smjernice za ispitivanje Žigova zajednice u uredu za ... · dužnosti ne pronađe razloge koji bi...

Apsolutni razlozi za odbijanje

Smjernice za ispitivanje u Uredu, dio B, Ispitivanje Stranica 1 FINAL VERSION 1.0 DATE 02/01/2014

SMJERNICE ZA ISPITIVANJE ŽIGOVA ZAJEDNICE U UREDU ZA USKLAĐIVANJE

NA UNUTARNJEM TRŽIŠTU (ŽIGOVI I DIZAJNI)

DIO B

ISPITIVANJE

ODJELJAK 4.

APSOLUTNI RAZLOZI ZA ODBIJANJE



Sadržaj

1. Opća načela ............................................................................................... 4

1.1. Obrazloženi prigovor .................................................................................. 4

1.2. Razgovor s podnositeljem prijave ............................................................. 4

1.3. Kriteriji u Europi ......................................................................................... 5

1.4. Nevažni kriteriji ........................................................................................... 6 1.4.1. Izraz koji se ne upotrebljava ........................................................................... 6 1.4.2. Što mora biti slobodno dostupno .................................................................... 6 1.4.3. Činjenični monopol ......................................................................................... 6 1.4.4. Dvosmisleno značenje .................................................................................... 6

1.5. Opseg prigovora za proizvode i usluge .................................................... 7

1.6. Vrijeme podnošenja prigovora .................................................................. 8

1.7. Odricanje od prava ..................................................................................... 8

1.8. Odnos između različitih razloga za odbijanje ........................................... 8

2. Apsolutni razlozi (članak 7. Uredbe o žigu Zajednice) ........................... 9

2.1. Grafički prikaz (članak 7. stavak 1. točka (a) Uredbe o žigu Zajednice) ................................................................................................... 9 2.1.1. Opće napomene ............................................................................................. 9 2.1.2. Primjeri odbijenih ili prihvaćenih prijava za žig na temelju članka 7. stavka

1. točke (a) ...................................................................................................... 9 2.1.2.1. Mirisni žigovi .............................................................................................. 10 2.1.2.2. Okusni žigovi ............................................................................................. 10 2.1.2.3. Zvučni žigovi .............................................................................................. 10 2.1.2.4. Žigovi sa znakom kretanja ......................................................................... 10 2.1.2.5. Bezoblična i amorfna kombinacija dvaju ili više boja "u bilo kakvom

prikazu" ..................................................................................................... 11 2.1.2.6. Dvosmisleni i kontradiktorni opisi koji nisu u skladu s prirodom znaka ...... 12

2.1.3. Odnos s ostalim odredbama Uredbe o žigu Zajednice ................................ 12

2.2. Razlikovnost (članak 7. stavak 1. točka (b) Uredbe o žigu Zajednice) .. 12 2.2.1. Opće napomene ........................................................................................... 12 2.2.2. Verbalni elementi .......................................................................................... 13 2.2.3. Naslovi knjiga................................................................................................ 14 2.2.4. Boje 15

2.2.4.1. Pojedinačne boje ....................................................................................... 15 2.2.4.2. Kombinacije boja ....................................................................................... 16

2.2.5. Pojedinačna slova ........................................................................................ 17 2.2.5.1. Opća razmatranja ...................................................................................... 17 2.2.5.2. Primjeri ...................................................................................................... 18

2.2.6. Slogani: Procjena razlikovnog karaktera ...................................................... 19 2.2.7. Jednostavni figurativni elementi ................................................................... 21 2.2.8. Obični figurativni elementi ............................................................................ 22 2.2.9. Tipografski simboli ........................................................................................ 23 2.2.10. Piktogrami ..................................................................................................... 23 2.2.11. Obične / nerazlikovne etikete ....................................................................... 24 2.2.12. Trodimenzionalni žigovi ................................................................................ 25

2.2.12.1. Uvodne napomene .................................................................................... 25 2.2.12.2. Oblici koji nisu u vezi sa samim proizvodima i uslugama .......................... 26



2.2.12.3. Oblik samih proizvoda ili oblici koji su u vezi sa samim proizvodima i uslugama. .................................................................................................. 26

2.2.12.4. Oblik ambalaže .......................................................................................... 28 2.2.13. Žigovi uzoraka .............................................................................................. 30 2.2.14. Pozicijski žigovi ............................................................................................. 33

2.3. Opisnost (članak 7. stavak 1. točka (c) Uredbe o žigu Zajednice) ........ 34 2.3.1. Opće napomene ........................................................................................... 34

2.3.1.1. Pojam opisnosti ......................................................................................... 34 2.3.1.2. Referentna osnova .................................................................................... 35 2.3.1.3. Karakteristike na temelju članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe o žigu

Zajednice ................................................................................................... 36 2.3.2. Verbalni žigovi .............................................................................................. 37

2.3.2.1. Jedna riječ ................................................................................................. 37 2.3.2.2. Kombinacije riječi ...................................................................................... 38 2.3.2.3. Pravopisne pogreške i propusti ................................................................. 39 2.3.2.4. Kratice i akronimi ....................................................................................... 41 2.3.2.5. Slogani ...................................................................................................... 42 2.3.2.6. Zemljopisni pojmovi ................................................................................... 42 2.3.2.7. Izrazi koji opisuju predmet proizvoda ili usluga .......................................... 45 2.3.2.8. Pojedinačna slova i brojke ......................................................................... 47 2.3.2.9. Nazivi boja ................................................................................................. 49 2.3.2.10. Nazivi biljnih sorti ....................................................................................... 50

2.3.3. Figurativni žigovi ........................................................................................... 51 2.3.4. Figurativni prag ............................................................................................. 53

2.3.4.1. Uvodne napomene .................................................................................... 53 2.3.4.2. Stilizirani verbalni elementi ........................................................................ 54 2.3.4.3. Verbalni elementi u kombinaciji s ostalim figurativnim elementima ........... 56

2.4. Uobičajeni znakovi ili oznake (članak 7. stavak 1. točka (d) Uredbe o žigu Zajednice) ......................................................................................... 61 2.4.1. Opće napomene ........................................................................................... 61 2.4.2. Kada izraz postaje uobičajen ........................................................................ 61 2.4.3. Procjena uobičajenih izraza .......................................................................... 61 2.4.4. Primjenjivost članka 7. stavka 1. točke (d) Uredbe o žigu Zajednice u

pogledu naziva biljnih sorti ........................................................................... 62

2.5. Oblici s bitnom tehničkom funkcijom, značajnom estetskom vrijednošću ili oblikom koji proizlazi iz same vrste proizvoda (članak 7. stavak 1. točka (e)) .................................................................. 62 2.5.1. Opće napomene ........................................................................................... 62 2.5.2. Oblik koji proizlazi iz same vrste proizvoda .................................................. 64 2.5.3. Oblik proizvoda potrebnog za postizanje nekog tehničkog rezultata ........... 65 2.5.4. Oblik koji proizvodima daje bitnu vrijednost ................................................. 68



1. Opća načela 1.1. Obrazloženi prigovor Kada utvrdi apsolutni razlog za odbijanje, ispitivač izdaje obrazloženi prigovor u kojem navodi sve pojedinačne razloge za odbijanje, potkrijepljene jasnim i posebnim obrazloženjem za svaki od njih. Treba izbjegavati sporadične prigovore (tzv. prigovore korak po korak). Drugim riječima, svaki razlog za odbijanje treba potkrijepiti obrazloženjem. Pojedini razlozi za odbijanje se u mnogim slučajevima preklapaju, kao na primjer razlikovnost i opisnost. Čak i u takvim okolnostima, svaki razlog za odbijanje treba potkrijepiti pojedinačnim obrazloženjem. Na primjer, kada se utvrdi da verbalni žig ima semantičko značenje koje ga čini neprihvatljivim na temelju članka 7. stavka 1. točke (b) i članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe o žigu Zajednice, u obavijesti o razlozima za odbijanje treba navesti sve pojedine razloge u odvojenim točkama. U ovakvoj situaciji bi trebalo jasno naznačiti proizlazi li izostanak razlikovnosti iz istih ili različitih razmatranja, u odnosu na ona radi kojih se žig smatra opisnim. Za odbijanje žiga Zajednice je dostatno da u samo jednom dijelu Europske unije postoji jedan od razloga navedenih u članku 7. Ipak, od ispitivača se u ovom stadiju ispitivanja zahtijeva izrada popisa svih primjenjivih razloga za odbijanje. Povremeno se primjenjuju i neki drugi razlozi za odbijanje zbog argumenata koje je podnositelj prijave iznio, ili zbog ograničavanja popisa s proizvodima i uslugama (djelomično povlačenje). Kod odbijanja prijavljenog žiga Zajednice na temelju novih razloga za odbijanje ili novih argumenata, ispitivači trebaju imati na umu da stranka treba imati mogućnost izjašnjavanja o tome. 1.2. Razgovor s podnositeljem prijave Ispitivač bi za vrijeme postupka ispitivanja trebao nastojati razgovarati s podnositeljem prijave. Ispitivač treba pažljivo razmotriti primjedbe podnositelja zahtjeva u svim stadijima postupka ispitivanja. Ispitivač je po službenoj dužnosti dužan ravnopravno razmatrati nove činjenice ili argumente koji podržavaju prihvaćanje žiga. To je stoga što se prijavu može odbiti samo pod uvjetom da je u trenutku donošenja odluke ispitivač uvjeren kako je prigovor osnovan. Kada podnositelj prijave ne dostavi niti jednu primjedbu, a ispitivač po službenoj dužnosti ne pronađe razloge koji bi mogli utjecati na promjenu njegovog mišljenja, prijava se odbija slanjem obavijesti koja uključuje izvorne prigovore u kojima stoji da se ovime prijava odbija, te napomenu o dostupnosti žalbe. Neispravno je ograničiti konačnu odluku o odbijanju zbog "razloga navedenih u prigovoru". Ako podnositelj prijave osporava razloge navedene u prvobitnoj obavijesti, kod odbijanja treba u prvom redu navesti prvotno obrazloženje odbijanja, a potom treba razmotriti argumente podnositelja prijave. Kada ispitivač treba pribaviti nove činjenice ili argumentaciju kojom bi potkrijepio odbijanje, podnositelj prijave treba imati mogućnost očitovanja o tome prije donošenja konačne odluke. Kada podnositelj prijave nastoji izbjeći prigovor tako da ograniči popis proizvoda i usluga, moguće je da predmetno ograničavanje rezultira novim razlozima za odbijanje,



na primjer, dovođenjem u zabludu pored opisnosti. U ovom slučaju treba izdati još jedno pismo prigovora, kako bi se podnositelju zahtjeva dala prilika da se izjasni o svim bitnim razlozima za odbijanje. Ne treba prihvatiti specifikaciju proizvoda ili usluga koja je ograničena uvjetom da proizvodi, odnosno da usluge ne posjeduju određenu karakteristiku (vidjeti presudu od 12.02.2004., C-363/99, "Postkantoor", stavak 114.). Na primjer, kod žiga "Theatre" ne treba prihvatiti specifikaciju koja navodi "knjige, osim knjiga o kazalištu". Suprotno tomu, ograničenja kao na primjer 'knjige o kemiji" se obično prihvaćaju jer su formulirana na pozitivan način. U pogledu dokaza o stečenoj razlikovnosti [članak 7. stavak 3.], podnositelj prijave ima pravo tvrditi da je njegov žig stekao razlikovnost uporabom, i dostaviti odgovarajuće dokaze o uporabi. Podnositelj prijave šalje dokaz o uporabi nakon slanja pisma prigovora, a prije donošenja konačne odluke ispitivača. Podnositelj prijave u takvoj situaciji može podnijeti zahtjev za produženje rokova, nakon slanja pisma prigovora u skladu s Pravilom 71. Uredbe o žigu Zajednice. Ako ispitivač želi prihvatiti žig na temelju članka 7. stavka 3., nema potrebe slati pismo o odbijanju. Ako, usprkos dostavljenom dokazu o uporabi, ispitivač utvrdi da je prijava žiga Zajednice još uvijek protivna članku 7. stavku 1. zato što dokaz o uporabi nije bio uvjerljiv, on u pismu o odbijanju treba navesti izjavu o dostupnosti žalbe koja se podnosi vijeću. Pismo isto tako treba sadržavati obrazloženje zbog čega je žig u sukobu s bilo kojim razlogom navedenim u članku 7. stavku 1., i odvojeno obrazloženje zbog čega tužbeni zahtjev za proglašavanje stečene razlikovnosti podnositelja prijave nije prihvaćen. 1.3. Kriteriji u Europi Članak 7. stavak 1. Uredbe o žigu Zajednice je europska odredba koju treba tumačiti na temelju zajedničke europske norme. Bilo bi pogrešno primjenjivati različite norme razlikovnosti na temelju različitih nacionalnih praksi, ili primijeniti različite (odnosno blaže ili strože) norme o kršenju javnog reda ili morala, ovisno o dotičnoj zemlji. Ipak, članak 7. stavak 2. Uredbe o žigu Zajednice isključuje prijavu iz postupka registracije, ako se razlog za odbijanje odnosi samo na jedan dio Europske unije. To znači da je za odbijanje dovoljno ako žig ima opisni karakter, ili mu nedostaje razlikovni karakter na jednom od službenih jezika EU. U pogledu drugih jezika, odbijanje nastupa ako je žig na temelju članka 7. stavka 1. neprihvatljiv na jeziku kojega razumije značajni dio javnosti u barem jednom dijelu Europske unije (vidjeti stavak 2.3.1.2. - Referentna osnova i presudu od 13.09.2012., T-72/11, "Espetec", stavke 35.-36.). Kada se prigovor ne temelji na semantičkom značenju riječi, razlog za odbijanje se obično odnosi na Zajednicu u cjelini. Ipak, javnost u nekim dijelovima Europske unije može imati drugačiju predodžbu o znaku, trgovačkoj praksi ili može na drugačiji način upotrebljavati proizvode ili usluge koje se potražuje.



1.4. Nevažni kriteriji Podnositelji zahtjeva često predlažu argumente koje su sudovi već proglasili nevažnima. Takve argumente treba odbaciti i citirati odgovarajuće stavke važećih presuda. 1.4.1. Izraz koji se ne upotrebljava O nevažnoj činjenici govorimo onda kada nije moguće utvrditi opisnu upotrebu izraza za koji je podnesena prijava. Članak 7. stavak 1. točka (c) Uredbe o žigu Zajednice ispituje se na temelju predviđanja (odnosno pretpostavljajući da će se žig koristiti za tražene proizvode ili usluge). Iz teksta u članku 7. stavku 1. točki (c) Uredbe o žigu Zajednice slijedi da je dovoljno ako žig "može poslužiti" za opisivanje karakteristika proizvoda i usluga (vidjeti presudu od 23.10.2003., C-191/01, "Doublemint", stavak 33.). 1.4.2. Što mora biti slobodno dostupno Često se tvrdi da ostalim trgovcima nije potreban zatraženi izraz, da oni mogu upotrijebiti izravnije i jednostavnije oznake ili sinonime za opisivanje pojedinih karakteristika proizvoda. Sve takve argumente treba odbiti kao nevažne. Iako postoji javni interes koji se odnosi na članak 7. stavak 1. točku (c) Uredbe o žigu Zajednice, prema kojemu opisne izraze ne bi trebalo registrirati kao žigove kako bi oni ostali slobodno dostupni svim konkurentima, Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu ne mora dokazati da će treće strane sada ili ubuduće trebati koristiti, ili da imaju konkretan interes u korištenju opisnog izraza za koji je podnesena prijava (nema konkretnog javnog interesa) (vidjeti presudu od 04.05.1999., C-108/97, "Chiemsee", stavak 35.; presuda od 12.02.2004., C-363/99, "Postkantoor", stavak 61.). Prema tome, sasvim je nevažno postoje li sinonimi ili neki češći načini izražavanja opisnog značenja riječi (vidjeti presudu od 12.02.2004., C-265/00, "Biomild", stavak 42.). 1.4.3. Činjenični monopol U pogledu članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe o žigu Zajednice, nije relevantno je li podnositelj prijave zaista jedina osoba koja nudi proizvode i usluge pomoću žiga opisnog karaktera. Ipak, podnositelj prijave će u ovakvoj situaciji najvjerojatnije imati više uspjeha sa stečenom razlikovnošću. 1.4.4. Dvosmisleno značenje Treba odbaciti česti argument podnositelja prijave da prijavljeni izrazi imaju više od jednog značenja, pri čemu jedno od tih značenja ne opisuje proizvode/usluge. Za odbijanje na temelju članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe o žigu Zajednice dovoljno je ako je najmanje jedno od mogućih značenja izraza opisno u odnosu na proizvode i usluge (vidjeti presudu od 23.10,.2003., C-191/01, "Doublemint", stavak 32., koju potvrđuje presuda od 12.02.2004., C-363/99, "Postkantoor", stavak 97.).



Budući da ispitivanje mora biti usmjereno na proizvode/usluge koji su obuhvaćeni prijavom, nevažni su argumenti o ostalim mogućim značenjima riječi od kojih se oblikuje prijavljeni žig (koja nemaju veze s predmetnim proizvodima/uslugama). Jednako tako, kada je prijavljeni žig složeni verbalni žig, ono što je važno za potrebe ispitivanja je smisao koji je, ako ga ima, povezan sa znakom koji se smatra cjelinom, a ne moguća značenja pojedinih elemenata kad se razmatraju posebno (vidjeti presudu od 08.06.2005., T-315/03, "Rockbass", stavak 56.). 1.5. Opseg prigovora za proizvode i usluge Skoro svi apsolutni razlozi za odbijanje, a posebno oni najznačajniji -nedostatak razlikovnosti, opisnost, generičnost i dovođenje u zabludu- moraju se procjenjivati u odnosu na proizvode i usluge za koje se zahtjeva registracija. Ispitivač kod utvrđenog prigovora treba posebno navesti razlog (ili razloge) za odbijanje predmetnog žiga, u odnosu na svaki traženi proizvod ili uslugu. Dovoljno je da se razlog za odbijanje odnosi na jednu homogenu kategoriju proizvoda i/ili usluga. Homogenom kategorijom smatra se skupina proizvoda i/ili usluga koja je dovoljno izravno i specifično povezana jedna s drugom (presuda od 02.04.2009., T-118/06, "ULTIMATE FIGHTING CHAMPIONSHIP", stavak 28.). Kada se za kategoriju ili skupinu proizvoda ili usluga navodi isti razlog ili razlozi za odbijanje, dopušteno je koristiti samo općenito obrazloženje za sve proizvode i/ili usluge (presuda od 15.02.2007., C-239/05, "Kitchen company", stavak 38.). Što se tiče opisnosti, prigovor se ne odnosi samo na one proizvode/usluge za koje su izrazi od kojih je žig sastavljen, izravno opisni, već se ona odnosi i na širu kategoriju koja sadrži (barem eventualno) odredivu potkategoriju ili određene proizvode/usluge čiji je prijavljeni žig izravno opisan. Ukoliko podnositelj prijave ne ponudi odgovarajuće ograničenje, prigovor zbog opisnosti nužno utječe na širu kategoriju kao takvu. Na primjer, "EUROHEALTH" treba odbiti u smislu "osiguranja" u cjelini, a ne samo zdravstvenih osiguranja (vidjeti presudu od 07.06.2001., T-359/99, "Eurohealth", stavak 33.). Prigovor se podnosi i za one proizvode i usluge koji su izravno povezani s onima na koje se odnosi opisno značenje. Osim toga, ako se opisno značenje odnosi na aktivnost koja podrazumijeva upotrebu nekoliko proizvoda ili usluga koji su u specifikaciji navedeni odvojeno, onda se prigovor odnosi na sve proizvode i usluge (vidjeti presudu od 20.03.2002., T-355/00, "Tele Aid", za nekoliko proizvoda i usluga povezanih s, ili korištenih kod, pružanja pomoći udaljenim vozačima automobila). Proizvode i usluge se može prikazati kao tzv. pomoćne proizvode ili usluge u smislu predviđene uporabe s, ili pružanjem podrške glavnim proizvodima ili uslugama. To se obično odnosi na oglase, popravak, papir i priručnike za uporabu proizvoda kojima oni pripadaju ili koji se u njih pakiraju. U takvim situacijama postoji namjera da se, naravno, pomoćni proizvodi upotrebljavaju i prodaju zajedno s glavnim proizvodom (npr. vozila i priručnici za uporabu). Iz toga logično slijedi da je opisni žig Zajednice u pogledu glavnih proizvoda, također opisan i u pogledu pomoćnih proizvoda koji su usko povezani.



