbe IP-a,

način na koji će IP pomoći u ostvarivanju ODV-a izvan opsega IP-a; prenosivost rezultata u druge riječne slivove.

2.3.3. Integrirani projekti u području otpada

Integrirani se projekti u tematskom prioritetnom području otpada oblikuju kako bi podupirali primjenu, razvijanje, testiranje i demonstriranje integriranih pristupa provedbi planova za gospodarenje otpadom (PGO-a) u skladu s člankom 28. Okvirne direktive o otpadu 2008/98/EZ (ODO-a) i/ili programa za sprječavanje nastanka otpada (PSND-a) u skladu s člankom 29. ODO-a.

Zbog tog se zahtjeva opis IP-a u području otpada i potpuni projektni prijedlog ne mogu podnijeti bez PGO-a ili PSND-a koji je donesen na odgovarajućoj razini.

Projektni prijedlozi za IP-ove u području otpada svojim bi odabranim skupom aktivnosti trebali pokazati svoju dodanu vrijednost EU-a u odnosu na njihov doprinos provedbi hijerarhije otpada (članak 4. ODO-a), ostvarivanju ciljeva recikliranja predviđenih u članku 11. ODO-a i dodatnih ciljeva uključenih u zakonodavstvo EU-a o otpadu te provedbi nužnih mjera za potporu ostvarenju tih ciljeva.

Ocjenjuje se stupanj do kojeg svaki projekt doprinosi ostvarenju jednog ili nekoliko općih i posebnih ciljeva programa LIFE u skladu s člancima 3., 10., 11., i 12. Uredbe o programu LIFE.

Osim općih ciljeva IP-a u projektnim bi se prijedlozima u obzir stoga trebali uzeti sljedeći aspekti:

očekivana razina provedbe PGO-a/PSO-a kao izravna posljedica aktivnosti predviđenih IP-om ili komplementarnih aktivnosti koje se financiraju drugim sredstvima koja su mobilizirana usporedno s IP-om, posebno za ulaganja u pogledu sakupljanja i obrade otpada,

učinak na smanjenje proizvodnje otpada, ponovnu uporabu proizvoda i pripremu za aktivnosti ponovne uporabe, povećanje odvojenog sakupljanja (posebno papira, stakla, metala, plastike i biološkog otpada), reciklažu, postupno ukidanje odlaganja na odlagališta otpada, smanjenje bacanja otpada i smanjenje ili primjerenu obradu opasnog otpada,

provedba određenih direktiva o tokovima otpada, poput Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu, Direktive o odlagalištima otpada,

provedba ekonomskih instrumenata kojima se podupire održivo gospodarenje otpadom (proširena odgovornost proizvođača, sustav plaćanja u skladu s onim koliko se baca, porez na odlagališta otpada/spaljivanje),

razvoj aktivnosti za komunikaciju i podizanje svijesti kojima se podupiru prethodno

37


navedeni ciljevi,

očekivano poboljšanje dugoročne sposobnosti praćenja i ocjene proizvodnje komunalnog otpada, njegova sastava, njegove obrade prema hijerarhiji otpada te jačanja kontrola nad kretanjem (pošiljkama) otpada,

prema potrebi doprinos provedbi preporuka državama članicama koje su uključene u Plan koji je razrađen u okviru promicanja usklađenosti, čime se podupire provedba europskog zakonodavstva o otpadu http://ec.europa.eu/environment/waste/framework/support_implementation.htm.

2.3.4. Integrirani projekti u području zraka

Integrirani se projekti u tematskom prioritetnom području zraka oblikuju kako bi podupirali primjenu, razvijanje, testiranje i demonstriranje integriranih pristupa provedbi i praćenju lokalnih i regionalnih planova za kvalitetu zraka (PKZ-a) kako je utvrđeno Direktivom 2008/50/EZ čiji je konačan cilj doprinijeti nacionalnim programima za smanjivanje onečišćenja zraka.

Zbog tog se zahtjeva opis IP-a u području zraka i potpuni projektni prijedlog ne mogu podnijeti bez PKZ-a koji je donesen na odgovarajućoj razini.

Općenito će se prednost davati velikim projektima. U skladu s time, ako se IP u području zraka temelji na lokalnim planovima za kvalitetu zraka, trebao bi uključivati koordinaciju i suradnju barem pet gradova s takvim planovima.

Ako se IP u području zraka temelji na jednom ili više regionalnih planova za kvalitetu zraka, IP-ovi u okviru programa LIFE trebali bi uključivati koordinaciju i suradnju svih lokalnih i regionalnih uprava.

Ocjenjuje se stupanj do kojeg svaki projekt doprinosi ostvarenju jednog ili nekoliko općih i posebnih ciljeva programa LIFE u skladu s člancima 3., 10., 11., i 12. Uredbe o programu LIFE.

Stoga bi se projektnim prijedlozima u obzir trebali uzeti sljedeći aspekti:

očekivana razina provedbe i povezana poboljšanja kvalitete zraka plana za kvalitetu zraka kao izravna posljedica aktivnosti predviđenih IP-om ili komplementarnih aktivnosti koje se financiraju drugim sredstvima koja su mobilizirana usporedno s IP-om (posebno doprinos usklađenosti sa zakonodavstvom EU-a o kvaliteti zraka (postojeće granične i ciljane vrijednosti kvalitete vanjskog zraka i, kada je to moguće, razine koje preporučuje WHO) te s nacionalnim gornjim graničnim vrijednostima emisija i nacionalnim obvezama smanjenja emisija),

pozornost koja se posvećuje lancu aktivnosti potrebnih za razvoj, provedbu i ocjenjivanje plana za kvalitetu zraka: praćenju i oblikovanju, uspostavi inventara emisija i dodjeli izvora, razvoju i provedbi politika, informiranju i sudjelovanju javnosti,

doprinos jačanju upravljanja kvalitetom zraka, uključujući razinu uključenosti i predanosti odgovarajućih nadležnih tijela na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini,

zemljopisno područje i broj ljudi koji bi imali koristi od boljih razina kvalitete zraka, uzimajući u obzir sve izazove u pogledu geografskih, meteoroloških i socioekonomskih uvjeta.

http://ec.europa.eu/environment/waste/framework/support_implementation.htm

38


Potprogram za klimatske aktivnosti

2.3.5. Integrirani projekti za prilagodbu klimatskim promjenama18

Integrirani projekti u ovoj kategoriji usmjereni su na provedbu strategija ili planova za prilagodbu klimatskim promjenama koji se bave određenim ranjivostima na klimatske promjene (npr. obalna područja, područja sklona suši ili područja sklona poplavama) ili ranjivim sektorima (npr. voda, poljoprivreda/šumarstvo, javno zdravlje), prema potrebi, uporabom pristupa utemeljenih na ekosustavu.

Sinergije s drugim politikama zaštite okoliša i klime trebale bi biti glavna tema projekata za prilagođavanje, odnosno, prema potrebi, trebalo bi promicati prilagodbu klimatskim promjenama, smanjenje rizika od katastrofa, bioraznolikost i vodnu politiku. Dodana vrijednost EU-a procjenjivat će se i u odnosu na doprinos IP-a ispunjavanju ciljeva klimatske otpornosti, razini uvođenja u različite sektore i uključenosti velikog broja dionika.

Od integriranih se projekata očekuje da provedu odabrani skup aktivnosti u odgovarajućoj strategiji ili odgovarajućem planu za provedbu koji se financiraju sredstvima programa LIFE. Mjere financirane programom LIFE trebaju dopunjavati mjere koje se financiraju izvorima na nacionalnoj razini ili mjere koje se financiraju drugim odgovarajućim programima financiranja Unije kako bi se provela glavna strategija ili glavni plan za prilagodbu.

Podnositelji zahtjeva trebaju pokazati kako je projekt usmjeren na provedbu strategije, plana ili plana aktivnosti. U tu bi svrhu projekt trebao uključivati aktivnosti koje bi mogle olakšati mobilizaciju i uporabu drugih komplementarnih fondova iz kojih se može financirati provedba aktivnosti ili mjera osim onih koje se podupiru integriranim projektom u okviru programa LIFE; u pogledu opsega i vremenskog okvira. To u praksi znači da zahtjev / integrirani projekt uključuje

(1) kombinaciju aktivnosti koje izravno doprinose provedbi mjera – i ostvarivanju ciljeva – integriranog projekta koji se planira financirati sredstvima programa LIFE; i

(2) horizontalne aktivnosti koje olakšavaju provedbu ukupne strategije ili ukupnog plana, poput jačanja kapaciteta.

Za podnošenje opisa projekta ili potpunog projektnog prijedloga integriranog projekta za prilagodbu klimatskim promjenama potrebno je da su dotična nacionalna, regionalna ili lokalna strategija / dotični nacionalni, regionalni ili lokalni plan odobreni/prihvaćeni na odgovarajućoj razini.

Osim općih ciljeva IP-a u projektnom bi se prijedlogu trebale iznositi i informacije o sljedećem:

očekivana razina provedbe strategije/plana za prilagodbu kao izravna posljedica aktivnosti predviđenih IP-om ili komplementarnih aktivnosti koje se financiraju drugim sredstvima koja su mobilizirana usporedno s IP-om,

zemljopisno područje obuhvaćeno mjerama te broj građana obuhvaćenih strategijom ili akcijskim planom za prilagodbu,

očekivano poboljšanje otpornosti na klimatske promjene u regiji i gospodarskim sektorima putem aktivnosti koje se financiraju u okviru programa LIFE i komplementarnih projekata,

očekivano poboljšanje otpornosti na klimatske promjene ranjivosti na klimatske promjene utvrđenih Strategijom EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama,

očekivano povećanje broja zemalja/regija/gradova koji primjenjuju integrirane pristupe uz potporu IP-a ili primjenjuju rezultate IP-a,

doprinos jačanju upravljanja prilagodbom klimatskim promjenama, uključujući razinu uključenosti i predanosti odgovarajućih nadležnih tijela i dionika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini,

18Napomena: posebni planovi za prilagodbu u gradskim područjima navedeni su u odjeljku 2.3.6.

39


doprinos uključivanju aktivnosti povezanih s klimatskim promjenama u različite sektore. Primjer integriranog projekta povezanog s provedbom strategija ili planova za prilagodbu, npr. nacionalne strategije za provedbu19:

Nacionalna strategija za prilagodbu može sadržavati mjere istraživanja, prijenosa znanja i komunikacijske mjere dodatno uz procjenu rizika i ranjivosti na klimatske promjene. Integrirani projekt financiran sredstvima programa LIFE mogao bi se iskoristiti za financiranje procjena rizika ili ranjivosti te komunikaciju i podizanje svijesti o prilagodbi klimatskim promjenama. Iako integrirani projekt u okviru programa LIFE može uključivati ograničene istraživačke aktivnosti, namjenske istraživačke aktivnosti navedene u strategiji za prilagodbu mogle bi se obuhvatiti komplementarnim aktivnostima putem nacionalnih fondova ili programa Obzor 2020. Povezane aktivnosti prijenosa znanja (npr. ulaganja u obrazovanje, obučavanje i infrastrukturu) također se mogu provesti u okviru komplementarnih aktivnosti koje financiraju nacionalni fondovi ili europski strukturni i investicijski fondovi.

Većina, ako ne i sve, strategije za prilagodbu razvijene su sa sektorskim fokusom20, odražavajući potrebu za međuvladinim i međusektorskim radnim skupinama za prilagodbu koje pokreću provedbu. Stoga bi trebale postojati aktivnosti za osiguranje uključenosti više dionika. Integrirani projekt financiran sredstvima programa LIFE mogao bi se iskoristiti za uspostavljanje i upravljanje međuregionalnom ili prekograničnom suradnjom na posebnoj aktivnosti ili zajedničkom izazovu među dionicima. Nadalje, integrirani projekt financiran sredstvima programa LIFE trebao bi uključivati aktivnost jačanja kapaciteta i mora uključivati aktivnosti praćenja i ocjenjivanja.

U pogledu provedbe opcija prilagodbe, integrirani projekt financiran sredstvima programa LIFE mogao bi se usmjeriti na niz sektora. U ovom primjeru projekt bi mogao biti usmjeren na sektore poljoprivrede, šumarstva i vodno gospodarstvo. Iako integrirani projekt financiran sredstvima programa LIFE može obuhvaćati pilot rješenja u područjima sklonim poplavama, opsežne aktivnosti za upravljanje poplavama mogu se obuhvatiti komplementarnim aktivnostima koje se financiraju iz ESIF-a. Što se tiče poljoprivrede, integrirani projekt financiran sredstvima programa LIFE može uključivati aktivnosti za uspostavljanje mreža o klimatskim promjenama i poljoprivredi i ruralnom razvoju te pilot-projekte. Komplementarne aktivnosti poput ekološke poljoprivrede, očuvanja šuma, sprječavanja i uklanjanja šteta u šumama uzrokovanih šumskim požarima i elementarnim nepogodama mogu se financirati iz europskih strukturnih i investicijskih fondova ili nacionalnih fondova.

2.3.6. Integrirani projekti za ublažavanje klimatskih promjena i/ili prilagodbu klimatskim promjenama u gradskim područjima

Integrirani projekti u ovoj kategoriji podupiru ciljanu provedbu gradskih akcijskih planova kojima se prvi put uvodi društvo s niskim emisijama ugljika i/ili društvo otporno na klimatske promjene. Potiče se da se projekti bave sljedećim temama:

- provedba gradskih ili lokalnih strategija za prilagodbu i/ili ublažavanje i akcijskih planova poput onih povezanih s „Paktom gradonačelnika za klimu i energiju”

- razvoj i primjena inovativnih rješenja prilagodbe u urbanim područjima, uključujući u sektorima vode, energije i izgradnje, promicanje i razvoj zelene infrastrukture, doprinos ciljevima očuvanja prirode i bioraznolikosti u urbanim područjima; i provedba javno-

19 Ovaj je primjer naveden samo kako bi se prikazalo kako bi IP mogao izgledati i ne treba se smatrati prioritetnim

područjem. 20 Radni dokumenti službi Komisije (SWD(2013) 134 završna verzija), Smjernice o razvoju strategija prilagodbe,

http://ec.europa.eu/clima/policies/adaptation/what/docs/swd_2013_134_en.pdf

http://ec.europa.eu/clima/policies/adaptation/what/docs/swd_2013_134_en.pdf

40


privatnih partnerstva na temu otpornosti na klimatske promjene.

- provedba gradskih ili ruralnih strategija za niske emisije uključujući gradski prijevoz, energetsku učinkovitost javnih i privatnih zgrada, osposobljavanje za centralizirano grijanje, gradsku rasvjetu s niskim emisijama.

Posebno se potiču gradski akcijski planovi koji istodobno doprinose ciljevima ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe na njih.

Integrirani projekt u ovoj kategoriji mora obuhvaćati nekoliko gradova i treba podržavati provedbu cijele strategije ili akcijskog plana.

Podnositelji zahtjeva trebaju pokazati kako je projekt usmjeren na provedbu strategije, plana

ili plana aktivnosti. U tu bi svrhu projekt trebao uključivati aktivnosti koje bi mogle olakšati

mobilizaciju i uporabu drugih komplementarnih fondova iz kojih se može financirati provedba

aktivnosti ili mjera osim onih koje se podupiru integriranim projektom u okviru programa

LIFE; u pogledu opsega i vremenskog okvira. To u praksi znači da zahtjev / integrirani

projekt uključuje

(1) kombinaciju aktivnosti koje izravno doprinose provedbi mjera – i ostvarivanju ciljeva

integriranog projekta koji se planira financirati sredstvima programa LIFE; i

(2 ) horizontalne aktivnosti koje olakšavaju provedbu ukupne strategije, plana ili plana

aktivnosti, poput jačanja kapaciteta.

Osim općih ciljeva IP-a u projektnom bi se prijedlogu trebale iznositi i informacije o sljedećem:

očekivana razina provedbe akcijskog plana za prilagodbu i/ili ublažavanje kao izravna posljedica aktivnosti predviđenih IP-om ili komplementarnih aktivnosti koje se financiraju drugim sredstvima koja su mobilizirana usporedno s IP-om,

zemljopisno područje obuhvaćeno mjerama te broj građana obuhvaćenih akcijskim planovima za prilagodbu i/ili ublažavanje,

očekivani doprinos prelasku na gospodarstvo s niskim emisijama i gospodarstvo otporno na klimatske promjene u gradovima / lokalnim zajednicama na koje su usmjerene aktivnosti koje se financiraju u okviru IP-a i komplementarnih projekata,

očekivano povećanje broja gradova / lokalnih zajednica koje primjenjuju integrirane pristupe uz potporu IP-a ili primjenjuju rezultate IP-a,

doprinos jačanju upravljanja prilagodbom klimatskim promjenama i/ili ublažavanjem klimatskih promjena, uključujući razinu uključenosti i predanosti odgovarajućih nadležnih tijela i dionika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini,

doprinos uvođenju aktivnosti povezanih s klimatskim promjenama u različita područja

politike.

2.3.7. Integrirani projekti za ublažavanje klimatskih promjena21

Integrirani projekti u ovom području ublažavanja klimatskih promjena podržavaju provedbu strategija ili akcijskih planova za ublažavanje emisija stakleničkih plinova ili planova za prijelaz na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika i odnose se na određene općine ili regije (npr. kako je najavljeno u Paktu gradonačelnika), industrijske ili poljoprivredne sektore (analizom korištenja zemljišta u regionalnim okvirima, društvenom i gospodarskom kontekstu) ili druge gospodarske sektore uvođenjem pristupa koji se temelje na tehnologiji i uslugama na održiv i inovativan način.

21 Napomena: posebni planovi za ublažavanje u gradskim područjima navedeni su u odjeljku 2.3.6.

41


Integrirani projekti trebali bi doprinositi provedbi i razvoju politika i zakonodavstva Unije o ublažavanju klimatskih promjena, koje bi politike i zakonodavstvo mogli uključivati:

- sustav trgovanja emisijskim jedinicama EU-a,

- Odluku o podjeli napora za sektore koji nisu obuhvaćeni ETS-om EU-a, - mjeru informiranja u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva

(LULUCF) kako se to zahtijeva Odlukom 519/2013, - Direktivu o obnovljivim izvorima energije,

- Uredbu (EU) br. 517/2014 o fluoriranim stakleničkim plinovima,

- okvir za klimatsku i energetsku politiku za 2030. na temelju inovativnih rješenja i

postupaka, po mogućnosti proizašlih iz sektorskih planova i strategija za niske emisije, kao

i provedbi planova aktivnosti za gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika do 2050.

Od integriranih projekata koji se financiraju sredstvima programa LIFE očekuje se da

provedu odabrani skup aktivnosti u odgovarajućoj strategiji za ublažavanje emisija

stakleničkih plinova ili planu za razvoj društva s niskim emisijama ugljika. Mjere financirane

programom LIFE trebaju dopunjavati mjere koje se financiraju nacionalnim izvorima ili mjere

koje se financiraju drugim odgovarajućim programima financiranja Unije kako bi se provela

glavna strategija za ublažavanje, glavni plan ili plan aktivnosti za ublažavanje. Podnositelji

zahtjeva trebaju pokazati kako je projekt usmjeren na provedbu strategije, plana ili plana

aktivnosti. U tu bi svrhu projekt trebao uključivati aktivnosti koje bi mogle olakšati

mobilizaciju i uporabu drugih komplementarnih fondova iz kojih se može financirati provedba

aktivnosti ili mjera osim onih koje se podupiru integriranim projektom u okviru programa

LIFE; u pogledu opsega i vremenskog okvira. To u praksi znači da zahtjev / integrirani

projekt uključuje

(1) kombinaciju aktivnosti koje izravno doprinose provedbi mjera – i ostvarivanju ciljeva

integriranog projekta koji se planira financirati sredstvima programa LIFE; i

(2 ) horizontalne aktivnosti koje olakšavaju provedbu ukupne strategije, plana ili plana

aktivnosti, poput jačanja kapaciteta.

Za podnošenje opisa projekta ili potpunog projektnog prijedloga integriranog projekta za ublažavanje klimatskih promjena potrebno je da su predmetna transnacionalna, nacionalna, regionalna ili industrijska/sektorska strategija / predmetni transnacionalni, nacionalni, regionalni ili industrijski/sektorski plan/plan aktivnosti odobreni/prihvaćeni na odgovarajućoj razini.

Osim općih ciljeva IP-a u projektnim bi se prijedlozima u obzir stoga trebali uzeti sljedeći aspekti:

očekivana razina provedbe strategije/plana/programa za ublažavanje kao izravna posljedica aktivnosti predviđenih IP-om ili komplementarnih aktivnosti koje se financiraju drugim sredstvima koja su mobilizirana usporedno s IP-om,

zemljopisno područje obuhvaćeno mjerama te broj građana obuhvaćenih strategijom ili akcijskim planom za ublažavanje,

očekivano smanjenje emisija stakleničkih plinova u regiji ili gospodarskom sektoru, povećanje broja inovativnih tehnologija, sustava i instrumenata i/ili rješenja iz

najbolje prakse za smanjenje emisija stakleničkih plinova, očekivano povećanje broja zemalja/regija/sektora koji primjenjuju integrirane pristupe

uz potporu IP-a ili primjenjuju rezultate IP-a,

42


doprinos jačanju upravljanja ublažavanjem klimatskih promjena, uključujući razinu izravne uključenosti i predanosti odgovarajućih nadležnih tijela i dionika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini,

doprinos uvođenju aktivnosti povezanih s klimatskim promjenama u različita područja politike.

U nastavku su prikazana tri primjera integriranih projekata koji se odnose na provedbu strategija, akcijskih planova ili planova aktivnosti za ublažavanje klimatskih promjena22:

Dva primjera integriranih projekata koji se odnose na provedbu mjera informiranja u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) kako se to zahtijeva Odlukom 519/2013:

1. primjer: Strategija za ublažavanje emisija stakleničkih plinova u mljekarskom sektoru

Emisije osim CO2 iz poljoprivrede predmet su ciljeva država članica za smanjenje emisija u okviru Odluke o podjeli napora. Iako su se smanjile tijekom proteklih godina, dodatan napredak može se postići u pogledu liberalizacije tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda. U tom kontekstu, provedba strategije za mljekarski sektor na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili transnacionalnoj razini u kontekstu LULUCF-a mogla bi zahtijevati širi raspon aktivnosti koje će financirati različiti izvori dostupni potencijalnim dionicima koji će biti uključeni (predstavnici sektora, mljekare, vlasnici pašnjaka / dobavljači stočne hrane, mljekarska industrija, opskrbni lanac, savjetnici, istraživači, lokalna ili nacionalna nadležna tijela, upravljačka tijela fondova EU-a, nacionalna ruralna mreža, lokalne akcijske skupine itd.).

Primjerice, integrirani projekt financiran sredstvima programa LIFE mogao bi se iskoristiti za financiranje različitih mjera za provedbu takve strategije ili plana u mljekarskom sektoru, uključujući jačanje kapaciteta, obvezne aktivnosti praćenja i ocjenjivanja, pripremne aktivnosti poput analize ugljičnog otiska i potencijala za ublažavanje u sektoru te razvoj/testiranje/provedbu sustava za uzgoj i hranjenje u mljekarstvu.

Komplementarne aktivnosti u ovom polju mogle bi doći iz drugih izvora poput zajedničke poljoprivredne politike, programa Obzor 2020., Europskog inovacijskog partnerstva za poljoprivredu, europskih strukturnih i investicijskih fondova, projekata koji se financiraju iz nacionalnih fondova, privatnih fondova itd. Te aktivnosti koje bi pomogle smanjiti emisije iz mljekarskog sektora mogle bi uključivati istraživanje, razvoj, testiranje i provedbu tehnika za uzgoj i hranjenje u mljekarskom sektoru, reviziju ugljičnog otiska i razvoj alata za donošenje odluka na razini farme uzimajući u obzir koristi od ugljičnog dioksida, inovativno upravljanje otpadom, kratke opskrbne lance, ali i savjetodavne usluge, strukovno osposobljavanje te kolektivna i individualna ulaganja potrebna za provedbu tih komplementarnih aktivnosti. Neke od tih aktivnosti mogu se, prema potrebi, uključiti i u integrirani projekt koji se financira sredstvima programa LIFE.

Očekuje se provedba cijele sektorske strategije.