1.6. Vrijeme podnošenja prigovora Prigovore treba podnijeti što je ranije i cjelovitije moguće. Međutim, Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu po službenoj dužnosti i u rijetkim okolnostima ponovno otvara postupak ispitivanja ako je žig prethodno očigledno pogrešno prihvaćen ili se prema novoj sudskoj praksi isti zaključci odnose na prethodno prihvaćeni žig (presuda od 08.07.2004., T 289/02, "Telepharmacy Solutions"). To se kod prijava za žig Zajednice može dogoditi u bilo koje vrijeme prije registracije, pa čak i nakon objave. Kod međunarodnih registracija s naznakom EU-a može dogoditi dok ne počne razdoblje za podnošenje prigovora)(šest mjeseci nakon ponovne objave) (Pravilo 112. stavak 5. Provedbene uredbe o žigu Zajednice) i ne opozove se svaku prethodno poslanu izjavu o privremenom statusu. Ured može ponovno otvoriti postupak ispitivanja i zbog primjedaba trećih strana (članak 40. Uredbe o žigu Zajednice). 1.7. Odricanje od prava Na temelju članka 37. stavka 2. Uredbe o žigu Zajednice ispitivač može, kao uvjet za registraciju žiga, zahtijevati odricanje od prava na element žiga koji je nerazlikovan. Ispitivači u praksi neće primjenjivati ovu odredbu. Žig se općenito prihvaća bez odricanja od prava pod uvjetom da je provedena procjena kojom je utvrđeno da žig nema isključivi opisni niti razlikovni karakter. U pravilu, odricanje od prava ne pomaže u rješavanju apsolutnih razloga za prigovor. Kada se žig sastoji od kombinacije elemenata, od kojih svaki u svojoj biti očito nema razlikovni karakter, nema potrebe za odricanjem od prava na pojedine elemente. Na primjer, kada bi mjesečni časopis imao žig "Alicante Local and International News", ne bi bilo potrebe za odricanjem od prava na pojedine elemente unutar tog žiga. Ako odricanje podnositelja prijave od prava ne riješi razloge za odbijanje registracije ili podnositelj ne prihvaća taj uvjet, prijavu treba odbiti u potrebnoj mjeri. Kada se podnositelj prijave odriče od prava na element u svojoj prijavi koji nema razlikovni karakter, to odricanje od prava treba prihvatiti čak i ako ispitivač to smatra nepotrebnim. Ispitivač treba odbiti odricanje od prava na elemente koji imaju razlikovni karakter, zato što bi ovi elementi imali za posljedicu žig čiji je opseg zaštite nejasan. 1.8. Odnos između različitih razloga za odbijanje U prigovoru i svakom budućem odbijanju treba navesti sve relevantne razloge za odbijanje. Svaki razlog za odbijanje treba obrazložiti odvojeno. Prema tome, radi izbjegavanja zabune o tome je li se odbijanje temeljilo na članku 7. stavku 1. točci (b) Uredbe o žigu Zajednice, članku 7. stavku 1. točci (c) Uredbe o žigu Zajednice ili na oba članka, svaki od navedenih razloga za odbijanje treba imati posebni naslov. Ako podnositelj prijave izmijeni popis proizvoda i usluga tako da novi razlog za odbijanje postane relevantan, potrebno je izjaviti prigovor s navedenim razlogom. To se, na primjer, može dogoditi ako podnositelj prijave ograniči popis zatraženih proizvoda i usluga na način da žig dovodi u zabludu. Kada se izjavljuje nekoliko razloga, podnositelj prijave mora prevladati svaki od njih, budući da se odbijanje može temeljiti na jednom razlogu za odbijanje (presuda od 19.09.2002., C-104/00 P, "Companyline", stavak 28.).



Sljedeći stavci ovih smjernica posvećeni su svakom pojedinačnom pododjeljku članka 7. stavka 1. Uredbe o žigu Zajednice, abecednim redom, počevši od članka 7. stavka 1. točke (a) Uredbe o žigu Zajednice sve do članka 7. stavka 1. točke (k). Slijede stavak o stečenoj razlikovnosti na temelju članka 7. stavka 3. Uredbe o žigu Zajednice i posljednji stavak o zajedničkim žigovima. 2. Apsolutni razlozi (članak 7. Uredbe o žigu Zajednice) 2.1. Grafički prikaz (članak 7. stavak 1. točka (a) Uredbe o žigu

Zajednice) 2.1.1. Opće napomene Ovaj stavak odražava obvezu OHIM-a da odbije znakove koji nisu u skladu sa zahtjevima iz članka 4. Uredbe o žigu Zajednice. Prema članku 4. Uredbe o žigu Zajednice, žig Zajednice može se sastojati od bilo kojeg znaka koji se može grafički prikazati, posebno riječi, uključujući osobna imena, crteže, slova, brojke, oblike proizvoda ili njihova pakiranja, pod uvjetom da su takvi znakovi prikladni za razlikovanje proizvoda ili usluga jednog poduzeća od proizvoda ili usluga drugog poduzeća. Prema tome, dva uvjeta se navode u članku 4. Uredbe o žigu Zajednice: znak (a) mora biti grafički prikaz i (b) mora omogućivati razlikovanje proizvoda ili usluga jednog poduzeća od istih proizvoda drugih poduzeća. Svrha je grafičkog prikaza definirati sam žig radi određivanja točnog predmeta zaštite koja je registracijom žiga dodijeljena nositelju prava. Prema jasno utvrđenoj sudskoj praksi, grafički prikaz u smislu članka 2. Direktive o žigovima, koja odgovara članku 4. Uredbe o žigu Zajednice, treba omogućiti vizualni prikaz znaka, naročito pomoću slika, crta ili slova, vodeći računa o tome da je ovaj prikaz jasan, precizan, potpun, lako dostupan, razumljiv, postojan i objektivan (presuda od 12.12.2002. , C-273/00, "Sieckmann", stavci 46.-55. i presuda od 06.05.2003., "Libertel", C-104/01, stavci 28.-29.). Drugim riječima, znak koji se ne može grafički prikazati, neće se registrirati kao žig Zajednice na temelju članka 7. stavka 1. točke (a) Uredbe o žigu Zajednice. Osim toga, Sud Europske unije naglašava kako znak uvijek treba shvatiti na jednoznačan i isti način, tako da se žigom jamči oznaka podrijetla. Svrha prikaza je prije svega izbjeći svaki element subjektivnosti u procesu prepoznavanja i shvaćanja znaka. Prema tome, načini grafičkog prikaza trebaju biti jednoznačni i objektivni. Ako se znak po svojoj naravi ne može grafički prikazati, dovoljan je opis znaka, pod uvjetom da je taj opis jasan, precizan, potpun, lako dostupan, razumljiv, postojan i objektivan. Prema tome, zvučni žigovi mogu se registrirati na temelju opisa, dok se mirise ne može registrirati (vidjeti u nastavku). 2.1.2. Primjeri odbijenih ili prihvaćenih prijava za žig na temelju članka 7.

stavka 1. točke (a) Popis primjera navedenih u nastavku nije konačan.



2.1.2.1. Mirisni žigovi Trenutno ne postoji zadovoljavajući način grafičkog prikaza mirisa. U pogledu kemijske formule, tek bi nekolicina osoba mogla prepoznati predmetni miris prema njegovoj formuli. Uostalom, polaganje uzorka mirisa niti ne predstavlja grafički prikaz u smislu članka 4. Uredbe o žigu Zajednice, zbog toga što uzorak mirisa nije dovoljno stabilan ili postojan. Drugim riječima, kemijska formula, opis koji se sastoji od pisanih riječi, polaganje uzorka mirisa ili kombinacija ovih elemenata ne udovoljava zahtjevima grafičkog prikaza mirisnog žiga (vidjeti presudu od 12.12.2002., C-273/00, "Sieckmann", stavke 69.-73.). U današnje vrijeme ne postoji općenito prihvaćena međunarodna klasifikacija mirisa koja bi, kao kod međunarodnih kodova za boje ili notne zapise, omogućila određivanje mirisnog znaka na objektivan i precizan način pridodavanjem naziva ili preciznog koda koji je specifičan za svaki miris (presuda od 27.10.2005., T-305/04, "miris zrelih jagoda", stavak 34.). Iako iz presude "Sieckmann" proizlazi da se opisom ne može grafički prikazati mirisne znakove koje je moguće opisati na mnogo različitih načina, pri čemu ipak nije moguće isključiti to da bi mirisni znak kasnije mogao postati predmet prikaza koji udovoljava svim zahtjevima koji su propisani člankom 4. Uredbe o žigu Zajednice, kako je protumačeno sudskom praksom (presuda od 27.10.2005., T-305/04, "miris zrelih jagoda", stavak 28.). Ni grafički prikaz (crvene jagode), niti verbalni opis ("miris zrelih jagoda") u ovdje citiranom slučaju nije udovoljio potrebnim zahtjevima. Miris jagoda varira od sorte do sorte, dok se opis "miris zrelih jagoda" može odnositi na nekoliko sorti i prema tome, a više različitih mirisa. Utvrđeno je da ovaj opis nije ni jednoznačan niti precizan, te da opis ne otklanja sve elemente subjektivnosti u procesu utvrđivanja i tumačenja traženog znaka. Isto tako, slika jagoda predstavlja samo plod koji ispušta miris navodno istovjetan predmetnom mirisnom znaku, a ne miris koji se navodi, radi čega ova slika nije dostatna za grafički prikaz mirisnog znaka. 2.1.2.2. Okusni žigovi Navedeni argumenti iz stavka 2.1.2.1. na sličan se način primjenjuju na okusne žigove (vidjeti odluku od 4. kolovoza 2003., R 120/2001-2 – „The taste of artificial strawberry flavour („umjetni okus jagode“)“). 2.1.2.3. Zvučni žigovi Ako zvučni žig čini glazba, Ured za grafički prikaz zvuka obuhvaćenog prijavom prihvaća samo klasični glazbeni zapis (prema kriterijima presude od 27.11.2003., C-283/01, "Shield Mark"). Međutim, kada se žig temelji na neglazbenom zvuku, grafički se prikaz prihvaća ako se sastoji od oscilograma ili sonografa, pod uvjetom da žig prati odgovarajuća zvučna datoteka predana e-prijavom (vidjeti odluku predsjednika EX-05-3 od 10.10.2005.). 2.1.2.4. Žigovi sa znakom kretanja Žigovi sa znakom kretanja također moraju udovoljavati zahtjevima grafičkog prikaza. Drugo žalbeno vijeće je u svojoj odluci od 23.09.2010., R 443/2010-2 – "RED LIQUID



FLOWING IN SEQUENCE OF STILLS (ŽIG SA ZNAKOM KRETANJA)" navelo da se opis treba podudarati s motivom na grafičkom prikazu kada grafički prikaz i tekstualni opis određuju znak, kako bi prikaz, između ostalog, bio jasan, precizan, razumljiv i objektivan. Ispitivač je u ovom slučaju smatrao da fotografija i prateći opis na prikazu nejasno ukazuju na kretanje, pogotovo stoga što je tijek pokreta na različitim fotografijama bio nejasan:

U tom pogledu je drugo vijeće pak smatralo da su grafički prikaz i verbalni opis znaka savršeno kompatibilni i komplementarni. Podnositelj prijave dostavio je dovoljan broj fotografija te jasno predstavio tijek pokreta i precizni te iscrpni tekstualni opis tijeka, što ne ostavlja nikakvu sumnju o poimanju žiga sa znakom kretanja. Prema kriterijima koje je utvrdilo drugo vijeće, registracija se može odbiti žigu sa znakom kretanja na temelju članka 7. stavka 1. točke (a) Uredbe o žigu Zajednice kada "umjereno pronicljiva osoba mora uložiti ogromne intelektualne napore da shvati što je to žig sa znakom kretanja". Nema ograničenja pa prema tome, broj fotografija ovisi o predmetnom pokretu sve dok fotografije ispunjavaju zahtjeve formalnosti. Sadržaj mora biti točan i prilagođen na način da udovoljava dosljednosti i složenosti pokreta u svrhu pravilnog i uspješnog opisivanja znaka, kao i kod opisa žiga. 2.1.2.5. Bezoblična i amorfna kombinacija dvaju ili više boja "u bilo kakvom prikazu" Bezoblična i amorfna kombinacija dvaju ili više boja "u bilo kakvom prikazu" ne udovoljava zahtjevima iz slučajeva "Sieckmann" i "Libertel" u pogledu jasnoće i postojanosti grafičkog prikaza kao uvjet za korištenje žiga (vidjeti i odluku od 27.07.2004., R 730/2001-4 – "YELLOW/BLUE/RED"). Suprotstavljanje dvaju ili više boja bez oblika i obrisa, ili referenca na dvije ili više boja "u svakom zamislivom obliku" ne ispoljava karakteristike preciznosti i ujednačenosti koje nalaže članak 4. Uredbe o žigu Zajednice (presuda od 24.06.2004., "Colours blue and yellow", C-49/02, stavak 34.). Uostalom, budući da bi takvi prikazi omogućavali mnogobrojne i različite kombinacije, potrošač ne bi mogao protumačiti niti zapamtiti određenu kombinaciju, zbog čega će on sa sigurnošću ponoviti iskustvo kupnje, u ništa većem omjeru nego kada bi nadležnim tijelima i gospodarskim subjektima omogućio uvid u opseg zaštite nositelja žiga. Prema



tome, grafički prikaz koji se sastoji od dvije ili više boja, označen kao apstraktan i bez obrisa, treba sustavno urediti na način da su predmetne boje posložene na unaprijed određen i jednak način (presuda od 14.06.2012., T-293/10, "Colour per se", stavak 50.). 2.1.2.6. Dvosmisleni i kontradiktorni opisi koji nisu u skladu s prirodom znaka Dvosmisleni i kontradiktorni opis nije prihvatljiv. Osim toga, opis treba biti u skladu s naravi znaka. Opći sud u svojoj presudi od 14.06.2012., T-293/10, "SEVEN SQUARES OF DIFFERENT COLOURS" smatra da je opis žiga ("šest površina geometrijski raspoređenih u tri para paralelnih površina, pri čemu je svaki par postavljen okomito na druga dva para koja određuju: (i) bilo koje dvije susjedne površine različitih boja i (ii) svaka takva površina s mrežastom strukturom crnih rubova koji dijele površinu u devet jednakih segmenata") pretežak za razumjeti:

Ovako definirani znak nije žig u boji per se, već trodimenzionalni ili figurativni žig koji odgovara vanjskom izgledu nekog predmeta određenog oblika, odnosno kocke prekrivene kvadratima s određenim rasporedom boja. Čak i da je opis bio jasan i lako razumljiv – što nije bio slučaj – on bi u svakom slučaju sadržavao bitnu proturječnost u mjeri u kojoj se to tiče istinske naravi znaka (stavci 64. i 66.). 2.1.3. Odnos s ostalim odredbama Uredbe o žigu Zajednice Kada žig nije prihvatljiv na temelju članka 7. stavka 1. točke (a) Uredbe o žigu Zajednice, nema potrebe dalje ispitivati žig prema preostalim razlozima za odbijanje kao što su članak 7. stavak 1, točka (b) ili članak 7. stavak 1. točka (c) Uredbe o žigu Zajednice. Na temelju članka 7. stavka 3. Uredbe o žigu Zajednice, apsolutne razloge za odbijanje iz članka 7. stavka 1. točke (a) Uredbe o žigu Zajednice ne može se riješiti stečenom razlikovnošću kao rezultatom uporabe žiga. 2.2. Razlikovnost (članak 7. stavak 1. točka (b) Uredbe o žigu

Zajednice) 2.2.1. Opće napomene Prema ustaljenoj sudskoj praksi, razlikovnost žiga u smislu članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o žigu Zajednice znači da je svrha znaka odrediti proizvod i/ili usluge za koje se podnosi prijava za registraciju, a koji/e potječu od određenog poduzeća, i razlikovati taj proizvod od proizvoda drugih poduzeća (presuda od 29.4.2001., spojeni slučajevi od C-468/01 P do C-472/01 P, stavak 32., presuda od 21.10.2004., C-64/02 P, stavak 42., presuda od 8.5.2008., C-304/06 P, stavak 66., i Audi protiv OHIM-a, stavak 33.). Navedenu razlikovnost se prema ustaljenoj sudskoj praksi može procijeniti samo referencom, prije svega, na proizvode ili usluge koje se želi registrirati, a zatim na predodžbu javnosti o tom znaku (presuda od 29.04.2001., spojeni slučajevi



od C-468/01 P do C-472/01 P, stavak 33., presuda od 8.5.2008., C-304/06 P, stavak 67, i Audi protiv OHIM-a, stavak 34.) (presuda od 14.06.2012., T-293/10, "Colour per se", presuda od 12.7.2012., C-311/11 P, "Wir machen das Besondere einfach", stavak 23.). Pored toga što je najmanja razina razlikovnosti dostatna za prihvaćanje žiga, treba uzeti u obzir da žig treba imati razlikovni karakter u cijeloj Europskoj uniji da bi se smatrao razlikovnim. Prema sudskoj praksi europskih sudova verbalni žig, koji opisuje karakteristike proizvoda i usluga u smislu članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe o žigu Zajednice, zbog toga neophodno nema razlikovni karakter za iste proizvode ili usluge u smislu članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o žigu Zajednice (vidjeti presudu od 12.06.2007., T-190/05, "TWIST & POUR", stavak 39.). Slično tomu, iako ovaj izraz možda neće jasno opisivati predmetne proizvode i usluge u pogledu prigovora na temelju članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe o žigu Zajednice koji se neće primjenjivati, ovaj izraz bi i dalje bio sporan temeljem članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o žigu Zajednice iz razloga što će javnost smatrati da predmetni izraz tek pruža informacije o naravi predmetnih proizvoda i/ili usluga, a ne ukazuje na njihovo podrijetlo. Takva je situacija s izrazom '"medi", za koji se smatra da javnosti pruža tek informacije o medicinskoj ili terapeutskoj svrsi proizvoda ili njihovoj općoj referenci u području medicine (presuda od 12.07.2012., T-470/09, "Medi", stavak 22). Prigovor na temelju članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o žigu Zajednice se primjenjuje i u onim okolnostima kada se korištena leksička struktura, iako gramatički netočna, smatra uobičajenom u oglašavačkom i komercijalnom području. To je bio slučaj s kombinacijom "ECO PRO", u kojoj pohvalni element PRO dolazi nakon opisnog elementa ECO, pri čemu bi javnost označene proizvode percipirala kao namijenjene "stručnjacima za ekologiju" ili kao one koji "podupiru ekologiju" (presuda od 25.04.2013., T-145/12, "ECO PRO", stavci 29.-32.). 2.2.2. Verbalni elementi Riječi nisu razlikovne niti mogu dati pečat razlikovnom karakteru nekog složenog znaka, ako su u tako čestoj uporabi da ih nije moguće razlikovati od proizvoda i usluga. Prema ovoj odredbi, izrazi u nastavku, bilo samostalno ili u kombinaciji s drugim elementima koji se ne mogu registrirati, u sukobu su sa zadanim pravilima. Izraze koji samo označavaju određenu pozitivnu ili privlačnu karakteristiku ili funkciju proizvoda i usluga treba odbiti, ako se koriste samostalno ili u kombinaciji s opisnim izrazima: • ECO koji znači "ekološki" (presuda od 24.4.2012., T-328/11, "EcoPerfect",

stavak 25. i presuda od 15.1.2013., T-625/11, "ecoDoor" stavak 21.); • MEDI koji se odnosi na "medicinski" (presuda od 12.7.2012., T-470/09, "medi"); • MULTI koji se odnosi na "mnogo, više od jedan" (odluka od 21.7.1999.,

R 99/1999-1 – "MULTI 2 ‘n 1‘", odluka od 17.11.2005., R 904/2004-2 – "MULTI");



• MINI koji označava nešto "jako malo" ili "sitno" (odluka od 17.12.1999., R 62/1999-2 – "MINIRISC");

• Premium/PREMIUM koji se odnosi na "najbolju kvalitetu" (presuda od

22.05.2012., T-60/11, stavci 46.-49., 56. i 58., i presuda od 17.1.2013., spojeni slučajevi T-582/11 i T-583/11, "PREMIUM L", "PREMIUM XL", stavak 26.);

• PLUS koji označava ‘"dodatnu, ekstra, vrhunsku kvalitetu, izvrsnu svoje vrste"

(odluka od 15.12.1999., R 329/1999-1 – "PLATINUM PLUS"); • ULTRA1 koji znači "izuzetno" (odluka od 9.12.2002., R 333/2002-1 –

"ULTRAFLEX"); • UNIVERSAL koji se odnosi na proizvode namijenjene općenitoj ili univerzalnoj

uporabi (presuda od 2.5.2012., T-435/11, "UniversalPHOLED", stavci 22. i 28.). Najviša razina završetka domene, na primjer ".com" samo ukazuje na kojem mjestu na Internetu možete doći do informacija, a koje žigu neprihvatljivom za registraciju ne može dati opisni karakter niti ga na bilo koji drugi način učiniti prihvatljivim za registraciju. Prema tome, www.books.com je neprihvatljiv za tiskovine jednako kao i samostalni izraz "knjige". Opći sud potvrdio je navedeno u svojoj presudi od 21.11.2012., T-338/11, "photos.com" stavak 22., u kojoj navodi da je element ".com" tehnički i generički element čija je uporaba nužna u uobičajenoj strukturi adrese komercijalne internetske stranice. Osim toga, ovaj element može ukazivati mogućnost da se proizvode i usluge obuhvaćene prijavljenim žigom naruči ili pogleda na Internetu, ili su isti povezani s Internetom. Prema tome, predmetni element treba tumačiti kao element koji nema razlikovni karakter za predmetne proizvode ili usluge. Kratice pravnog oblika društva kao d.o.o., d.d. ne mogu pridodati razlikovni karakter znaku. Isto tako, nije moguće registrirati izraze koji ukazuju na skupinu ljudi kao pružatelje proizvoda i usluga, na primjer "tvrtka, ljudi" (za ustanove), "klub". Na primjer, nije moguće registrirati "tvrtku za kuhinje" za kuhinje. Međutim, stvar se mijenja ako se cijeli znak ne odnosi samo na proizvode i usluge u sažetku, već se njime stvara ukupni dojam jasnog i prepoznatljivog poslovnog subjekta. Primjeri: "Kraljevsko društvo za sprečavanje okrutnosti prema životinjama", "Međunarodna udruga za žigove" mogu se registrirati. Imena pojedinih osoba imaju razlikovni karakter bez obzira na učestalost imena, čak i u slučaju najčešćih prezimena poput Smith ili García. Vidjeti presudu od 16.9.2004., C-404/02, "Nichols", stavke 26. i 30. Isto vrijedi i za imena istaknutih osoba, uključujući državne poglavare. 2.2.3. Naslovi knjiga Žigovi u čijem se nazivu pojavljuje samo poznata priča ili naslov knjige mogu imati nerazlikovni karakter na temelju članka 7. stavka 1. točke (b) u pogledu proizvoda i

1 Izmijenjeno i dopunjeno 23. lipnja 2010.

http://www.books.com/



usluga s materijom predmetne priče. Razlog tomu je što su određene priče (ili njihovi naslovi) postale toliko uvriježene i poznate da su "ušle u jezik"' i stoga im se ne može pripisati nikakvo drugo značenje osim onoga predmetne priče. Na primjer "Petar Pan", "Pepeljuga" ili "Ilijada" mogu biti izvrsni razlikovni žigovi za (primjerice) boju, odjeću ili olovke. Međutim, oni ne mogu imati razlikovnu ulogu u pogledu (npr.) knjiga ili filmova, zbog toga što će potrošači jednostavno pomisliti da se ovi proizvodi odnose na priču o Petru Panu ili Pepeljugi jer je to jedino značenje predmetnih izraza. Prigovore treba uputiti samo onda kada je predmetni naslov popularan toliko da je potrošaču uistinu dobro poznat i kada se žig može tumačiti u kontekstu proizvoda/usluga, jer on prije svega ukazuje na poznatu priču ili naslov knjige. Izostanak razlikovnosti je izgledan kada se može dokazati veliki broj objavljenih verzija priče i/ili brojne televizijske, kazališne i filmske adaptacije koje dopiru do široke publike. Ovisno o naravi predmetnog žiga, prigovor se može uputiti u pogledu tiskovina, filmova, snimki, predstava i priredaba (ovaj popis nije konačan). 2.2.4. Boje Ovaj stavak se bavi pojedinačnim bojama ili kombinacijom boja kao takvih ("boja per se"). Kada se prijava podnosi za boje ili kombinacije boja kao takve, odgovarajuća norma za provođenje postupka ispitivanja se temelji na njihovoj razlikovnosti, bilo da se one odnose na proizvode ili njihovu ambalažu, ili se koriste u smislu pružanja usluga. Nerazlikovnost žiga u bilo kojem od navedenih slučajeva, dostatan je razlog za odbijanje žiga. Ispitivanje razlikovnosti u pogledu kombinacije boja treba temeljiti na pretpostavci da se prijavljena kombinacija boja pojavljuje na proizvodima ili njihovoj ambalaži, ili u oglasu ili promidžbenom materijalu za usluge. 2.2.4.1. Pojedinačne boje Kao što je potvrdio Sud, potrošači nemaju naviku stvarati pretpostavke o podrijetlu proizvoda na temelju njihove boje ili boje njihove ambalaže, ukoliko ne postoji nikakav grafički ili verbalni element, zbog toga što se boja sama po sebi u aktualnoj poslovnoj praksi ne koristi kao sredstvo za prepoznavanje (presuda od 6.5.2003., C-104/01, "Libertel"). Boja obično nije primjerena za razlikovanje proizvoda određenog poduzeća (stavak 65.). Prema tome, pojedinačne boje nisu razlikovne ni za koji proizvod ili uslugu, osim u vrlo posebnim okolnostima. Radi takvih vrlo posebnih okolnosti, podnositelj prijave treba dokazati kako je žig sasvim neobičan ili upečatljiv u pogledu ovih posebnih proizvoda. Ovakvi slučajevi su iznimno rijetki, na primjer crna boja za mlijeko. U svrhu odbijanja nije nužno da se jedan od elemenata nalazi u stavku 2.2.4.2., ali ako je on ipak naveden, onda ga treba iskoristiti kao dodatni argument u prilog odbijanja. Kada se pojedinačna boja obično koristi u relevantnim sektorima i/ili služi za ukrasne ili funkcionalne svrhe, takvu boju treba odbiti. Prema mišljenju Suda, javni interes je prepreka monopolizaciji pojedinačne boje, neovisno o tome pripada li predmetno područje interesa vrlo određenom segmentu tržišta (presuda od 13.9.2010., T-97/08, "Shade of orange", stavci 44.-47.).



2.2.4.2. Kombinacije boja Kod prijavljivanja kombinacije boja per se, u podnesenom zahtjevu za grafički prikaz treba odvojiti predmetne boje radi utvrđivanja dometa prava za koje se podnosi prijava (ono što vidite je ono što dobivate). Grafički prikaz treba jasno ukazivati na omjer i položaj raznih boja, sustavno slažući i povezujući boje na unaprijed određen i jednoobrazan način (presuda od 24.6.2004., C-49/02 "Blue and yellow", stavak 33. i presuda od 14.6.2012., T-293/10, "Colour per se", stavak 50.). Na primjer, boja žiga koji ima malu žutu traku na vrhu crvene je drugačija od crvene boje na lijevoj strani, i žute boje koje su prikazane u jednakom omjeru. Ne dopušta se upućivanje apstraktnog zahtjeva za dvije boje "u bilo kojoj mogućoj kombinaciji" ili "u bilo kojem omjeru", zbog toga što takav zahtjev rezultira prigovorom na temelju članka 7. stavka 1. Uredbe o žigu Zajednice (odluka od 27.7.2004., R 730/2001-4 – "GELB/BLAU/ROT", članak 34.). Ovaj zahtjev treba razlikovati od nepotrebne napomene o kombinaciji boja na proizvodu, zbog toga što je važan predmet registracije, a ne način na koji se ona koristi ili može koristiti na proizvodu. Odbijanje se u pogledu kombinacije boja može temeljiti samo na određenim činjenicama i argumentima, ali s druge strane, žig se prihvaća kada takvi specifični argumenti za odbijanje nisu utvrđeni. Ako je jedna od dvije boje uobičajena za proizvod ili je prirodna boja proizvoda, odnosno ako se boju dodaje u uobičajenu ili prirodnu boju proizvoda, prigovor se primjenjuje na isti način kao i kada je riječ o samo jednoj boji. Primjeri: siva je uobičajena boja drške vrtlarskog alata, dok je bijela prirodna boja tableta za strojno pranje. Prema tome, bijelu tabletu za strojno pranje, čiji je drugi sloj u crvenoj boji, treba zapravo ocijeniti kao proizvod s dodanom bojom. Situacije u kojima ipak treba odbiti kombinaciju dvije boje su sljedeće: • Boja je u brojnim slučajevima tek ukrasni element proizvoda ili udovoljava

zahtjevu potrošača (npr. boje automobila ili majica kratkih rukava, neovisno o njihovu broju;

• Boja može biti prirodna boja proizvoda (npr. nijanse boja); • Boja može biti funkcionalna u tehničkom smislu (npr. crvena boja aparata za

gašenje požara, različite boje električnih kabela); • Boja može biti uobičajena ili generička (npr. crvena boja aparata za gašenje

požara, žuta boja za poštanske usluge); • Boja može ukazivati na određenu karakteristiku proizvoda kao što je okus (žuta

ukazuje na okus limuna, ružičasta na okus jagode); • Kombinaciju boja također treba odbiti ako je ona već prisutna na tržištu, a

naročito ako je koriste nekoliko različitih konkurenata (npr. dokazali smo da razna poduzeća koriste kombinaciju crvene i žute boje na limenkama piva ili soka)

U svim navedenim slučajevima treba uložiti prigovor na žig i provesti iscrpnu analizu predmetnih proizvoda i usluga te situacije na tržištu.



Kriteriji za procjenu razlikovnosti žigova u boji koji označavaju usluge ne smiju biti drukčiji od onih koji se primjenjuju na žigove u boji koji označavaju proizvode (koje je Opći sud ukinuo u svojoj presudi od 12.11.2010., T-404/09, "GREY-RED"). U toj se situaciji smatralo da potrošač ne razlikuje prijavljenu kombinaciju boja u većoj mjeri od boja koje se obično koriste za usluge. Zaključak Općeg suda ukazuje da je prijavljena kombinacija boja vrlo slična kombinaciji "bijela/crvena" koja se nalazi na zaštitnoj ogradi ispred prijelaza ceste preko željezničke pruge i prometnim znakovima u željezničkom prometu, te da bi javnost u cijelosti prepoznala ovaj znak kao funkcionalni ili ukrasni element, a ne kao oznaku komercijalnog podrijetla usluga. Za očekivati je da s većim brojem boja opada njihova razlikovnost, zbog toga što je teško zapamtiti mnogobrojne različite boje i njihov slijed. Za nazive boja vidjeti stavak 2.3.2.9. 2.2.5. Pojedinačna slova2 2.2.5.1. Opća razmatranja Opći sud je u svojoj presudi od 9.9.2010., C-265/09 P (α) presudio da je u pogledu žigova koji se sastoje od jednog slova pisanog standardnim znakovima bez ikakvih grafičkih izmjena potrebno procijeniti može li se predmetni znak razlikovati od ostalih proizvoda i usluga u okolnostima ispitivanja koje se temelji na činjenicama, s obzirom na predmetne proizvode i usluge (stavak 39.). Sud je podsjetio da prema članku 4. Uredbe o žigu Zajednice slova spadaju u kategoriju znakova od kojih se žig Zajednice može sastojati, pod uvjetom da je njima moguće razlikovati proizvode ili usluge jednog poduzeća od proizvoda ili usluga drugih poduzeća (stavak 28.) i naglasio da za registraciju znaka kao žiga nije potrebno da podnositelj prijave posjeduje određenu razinu jezičnog ili umjetničkog stvaralaštva i maštovitosti. Iako priznaje da je zakonito uzeti u obzir poteškoće pri utvrđivanju različitosti koja može uključivati određene kategorije žigova zbog njihove naravi, i da bi moglo biti teško utvrditi razlikovnost žigova koji se sastoje od jednog slova u uspoređivanju s drugim verbalnim žigovima (stavak 39.), Sud je jasno potvrdio da te okolnosti ne opravdavaju utvrđivanje posebnih kriterija kojima se omogućuje dopuna ili odstupanje od primjene kriterija razlikovnosti kako ju tumači sudska praksa (stavci 33.-39.). Sud je o teretu dokaza naveo da je Ured na temelju članka 76. stavka 1. Uredbe o žigu Zajednice, po službenoj dužnosti dužan prilikom ispitivanja apsolutnih razloga za odbijanje ispitati relevantne činjenice koje bi mogle dovesti do ulaganja prigovora na temelju članka 7. stavka 1. Uredbe o žigu Zajednice, i da taj zahtjev ne može biti relativan ili poništen na štetu podnositelja prijave žiga Zajednice (stavci 55.-58.). Prema tome, Ured treba objasniti i motivirano obrazložiti zbog čega žig koji se sastoji od jednog slova pisanog standardnim znakovima, nema nikakav razlikovni karakter. Prema tome, potrebno je provesti temeljito ispitivanje na temelju specifičnih činjeničnih okolnosti slučaja kako bi se procijenilo može li se jedno slovo pisano standardnim 2 Ovaj dio se bavi pojedinačnim slovima na temelju članka 7. stavka 1. točke (b). Za pojedinačna slova na temelju članka 7. stavka 1. točke (c), vidjeti točku 2.3.2.8.



znakovima upotrijebiti za žig u pogledu predmetnih proizvoda/usluga. Nužna provedba činjenične procjene ukazuje na nemogućnost oslanjanja na pretpostavke (na primjer da potrošači najčešće nisu navikli uočavati jedno slovo koje označava cijeli žig). Prema tome, tijekom ispitivanja žigova koji se sastoje od jednog slova, treba izbjegavati generičke, neutemeljene argumente kao na primjer one koji se odnose na dostupnost znakova, s obzirom na ograničen broj slova. Ured je na temelju činjenične procjene dužan utvrditi razlog zbog kojega je prijavljeni žig neprihvatljiv. Stoga je jasno da ispitivanje žigova koji se sastoje od jednog slova treba biti temeljito i strogo, i da svaki slučaj zahtijeva iscrpno ispitivanje kako bi se utvrdilo može li se predmetno slovo smatrati bitno razlikovnim u pogledu predmetnih proizvoda/ili usluga. 2.2.5.2. Primjeri Na primjer, u tehničkim područjima koja uključuju računala, strojeve, motore i alate, vjerojatnije je da će se pojedinačna slova tumačiti kao tehničku, oblikovnu ili katalošku referencu, a ne kao oznaku podrijetla, iako ovaj slučaj treba proizaći kao rezultat činjenične procjene. Ovisno o ishodu prethodnog ispitivanja, žig koji se sastoji od jednog slova pisanog standardnim znakovima može biti neprihvatljiv na temelju članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o žigu Zajednice ili zbog toga što nema svojstven razlikovni karakter za predmetne proizvode i/ili usluge ili njihove dijelove. Primjer navedenoga bi bio žig koji se sastoji od jednog slova "C" koje označava "voćne sokove", zbog toga što se ovo slovo obično koristi za označavanje vitamina C. Javnost ovo slovo ne bi protumačila kao znak kojim se može razlikovati komercijalno podrijetlo predmetnog proizvoda. Drugi primjeri nepostojanja razlikovnosti su žigovi koji se sastoje od jednog slova, a prijavljeni su u pogledu kocki za igru sa slovima, pomoću kojih djeca uče kako stvoriti riječi kombinirajući slova na kockama, bez opisa proizvoda kao takvog, ili pojedinačna slova koja se prijavljuju za usluge u lutriji, odnosno za potrebe sektora u kojemu se slova često koriste za označavanje različitih serija brojeva. Iako za oba navedena slučaja ne postoji izravni opisni odnos između slova i proizvoda/usluga, žig koji se sastoji od jednog slova neće imati razlikovni karakter zbog toga što su potrošači navikli tumačiti pojedinačna slova kod kocki za igru sa slovima i lutrije, kao slova koja imaju funkcionalno ili korisno značenje, a ne kao oznaku komercijalnog podrijetla. S druge strane, ako nije moguće utvrditi da jedno slovo nema razlikovni karakter u pogledu predmetnih proizvoda i/ili usluga, onda to treba prihvatiti, čak i ako je slovo pisano standardnim znakovima ili na vrlo jednostavan način.

Na primjer, slovo je prihvaćeno za "prijevoz, ambalažu i skladištenje proizvoda te putni aranžman" u razredu 39 i "usluge pružanja hrane i pića te privremenog smještaja" u razredu 43 (vidjeti odluku od 30.9,2010., R 1008/2010-2, stavke 12.-21.).



Za daljnje primjere vidjeti stavak 2.3.2.8. 2.2.6. Slogani: Procjena razlikovnog karaktera Sud je presudio da je neprimjereno koristiti strože kriterije za slogane od onih koji se koriste kod drugih vrsta znakova u postupku procjene njihovog razlikovnog karaktera (presuda od 12.07.2012., C-311/11 P, "WIR MACHEN DAS BESONDERE EINFACH" i citirana sudska praksa). Reklamni slogani su neprihvatljivi na temelju članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o žigu Zajednice kada ih relevantna javnost tumači samo kao puku promotivnu formulu. Ipak, smatra se da reklamni slogani imaju razlikovni karakter, bez obzira na njihovu promotivnu funkciju, ako ih javnost tumači kao oznaku komercijalnog podrijetla predmetnih proizvoda ili usluga. Sud je ponudio sljedeće kriterije koje treba primijeniti u procjeni razlikovnog karaktera slogana (presuda od 21.1.2010., C-398/08 P, "VORSPRUNG DURCH TECHNIK", stavak 47. i presuda od 13.4.2011., T-523/09, "WIR MACHEN DAS BESONDERE EINFACH", stavak 37.). Reklamni slogan će vjerojatno imati razlikovni karakter svaki put kada izazove reakciju veću od puke reklamne poruke koja precjenjuje karakteristike predmetnih proizvoda ili usluga zbog toga što slogan: • ima mnogo značenja i/ili; • predstavlja igru riječi i/ili; • uvodi elemente misaone zagonetke ili iznenađenja kako bi ga se doživjelo na

maštovit, iznenađujući ili neočekivani način, i/ili; • posjeduje određenu notu originalnosti ili odjeka i/ili; • aktivira kognitivni proces u umu javnosti odnosno zahtijeva napor u tumačenju. Osim prethodno navedenog, sljedeće karakteristike slogana mogu pomoći u osiguravanju njegovog razlikovnog karaktera: • neobične sintaktičke strukture; • korištenje jezičnih i stilskih figura kao što su aliteracija, metafora, rima, paradoks i

sl. Međutim, korištenje neobičnih gramatičkih oblika treba temeljito procijeniti zbog toga što su reklamni slogani često pisani u pojednostavljenom obliku radi konciznijeg i živahnijeg predstavljanja (vidjeti, između ostalog, presudu od 24.1.2008., T-88/06, ‘SAFETY 1ST’, stavak 40.). To znači da izostavljeni gramatički elementi, kao na primjer određeni članovi ili zamjenice (THE, IT itd.), veznici ( OR, AND itd.) ili prijedlozi (OF, FOR itd.) neće uvijek biti dovoljan argument koji ide u prilog razlikovnog karaktera slogana. Sud je u slučaju "SAFETY 1ST" smatrao da upotreba "1ST" umjesto "FIRST" nije u dovoljnoj mjeri neobična pa, prema tome, ne može pridonijeti razlikovnom karakteru žiga. Slogan nejasnog ili nedokučivog značenja ili onaj čije tumačenje zahtijeva veliki umni napor potrošača je sigurno razlikovan, zbog toga što relevantni potrošači ne mogu uspostaviti jasnu i izravnu poveznicu s proizvodima i uslugama koje potražuju.



Činjenica da je relevantna javnost stručnjak broj jedan i da je njezina razina pozornosti viša od prosjeka, ne može imati presudan utjecaj na zakonske kriterije koji se rabe u procjeni razlikovnog karaktera znaka. Po navodu Suda "iz toga ne proizlazi nužno da je slabiji razlikovni karakter znaka dostatan argument u situacijama kada relevantna javnost nastupa kao stručnjak" (presuda od 12.7.2012., C-311/11 P, ‘WIR MACHEN DAS BESONDERE EINFACH’, stavak 48.). Sljedeći primjeri ukazuju na pojedine različite funkcije slogana i argumente koji mogu poduprijeti prigovor na temelju članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o žigu Zajednice.

Žig Zajednice Glavna svrha Br. slučaja

Žig Zajednice br. 5 904 438 MORE THAN JUST A CARD

za razred 36 (bankarske usluge i usluge kreditne i debitne

kartice)

Izjava o uslugama kupcu R 1608/2007-4

Uložen prigovor na temelju članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o žigu Zajednice Slogan samo prenosi informacije o prijavljenim proizvodima i uslugama. Ovakav bi jezik koristio govornik engleskog jezika za opisivanje bankarske kartice koja nije poput ostalih običnih kartica. Ona prenosi ideju da kartica ima svojstva koja su dobrodošla, ali nisu vidljiva na prvi pogled. Činjenica da slogan ne otkriva svojstva kartice, odnosno žig ne opisuje određenu uslugu ili svojstvo "kartice", ne pridonosi razlikovnom karakteru žiga.


Žig Zajednice br. 7 394 414 WE PUT YOU FIRST. AND KEEP YOU AHEAD

za razred 40 Izjava o uslugama kupcu -

Uložen prigovor na temelju članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o žigu Zajednice Žig je promotivna pohvalna poruka i naglašava pozitivne aspekte usluga, odnosno da usluge pomažu u osiguravanju najboljeg poslovnog položaja i zadržavanju tog položaja u budućnosti.


Žig Zajednice br. 6 173 249 SAVE OUR EARTH NOW

za razred 3, 17, 18, 20, 22, 24, 25 i 28 Izjava o vrijednosti ili politički slogan R 1198/2008-4

Uložen prigovor na temelju članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o žigu Zajednice Znak je jednostavan i jasan poziv na djelovanje i zaštitu dobrobiti zemlje davanjem prednosti kupovini ekološki prihvatljivih proizvoda. Suprotno tvrdnjama žalitelja da riječ "now" predstavlja izvorni element zbog toga što nitko neće misliti kako se kupovinom predmetnih proizvoda doslovno sada može spasiti zemlju, riječ "NOW" je osjećajna riječ koja se obično koristi u marketingu radi poticanja potrošača na potrošnju, kako bi dobili ono što žele bez čekanja, to je poziv na djelovanje. Potrošač će odmah prepoznati i protumačiti ovaj znak kao promotivni pohvalni izraz koji opisuje proizvod kao ekološku alternativu drugim proizvodima iste vrste, a ne kao oznaku komercijalnog podrijetla.


Žig Zajednice br. 4 885 323 DRINK WATER, NOT SUGAR

za razred 32 i 33 Inspirativna ili motivacijska izjava R 718/2007-2

Uložen prigovor na temelju članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o žigu Zajednice Žig je jednostavan i jasan slogan koji tek prenosi ideju da će potrošač uistinu piti vodu, a ne šećerni napitak. Žigu nedostaje bilo kakvo drugo ili prikriveno značenje, maštoviti elementi, njegova poruka za potrošača je obična, izravna i nedvosmislena. Iz tih razloga nije izgledno da će se žig protumačiti kao znak trgovačkog podrijetla. Lako se može uočiti da se žig sastoji samo od dobrog savjeta, prema kojemu je u zdravstvenom pogledu bolje piti nezaslađenu vodu. Ima li bolji način za reklamiranje takvih proizvoda od izraza kao što je „DRINK WATER, NOT SUGAR“? Potrošači će pročitati ovaj izraz s odobravanjem, ali će naziv žiga potražiti negdje drugdje na proizvodu.