2. primjer: Smanjenje emisija klimatski povoljnim upravljanjem tresetištima:

U kontekstu provedbe aktivnosti LULUCF-a koje su sastavile države članice kako je navedeno u odluci 529/2013 IP bi mogao predvidjeti financiranje dijela nacionalno prikladnih mjera za ograničavanje ili smanjenje emisija i održavanje ili povećanje uklanjanja povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom (LULUCF).

22 Ovi su primjeri navedeni samo kako bi se prikazalo kako bi IP mogao izgledati i ne treba se smatrati prioritetnim

područjem.

43


Ako mjere LULUCF-a, primjerice, uključuju mjere za poboljšanje upravljanja poljoprivrednim organskim tlima, posebice tresetištima, integrirani projekt financiran sredstvima programa LIFE mogao bi financirati mapiranje i analizu tresetišta u regiji, razradu klimatski povoljnog plana upravljanja tim tresetištima te provedbu strukture plana uključujući obvezne aktivnosti praćenja i ocjenjivanja.

U potencijalne dionike koji će sudjelovati mogli bi se uključiti vlasnici i upravitelji tresetišta, lokalna, regionalna i nacionalna tijela, NVO-i, poljoprivrednici i šumari te ostali gospodarski subjekti, upravljačka tijela fondova EU-a, nacionalna ruralna mreža, lokalne akcijske skupine itd.

Komplementarne bi se aktivnosti mogle financirati iz drugih izvora financiranja poput europskih strukturnih i investicijskih fondova, strategija lokalnog razvoja koji predvodi zajednica, prema potrebi programa Obzor 2020. radi istraživanja, ispitivanja, poticanja najprikladnijih održivih paludikulturnih praksi, donesenih poljoprivrednih praksi poput svođenja uznemiravanja tla na najmanju moguću mjeru ili opsežnih praksi ili mjera za sprječavanje isušivanja i poticanje ponovne uspostave močvarnih područja. Neke od tih aktivnosti mogu se, prema potrebi, uključiti i u integrirani projekt koji se financira sredstvima programa LIFE.

U dostatno opravdanim slučajevima može se zahtijevati djelomična provedba.

Primjer provedbe Plana za pomak prema konkurentnom gospodarstvu s niskim razinama emisija ugljika do 2050.

Industrijski su sektori pripremili Plan za pomak prema konkurentnom gospodarstvu s niskim razinama emisija ugljika do 2050. analizirajući kako određene industrije mogu pridonijeti ostvarivanju ciljeva klimatskih aktivnosti EU-a do 2050.23 i pri tome zadržati svoju međunarodnu konkurentnost. Stoga bi taj plan mogao poslužiti kao strateška osnova za predložena ulaganja u okviru ovog prioriteta IP-a programa LIFE. U obzir se mogu uzeti i ostali strateški dokumenti s jasnim doprinosom ciljevima u pogledu klime i energije do 2030., po mogućnosti u kombinaciji s ciljevima učinkovitosti resursa24.

Integrirani projekt financiran sredstvima programa LIFE mogao bi se iskoristiti za financiranje konkretnih provedbenih aktivnosti poput primjene naprednih i energetski učinkovitih industrijskih procesa povezanih s određenim sektorom za iskorištavanje resursa, recikliranja i opreme. Primjerice, mogli bi se istražiti višestruki načini za smanjenje emisija kao dio pojačanog procesa poput uporabe alternativnih goriva, zamjene goriva ili sirovina, optimizacije tehnologija ili veće energetska učinkovitost tijekom proizvodnog procesa. Nadalje, integrirani projekt financiran sredstvima programa LIFE trebao bi uključivati jačanje kapaciteta i mora uključivati aktivnosti praćenja i ocjenjivanja.

Komplementarna potpora za veliku infrastrukturu, aktivnosti istraživanja i inovacija, kratke opskrbne lance i ostale usluge na ovom području mogla bi se dobiti iz ostalih izvora poput europskih strukturnih i investicijskih fondova, programa Obzor 2020., ostalih izvora EU-a, nacionalnih fondova, privatnih fondova itd. Osim toga, moglo bi se koristiti financiranje putem razvojnih banaka (EIB-a, EBRD-a, IBRD-a ili nacionalnih razvojnih banaka).

23 U ožujku 2011. Europska je komisija objavila „Plan za pomak prema konkurentnom gospodarstvu s niskim razinama

emisija ugljika do 2050.”, dokument u kojem su predstavljene sve moguće aktivnosti kojima se omogućuje dugoročno

smanjenje emisija stakleničkih plinova u EU-u i potiče industrijske dionike na razvijanje posebnih planova. Nakon njega je

izrađen Plan za Europu učinkovitih resursa, Energetski plan do 2050. i Bijela knjiga o prometu te na kraju novi klimatski i

energetski paket do 2030. 24 Ciljevi učinkovitosti resursa moraju dopunjavati ciljeve u pogledu klime i energije te biti povezani s ciljevima EU-a kako

je utvrđeno u Planu za Europu učinkovitih resursa i Komunikaciji prema kružnom gospodarstvu: program nulte stope

otpada za Europu.

44


Potencijalni dionici koji će biti uključeni mogli bi biti industrijska udruženja, poduzeća iz opskrbnog lanca, istraživačke institucije, javna tijela, NVO-i. Zahtjevi za provedbu na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili transnacionalnoj razini poželjni su. 2.4. Kako osmisliti projektni prijedlog za integrirani projekt u okviru programa LIFE?

Projektni prijedlog za IP trebao bi biti jasan, usklađen, realističan i izvediv u pogledu aktivnosti i rasporeda. Projektni prijedlog trebao bi biti pomno strukturiran s obzirom na predoperativni kontekst, probleme i prijetnje te prioritete kako je opisano u povezanom planu ili strategiji. Trebale bi postojati jasne poveznice među problemima i prijetnjama, ciljevima projekta, predloženim aktivnostima i očekivanim rezultatima projekta.

Projektni prijedlog trebao bi uključivati jasan opis svih predviđenih aktivnosti uključujući kako, gdje, kada i tko će provesti svaku aktivnost iz projektnog prijedloga. Vremenski plan mora biti realističan.

Redoslijed je aktivnosti logičan, a međusobna povezanost aktivnosti projekta trebala bi se navesti u opisu projekta. Aktivnosti u okviru IP-a mogu biti povezane s aktivnostima izvan IP-a ili ovisne o njima, a koje su potrebne za provedbu ciljanog plana ili strategije. IP bi se trebalo oblikovati tako da se na najmanju moguću mjeru smanji rizik od toga da ta ovisnost ugrozi provedbu IP-a ako aktivnosti izvan IP-a više ne budu izvedive.

Da bi se smatrale prihvatljivima za financiranje, sve aktivnosti moraju ispuniti svaki od sljedećih uvjeta:

u ciljanom planu ili strategiji moraju se predvidjeti konkretne provedbene aktivnosti (aktivnosti C),

potreba za aktivnošću mora biti dobro opravdana u pogledu ciljeva projekta, i

dugoročna održivost rezultata mora biti zajamčena.

Pri oblikovanju IP-a te posebno pri pripremi projektnog prijedloga za IP moraju se jasno razlikovati sljedeće glavno vrste prihvatljivih aktivnosti:

pripremne aktivnosti (aktivnosti A),

konkretne aktivnosti (očuvanja/provedbe) (aktivnosti C),

praćenje učinka aktivnosti projekta (aktivnosti D),

aktivnosti komunikacije i širenja informacija (aktivnosti E),

upravljanje projektom i praćenje napretka projekta (aktivnosti F). Podnositeljima je zahtjeva za IP-ove važno skrenuti pozornost na veliko zemljopisno područje IP-a koje se zahtijeva. Provedbom ciljanog plana ili strategije mora se obuhvatiti veliko zemljopisno područje, posebno, regionalno, višeregionalno, nacionalno ili transnacionalno. Na primjer, kad je riječ o IP-ovima u području otpada, projekti bi trebali obuhvaćati veliko područje poput podsliva ili riječnog sliva.

U slučaju IP-a u području otpada veliko zemljopisno područje znači potpunu ili znatnu pokrivenost područja obuhvaćenog odgovarajućim planom za otpad. Pokrivenost bi se trebala oblikovati na način da osigurava da se dugoročno plan može provesti u cijelom području koje obuhvaća.

U slučaju IP-ova u području zraka, ako se projekt temelji na lokalnim planovima za kvalitetu zraka, trebao bi uključivati koordinaciju i suradnju barem pet gradova s tim planovima. Ako se temelji na regionalnom planu za kvalitetu zraka, projekt bi trebao uključivati koordinaciju i suradnju svih lokalnih i regionalnih uprava.

45


Uspjeh integriranih projekata ovisi o uskoj suradnji među nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima i predmetnim nedržavnim akterima. Cilj je IP-ova stvaranje dugoročne sposobnosti provedbe plana ili strategije na koju su usmjereni. U projektnom bi se prijedlogu stoga trebalo pružati dovoljno podataka i dokaza kako bi se pokazalo da su predviđene potrebne aktivnosti jačanja kapaciteta te da će sve mjere biti na snazi prije završetka IP-a da bi se osiguralo da će odgovorna tijela i dionici moći nastaviti provoditi plan ili strategiju nakon završetka IP-a. U tom se pogledu aktivnosti jačanja kapaciteta mogu uključiti u konkretne aktivnosti C.

U IP-ovima moraju sudjelovati ključni dionici. Ključni dionici uključeni su u provedbu ciljanog plana ili strategije Unije. Podnositelji zahtjeva predviđaju odgovarajuće aktivnosti u projektu kako bi omogućili sudjelovanje dobro utvrđenih i odgovarajućih dionika u provedbi projekta.

2.4.1. Pripremne aktivnosti (aktivnosti A)

Opće je načelo da se svim pripremnim aktivnostima moraju izraditi praktične preporuke i/ili informacije koje se mogu primjenjivati (tijekom projekta ili nakon njega) i rabiti bez potrebe za daljnjim pripremama. Nadalje, kada pripremne aktivnosti iznimno ne dovedu do izravne provedbe tijekom projekta (u okviru samog IP-a ili putem komplementarnih aktivnosti koje se provode tijekom IP-a), projektni prijedlog mora sadržavati dovoljan skup objašnjenja, obveza i jamstava kako bi se pokazalo da je njihova potpuna provedba nakon projekta doista osigurana. Štoviše, većina projekata uključuje pripremne aktivnosti. Projekti ne mogu uključivati pripremne aktivnosti koje su potpuno dovršene prije početka projekta.

Pripremne aktivnosti:

trebale bi biti jasno povezane s ciljem/ciljevima projekta,

ne bi trebale biti aktivnosti usmjerene na razradu plana ili strategije koji se IP-om u stvari provode (ili planova koje je potrebno razraditi u nekom od četiri mogućih područja intervencije IP-a); međutim, mogu uključivati aktivnosti usmjerene na reviziju plana ili strategije koja se provodi ako valjanost postojeće inačice plana koja je podnesena s opisom IP-a ili potpunim projektnim prijedlogom istječe tijekom razdoblja provedbe IP-a; isto tako mogu uključivati i dodatne aktivnosti planiranja ako su one potrebne za potpunu i učinkovitu provedbu plana,

ne bi trebale biti aktivnosti koje ne vode ka stvarnoj provedbi ciljanog plana,

trebale bi biti znatno kraće od trajanja projekta te bi trebale završiti puno prije završetka projekta,

ne bi trebale biti istraživačke aktivnosti, osim ako su obuhvaćene iznimkama iz točke 1.10.15. ovog vodiča,

kad je riječ o IP-ovima u području prirode, ne bi trebale biti inventari novih područja mreže Natura 2000, uz iznimku off-shore pomorskih područja.

Iako je vremenski okvir pripremnih aktivnosti obično ograničen, one ne moraju započeti ni završiti tijekom prve faze IP-a. Ovisno o njihovu opsegu mogu se provoditi tijekom cijelog razdoblja projekta ili započeti u nekoj kasnijoj fazi projekta.

Pripremne aktivnosti uključuju, na primjer:

preispitivanje tehničkih studija o tehnologijama i postupcima koji će se primjenjivati u projektu,

46


prikupljanje i modeliranje podataka ili uspostavu baza podataka potrebnih za provedbu projekta,

poboljšavanje postupaka koji će se provoditi tijekom IP-a,

uspostavu odgovarajućih sustava praćenja (uključujući, na primjer, u slučaju IP-ova u području prirode one za svrhe praćenja iz čl. 17.),

pripremne aktivnosti za konkretne aktivnosti očuvanja/provedbe u okviru projekta (tehničko planiranje, postupci pribavljanja dozvola, savjetovanje s dionicima itd.),

sastavljanje/revidiranje planova za upravljanje (npr. za mrežu Natura 2000) ili akcijskih planova (npr. za vrste i staništa).

2.4.2. Konkretne provedbene aktivnosti (aktivnosti C)

To su glavne aktivnosti u projektnom prijedlogu i njima se moraju provoditi aktivnosti predviđene ciljanim planom ili strategijom IP-a. Uglavnom se očekuje da će to biti aktivnosti najbolje prakse, no mogu biti i inovativne i/ili demonstracijske aktivnosti.

Konkretne provedbene aktivnosti moraju donositi opipljiv i mjerljiv pozitivan učinak na okoliš/klimu. Opisima se aktivnosti stoga mora pokazivati konkretan pozitivan učinak na okoliš/klimu.

Za potrebe integriranih projekata određene aktivnosti jačanja kapaciteta, uz one obuhvaćene kategorijom pripremnih aktivnosti, isto se tako mogu smatrati aktivnostima provedbe. One mogu uključivati, na primjer, razvoj ili poboljšanje koordinacijskih postupaka, struktura i postupaka potrebnih za bolju provedbu plana.

Stvaran učinak konkretnih provedbenih aktivnosti mora se pratiti tijekom projekta (vidi Praćenje učinka aktivnosti projekta – aktivnosti D).

Nema posebnog zahtjeva u pogledu najmanje razine konkretnih aktivnosti u okviru bilo koje vrste IP-a. Međutim, očekuje se da će pri provedbi ciljanog plana/strategije većina IP-ova znatan udio svojih proračunskih sredstava dodijeliti konkretnim aktivnostima s opipljivim rezultatima u skladu s prioritetima plana/strategije. Taj će aspekt uzeti u obzir pri ocjenjivanju projektnog prijedloga.

Konkretne provedbene aktivnosti moraju biti usmjerene na poboljšavanje (ili usporavanje/zaustavljanje/smanjenje opadanja) ciljanih okolišnih/klimatskih aspekata izravno ili povećanom sposobnošću provedbe plana ili strategije. Njihov učinak mora biti mjerljiv te se mora pratiti i ocjenjivati tijekom projekta.

Aktivnosti mogu uključivati izgradnju infrastrukture, no projekti ili aktivnosti namijenjeni izgradnji velike infrastrukture nisu obuhvaćeni programom LIFE i stoga nisu prihvatljivi kako je navedeno u poglavlju 1.10.16.

Održavanje ulaganja izvršenih tim aktivnostima mora se osigurati dugoročno nakon završetka projekta. Među ostalim, kada se aktivnosti provode na zemljištu koje ne pripada ni jednom od korisnika, oni s vlasnikom moraju sklopiti sporazum u kojem se on/ona obvezuje da neće poduzeti nikakve radnje koje bi narušile ulaganja/obnovu koja se provodi projektom. Taj se sporazum mora sklopiti na dovoljno dugo razdoblje (poželjno na 30 godina ili više). Sklapanje tih sporazuma mora se izričito navesti u opisu odgovarajuće(ih) aktivnosti te u odgovarajućem odjeljku o „očekivanim rezultatima”.

47


a) Plaćanje u pogledu kupovine zemljišta/zakupa zemljišta i/ili naknade za prava uporabe zemljišta

Konkretne aktivnosti IP-a u području prirode mogu uključivati kupovinu ili zakup zemljišta ili plaćanje naknade. Uključivanje tih aktivnosti u druge vrste IP-ova (npr. IP-ova u području vode, klimatskih aktivnosti) isto tako može biti prihvatljivo u dobro opravdanim slučajevima. To uključuje:

kupovinu zemljišta i povezane troškove (npr. troškove javnog bilježnika, poreze itd.),

dugoročan zakup zemljišta i povezane troškove,

plaćanje jednokratne naknade za uporabu zemljišta i povezane troškove.

(Napomena: Plaćanje kratkoročnog zakupa i/ili naknade može biti prihvatljivo za financiranje samo ako služi demonstracijskim ili pilot aktivnostima; vidi u nastavku.)

Plaćanja javnim tijelima u pogledu kupovine zemljišta, naknade ili zakupa nisu prihvatljiva, uz iznimku plaćanja naknade ili kratkoročnog zakupa lokalnim tijelima (tj. općinama i sl.).

Preporučuje se da lokalna tijela prihod od tih plaćanja ponovno ulože u mjere očuvanja ili podizanja svijesti javnosti u okviru mreže Natura 2000 ili Strategije za bioraznolikost. Projektni prijedlozi koji uključuju obvezu predmetnih lokalnih tijela da to učine razmotrit će se za dodjelu više bodova za dodanu vrijednost EU-a tijekom postupka ocjenjivanja projekata i stoga može postojati veća mogućnost da će biti odabrani za sufinanciranje.

a1) Kupovina zemljišta

Prihvatljivost svih troškova za kupovinu zemljišta podliježe uvjetima u nastavku. Podnositelj zahtjeva mora se u svojem potpunom projektnom prijedlogu dotaknuti svakog od tih uvjeta objasnivši kako se svaki uvjet ispunjava ili će se ispuniti tijekom projekta.

1. Kupovina zemljišta mora biti jasno povezana s ciljevima projekta.

2. Kupljena zemljišta moraju doprinijeti poboljšanju, održavanju i obnovi integriteta mreže

Natura 2000.

3. Kupovina je jedini ili najisplativiji način postizanja željenog učinka očuvanja.

4. Kupljena zemljišta dugoročno su rezervirana za uporabe koje su u skladu s ciljevima

iz članaka 11., 14. ili 15. Uredbe o programu LIFE putem najprikladnijeg oblika

pravne zaštite.

5. Korisnici moraju osigurati da ugovor o kupoprodaji/javnobilježnički akt i/ili upis u

zemljišne knjige uključuje jamstvo toga da je zemljište konačno (bez vremenskog

ograničenja) dodijeljeno svrhama očuvanja prirode. Kada postoje obje mogućnosti

(ugovor o kupoprodaji i upis u zemljišne knjige), korisnici moraju uporabiti onu

mogućnost koja pruža najsnažniju dugoročnu zaštitu. Potrebno je napomenuti da će

korisnici sa završnim izvješćem morati podnijeti presliku ugovora o kupoprodaji i/ili

upisa u zemljišne knjige, uključujući prethodno spomenuto jamstvo. Ne dostave li te

dokumente, odgovarajući će se troškovi kupovine zemljišta te povezani troškovi

smatrati neprihvatljivima. U zemljama u kojima bi bilo nezakonito uključiti to jamstvo i

u zemljišne knjige i u ugovor o kupoprodaji javni naručitelj može prihvatiti

jednakovrijedno jamstvo, pod uvjetom da ono pruža istu razinu dugoročne pravne

zaštite.

48


6. Zemljište mora kupiti jedan od korisnika projekta koji je dobro uhodana privatna

organizacija (npr. NVO za očuvanje prirode ili nešto drugo) ili javno tijelo odgovorno

za očuvanje prirode te ono mora ostati u njegovu vlasništvu do završetka projekta.

7. Projektnim prijedlogom mora se dokazati da svaki korisnik koji će izvršiti kupovinu

zemljišta posjeduje potrebne sposobnosti i iskustvo u pogledu kupovine zemljišta za

očuvanje prirode te da je planirani cilj realističan s obzirom na vremenski okvir

projekta.

8. Ako je tijelo zaduženo za kupovinu privatna organizacija, njegovi statuti moraju

uključivati odredbu o tome da će se u slučaju njegova prestanka zemljište prenijeti

drugoj pravnoj osobi koja prvenstveno djeluje u području očuvanja prirode (npr.

drugom NVO-u za očuvanje ili odgovarajućem javnom tijelu).

9. U projektnom prijedlogu moraju se dostaviti dokazi da je kupoprodajna cijena u skladu

s trenutačnim tržišnim cijenama za tu vrstu zemljišta i regije.

10. Moraju se dostaviti dokazi toga da kupljeno zemljište nije bilo u vlasništvu javnog

tijela prije datuma početka projekta. Kupovina zemljišta koje je nedavno iz javnog

prešlo u privatno vlasništvo nije prihvatljiva.

11. Kupljeno zemljište tijekom projekta mora podlijegati posebnoj obnovi i/ili aktivnom

upravljanju ili ograničenjima uporabe osim pravnih obveza i postojećih ograničenja

koja se ne bi mogla nametati bez kupovine zemljišta. Kupovina zemljišta odličnog

statusa očuvanja (tj. kojem nije potrebna obnova ili posebno upravljanje ili

ograničenje uporabe) prihvatljiva je samo ako je strateška u odnosu na ciljeve

projekta.

a2) Plaćanje u pogledu dugoročnog zakupa zemljišta, kupovine prava i jednokratne naknade

Na tu se vrstu plaćanja prema potrebi primjenjuju isti prethodno navedeni uvjeti. Podnositelj zahtjeva u projektnom se prijedlogu mora se dotaknuti svakog od tih uvjeta objasnivši kako se svaki uvjet ispunjava ili će se ispuniti tijekom projekta. Trajanje zakupa mora biti dovoljno da bi se jamčila trajnost ulaganja u očuvanje (npr. 30 godina).

ac) Plaćanje u pogledu kratkoročnog zakupa zemljišta ili privremene naknade

Plaćanja u pogledu zakupa zemljišta ili naknade ograničenog trajanja, u okviru razdoblja projekta, bit će prihvatljiva samo ako su nužna za demonstracijske ili pilot aktivnosti korisne za status očuvanja ciljanih vrsta, staništa ili ekosustava. Potrebno je napomenuti da će biti potrebno dostaviti primjereno opravdanje troškovne učinkovitosti plaćanja kratkoročnog zakupa (usklađenost s trenutačnim tržišnim cijenama za tu vrstu zemljišta i regije) sa završnim izvješćem projekta.

2.4.3. Praćenje učinka aktivnosti projekta (obvezne aktivnosti D)

Za svaki će se projekt morati izvješćivati o ishodima i učinku projekta uzimajući u obzir pokazatelje uspješnosti integriranih projekata u okviru programa LIFE (vidi dodatne upute u nastavku pod naslovom „Obvezna aktivnost”).

Stoga bi se projektnim prijedlogom trebali utvrditi posebni pokazatelji s pomoću kojih će se mjeriti učinci projekta (ili predviđati učinci aktivnosti). Ti bi pokazatelji trebali biti u skladu s planom koji se provodi i njegovim ciljevima, problemima koji se IP-om rješavaju te vrstom

49


planiranih aktivnosti. Trebalo bi se ocijeniti početno stanje (osnova) od kojeg projekt počinje te bi se redovito trebao ocjenjivati napredak u odnosu na njega.

Praćenjem učinka projekta na provedbu ciljanog plana, određene probleme očuvanja, bioraznolikosti ili okolišne/klimatske probleme koji se rješavaju te sposobnosti koje se izgrađuju osoblju za upravljanje projektom trebalo bi se omogućiti da potvrdi prikladnost razvijenih sredstava za rješavanje posebnih problema i prijetnji ili razmotri ta sredstva i razvije nova. Na kraju projekta korisnici bi trebali moći brojčano izraziti ostvareni napredak, pa tako i u smislu učinka na provedbu ciljanog plana.

Praćenje učinaka i utjecaja IP-a trebalo bi se provoditi tijekom cijelog projekta, a njegovi bi se rezultati trebali redovito ocjenjivati. U tom pogledu svaki projektni prijedlog mora sadržavati odgovarajući broj aktivnosti praćenja kako bi mjerio učinak projekta. Prema tome svi projekti moraju uključivati aktivnosti praćenja. Te se aktivnosti razlikuju od praćenja napretka projekta (vidi aktivnosti F).

Praćenje doprinosa projekta provedbi ciljanog plana ili strategije

Aktivnosti IP-a te posebno konkretne provedbene aktivnosti (aktivnosti C) moraju dovesti do mjerljivog povećanja stope provedbe ciljanog plana ili strategije.