Neki primjeri prihvaćenih slogana: • DEFINING TOMORROW, TODAY, odluka od 7.2.2012., R 1264/2011-2, žig

Zajednice br. 9 694 431 za proizvode i usluge u razredima 9, 10, 16, 35, 41, 44 i 45;

• SITEINSIGHTS, odluka žalbenog vijeća od 8.11.2011., R 879/2011-2, žig

Zajednice br. 9 284 597 za proizvode i usluge u razredima 9 i 42; • THE PHYSICIAN DRIVEN IMAGING SOLUTION, IR br. W 01 096 100 za

proizvode i usluge u razredima 9, 16 i 42; • UNMASKING THE SOCIAL NETWORK OF FRAUD, žig Zajednice

br. 10 477 941 za proizvode i usluge u razredima 9, 36 i 45. Slogan je neprihvatljiv na temelju članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe o žigu Zajednice, ako se njime izravno prenose informacije o vrsti, kvaliteti, namijenjenoj svrsi ili drugim karakteristikama proizvoda ili usluga (vidjeti stavak 2.3.2.5.). 2.2.7. Jednostavni figurativni elementi

Jednostavni geometrijski oblici kao što su krugovi, linije, pravokutnici ili obični peterokuti ne mogu prenijeti niti jednu poruku koju potrošači mogu upamtiti, pa se u tom pogledu oni ne tumače kao žigovi.

Po mišljenju Suda, iznimno jednostavni znak koji se sastoji od osnovnog geometrijskog oblika kao što je krug, linija, pravokutnik ili peterokut kao takav ne može prenijeti poruku koju potrošači mogu upamtiti, zbog čega oni ove oblike neće smatrati žigom (vidjeti T-304/05, st. 22.).

Primjeri odbijenih žigova

Znak Proizvodi/ usluge

Obrazloženje Slučaj

Razred 33

Znak čini samo obični peterokut koji je jednostavan geometrijski oblik. Da se ovaj geometrijski oblik nalazi na etiketi, smatralo bi se da je njegova svrha funkcionalna ili estetska, a ne ona koja se odnosi na podrijetlo.

Presuda od 12.09.2007., T-304/05,

"Pentagon"

Razredi 9, 14,16, 18, 21, 24, 25, 28, 35-39,

41-45

Znak će se tumačiti kao izrazito jednostavan geometrijski oblik, u prvom redu kao paralelogram. Da bi paralelogram zadovoljio identifikacijsku svrhu žiga, on treba sadržavati elemente koji ga čine različitim u uspoređivanju s ostalim prikazima paralelograma. Ovaj znak karakteriziraju dvije činjenice, a one su da je ovaj oblik blago nagnut udesno i da mu je osnova blago zaobljena i ispružena prema lijevoj strani. Opći potrošač ne bi primijetio ovakve nijanse.

Presuda od 13.04.2011., T-159/10,

"Parallelogram"





Razredi 14, 18, 25

Znak ne sadrži bilo kakve elemente koje pozorna javnost može lako i odmah zapamtiti. Znak se percipira samo kao ukrasni element, neovisno o tome odnosi li se on na proizvode iz razreda 14 ili one iz razreda 18 i 25.

Presuda od 29.09.2009., T-139/08, "Representation of the

half a smiley smile"

Razred 9

Znak se sastoji od osnovnog jednakostraničnog trokuta. Obrnuti oblik i crveni obris trokuta nemaju svrhu davanja razlikovnog karaktera znaku. Sveukupni učinak znaka je jednostavni geometrijski oblik koji ne može prenijeti poruku o žigu prima facie.

Međunarodna registracija

br. W01 091 415

Razredi 3, 18, 24, 43,

44

Znak se sastoji od jednostavnog geometrijskog oblika i zelene boje. Specifična boja se najčešće i u velikoj mjeri koristi u oglašavanju i trženju proizvoda i usluga zbog moći da privuče, ne prenoseći pritom nikakvu preciznu poruku.

Presuda od 09.12.2010., T-282/09,

"Green square"

Primjer prihvaćenog žiga



Razredi 35, 41

Znak se sastoji od dizajna koji prikazuje elemente trokuta u preklapanju. Sveukupni dojam je daleko složeniji od jednostavnog geometrijskog oblika.

Žig Zajednice br. 10 948 222

2.2.8. Obični figurativni elementi Sljedeći prikaz lista vinove loze nema razlikovni karakter za vino:

Slično tome, sljedeći prikaz krave za mliječne proizvode nema razlikovni karakter:

Žig Zajednice br. 11 345 998 za proizvode u razredima 29 (mlijeko i mliječni proizvodi

itd.) i 35.



Gore navedeni znak je odbijen zbog toga što se prikazi krava obično koriste za mlijeko i mliječne proizvode. Činjenica da se predmetni znak sastoji od slike krave "s ptičje perspektive“ nije dostatan da se znaku prida razlikovni karakter, zbog toga što najsitnije promjene običnog znaka neće pridonijeti razlikovnom karakteru tog znaka. Isto obrazloženje se primjenjuje na proizvode, kao što je "mliječna čokolada". 2.2.9. Tipografski simboli Javnost ne percipira tipografske simbole kao na primjer točku, zarez, točku zarez, navodnik ili uskličnik kao oznaku podrijetla. Potrošači ih percipiraju kao znak koji privlači pozornost potrošača, a ne kao znak komercijalnog podrijetla. Slično obrazloženje se primjenjuje i na uobičajene simbole valuta, kao što su €, £, $, jer, ovisno o predmetnim proizvodima, ovi znakovi samo informiraju potrošače da se trgovanje određenim proizvodom ili uslugom vrši u toj valuti. Prigovori su upućenim sljedećim oznakama:



Razredi 14,18 i 25

Opći sud je potvrdio zaključak žalbenog vijeća prema kojemu žig za koji je podnesena prijava za registraciju nema potrebnu razinu razlikovnog karaktera. Žig se sastoji samo od interpunkcijskog znaka bez ikakvih posebnih i dodatnih obilježja koji bi kupcima bili odmah jasni, a pritom je i uobičajeni znak koji se često koristi u poslovnom svijetu ili u oglašavanju. S obzirom na čestu upotrebu uskličnika, potrošač ovaj znak percipira kao pohvalnu reklamu ili nešto što privlači njegovu pozornost (vidjeti presudu od 30.9.2009., T-75/08, "!").

Žig Zajednice br. 5 332 184

Razredi 29, 30, 31 i 32

Prijavljeni znak je odbijen zbog toga što su postoci u pogledu traženog proizvoda (prehrambeni proizvod i piće), posebno važni u odnosu na cijenu. Na primjer, znak postotka jasno ukazuje na povoljni omjer troška i koristi zbog toga što je cijena umanjena za određeni postotak u uspoređivanju s uobičajenom cijenom. Takav znak postotka u crvenom krugu također se često koristi kod zadnje rasprodaje, posebnih ponuda, rasprodaja zaliha ili prodaja jeftinih bezimenih proizvoda itd. Potrošač percipira znak samo kao "piktogram koji prenosi informaciju o tome da se traženi proizvodi prodaju po sniženoj cijeni" (vidjeti odluku od 16.10.2008., R 998/2008-1 – "Prozentzeichen").

Žig Zajednice br. 5649256

2.2.10. Piktogrami Piktogrami su osnovni i jednostavni znakovi i simboli koji se tumače kao znakovi s čisto informativnom ili poučnom vrijednosti u odnosu na proizvode ili usluge. Primjeri piktograma su znakovi koji ukazuju na način upotrebe (kao na primjer slika telefona u vezi usluge dostave pizze) ili koji ukratko opisuju univerzalno razumljivu poruku (kao na primjer nož i vilica za ponudu hrane).



Često korišteni piktogrami, na primjer "P" na plavoj pozadini za označavanje parkirališta (ovaj znak također može biti sporan na temelju članka 7. stavka 1. točke (d)) ili dizajn sladoleda koji ukazuje na prodaju sladoleda u blizini, nisu razlikovni u odnosu na proizvode ili usluge za koje se upotrebljavaju.

Znak Obrazloženje Slučaj

Uzimajući u obzir vrstu prijavljenih proizvoda i usluga u razredima 9, 35, 36, 38 i 42 (na primjer bankomati, bankarske usluge), javnost ovaj znak percipira kao praktičnu oznaku ili kao strelice smjera koje pokazuju mjesto za umetanje magnetske kartice u uređaj. Skupina trokuta, pored ostalih elemenata prijavljenog žiga, znači da zainteresirana javnost ove trokute percipira kao strelice smjera. Potrošači svaki dan vide ovu vrstu praktičnih informacija na najrazličitijim mjestima, kao što su banke, supermarketi, kolodvori, zračne luke, parkirališta, telefonske govornice itd. (stavci 37.-42.).

Presuda od 2.7.2009., T-414/07, "A hand holding a card with

three triangles"

Žig Zajednice br. 9 894 528 za proizvode u razredu 9

Predmetni znak odbijen je zbog toga što je u cijelosti bio istovjetan simbolu međunarodne sigurnosti poznatom kao "simbol visokog napona" ili "oprez, opasnost od strujnog udara". Simbol je službeno definiran prema ISO 3864 kao standardni simbol visokog napona, pri čemu je prijavljeni uređaj sadržan u trokutu koji označava da je ovo simbol za opasnost. Budući da se ovaj znak bitno podudara s uobičajenim međunarodnim znakom koji ukazuje na opasnost od visokog napona, znak je odbijen na temelju članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o žigu Zajednice.

Odluka od 21. rujna 2012., R 2124/2011-5 – "Device of lightning

bolt"

2.2.11. Obične / nerazlikovne etikete Figurativni element koji tvori znak može se isto tako sastojati od oblika, dizajna ili brojeva koje javnost percipira kao nerazlikovne etikete. I u ovom slučaju razlog za odbijanje leži u činjenici da takvi figurativni elementi u svijesti potrošača ne izazivaju reakciju, jer su prejednostavni i/ili se obično koriste kod traženih proizvoda / usluga. Pogledajte sljedeće primjere:


Žig Zajednice br. 4373403, za koji je podnesena prijava za trodimenzionalni žig za

proizvode u razredu 16 (naljepnice, naljepnice kod upotrebe ručne naprave za

stavljanje naljepnica i naljepnice (ne tekstilne))

Prijavljeni žig "nema razlikovni karakter" i odbijen je na temelju članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o žigu Zajednice zbog toga što je svakodnevan i običan i stoga što ga se može povezati s naljepnicama. Znak dosta govori o naravi proizvoda, a vrlo malo, ako išta, o identitetu proizvođača (stavak 11.).

Odluka od 22.05.2006.,

R 1146/2005-2




Žig Zajednice br. 9 715 319 za proizvode u razredima 6,

7, 8, 9 i 20

Znak je odbijen zbog toga što njegov osnovni oblik, u kombinaciji samo sa svijetložutom bojom, ne može u svijesti stručne i šire javnosti služiti za razlikovanje prijavljenih proizvoda kao proizvoda koji potječu od određenog poduzeća. Ovdje se žutu boju može percipirati kao ukras proizvoda, kao i u svrhu privlačenja pozornosti na proizvode, ne dajući nikakvu konkretnu informaciju ili preciznu poruku o komercijalnom podrijetlu proizvoda. Osim toga, opće je poznato da se svijetložuta boja obično koristi na funkcionalan način u odnosu na širok raspon proizvoda, odnosno, između ostalog, za povećanje vidljivosti predmeta, isticanje ili upozorenje. Zbog ovih razloga, potrošači ovu boju neće prepoznati kao žig, ali će percipirati njezinu funkciju za označavanje upozorenja ili ukrasnu funkciju.

Odluka od 15.01.2013.,

R 444/2012-2 – "Device of a label in

yellow colour"

Na isti su način odbijeni sljedeći žigovi:

Žig Zajednice br. 11 177 912 za proizvode u razredima 29, 30 i 31

Žig Zajednice br. 11 171 279 za proizvode u razredima 29, 30 i 31

Žig Zajednice br. 10 776 599 za, između ostaloga, proizvode u

razredima 32 i 33

Boja i oblik etikete u prethodna tri slučaja su sasvim jednostavni. Isto obrazloženje se odnosi i na stilizirani prikaz voća u posljednjem od tri slučaja. Osim toga, navedeni figurativni element predstavlja ili barem snažno skreće pozornost na sastojke pojedinih traženih proizvoda, kao što su primjerice voćni sokovi. 2.2.12. Trodimenzionalni žigovi 2.2.12.1. Uvodne napomene Članak 7. stavak 1. točka (b) Uredbe o žigu Zajednice ne pravi razliku između različitih kategorija žigova u određivanju može li se žigom razlikovati proizvode ili usluge jednog poduzeća od onih od drugih poduzeća (vidjeti presudu od 5.5.2003., T-194/01, "Ovoid tablet", stavak 44.). U pogledu primjene ove jedinstvene pravne norme na različite žigove i kategorije žigova, treba praviti razliku u skladu s percepcijom potrošača i tržišnim uvjetima. Za znakove koji se sastoje od oblika samih proizvoda neće se primjenjivati stroži kriteriji u uspoređivanju s ostalim žigovima, ali moglo bi biti teže pronaći razlikovnost, zbog toga što takve žigove javnost ne mora nužno percipirati na isti način kao verbalni ili figurativni žig (vidjeti presudu od 8.4.2002., C-136/02 P, "Maglite", stavak 30.). Trodimenzionalni žigovi se mogu svrstati u tri kategorije:



• oblici koji nisu u vezi sa samim proizvodima i uslugama, • oblici koji se sastoje od oblika samog proizvoda ili dijela proizvoda, • oblici ambalaže ili spremnici. 2.2.12.2. Oblici koji nisu u vezi sa samim proizvodima i uslugama Oblici koji nisu vezani za same proizvode ili usluge (na primjer Michelin Man) su obično razlikovni. 2.2.12.3. Oblik samih proizvoda ili oblici koji su u vezi sa samim proizvodima i

uslugama. Sudska praksa trodimenzionalnih žigova, koji se sastoje od prikaza oblika samog proizvoda, također je značajna za figurativne žigove koji se sastoje od dvodimenzionalnih prikaza proizvoda ili elemenata proizvoda (vidjeti presudu od 14.9.2009., T-152/07, "Representation of a watch"). Ispitivanje oblika koji je zapravo oblik ili ambalaža prijavljenih proizvoda treba provesti u sljedeća tri koraka. Korak 1.: Analiza članka 7. stavka 1. točke (e) Uredbe o žigu Zajednice U načelu ispitivač treba prvo ispitati primjenjuje li se jedan od razloga za odbijanje na temelju članka 7. stavka 1. točke (e) Uredbe o žigu Zajednice, zbog toga što se ovi razlozi ne mogu prevladati stjecanjem razlikovnosti. S obzirom na ovaj prvi korak, vidjeti stavak 2.5. - Oblici s bitnom tehničkom funkcijom, značajnom estetskom vrijednošću ili oblikom koji proizlazi iz same vrste proizvoda. Korak 2.: Određivanja elemenata trodimenzionalnog žiga U drugom koraku ispitivač treba odrediti sadrži li prikaz trodimenzionalnog žiga druge elemente, kao na primjer riječi ili etikete koje bi žigu mogle dati razlikovni karakter. Prema općem načelu, svaki element koji je sam po sebi razlikovan, daje razlikovni karakter trodimenzionalnom žigu, dok god se on može percipirati tijekom normalne upotrebe proizvoda. Tipični primjeri su riječi ili figurativni elementi, odnosno njihove kombinacije koje se pojavljuju na vanjskom obliku i ostaju jasno vidljive, kao na primjer etikete na bocama. Prema tome, čak se i standardni oblik proizvoda može registrirati kao trodimenzionalni žig, ako se na njemu pojavljuje razlikovni verbalni žig ili etiketa. Ipak, nerazlikovni elementi ili opisni elementi u kombinaciji sa standardnim oblikom neće pridonijeti većoj razlikovnosti tog oblika (presuda od 18.1.2013., T-137/12, "Shape of a vibrator", stavci 34.-36.). Korak 3.: Kriteriji razlikovnosti samog oblika Naposljetku, treba provjeriti kriterije razlikovnosti samog oblika. Osnovni test je odrediti razlikuje li se oblik značajno od osnovnih, svakodnevnih ili očekivanih oblika na način da zbog toga potrošač može identificirati proizvode samo prema njihovom obliku,



i iznova kupiti isti predmet, ako je imao pozitivna iskustva s proizvodom. Dobar primjer ovdje je zamrznuto povrće u obliku krokodila. Sljedeći su kriteriji relevantni kod ispitivanja razlikovnosti trodimenzionalnih žigova koji se sastoje isključivo od oblika samih proizvoda: • Oblik nije razlikovan ako je on osnovni oblik (vidjeti presudu od 19.9.2001.,

T-30/00, "TABS-SQUARE / RED / WHITE") ili kombinacija osnovnih oblika (vidjeti odluku od 13.4.2000., R 263/1999-3).

• Da bi oblik bio razlikovan, treba značajno odstupati od oblika koji potrošač

očekuje i treba značajno odstupati od normi i običaja predmetnog sektora. Što je oblik sličniji obliku koji predmetni proizvod najvjerojatnije ima, to je veća vjerojatnost da mu nedostaje razlikovni karakter (vidjeti presudu od 8.4.2002., C-136/02 P, "Maglite", stavak 31.).

• Nije dovoljno da je oblik samo varijanta zajedničkog oblika ili varijanta brojnih

oblika u području koje karakterizira ogromna raznolikost dizajna (vidjeti presudu od 08.04.2002., C-136/02 P, "Maglite", stavak 32. i presudu od 7.2.2002., T-88/00, "Maglite" stavak 37.).

• Potrošač percipira funkcionalne oblike i obilježja trodimenzionalnog žiga kao

takve. Na primjer, kod tableta za strojno pranje kosi rubovi pomažu u izbjegavanju oštećenja na rublju, a slojevi različitih boja označavaju prisutnost različitih aktivnih sastojaka.

Dok je javnost naviknuta prepoznati trodimenzionalni žig kao oznaku podrijetla, to nije nužno slučaj kod trodimenzionalnog znaka koji se ne razlikuje od samog proizvoda. Prema tome, procjena razlikovnog karaktera ne može dovesti do različitih ishoda kod trodimenzionalnog žiga koji se sastoji od dizajna samog proizvoda, odnosno kod figurativnog žiga koji se sastoji od točnog prikaza istog proizvoda (presuda od 19.09.2001., T-30/00, "TABS-SQUARE / RED / WHITE", stavak 49.). Slijedi popis primjera oblika prijavljenih proizvoda i njihova analiza.


Figurativni žigovi s grafičkim prikazom naturalističke reprodukcije samih proizvoda nemaju razlikovni karakter u odnosu na predmetne proizvode. Odbijen je prikaz tablete za "pripravke za pranje rublja i posuđa u obliku tablete". Oblik, odnosno pravokutna tableta osnovan je i očigledni oblik za proizvod namijenjen uporabi u strojevima za pranje rublja ili perilicama posuđa. Potrošač vjerojatno neće percipirati lagano zaobljene rubove tableta kao razlikovno obilježje predmetnog oblika (presuda od 19.9.2001., T-30/00, "TABS-SQUARE / RED / WHITE", stavci 44. i 53.). Nekoliko presuda je potvrdilo ovaj pristup, uključujući i presudu od 4.10.2007., C-144/06 P, "TABS".

Presuda od 19.09.2001., T30/00,

"TABS-SQUARE / RED / WHITE"




Ovaj je oblik odbijen zbog toga što je riječ samo o varijanti zajedničkog oblika ove vrste proizvoda, odnosno svjetiljki (stavak 31.).

Presuda od 08.04.2002.,

C-136/02 P, "Maglite"

Ovaj je oblik odbijen zbog toga što ne odstupa značajno od normi i običaja u predmetnom sektoru. Iako su proizvodi u ovom sektoru obično izduženog oblika, na tržištu su zastupljeni razni kuglasti ili okrugli oblici (stavak 29.). Dodavanje malog opisnog verbalnog elementa "Fun Factory" ne izdvaja osnovni oblik iz opsega nerazlikovnosti (stavak 36.).

Presuda od 18.01.2013., T-137/12, "Shape of a vibrator".

Sud je potvrdio odbijanje ovog trodimenzionalnog znaka, zbog toga što se ne razlikuje dostatno od oblika i boja onih koji se obično koriste u sektoru slastica i čokolade. Kombinacija s figurativnim elementima nije osnova za primjenu kriterija za dvodimenzionalne žigove. Ako iz prikaza žiga, zajedno s popisom proizvoda i usluga, nije jasno što predstavlja prijavljeni oblik, onda ovdje postoji svojstvena poteškoća: ako oblik nije poznat, ne može se utvrditi je li on razlikovan, niti se može utvrditi je li on uobičajen ili funkcionalan. Od podnositelja prijave treba tražiti pojašnjenje naravi predmetnog oblika (postoji obveza suradnje i pružanja točnih podataka). Takve oblike u svakom slučaju treba odbiti ako se sastoje od osnovnih oblika ili običnih elemenata.

Presuda od 06.09.2012.,

C-96/11 P, "Milk mice"

Odbijen je ovaj trodimenzionalni žig koji se sastoji od ručice, a prijavljen je za proizvode u razredu 8 (ručno pokretani alati koji se koriste u poljoprivredi, vrtlarstvu i šumarstvu, uključujući jake škare za rezanje, vrtlarske škare, škare za živice, striženje životinja (ručno pokretane)).

Presuda od 16.09.2009., T-391/09,

"Hand grip"

Analogni kriteriji se, mutatis mutandis, primjenjuju na oblike koji se odnose na usluge, na primjer, uređaj stroja za pranje rublja za usluge pranja rublja. 2.2.12.4. Oblik ambalaže Isti se kriteriji primjenjuju na oblik boca ili spremnike za proizvode. Prijavljeni oblik treba biti znatno drugačiji od kombinacije osnovnih ili zajedničkih elemenata i mora biti upečatljiv. U pogledu spremnika, u obzir treba uzeti svaki funkcionalni karakter određenog elementa. Budući da se upotreba u trgovini u području spremnika i boca može razlikovati ovisno o vrsti proizvoda, preporučuje se napraviti pretragu o oblicima koji su prisutni na tržištu, odabirom dostatno široke kategorije predmetnih proizvoda (na primjer, kod procjene razlikovnosti spremnika za mlijeko, pretraga se treba izvršiti u odnosu na spremnike za piće u cjelini; u tom pogledu vidjeti mišljenje nezavisnog odvjetnika u C-173/04, "Standbeutel").




Prijavljeni je oblik je odbijen zbog mišljenja da je čokolada u obliku zeca u zlatnom omotu uobičajena pojava na tržištu koja odgovara predmetnom sektoru. Analizom pojedinih elemenata, odnosno oblika zeca, zlatne folije za omatanje i crvene vrpce sa zvonom, zaključeno je da ovi elementi pojedinačno i kumulativno nemaju razlikovni karakter (stavci 44.-47.).

Presuda od 24.05.2012.,

C-98/11 P, "Shape of a bunny made of

chocolate with a red ribbon"

Odbijena je registracija za predmetni znak koji prikazuje svinuti omot, a služi kao ambalaža za slatkiše (ali ne i za sam proizvod) zbog toga što je ovo "običan i tradicionalni oblik omota za slatkiše i zato što se na tržištu može naći velik broj slatkiša koji su omotani na ovaj način" (stavak 56.). Isto vrijedi i za boju predmetnog omota koja je "svijetlosmeđa (karamel)". Ova boja nije po sebi neobična, niti je rijetkost vidjeti ju na omotima slatkiša (stavak 56.). Prema tome, prosječni potrošač neće percipirati ovu ambalažu po sebi kao oznaku podrijetla, već samo kao omot za slatkiše.

Presuda od 10.11.2004., T-402/09,

"Sweet wrapper"

Opći sud je potvrdio odbijanje prijavljenog oblika. Ispruženi vrat i spljošteno tijelo ne odstupaju od uobičajenog oblika boce koja sadrži tražene proizvode, odnosno prehrambene proizvode, uključujući sokove, začine i mliječne proizvode. Osim toga, ni duljina vrata, njezin promjer, niti omjer između širine i debljine boce nije ni na koji način poseban (stavak 50.). Osim toga, čak i ako se rubove na stranama boce može smatrati razlikovnima, one same su nedostatne da na ukupni dojam prijavljenog oblika utječu u tolikoj mjeri da on značajno odstupa od norme ili običaja u sektoru (stavak 53.).

Presuda od 15.03.2006., T-129/04,

"Shape of a plastic bottle"

Sljedeći oblici su prihvaćeni:

Odluka žalbenog vijeća od 4.8.1999., R 139/1999-1 – "Granini Bottle"



Presuda od 24.11.2004.., T-393/02, "Shape of a white and transparent bottle" Opći sud je gore prikazanu bocu ocijenio neobičnom i odgovarajućom jer omogućuje razlikovanje traženih proizvoda, odnosno sredstava za pranje i plastičnih kutija za tekuća sredstva, od proizvoda drugačijeg komercijalnog podrijetla (stavak 47.). Sud je istaknuo tri obilježja spremnika. Prvo, spremnik ima naglašeni kutni oblik, a zbog njegovih kutova, rubova i površine, spremnik nalikuje kristalu. Drugo, spremnik odaje dojam pojedinačnog predmeta, zbog toga što poklopac spremnika oblikuje sastavni dio cjelokupne slike. Naposljetku, spremnik je naglašeno ravan, što mu daje posebno neobičan izgled (stavak 40.). 2.2.13. Žigovi uzoraka Figurativni žig smatra se žigom „uzorka" kada se sastoji od niza elemenata koji se redovito ponavljaju. Žigovi uzorka mogu obuhvatiti bilo koju vrstu proizvoda i usluga. Ipak, u praksi se češće podnose u pogledu proizvoda, kao što su papir, tkanine, odjevni predmeti, roba od kože, nakit, tapete, namještaj, pločice, gume, građevinski proizvodi i slično, odnosno proizvoda koji obično pridaju obilježja dizajnima. Uzorak se u tim situacijama odnosi tek na vanjski izgled proizvoda. Ovdje treba istaknuti da, iako se uzorke može prikazati u obliku kvadratnih/pravokutnih etiketa, potrebno ih je ocijeniti kao da obuhvaćaju cijelu površinu prijavljenih proizvoda. Također treba uzeti u obzir da kada se žigom uzorka traži za proizvode kao što su pića i općenito tekućine, odnosno za proizvode koji se obično distribuiraju i prodaju u spremnicima, procjenu dizajna treba provoditi kao da dizajn obuhvaća vanjsku površinu samog spremnika/ambalaže. Iz prethodno navedenoga u pravilu slijedi da ispitivač tijekom procjene razlikovnog karaktera uzoraka treba primijeniti iste kriterije koji se odnose na trodimenzionalne žigove, koji se sastoje od izgleda samog proizvoda (vidjeti presudu od 19.9.2012., T-329/10, "Black, grey, beige and dark red coloured checked pattern"). U pogledu usluga ispitivači trebaju imati na umu da se žigovi uzorka u praksi koriste u zaglavlju dokumenata i u poslovnom dopisivanju, na računima, portalima, oglasima, znakovima u trgovini itd. Uzorak u načelu nema razlikovni karakter ako je svakodnevni, tradicionalan i/ili tipičan. Osim toga, uzorcima koji se sastoje od osnovnih/jednostavnih dizajna obično nedostaje razlikovni karakter. Razlog za odbijanje leži u činjenici da takvi uzorci ne prenose nikakvu "poruku" zbog koje bi potrošači mogli lako upamtiti ovaj znak. Paradoksalno, isto se odnosi i na uzorke koji su sastavljeni od iznimno složenih dizajna. U takvim



situacijama složenost cjelokupnog dizajna onemogućava pamćenje pojedinačnih detalja o dizajnu (presuda od 9.10.2002., T-36/01, "Texture of glass surface", stavak 28.). Doista, u mnogim bi slučajevima ciljana javnost percipirala uzorke tek kao ukrasne elemente. U tom pogledu valja uzeti u obzir da je obično prosječni potrošač taj koji na stvari ne gleda analitički. Prema tome, zaštitni znak treba prosječnim potrošačima predmetnih proizvoda/usluga, koji su relativno dobro upućeni i očigledno pažljivi i oprezni, omogućiti razlikovanje predmetnog proizvoda od onih od drugih poduzeća bez provođenja analitičke i usporedne provjere i bez pridavanja posebne pozornosti (presude Suda od 12.02.2004., C-218/01, "Perwoll bottle", stavak 53. i presuda od 12.01.2006., T-173/04, "Stand-up pouches" stavak 29.). Činjenica da uzorak može imati i druge funkcije i/ili učinke je dodatni argument da se donese zaključak kako predmetni uzorak nema razlikovni karakter. Za razliku od toga, ako je uzorak maštovit, neobičan i/ili proizvoljan, ako odstupa od norme ili običaja u sektoru ili ga ciljani potrošači mogu lako zapamtiti, tada obično ima osnove da ga se zaštiti kao žig Zajednice. Prema prethodno navedenom primjeru, razlikovni karakter žiga uzorka obično se procjenjuje u odnosu na proizvode. Ipak, žig uzorka koji nema razlikovni karakter za proizvod koje obuhvaća, također nema niti razlikovnost za usluge koje su usko povezane s tim proizvodima. Na primjer, šivaći uzorak bez razlikovnog karaktera za odjevne artikle i robu od kože treba smatrati uzorkom kojemu nedostaje razlikovni karakter i kod maloprodajnih usluga povezanih s tim proizvodima (analogijom vidjeti odluku od 29.7.2010., R 868/2009-4, – "Device of a pocket"). Ista razmatranja primjenjuju se na uzorak tkanine u pogledu usluga kao što je proizvodnja tkanina. Slijedi neiscrpan popis primjera žigova uzorka:


Žig Zajednice br. 8 423 841, za koji je podnesena prijava

za figurativni žig za proizvode u razredima 18,

24 i 25

Kriteriji trodimenzionalnih žigova koji se sastoje od izgleda samog proizvoda primjenjuju se i na figurativne žigove koji se sastoje od izgleda samog proizvoda. Općenito se smatra da žig, koji se sastoji od ukrasnog, ali jednostavnog i uobičajenog uzorka, nema niti jedan element koji bi mogao privući pozornost potrošača te da nedostatno ukazuje na izvor ili podrijetlo proizvoda ili usluga. Predmetna oznaka predstavlja uzorak tekstila, pa se prema tome smatra da on obuhvaća izgled samog proizvoda, zbog toga što je žig podnesen za proizvode u razredima 18, 24 i 25.

Presuda od 19.9.2002., T-326/10, "Light grey, dark grey,

beige, dark red and brown coloured

checked pattern", stavci 47. i 48.





za figurativni žig za proizvode u razredima 18,

24 i 25

Slično kao i u prethodnom slučaju, Opći sud je i u ovom potvrdio odbijanje žiga.

Presuda od 19.09.2002., T-329/10, "Black, grey, beige and

dark red coloured checked pattern"


za figurativni žig za proizvode u razredu 12

(gume)

Kada se žig sastoji od stiliziranog prikaza proizvoda ili usluga, potrošač prima facie vidi tek prikaz određenog dijela proizvoda ili cijeli proizvod. U ovom slučaju koji se tiče prijave za gume, potrošač bi žig percipirao samo kao prikaz brazdi na gumi, a ne kao oznaku izvornosti ili podrijetla. Uzorak je običan, a žig ne može ispuniti svoju funkciju oznake podrijetla.

-


za figurativni žig (niz stiliziranih slova V) za

proizvode u razredima 16, 18, 25

Žig je odbijen za razrede 18 i 25. Međutim, prihvaćen je za razred 16. Iako je znak opisan kao "niz stiliziranih slova V", javnost bi ovaj znak najvjerojatnije percipirala kao niz cik-cak vezova ili skup romboidnih geometrijskih oblika. U svakom slučaju, uzorak je vrlo jednostavan i običan, pa niti nema nikakav razlikovni karakter.

-


za figurativni žig za proizvode u razredu 9

Znak za koji je podnesena prijava za "višestruke posudice koje se mogu upotrebljavati u kemijskoj ili biološkoj analizi koja rabi elektrokemijsku luminiscenciju u znanstvene ili medicinsko-istraživačke svrhe" odbijen je zbog toga što ne ukazuje na podrijetlo. Znak se u prijavi opisuje kao znak koji odgovara uzorku na dnu proizvoda, a utvrđeno je da je ispitivač bio u pravu kada je izjavio da potrošač neće moći doživjeti znak kao nešto drugo, osim pukog ukrasa proizvoda, a zbog nedostatka bilo kakvih privlačnih obilježja.

Odluka od 9.10.2012., R 412/2012-2 – "Device of four identically sized

circles"




Žig Zajednice br. 6 900 898 za proizvode u razredima 18

i 25

Znak je odbijen zbog toga što su uzorci našiveni na džepovima uobičajena pojava u modnom sektoru, a ovaj određeni uzorak ne sadrži nikakva pamtljiva ili privlačna obilježja koja bi znaku mogla dati minimalnu razinu razlikovnog karaktera, što bi potrošaču omogućio da znak doživi kao nešto više od pukog ukrasnog elementa.

Presuda od 28.9.2010., T-388/09,

stavci 19.-27.


za figurativni žig za proizvode u razredima 19 i

21

Znak koji se trebao primjenjivati na staklenim površinama odbijen je na temelju članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o žigu Zajednice. Prema dobivenom obrazloženju, potrošač nema naviku percipirati dizajne koji se primjenjuju na staklenim površinama kao oznaku podrijetla, a dizajn je prepoznatljiv kao funkcionalna komponenta koja staklo čini neprozirnim. Osim toga, složenost i maštovitost uzorka nisu dostatni da stvore razlikovni karakter koji se može pripisati ukrasnoj i ukrasnoj naravi konačne izvedbe dizajna, niti dopuštaju pamćenje ili shvaćanje pojedinačnih detalja dizajna bez bitnih svojstava proizvoda koje se istovremeno percipira.

Presuda od 29.10.2002., T-36/01, "Glass-sheet surface",

stavci 26.-28.

Žig Zajednice br. 10 144 848, za koji je

podnesena prijava za figurativni žig za proizvode u

razredima 3, 5, 6, 10, 11, 12, 16, 18, 20 i 21

Žig je odbijen zbog toga što se sastojao od vrlo jednostavnih elemenata, a u cjelini predstavlja osnovni i obični znak. Prijavljeni znak za tražene proizvode, na primjer krpe za čišćenje i antiseptičke maramice može prikazivati njihov izgled na način da korištena tkanina također može biti takve strukture. Znak čini tek ponavljanje istih kvadrata koji ne prikazuju niti jedan element ili primjetno odstupanje, posebno u smislu maštovitosti ili u pogledu načina kombiniranja njegovih sastavnih dijelova, koji bi ga razlikovali od uobičajenog prikaza nekog drugog pravilnog uzorka koji se sastoji od drugačijeg broja kvadrata. Ni oblik svakog pojedinačnog kvadrata, niti način njihova kombiniranja nisu obilježja koja su odmah primjetna i koja mogu privući pozornost prosječnog potrošača na način da on percipira znak kao razlikovan.

Odluka od 14.11.2012.,

R 2600/2011-1 – "Device of a black and

white pattern"

2.2.14. Pozicijski žigovi Svrha prijava za pozicijske žigove je učinkovita zaštita znaka koji se sastoji od elemenata (figurativnih, vezanih uz boju itd.), postavljenih na određeni dio proizvoda koji su u određenom omjeru naspram veličine proizvoda. Uz prikaz oznake dostupnog žiga treba priložiti i opis koji upućuje na pravu prirodu predmetnog prava. Faktori koje treba uzeti u obzir pri ispitivanju trodimenzionalnih žigova također su relevantni za pozicijske žigove. Ispitivač posebice treba razmotriti hoće li potrošač moći prepoznati znak koji je neovisan o uobičajenom izgledu samih proizvoda. Daljnji relevantni faktor u postupanju s pozicijskim žigovima je utvrditi hoće li se postavljanjem žiga na određeno mjesto proizvoda shvatiti kontekst žiga.



Imajte na umu da čak i kada je prihvaćeno da javnost može obratiti pozornost na različite estetske detalje proizvoda, to ne znači da će ih ona automatski percipirati kao žig. Pozicijski žig u određenim okolnostima i s obzirom na trgovačke norme i praksu, može privući pozornost kao samostalno obilježje koje se razlikuje od samog proizvoda te na taj način prenositi poruku žiga. U nastavku slijede primjeri procjene pozicijskih žigova:


Opći sud je u ovom slučaju prihvatio prigovor na temelju članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o žigu Zajednice. U opisu žiga stoji da se "žig sastoji od položaja kružnih i pravokutnih polja na licu sata". Sud smatra da žig nije neovisan niti razlikovan od oblika ili dizajna samog proizvoda i da smješteni elementi nisu bitno drugačiji od drugih dizajna na tržištu.

Presuda od 14.09.2009., T-152/07, "Representation of a

watch"

Opći sud, u ovom slučaju čarapa s narančastom trakom koja pokriva područje pete, smatra da nema dokaza koji bi upućivali na to da bi se bojanje ovog dijela proizvoda obično percipiralo kao nešto što ima karakter žiga. Suprotno tomu, sud je smatrao da će se ovo obilježje vjerojatno percipirati kao ukrasno obilježje koje potpada u trgovačke norme i praksu. Prema tome, potvrđen je prigovor iz članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o žigu Zajednice.

Presuda od 15.06.2010., T-547/08, "Orange colouring of

the toe of a sock"

2.3. Opisnost (članak 7. stavak 1. točka (c) Uredbe o žigu

Zajednice) 2.3.1. Opće napomene 2.3.1.1. Pojam opisnosti Znak treba odbiti kao opisan ako njegovo značenje javnost odmah percipira kao pružanje informacija o prijavljenim proizvodima i uslugama. To je slučaj kada znak, između ostalog, pruža informacije o količini, kvaliteti, svojstvima, svrsi, vrsti i/ili veličini proizvoda ili usluga. Odnos između izraza i proizvoda i usluga treba biti dostatno izravan i određen (presuda od 20.7.2004., T-311/02, "Limo", stavak 30., presuda od 30.11.2011., T-173/03, "Nurseryroom", stavak 20.), kao i konkretan, direktan i shvatljiv bez puno razmišljanja (presuda od 26.10.2000., T-345/99, "Trustedlink", stavak 35.). Ako je žig opisan, on je istovremeno i nerazlikovan. Članak 7. stavak 1. točka (c) Uredbe o žigu Zajednice se ne primjenjuje na izraze koji su samo sugestivni ili aludiraju na određene karakteristike proizvoda. Ponekad se to odnosi na nejasne ili neizravne upute na proizvode (presuda od 31.1.2001., T-135/99, "Cine Action", stavak 29.). Javni interes koji se odnosi na članak 7. stavak 1. točku (c) Uredbe o žigu Zajednice podrazumijeva da ekskluzivna prava ne bi trebala postojati za čisto opisne izraze koje bi i drugi trgovci također koristili. Ipak, ispitivač ne mora pokazati da kod podnositelja



prijave ili konkurenata već postoji opisna upotreba. Prema tome, potpuno je nevažno kolikom broju konkurenata ne bi bilo udovoljeno. Iz tog razloga, ako je riječ opisna u svom svakodnevnom i jednostavnom smislu, ovaj razlog za odbijanje ne može biti osnova za ukazivanje na podnositelja prijave kao jedine osobe koja proizvodi ili je u stanju proizvoditi predmetne proizvode. 2.3.1.2. Referentna osnova Referentna osnova znači obično razumijevanje predmetne riječi na način kako ju razumije javnost. Bazu se može potkrijepiti unosima iz rječnika, primjerima upotrebe tog izraza na opisan način kako se on pojavljuje na portalima, ili on jasno slijedi uobičajeno razumijevanje izraza. Ispitivač ne treba dokazati da je riječ predmet unosa u rječnik kako bi se znak odbilo. Rječnici ne navode sve moguće kombinacije složenica. Važno je uobičajeno i jednostavno značenje. Osim toga, opisnima treba smatrati izraze koji se koriste kao specifična terminologija u svrhu određivanja odgovarajuće relevantne karakteristike proizvoda i usluga. U tim okolnostima nije potrebno potrošačima, kojima su proizvodi i usluge upućeni, odmah ukazati na očigledno značenje izraza. Dovoljno je da se izraz planira koristiti ili da ga dio javnosti može razumjeti kao opis traženih proizvoda ili usluga, odnosno kao karakteristiku proizvoda i usluga (vidjeti presudu 17.09.2008., T-226/07, "PRANAHAUS", stavak 36.). Sljedeća načela se primjenjuju u odnosu na uporabu u jeziku i rječniku, u pogledu referentne baze: • Znak treba odbiti ako je opisan u bilo kojem od službenih jezika Europske unije,

bez obzira na površinu ili stanovnike pojedine zemlje. • Jezik se sustavno provjerava samo na službenim jezicima Europske unije. Ipak,

znak treba odbiti i u slučaju da postoje uvjerljivi dokazi da predmetni izraz ima značenje na jeziku koji nije službeni jezik Europske unije i koji je razumljiv u dijelu Europske unije.

Dokazi mogu biti rezultat osobnog znanja određenog ispitivača ili se izvode iz očitovanja treće strane, odnosno putem dokumentacije priložene zahtjevima za otkazivanje. Slijedom navedenog, znak također treba odbiti kada potječe od jezika koji uživa službeni status u državi članici, iako taj jezik nije službeni jezik Europske unije. Na primjer, izraz HELLIM je prijevod riječi '"Halloumi" iz turskog jezika koja označava vrstu sira. S obzirom na to da je turski jezik službeni jezik na Cipru, riječ je o jeziku koji razumije i govori dio populacije Cipra, pa prema tome, prosječni potrošač na Cipru može shvatiti da je HELLIM opisni izraz za sir (vidjeti presudu od 13.6.2012., T-534/10, "HELLIM/HALLOUMI"). • Sve dok Ured raspolaže potrebnim dokazima, znak se odbija na temelju njegove

opisnosti u bilo kojem jeziku, sve dok (taj jezik) razumije dio zajednice (vidjeti članak 7. stavak 2. Uredbe o žigu Zajednice i presudu od 13.9.2012., T-72/11, "Espetec", stavke 35.-36.). Uzimajući u obzir činjenicu prema kojoj je jezik razumljiv u dijelu Europske unije, obično Uredu na to skreće pozornost treća srana ili se provode mjere odbijanja značenja određenog pojma u tom jeziku.



• Pretraživanje Interneta također je valjani dokaz opisnog značenja, posebno kod novih izraza ili riječi u dijalektu, međutim procjenu dokaza treba pažljivo provesti da se utvrdi koristi li se uopće riječ na opisan način, s obzirom na to da je često razlika između opisne upotrebe i upotrebe žiga na portalima nejasna, i zbog toga što se na Internetu pojavljuje veliki broj strukturiranih i neprovjerenih informacija ili izjava.

• U prigovoru treba jasno navesti koji predmetni jezik ili jezici čine razlog za

odbijanje koji se primjenjuje najmanje na one države članice u kojima je dotični jezik službeni jezik ili jedan od službenih jezika, a isključuje pretvaranje za tu državu članicu (vidjeti Pravilo 45. stavak 4. Provedbene uredbe o žigu Zajednice).