Posebna bi pozornost isto tako trebala biti obuhvaćena te bi se trebala posvetiti podaktivnostima namijenjenima sljedećem:

praćenju učinaka projekta u pogledu jačanja kapaciteta radi učinkovite, dobro koordinirane provedbe plana ili strategije, i

izravnom ili neizravnom učinku na mobilizaciju i koordinaciju komplementarnih sredstava koja se koriste za provedbu ciljanog plana, uključujući razdoblje nakon programa LIFE.

Praćenje učinka projekta na okoliš / klimatske ciljeve

IP-ovi moraju imati opipljiv i mjerljiv učinak na okolišne/klimatske ciljeve. Potrebno je uspostaviti konkretne pokazatelje radi ocjenjivanja učinka projekta, tijekom njegove provedbe i u završnoj fazi, te ocjene u odnosu na osnovu. Potrebno je uspostaviti zasebne aktivnosti praćenja učinka na okoliš/klimu koje obuhvaćaju i aspekte projekta u pogledu ostvarivanja višestrukih ciljeva.

Pokazatelji bi trebali biti u skladu s ciljanim planom ili strategijom koja se provodi i njezinim okolišnim/klimatskim ciljevima, problemima očuvanja, bioraznolikosti ili okolišnim/klimatskim problemima koji se IP-om rješavaju te vrstom planiranih aktivnosti.

Praćenje socioekonomskog učinka projekta

Osim toga, svaki projektni prijedlog mora, prema potrebi, uključivati zasebne aktivnosti usmjerene na ocjenu socioekonomskog učinka aktivnosti projekta na lokalno gospodarstvo i stanovništvo te ocjenu učinka IP-a na funkcije ekosustava. To može biti u obliku studije ili studija kojima se tijekom trajanja projekta objedinjuju podatci i rezultati koji će se isporučiti sa završnim izvješćem. Cilj bi projekata trebao biti podizanje svijesti društva te prihvaćanje koristi od zaštite okoliša i prilagodbe na klimatske promjene i ograničavanja klimatskih promjena. Primjeri pozitivnih učinaka projekta su: izravan ili neizravan rast zaposlenosti, poboljšanje drugih aktivnosti (npr. ekoturizma) s ciljem razvoja dodatnih izvora prihoda, neutralizacija društvene i ekonomske izolacije, podizanje profila područja/regije, što dovodi do povećanja održivosti lokalne zajednice (posebno u ruralnim područjima).

Nadalje, IP-ovi s pilot/demonstracijskim elementima moraju uključivati jasan skup

50


aktivnosti za ocjenu glavnih rezultata i ishoda projekta, uključujući troškovno učinkovitu mogućnost primjene u drugim područjima ili prenosivosti aktivnosti i rezultata te mjera poduzetih kako bi se osigurala stvarna primjena ili prijenos uspješnih pilot/demonstracijskih aktivnosti. Za projektne prijedloge koji ne zadovoljavaju u pogledu tih aspekata neće se smatrati da imaju pilot/demonstracijsku vrijednost.

Kad je riječ o IP-ovima u području prirode jasno bi trebalo ocijeniti izravnu povezanost mjera projekta i ključnih usluga ekosustava koje se pružaju, poput sekvestracije ugljika, pročišćavanja vode, oprašivanja itd. Potrebno je u što većoj mjeri u ekonomskom pogledu (u pogledu novca ili ako to nije moguće, potrebno je napraviti kvalitativnu procjenu) ocijeniti učinak aktivnosti projekta usmjerenih na obnovu multifunkcionalnih ekosustava kao što su rijeke, poplavna područja, šume, tresetišta ili cretovi. Sve bi to trebalo u što većoj mjeri biti usklađeno s metodologijom kartiranja i procjene ekosustava i njihovih usluga (eng. Mapping and Assessing Ecosystems and their Services – MAES) dogovorenom na europskoj razini u okviru aktivnosti 5. Strategije za bioraznolikost.


Obvezna aktivnost: Posebna aktivnost za praćenje i mjerenje učinka projekta (kojom će se podaci unositi u mrežnu dinamičku bazu podataka pokazatelja), trebala bi biti dio projektnog prijedloga zajedno s utvrđenim proračunom. Za svaki projekt potrebno je sastaviti izvješće o ishodima i učinku projekta uzimajući u obzir ključne pokazatelje na razini projekta u okviru programa LIFE. Ti će pokazatelji doprinijeti ocjenjivanju učinka projekta u okviru programa LIFE. Svaki projektni prijedlog mora uključivati aktivnost objedinjavanja informacija potrebnih za redovno izvješćivanje o pokazateljima projekta i unošenje podataka povezanih s tim pokazateljima u dinamičku bazu podataka (bazu podataka ključnih pokazatelja projekta (KPI-ja)). Podaci se moraju unijeti najkasnije tijekom prve faze projekta i na kraju projekta (uključite jasan brojčani izraz u apsolutnom i razmjernom smislu) te tri ili pet godina po završetku projekta (odaberite vremenski okvir najprikladniji za vaš projekt).

Dinamička baza podataka pokazatelja dostupna je uspješnim podnositeljima zahtjeva. Za više informacija moguće je pristupiti pretpregledu baze podataka na sljedećoj web-stranici:

http://ec.europa.eu/environment/life/project/Projects/files/kpi/kpi_demo.htm

Ako web-stanica ne radi (to se može dogoditi ako podnositelj zahtjeva nema dodatak Flash instaliran u pregledniku), može se preuzeti film u formatu .mp4 sa sljedeće poveznice:

http://ec.europa.eu/environment/life/project/Projects/files/kpi/kpi_demo.mp4

Podnositelji zahtjeva u fazi podnošenja zahtjeva moraju popuniti danu tablicu u Excelu (LIFE Key Project Level Indicators Call 2018.xlsx). Dinamičku bazu podataka na mreži trenutačno nije moguće dovršiti te se prikazuje samo kako bi se podnositeljima zahtjeva pokazala vrsta informacija koja će se od njih tražiti da se navede ako i nakon što potpišu ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava.

2.4.4. Aktivnosti komunikacije i širenja (obvezne – aktivnosti E)

Očekuje se da će IP-ovi u okviru programa LIFE biti usmjereni na konačnu potpunu provedbu ciljanog plana, posebno jačanjem kapaciteta i olakšavanjem mobilizacije drugih sredstava. IP-ovi pružaju primjere dobre prakse za učinkovitu i dobro koordiniranu provedbu politika Unije iz područja okoliša/klime u državama članicama i regijama.

IP-ovi uključuju aktivnosti za osiguravanje mogućnosti primjene u drugim područjima i prenosivosti projekta tijekom njegove provedbe i nakon nje. Uspješna mogućnost primjene u drugim područjima i prenosivosti zahtijevaju zadaće umnožavanja učinaka rješenja projekta i mobilizaciju šireg prihvaćanja, koja će postići kritičnu masu za vrijeme projekta i/ili



http://ec.europa.eu/environment/life/project/Projects/files/kpi/kpi_demo.htm

http://ec.europa.eu/environment/life/project/Projects/files/kpi/kpi_demo.mp4

51


kratkoročno ili srednjoročno po završetku provedbe IP-a.

Stoga IP-ovi moraju uključivati znatan skup aktivnosti za širenje rezultata projekta kako bi se stečeno znanje, npr. s pomoću demonstracijskih elemenata, aktivno dijelilo s onim ciljanim dionicima koji bi ga najbolje mogli iskoristiti i primijeniti saznanja iz projekta. Ključni je element aktivno umrežavanje s drugim dionicima koji bi mogli primjenjivati rezultate, uključujući na razini EU-a, te širenje informacija prema njima. Projektne prijedloge koji ne zadovoljavaju u pogledu tih aspekata neće se gledati blagonaklono.

Određene su aktivnosti komunikacije obvezne za IP-ove (web-mjesto projekta, oglasne ploče, uporaba logotipa programa LIFE/mreže Natura 2000 itd.) i stoga bi u projektnom prijedlogu trebale biti predviđene izričito kao zasebne aktivnosti. K tome, svaki projektni prijedlog mora uključivati aktivnost naziva „Umrežavanje s drugim projektima u okviru programa LIFE i/ili izvan njega”. To mora uključivati posjete, sastanke, razmjenu informacija i/ili druge slične aktivnosti umrežavanja s odgovarajućim brojem drugih primjerenih projekata u okviru programa LIFE (tekućih ili završenih). To može uključivati i slične razmjene s drugim projektima izvan programa LIFE i/ili sudjelovanje u platformama za informacije povezanim s ciljevima projekta (uključujući na međunarodnoj razini kada je to opravdano).

Aktivnosti komunikacije i širenja uključivat će, ovisno o prirodi projekta, sljedeće vrste aktivnosti:

aktivnosti informiranja i podizanja svijesti opće javnosti i dionika u pogledu projekta. Te bi aktivnosti općenito trebale započeti rano u projektu te bi trebale biti usmjerene na olakšavanje provedbe projekta,

aktivnosti podizanja svijesti javnosti i širenja usmjerene na oglašavanje projekta i njegovih rezultata u općoj javnosti te među drugim dionicima koji bi mogli imati koristi od iskustva projekta,

više tehničke aktivnosti širenja usmjerene na prenošenje rezultata i stečenog znanja iz pilot/demonstracijskih aktivnosti onim dionicima koji bi mogli imati koristi od iskustva projekta te sami provoditi aktivnosti predstavljene projektom. Te bi aktivnosti općenito trebale započeti samo kad se ocijeni metoda/tehnika koja se testira. Trebale bi trajati dovoljno dugo da bi se rezultati i stečena saznanja temeljito proširili prije završetka projekta.

Za IP-ove u području prirode obvezne su aktivnosti podizanja svijesti o mreži Natura 2000. Uključuje li projektni prijedlog razvoj općih smjernica za uspostavu planova za upravljanje, na primjer, područjima/stanišnim tipovima/vrstama/riječnim slivovima/otpadom u okviru mreže Natura 2000 ili smjernice za praktično upravljanje njima, mora dokazati potrebu za takvim smjernicama i to da drugdje ne postoje takve smjernice, a mora utvrditi i ciljanu „publiku” te kako će joj se raspodijeliti te smjernice.

Uključuje li projektni prijedlog izgradnju infrastrukture malih razmjera za posjetitelje, to u proračunu projektnog prijedloga ne smije premašivati 10 % proračunskih sredstava dodijeljenih konkretnim aktivnostima/aktivnostima provedbe (C) te mora biti dobro opravdano i troškovno učinkovito ili će se ukloniti iz projektnog prijedloga u fazi revizije.

Raspon je mogućih aktivnosti komunikacije koje služe širenju rezultata pilot/demonstracijskih aktivnosti velik (rad medija, organizacija događanja za lokalnu/regionalnu zajednicu, poučavanje dionika ili poučavanje u školama, seminari, radionice, brošure, letci, bilteni, DVD-i, tehničke publikacije…), a predložene bi aktivnosti trebale činiti usklađen paket. Za svaku aktivnost komunikacije i širenja moraju se jasno utvrditi i opravdati ciljana skupina te bi se trebalo očekivati da će aktivnost imati znatan učinak, što će se ocjenjivati u okviru odgovarajućih aktivnosti

52


projekta. Da bi bile učinkovite, te bi aktivnosti općenito trebale započeti rano u projektu.

Organizacija velikih i skupih znanstvenih skupova ili financiranje infrastruktura velikih razmjera za posjetitelje (ili nešto drugo) nije prihvatljivo.

Web-mjesto programa LIFE http://ec.europa.eu/environment/life/toolkit/comtools/index.htm sadržava i detaljne savjete o aktivnostima komunikacije i širenja, posebno u pogledu prioritetnog područja prirode programa LIFE: Komuniciranje s dionicima i općom javnošću – primjeri najbolje prakse iz mreže Natura 2000 i smjernice o tome kako oblikovati web-mjesto za program LIFE.

http://ec.europa.eu/environment/life/toolkit/comtools/index.htm

http://ec.europa.eu/environment/life/publications/lifepublications/lifefocus/documents/natcommunicat_lr.pdf






http://ec.europa.eu/environment/life/toolkit/comtools/resources/documents/website.pdf

http://ec.europa.eu/environment/life/toolkit/comtools/resources/documents/website.pdf

53


2.4.5. Upravljanje projektom i praćenje napretka projekta (obvezno – aktivnosti F)

Operativna i upravljačka struktura projekta moraju biti dobro organizirane i pod kontrolom korisnika koordinatora. Odgovarajuća sredstva (oprema, osoblje itd.) omogućuju visoku kvalitetu provedbe projekta.

Prema tome svaki projektni prijedlog mora sadržavati odgovarajući broj aktivnosti upravljanja projektom i praćenja napretka projekta. To obično uključuje barem sve sljedeće aktivnosti i povezane troškove:

Aktivnosti upravljanja projektom koje korisnici poduzimaju radi upravljanja projektom (upravni, tehnički i financijski aspekti) te za ispunjavanje obveza izvješćivanja u okviru programa LIFE. Tehničko upravljanje projektom može se djelomično podugovoriti, pod uvjetom da korisnik koordinator zadrži potpuno svakodnevnu kontrolu nad projektom. U projektnom bi se prijedlogu trebalo jasno opisati kako će se takva kontrola jamčiti. Struktura osoblja za upravljanje projektom mora biti jasno prikazana (uključujući organigram i podatke o odgovornostima svake uključene osobe i organizacije). Toplo se preporučuje da osoblje za upravljanje projektom ima prethodno iskustvo u upravljaju projektima. Toplo se preporučuje da voditelj projekta bude zaposlen na puno radno vrijeme. Ako koordinator ili voditelj projekta osim toga izravno doprinosi provedbi određenih aktivnosti, prikladan dio troškova njegove/njezine plaće trebao bi se pripisati procijenjenim troškovima tih aktivnosti.

Zbog provedbe IP-a u nekoliko faza voditelji projekta osim uobičajenog tehničkog i financijskog izvješćivanja trebali bi provoditi i pripremu detaljnih planova za sljedeće faze projekta (vidi 1.10.10.). Sastavljeni plan za svaku fazu bit će uobičajen isporučivi proizvod koji je dio planiranog izvješćivanja. Stoga ga nije potrebno navesti kao zasebnu aktivnost, no korisnici to mogu odlučiti učiniti ako tu aktivnost žele naglasiti kao zasebnu.

Očekuje se uspostavljanje koordinacijske/radne skupine, ili sličnog, odgovarajućim komplementarnim sredstvima kako bi se poboljšala dugoročna mobilizacija tih sredstava za provedbu predmetnog plana (npr. OPD-a).

Osposobljavanje, radionice i sastanci za osoblje korisnikâ projekta kada je to potrebno za ostvarivanje ciljeva projekta.

54


3. OBRASCI ZAHTJEVA

3.1. Opće napomene

Postoje dva skupa obrazaca zahtjeva za integrirane projekte u okviru programa LIFE:

obrasci opisa projekta (CN) za prvu fazu u datoteci programa Word, i

obrasci potpunog projektnog prijedloga za drugu fazu:

tehnički obrasci A, B, C u datoteci programa Word, i

financijski obrasci F u datoteci programa Excel.

Pri ispunjavanju obrazaca opisa projekta i tehničkih obrazaca A – C potpunog projektnog prijedloga poštujte uobičajeni format A4. Karte kojima se prikazuje mjesto predloženih aktivnosti trebale bi biti dostavljene u prilogu. U mjeri u kojoj je to moguće karte bi isto tako trebale biti u formatu A4, no prema potrebi se mogu dostaviti i u formatu A3. Nijedan drugi format osim formata A4 i A3 nije dopušten.

Iako općenito, uz iznimke navedene u poglavljima u nastavku, nema službenog ograničenja broja znakova u različitim poljima obrazaca, budite razboriti i uključite tekst i podatke koji su prijeko potrebni za svrhe projektnog prijedloga. Brojevi znakova navedeni u određenim obrascima ili poljima služe samo kao naznaka obično očekivane dužine teksta, no podnositelji zahtjeva ne moraju ih se strogo pridržavati.

Unaprijed utvrđeni tekst u različitim obrascima s posebnim naglaskom na izjave u načelu se ne smije izmijeniti kako se ne bi smatrale nepotpunima i nevažećima. Iznimke tog općeg pravila navode se u nastavku.

Kad je potrebno nekoliko primjeraka jednog obrasca, koristite se sljedećim referentnim brojem na svakoj stranici: 2018-XY/1; 2018-XY/2 itd.

Podatci na različitim tehničkim i financijskim obrascima suštinski su povezani i stoga osigurajte usklađenost podataka na odgovarajućim obrascima cijelog zahtjeva.

Sve datume upisujte u obliku DD/MM/GGGG.

55


3.2. PRVA FAZA: Opis projekta – Obrasci CN

Općenito je u obrasce CN potrebno unositi samo jezgrovite i sažete informacije s preciznim upućivanjima na podatke u povezanom planu ili strategiji koja se dostavlja s opisom projekta (na svojem izvornom jeziku).

Ako nemate posebnih informacija za unos u određene dijelove obrazaca, navedite „nije primjenjivo” ili „nema” ili „nema odgovarajućih informacija” ili slično. U obrascima nemojte ostavljati prazne odjeljke.

Obrazac CNa – Opće informacije o projektu

Naziv projekta (najviše 120 znakova): Trebao bi uključiti ključne elemente i cilj projekta, poput naziva ciljanog okolišnog/klimatskog pitanja i zemljopisnog područja. Potrebno je napomenuti da javni naručitelj može zatražiti da promijenite naziv kako bi bio jasniji. Naziv mora biti na engleskom.

Pokrata projekta (najviše 25 znakova): Pokrata mora sadržavati oznaku „LIFE-IP”, npr. „LIFE-IP RBMP-TAMDESI” ili „LIFE-IP PAF-BURGLANDIA”. Svi obrasci CN trebaju biti označeni tom pokratom.

Zemljopisni položaj projekta: Prema potrebi navedite državu(e) članicu(e), regiju(e) i/ili

gradove gdje će se projekt provoditi. Ako će se aktivnosti projekta provoditi izvan EU-a, tu je potrebno navesti zemlju.

Očekivani datum početka: Upišite datum u obliku DD/MM/GGGG. Najraniji je mogući datum početka (okvirno) 1. studenoga 2019.; konačan će datum biti određen u pozivu na podnošenje potpunog projektnog prijedloga. Potrebno je napomenuti da troškovi sudjelovanja u početnom sastanku za sve nove projekte možda neće biti prihvatljivi ako odaberete kasniji datum.

Očekivani datum završetka: Upišite datum u obliku DD/MM/GGGG.

Područje politika projekta: Područje politika utvrđuje se planom koji želite provesti

neovisno o činjenici da druga područja politika mogu imati koristi od aktivnosti projekta.

Ciljani plan/strategija: Navedite točan naziv plana ili strategije koji se provodi IP-om:

potpuni se primjerak treba dostaviti s opisom projekta.

Naziv korisnika: Navedite puni naziv korisnika koordinatora i svih pridruženih korisnika utvrđenih u ovoj fazi.

Proračun projekta i sredstva zatražena od EU-a: Navedite ukupan trošak aktivnosti predviđenih samim integriranim projektom u okviru programa LIFE te ukupan trošak prihvatljiv za sufinanciranje programom LIFE. Navedite zatraženi iznos i postotak doprinosa programa LIFE razmjerno prihvatljivom trošku.

Potrebno je napomenuti da se sažete informacije o financiranju iz izvora osim programa LIFE koje je potrebno za komplementarne aktivnosti koje služe provedbi ciljanog plana trebaju dostaviti u financijskom planu (vidi obrazac CNf).

Obrazac CNb – Korisnik koordinator

Skraćeni naziv (najviše 10 znakova): Korisnik će se na svim tehničkim obrascima, financijskim obrascima i izvješćima označavati svojim skraćenim nazivom.

Pravni naziv (najviše 200 znakova): Navedite puni naziv pod kojim je korisnik službeno

registriran.

56


Pravni status: Odaberite jednu od sljedeće tri mogućnosti: javno tijelo, privatno komercijalno ili privatno nekomercijalno (uključujući NVO-e). Označite odgovarajuću kućicu. Dodatne smjernice o tome kako razlikovati privatne od javnih subjekata može se pronaći u odjeljku 1.6. ovog dokumenta.

Broj obveznika PDV-a (PDV broj): Ako je primjenjivo, navedite PDV broj subjekta.

Broj pravne registracije: Ako je primjenjivo, navedite broj nacionalne pravne registracije ili

šifru subjekta iz odgovarajućeg trgovačkog registra (npr. registra gospodarske komore), poslovnog registra ili slično.

Datum registracije: Upišite datum u obliku DD/MM/GGGG.

Pravna adresa: Unesite naziv i broj ulice, broj poštanskog pretinca, grad, poštanski broj.

Država članica: Upotrijebite odgovarajuću šifru države članice kako je navedena na sljedećoj adresi:

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/nuts_nomenclature/introduction

Podatci o osobi za kontakt: Upišite prezime, ime.

Funkcija: Navedite funkciju osobe zadužene za koordinaciju projektnog prijedloga. Primjer:

glavni direktor, voditelj projekta itd.

Telefon/telefaks: Navedite podatke osobe za kontakt.

Adresa e-pošte: VAŽNO: Tu adresu e-pošte javni će naručitelj rabiti kao jedinu kontakt točku za sve obavijesti podnositelju zahtjeva te korespondenciju s njim tijekom postupka ocjenjivanja.

Naziv odjela/službe: Naziv odjela i/ili službe subjekta koja koordinira projektni prijedlog i u kojoj osoba za kontakt radi. Podatci o adresi navedeni u sljedećim poljima moraju se odnositi na odjel/službu, a ne pravnu adresu subjekta. Unesite: naziv i broj ulice, broj poštanskog pretinca, grad, poštanski broj, zemlju.

Web-mjesto: Navedite službeno web-mjesto korisnika.

Kratak opis aktivnosti korisnika koordinatora (najviše 2 000 znakova): Opišite subjekt, njegov pravni status, njegove aktivnosti i sposobnosti u području predloženih aktivnosti. Navedite je li korisnik koordinator nadležno tijelo odgovorno za provedbu ciljanog plana/strategije. Navedeni opis trebao bi javnom naručitelju omogućiti da ocijeni tehničku pouzdanost korisnika koordinatora, tj. posjeduje li on potrebno iskustvo i stručna znanja za uspješnu provedbu predloženog projekta.

Obrazac CNc – Izjava korisnika koordinatora

Popunite sljedeća polja:

Naziv korisnika.

„At….on….”: („U….dana….”:) Navedite mjesto i datum potpisa.

„Signature” („Potpis”): Taj se obrazac mora potpisati.

„Name(s) and status of signatory”: („Ime(na) i status potpisnika”:) Ime i status osobe koja potpisuje obrazac mora se jasno navesti.

Važno: Prije ispunjavanja tog obrasca provjerite da korisnik nije obuhvaćen nijednom od situacija navedenih u čl. 106. stavku 1. i članku 107. Financijske uredbe br. 966/2012 od


57


25. listopada 2012. (SL L 298 od 26.10.2012.), poveznica:

http://eur- lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2012:298:0001:0096:EN:PDF

Obrazac CNd – Sažeti opis projekta (MORA se ispuniti na engleskom)

Taj je obrazac suština opisa projekta jer će opisi iz njega biti osnova na kojoj će se temeljiti odluka o tome odgovara li opis odredbama o IP-ovima te je li prikladan za daljnju razradu u potpuni projektni prijedlog. Mora se popuniti na engleskom.

Opis je strukturiran, jezgrovit i jasan te ukupno ne obuhvaća više od deset stranica. U skladu s time podnositelji zahtjeva izbjegavaju detaljan opis; umjesto toga moraju precizno uputiti (najmanje brojem stranice i poglavlja) na plan/strategiju koja će se provoditi.

Osim opisa samog IP-a obrazac bi trebao uključivati i dovoljno informacija o predviđenim komplementarnim aktivnostima koje se namjeravaju financirati drugim sredstvima te provoditi u okviru plana uz IP. Informacije o samom IP-u i one o komplementarnim aktivnostima potrebno je jasno odvojiti, kako je navedeno na obrascu.

Broj komplementarnih aktivnosti/mjera i njihov opis trebao bi se zadržati na razumnoj razini koja bi bila dovoljna da se njome pokažu planovi podnositelja zahtjeva u pogledu provedbe cjelokupnog plana bez navođenja iscrpnih pojedinosti. U tom bi se pogledu prednost trebala dati onima koje bi mogle biti preduvjet za provedbu samog IP-a te onima koje se nadovezuju na IP ili su s njim izravno povezane (npr. uporabom ondje predstavljenih metoda ili usporednom provedbom aktivnosti sličnih IP-u u drugim područjima obuhvaćenima planom).

Kad je to moguće, potrebno je razlikovati ciljeve i aktivnosti predviđene za prvu fazu projekta od onih za sljedeće faze.

Obrazac bi trebao uključivati sljedeće:

opći kontekst/pozadina/zemljopisno područje:

Opišite okolišna/klimatska pitanja na koje je projekt izravno usmjeren u okviru odgovarajućeg plana ili strategije. Opišite postojeće nedostatke koji sprječavaju učinkovitu provedbu plana. Navedite zemljopisno područje aktivnosti IP-a u okviru programa LIFE. Podnositelj zahtjeva ovdje mora objasniti zašto smatra da je projektni prijedlog obuhvaćen definicijom IP-a.

Navedite slične kratke informacije o komplementarnim aktivnostima predviđenima tijekom razdoblja provedbe IP-a.

ciljevi projekta:

Ukratko opišite glavne ciljeve samog IP-a počevši od najvažnijeg prema manje važnima. Ti ciljevi moraju biti realistični (ostvarivi unutar vremenskog okvira projekta s predloženim proračunom i sredstvima) i jasni (bez dvoznačnosti). Trebali bi biti izravno povezani s prethodno navedenim nedostatcima i okolišnim/klimatskim pitanjima na koja je projekt usmjeren te bi se njima izravno trebali rješavati problemi i prijetnje utvrđeni u osnovnom planu.

Navedite slične kratke informacije o komplementarnim aktivnostima.

uključene aktivnosti i sredstva:

Opišite aktivnosti i sredstva u okviru integriranog projekta. Potrebno je napomenuti da bi naglasak trebao biti samo na glavnim aktivnostima kojima se opisuju ciljevi projekta. Aktivnosti će se u potpunosti opisati kasnije, u potpunom projektnom prijedlogu. Jasno



58


objasnite koja će se sredstva koristiti tijekom projekta u svrhu postizanja prethodno navedenih ciljeva (ne bi se trebala navoditi financijska sredstva). Osigurajte da postoji jasna povezanost predloženih aktivnosti i sredstava i osnovnog plana/strategije te ciljeva projekta. Uključite posebna upućivanja na odjeljke plana/strategije.

Isto tako zasebno sažeto opišite komplementarne aktivnosti/sredstva koja se financiraju iz izvora osim programa LIFE.

očekivani rezultati (izraženi brojčano u najvećoj mogućoj mjeri):

Navedite glavne rezultate koji se očekuju na kraju projekta. Oni moraju biti izravno povezani s okolišnim/klimatskim pitanjima na koja je projekt usmjeren te ciljevima projekta. Općenito bi trebali biti povezani i s ciljevima ciljanog plana te odražavati stupanj provedbe plana. Očekivani rezultati moraju biti konkretni, realistični i izraženi brojčano u najvećoj mogućoj mjeri.

Zasebno navedite očekivane rezultate komplementarnih aktivnosti.

očekivani doprinos projekta provedbi ciljanog plana/strategije:

Osim očekivanih posebnih rezultata navedite razinu ili stupanj provedbe ciljanog plana/strategije koja se namjerava ostvariti izravno IP-om ili do završetka IP-a.

Zasebno navedite očekivani doprinos komplementarnih aktivnosti.

glavni dionici uključeni u projekt:

Navedite naziv i ulogu svakog glavnog dionika (nije potrebno ponavljati pridružene korisnike već navedene u obrascu CNa) te ukratko opravdajte svoju namjeru da ih izravno ili neizravno uključite u integrirani projekt u okviru programa LIFE.

dugoročna održivost (uključujući jačanje kapaciteta):

Navedite kako će se osigurati održivost rezultata i učinaka projekta. Ukratko opišite i kako će se tijekom provedbe projekta i nakon nje osigurati ispunjenje zahtjeva u pogledu jačanja kapaciteta, uključujući poboljšanu koordinaciju mobilizacije uporabe različitih fondova.

očekivana glavna ograničenja i rizici:

Važno je da podnositelji zahtjeva prepoznaju sva moguća unutarnja ili vanjska ograničenja i rizike koji bi mogli imati znatne negativne učinke na uspješnu provedbu projekta. Trebalo bi razmotriti moguća ograničenja i rizike s obzirom na socioekonomske uvjete ili administrativne aspekte (npr. potreba za pribavljanjem dozvole). U svrhu opisa projekta ovdje je dovoljno sažeti samo one aspekte koji bi vjerojatno sprječavali provedbu cijelog projekta te navesti kako ih namjeravate prevladati.

Razlikujte sam IP u okviru programa LIFE te predviđene glavne komplementarne aktivnosti.

projekt povezan s klimom (ne primjenjuje se na IP-ove u području klimatskih aktivnosti u okviru programa LIFE): Podnositelji zahtjeva moraju navesti je li njihov projekt znatno povezan s klimom označivanjem odgovarajuće kućice. Projekt koji je znatno povezan s klimom utvrđuje se kao projekt čije se glavne aktivnosti odnose na inicijative i mjere kojima se može smanjiti ranjivost prirodnih i ljudskih sustava na stvarne ili očekivane učinke klimatskih promjena. Ako je tako, ukratko to opišite.

59


projekt u području bioraznolikosti (ne primjenjuje se na IP-ove u području prirode u okviru programa LIFE): Podnositelji zahtjeva moraju navesti je li njihov projekt znatno povezan s bioraznolikošću označivanjem odgovarajuće kućice. Projekt znatno povezan s bioraznolikošću utvrđuje se kao projekt čije se glavne aktivnosti odnose na inicijative i mjere kojima se može doprinijeti ciljevima Strategije EU-a za bioraznolikost do 2020. Ako je tako, ukratko to opišite.

Obrazac CNe – Karta općeg(ih) položaja područja projekta u zemlji/regiji:

Jasno navedite područje koje je obuhvaćeno ciljanim planom/strategijom te područje(a) obuhvaćeno(a) IP-om. Ako je to moguće, označite područje komplementarnih aktivnosti (izvan IP-a). Karta je u toj fazi samo okvirna radi lakšeg razumijevanja opisa. (Uključite i mjerilo karte te jasno objašnjenje označenih područja.) Možete uključiti i upućivanje na plan/strategiju.

U tu se svrhu dostavlja i vizualni plan riječnog sliva/podsliva (ili drugi jednakovrijedni planovi) navodeći gdje će se i kako prednost davati intervencijama. Može se dostaviti više od jedne karte. Format je karti A4 ili A3. Obrazac CNf – Financijski plan:

U skladu s opisima i logikom obrasca CNd u financijskom se planu u obliku tablice sažeto opisuju glavni izvori financiranja koji se planiraju mobilizirati za financiranje aktivnosti ili mjera koje se namjeravaju provesti za potrebe ciljanog plana ili strategije, najmanje za vrijeme trajanja integriranog projekta.

U skladu s tim u tablici se moraju navesti sredstva za koja se očekuje da će se njima sufinancirati aktivnosti samog IP-a u okviru programa LIFE te sredstva kojima će se financirati komplementarne aktivnosti/mjere koje se provode uz IP.

Oblik tablice ne može se mijenjati, uz iznimku dodavanja potrebnog broja redaka za različite izvore financiranja.

U tablici se mogu navesti veće pojedinačne aktivnosti (npr. izgradnja XX) ili skupine/vrste aktivnosti (npr. potpora aktivnostima ispaše koje poljoprivrednici provode u…, kupovina zemljišta od X ha itd.) ovisno o tome što je najprikladnije za razumno predstavljanje namjera podnositelja zahtjeva.

Kad je riječ o samom projektu u okviru programa LIFE, potrebno je upisati samo iznos financiranja (u EUR).

Za komplementarne je aktivnosti potrebno dostaviti sljedeće podatke:

Izvori financiranja: Navedite naziv izvora financiranja/fonda (npr. EPFRR) navodeći, ako je moguće, naziv mjere, operativnog programa ili jednakovrijednog programa predmetnih fondova. Izvori/fondovi razvrstavaju se u skupine prema svojoj vrsti (izvori/fondovi EU-a, javni, privatni ili međunarodni izvori/fondovi). Navedite međuzbrojeve po izvoru financiranja i po vrsti financiranja.

Potrebno je napomenuti da su fondovi posebno navedeni u obrascu samo primjeri. Ako ti fondovi nisu primjereni, obrišite ih. Ako će doprinos dati drugi fondovi, prema potrebi odgovarajućoj skupini dodajte retke (npr. Obzor 2020. trebao bi se navesti pod fondovima EU-a itd.).

Aktivnosti/mjere koje će se financirati: Pod svakim izvorom financiranja/fondom navedite

60


aktivnosti/mjere koje će se financirati (u tu se svrhu savjetuje upućivati na opise u obrascu CNd i/ili planu/strategiji). U pogledu tog popisa navedite i odgovarajući iznos financiranja (u EUR) te navedite bi li se radilo o doprinosu izravnom sufinanciranju samog projekta u okviru programa LIFE (da) ili komplementarnim aktivnostima/mjerama (ne). NAPOMENA: Kao izravan izvor sufinanciranja proračuna IP-a u okviru programa LIFE ne smije se koristiti ni jedan drugi fond EU-a osim programa LIFE.

Status/datum financiranja: dodijeljeno/u fazi podnošenja zahtjeva/još nije zatraženo Za svaki izvor financiranja/fond navedite status dodjele. Odaberite jednu od sljedećih mogućnosti ako je program financiranja već konačan:

- dodijeljeno financiranje (navedite datum dodijele u obliku dd/mm/gggg), ili

- u fazi podnošenja zahtjeva (navedite datum podnošenja zahtjeva), ili

- financiranje još nije zatraženo (navedite rok podnošenja zahtjeva ako je poznat).

U polju za napomene možete navesti ako se program (npr. ruralnog razvoja ili operativni program) još treba službeno donijeti.

Tijelo/subjekt koje/koji upravlja sredstvima: Za svaki izvor financiranja/fond navedite puni

naziv tijela koje upravlja sredstvima (dodjeljuje ih).

Napomena: Napomenite sve što smatrate korisnim za bolje objašnjenje, na primjer, statusa,

razmjera i vjerojatnosti financiranja navedenog u obrascu.

61


3.3. DRUGA FAZA: Potpuni projektni prijedlog – Tehnički obrasci zahtjeva

VAŽNO: Ti se obrasci zahtijevaju od podnositelja zahtjeva čiji je opis projekta ocijenjen pozitivno te koji su potom pozvani na podnošenje potpunog projektnog prijedloga u drugoj fazi postupka podnošenja zahtjeva za IP.

Tehnički obrasci zahtjeva potpunog projektnog prijedloga za IP u okviru programa LIFE sastoje se od tri dijela (A, B i C).

Javni naručitelj toplo preporučuje da podnositelji zahtjeva projektni prijedlog popune na engleskom.

Naziv projektnog prijedloga i obrazac B1 („Sažeti opis projekta”) uvijek se moraju podnijeti na engleskom.

Obrasci bi općenito trebali uključivati samo jezgrovite opise s preciznim upućivanjima (npr. broj poglavlja, stranice) na podatke u povezanom planu ili strategiji koja je podnesena s opisom projekta ili potpunim projektnim prijedlogom (u slučaju donošenja ažurirane inačice od podnošenja opisa projekta).

Ako nemate posebnih informacija za unos u određene dijelove obrazaca, navedite „nije primjenjivo” ili „nema” ili „nema odgovarajućih informacija” ili slično. U obrascima nemojte ostavljati prazne dijelove.

Sve datume upisujte u obliku DD/MM/GGGG.

3.3.1. Administrativne informacije (obrasci A)

Obrazac A1 – Opće informacije o projektu

Naziv projekta (najviše 120 znakova): Trebao bi uključiti ključne elemente i cilj projekta, poput naziva ciljanog okolišnog/klimatskog pitanja i zemljopisnog područja. Potrebno je napomenuti da javni naručitelj može zatražiti da promijenite naziv kako bi bio jasniji. Naziv projekta uvijek mora biti na engleskom, čak i ako se sam projektni prijedlog podnosi na drugom jeziku.

Pokrata projekta (najviše 25 znakova): Pokrata mora sadržavati oznaku „LIFE-IP”, npr. „LIFE-IP RBMP-TAMDESI” ili „LIFE-IP PAF-BURGLANDIA”.

Zemljopisni položaj projekta: Navedite državu(e) članicu(e), regiju(e) i/ili grad(ove) gdje će se projekt provoditi. Ako će se aktivnosti projekta provoditi izvan EU-a, tu je potrebno navesti zemlju.

Očekivani datum početka: Upišite datum u obliku DD/MM/GGGG. Najraniji je mogući datum početka 2. listopada 2018. Potrebno je napomenuti da troškovi sudjelovanja u početnom sastanku za sve nove projekte možda neće biti prihvatljivi ako odaberete kasniji datum.

Očekivani datum završetka: Upišite datum u obliku DD/MM/GGGG.

Područje politika projekta: Područje politika utvrđuje se planom koji želite provesti neovisno o činjenici da druga područja politika mogu imati koristi od aktivnosti projekta. Odaberite samo jedno područje politika projekta.

Ciljani plan/strategija: Navedite točan naziv plana ili strategije koji se provodi IP-om: potpuni se primjerak treba dostaviti ako je ažuriran od podnošenja s opisom projekta. Plan mora biti jedan od strateških okolišnih/klimatskih planova ili strategija navedenih u poglavlju 1.3.1. (na stranici 6.) Smjernica za podnositelje zahtjeva. Ako je IP usmjeren na

62


provedbu postojećeg plana, a neke bi aktivnosti IP-a doprinijele razvoju novog plana, u predmetnom je odjeljku potrebno navesti oba plana.

Naziv korisnika: Navedite puni naziv korisnika koordinatora i svih pridruženih korisnika.

Proračun projekta i sredstva zatražena od EU-a: Navedite ukupan trošak aktivnosti predviđenih samim integriranim projektom u okviru programa LIFE te ukupan trošak prihvatljiv za sufinanciranje programom LIFE. Navedite zatraženi iznos i postotak doprinosa programa LIFE razmjerno prihvatljivom trošku.

Potrebno je napomenuti da se sažete informacije o financiranju iz izvora osim programa LIFE koje je potrebno za komplementarne aktivnosti koje služe provedbi ciljanog plana trebaju dostaviti u revidiranom financijskom planu (vidi obrazac F8).

Obrazac A2 – Korisnik koordinator

Skraćeni naziv (najviše 10 znakova): Korisnik će se na svim tehničkim obrascima,

financijskim obrascima i izvješćima označavati svojim skraćenim nazivom.


registriran.

Pravni status: Odaberite jednu od sljedeće tri mogućnosti: javno tijelo, privatno komercijalno ili privatno nekomercijalno (uključujući NVO-e). Označite odgovarajuću kućicu. Dodatne smjernice o tome kako razlikovati privatne od javnih subjekata može se pronaći u odjeljku 1.6. ovog dokumenta.

Broja obveznika PDV-a (PDV broj): Ako je primjenjivo, navedite PDV broj subjekta.

Povrat PDV-a: Potrebno je napomenuti to da je PDV koji se ne može odbiti prihvatljiv trošak, osim za one aktivnosti koje odgovaraju konceptu suverene ovlasti koju izvršavaju države članice.

Ako vaša organizacija nije u mogućnosti dobiti povrat plaćenog PDV-a (za javne subjekte može se odnositi samo na PDV povezan s aktivnostima koje ne odgovaraju konceptu suverene ovlasti), možete odlučiti uključiti povrat PDV-a u svoje troškove navedene u predmetnom projektnom prijedlogu. U tom slučaju označite kućicu „YES” („DA”), a u suprotnome označite kućicu „NO” („NE”).

Broj pravne registracije: Ako je primjenjivo, navedite broj nacionalne pravne registracije ili šifru subjekta iz odgovarajućeg trgovačkog registra (npr. registra gospodarske komore), poslovnog registra ili slično.


Broj PIC (nije obvezno): PIC (identifikacijska šifra sudionika) jedinstvena je devetoznamenkasta šifra koja se koristi za identifikaciju potvrđenih pravnih subjekata projekata koji se financiraju u okviru više programa EU-a. Nije obvezno navesti taj broj u trenutku podnošenja projektnog prijedloga, no podnositelji zahtjeva pozivaju se da ga izrade slijedeći upute na poveznici:

http://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/organisations/register.html25

25 Pri registraciji broja PIC podnositelje zahtjeva tražit će se da pruže neke informacije koje se koriste samo za program

Obzor 2020. te su nebitne za program LIFE. Stoga pri ispunjavanju koraka 1. o statusu organizacije te ako želite sudjelovati

samo kao korisnik projekata u okviru programa LIFE, odaberite minimalni status označivanjem kućice „Legal person”

(„pravna osoba”). Slično tome, u odjeljku metode troškova odaberite metodu neizravnih troškova „standard flat rate”

(„standardni paušal”). Ako naknadno odlučite sudjelovati u projektu koji se financira u okviru programa Obzor 2020.,

http://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/organisations/register.html

63


Broj PIC morat će se potvrditi u kasnijoj fazi za sve projektne prijedloge koji se odaberu za sufinanciranje u okviru programa LIFE. Potrebno je napomenuti da korisnici čiji je PIC već potvrđen neće više morati podnijeti svoje pravne i popratne dokumente.




Podatci o osobi za kontakt: Upišite prezime, ime.

Funkcija: Navedite funkciju osobe zadužene za koordinaciju projektnog prijedloga. Primjer:

glavni direktor, voditelj projekta itd.

Telefon: Navedite podatke osobe za kontakt.

Adresa e-pošte: VAŽNO: Tu adresu e-pošte javni će naručitelj rabiti kao jedinu kontakt točku za sve obavijesti podnositelju zahtjeva te korespondenciju s njim tijekom postupka ocjenjivanja.

Naziv odjela/službe: Naziv odjela i/ili službe subjekta koja koordinira projektni prijedlog i u kojoj osoba za kontakt radi. Podatci o adresi navedeni u sljedećim poljima moraju se odnositi na odjel/službu, a ne pravnu adresu subjekta. Unesite: naziv i broj ulice, broj poštanskog pretinca, grad, poštanski broj, zemlju.

Web-mjesto: Navedite službeno web-mjesto korisnika.

Kratak opis aktivnosti korisnika koordinatora (najviše 2 000 znakova): Opišite subjekt, njegov pravni status, njegove aktivnosti i sposobnosti u području predloženih aktivnosti. Navedite je li korisnik koordinator nadležno tijelo odgovorno za provedbu ciljanog plana/strategije. Navedeni opis trebao bi javnom naručitelju omogućiti da ocijeni tehničku pouzdanost korisnika koordinatora, tj. posjeduje li on potrebno iskustvo i stručna znanja za uspješnu provedbu predloženog projekta.

Obrazac A3 – Izjava korisnika koordinatora

Popunite sljedeća polja:

Puni naziv korisnika koordinatora.

Iznos doprinosa projektu u EUR.

Šifre aktivnosti u okviru samog IP-a u kojima korisnik koordinator sudjeluje, i

Procijenjeni troškovi (u EUR) koji će nastati za korisnika koordinatora pri provedbi tih aktivnosti,




povezane informacije možete promijeniti u bilo kojem trenutku.


64


Važno: Prije ispunjavanja tog obrasca provjerite da korisnik nije obuhvaćen nijednom od situacija navedenih u čl. 106. stavku 1. i članku 107. Financijske uredbe br. 966/2012 od 25. listopada 2012. (SL L 298 od 26.10.2012.), poveznica:


i da korisnik ispunjava sve odgovarajuće kriterije prihvatljivosti, kako je utvrđeno u višegodišnjem programu rada za program LIFE za razdoblje 2014. – 2018. i pozivu na podnošenje LIFE projektnih prijedloga, uključujući ove Smjernice za podnositelje zahtjeva.

U svrhu točnosti pobrinite se da je predmetni obrazac popunjen, potpisan i da je na njega stavljen datum nakon što ste u svoj zahtjev unijeli sve tehničke i financijske podatke.

Obrazac A3a – Izjava javnog tijela

Korisnik koordinator koji je javno tijelo mora popuniti dostavljeni obrazac, na njega staviti datum i potpis. U skladu s tim popunite sljedeća polja:

Puni naziv korisnika koordinatora.




Obrazac A4 – Izjava i ovlaštenje pridruženog korisnika

Obrazac se mora zasebno ispuniti za svakog pridruženog korisnika. Za ispunjavanje

predmetnog obrasca pogledajte i upute za obrazac A3. Trebate popuniti sljedeća polja:

Puni naziv pridruženog korisnika.

Iznos njegova doprinosa projektu u EUR.

Šifre aktivnosti u okviru samog IP-a u kojima sudjeluje pridruženi korisnik.

Procijenjeni troškovi (u EUR) koji će nastati za pridruženog korisnika pri provedbi tih aktivnosti.

Ime i prezime pravnog zastupnika budućeg pridruženog korisnika koji potpisuje obrazac.




U svrhu točnosti toplo se preporučuje da je predmetni obrazac popunjen, potpisan i da je na njega stavljen datum nakon što ste u svoj zahtjev unijeli sve tehničke i financijske podatke.

Obrazac A5 – Pridruženi korisnik

Skraćeni naziv (najviše 10 znakova): Korisnik će se na svim tehničkim obrascima,



65


financijskim obrascima i izvješćima označavati svojim skraćenim nazivom.


registriran.

Pravni status: Odaberite jednu od sljedeće tri mogućnosti: javno tijelo, privatno

komercijalno ili privatno nekomercijalno (uključujući NVO-e). Označite odgovarajuću kućicu. Dodatne smjernice o tome kako razlikovati privatne od javnih subjekata može se pronaći u odjeljku 1.6. ovog dokumenta.

Broja obveznika PDV-a (PDV broj): Ako je primjenjivo, navedite PDV broj subjekta.

Povrat PDV-a: Potrebno je napomenuti to da je PDV koji se ne može odbiti prihvatljiv

trošak, osim za one aktivnosti koje odgovaraju konceptu suverene ovlasti koju izvršavaju

države članice.

Ako vaša organizacija nije u mogućnosti dobiti povrat plaćenog PDV-a (za javne subjekte može se odnositi samo na PDV povezan s aktivnostima koje ne odgovaraju konceptu suverene ovlasti), možete odlučiti uključiti povrat PDV-a u svoje troškove navedene u predmetnom projektnom prijedlogu. U tom slučaju označite kućicu „YES” („DA”), a u suprotnome označite kućicu „NO” („NE”).

Broj pravne registracije: Ako je primjenjivo, navedite broj nacionalne pravne registracije ili šifru subjekta iz odgovarajućeg trgovačkog registra (npr. registra gospodarske komore), poslovnog registra ili slično.


Broj PIC (nije obvezno): PIC (identifikacijska šifra sudionika) jedinstvena je devetoznamenkasta šifra koja se koristi za identifikaciju potvrđenih pravnih subjekata projekata koji se financiraju u okviru više programa EU-a. Nije obvezno navesti taj broj u trenutku podnošenja projektnog prijedloga, no podnositelji zahtjeva pozivaju se da ga izrade slijedeći upute na poveznici:


Broj PIC morat će se potvrditi u kasnijoj fazi za sve projektne prijedloge koji se odaberu za sufinanciranje u okviru programa LIFE. Potrebno je napomenuti da korisnici čiji je PIC već potvrđen neće više morati podnijeti svoje pravne i popratne dokumente.




Kratak opis aktivnosti pridruženog korisnika (najviše 2 000 znakova): Opišite subjekt, njegov pravni status, njegove aktivnosti i sposobnosti u području predloženih aktivnosti. Navedite ako je korisnik nadležno tijelo odgovorno za provedbu ciljanog plana/strategije. Navedeni opis trebao bi javnom naručitelju omogućiti da ocijeni tehničku pouzdanost korisnika, tj. posjeduje li on potrebno iskustvo i stručna znanja za uspješnu provedbu predloženog projekta.