2.3.1.3. Karakteristike na temelju članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe o žigu

Zajednice Vrste proizvoda ili usluga Ovdje je riječ o samim proizvodima ili uslugama, odnosno o njihovoj vrsti ili naravi. Na primjer, banka za financijske usluge ili Universaltelefonbuch za univerzalno telefonsko kazalo (presuda od 14.06.2001., spojeni slučajevi T-357/99 i T-358/99, "Universaltelefonbuch"). Kvaliteta Ona uključuje pohvalne izraze koji se odnose na vrhunsku kvalitetu predmetnih proizvoda, kao i svojstvenu kvalitetu proizvoda. Kvaliteta obuhvaća izraze kao što su "lagan", "ekstra", "svjež", "iznimno lagan" za proizvode koji mogu biti iznimno lagani (odluka od 27.6.2001., R 1215/00-3 – "Hyperlite"). Osim toga, brojke se mogu odnositi na kvalitetu proizvoda, kao na primjer "2000", koji se odnosi na veličinu motora, ili "75", koji se odnosi na konjsku snagu (kW) motora. Količina Ona obuhvaća oznake o količini proizvoda obično namijenjenih prodaji, kao što je "pakiranje od šest komada" za pivo, "jedna litra" za pića, "100" (grama) za čokoladne pločice, pri čemu se u obzir uzimaju samo mjerenja za količinu u trgovini, a ne ona koja su hipotetički moguća. Na primjer za čokoladu je prihvatljivo 99.999. Namijenjena svrha Namijenjena svrha može biti način, sredstvo primjene, ili funkcija upotrebe proizvoda ili usluge. Na primjer "Trustedlink" za proizvode i usluge u sektoru informacijske tehnologije odaje dojam sigurne (pouzdane) poveznice (presuda od 26.10.2000., T-345/99, "Trustedlink"). Žigovi kojima je registracija odbijena na toj osnovi uključuju "Inhale" za lijekove koji se udišu (odluka od 21.5.2002., R 6/00-2 – "Inhale") i "Therapy’ for massage tools" (odluka od 8.9.1999., R 144/99-3 – "THERAPY"). Ovaj se prigovor primjenjuje i na dodatnu opremu: izraz koji opisuje vrstu proizvoda također opisuje namijenjenu svrhu dodatne opreme za predmetne proizvode. Prema tome, "New Born Baby" je neprihvatljiv za dodatke za lutke, a "Rockbass" za dodatnu opremu za rock gitare (presuda od 8.6.2005., T-315/03, "Rockbass" (žalba C-301/05 P riješena)).



Vrijednost Ona obuhvaća obje (visoku ili nisku) cijenu plaćanja, kao i vrijednost kvalitete. Prema tome, ona ne obuhvaća samo izraze kao što su "ekstra" ili "najbolji", nego i izraze kao što su "jeftin" ili "više vrijednosti za vaš novac". Ona isto tako obuhvaća izraze koji u zajedničkom govoru ukazuju na proizvode vrhunske kvalitete. Zemljopisno podrijetlo Vidjeti stavak 2.3.2.6. pod Procjena zemljopisnih izraza. Vrijeme proizvodnje proizvoda ili pružanja usluge Ono se odnosi na izraze o vremenu obavljanja usluge, bilo na izričit ("večernje vijesti", "24 sata") ili uobičajen način (24/7). Isto tako, ono obuhvaća vrijeme proizvedenih proizvoda, ako je to značajno za proizvode (kasna berba za vino). Brojka "1998" kod vina ukazuje na godinu berbe i smatra se bitnom, ali ne u slučaju čokolade. Ostale karakteristike One obuhvaćaju ostale karakteristike proizvoda ili usluga, te upućuje na to da prethodni popis predmeta iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe o žigu Zajednice nije konačan. Načelno, svaka karakteristika proizvoda i usluga treba rezultirati odbijanjem na temelju članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe o žigu Zajednice. Nije bitno jesu li karakteristike proizvoda ili usluga bitne za tržište ili samo sporedne, odnosno postoje li kod takvih karakteristika sinonimi (presuda od 12.2.2004., C-363/99, "Postkantoor", stavak 102. i presuda od 24.4.2012., T-328/11, "EcoPerfect" stavak 41.). Primjeri "ostalih karakteristika" • predmet sadržan u traženim proizvodima ili uslugama: (vidjeti stavak 2.3.2.7. pod

Proizvodi i usluge koji mogu sadržavati predmet); • definicija ciljanog potrošača: "djeca" ili "ellos" (presuda od 27.2.2002., T-219/00,

"Ellos") za odjeću. 2.3.2. Verbalni žigovi 2.3.2.1. Jedna riječ Opisni izrazi su izrazi koji se sastoje od informacija o karakteristikama proizvoda i usluga, kako bi se činila razlika između njih i sličnih proizvoda i usluga u pogledu njihove naravi (a ne njihova komercijalnog podrijetla) te se na taj način omogućilo potrošaču da ih odabere na temelju svojstvene kvalitete, funkcije, vrste ili drugih karakteristika proizvoda i usluga, a ne njihova komercijalnog podrijetla. Zbog toga opisni izrazi ne ispunjavaju funkciju žiga. Iz istog razloga, razlog za odbijanje se primjenjuje neovisno o tome rabe li ostali konkurenti dotični izraz za predmetne proizvode i usluge na opisni način.



Konkretno, riječ je opisna, ako žig ima opisno značenje bilo za širu javnost (ako su proizvodi upućeni njoj) ili stručnu javnost (neovisno o tome jesu li proizvodi upućeni široj javnosti): • Izraz "AIRSHOWER" je opisni izraz za sustave tuširanja, čak i kada se ne koristi

na tržištu (presuda od 21.1.2009., T-307/07). • MEDIGYM je opisni izraz za gimnastičku opremu u medicinske svrhe (presuda

od 8.2.2013., T-33/12). Osim toga, prigovore treba uputiti i protiv izraza koji opisuju poželjne karakteristike proizvoda i usluga: • PRIMA (odluka od 22.3.2000., R 83/1999-2), • LITE (presuda od 27.2.2002., T-79/00). Takvi izrazi su isključeni iz registracije kod gotovo svih proizvoda i usluga. Ipak, važno je razlikovati pohvalne izraze koji opisuju – iako općenito – poželjne karakteristike proizvoda i usluga kao što su jeftin, primjeren, visoke kvalitete i sl. i koji su isključeni iz registracije, od onih izraza koji su pohvalni u širem smislu, odnosno one koji se odnose na nejasne pozitivne konotacije ili osobu kupca odnosno proizvođača proizvoda, bez određene upute na same proizvode i usluge. Neopisno: • "BRAVO", s obzirom na to da je nejasno tko kome upućuje "BRAVO" i što se

zapravo pohvaljuje (presuda od 4.10.2001., C-517/99). 2.3.2.2. Kombinacije riječi U pravilu kombinacija elemenata, od kojih svaki opisuje karakteristike samih proizvoda ili usluga, zadržava opisni karakter za navedene karakteristike. Puko povezivanje tih elemenata, bez uvođenja neobičnih odstupanja, posebno u pogledu sintakse ili značenja, ne može imati ikakav drugačiji ishod od opisnog znaka. Ipak, ako neobična narav kombinacije kod proizvoda ili usluga stvara dojam koji je dovoljno dalek od onog koji je posljedica puke kombinacije značenja posuđenih od elemenata od kojih se ona sastoji, smatra se da je ta kombinacija više od zbroja njezinih dijelova (presuda od 12.2.2004., C-265/00, "Biomild", stavci 39. i 43.). Pojmove "neobična narav kombinacije", "dojam koji je dovoljno dalek" i "više od zbroja njezinih dijelova" treba tumačiti u smislu da se članak 7. stavak 1. točka (c) Uredbe o žigu Zajednice ne primjenjuje kada je način kombiniranja ovih dvaju opisnih elemenata sam po sebi maštovit. Primjeri odbijene registracije: • "Biomild" za blagi i organski jogurt (presuda od 12.2.2004., C-265/00); • "Companyline" za financijske poslove i poslove osiguranja (presuda od

19.9.2002., C-104/00 P);



• "Trustedlink" za softver namijenjen e-trgovini, usluge poslovnog savjetovanja, usluge integracije softvera i obrazovne usluge za tehnologiju e-trgovine i srodne usluge (presuda od 26.10.2000., T-345/99);

• "Cine Comedy" za emitiranje radijskog i televizijskog programa, proizvodnju,

prikazivanje i iznajmljivanje filmova i dodjelu, prijenos, iznajmljivanje i ostale vrste iskorištavanja prava na filmove (presuda od 31.1.2001., T-136/99);

• "Teleaid" za elektroničke uređaje za prijenos govora i podataka, usluge servisa

za automobile i popravak motornih vozila, rad komunikacijske mreže, usluge vuče i spašavanja i računalne usluge za određivanje položaja vozila (presuda od 20.3.2002., T-355/00);

• "Quickgripp" za ručne alate, stezaljke i dijelove za alate i stezaljke (naredba od

27.5.2004., T-61/03); • "Twist and Pour" za ručne plastične posude koje se prodaju kao sastavni dio

uređaja za tekuće boje, uređaja za skladištenje i točenje boje (presuda od 12.6.2007., T-190/05);

• "CLEARWIFI" za telekomunikacijske usluge, odnosno brzi pristup računalnim i

komunikacijskim mrežama (presuda od 19.11.2009., T-399/08); • "STEAM GLIDE" za električna glačala, električna ravna glačala, električna

glačala za glačanje rublja, dijelove i spojne dijelove za prethodno navedene proizvode (presuda od 16.1.2013., T-544/11).

Puko kombiniranje nerazlikovnog verbalnog elementa s drugim opisnim verbalnim elementom ne može tu kombinaciju učiniti razlikovnom. Prema tome, treba odbiti kombinacije "EURO" i čisto opisne izraze kada element "EURO" pojačava opisnost znaka u cjelini ili kada postoji razumna veza između tog izraza i predmetnih proizvoda ili usluga. Navedeno je u skladu s presudom od 7.6.2001., T-359/99, "Eurohealth". Ispravna i gramatički točna uporaba imenica i pridjeva nije presudna u određivanju opisnosti znaka. Umjesto toga, treba ocijeniti mijenja li se značenje predmetne kombinacije riječi ako se riječ preokrene. Na primjer, "Vacations direct" (ne može se registrirati, odluka od 23.1.2001., R 33/2000-3) se svodi na "direct vacations", dok "BestPartner" nije ista stvar kao "PartnerBest", kao što se značenje izraza "Sportschule" (sportska akademija) na njemačkom jeziku razlikuje od značenja "Schulsport" (sportska aktivnost koja se izvodi u školi). Kombinacije sastavljene od riječi iz različitih jezika ne mogu promijeniti ishod slučaja, pod uvjetom da su potrošači u stanju razumjeti oba izraza bez velikog napora. 2.3.2.3. Pravopisne pogreške i propusti Pravopisna pogreška ne mijenja nužno opisni karakter znaka. Prije svega, riječi mogu biti pravopisno pogrešne zbog utjecaja nekog drugog jezika ili sricanja riječi u područjima izvan Europske unije, kao što su američki engleski, u riječima koje se koriste u dijalektu ili radi moderniziranja riječi. Primjeri odbijenih znakova: • "Xtra" (odluka od 27.5.1998., R 20/1997-1);



• "Xpert" (odluka od 27.9.1999., R 0230/1998-3); • "Easi-Cash" (odluka od 20.11.1998., R 96/1998-1); • "Lite" (presuda od 27.2.2002., T-79/00); • "Rely-able" (presuda od 30.4.2013., T-640/11). Osim toga, potrošači bez dodatnog mentalnog napora razumiju "@" kao slovo "A", ili "€" kao slovo "e". Potrošači zamjenjuju određene brojeve riječima, na primjer "2" za "to" ili "4" za "for". S druge strane, ako je pravopisna pogreška maštovita i/ili upečatljiva, ili mijenja značenje riječi (prihvaćeno: "MINUTE MAID", žig Zajednice br. 2 091 262, umjesto "minute made")), znak se prihvaća. Pravopisne pogreške u pravilu znaku daju dovoljnu razinu razlikovnog karaktera kada su: • upečatljive, iznenađujuće, neobične, proizvoljne i/ili • u stanju promijeniti značenje verbalnih elementa ili traže od potrošača svojevrsni

mentalni napor kako bi uspostavile neposrednu i izravnu vezu s pojmom na koji se navodno odnose.

Sljedeći žigovi su odbijeni:


ACTIVMOTION SENSOR

Žig Zajednice br. 10 282 614 za proizvode u razredu 7

(oprema za čišćenje bazena i u lječilištima, odnosno čistači, usisivači i njihovi

dijelovi)

Znak se sastoji tek od riječi "ACTIV", što je očigledna pravopisna pogreška riječi "ACTIVE", "MOTION" i "SENSOR". Ove riječi u kombinaciji čine savršeno razumljivu i jednostavnu opisnu kombinaciju pa je zbog toga žig i odbijen.

Odluka od 6.8.2012., R 716/2012-4 – "ACTIVMOTION

SENSOR", stavak 11.

XTRAORDINARIO

Međunarodna registracija koja s naznakom EU-a

br. 930 778, za proizvode u razredu 33

(tekila)

Prethodno navedeni izraz je nepostojeća riječ koja je vrlo slična pridjevu "extraordinario" u španjolskom jeziku. Španjolski i portugalski potrošači ovaj znak percipiraju kao pogrešno napisanu riječ koja znači "izvanredan", "poseban", "natprosječan" , "veličanstven" ili "divan", i kao takvom, znaku pripisuju opisni smisao.

Odluka od 8.3.2012.., R 2297/2011-5 –

"Xtraordinario", stavci 11.-12.

S druge strane, prihvaćeni su sljedeći žigovi:


LINQ

Žig Zajednice br. 1 419 415 za proizvode i usluge u

razredima 9 i 38

Ova riječ je izmišljena, ne navodi se ni u jednom poznatom rječniku, niti je dokazano da je ta riječ zapravo uobičajena pravopisna pogreška i da se koristi u trgovačkim krugovima koji su od interesa za podnositelja žalbe. Osim toga, s obzirom na to da je riječ kratka, završno slovo "Q" se primjećuje kao neobičan element, pa je prema tome očigledno da je riječ o maštovitom sricanju.

Odluka od 4.02.2002., R 9/2001-1 – "LINQ",

stavak 13.




LIQID

Žig Zajednice br. 5 330 832, prvotno za proizvode u

razredima 3, 5 i 32

Kombinacija "QI" u ovom verbalnom žigu je u engleskom jeziku vrlo rijetka zato što nakon slova "Q" obično slijedi "U". Upadljiva krivo napisana riječ "liquid" bi čak i užurbanog potrošača natjerala da uoči neobičnost riječi "LIQID". Nadalje, sricanje ne utječe samo na vizualni dojam koji znak proizvodi, već i na slušni dojam, zbog toga što se prijavljeni znak izgovara drugačije od riječi "liquid".

Odluka od 22.2.2008., R 1769/2007-2 –

"LIQID", stavak 25.

2.3.2.4. Kratice i akronimi Kratice opisnih izraza su same po sebi opisne ako se upotrebljavaju ili bi se mogle upotrijebiti na način na koji ih javnost, bilo šira ili stručna, prepoznaje kao istovjetne punom opisnom smislu. Sama činjenica da se kratica izvodi iz opisnog izraza nije dostatna. Sljedeći su znakovi odbijeni zbog toga što se javnosti moglo jasno pokazati njihovo opisno značenje: • SnTEM (presuda od 12.1.2005., T-367/02 do T-369/02); • TDI (presuda od 3.12.2003., T-16/02 (riješena žalba C-82/04 P)); • LIMO (presuda od 20.7.2004., T-311/02); • BioID (presuda od 5.12.2002., T-91/01 (žalbom C-37/03 P poništena presuda

Općeg suda i odbacio odluku 2. žalbenog vijeća)). Imajte na umu da je internetske baze podataka potrebno vrlo oprezno koristiti kao referentnu osnovu, na primjer „AcronymFinder.com“. Prednost se daje uporabi tehničkih referentnih knjiga ili znanstvene literature, na primjer u području računarstva. Umjesto toga, upotreba kratica koje rabe brojni trgovci u odgovarajućem području na Internetu dostatna je da potkrijepi stvarnu uporabu kratice. Znakovi koji se sastoje od samostalnog neopisnog akronima koji prethodi ili slijedi opisnu kombinaciju riječi treba odbiti zbog toga što su oni opisni ako ih javnost percipira samo kao riječ u kombinaciji s kraticom te kombinacije riječi, na primjer "Multi Markets Fund MMF". Razlog tomu je što zajednička kombinacija akronima i riječi imaju za cilj pojasniti jedna drugu i skrenuti pozornost na činjenicu da su one međusobno povezane (presuda od 15.3.2012., C-90/11 i C-91/11, "Natur-Aktien-Index / Multi Markets Fund", stavci 32. i 40.). To vrijedi čak i onda kada se akronim ne uzima u obzir kao "dodatak" u toj kombinaciji riječi, kao što su članci, prijedlozi i znakovi interpunkcije, kako je prikazano u sljedećim primjerima: • "NAI – Der Natur-Aktien-Index" • "The Statistical Analysis Corporation – SAC" Dok prethodno navedeno pravilo obuhvaća većinu slučajeva, ne smatraju se svi slučajevi opisnih kombinacija riječi u uspoređivanju s kraticom te riječi, opisnima u cjelini. To je slučaj onda kad javnost ne uočava akronim odmah kao kraticu opisne kombinacije riječi, nego kao razlikovni element koji znak kao cjelinu čini većim od zbroja njegovih pojedinačnih dijelova, kao što je prikazano u sljedećem primjeru: • "The Organic Red Tomato Soup Company – ORTS"



2.3.2.5. Slogani Slogan je neprihvatljiv na temelju članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe o žigu Zajednice ako se njime u istom trenutku prenose vrsta, kvaliteta, namijenjena svrha ili ostale karakteristike proizvoda ili usluga. Kriteriji sudske prakse, kojima je cilj odrediti je li slogan opisan ili ne, istovjetni su onima koji se primjenjuju u slučaju verbalnog žiga koji sadrži samo jedan jedini element (presuda od 6.11.2007., T-28/06, "VOM URSPRUNG HER VOLLKOMMEN", stavak 21.). Neprimjereno je korištenje strožih kriterija na slogane u uspoređivanju s onima koji se primjenjuju na druge vrste znakova, posebno s obzirom na to da se izraz "slogan" ne odnosi na posebnu potkategoriju znakova (presuda od 12.7.2012., C-311/11 P, "WIR MACHEN DAS BESONDERE EINFACH", stavci 26. i 40.). Primjer opisnog slogana • Odbijena je prijava u razredu 9 (satelitski navigacijski sustavi i sl.) za "FIND

YOUR WAY", (odluka od 18.7.2007., R 1184/2006-4) na temelju članka 7. stavka 1. točki (b) i (c) Uredbe o žigu Zajednice. Očita namjera izraza FIND YOUR WAY, u odnosu na proizvode prijavljene u razredu 9, je obavijestiti potrošača da proizvodi podnositelja žalbe pomažu potrošačima u određivanju zemljopisnih područja kako bi se snašli. Poruka koju prenosi prijavljeni znak izravno se poziva na činjenicu da će potrošači, koristeći navedene proizvode, otkriti rutu putovanja od jednog do drugog mjesta.

• BUILT TO RESIST bi mogao imati samo jedno moguće značenje u pogledu

papira, papirnatih proizvoda i uredskog pribora u razredu 16, kože, imitacije kože, predmeta za putovanja koji nisu obuhvaćeni drugim razredima i sedlarsko remenarske proizvode u razredu 18, i odjeće, obuće i pokrivala za glavu u razredu 25, a to je da su proizvodi izrađeni s namjerom da traju pa su, prema tome, tvrdi i otporni na trošenje (presuda od 16.9.2009., T-80/07, "BUILT TO RESIST", stavci 27.-28.).

2.3.2.6. Zemljopisni pojmovi Zemljopisni pojam obuhvaća svaki postojeći naziv mjesta, na primjer zemlju, regiju, grad, jezero ili rijeku. Ovaj popis nije potpun. Pridjevski oblici se nedovoljno razlikuju od izvornog zemljopisnog pojma zato da natjeraju javnost da pomisli na nešto drugo osim tog zemljopisnog pojma (presuda od 15.10.2003., T-295/01, "OLDENBURGER", stavak 39.). Na primjer, "njemački" se i dalje percipira kao nešto što se odnosi na Njemačku, a "francuski" se i dalje percipira kao nešto što se odnosi na Francusku. Osim toga, zastarjeli pojmovi kao što su "Cejlon", "Bombay" i "Burma" obuhvaćeni su ovim pravilom ako ih potrošači i dalje najčešće koriste ili općenito razumiju kao oznaku podrijetla. U ovom stavku se riječ "zemljopisni pojam" koristi u pogledu svake zemljopisne oznake u prijavi za žig Zajednice, dok se pojmovi "zemljopisna oznaka", "oznaka podrijetla" i 'oznaka izvora" koriste samo u kontekstu posebnih zakona koji ih štite.