Obrazac A6 – Sufinancijeri

Obrazac se mora zasebno ispuniti za svakog sufinancijera.



66


Za ispunjavanje predmetnog obrasca pogledajte i upute za prethodni obrazac A3.

Potrebno je napomenuti da će se doprinos sufinancijera morati unijeti ovamo te u obrazac FC (vidi u nastavku).

Status financijske obveze: navedite „Confirmed” („potvrđena”) ili „To be confirmed” („treba se potvrditi”). U slučaju statusa „treba se potvrditi”, to se mora objasniti te se mora naznačiti kada se potvrda očekuje. Potrebno je napomenuti da ćete u kasnijoj fazi postupka odabira morati dostaviti obrazac A6 sa statusom „potvrđena”.

Primjedbe: unesite sve bitne primjedbe.

Važna napomena: Korisnik koordinator/pridruženi korisnik u projektnom bi prijedlogu trebao imati samo ulogu korisnika koordinatora/pridruženog korisnika, ne i sufinancijera.

Obrazac A7 – Drugi projektni prijedlozi podneseni za financiranje Europske unije

Podnositelji zahtjeva ne bi trebali podcijeniti važnost predmetnog obrasca: Jasni i potpuni odgovori moraju se navesti za svako pitanje (najviše 5 000 znakova za svako pitanje). Projektima u okviru programa LIFE općenito se ne bi trebale financirati aktivnosti koje će se bolje financirati u okviru drugih programa financiranja EU-a, s posebnim naglaskom na zahtjev u pogledu mobilizacije komplementarnih sredstava. Obratite pozornost na točku 1. izjave u obrascu A3 koju morate potpisati; od nacionalnih se tijela može zatražiti da preispitaju tu izjavu.

Glavna je svrha pitanja u predmetnom obrascu osigurati da se aktivnosti planirane u okviru samog IP-a ne financiraju iz dva izvora EU-a, a ona mogu pomoći i u utvrđivanju toga je li program LIFE najbolji izbor za financiranje. Trebali biste uključiti sve odgovarajuće tekuće zahtjeve za projekte povezane s provedbom ciljanog plana te sve projekte koji već primaju sredstva EU-a, neovisno o tome odnose li se na IP.

Obrazac A8 – Pismo namjere upravljačkog/nadležnog tijela/subjekta

Jasna i nedvoznačna pisma namjere očekuju se od svakog od ostalih komplementarnih izvora financiranja koje podnositelj zahtjeva namjerava mobilizirati. To se pismo mora dostaviti zasebno za svako tijelo ili subjekt koji upravlja javnim ili privatnim fondom koji će podnositelj zahtjeva mobilizirati da bi financirao aktivnosti komplementarne samom IP-u.

NAPOMENA: Da bi se razmotrio za financiranje, u IP-u bi se trebalo pokazati da je za komplementarne aktivnosti mobiliziran najmanje jedan dodatni fond. Odgovarajućim pismom namjere MORA se nedvoznačno potvrđivati obveza financiranja.

Potrebno je napomenuti da je predložak u predmetnom obrascu tu kako bi vam pomogao, no prema potrebi se može podnijeti i u drugom formatu. Međutim, neovisno o formatu, pismo mora sadržavati informacije predviđene u predmetnom predlošku.

Tim bi se pismima trebalo potvrditi da su predložene komplementarne aktivnosti u načelu prihvatljive za financiranje iz predmetnog fonda te pružiti informacije o vjerojatnosti stvarne dodjele sredstava (tj. trebalo bi se navesti jesu li sredstva već dodijeljena, je li zahtjev primljen te obrađuje li se, smatraju li se komplementarne aktivnosti IP-a u okviru programa LIFE prioritetom u pogledu odluka o financiranju itd.).

Pismom bi se trebalo potvrditi:

- jesu li komplementarne aktivnosti utvrđene u projektnom prijedlogu te namijenjene financiranju iz nekog fonda u načelu prihvatljive za financiranje iz predmetnog fonda. Što je

67


preciznije moguće navedite odgovarajući program ili mjeru.

- navodi li se u postojećem zahtjevu za IP ispravno potencijalni financijski doprinos

predmetnog fonda. Navedite i najvišu postotnu stopu ili iznos potencijalnog financiranja.

- navodi li se u zahtjevu ispravno vrijeme potencijalnog financiranja iz predmetnog fonda.

- uzimate li (ili hoćete li uzimati) u obzir tijekom ocjene zahtjeva za financiranje koje vaše tijelo/subjekt prima (ili će primiti) činjenicu da je on/ono povezan(o) s IP-om u okviru programa LIFE. Možete navesti sve posebne uvjete koji mogu utjecati na vjerojatnost financiranja.

Status financijske obveze: Pismo bi trebalo sadržavati informacije o statusu financijske obveze predmetnog izvora financiranja. Navedite jesu li zahtjevi korisnika/dionika uključenih u IP već primljeni ili su sredstva već dodijeljena ili kada se može očekivati njihova dodjela.

Ako su sredstva već potvrđena ili dodijeljena, navedite i datum odgovarajuće odluke.

Moguće je navesti primjedbe u pogledu svih prethodnih aspekata.

Važna napomena: Korisnik koordinator/pridruženi korisnik/sufinancijer IP-a u okviru programa LIFE isto tako može potpisati predmetni obrazac ako je odgovoran za upravljanje predmetnim komplementarnim sredstvima.

3.3.2. Opći pregled projekta (obrasci B)

VAŽNO: U obrascima B podnositelji zahtjeva moraju dostaviti potpune podatke o svim informacijama koje se tim obrascima zahtijevaju za prvu fazu projekta razdoblja provedbe IP-a („kratkoročno razdoblje”), kako je opisano u odjeljku 1.10.10. ovih smjernica, osim ako je u uputama predmetnog obrasca navedeno drukčije. Informacije za preostalo („dugoročno”) razdoblje mogu biti jezgrovitije te sažete, pod uvjetom da jasno prikazuju tehničku i financijsku usklađenost te dodanu vrijednost EU-a integriranog projekta.

Taj se pristup primjenjuje i na komplementarne aktivnosti koje se u obrascima opisuju ondje gdje se to traži.

U slučaju komplementarnih aktivnosti u cijelom bi zahtjevu naglasak prvenstveno trebao biti na aktivnostima koje se financiraju sredstvima koja su doista mobilizirana samim IP-om, a manji bi naglasak trebao biti na komplementarnim aktivnostima koje se aktivno koordiniraju s aktivnostima IP-a ako nisu mobilizirane. U tom pogledu obratite pozornost na odredbe poglavlja 1.4. smjernica, posebno na sljedeće:

- „Komplementarnim se aktivnostima uvijek provodi isti plan ili strategija velikog obuhvata na koju je usmjeren i integrirani projekt.”

- „Kvaliteta koordinacije s drugim mehanizmom(ima) financiranja, razina mobilizacije komplementarnih sredstava te vjerojatnost njihove stvarne mobilizacije i njihova funkcionalna veza s planom koji će se provoditi utjecat će na ocjenu IP-ove dodane vrijednosti EU-a.”

Aktivnosti i sredstva koji nisu doista mobilizirani niti IP njima aktivno koordinira spominju se samo ako su potrebni za pružanje sveobuhvatnih informacija o provedbi plana.

68


Na podnositeljima je zahtjeva da, ako žele, dostave detaljne informacije o dijelu projekta ili cijelom projektu nakon prve faze kako bi bolje potkrijepili svoj projektni prijedlog.

Obrazac B1 – Sažeti opis projekta (MORA se ispuniti na engleskom)

Opis je strukturiran, jezgrovit i jasan te ukupno ne obuhvaća više od deset stranica. U skladu s time podnositelji zahtjeva izbjegavaju detaljan opis; umjesto toga moraju precizno uputiti (najmanje brojem stranice i poglavlja) na plan/strategiju koja će se provoditi. Podatci o IP-u i različitim ostalim aspektima moraju se uključiti u obrascima B i C u nastavku.

Osim opisa samog IP-a obrazac bi, u skladu s prethodnim općim uputama, trebao uključivati i dovoljno informacija o predviđenim komplementarnim aktivnostima koje će se financirati drugim sredstvima te provoditi u okviru plana uz IP.

Savjetujemo da se komplementarne aktivnosti ne navode osim ako su korisnici opravdano uvjereni da će moći imati dobar uvid u to kako će se te aktivnosti provesti na vrijeme te kako će doprinijeti ciljanom planu i općem cilju IP-a.

Informacije o samom IP-u i one o komplementarnim aktivnostima potrebno je jasno odvojiti, kako je navedeno na obrascu.

Broj komplementarnih aktivnosti/mjera i njihov opis trebao bi se zadržati na razumnoj razini koja bi bila dovoljna da se njome pokažu planovi podnositelja zahtjeva u pogledu provedbe cjelokupnog plana bez navođenja iscrpnih pojedinosti. U tom bi se pogledu prednost trebala dati onima koje bi mogle biti preduvjet za provedbu samog IP-a te onima koje se nadovezuju na IP ili su s njim izravno povezane (npr. uporabom ondje predstavljenih metoda ili usporednom provedbom aktivnosti sličnih IP-u u drugim područjima obuhvaćenima planom).

Kad je to moguće, potrebno je razlikovati ciljeve i aktivnosti predviđene za prvu fazu projekta od onih za sljedeće faze.

Obrazac bi trebao uključivati sljedeće:

opći kontekst/pozadina/zemljopisno područje:

Opišite okolišna/klimatska pitanja na koje je projekt izravno usmjeren u okviru odgovarajućeg plana ili strategije. Opišite postojeće nedostatke koji sprječavaju učinkovitu provedbu plana. Navedite zemljopisno područje aktivnosti IP-a u okviru programa LIFE. Podnositelj zahtjeva ovdje mora objasniti zašto smatra da je projektni prijedlog obuhvaćen definicijom IP-a.

Navedite slične kratke informacije o komplementarnim aktivnostima predviđenima tijekom razdoblja provedbe IP-a.

ciljevi projekta:

Ukratko opišite glavne ciljeve samog IP-a počevši od najvažnijeg prema manje važnima. Ti ciljevi moraju biti realistični (ostvarivi unutar vremenskog okvira projekta s predloženim proračunom i sredstvima) i jasni (bez dvoznačnosti). Trebali bi biti izravno povezani s prethodno navedenim nedostatcima i okolišnim/klimatskim pitanjima na koja je projekt usmjeren te bi se njima izravno trebali rješavati problemi i prijetnje utvrđeni u osnovnom planu.

Navedite slične kratke informacije o komplementarnim aktivnostima.

uključene aktivnosti i sredstva:

69


Opišite aktivnosti i sredstva u okviru integriranog projekta. Potrebno je napomenuti da bi naglasak trebao biti samo na glavnim aktivnostima kojima se opisuju ciljevi projekta. Aktivnosti će se u potpunosti opisati kasnije, u potpunom projektnom prijedlogu. Jasno objasnite koja će se sredstva koristiti tijekom projekta u svrhu postizanja prethodno navedenih ciljeva (ne bi se trebala navoditi financijska sredstva). Osigurajte da postoji jasna povezanost predloženih aktivnosti i sredstava i osnovnog plana/strategije te ciljeva projekta. Uključite posebna upućivanja na odjeljke plana/strategije.

Isto tako zasebno sažeto opišite komplementarne aktivnosti/sredstva koja se financiraju iz izvora osim programa LIFE.

očekivani rezultati (izraženi brojčano u najvećoj mogućoj mjeri):

Navedite glavne rezultate koji se očekuju na kraju projekta. Oni moraju biti izravno povezani s okolišnim/klimatskim pitanjima na koja je projekt usmjeren te ciljevima projekta. Općenito bi trebali biti povezani i s ciljevima ciljanog plana te odražavati stupanj provedbe plana. Očekivani rezultati moraju biti konkretni, realistični i izraženi brojčano u najvećoj mogućoj mjeri.

Zasebno navedite očekivane rezultate komplementarnih aktivnosti.

očekivani doprinos projekta provedbi ciljanog plana/strategije:

Osim očekivanih posebnih rezultata navedite razinu ili stupanj provedbe ciljanog plana/strategije koja se namjerava ostvariti izravno IP-om ili do završetka IP-a. Te podatke isto bi tako trebalo jasno prikazati brojčano (u obliku tablice gdje je to moguće) navodeći početno stanje i predviđena poboljšanja. Podsjeća se da IP mora biti jasno osmišljen s ciljem stvaranja uvjeta za potpunu provedbu plana/strategije.

Zasebno navedite očekivani doprinos komplementarnih aktivnosti.

glavni dionici uključeni u projekt:

Navedite naziv i ulogu svakog glavnog dionika (nije potrebno ponavljati pridružene korisnike već navedene u obrascu A1) te ukratko opravdajte svoju namjeru da ih izravno ili neizravno uključite u integrirani projekt u okviru programa LIFE. Podsjeća se da ključni dionici moraju biti uključeni u provedbu ciljanog plana/strategije.

dugoročna održivost (uključujući jačanje kapaciteta):

Navedite kako će se osigurati održivost rezultata i učinaka projekta. Ukratko opišite i kako će se tijekom provedbe projekta i nakon nje osigurati ispunjenje zahtjeva u pogledu jačanja kapaciteta, uključujući poboljšanu koordinaciju mobilizacije uporabe različitih fondova.

očekivana glavna ograničenja i rizici:

Važno je da podnositelji zahtjeva prepoznaju sva moguća unutarnja ili vanjska ograničenja i rizike koji bi mogli imati znatne negativne učinke na uspješnu provedbu projekta. Trebalo bi razmotriti moguća ograničenja i rizike s obzirom na socioekonomske uvjete ili administrativne aspekte (npr. potreba za pribavljanjem dozvole). U svrhu opisa projekta ovdje je dovoljno sažeti samo one aspekte koji bi vjerojatno sprječavali provedbu cijelog projekta te navesti kako ih namjeravate prevladati.

Razlikujte sam IP u okviru programa LIFE te predviđene glavne komplementarne aktivnosti.

70


projekt u području klime: (ne primjenjuje se na IP-ove u području klime u okviru programa LIFE)

Podnositelji zahtjeva moraju navesti je li njihov projekt znatno povezan s klimom označivanjem odgovarajuće kućice. Projekt koji je znatno povezan s klimom utvrđuje se kao projekt čije se glavne aktivnosti odnose na inicijative i mjere kojima se može smanjiti ranjivost prirodnih i ljudskih sustava na stvarne ili očekivane učinke klimatskih promjena. Ako je tako, ukratko to opišite.

projekt u području bioraznolikosti (ne primjenjuje se na IP-ove u području prirode u okviru programa LIFE):

Podnositelji zahtjeva moraju navesti je li njihov projekt znatno povezan s bioraznolikošću označivanjem odgovarajuće kućice. Projekt znatno povezan s bioraznolikošću utvrđuje se kao projekt čije se glavne aktivnosti odnose na inicijative i mjere kojima se može doprinijeti ciljevima Strategije EU-a za bioraznolikost do 2020. Ako je tako, ukratko to opišite.

Obrazac B2a – Opći opis ciljanog(ih) područja projekta

Što je moguće preciznije opišite gdje će se projekt provoditi (u kojem gradu, području, regiji, mjestu(ima), na kojoj rijeci itd.). Koristite se samo jednim obrascem koji bi trebao uključivati:

Naziv jednog ili više područja projekta (najviše 200 znakova): Navedite naziv grada, područja, regije, rijeke itd. Navedeni bi naziv trebao biti kratak te se na svim kartama i tehničkim obrascima projektnog prijedloga mora koristiti dosljedno.

Objasnite (s najviše 10 000 znakova) gdje će se projekt provoditi i opravdajte svoj odabir određenog(ih) područja za svoj projekt u okviru zemljopisnog područja obuhvaćenog ciljanim planom. Trebali biste objasniti zašto je vaš odabir najprimjereniji za ostvarivanje ciljeva plana.

Trebali biste uključiti sažeti opis i kartu(e) u skladu s obrascem B2b navodeći konkretna mjesta na kojima će se provoditi terenske aktivnosti. Dodatni podatci o tim terenskim aktivnostima mogu se dostaviti na obrascima C.

Obrazac B2b – Karte općeg položaja područja projekta

Tom bi se kartom trebalo(a) prikazivati područje(a) projekta opisano(a) u obrascu(ima) B2a. Njome bi se trebao prikazivati položaj područja projekta u zemlji te, ako je potrebno, u predmetnoj(im) regiji(ama). Ako projekt ne uključuje aktivnosti usmjerene na utvrđeno područje, trebali biste što jasnije naznačiti gdje se projekt provodi (u kojem gradu, području, regiji itd.).

Moraju se navesti naziv i mjerilo karte. Karta treba biti visoke kvalitete i razlučivosti, po mogućnosti u boji. Karta bi se trebala lako čitati. Trebala bi uključivati najmanje jasnu legendu i pozadinske informacije (glavne gradove, glavna administrativna razgraničenja, glavne rijeke, jezera i more(a) s odgovarajućim nazivima te glavne ceste). Osim toga, na karti prema potrebi mogu biti označeni topografija i biljni pokrov.

Potrebno je napomenuti da se karte koje se odnose na sam položaj trebaju priložiti odgovarajućim obrascima C u skladu s uputama u odjeljku 3.3.3. ovih smjernica.

Kad je riječ o komplementarnim aktivnostima, obvezna je samo opća karta na kojoj su jasno naznačena područja tih aktivnosti te onih u okviru samog IP-a.

71


Obrazac B2c – Opis strategije za provedbu cjelokupnog plana

Opišite svoju cjelokupnu strategiju za provedbu ciljanog plana: npr. u pogledu odabira i kombinacije IP-a s komplementarnim aktivnostima te područja koje one pokrivaju; opišite svoj odabir u pogledu partnerstva na projektu; institucionalnu ili tehničku pozadinu i sposobnost koje utječu na plan itd.

Opišite kako će te aktivnosti doprinijeti rješavanju nedostataka koji su utvrđeni kao čimbenici koji sprječavaju učinkovitu provedbu plana/strategije.

Objašnjenjem bi se trebao obuhvatiti i učinak postojećeg stanja institucionalne/tehničke pozadine i sposobnosti na provedbu plana (npr. OPD-a ili PURS-a). Tim bi se objašnjenjem trebala odražavati situacija u pogledu odgovornih tijela i glavnih dionika. Nepostojanje sposobnosti korisnika ili drugih dionika predstavljalo bi razlog za vaše napore u pogledu jačanja kapaciteta.

Prema potrebi razlikujte kratkoročne aspekte od dugoročnih (kako je prethodno navedeno).

Obrazac B3 – Dodana vrijednost EU-a projekta i njegovih aktivnosti (najviše 10 000 znakova):

Potrebno je napomenuti da će se informacije dostavljene na predmetnom obrascu koristiti za ocjenjivanje projektnih prijedloga prema kriterijima za dodjelu „dodana vrijednost EU-a”. Za više podataka pogledajte Vodič za ocjenjivanje projektnih prijedloga za integrirane projekte u okviru programa LIFE za 2018.

Pružite argumente posebno u pogledu razmjera i kvalitete doprinosa vašeg projekta ciljevima predmetnog plana ili strategije koja se IP-om provodi te općenito u pogledu odnosnog zakonodavstva EU-a. Pogledajte i informacije u poglavlju 2.3. „Područja intervencije IP-ova” ovog vodiča za prijavu.

Opišite i razmjer i kvalitetu mobilizacije drugih fondova, posebno drugih fondova EU-a u svrhu provedbe predmetnog plana ili strategije. Obratite pozornost na to da se za projekte financirane u okviru bilo koje druge sastavnice programa LIFE (npr. tradicionalni projekti, NCFF) neće smatrati da su mobilizirali sredstva iako bi se njihove aktivnosti prema potrebi trebale koordinirati s IP-om.

Opišite doprinosi li IP integraciji okolišnih/klimatskih pitanja u druge politike i/ili doprinosi li održivom razvoju. Navedite je li IP stvorio sinergije s ciljevima drugih politika EU-a, posebno onih koje mogu biti predmet IP-a. IP bi u najvećoj mogućoj mjeri trebao biti oblikovan tako da donosi koristi nekoliko drugih područja politika osim osnovnog cilja projekta i povezanog plana. Na primjer, rad na mreži Natura 2000 bit će usmjeren na osiguravanje povoljnog statusa očuvanja vrsta i staništa od interesa za EU. Mnoge će aktivnosti projekta nastojanjima da ostvare taj konačni cilj i iako će biti oblikovane za to područje donijeti i mnoge dodatne koristi, npr. za ekosustave i njihove usluge, onečišćenje vode i morske vode, prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje, kao i društvene i gospodarske koristi itd. Najvažnije od tih dodatnih koristi trebale bi se pažljivo razmotriti pri oblikovanju IP-a kako bi se osiguralo da se mogu učinkovito ostvarivati i mjeriti te kako bi ih se učinilo vidljivima za dionike i javnost. To je ono što se, jednostavno rečeno, misli pod izrazom „mehanizam za ostvarivanje višestrukih ciljeva”. Taj bi aspekt pažljivo trebali razmotriti svi podnositelji zahtjeva.

Navedite u kojoj se mjeri aktivnosti, metode, pristupi ili tehnike koji se provode ili testiraju mogu potencijalno primijeniti u drugim područjima zemlje ili EU-a.

Za mehanizam kojim se osigurava široka primjena zelene nabave ili kojim se predviđa

72


uzimanje u obzir rezultata istraživačkih projekata koje financira EU može se smatrati da ima dodanu vrijednost.

Za projekt s dobro opravdanim transnacionalnim pristupom može se smatrati da ima dodanu vrijednost. U slučaju provedbe aktivnosti izvan EU-a, ovdje je potrebno objasniti i opravdati razloge za to.

Obrazac B4 – Značajke aktivnosti projekta, ugljični otisak

Integriranim projektima u okviru programa LIFE obično se provode najbolje prakse, no oni mogu uključivati i demonstracijske i/ili pilot aktivnosti ili elemente. Pogledajte odjeljak 2.2.

Obrazac bi trebao uključivati informacije na razini cjelokupnog projekta prema potrebi upućujući na pojedinačne aktivnosti projekta. Ovdje nije potrebna iscrpna kategorizacija svih pojedinačnih aktivnosti.

Značajka najbolje prakse aktivnosti projekta (najviše 10 000 znakova): Prema potrebi

objasnite značajku najbolje prakse projekta.

Demonstracijska značajka aktivnosti projekta (najviše 10 000 znakova): Prema potrebi objasnite demonstracijsku značajku projekta. U tom pogledu opišite tehničke razmjere predmetnog elementa projekta (razmjere pilot značajke, predindustrijske razmjere, prvu potpunu primjenu). Opišite aktivnosti praćenja/mjerenja (koje, kako?) i/ili ocjenjivanja učinaka/rezultata.

Najmoderniji i pilot (inovativni) aspekti aktivnosti projekta (najviše 10 000 znakova): Prema potrebi opišite predmetne najmodernije metode ili tehnike. Razradite tehnički opis postupaka ili metoda i/ili predložene(ih) inovacije(a), novih elemenata, poboljšanja. Opišite prethodno istraživanje provedeno tijekom pripreme za provedbu projekta te tada stečeno iskustvo, uključujući studije izvedivosti.

Napori usmjereni na smanjenje „ugljičnog otiska” projekta (najviše 10 000 znakova): Objasnite kako namjeravate osigurati da „ugljični otisak” vašeg projekta bude što manji što je to razumno moguće.

Obrazac B5 – Uključeni dionici (najviše 10 000 znakova)

Navedite koji se dionici u projektnom prijedlogu namjeravaju uključiti i kako ih se namjerava uključiti. Navedite kakav doprinos od njih očekujete i kako će njihovo sudjelovanje biti iskorišteno i/ili potrebno za projekt. Ako glavni dionici nisu uključeni kao pridruženi korisnici, navedite argumente za to.

Opišite i aspekte projekta u pogledu jačanja kapaciteta s ciljem potpune provedbe plana.

Obrazac B6 – Očekivana ograničenja i rizici povezani s provedbom projekta i strategijom ublažavanja (najviše 12 000 znakova)

Važno je da podnositelji zahtjeva prepoznaju sve moguće unutarnje ili vanjske događaje („ograničenja i rizike”) koji bi mogli imati znatne negativne učinke na uspješnu provedbu projekta. Navedite ta ograničenja i rizike počevši od najvažnijeg prema manje važnima. Isto tako navedite sva moguća ograničenja i rizike s obzirom na socioekonomske uvjete. Navedite kako mislite prevladati svako prepoznato ograničenje i rizik.

Posebno opišite aspekte mobilizacije sredstava za financiranje komplementarnih aktivnosti.

Toplo vam se savjetuje da u predmetni odjeljak uključite i sve podatke o licencijama, dozvolama, procjeni utjecaja na okoliš itd. i navedete kakvu vam potporu pružaju odgovorna

73


nadležna tijela za izdavanje tih odobrenja. Iskustvo programa LIFE pokazalo je da neki projekti imaju poteškoća sa završetkom svih aktivnosti unutar predloženog trajanja projekta zbog nepredviđenih kašnjenja i poteškoća nastalih tijekom projekta. Važno je da podnositelji zahtjeva prepoznaju sve moguće vanjske događaje („ograničenja i rizike”) koji bi mogli uzrokovati takva kašnjenja. Jedan mogući razlog takvih poteškoća jest obveza izvršavanja procjena koje nisu bili predviđene tijekom pripreme projekta u okviru programa LIFE, posebno:

procjena utjecaja na okoliš prema Direktivi 85/337/EEZ (Direktiva o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš), kodificirana Direktivom 2011/92/EU od 13. prosinca 2011.26,

strateška procjena okoliša prema Direktivi 2001/42/WE (Direktiva o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš)27,

procjena propisana člankom 6. Direktive 92/43/EEZ (Direktive o staništima; procjena iz članka 6.).

Ponekad bi projekti u okviru programa LIFE mogli uključivati „projekte” (u smislu Direktive o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš) za koje se zbog same Direktive o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš ili nacionalnih propisa kojima se ona prenosi prethodno mora provesti procjena utjecaja na okoliš. Iako je to malo vjerojatno, moguće je i da će aktivnosti projekta u okviru programa LIFE zahtijevati izmjene postojećih planova ili programa (npr. dokumenata u pogledu prostornog planiranja), što će pak zahtijevati stratešku procjenu okoliša.

Navedene procjene mogu uključivati duge upravne postupke i analize prikupljanja podataka. To obično nije problem ako su potrebno vrijeme i sredstva predviđeni u projektu.

Stoga bi prije podnošenja projektnog prijedloga za IP u okviru programa LIFE podnositelji zahtjeva trebali saznati hoće li se jedna ili više prethodno spomenutih procjena zahtijevati nacionalnim zakonom ili zakonima EU-a. U obzir se trebaju uzeti sve aktivnosti koje se namjeravaju provoditi kratkoročno ili dugoročno.

Podnositelji zahtjeva trebali bi u obrascu B6 opisati kako su ta pitanja uzeta u obzir i kako planiraju prevladati potencijalne probleme. Radi sprečavanja nepredviđenih problema ključni su dobra komunikacija s nadležnim tijelima zaduženima za te postupke te savjetovanje s njima. To bi se trebalo učiniti već na početku pripreme LIFE projektnog prijedloga. Obrazac B5 odgovarajuće je mjesto za navođenje toga je li se izvršilo savjetovanje s nadležnim tijelima zaduženima za postupke procjene te rezultata tih savjetovanja.

Još je jedan rizik koji bi podnositelji zahtjeva trebali uzeti u obzir mogući negativni učinak tekućih ili planiranih razvojnih projekata (projekti povezani s infrastrukturom ili industrijski projekti) na aktivnosti ili mjesta projektnog prijedloga u okviru programa LIFE. Izravni ili neizravni učinci razvojnih projekata mogu uzrokovati poteškoće pri provedbi projekta u okviru programa LIFE. Stoga bi podnositelji zahtjeva prije podnošenja projektnog prijedloga trebali provjeriti dokumente u pogledu prostornog planiranja za područja odabrana za projektni prijedlog u okviru programa LIFE te tekuće postupke procjene utjecaja na okoliš za razvojne projekte koji se planiraju na mjestima projektnog prijedloga u okviru programa LIFE ili u njihovoj blizini. Podnositelji zahtjeva moraju biti svjesni da se kompenzacijske mjere koje su posljedica provedbe razvojnog projekta (u smislu procjene utjecaja na okoliš ili članka 6. stavka 4. Direktive o staništima) ne mogu preklapati s aktivnostima projektnog prijedloga u okviru programa LIFE. Postoje četiri elementa kojima se utvrđuje ima li preklapanja, a to su:

zemljopisni – primjenjuju li se kompenzacijske mjere na potpuno istom

26 Kodificirana verzija Direktive o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš:

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2012:026:0001:0021:EN:PDF 27 Direktiva SPO:




74


području mreže Natura 2000 kao i mjere u okviru programa LIFE,

sadržajni – razlikuju li se mjere u okviru programa LIFE tehnički od kompenzacijskih mjera,

vremenski – primjenjuju li se aktivnosti u okviru programa LIFE i kompenzacijske mjere u različito vrijeme,

financijski – je li moguće jasno razlikovati sredstva koja se rabe za provedbu kompenzacijskih mjera od sredstava programa LIFE (na primjer, s pomoću dva različita računa).

Svi troškovi povezani s aktivnostima koje se mogu smatrati kompenzacijskom mjerom, koje su odgovornost države članice te o kojima je odluka donesena u vezi s Direktivama o pticama i staništima nisu prihvatljivi.

Uključite i glavne rizike povezane s komplementarnim aktivnostima koji bi utjecali na sam IP.

Naposljetku, opišite kako ste prepoznate rizike uzeli u obzir pri planiranju projekta (vremenskog plana, proračuna itd.) te utvrđivanju aktivnosti.

Obrazac B7 – Nastavak/vrednovanje i dugoročna održivost nakon završetka projekta

Opišite kako će se provedba plana/strategije nastaviti nakon prestanka financiranja u okviru programa LIFE te koje su aktivnosti potrebne za objedinjavanje rezultata. Navedite koji će se mehanizmi uvesti kako bi se to osiguralo. Potrebno je napomenuti to da su informacije navedene u predmetnom odjeljku okvirne i morat će se ažurirati tijekom trajanja projekta.

Posebno odgovorite na sljedeća pitanja:

Kako ćete osigurati dugoročnu provedbu plana i drugih planova? (najviše 5 000 znakova): Dostavite strateški pregled vaših dugoročnih namjera provedbe postojećeg plana te onih kasnijih za sljedeća razdoblja.

Koje će se aktivnosti morati provoditi ili nastaviti nakon završetka projekta? (najviše 5 000 znakova) Prema potrebi navedite te aktivnosti IP-a s njihovom referentnom oznakom (npr. A1, A2...) i nazivom.

Kako će se to ostvariti? Koji će resursi biti potrebni za provedbu tih aktivnosti i kako će se ti kapaciteti osigurati? (najviše 5 000 znakova) Navedite kako će se prethodne aktivnosti nastaviti nakon projekta, tko će ih nastaviti, u kojem vremenskom okviru i kojim sredstvima. Navedite i kako će se ljudske i tehničke sposobnosti izgrađene tijekom projekta održavati i širiti te kako se mogu osigurati potrebna sredstva.

Hoće li zaposleno/osposobljeno osoblje nastaviti raditi na provedbi plana/strategije? Objasnite koliko će biti vjerojatno da osoblje zaposleno i/ili osposobljeno tijekom projekta nastaviti biti aktivno uključeno u buduću provedbu plana/strategije. Brojčano izrazite najmanju razinu osoblja potrebnu da bi se osigurao kontinuitet provedbe plana i mogući učinak ako se većina osoblja ili sve osoblje otpusti na kraju projekta.

Kako će se i kada nakon završetka projekta koristiti pribavljena oprema te tko će se njome koristiti (najviše 5 000 znakova): Navedite glavne dijelove opreme koji će se kupiti u okviru projekta te podatke o njihovoj uporabi nakon završetka projekta. Imajte na umu da prihvatljivost trajnih dobara kupljenih u okviru projekta podliježe obvezivanju korisnika na to da ta dobra nastave konačno ustupati aktivnostima očuvanja prirode nakon završetka projekta.

75


U kojoj će se mjeri rezultati i stečena znanja projekta aktivno širiti nakon završetka projekta onim osobama i/ili organizacijama koje bi ih mogle najbolje iskoristiti? (Navedite te osobe/organizacije) (najviše 5 000 znakova): Navedite kako će se aktivnosti širenja nastaviti nakon završetka projekta. Navedite osobe/organizacije koje su dosad utvrđene kao ciljane za te aktivnosti širenja.

76


3.3.3. Detaljan tehnički opis predloženih aktivnosti (obrasci C)

Suprotno prethodnim obrascima, obrascima C u načelu se opisuju samo aktivnosti koje se provode u okviru samog IP-a. Međutim, prema potrebi se može navesti njihova povezanost s komplementarnim aktivnostima, s posebnim naglaskom na one slučajeve u kojima aktivnost IP-a može ovisiti o tim komplementarnim aktivnostima (iako bi se te slučajeve trebalo pažljivo razmotriti pri oblikovanju IP-a i ocjenjivanju potencijalnih rizika).

Isto bi tako podnositelji zahtjeva trebali jasno razlikovati „kratkoročne” aktivnosti koje će se provoditi u prvoj fazi od onih predviđenih za kasnije faze. Aktivnosti koje će se provoditi tijekom prve faze, ili tijekom prve 2,5 godine ako je prva faza kraća od toga, moraju se opisati sa svim pojedinostima, a aktivnosti nakon tog razdoblja mogu se opisati u obliku jezgrovitog, no jasnog sažetka. Ipak, podnositelji zahtjeva mogu dostaviti sve pojedinosti o aktivnostima nakon prve faze ako su one već poznate te ako smatraju da je to potrebno kako bi se potkrijepila usklađenost i/ili dodana vrijednost EU-a projekta. Aktivnosti predviđene nakon prve faze mogu se razvrstati u skupine ako imaju isti cilj te su sličnog opsega ili prirode.

Podnositelj zahtjeva mora navesti i opisati sve aktivnosti koje će se provoditi u okviru samog IP-a. Postoji pet vrsta aktivnosti:

A. pripremne aktivnosti (razrada planova za upravljanje, pribavljanje licencija i

dozvola itd.),

C. konkretne aktivnosti (očuvanja/provedbe),

D. praćenje učinka aktivnosti projekta,

E. aktivnosti podizanja svijesti javnosti i širenja,

F. upravljanje projektom i praćenje napretka projekta.

Podnositelj zahtjeva za svaku vrstu aktivnosti (A, C…) mora navesti različite aktivnosti tako što će aktivnostima iste kategorije davati redni broj: A1, A2 … C1, C2 … itd. Potrebno je napomenuti da ne postoje aktivnosti B.

Za svaku aktivnost (A1, A2… itd.) podnositelj zahtjeva prema potrebi može uključiti posebne podaktivnosti (A1.1, A1.2 itd.). Pri strukturiranju projektnog prijedloga toplo se preporučuje ograničavanje broja aktivnosti koliko god je to moguće njihovim razvrstavanjem u skupine homogenih aktivnosti i pojašnjavanjem logičkog tijeka s pomoću podaktivnosti. Potrebno je imati na umu da bi broj aktivnosti i podaktivnosti trebao biti ograničen na one strogo neophodne kako bi se pojasnio logičan tijek projekta.

Preporučuje se da svaka aktivnost za koju se očekuje da ima važan izlazni učinak za projekt (npr. priprema plana za upravljanje, kupovina X ha zemljišta itd.) predstavi kao zasebna aktivnost ili podaktivnost. Isto se tako aktivnosti ne bi trebalo zamjenjivati s isporučivim proizvodima.

Aktivnosti i podaktivnosti moraju biti opisane što je preciznije moguće. Opisi mogu biti popraćeni kartama koje prikazuju položaj aktivnosti, pojašnjavajućim grafikonima, tablicama ili slikama koje mogu biti uključene u obrasce.

77


Opis bi svake aktivnosti ili podaktivnosti trebao jasno ukazivati na povezanost s drugim aktivnostima (npr. aktivnost C2 slijedi nakon kupovine zemljišta iz aktivnosti C1, koja slijedi pripremu iz aktivnosti A2) i jasno (izraženo brojčano) ukazivati na to kako doprinosi općim ciljevima projekta. Tehnički opis aktivnosti ili podaktivnosti i dodijeljena financijska sredstva trebali bi biti dosljedni na jasan način.

U početak bi opisa svake odgovarajuće aktivnosti ili podaktivnosti podnositelj zahtjeva trebao uključiti posebno(a) upućivanje(a) (odjeljak, stranica itd.) na odgovarajuće(a) poglavlje(a) ciljanog plana ili strategije.

Za svaku bi aktivnost ili podaktivnost podnositelj zahtjeva trebao navesti sljedeće informacije. Potrebno je napomenuti da najveći broj znakova ukazuje samo na okviru dužinu informaciju koje se očekuje da navedete:

Naziv aktivnosti/podaktivnosti (najviše 200 znakova): Osigurajte da je naziv kratak (najviše 200 znakova) i da jasno odražava cilj aktivnosti.

Korisnik odgovoran za provedbu (najviše 500 znakova): Navedite koji će od korisnika projekta biti zadužen za koordinaciju provedbe te aktivnosti. Ako je uključeno više od jednog korisnika, navedite potpune, no kratke podatke o tome koji je korisnik za što zadužen i navedite kratko obrazloženje za uključivanje svakog dodatnog korisnika.

Opis (što, kako, gdje, kada i zašto) (najviše 10 000 znakova): Opišite sadržaj aktivnosti navodeći što će biti učinjeno, s pomoću kojih sredstava, na kojoj lokaciji/mjestu, s kojim trajanjem i u kojem roku. Navedite povezanost s drugim aktivnostima.

Navedite zašto je aktivnost nužna i kako će doprinijeti ostvarenju ciljeva projekta. Za aktivnosti koje se provode izvan EU-a treba navesti potpune podatke o tome zašto su te aktivnosti nužne za ostvarenje okolišnih/klimatskih ciljeva EU-a i osiguravanje učinkovitosti intervencija koje se provode tijekom projekta u okviru programa LIFE na području država članica na koje se primjenjuju Ugovori.

Ograničenja i pretpostavke (najviše 2 000 znakova): Navedite što vas može spriječiti u provedbi aktivnosti prema planu te što će se učiniti za nošenje s tim rizikom. Osigurajte da su ta ograničenja i pretpostavke u skladu s onima iz obrasca B6.

Očekivani rezultati (izraženi brojčano koliko god je to moguće) (najviše 2 000 znakova): Ukratko navedite koji će se rezultati ostvariti do završetka aktivnosti (npr. obnovljeno xx ha stanišnog tipa ili kupljeno yy ha zemljišta) te koji će se isporučivi proizvodi (npr. vodič za upravljanje) proizvesti.

Procjena troškova (najviše 2 000 znakova): Sažeto opišite metodologiju uporabljenu za procjenu troškova glavnih rashoda te aktivnosti/podaktivnosti (npr. broj ha * trošak/ha; broj dana * prosječan trošak/dan...). Opisi bi trebali biti dovoljno opsežni i detaljni da bi se njima opravdale glavne stavke troškova.

Isporučivi proizvodi: Navedite sve isporučive proizvode povezane sa svakom aktivnošću/podaktivnošću i odgovarajući rok dovršetka (dan/mjesec/godina). Isporučivi proizvodi svi su materijalni proizvodi koji se mogu isporučiti (npr. planovi za upravljanje, studije i drugi dokumenti, softver, videozapisi itd.). Potrebno je napomenuti da će se svaki isporučivi proizvod javnom naručitelju morati podnijeti zasebno (te biti označen logotipom programa LIFE i, kad je riječ o IP-ovima u području prirode, logotipom mreže Natura 2000) zajedno s izvješćem o radu.

78


Prekretnice: Navedite sve prekretnice projekta povezane sa svakom aktivnošću/podaktivnošću i odgovarajući rok za ostvarivanje/postizanje (dan/mjesec/godina). Prekretnice projekta utvrđuju se kao ključni trenutci tijekom provedbe projekta, npr. „Imenovanje voditelja projekta”, „Izvršavanje kupovine zemljišta” itd. Odgovarajući dokumenti ne trebaju se podnijeti javnom naručitelju. U tehničkim izvješćima koje ćete slati javnom naručitelju morat ćete ga obavijestiti o tome je li prekretnica ostvarena.

U nastavku se nalaze upute o dodatnim informacijama koje treba navesti za određene aktivnosti.

Obrazac C1

A. Pripremne aktivnosti (razrada planova za upravljanje, pribavljanje licencija i dozvola, osposobljavanje itd.)

Pripremne aktivnosti trebale bi obuhvaćati sve što se mora izvršiti da bi se omogućio početak ili stvarna provedba drugih aktivnosti projekta navedenih pod kategorijama C, D, E ili F. To uključuje pripremu tehničkih dokumenata (nacrta, pripremu inventara…) i nekog upravnog ili pravnog postupka koji se treba provesti (savjetovanje, poziv na podnošenje ponuda, rasprave, osposobljavanje itd.).

Ako je predviđena razrada plana za upravljanje i/ili akcijskih planova, u opisu odgovarajuće pripremne aktivnosti trebalo bi se odrediti što će se učiniti kako bi se osigurala provedba tih planova (npr. da nadležna tijela donesu plan prije završetka projekta).

Kada pripremne aktivnosti ne dovode do izravne provedbe tijekom projekta, njihov bi opis trebao sadržavati dovoljan skup objašnjenja, obveza i jamstava kako bi se pokazalo da je njihova potpuna provedba nakon projekta doista osigurana. U suprotnome se takve aktivnosti mogu ukloniti iz projekta.

C. Konkretne aktivnosti (očuvanja/provedbe)

Ako neka od konkretnih aktivnosti ovisi o pripremnim aktivnostima ili kupovini/zakupu zemljišta, jasno to navedite.

Kad je riječ o IP-ovima u području prirode u okviru programa LIFE koji su usmjereni na određena staništa/vrste, za svaku predloženu konkretnu aktivnost očuvanja navedite koji su stanišni tipovi i/ili vrste obuhvaćeni (te po mogućnosti navedite njihove površine i broj).

Za sve IP-ove navedite koja okolišna/klimatska pitanja predmetna aktivnost obuhvaća te u kojoj mjeri (prema potrebi navedite obuhvaćenu površinu ili područja vodnog resursa ili populacije) ili koji se okolišni/klimatski aspekti rješavaju te kako su povezani s ciljevima projekta. Prema potrebi se opisuju i učinci na druga područja politika.

Navedite jasne informacije o lokaciji i očekivanom učinku tih aktivnosti. Navedite i svoje razloge za odabir određenog područja projekta.

Ako korisnici trebaju izgraditi infrastrukturu, te bi se stavke trebalo detaljno navesti, opisati i

opravdati. U obzir je potrebno uzeti odredbe odjeljka 1.10.16. u pogledu toga da se velike infrastrukture ne mogu financirati u okviru programa LIFE.

Prema potrebi i ako je primjenjivo navedite tko će se brinuti o održavanju izvršenih ulaganja, obnovljenih područja i drugih rezultata aktivnosti nakon završetka projekta. Isto tako prema potrebi objasnite kako će se, tko će i s pomoću kojeg izvora financiranja aktivnost nastaviti nakon razdoblja projekta. Potrebno je napomenuti da predviđena

79


plaćanja za aktivnosti (upravljanja i sl.) izvršena nakon završetka projekta nisu prihvatljiva za financiranje u okviru programa LIFE.

Izlazni bi učinak svih aktivnosti C trebao bi biti konkretan, mjerljiv i imati jasnu korist za staništa/vrste/bioraznolikost ili okolišna/klimatska pitanja na koja je projekt općenito usmjeren te posebno za provedbu ciljanih planova/strategije. Ta korist trebala biti mjerljiva te bi se trebala mjeriti i ocjenjivati u okviru jedne ili više aktivnosti praćenja kategorije D. Izlazne učinke svake aktivnost treba navesti u odjeljku „Očekivani rezultati” i treba ih izraziti brojčano ako je moguće.

Plaćanja u pogledu kupovine zemljišta/zakupa zemljišta i/ili naknade za prava uporabe zemljišta uglavnom su prihvatljiva u okviru IP-ova u području prirode: Posebno je važno da se u opisu svake aktivnosti jasno navede kako se ispunjava svaki od uvjeta prihvatljivosti opisanih u odjeljku 2.4.2. o kupovini zemljišta. Za svaku aktivnost naznačite status pregovora s vlasnicima zemljišta. Je li se s njima provelo savjetovanje te slažu li se u načelu? Dokaz toga mogu biti dostupni predugovori ili pisma namjere o prodaji koja se uključe u projektni prijedlog. Jasno navedite koji će se stanišni tipovi kupiti/zakupiti i gdje se nalaze. Navedite koliko će se zemljišta kupiti/zakupiti od svakog stanišnog tipa i opravdajte predloženi trošak/ha u odnosu na trenutačne cijene zemljišta. U tom pogledu dokazi mogu uključivati, okvirno, izjave tijela koja prate prodaje zemljišta (ministarstva poljoprivrede ili slično) ili agencija za poslovanje nekretninama, poljoprivrednih organizacija ili drugih institucija ili subjekata koji posjeduju vjerodostojne podatke. Ako će se zemljište kupiti zamjenom zemljišta, to jasno naznačite (da bi bila prihvatljiva, zamjena se mora izvršiti prije završetka projekta). Ako će se zemljište kupiti ili zakupiti kako bi se poduzele druge aktivnosti u sklopu projekta, navedite koje aktivnosti ovise o ostvarivanju kupovine zemljišta. Ako je to prikladno, navedite „alternativno” zemljište koje se može kupiti u slučaju da se pojave poteškoće sa zemljištem koje se prvotno namjeravalo kupiti.

Napomena: Samo bi se konkretne aktivnosti očuvanja/provedbe trebale navesti kao

aktivnosti C. U mnogim se zahtjevima kao aktivnosti C pogrešno navode aktivnosti koje nisu konkretne aktivnosti očuvanja/provedbe (npr. aktivnosti povezane s inventarima, planovima za upravljanje, praćenjem, vodičima za upravljanje, komunikacijom s dionicima itd.).

D. Praćenje učinka aktivnosti projekta (obvezno)

Svi projekti uključuju posebnu(e) aktivnost(i) praćenja učinka radi mjerenja i bilježenja učinkovitosti aktivnosti projekta u usporedbi s početnom situacijom, ciljevima i očekivanim rezultatima. Potrebno je utvrditi posebne pokazatelje. Potrebno je predvidjeti redovito izvješćivanje o praćenju. Stoga bi trebalo predložiti zasebnu aktivnost „praćenja”, ili skup aktivnosti, sa zasebnim proračunom. U opisu te aktivnosti potrebno je utvrditi i opisati „protokol za praćenje”, „pokazatelje praćenja” te „izvore za provjeru”.

Kad je riječ o projektima s demonstracijskom ili inovacijskom značajkom, aktivnost praćenja trebala bi jasno uključivati i ocjenjivanje predstavljene tehnike ili metode.

Posebna se pozornost posvećuje i praćenju napretka cjelokupne provedbe plana ili strategije.

Ocjena socioekonomskog učinka aktivnosti projekta na lokalno gospodarstvo i stanovništvo te ocjena obnove funkcija ekosustava isto su tako obvezne i uključuju se kao posebne aktivnosti. Te ocjene mogu biti u obliku studija kojima se tijekom trajanja projekta objedinjuju podatci i rezultati koje će se isporučiti sa završnim izvješćem.

Mora se uključiti zasebna aktivnost za prikupljanje informacija potrebnih za unošenje podataka u bazu podataka ključnih pokazatelja projekta (KPI-ja). Pridržavajte se smjernica iz odjeljka 2.4.3. ovog vodiča za prijavu.