Ova odredba se ne primjenjuje ako znak sa zemljopisnim pojmom sadrži i druge elemente koje se može samostalno registrirati, što, u kombinaciji sa zemljopisnim pojmom, cijeli znak čini razlikovnim. Ako znak sadrži ostale neopisne ili razlikovne elemente, treba ocijeniti mogućnost registriranja kombinacije (znaka u cjelini), kao u slučajevima u kojima su opisni elementi povezani s razlikovnim ili neopisnim elementima (vidjeti stavak 2.3.4. - Figurativni prag). Poseban slučaj zaštićenih zemljopisnih oznaka Naznake podrijetla i zemljopisne oznake zaštićene na temelju određenih uredbi EU-a utvrđene su u članku 7. stavku 1. točkama (j) i (k). Zemljopisni pojmovi koji nisu posebno obuhvaćeni zakonodavstvom Testom se, kao i kod svih ostalih opisnih pojmova, provjerava opisuje li zemljopisni pojam objektivne karakteristike proizvoda i usluga. Procjenu valja izvršiti u odnosu na zahtijevane proizvode i usluge te uzimajući u obzir poimanje javnosti. Opisni karakter zemljopisnog pojma može se odnositi na: • mjesto proizvodnje proizvoda; • predmet proizvoda (npr. grad ili regiju iz turističkog vodiča, odnosno područje o

kojemu pišu novine); • mjesto obavljanja usluga. Procjena zemljopisnih pojmova Prvi korak u procjeni zemljopisnog pojma je utvrditi shvaća li javnost predmetni pojam kao takav. Razumijevanje pojma treba utvrditi normativno, odabirom relativno dobro upućenog potrošača koji posjeduje dovoljnu razinu općeg znanja, a koji nije stručnjak za zemljopis. Drugi korak u procjeni zemljopisnog pojma je odrediti označava li prijavljeni zemljopisni pojam u umu relevantnih osoba mjesto koje je trenutno povezano sa traženim proizvodima ili uslugama, ili hoće li predmetni pojam ubuduće biti razumno povezan sa traženim proizvodima ili uslugama (presuda od 4.5.1999., spojeni slučajevi C-108/97 i C-109/97, "Chiemsee", stavak 31.). Drugim riječima, zemljopisni pojam ne treba shvatiti samo kao sugestivan ili maštovit pojam. Na primjer, dok su Sjeverni pol i Mont Blanc obično poznati kao zemljopisni pojmovi, oni se u pogledu sladoleda ili sportskih automobila ne shvaćaju kao moguće mjesto proizvodnje, nego samo kao sugestivan i maštovit pojam. S obzirom na razumnu povezanost u budućnosti, treba procijeniti razinu poznavanja zemljopisnog pojma u javnosti, obilježja mjesta koje pojam označava i kategorije proizvoda ili usluga (presuda od 4.5.1999., spojeni slučajevi C-108/97 i C-109/97 "Chiemsee", stavci 32. i 37.). Imajte na umu da je za odobrenje odbijanja prema članku 7. stavku 1. točki (c) Uredbe o žigu Zajednice nedostatno to da je teoretski moguće proizvesti ili isporučiti proizvode ili usluge na mjestu koje označuje prijavljeni zemljopisni pojam isključivo na tom temelju (presuda od 8.7.2009., slučaj T-226/2008). Procjenu o tome podliježe li zemljopisni naziv, iako se on zapravo ne koristi za označavanje zemljopisnog podrijetla proizvoda, takvoj uporabi u budućnosti, treba



izvršiti na temelju trenutne percepcije potrošača, kao i na temelju objektivnih kriterija. Ovdje treba posebno razmotriti značaj zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda, te trgovačku praksu radi uporabe zemljopisnih naziva za označavanje podrijetla proizvoda ili za upućivanje na određene kvalitativne i objektivne kriterije proizvoda. Članak 7. stavak 1. točka (c) Uredbe o žigu Zajednice nije ograničen samo na zemljopisne pojmove koji su već priznati ili za koje Ured može dokazati postojanje stvarne potrebe kako bi ih zadržao slobodnima za konkurente. Slijedom navedenog, činjenica da samo jedan proizvođač koristi zemljopisni pojam nije dostatna za prevladavanje prigovora, iako je to važan argument koji treba uzeti u obzir pri procjeni stečene razlikovnosti. U najmanju ruku postoje pojedini zemljopisni pojmovi koji se mogu odbiti samo na temelju njihova općeg priznanja i ugleda zbog visoke kvalitete proizvoda ili usluga. U takvim okolnostima nije potrebno izvršiti detaljnu procjenu veze (presuda od 15.12.2011., T-377/09, "Passionately Swiss", stavci 43.-45.). Zemljopisni pojmovi: maštoviti ili opisujući O vrsti proizvoda uvelike ovisi hoće li se postojeći zemljopisni pojam za relevantne proizvode i usluge shvatiti kao pojam s informativnom vrijednošću o mjestu proizvodnje, ili više kao maštoviti pojam. Odgovarajućim testom se u sve praktične svrhe i za sve proizvode provjerava je li referenca na zemljopisno podrijetlo dio trgovačke prakse ili tradicije. Savjetuje se konzultirati državljane iz predmetne države članice. Kod poljoprivrednih proizvoda ili pića (mineralna voda, pivo), zemljopisni pojmovi se obično odnose na mjesto proizvodnje. Međutim, možda to nije tako u svim državama članicama, pa zemljopisni pojmovi ovise o površini zemljopisnog mjesta ili zone (presuda od 15.10.2003., T-295/01, "OLDENBURGER"). U nekim mjestima možda postoji tradicija proizvodnje tekstilnih proizvoda i proizvoda za njegu tijela, dok bi u ostalim mjestima ovaj pojam mogao biti maštovit. U takvim okolnostima je korisno utvrditi postoji li stvarna proizvodnja ovih proizvoda i je li javnost upoznata s predmetnom činjenicom na nacionalnoj ili međunarodnoj razini. Ovaj uvjet ne treba miješati s priznanjem jedne zemljopisne oznake kao takve, niti ovaj uvjet nužno udovoljava zahtjevu za postojanjem veze između zemljopisnog pojma i predmetnih proizvoda ili usluga (presuda od 15.10.2008., T-230/06, "Port Louis", stavci 28.-35.). Upotreba modernih naziva gradova za proizvode i usluge koji nisu povezani s razlogom zbog kojega je grad poznat, raširena je praksa ("Hollywood" za žvakaće gume) kao i upotreba naziva određenih modernih predgrađa ili ulica za obavljanje kupovine ("Champs Elysees" za vodu u boci, "Manhattan" za rajčice, "Denver" za opremu za rasvjetu ili "Port Louis" za tekstil). Ove se nazive percipira kao maštovite izraze i neće ih se odbiti. Suprotno tomu, "Milano" za odjeću treba odbiti. Zemljopisni pojam za usluge se u mnogim okolnostima može percipirati i kao mjesto pružanja predmetnih usluga (valja odbiti: München za financijske usluge, Zürich za osiguranja, Kanarsko otočje za turističke usluge).



Zemljopisni pojam u području hotela i restorana može se odnositi na vrstu jela, mjesto podrijetla vlasnika restorana, predgrađe ili ulicu u kojoj se hotel nalazi, ili ne mora uopće biti relevantan za usluge ("Hotel Bali" u Benidormu, Španjolska). 2.3.2.7. Izrazi koji opisuju predmet proizvoda ili usluga Kada se znak sastoji isključivo od riječi koja opisuje mogući predmet ili sadržaj predmetnih proizvoda ili usluga, treba ga odbiti na temelju članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe o žigu Zajednice. Općenito poznati izrazi i oni koje će relevantna javnost vjerojatno povezati s određenom stvari, proizvodom ili aktivnošću, imaju takvu narav da omogućuju opisivanje predmeta. Bitno pitanje glasi može li se prijavljeni znak upotrijebiti u trgovini u pogledu prijavljenih proizvoda ili usluga na način da ga javnost neizbježno percipira kao znak koji opisuje predmet traženih proizvoda ili usluga, pa ga prema tome treba držati slobodnim za ostale trgovce. Na primjer, uvelike poznato ime kao što je "Vivaldi" odmah dovodi u vezu sa slavnim skladateljem, baš kao što izraz "skije" odmah stvara vezu sa skijaškim sportom. Dok je razred 16 (knjige) najbolji primjer kategorije proizvoda koja sadrži predmet ili sadržaj, prigovor se u ovom poglavlju može uložiti i u pogledu ostalih proizvoda i usluga, kao što su nosači podataka, DVD-ovi, CD-ROM-ovi ili uredničke usluge. U ovom poglavlju izrazi "predmet" i "sadržaj" koriste se naizmjenično. Vidjeti također stavak 2.2.3. - "Naslovi knjiga". Imena poznatih osoba (posebno glazbenika ili skladatelja) mogu ukazivati na kategoriju proizvoda, ako ih javnost može razumjeti kao generičke, s obzirom na njihovu vrlo raširenu uporabu, vremenski odmak, datum smrti ili popularnost, veći broj izvođača ili glazbenu naobrazbu. Primjer tomu bio bi "Vivaldi", čiju glazbu sviraju orkestri širom svijeta, pri čemu se znak "Vivaldi" ne doživljava kao oznaka podrijetla za glazbu. Prigovori na temelju prethodno navedenog: • se primjenjuju samo na proizvode (npr. knjige) ili usluge (npr. obrazovanje) koje

sadrže predmet u vezi s drugim stvarima, proizvodima i/ili aktivnostima (npr. knjige o povijesti ili obrazovni tečaj o povijesti),

• kada se znak sastoji isključivo od riječi koja određuje taj predmet (npr. "VOZILA"

ili "POVIJEST"), i • se podnose na temelju slučaja, prema procjeni više faktora (vidjeti u nastavku). Proizvodi i usluge koje mogu sadržavati predmet Proizvodi i usluge koji se mogu sastojati od ili sadržavati neprihvatljivi predmet su, u većini slučajeva, sljedeći: • Razred 9: Magnetne podloge za snimanje, softveri, diskovi za snimanje,

elektroničke publikacije (koje se mogu preuzeti)

○ Sporno



— STATISTICAL ANALYSIS za softver — ROCK MUSIC za CD-e.

• Razred 16: Tiskarski proizvodi, fotografije i oprema za nastavu i obuku, ukoliko

nisu obuhvaćeni tiskarskim proizvodima

○ Sporno

— HISTORY za knjige — PARIS za turističke vodiče — CAR za časopise — ANIMALS za fotografije

• Razred 28: "Igre i igračke"

o Sporno - "Memory" (naredba od 14.3.2011., C-369/10)

• Razred 35: Trgovački sajmovi, oglašavanje, poslovi maloprodaje

○ Sporno

— ELECTRONICA za trgovačke sajmove koji se odnose na elektroničke proizvode (presuda od 5.12.2000., T-32/00, "Electronica", stavci 42.-44.)

— LIVE CONCERT za usluge oglašavanja — CLOTHING za vođenje poslova maloprodaje

• Razred 38: Telekomunikacije

○ Sporno

— NEWS za telekomunikacije — MATH za internetske forume

• Razred 41: Obuka, stručno osposobljavanje, razonoda, elektroničke publikacije

(koje se ne mogu preuzeti)

○ Sporno

— GERMAN za jezične tečajeve — HISTORY za obuku — COMEDY za televizijske programe

Prethodno navedeni popis razreda Nicanske klasifikacije nije konačan, iako se primjenjuje u velikoj većini slučajeva. Slijedom navedenog, prigovore na temelju opisnog predmeta treba podnijeti prvenstveno u pogledu predmetnih proizvoda i usluga. Ispitivač treba ocijeniti vjerojatnost da se znak percipira kao oznaka izvora ili podrijetla. U tom smislu, način pisanja ovog izraza može uzrokovati drugačije poimanje izraza. Na



primjer, "PENGUIN" u pogledu knjiga ili televizijskog programa vjerojatno se više percipira kao oznaka izvora, umjesto "PENGUINS" ili "THE PENGUIN", koje se vjerojatnije percipira kao opisne znakove. Kada je prijavljeni znak opisni izraz za određenu karakteristiku proizvoda ili usluga, prigovor nije moguće izbjeći korištenjem oznake proizvoda ili usluga koja isključuje tu posebnu karakteristiku koju prijavljeni znak opisuje. To je zbog toga što je neprihvatljivo da podnositelj prijave podnese zahtjev za proizvode ili usluge koje ne smiju posjedovati određenu karakteristiku (vidjeti presudu od 12.2.2004., C-363/99, "Postkantoor", stavke 114.-116.). Sljedeći izmišljeni primjeri prikazuju oznake proizvoda ili usluga kod kojih je prigovor neizbježan: • COMEDY za "emitiranje televizijskih programa, osim za programiranje komedija" • PENGUINS (u množini!) za "knjige, osim za knjige o pingvinima" • TECHNOLOGY za "nastavu, osim nastave o računalima i tehnologiji". Pozitivni zahtjevi za proizvode ili usluge razlikuju se od prethodno navedenih primjera u tome što prijavljeni znak ne može opisivati niti jedan predmet ili sadržaj. Na primjer, slijedeći izmišljeni primjeri ne bi bili sporni, barem u pogledu oznaka koje opisuju predmet: • COMEDY za "emitiranje televizijskih programa o vijestima iz gospodarstva,

politike i tehnologije" • PENGUIN za "stripove s tematikom odnosno podrijetlom iz zapadnih zemalja,

srednjeg vijeka ili antičkog Rima" • TECHNOLOGY za "nastavu pisanja kreativne beletristike". 2.3.2.8. Pojedinačna slova i brojke Pojedinačna slova3 Opća razmatranja Sud je naveo da je Ured, na temelju članka 76. stavka 1. Uredbe o žigu Zajednice, po službenoj dužnosti dužan ispitati relevantne činjenice prilikom ispitivanja apsolutnih razloga za odbijanje što bi moglo dovesti do ulaganja prigovora na temelju članka 7. stavka 1. Uredbe o žigu Zajednice, kao i da taj zahtjev ne može biti relativan ili poništen na štetu podnositelja prijave za žig Zajednice (stavci 55.-58.). Prema tome, Ured treba objasniti i motivirano obrazložiti razloge zbog kojih je žig, koji se sastoji od jednog slova pisanog standardnim znakovima, opisan. Prema tome, tijekom ispitivanja žigova koji se sastoje od jednog slova, treba izbjegavati generičke, neutemeljene argumente kao na primjer one koji se odnose na dostupnost znakova, s obzirom na ograničen broj slova. Isto tako, ne bi bilo primjereno temeljiti prigovor na spekulativnom rasuđivanju u pogledu različitih značenja koja bi znak mogao imati. Ured je na temelju činjenične procjene dužan utvrditi razlog zbog kojega je prijavljeni žig neprihvatljiv.

3 Ovaj je dio posvećen pojedinačnim slovima na temelju članka 7. stavka 1. točke (c). Za pojedinačna slova na temelju članka 7. stavka 1. točke (b), vidjeti točku 2.2.5.



Prema tome, jasno je da ispitivanje žigova koji se sastoje od jednog slova treba biti temeljito i strogo i da svaki slučaj zahtijeva pažljivo ispitivanje. Primjeri Na primjer, u tehničkim područjima koja uključuju računala, strojeve, motore i alat, može se dogoditi da pojedina slova imaju opisnu konotaciju, ako se njima prenose dovoljno precizne informacije o predmetnim proizvodima i/ili uslugama. Slovo "E" se također smatra opisnim u pogledu „vjetroelektrana i njihovih dijelova, generatora, rotora za vjetroelektrane, rotora za vjetroelektrane“ u razredu 7, “kontrolnih prekidača u vjetroelektranama, pretvarača frekvencije, mjerenja, signalizacije i instrumenata za ispitivanje (nadzor)“ u razredu 9 i „tornjeva u vjetroelektranama“ u razredu 19, zbog toga što se ono može percipirati kao referenca na "energiju" ili "električnu struju" (presuda od 21.5.2008., T-329/06, "E", stavci 24.-31. i odluka od 8.9.2006., R 394/2006-1, stavci 22.-26.). Prigovor bi se mogao opravdati i u pogledu proizvoda i/ili usluga namijenjenih široj javnosti. Na primjer, slova "S", "M" ili "L" bi bila neprihvatljiva u pogledu odjeće zbog toga što se ova slova koriste za opisivanje određene veličine odjeće, odnosno kao kratice za "small", "medium" ili "large". S druge strane, ako nije moguće utvrditi je li jedno slovo opisno u pogledu proizvoda i/ili usluga, i pod uvjetom da se protiv prijavljenog žiga ne može uložiti prigovor na temelju druge odredbe iz članka 7. stavka 1. Uredbe o žigu Zajednice, zahtjev bi trebalo prihvatiti. Vidjeti stavak 2.2.5.2. za daljnje primjere. Brojevi Sud je u svojoj presudi od 10.3.2011., C-51/10 P, "1000", presudio da se znakovi, koji se sastoje isključivo od brojeva bez ikakvih grafičkih izmjena, mogu registrirati kao žigovi (stavci 29.-30.). Sud se, analogijom, pozvao na svoje prethodne presude od 9.9.2010., C-265/09 P, (α) u pogledu pojedinačnih slova (stavak 31.) i naglasio da znakove, koji se sastoje od brojeva, treba ispitati s posebnim naglaskom na proizvodima i/ili uslugama (stavak 32.). Prema tome, broj se može registrirati kao žig Zajednice samo ako je razlikovan u pogledu proizvoda i usluga koje su obuhvaćene prijavom za registraciju (stavak 32.) i ako nije tek opisan ili na neki drugi način nerazlikovan u pogledu tih proizvoda i usluga. Na primjer, vijeće je potvrdilo odbijanje prijavljenog žiga "15" za "odjeću, obuću, pokrivala za glavu" u razredu 25, s obrazloženjem da je broj "15" izravno i usko povezan s tim proizvodima, zbog toga što sadrži očigledne i izravne informacije o njihovoj veličini. Vijeće je također potvrdilo odbijanje ovog znaka u pogledu "piva" u razredu 32, zbog toga što je praktično iskustvo, u vezi marketinga relevantnih proizvoda na koja se ispitivač pozivao, pokazalo da na tržištu Zajednice postoje brojna



vrlo jaka piva s udjelom alkohola od 15% (odluka od 12.5.2009., R 72/2009-2, stavci 15.-22.). Opći sud je potvrdio odbijanje prijavljenog žiga "1000" u pogledu „oglasa, plakata, brošura, mjesečnika, uključujući mjesečnike koji sadrže križaljke i rebuse, tiskarskih proizvoda, novina“ u razredu 16, smatrajući da se znak "1000" odnosi na količinu, pa će ga javnost odmah i bez daljnjeg razmišljanja percipirati kao opis karakteristika predmetnog proizvoda, a posebno kao broj stranica i radova, količinu podataka ili broj zagonetki u zbirci ili rangirane predmete na koje se upućuje (stavak 26.). Sud je također dodao da brošure, časopisi i magazini često objavljuju rang liste i zbirke, pri čemu se radije odabiru okrugle brojke za određivanje sadržaja (stavak 27.). Sud je potvrdio prethodno navedenu presudu u svojoj prethodno navedenoj odluci C-51/10 P (1000). Opći sud je slijedio isto obrazloženje pri potvrdi odbijanja znakova "100", "300", "222", "333" i "555" prijavljenih za prethodno navedene proizvode u razredu 16 (presuda od 19.11.2009., spojeni slučajevi T-425/07 i T-426/07, (100 i 300), i presuda od 19.11.2009., spojeni slučajevi T-200/07, T-201/07 i T-202/07, (222, 333, 555). Dobro je poznato da se brojevi često koriste za prenošenje relevantnih informacija u vezi predmetnih proizvoda i/ili usluga. Na primjer, prigovor bi se mogao primijeniti u sljedećim okolnostima na osnovi opisnosti prijavljenog znaka jer se odnosi na: • datum proizvodnje proizvoda/pružanja usluga, kada je njegov faktor relevantan u

pogledu predmetnih proizvoda/usluga. Na primjer, 1996 ili 2000 bi bilo neprihvatljivo za "vino" zbog toga što je starost vina vrlo važan faktor kada je riječ o njegovu odabiru za kupnju;

• veličinu: 1600 za automobile, 185/65 za gume; • količinu: 200 za cigarete; • telefonske šifre: 0800 ili 0500 u Ujedinjenoj Kraljevini, 800 u Italiji, 902 u

Španjolskoj itd.; • vrijeme pružanja usluga: 8 – 10, 24/7; • snagu proizvoda: 115 (HP) za motore ili automobile; • brzinu: 486, 586, 686, 266, 333, 500, 550 za računala; • udio alkohola: 8.5% za pivo, 13% za vino. S druge strane, ako brojka nema neko moguće značenje u odnosu na proizvode i usluge, prihvaća se "77" za financijske usluge ili "333" za "odjeću, posebno traperice". 2.3.2.9. Nazivi boja Znak koji se isključivo sastoji od naziva boje treba odbiti na temelju članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe o žigu Zajednice kada se prijavom traži bilo koje proizvode, čiju boju javnost može percipirati kao opis jednog od njezinih obilježja. Na primjer, naziv boje PLAVA u odnosu na sir opisuje određenu vrstu sira, a ZELENA boja posebnu vrstu



čaja. Naziv SMEĐE boje kod šećera opisuje boju i vrstu šećera. Ovo pravilo se uglavnom primjenjuje na uobičajene boje, na primjer primarne boje ili SREBRNU i ZLATNU. Kada se traženi proizvodi odnose na bojila, kao što su boje , tinte, bojila, kozmetika i sl., naziv boje može opisivati stvarnu boju proizvoda, a znakove koji se isključivo sastoje od boje treba odbiti na temelju članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe o žigu Zajednice. U tim slučajevima se nazive boja ne percipira kao žigove, već samo kao elemente koji opisuju glavno obilježje proizvoda. U pravilu treba primjenjivati sljedeće smjernice: • kada je boja tipično obilježje proizvoda i relevantna za izbor potrošača, kao što su

odjeća i motorna vozila, nazive boja kao što su SMARAGD ili MARELICA, za koje se, iako imaju druga značenja, smatra da imaju snažnu konotaciju s izrazitim bojama, treba odbiti;

• riječi kao što su SAFIR ili FLAMINGO nemaju dovoljno jaku konotaciju boje da bi

nadjačale drugo značenje koje se ne odnosi na boju, pa ih zato ne treba općenito odbiti, ako ih se sa sigurnošću neće percipirati u smislu posjedovanja boje u pogledu traženih proizvoda ili usluga.