80


E. Javna svijest i širenje rezultata (obvezno)

Navedite i obrazložite ciljanu skupinu za svaku aktivnost. Ako aktivnost uključuje sastanke (npr. s lokalnim dionicima), trebali biste navesti koliko sastanaka, gdje, kada, tko će prisustvovati, o čemu će se raspravljati, koliko će osoba sudjelovati prema očekivanjima i kako će to pomoći projektu. Ako aktivnost uključuje brošure, letke, publikacije... navedite koliko primjeraka, koliko stranica (veličina, boja...), kome će se raspodijeliti i kada. Ako aktivnost uključuje film, navedite format, trajanje, broj primjeraka, gdje će se prikazivati itd. Uključuje li aktivnost pristup posjetitelja, navedite što će se učiniti, gdje, koliko se posjetitelja očekuje, kako će to pomoći projektu itd. Ako korisnici planiraju predstaviti rezultate projekta na nacionalnim/međunarodnim događanjima (konferencijama, kongresima), važnost i dodana vrijednost projekta trebali bi se jasno objasniti.

Za sve bi se aktivnosti trebali navesti očekivani rezultati u kvalitativnom i kvantitativnom smislu (npr. veća podrška lokalne zajednice, 2 500 obaviještenih osoba, 3 000 biltena u optjecaju...), s naznakom kako to služi ciljevima projekta.

Sljedeće se aktivnosti širenja smatraju obveznima te se uključuju u kategoriju aktivnosti E:

Oglasne ploče koje opisuju projekt stavljaju se na strateška mjesta dostupna javnosti. Logotip programa LIFE trebao bi uvijek biti na njima. Na aktivnostima koje se provode na područjima mreže Natura 2000 ili čiji je cilj unaprjeđenje integriteta mreže Natura 2000 trebao bi se nalaziti logotip te mreže.

Novoizrađeno ili postojeće web-mjesto (s logotipom programa LIFE te prema potrebi logotipom mreže Natura 2000) uključuje opis projekta te se ondje navode svi podatci o njegovim ciljevima, aktivnostima, napretku i rezultatima. Web-mjesto redovito se ažurira tijekom razdoblja projekta te ostaje na internetu najmanje pet godina nakon završetka projekta.

Umrežavanje s drugim projektima (uključujući prethodne ili tekuće projekte u okviru programa LIFE te projekte koji se financiraju iz drugih fondova), aktivnosti razmjene informacija itd. trebale bi biti predstavljene kao jedna zasebna obvezna aktivnost kategorije E sa zasebnim proračunom.

Izvješće za nestručnjake izradit će se u papirnatom i elektroničkom obliku na kraju projekta. Na engleskom je jeziku te na jeziku projekta. To izvješće dugo je od pet do deset stranica i njime se općoj javnosti predstavljaju projekt, njegovi ciljevi, aktivnosti i rezultati.

Sljedeće aktivnosti širenja ne smatraju se obveznima, no mogu se predvidjeti u mnogim IP-ovima, s posebnim naglaskom na zahtjev u pogledu mogućnosti primjene u drugim područjima:

medijski poslovi (tiskovne konferencije, sastanci s novinarima ili posjeti novinara, priprema članaka za tisak...).

organizacija događanja: npr. sastanci u svrhu informiranja javnosti, sastanci sa interesnim skupinama, posjeti s vodičem... Opišite što se točno planira i kako to doprinosi ciljevima projekta. Opišite konačni izlazni učinak.

radionice, seminari, konferencije: Ako ih pohađaju korisnici (jedan ili više njih), navedite koji (ako je već poznato). Ako ih organiziraju korisnici (jedan ili više njih), opišite što će točno biti tema, kako će doprinijeti ciljevima projekta, tko će biti pozvan (kad god je to moguće, radi promicanja umrežavanja trebalo bi se pozvati korisnike programa LIFE te korisnike komplementarnih mehanizama financiranja koji provode ili su proveli slične projekte). Konačno, opišite izlazni učinak svakog događanja te kako će se širiti.

81


izrada brošura, filmova, karti za posjetitelje itd. Navedite što se točno planira (tema, broj primjeraka, kome će se dijeliti). Potrebno je napomenuti da svi materijali koji će se obračunati programu LIFE moraju jasno upućivati na financijsku potporu programa LIFE (uključujući logotip programa LIFE te prema potrebi logotip mreže Natura 2000) da bi se smatrali prihvatljivima za sufinanciranje te se po jedan primjerak svakog proizvoda mora priložiti privremenim izvješćima ili završnom izvješću.

smjernice: Na primjer, kako upravljati vrstama ili staništima, provoditi tehniku/metodu ili riješiti određeno pitanje bioraznolikosti. Takve se smjernice uvijek moraju izraditi ako je riječ o demonstracijskom ili pilot-projektu.

tehničke publikacije o projektu: Ako je već poznato, navedite u kojem će se listu publikacija objaviti. U tim se publikacijama mora navesti financijska potpora EU-a.

F. Upravljanje projektom i praćenje napretka projekta (obvezno)

Podnositelj zahtjeva trebao bi navesti različite aktivnosti usmjerene na upravljanje/provođenje projekta i praćenje njegova napretka te kontrolu kvalitete i upravljanje rizikom, uključujući izradu kriznih planova.

Opće upravljanje projektom:

Svaki projekt mora uključivati jednu ili više zasebnih aktivnosti nazvanih „Projektom upravlja (naziv zaduženog korisnika)”. Ta(e) aktivnost(i) trebala(e) bi uključivati opis osoblja za upravljanje projektom te bi se njome trebale opisivati dužnosti upravljanja i izvješćivanja korisnika projekta. Osoblje za upravljanje projektom trebalo bi se opisati čak i ako se projektu za to neće obračunati nikakvi troškovi. Izvješćivanje bi trebalo uključivati pripremu izvješća na sredini razdoblja, privremenog i završnog izvješća sa zahtjevima za plaćanjem.

Dodajte dijagram upravljanja za tehničko i administrativno osoblje koje je uključeno. Taj dijagram mora dokazivati da korisnik koordinator (voditelj projekta) ima jasnu ovlast i učinkovitu kontrolu nad osobljem za upravljanje projektom, čak i ako bi se dio upravljanja projektom podugovorio. Dijagramom bi se trebale prikazivati poveznice sa subjektima zaduženima za komplementarne aktivnosti i/ili sredstva kojima se provodi isti plan na koji je usmjeren IP.

Objasnite ima li osoblje za upravljanje prethodnog iskustva u upravljanju projektima.

Revizija:

U skladu s time kako je propisano (vidi članak II.23.2. točku (d) modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava) neovisni financijski revizor kojeg je imenovao korisnik koordinator mora provjeriti financijske izvještaje dostavljene javnom naručitelju, a revizorsko izvješće koje pripremi mora se podnijeti kad god se zatraži privremeno izvješće te uz završni zahtjev za povrat troškova. Revizijom se ne provjerava samo poštovanje nacionalnog zakonodavstva i računovodstvenih pravila nego bi se njom trebalo provjeriti da su svi nastali troškovi u skladu s uvjetima ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Reviziju može provesti služba za reviziju javnog tijela pod uvjetom da je doista posve neovisna od korisnikâ.

U financijskim bi obrascima troškove revizije trebalo unijeti pod stavku proračuna „Other costs” („Ostali troškovi”).

Plan nakon programa LIFE (After-LIFE plan):

Korisnik koordinator mora izraditi „plan nakon programa LIFE” kao zasebno poglavlje

82


završnog izvješća. On je na jeziku korisnika, a po izboru i na engleskom, u papirnatom i elektroničkom obliku.

Planom nakon programa LIFE za IP-ove općenito se opisuje kako će se ciljani plan konačno u potpunosti provesti (npr. kako će se aktivnosti koje su se provodile u okviru IP-a nastaviti ili primjenjivati drugdje, kako će se održavati sposobnosti ljudskih potencijala i osoblja za upravljanje izgrađeni tijekom IP-a, kako će se osigurati mobilizacija povezanih sredstava itd.).

U tom se pogledu planom nakon programa LIFE opisuje kako će se aktivnosti sa značajkom najbolje prakse pokrenute unutar projekta u okviru programa LIFE nastaviti i razvijati tijekom godina nakon završetka projekta te kako će se osigurati dugoročnije upravljanje područjem(ima)/staništima/vrstama. Kad je riječ o pilot i demonstracijskim elementima projekta, planom nakon programa LIFE utvrđuje se i kako će se širenje rezultata i s njima povezana komunikacija nastaviti nakon završetka projekta te kako će se ti rezultati primijeniti u određenoj regiji ili cijeloj državi. U njemu bi se trebalo navoditi koje će se aktivnosti provoditi, kada, tko će ih provoditi te s pomoću kojih izvora financiranja. Projektnom bi prijedlogu za taj plan trebalo dodati zasebnu aktivnost F, a plan se mora dodati na popis isporučivih proizvoda.

Obrazac C2 – Isporučivi proizvodi, prekretnice i raspored izvješćivanja

Glavni isporučivi proizvod:

Navedite samo informacije o glavnim isporučivim proizvodima projekta koji obuhvaćaju cijelo razdoblje projekta. Prema potrebi možete isporučive proizvode razvrstati u skupine, posebno za kasnije faze.

Glavne prekretnice projekta:

Navedite samo informacije o glavnim prekretnicama projekta koje označavaju glavna postignuća projekta te završetak važnih aktivnosti ili skupina aktivnosti.

Predviđena izvješća o radu:

Korisnik koordinator izvješćuje javnog naručitelja o tehničkom i financijskom napretku projekta. U tim bi se izvješćima trebali naglasiti ostvareni rezultati i mogući problemi projekta.

Privremeno bi se izvješće trebalo predvidjeti najkasnije tri mjeseca prije završetka svake faze provedbe.

Potrebno je napomenuti da ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, upravljanje projektom, službeno izvješćivanje (osim priloga ili isporučivih proizvoda) i sva komunikacija s javnim naručiteljem moraju biti na engleskom, čak i ako to nije jezik projektnog prijedloga. Troškovi prijevoda izvješća (osim priloga ili isporučivih proizvoda) stoga su prihvatljivi.

Uz izvješćivanje o prethodnoj fazi u privremenom izvješću, osim ako su sve aktivnosti za vrijeme cijelog projekta detaljno opisane u početnom zahtjevu, tri mjeseca prije završetka svake faze mora se dostaviti zahtjev za izmjenom i dopunom i posebno uključiti ažurirani plan provedbe za sljedeću(e) fazu(e) pri čemu treba detaljno opisati aktivnosti i odgovarajuće troškove. U tu se svrhu moraju dostaviti svi odgovarajući obrasci. Očekuje se da zahtjev za izmjenom i dopunom sadržava nacrt sljedećeg privremenog izvješća kako bi se prikazao ostvareni napredak.

Na temelju tih informacija sastavit će se izmjene i dopune ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

83


„Završno izvješće sa zahtjevom za plaćanjem” predaje se najkasnije tri mjeseca nakon datuma završetka projekta.

Obrazac C3 – Raspored

Za svaku (pod)aktivnost projekta kvačicom označite odgovarajuće razdoblje provedbe. Pri planiranju rasporeda dodajte odgovarajuću granicu sigurnosti završetku projekta kako bi se omogućila neizbježna nepredviđena kašnjenja.

3.4. Financijski obrasci zahtjeva

Važno: Proračun projekta može uključivati samo troškove koji su u skladu s uvjetima ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Doprinos EU-a izračunat će se na temelju prihvatljivih troškova.

Financijski bi obrasci trebali uključivati samo troškove samog IP-a, uz iznimku obrasca FP s pregledom troškova predviđenih za komplementarne aktivnosti.

Opće napomene:

Slično opisima aktivnosti u obrascima C, podnositelji zahtjeva razlikuju informacije u pogledu prve faze projekta od onih za ostale faze. Za prvu će se fazu dostaviti svi podatci, a za sljedeće će se faze dostaviti samo skupne informacije za svaku predviđenu aktivnost.

Svi troškovi moraju se zaokružiti na najbliži euro i moraju isključivati porez na dodanu vrijednost (PDV) kada korisnik može primiti povrat za taj trošak od svojih nacionalnih tijela. Decimale se ne bi trebale unositi u obrasce. Ako je iznos nula, unesite nulu ili ćeliju ostavite praznom.

Korisnik koordinator i pridruženi korisnici, kao i druga poduzeća koja su dio istih grupa ili holdinga, ne mogu djelovati kao podizvođači niti se smatrati trećim stranama iz odjeljka 1.10.7. ovog vodiča.

Ispostavljanje internih računa (tj. za troškove koji su proizašli iz transakcija između odjela korisnika) dopušta se samo ako isključuje sve elemente dobiti, PDV-a i režijskih troškova.

Svi ugovori pripisani bilo kojoj kategoriji troškova moraju poštovati načelo izostanka sukoba interesa, bez obzira na predmetni iznos.

Porez na dodanu vrijednost koji plaća korisnik prihvatljiv je osim za:

a) oporezive aktivnosti ili izuzete aktivnosti s pravom odbitka;

b) aktivnosti u kojima korisnik sudjeluje kao javno tijelo kada je korisnik državno, regionalno ili lokalno tijelo ili drugo tijelo koje se uređuje javnim pravom.

Za sve postupke nabave (oprema, prototip, infrastruktura...)

Navedite postupak predviđen za ugovaranje s pomoću „javne nabave” za javna tijela, a za privatne subjekte: „izravnog ugovora”, „otvorenog natječajnog postupka”, „višestrukih ponuda” i „okvirnog ugovora”. Ugovori se moraju dodijeliti u skladu s člancima II.10. i II.11. općih uvjeta modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE i korisnikovim internim pravilima (u mjeri u kojoj su u skladu s prethodno navedenim člancima).

Svakoj stavci troškova dodajte skraćeni naziv korisnika za kojeg će nastati odgovarajući troškovi te broj aktivnosti na koju se odgovarajući troškovi odnose.

84


3.4.1. Upute za popunjavanje detaljnog proračuna

Pri popunjavanju financijskih obrazaca svakako pogledajte model ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, s posebnim naglaskom na članak II.19.

Naslovna stranica:

Upišite pokratu svojeg projektnog prijedloga onako kako ste je naveli u tehničkim obrascima.

Obrazac FA – Raščlamba proračuna i financiranje projekta

Taj se obrazac popunjava automatski, na temelju podataka iz drugih obrazaca u ovom odjeljku.

Samo se ukupni iznos režijskih troškova predviđenih za cijeli projekt unosi ručno. Režijski su troškovi prihvatljivi po paušalnom iznosu od 7 % ukupnih prihvatljivih izravnih troškova cijelog projekta, isključujući kupovinu/zakup zemljišta/jednokratne naknade (te same režijske troškove, koji su neizravni troškovi).

Ne mijenjate ćelije.

U obrascu se sažima financijska struktura projekta tako što se pruža raščlamba proračuna projekta i pregled financijskog plana.

Moraju se ispuniti sve ćelije za troškove predviđene tijekom prve faze. Za sljedeće faze potrebno je ispuniti samo žute ćelije.

Obrazac FB – Raščlamba troškova za aktivnosti

Za svaku bi se aktivnost opisanu u tehničkim obrascima C1 u ovom obrascu trebalo dostaviti detaljnu raščlambu ukupnih troškova projekta. Koristite se istim brojevima i nazivima aktivnosti kao i u obrascu C1

Taj je obrazac vrlo koristan za povezivanje tehničkih izlaznih učinaka i troškova, čime pokazuje troškovnu učinkovitost aktivnosti. Posebnu bi pozornost trebalo posvetiti usklađenosti prikazanih troškova s troškovima navedenima u obrascima F1 – F7.

Ovisno o broju aktivnosti, toj će se tablici možda morati dodati retci. Podatci bi trebali biti u skladu sa sadržajem tehničkih obrazaca.

Ćelija za režijske troškove popunjava se automatski, na temelju podataka iz obrasca.

Obrazac FC – Raščlamba financiranja projekta

Tim se obrascem opisuje financiranje projekta koje pruža(ju) korisnik(ci) te doprinos EU-a koji je zatražio svaki od korisnika.

Proizvodi ili usluge koji će se pružiti „u naravi”, tj. za koje ne postoji predviđeni novčani tok,

ne bi se trebali uključiti u proračun projekta.

Zemlja korisnika: Odaberite odgovarajuću šifru države članice korisnika kako je navedena

na sljedećoj adresi:


Skraćeni naziv korisnika: Upotrijebite skraćeni naziv naveden u profilima korisnika koordinatora i pridruženih korisnika u tehničkim obrascima A2 i A5 programa LIFE.


85


Ukupan trošak aktivnosti u EUR: Navedite ukupan trošak aktivnosti koje će korisnici poduzeti kako je opisano u obrascima C. Ti iznosi moraju uključivati troškove kupovine trajnih dobara, infrastrukture i troškove opreme prije amortizacije. Zbroj „ukupnih troškova korisnika za aktivnosti” mora biti jednak ukupnom trošku projekta kako je naveden u obrascima FA i FB.

Doprinos korisnika koordinatora: Navedite iznos financijskog doprinosa korisnika

koordinatora za aktivnosti uključene u detaljni proračun.

Doprinos pridruženog korisnika: Navedite iznos financijskog doprinosa svakog pridruženog korisnika za aktivnosti uključene u detaljni proračun.

Doprinos sufinancijera: Navedite iznos financijskog doprinosa svakog sufinancijera za aktivnosti uključene u detaljni proračun.

Iznos zatraženog doprinosa EU-a: Navedite iznos financijskog doprinosa programa LIFE EU-a koji je zatražio koordinacijski korisnik i svaki od pridruženih korisnika za aktivnosti iz detaljnog proračuna.

Obrazac F1 – Izravni troškovi osoblja

Osoblje javnih tijela: Troškovi plaća osoblja javnih tijela mogu se financirati samo u onoj mjeri u kojoj su povezani s troškom provedbe aktivnosti projekta koje odgovarajuće javno tijelo ne bi provodilo da se projekt nije započeo. Predmetno osoblje, bez obzira na to rade li na projektu puno radno vrijeme ili dio radnog vremena, mora biti posebno raspoređeno na projekt/dodijeljeno projektu; pojedinačno raspoređivanje ima oblik ugovornog dokumenta ili obavijesti o raspoređivanju koje je potpisala odgovorna služba ili tijelo odgovarajućeg korisnika.

Nadalje, ukupan zbroj doprinosa javnih tijela (u svojstvu korisnika koordinatora i/ili pridruženog korisnika) proračunu projekta mora premašivati (za najmanje 2 %) zbroj troškova plaća njihovih stalnih zaposlenika pripisanih projektu. Podnositelji zahtjeva moraju osigurati da je usklađenost s tim pravilom 2 % odražena u detaljnim troškovima prvog razdoblja na financijskim obrascima i moraju biti svjesni toga da se ta usklađenost mora osigurati i u kasnijim fazama te da će se provjeravati u vrijeme svih odgovarajućih zahtjeva za plaćanjem u svakoj fazi, uključujući posebno završno plaćanje.

Definicija troškova „dodatnog osoblja” uključuje troškove sveg osoblja javnih tijela, trajnog ili privremenog, čiji ugovori ili produljenje ugovora:

- počinju na datum početka projekta ili nakon njega ili na datum na koji javni naručitelj potpiše ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava ili nakon njega u slučaju da se potpisivanje izvrši prije datuma početka projekta, i

- posebno su raspoređeni na projekt u okviru programa LIFE/dodijeljeni tom projektu.

Skraćeni naziv korisnika: Upotrijebite skraćeni naziv naveden u profilima korisnika koordinatora i pridruženih korisnika u tehničkim obrascima A2 i A5 programa LIFE.

Broj aktivnosti: Unesite broj(eve) aktivnosti u kojoj(ima) sudjeluje svaki član osoblja.

Vrsta osoblja: Navedite „dodatno” ako je osoblje obuhvaćeno definicijom dodatnog osoblja, inače ostavite prazno. Ako će aktivnost provoditi i dodatno osoblje i stalni zaposlenici, podijelite troškove osoblja aktivnosti u dvije stavke.

Potrebno je napomenuti da se ugovori o uslugama s pojedincima (tj. fizičkim osobama) mogu pripisati toj kategoriji uz uvjet da ta osoba radi u uvjetima sličnima onima u kojima radi zaposlenik (posebno u pogledu organizacije posla, zadataka koji se izvršavaju i prostorija

86


gdje se izvršavaju); rezultat pripada korisniku (osim ako je iznimno dogovoreno drukčije); i troškovi nisu znatno različiti od troškova osoblja koje obavlja slične zadatke u okviru ugovora o radu s korisnikom.

Važno: Vrijeme koje svaki zaposlenik provede radeći na projektu bilježi se i potvrđuje pravovremeno (tj. svaki dan, svaki tjedan) s pomoću evidencija prisutnosti ili jednakovrijednog sustava za bilježenje vremena, osim ako je zaposlenik posebno raspoređen na projekt na puno radno vrijeme ili na postotak svojeg radnog vremena ili ako u prosjeku u kalendarskoj godini radi manje od dva dana mjesečno na projektu u okviru programa LIFE.

Kategorija/uloga u projektu: Trebali biste utvrditi svaku stručnu kategoriju na jasan i nedvoznačan način kako biste javnom naručitelju omogućili da prati ljudske potencijale dodijeljene projektu. Kad se stručnom kategorijom ne objašnjava uloga koju će osoba igrati u projektu, biste trebali navesti i tu informaciju. Primjeri su kategorija osoblja/uloga u projektu: viši inženjer/voditelj projekta, tehničar/analiza podataka, administrativno/financijsko upravljanje itd.

Dnevnica: Dnevnica za svakog člana osoblja izračunava se na temelju bruto plaće ili nadnice uvećane za obvezne socijalne doprinose i sve ostale zakonske troškove, ali isključujući sve ostale troškove (za dodatne smjernice u pogledu toga vidi prilog X. modelu ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE). Kako bi se ustanovio prijedlog proračuna, dnevnica se može izračunati na temelju okvirnih prosječnih troškova plaća koji su razumni za predmetnu kategoriju osoblja, sektora, zemlje, vrste organizacije itd. U obzir je potrebno uzeti predvidiva povećanja plaće pri procjeni prosječnih dnevnica za trajanje projekta.

Potrebno je napomenuti da se dnevnice navedene u prijedlogu proračuna ne smiju koristiti pri izvješćivanju o troškovima projekta. Dnevnice navedene u izvješćima trebale bi se temeljiti na stvarno nastalim troškovima, tj. stvarnoj bruto plaći, obveznim socijalnim davanjima i drugim zakonskim troškovima te stvarnom produktivnom radnom vremenu u predmetnoj godini.

Ukupan zbroj produktivnog vremena po godini po osobi treba izračunati na temelju ukupnih radnih sati/dana u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, kolektivnim ugovorima, ugovorima o radu itd. Primjer utvrđivanja ukupnog produktivnog vremena po godini mogao bi biti sljedeći (pod uvjetom da se poštuje ono što je određeno odgovarajućim zakonodavstvom):

Dani/godina 365 dana

Umanjeno za 52 vikenda 104 dana

Umanjeno za godišnji odmor 21 dan

Umanjeno za zakonski propisane praznike 15 dana

Umanjeno za bolovanje/drugo (prema potrebi) 10 dana

= Ukupno produktivno vrijeme 215 dana

87


Uzmite u obzir da se dnevnice iskazane u prijedlogu proračuna ne smiju koristiti pri izvješćivanju o troškovima projekta; mogu se zaračunati samo stvarni troškovi, tj. stvarne dnevnice i stvarni sati provedeni na projektu. Morat će se opravdati svako znatno povećanje. Troškovi osoblja obračunavaju se na temelju satnice dobivene podjelom stvarne godišnje bruto plaće ili nadnica uvećanih za obvezne socijalne doprinose i sve druge zakonske troškove uključene u nagradu zaposlenika stvarnim ukupnim produktivnim satima/danima tog zaposlenika. U slučaju da se stvarni ukupni produktivni sati zaposlenika ne bilježe u pouzdanom sustavu bilježenja vremena (npr. kada osoba u prosjeku u kalendarskoj godini radi manje od dva dana mjesečno na projektu u okviru programa LIFE ili kod punog radnog vremena ili rada na osnovi fiksnog postotka radnog vremena kako je utvrđeno ugovorom o radu) koristit će se zadana vrijednost od 1720 produktivnih sati.

Broj dana po zaposleniku: Broj dana po zaposleniku potrebnih za izvršenje projekta.

Izravni troškovi osoblja: Automatski se izračunavaju množenjem ukupnog broja dana po

zaposleniku za određenu kategoriju s dnevnicom za tu kategoriju.

Obrazac F2 – Putni troškovi i troškovi boravka

Napomena: Pod ovom bi kategorijom proračuna podnositelji zahtjeva trebali predvidjeti putne troškove prisustvovanja dvije osobe na regionalnom početnom sastanku s predstavnicima javnog naručitelja. Iznimno, može biti i prihvatljivo sudjelovanje od najviše 5 osoba na revizijskom sastanku iz poglavlja 6. vodiča za ocjenjivanje.

Općenito: Ovdje se moraju uključiti samo putni troškovi i troškovi boravka. Troškovi povezani s posjetom konferencija, poput konferencijskih pristojbi, moraju se navesti pod „Ostalim troškovima” (obrazac F7). Trošak sudjelovanja na konferenciji smatra se prihvatljivim samo ako se projekt predstavlja na toj konferenciji. Broj sudionika na konferencijama ograničen je na one za čiju prisutnost postoji valjano tehničko opravdanje.

Odredište (od/do): Utvrdite polazište i odredište putovanja. Navedite naziv zemlje i grada, ako su poznati. Ako je primjenjivo, za ponavljane posjete području projekta upišite „područje projekta”.

Izvan Europe: Napišite „Yes” („Da”) za putovanja izvan Europske unije.

Svrha putovanja: Svrha putovanja mora se jasno opisati kako bi se omogućila procjena troškova u odnosu na ciljeve projekta (na primjer: „događanje širenja”, „sastanak u svrhu tehničke koordinacije”, „posjet području projekta”). Utvrdite broj predviđenih putovanja i broj ljudi koji će putovati te trajanje putovanja u danima.

Prema potrebi za putovanje ili odredište možete upotrijebiti više redaka, no troškovi se mogu prikazati razvrstani u skupine, npr. za sve sastanke u svrhu tehničke koordinacije. (Međutim, pojedinačni se troškovi moraju utvrditi pri izvješćivanju).

Putni troškovi: Putni troškovi obračunat će se u skladu s internim pravilima korisnika. Korisnici će nastojati putovati na najekonomičniji i ekološki najprihvatljiviji način; videokonferencije moraju se razmotriti kao alternativa.

U izostanku internih pravila kojima se uređuje naknada za uporabu vlastitih automobila organizacije (za razliku od privatnih automobila) troškovi vezani uz njihovu uporabu procijenit će se na 0,25 EUR/km. Ako su u pogledu putovanja predviđeni i troškovi goriva, i njih treba ovdje navesti, inače se gorivo navodi pod potrošnom robom.

Troškovi boravka: Troškovi boravka obračunavaju se u skladu s internim pravilima korisnika (dnevnice ili izravno plaćanje obroka, hotelskih troškova, lokalnog prijevoza itd.).

88


Osigurajte da obroci povezani s putovanjem/sastancima korisnika nisu uključeni ako su troškovi boravka već u proračunu kao dnevnice.

Stopa putnih troškova i troškova boravka te broj putovanja: Unesite stopu putnih troškova i troškova boravka te broj putovanja. Polje „putni troškovi i troškovi boravka” trebalo bi sadržavati cijenu jediničnog troška za jednu osobu, polje „broj putovanja” trebalo bi sadržavati broj putovanja po osobi (tj. ako dvije osobe tri puta putuju na koordinacijski sastanak, broj je putovanja šest).

Obrazac F3 – Troškovi vanjske pomoći

Općenito: Troškovi vanjske pomoći odnose se na troškove podugovaranja: tj. usluge/radove koje izvode vanjska poduzeća ili osobe (osim onih za koje se troškovi mogu uključiti u obrazac F1), kao i na unajmljivanje opreme ili infrastrukture. Detaljno obrazložite ako predloženi troškovi vanjske pomoći prelaze 35 % ukupnog proračuna.

Na primjer, izrada logotipa, uspostava plana širenja, oblikovanje proizvoda za širenje, usluge prijevoda, objavljivanje knjige ili unajmljivanje materijala trebali bi biti uključeni u vanjsku pomoć.

Potrebno je napomenuti da bi se sve usluge pružene u okviru podugovora, a koje se odnose na razvoj prototipa u proračunu trebalo unijeti pod stavku prototipa, a ne pod stavku vanjske pomoći. Troškovi povezani s kupovinom ili zakupom (za razliku od najma) opreme i infrastrukture u okviru podugovora (npr. usluge postavljanja) trebale bi se u proračun unijeti pod te kategorije troškova, a ne pod vanjsku pomoć ako se i amortiziraju u skladu s računovodstvenim pravilima.

Troškovi za zakup prava na uporabu zemljišta moraju se obračunati kao „vanjska pomoć” samo ako se odnose na kratkoročan zakup koji istječe prije datuma završetka projekta.

Dugoročnije se zakupe mora unijeti pod dugoročni zakup zemljišta.

Postupak: Navedite postupak predviđen za podugovaranje posla s pomoću „javne nabave” za javna tijela, a za privatne subjekte: „izravnog ugovora”, „otvorenog natječajnog postupka”, „višestrukih ponuda” i „okvirnog ugovora”. Podugovori se moraju dodijeliti u skladu s člancima II.10. i II.11. općih uvjeta modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE i korisnikovim internim pravilima (u mjeri u kojoj su u skladu s prethodno navedenim člancima).

Opis: Napišite jasan opis usluge koja će se podugovoriti, npr. „provođenje procjene utjecaja”, „održavanje...”, „najam...”, „konzultacije …”, „izrada web-mjesta”, „unutarnja pomoć”, „organizacija događanja širenja” itd. Prema potrebi za opis podugovora možete uporabiti najviše 200 znakova.

Opće primjedbe o obrascima F4.a, F4.b i F4.c – Trajna dobra

U toj kategoriji popišite samo troškove povezane sa stavkama koje se prema računovodstvenim pravilima predmetnog korisnika smatraju trajnim dobrima (uključujući dobra pribavljena financijskih zakupom, tj. s mogućnošću kupovine). Obavješćujemo vas da bi se stavke koje su potpuno amortizirane u godini kupovine, a koje su u zabilježene u nekom registru trajnih dobara u svrhu zahtjeva trebale isto tako navesti pod tom kategorijom troškova. To se često primjenjuje na električnu potrošnu robu poput prijenosnih računala, pametnih telefona, tableta, fotografske opreme, GPS opreme itd.

U potkategorijama opreme i infrastrukture trebate navesti stvarni trošak te vrijednost amortizacije. Samo je amortizacija prihvatljiv trošak projekta i sufinanciranje EU-a izračunat će se na temelju tog iznosa.

89


Važno: Amortizacija trajnih dobara koja su već u vlasništvu korisnika na početku projekta nije prihvatljiva za financiranje u okviru programa LIFE.

Stvarni trošak: Puni trošak infrastrukture ili opreme bez ikakve amortizacije.

Amortizacija: Ukupna vrijednost amortizacije u financijskim izvještajima korisnika na kraju projekta. U svrhu utvrđivanja proračuna projekta korisnici bi trebali što preciznije procijeniti iznos amortizacije za svaku stavku, od datuma unosa u financijske izvještaje (prema potrebi) do kraja projekta. Ta procjena temelji se na njihovim internim računovodstvenim pravilima i/ili je u skladu s nacionalnim računovodstvenim pravilima.

Iznos amortizacije koji se može uključiti u prihvatljive troškove proračuna ograničen je na najviše 25 % stvarnog troška infrastrukture i najviše 50 % stvarnog troška opreme. Ako se nisu poštovala ta pravila, prikazat će se blokirajuće poruke o pogrešci pri provjeri valjanosti projektnog prijedloga.

Iznimka 1.: Za prototipove su prihvatljivi troškovi jednaki stvarnim troškovima u skladu s

uvjetima modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Iznimka 2: za IP-ove u okviru programa LIFE trošak trajnih dobara koja su kupili korisnici koji su javna tijela ili privatne nekomercijalne organizacije smatra se 100 % prihvatljivim ako organizacije poštuje sve uvjete utvrđene modelom ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. U tom bi slučaju iznos amortizacije trebao biti jednak stvarnom trošku.

Obrazac F4.a – Troškovi infrastrukture

Postupak: Navedite predviđeni postupak za podugovaranje poslova, npr. „javni natječaj”, „izravni ugovor”, „okvirni ugovor” itd. Podugovori se moraju dodijeliti u skladu s uvjetima ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Imajte na umu da biste trebali biti spremni objasniti zašto je odabran „izravni ugovor” posebno poštujući načela dobrog financijskog upravljanja.

Opis: Navedite jasan opis i raščlambu infrastrukture prema stavci troškova, npr. „potporna čelična konstrukcija”, „temelj instalacije”, „ograda” itd.

Važno: Svi troškovi povezani s infrastrukturom, čak i ako se posao obavlja u okviru podugovora s vanjskim subjektom, moraju se navesti pod ovim zaglavljem.

Ulaganja u infrastrukturu velikih razmjera smatraju se neprihvatljivima.

Obrazac F4.b – Troškovi opreme


Opis: Navedite jasan opis svake stavke, npr. „prijenosno računalo”, „softver za bazu podataka (kupljen gotov ili izrađen u okviru podugovora)”, „mjerna oprema”, „kosilica” itd.

90


Obrazac F4.c – Troškovi prototipa

Prototip je infrastruktura i/ili oprema izrađena posebno za provedbu projekta koja nije komercijalizirana i nije dostupna kao serijski proizvod. Ne smije se koristiti za komercijalne svrhe tijekom trajanja projekta. (Vidi uvjete ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava radi definicije prototipa.) Trajna dobra kupljena u sklopu projekta mogu biti prihvaćena u toj kategoriji troška samo kad su od ključne važnosti za pilot ili demonstracijske aspekte projekta.


Opis: Navedite jasan opis prototipa.

Važno: Svi troškovi povezani s prototipom, čak i ako se posao obavlja u okviru podugovora s vanjskim subjektom, moraju se navesti pod ovim zaglavljem.

Obrazac F5.a – Troškovi kupovine zemljišta, obrazac F5.b – Troškovi dugoročnog zakupa zemljišta/prava uporabe i obrazac F5.c – Troškovi plaćanja jednokratne naknade

Općenito: U pogledu pravila o kupovini zemljišta pogledajte ugovor o dodjeli bespovratnih

sredstava. Ako bi kratkoročni zakup bio prikladan za ostvarivanje ciljeva projekta, ti bi se troškovi trebali navesti pod vanjskom pomoći.

Opis kupovine zemljišta/dugoročnog zakupa/jednokratne naknade: Navedite jasan opis svake stavke, npr. „kupovina kiselih travnjaka u potpodručju X”, „jednokratna naknada za prava eksploatacije treseta u potpodručju Y” itd. Koristite se različitim retcima za različite uporabe zemljišta/stanišnog tipa/u potpodručju ako se njihove cijene znatno razlikuju.

Procijenjeni trošak po hektaru: Procijenjeni trošak, isključujući poreze i ostala davanja, zaokruženo na najbliži euro.

Vaš projektni prijedlog mora uključivati dopis nadležnog tijela ili ovlaštenog javnog bilježnika kojim se potvrđuje da cijena po hektaru nije viša od prosječne za tu vrstu zemljišta i lokacije.

Obrazac F6 – Troškovi potrošne robe

Općenito:

Općenito: Potrošna roba navedena u predmetnom obrascu mora se odnositi na kupovinu, proizvodnju, popravak ili uporabu predmeta koji nisu uneseni u inventar trajnih dobara korisnikâ (poput materijala za širenje, popravka trajnih dobara pod uvjetom da to nije kapitalizirano i da je kupljeno za projekt ili se u potpunosti koristi za projekt itd.). Ako projekt uključuje značajnu aktivnost širenja u kojoj se u znatnoj mjeri koriste slanje poštom, fotokopiranje ili drugi oblici komunikacije, odgovarajući troškovi isto se tako mogu navesti ovdje. Troškovi potrošne robe moraju se posebno odnositi na provedbu aktivnosti projekta.

Opća potrošna roba/potrepštine (za razliku od izravnih troškova), poput troškova telefoniranja, komunikacije, fotokopiranja, uredskog materijala, vode, plina itd. pokrivene su kategorijom režijskih troškova.

Troškove ugostiteljskih usluga/obroka/kave povezani s aktivnostima širenja, poput

91


predstavljanja projekta, radionica ili konferencija potrebno je navesti ovdje. Međutim, potrebno je napomenuti da ako se cijela organizacija konferencije podugovori, odgovarajući bi se trošak u proračunu trebao navesti pod vanjskom pomoći. Troškovi ugostiteljskih usluga (cateringa) za obične aktivnosti sastanaka trebali bi biti obuhvaćeni sa 7 % režijskih troškova.

Postupak: Navedite predviđeni postupak, npr. „javni natječaj”, „izravni ugovor”, „okvirni ugovor” itd. Podugovori se moraju dodijeliti u skladu s uvjetima ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Opis: Navedite jasan opis vrste potrošne robe povezujući je s tehničkom provedbom

projekta, npr. „sirovine za pokusnu aktivnost 2.”, „pribor za pisanje za proizvode za širenje (isporučivi proizvod 5.)” itd.

Obrazac F7 – Ostali troškovi

Općenito: Izravni troškovi koji ne pripadaju ni u koju drugu kategoriju troškova trebali bi se navesti na predmetnom obrascu. Troškovi bankovnih naknada koje snosi korisnik koordinator, konferencijskih pristojbi, troškovi osiguranja kada su nastali samo u pogledu provedbe projekta itd., trebali bi se navesti na predmetnom obrascu.

Revizijske troškove (SAMO za one korisnike koji traže doprinos Unije od najmanje 750 000 EUR) u vezi s revizijom financijskih izvještaja projekta uvijek bi trebalo svrstati u ovu kategoriju proračuna. Kod projekata s više od jednog korisnika ukupan trošak revizije u projektnom prijedlogu navest će se kao jedan konsolidirani iznos koji će nastati za korisnika koordinatora.

Troškovi prijevoda izvještaja, ako su potrebni, uvijek se moraju navesti u toj kategoriji. Bankovno jamstvo, ako je potrebno, uvijek se mora navesti u toj kategoriji. Za više informacija pogledajte uvjete ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i Vodič za ocjenjivanje projektnih prijedloga za integrirane projekte u okviru programa LIFE za 2018.

Izdatci povezani s financijskom potporom trećim stranama mogu nastati u skladu s uvjetima utvrđenima člankom II.12. ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava te u točci 1.10.8. ovog vodiča kako bi se financirale određene aktivnosti koje za ostvarivanje cilja ne može provesti sam jedan od korisnika IP-a niti ih se može provesti s pomoću vanjske pomoći, a ključne su za provedbu ciljanog plana.

Postupak: Navedite predviđeni postupak, npr. „javni natječaj”, „izravni ugovor”, „okvirni ugovor”, „poziv na podnošenje projektnih prijedloga” itd. Podugovori se moraju dodijeliti u skladu s uvjetima ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Opis: Navedite jasan opis svake stavke, povezujući ju s tehničkom provedbom projekta.

FP – Financijski plan komplementarnih aktivnosti

U tom bi se obrascu trebale nalaziti ažurirane informacije iz obrasca CNf koji je podnesen s opisom projekta podnositelja zahtjeva.

U skladu s opisima i logikom obrasca B1 u financijskom se planu u obliku tablice sažeto opisuju glavni izvori financiranja koji se planiraju mobilizirati za financiranje aktivnosti ili mjera koje se namjeravaju provesti za potrebe ciljanog plana ili strategije tijekom trajanja integriranog projekta.

U skladu s tim u tablici se moraju navesti sredstva za koja se očekuje da će sufinancirati aktivnosti samog IP-a u okviru programa LIFE te sredstva kojima će se financirati komplementarne aktivnosti/mjere koje se provode uz IP. Pri popunjavanju te tablice pozornost obratite na tumačenje komplementarnih sredstava u drugim poglavljima ovih

92


smjernica te navedite samo iznose u skladu s tim odredbama.

Oblik tablice ne može se mijenjati, uz iznimku dodavanja potrebnog broja redaka za različite izvore financiranja.

U tablici se mogu navesti veće pojedinačne aktivnosti (npr. izgradnja XX) ili skupine/vrste aktivnosti (npr. potpora aktivnostima ispaše koje poljoprivrednici provode u…, kupovina zemljišta od X ha itd.) ovisno o tome što je najprikladnije za razumno predstavljanje namjera podnositelja zahtjeva.

Za sam projekt u okviru programa LIFE potrebno je navesti samo iznos sredstava.

Za komplementarne je aktivnosti potrebno navesti sljedeće informacije:

Izvori financiranja: Navedite naziv izvora financiranja/fonda (npr. EPFRR) ako je to moguće i on je već poznat navodeći naziv mjere, operativnog programa ili jednakovrijednog programa predmetnih fondova. Izvori/fondovi razvrstavaju se u skupine prema svojoj vrsti (izvori/fondovi EU-a, nacionalni, međunarodni ili privatni izvori/fondovi). Navedite međuzbrojeve po izvoru financiranja i po vrsti financiranja.

Potrebno je napomenuti da su fondovi posebno navedeni u obrascu samo primjeri.

Aktivnosti/mjere koje će se financirati: Pod svakim izvorom financiranja/fondom navedite aktivnosti/mjere koje će se financirati (u tu se svrhu savjetuje upućivati na opise u obrascu B1 i/ili planu/strategiji). U pogledu tog popisa navedite i odgovarajući iznos financiranja (u EUR).

Imajte na umu da se bilo kojim fondom koji nije fond EU-a (npr. nacionalni, privatni ili međunarodni) može izravno sufinancirati sam IP u okviru programa LIFE i tako pokriti dio od 40 % „vlastitog doprinosa” korisnika ili se njime mogu financirati komplementarne aktivnosti, ovisno o uvjetima koje utvrdi odgovarajući donator. Sredstva iz drugih izvora EU-a mogu se pak koristiti samo za komplementarne aktivnosti.

Iznos financiranja: Za svaki izvor financiranja navedite određeni iznos u EUR.

Status/datum financiranja: dodijeljeno/treba se dodijeliti/još nije zatraženo

Za svaki izvor financiranja/fond navedite status dodjele.

Odaberite jednu od sljedećih mogućnosti ako je program financiranja već konačan:

- financiranje je dodijeljeno (uporabite ovu mogućnost ako su sredstva dodijeljena i navedite datum dodijele u obliku dd/mm/gggg), ili

- financiranje se treba dodijeliti (uporabite ovu mogućnost ako je podnesen zahtjev za bespovratna sredstva, no ona još nisu dodijeljena te navedite datum podnošenja zahtjeva), ili

- financiranje još nije zatraženo (uporabite ovu mogućnost ako zahtjev za bespovratna sredstva još nije podnesen i navedite rok za podnošenje zahtjeva ako je poznat).

U napomenama možete navesti da se program financiranja još treba službeno donijeti.

Tijelo/subjekt koje/koji upravlja sredstvima: Za svaki izvor financiranja/fond navedite puni

naziv tijela koje upravlja sredstvima (dodjeljuje ih).

NAPOMENA: Obrazac se može proširiti dodatnim retcima.

93


4. KONTROLNI POPIS

Svrha je pitanja u nastavku pomoći vam provjeriti je li vaš zahtjev najbolje moguće

pripremljen. Vaši bi odgovori u svim slučajevima trebali biti „da”. Međutim, popis pitanja nije

iscrpan i pitanja ne pružaju sve potrebne detaljne informacije; pogledajte detaljne informacije

uključene u druge odjeljke ovog dokumenta.

1. Jeste li provjerili je li vaš projekt integrirani projekt u okviru programa LIFE? (posebno u odnosu na „tradicionalni” projekt u okviru programa LIFE)

2. Jesu li obrasci CNc ili A3 (i prema potrebi A3a), A4 i A6 potpisani te je li na njih stavljen datum?

3. Je(su) li obrazac(sci) A8 potpisan(i) te je(su) li na njega(njih) odgovarajuće(a) upravljačko(a) tijelo(a) za financiranje stavilo(a) datum?

4. Jesu li obrasci CNd i B1 na engleskom?

5. Jeste li završetku projekta dodali vremensku granicu sigurnosti kako bi se omogućila nepredviđena kašnjenja?

6. Je li podnositelj zahtjeva (korisnik koordinator) zakonito registriran u EU-u?

7. Jeste li uključili obvezne priloge (ciljani plan ili strategiju za opis projekta, a za potpuni projektni prijedlog: godišnju bilancu i račun dobiti i gubitka, revizorski izvještaj ili bilancu i račun dobiti i gubitka koje je potvrdio revizor, pojednostavljeni financijski izvještaj za korisnike koordinatore koji nisu javna tijela; izjavu javnog tijela za korisnike koordinatore koji jesu javna tijela)?

8. Jeste li uključili jasna upućivanja na odgovarajuće dijelove ciljanog plana ili strategije u cijelom opisu projekta i potpunom projektnom prijedlogu?

9. Jeste li za svaku aktivnost očekivane rezultate izrazili brojčano koliko god je to moguće?

10. Jeste li isključili tekuće aktivnosti (koje su dopuštene samo u određenim slučajevima) i osigurali ispunjavanje odgovarajućih uvjeta za ponavljajuće aktivnosti?

11. Jeste li isključili pripremne aktivnosti kojima ne nastaju praktične preporuke za projekt?

12. Jeste li uključili usklađen paket aktivnosti komunikacije i širenja?

13. Jeste li uključili aktivnosti koje dovode do jačanja kapaciteta i poboljšanje suradnje u pogledu uporabe sredstava za provedbu ciljanog plana ili strategije?

14. Jeste li uključili pokazatelje i aktivnosti za praćenje učinka projekta i njegovih aktivnosti na ciljana okolišna/klimatska pitanja (uključujući staništa i vrste)?

15. Je li tim za upravljanje projektom dostatan? Je li dostavljen organigram? Postoji li koordinator projekta koji radi puno radno vrijeme (nije obvezno, ali se toplo preporučuje)? Postoji li financijski koordinator?

16. Jeste li iz IP-a isključili sve aktivnosti, posebno istraživačke aktivnosti te aktivnosti izgradnje velike infrastrukture, koje bi se bolje financirale drugim programima financiranja EU-a?

17. Jeste li predvidjeli komplementarne ciljeve i aktivnosti te dobro strukturiran mehanizam za ostvarivanje višestrukih ciljeva?

94


18. Jeste li detaljno iznijeli svoje napore u pogledu zelene nabave?

19. Za plaćanja u pogledu kupovine zemljišta/naknade, jeste li jasno objasnili kako ispunjavate sve uvjete prihvatljivosti?

20. Jesu li vašim projektnim prijedlogom za IP predviđene sve obvezne aktivnosti?

21. Jeste li vi i vaši pridruženi korisnici u potpunosti pročitali model ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i financijske i administrativne smjernice?

95


PRILOZI

PRILOG 1.: Kalendar postupka ocjenjivanja i odabira za integrirane projekte u okviru programa LIFE za 2018.

Datum ili razdoblje Aktivnost

5. rujna 2018. Rok za podnošenje opisa IP-ova javnom naručitelju

studeni 2018. Informacije za podnositelje zahtjeva u pogledu rezultata ocjenjivanja Poziv na podnošenje potpunih projektnih prijedloga (u kojem se navode konačni datumi daljnjeg postupka)

Napomena: Datumi su u nastavku okvirni, no odražavaju dužinu predmetnih faza

studeni 2018. – siječanj 2019.

Faza pitanja i odgovora

14. ožujka 2019. Okvirni rok za podnošenje potpunih projektnih prijedloga za IP javnom naručitelju

ožujak – svibanj 2019. Ocjenjivanje projektnih prijedloga

lipanj – srpanj 2019. Revizija projektnih prijedloga

listopad 2019. Potpisivanje pojedinačnih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava

1. studenog 2019. Najraniji mogući datum početka za IP-ove u okviru programa LIFE za 2018.

PRILOG 2.: Važne poveznice

Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013.

Višegodišnji program rada za program LIFE za razdoblje 2018. – 2020.

Poveznica na paket alata za komunikaciju programa LIFE

Financijska uredba

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=OJ:L:2013:347:TOC


http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?qid=1518531793134&uri=CELEX:32018D0210

http://ec.europa.eu/environment/life/toolkit/comtools/index.htm


smjernice za podnositelje zahtjeva integrirani projekti u...

Documents