Boje u kombinaciji s drugim riječima mogu se registrirati ako je znak u cjelini razlikovan: ICE COFFEE, VANILLA ICE i MISTY BLUE. Ne treba prihvaćati opisne kombinacije kao što su TAMNOPLAVA. Mogu se prihvatiti riječi iz rječnika koje su opisne, ali nejasne i za koje je izvjesno da ih drugi neće koristiti: LUNA (kako alkemičari nazivaju srebro) i CARNELIAN (zamjenski naziv za CORNELIAN odnosno crveni dragi kamen koji nije toliko poznat). 2.3.2.10. Nazivi biljnih sorti Nazivi biljnih sorti opisuju uzgojene sorte ili podvrste živih biljaka odnosno poljoprivrednog sjemena. Javnost ih kao takve neće percipirati kao žigove. Ovaj odjeljak se odnosi samo na nazive biljnih sorti koji se upotrebljavaju u trgovini, ali koje Ured Zajednice za biljnu raznolikost (CPVO) nije istovremeno registrirao u skladu s Uredbom Vijeća br. 2100/94. Način postupanja s prijavljenim žigovima Zajednice koji sadrže ili se sastoje od registriranih naziva biljnih sorti, objašnjava se u drugom odjeljku Smjernica, u okviru članka 7. stavka 1. točke (f) Uredbe o žigu Zajednice. Kriteriji za procjenjivanje opisnosti žiga za biljke ne razlikuju se od onih koji se primjenjuju na druge kategorije žigova. Odredbe žiga se primjenjuju na biljke na isti način kao što se primjenjuju na druge kategorije proizvoda. Iz toga slijedi da naziv biljne sorte treba odbiti na temelju članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe o žigu Zajednice, osim ako je naziv stekao razlikovni karakter pod uvjetima iz članka 7. stavka 3. Uredbe o žigu Zajednice. Svaki put kada se prijava za žig Zajednice sastoji od formulacije u pogledu živih biljaka, poljoprivrednog sjemena, svježeg voća, svježeg povrća ili istovjetnih s njima, ispitivač pretraživanjem na Internetu treba potvrditi podudara li se izraz od kojeg se oblikuje prijavljeni žig, s nazivom određene biljne sorte koji se već upotrebljava u trgovini. Ako ispitivač tijekom pretraživanja otkrije da se predmetni izraz već upotrebljava u trgovini u EU-u ili u nekoj drugoj nadležnosti, dužan je uložiti prigovor na temelju članka



7. stavka 1. točke (c) Uredbe o žigu Zajednice, kojim prigovara da predmetni izraz opisuje prirodu predmetnih proizvoda. Ovisno o okolnostima slučaja i pod uvjetom da dostupni dokaz pokazuje da se predmetni izraz upotrebljava u tolikoj mjeri da je postao uobičajen u trgovini u EU-u, primjereno je uložiti prigovor na temelju članka 7. stavka 1. točke (c) i (d) Uredbe o žigu Zajednice. Na primjer, peto žalbeno vijeće je u svojoj odluci od 1.0.2012., R 1095/2011-5 SHARBATI, potvrdilo odbijanje žiga "SHARBATI" prijavljenog za rižu, brašno i proizvode od žitarica, kruh, tijesto i slastice u razredu 30, zbog toga što je žig za njih opisan kao "Sharbati je vrsta riže, kao i vrsta pšenice po kojoj je nazvana i određena vrsta brašna u Indiji“: Iako je većina dokaza potjecala iz Indije, dio se odnosio na izvoznu trgovinu na tržištu proizvoda. Prema tome, činjenica da je određena riječ naziv sorte riže u Indiji, bio je već jak pokazatelj da će se proizvod distribuirati u Europskoj uniji. Ipak, vijeće smatra da nije bilo dovoljno dokaza koji bi upućivali na generičnost izraza Sharbati u Europskoj uniji. Iako je dokazano da je Sharbati riža ili Sharbati pšenica ponuđena trgovcima u Europskoj uniji, odnosno uvezena u Europsku uniju i da nije bilo nekog drugog preciznog naziva za taj proizvod, nije bilo dovoljno dokaza da su na dan podnošenja prijave za žig Zajednice ti proizvodi bili poznati u mjeri u kojoj se to zahtijeva na temelju članka 7. stavka 1. točke (d) Uredbe o žigu Zajednice. Isto tako, prigovor treba podnijeti kada je prijavljeni žig tek malo odstupanje (tj. manje razlike koje ne mijenjaju vizualno i zvučno poimanje znaka) od naziva biljne sorte koje se upotrebljava u trgovini, čime se potiče potrošače da vjeruju kako pred sobom vide opisni ili generički naziv biljne sorte. Još jedan primjer u ovom pogledu nalazi se u odluci od 3.12.2009., R 1743/2007-1 – VESUVIA. Vijeće je smatralo da je taj dokaz, koji potječe iz Sjedinjenih Američkih Država i Kanade dostatan za iznošenje zaključka da naziv sorte ruža "Vesuvius" može postati opisna oznaka u Europskoj uniji u smislu članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe o žigu Zajednice i da se žig prijavljen za "VESUVIA" tomu približio. Vijeće je odbijanje obrazložilo činjenicom da se nazivi ruža obično navode u ženskom rodu. Naposljetku, valja istaknuti da prigovor treba podnijeti ne samo u pogledu prijavljenih žigova koji su istovjetni (ili predstavljaju malo odstupanje) nazivima biljnih sorti koja se već upotrebljavaju u trgovini, nego i u pogledu svih proizvoda i/ili usluga koje se može izravno povezati s predmetnim nazivom biljne sorte (na primjer, uvoz i izvoz predmetne biljne sorte). 2.3.3. Figurativni žigovi Znakovi koji su zastupljeni u drugim jezicima, osim u latinskom, grčkom ili na ćirilici, smatraju se figurativnim žigovima u svrhu formalnosti. Ipak, to ne znači da se semantički sadržaj ovih znakova neće uzeti na razmatranje u svrhu primjene članka 7. stavka 1. točke (c). Kada se figurativni žig sastoji isključivo od osnovnog prirodnog oblika koji se ne razlikuje značajno od stvarnog portretiranja u svrhu označavanja vrste ili je namijenjen u svrhe proizvoda ili usluga, treba ga odbiti na temelju članka 7. stavka 1. točke (c)



Uredbe o žigu Zajednice zbog toga što opisuje obilježje predmetnih proizvoda ili usluga.

Znak Slučaj

Presuda od 08.07.2010., T-385/08 "Prikaz psa"

Presuda od 08.07.2010., T-386/08 "Prikaz konja"

Opći sud je u tim slučajevima smatrao da prikaz psa ili konja za proizvode u razredima 18 i 31 služi za označavanje vrste životinja za koju je proizvod namijenjen. U prvom je slučaju sud utvrdio da se proizvodi u razredu 18 proizvode posebno za pse, kao što su povodci, ogrlice za pse i ostala oprema, uključujući torbice. Uobičajena praksa u području opreme za životinje je da se gotovo stvarni ili stilizirani, ali realni prikazi životinja koriste za označavanje predmetne vrste životinja. Prema tome, kod proizvoda u razredu 18 javnost odmah i bez dodatnog mentalnog napora uočava poruku slike, a ta je da su proizvodi namijenjeni psima. Dakle, portret psa ukazuje na bitnu karakteristiku predmetnih proizvoda. Prema tome, prijavljeni znak je opisan (stavci 25.-28.). Isto vrijedi i za proizvode u razredu 31. Kao što hrana za domaće životinje uključuje pseću hranu, tako je prijavljeni žig opisna oznaka predmetnog proizvoda koju javnost odmah razumije (stavak 29.). Sud je u drugom slučaju smatrao da je portret konja opisan u pogledu vrste ili namijenjene svrhe proizvoda, odnosno da su odjeća, pokrivala za glavu i pojasevi u razredu 25 posebno izrađeni i primjereni jahanju konja. Sud je ustvrdio da postoji neposredna i konkretna veza između portreta konja i predmetnih proizvoda, zbog toga što bi relevantna javnost izravno povezala konja i jahanje (stavci 35.-38.). Na primjer, znak u nastavku slovi za dostatno visoko stilizirani znak koji se značajno razlikuje od stvarnog portreta koji označava vrstu ili namijenjenu svrhu proizvoda ili usluga, pa je u skladu s time ovaj znak i registriran.

Znak Žig Zajednice br. Proizvodi i usluge

Žig Zajednice br. 844 Razredi 1, 3, 5, 6, 7, 8, 9, 11, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 26, 28, 31,

41, 42



2.3.4. Figurativni prag 2.3.4.1. Uvodne napomene Nerazlikovni, opisni ili generički izrazi i znakovi mogu se izdvojiti iz dosega odbijanja na temelju članka 7. stavka 1. točaka (b), (c) ili (d) Uredbe o žigu Zajednice ako se kombiniraju s drugim elementima koji znak čine razlikovnim u cjelini. Drugim riječima, odbijanje na temelju članka 7. stavka 1. točaka (b), (c) i/ili (d) se možda ne primjenjuje na znakove koji se sastoje od nerazlikovnog, opisnog ili generičkog elementa u kombinaciji s drugim elementima, koji znak u cjelini podižu iznad onog najniže razine razlikovnosti. To u praksi znači da je jedno od glavnih pitanja na koje ispitivači u svom svakodnevnom radu trebaju odgovoriti ono, je li znak dovoljno figurativan da dosegne najmanju razinu razlikovnog karaktera potrebnu za registraciju. Figurativni elementi mogu znaku, koji se sastoji od opisnog i/ili nerazlikovnog verbalnog elementa, dati razlikovni karakter kako bi on bio dopušten za registraciju kao žig Zajednice. Prema tome, pitanje koje ispitivač treba uzeti u obzir je jesu li stilizacija i/ili grafička obilježja znaka dostatni da djeluje kao žig. Za potrebe ovog dokumenta, izraz "figurativni element" uključuje svaki grafički element/stilizaciju koja se pojavljuje u znaku, poput oblika i veličine vrste slova, boje i položaja/rasporeda riječi/slova. Time su obuhvaćeni i geometrijski oblici, natpisi, uzorci i simboli, kao i svaka kombinacija prethodno navedenih elemenata. Znak se u pravilu može registrirati kada se figurativni element koji je sam po sebi razlikovan, dodaje opisnom i/ili nerazlikovnom verbalnom elementu, pod uvjetom da se figurativni element može jasno prepoznati u znaku zbog svoje veličine i mjesta.


Žig Zajednice br. 11 418 605 Razred 24

Gore navedeni znak je odbijen, zbog nerazlikovnog oblika slova koji ne odstupa značajno od najčešće korištenih oblika slova u trgovini, i zbog jedva prepoznatljivog uređaja crvene boje koji se pojavljuju na slovu 'i'.

Čak i kada figurativni element udovoljava prethodno navedenim zahtjevima, ipak je potrebno ocijeniti znak u cjelini u pogledu predmetnih proizvoda i usluga. Kada je verbalni element opisan/nema razlikovni karakter, treba posebno provjeriti je li figurativni element: • upečatljiv i/ili iznenađujući, i/ili neočekivan, i/ili neobičan, i/ili proizvoljan; • može li u umu potrošača stvoriti neposredno i trajno pamćenje znaka

odvraćanjem njegove pozornosti od opisne/nerazlikovne poruke koja se prenosi verbalnim elementom;



• takve prirode da jedan dio relevantne javnosti treba uložiti napor da bi protumačio odnosno razumio/odgonetnuo značenje verbalnog elementa.


Žig Zajednice br. 11 595 601 Proizvodi u razredu 3

(znak u postupku ispitivanja)

Gore navedeni prijavljeni žig je odbijen zbog toga što je bio očigledno opisan (i bez razlikovnog karaktera) u pogledu proizvoda u razredu 3. Opisni sadržaj izraza premašuje figurativni izgled slova "L", čak i kad bi se ovo figurativno slovo "L" izolirano od ostalih slova moglo registrirati za iste proizvode i usluge.

Naposljetku, činjenica da znak sadržava figurativne elemente, ne sprječava ga u tome da dovodi u zabludu ili se protivi javnom poretku, odnosno da je obuhvaćen nekim drugim razlozima za odbijanje, kao što su oni navedeni u članku 7. stavku 1. točkama (h), (i) , (j) i (k) Uredbe o žigu Zajednice. 2.3.4.2. Stilizirani verbalni elementi Opisne ili nerazlikovne verbalne elemente koji se pojavljuju u osnovnom ili standardnom obliku slova, sa ili bez stiliziranih slova za primjerice "podebljano" ili "kurziv", u pravilu nije moguće registrirati. Ukoliko je oblik slova čitkiji i/ili običniji, utoliko je manje razlikovan. Isto obrazloženje vrijedi i za rukom pisana slova. Lako čitljiva i/ili obična, rukom pisana slova, obično nemaju razlikovni karakter. Drugim riječima, da bi se znaku dodao razlikovni karakter, priroda stilizacije slova trebala bi izazvati mentalni napor kod potrošača, potreban za razumijevanje značenja verbalnog elementa u pogledu traženih proizvoda i usluga. • Standardni oblik slova + kurziv


Žig Zajednice br. 4 651 683 Između ostalog, proizvodi u

razredima 1, 7 i 22.

Gore navedeni znak je odbijen. Ovdje je riječ "Foam" napisana standardnim oblikom slova, a "plus" jednostavnim kurzivom. Relevantna javnost neće smatrati da vizualni elementi znaku daju funkciju ukazivanja na podrijetlo, zbog toga što niti jedan od tih oblika nije ni na koji način upečatljiv ili izniman (odluka od 7.5.2008., R 655/2007-1 – "Foamplus", stavak 16.).

• Posebni oblik slova




Žig Zajednice br. 5 456 207 Razredi12, 25 i 28

Opći sud je potvrdio odbijanje žiga u pogledu izraza "Superleggera", koji znači "super svjetlo" (vidjeti presudu od 19.5.2010., T-464/08, "Superleggera", stavke 33.-34.). Opći sud je primijetio da, iako je vrsta slova na određeni način posebna, ostaje činjenica da stil kod javnosti najvjerojatnije neće proizvesti neposrednu i trajnu uspomenu, odnosno da se njime proizvodi podnositelja prijave neće razlikovati od proizvoda drugih dobavljača na tržištu. Razlog tomu je uobičajena prisutnost oblika slova pisanih rukom u komercijalnom području. Prema tome, ovaj stil u očima potrošača ostaje u velikoj mjeri običan, odnosno u ovom slučaju u očima relevantne javnosti. Opći sud navodi da upotreba velikih slova ne utječe na to da se izraz neće percipirati kao davanje informacija javnosti o predmetnim proizvodima, s obzirom na argumente podnositelja prijave da upotreba velikog slova "S" na početku mijenja način percipiranja izraza "Superleggera".

• Boja Samo "dodavanje" boje ili kombinacije boja koje su osnovne i/ili se obično koriste na tržištu nije dovoljno za registraciju opisnog i/ili nerazlikovnog verbalnog elementa. Pogledajte sljedeći primjer žiga koji je odbijen unatoč dodanoj boji.


Žig Zajednice br. 7 147 689 Proizvodi i usluge u razredima 9 i 38

• Oblik i veličina slova i raspored riječi i/ili slova Način raspoređivanja verbalnih elemenata može dodati razlikovni karakter znaku kada on može utjecati na percepciju potrošača o značenju verbalnih elemenata. Drugim riječima, priroda rasporeda treba izazvati mentalni napor kod potrošača potrebnog za uočavanje veze koja postoji između verbalnih elemenata i traženih proizvoda i usluga. U pravilu, činjenica da su verbalni elementi raspoređeni u okomitim ili pobrkanim linijama, ili u jednoj, dvije ili više linija, nije dovoljno da znaku osigura najmanju razinu razlikovnog karaktera potrebnu za registraciju.



Odbijena je registracija za gore navedeni žig za kozmetiku, tijelo i proizvode za njegu, zbog običnog oblika slova i prikaza dvaju verbalnih elemenata jednog iznad drugog, što se ne može smatrati neobičnim. Jedva je zamjetna činjenica da je "b" veće od preostalih slova u "beauty". Samo te činjenice ne mogu prijavljenom znaku dodati razlikovni karakter (presuda od 11.7.2012., T-559/10, "Natural beauty", stavak 26.).



Sljedeći žig se smatra prihvatljivim:


Žig Zajednice br. 2795771 Proizvodi i usluge u razredima 9 i 38

Akronim "DVB" znači "Digital Video Broadcasting", izraz koji označava određenu vrstu tehnologije emitiranja. Naslućivanje značenja gore prikazanog znaka zahtijeva, uz određeno tumačenje, svojevrsni mentalni napor, polazeći od pretpostavke da potrošač ne posjeduje prethodno znanje o akronimu DVB. Pojedinačna slova od kojih se znak sastoji ne mogu se jasno prepoznati zbog toga što se znak može sastojati od stiliziranog slova DV3, D13, DVB ili čak LV3 ili LVB. Osim toga, tipografija ne odstupa značajno od uobičajenih oblika slova. Gore navedeni znak može biti žig zbog toga što posjeduje barem najmanju razinu razlikovnog karaktera (odluka od 9.10.2008., R 1641/2007-2, stavci 23.-25.).

2.3.4.3. Verbalni elementi u kombinaciji s ostalim figurativnim elementima Verbalni elementi u kombinaciji s običnim oblicima i dizajnima Osnovni oblici i brojke su točke, linije, segmenti linija, krugovi i poligoni poput trokuta, kvadrata, pravokutnika, paralelograma, peterokuta, heksagona i sl. Također treba uzeti u obzir da postoje oblici, brojke i dizajni koji su još uvijek previše jednostavni/obični da dodaju znaku razlikovni karakter, unatoč tome što nisu "geometrijski". Opisne ili nerazlikovne verbalne elemente se vjerojatno neće prihvatiti kada su kombinirani s osnovnim/jednostavnim/običnim oblicima/brojkama/dizajnima, bili oni geometrijski ili ne. Razlog tomu su sljedeće okolnosti: • verbalni element je općenito onaj element koji će potrošači, kada promatraju žig,

najvjerojatnije prepoznati i lako zapamtiti; • takvi oblici/brojke ne prenose potrošačima nikakvu "poruku" pa im, prema tome,

ne mogu odvratiti pozornost od opisnog/nerazlikovnog značenja verbalnog elementa.

Upotreba boje koja je osnovna i/ili se obično koristi na tržištu nije dovoljna da znaku osigura dovoljnu razinu razlikovnog karaktera. Sljedeći se žig smatra neprihvatljivim:



S druge strane, složeni oblici, brojke i dizajni mogu znaku dodati razlikovni karakter. U pravilu, što su oblici/brojke/dizajni složeniji, utoliko su više razlikovni. Ipak, za donošenje zaključka o postojanju dostatne razine razlikovnog karaktera u obzir treba uzeti i druge faktore kao što su:



• oblik/brojka/dizajn se ne treba sastojati od nerazlikovne kombinacije osnovnih/jednostavnih/običnih oblika/brojki/dizajna, bili oni geometrijski ili ne. U takvim okolnostima je također potrebno pravilno ocijeniti "vizualni utjecaj" figurativnog elementa u odnosu na onaj verbalnog elementa;

• oblik/brojka/dizajn se ne treba sastojati od opće/nerazlikovne oznake; • oblik/brojku/dizajn u pravilu ne treba koristiti u trgovini u pogledu predmetnih

proizvoda i usluga; • oblik/brojka/dizajn ne treba biti uzorak koji javnost ne može lako upamtiti; • oblik/brojka/dizajn ne treba imati samo ukrasna/funkcionalna obilježja; • oblik/brojka/dizajn se ne treba sastojati od opisnog/nerazlikovnog

dvodimenzionalnog prikaza proizvoda i/ili usluga (ili njihovih dijelova), niti treba pojačati opisnu i/ili promotivnu poruku koju verbalni element prenosi;

• oblik/brojka/dizajn se ne treba sastojati od nerazlikovnog dvodimenzionalnog

prikaza spremnika/ambalaže traženih proizvoda; • oblik/brojka/dizajn se ne treba sastojati od nerazlikovnog prikaza vanjskog

izgleda/obrisa proizvoda ili dijela proizvoda; • oblik/brojka/dizajn se ne treba sastojati od nerazlikovnog dvodimenzionalnog

prikaza mjesta/prostora/područja/lokacije na kojoj se prodaje/opskrbljuje/distribuira/izlaže proizvode/usluge.

Ova "obilježja" se mogu preklapati i biti u isto vrijeme prisutna na istom znaku. U nastavku se navode pojedini primjeri figurativnih elemenata koji pripadaju nekim od prethodno navedenih kategorija. Figurativni elementi koji se sastoje od opisnog / nerazlikovnog prikaza proizvoda i/ili usluga ili njihovih dijelova Figurativni element se u nekim slučajevima sastoji od prikaza traženih proizvoda ili usluga (ili njihovih dijelova). Smatra se da je prikaz načelno opisan i/ili da nema razlikovni karakter kada: • je on "vjeran" ili "stvaran" prikaz proizvoda i usluga, • kada se sastoji od simboličkog/stiliziranog – ali još uvijek realnog – prikaza

proizvoda i usluga. Da bi bio neprihvatljiv, prikaz proizvoda/usluga u oba slučaja ne smije značajno odstupati od onog koji se najčešće koristi u trgovini.



Figurativni elementi koji se obično koriste u trgovini u odnosu na proizvode ili usluge Figurativni elementi koji se najčešće koriste u trgovini u pogledu traženih proizvoda ili usluga u pravilu ne dodaju razlikovni karakter znaku u cjelini. Pogledajte sljedeće žigove.

Znak Žig br. Proizvodi i usluge

Međunarodna registracija koja označava EU br. 1 116 291

Proizvodi i usluge u razredima 29, 30, 31 i 43.

Njemački izraz ‘Einfach Gut!’ u gore navedenom žigu znači "Simply good!/Just Great! na engleskom jeziku. Crveno srce je oblik koji se obično koristi na tržištu kod proizvoda i usluga, posebno prehrambenih proizvoda, kao što su čokolada i općenito slastice, a osobito u posebnim prigodama poput Dana zaljubljenih. Ovom je žigu, kao takvom, odbijena registracija.

Znak Slučaj

Presuda od 15.09.2005., C-37/03 P, "BioID"

Gore navedeni žig odbijen je za proizvode i usluge prijavljene u razredima 9, 38 i 42 u pogledu upravljanja lozinkom i sigurnosnim značajkama softvera i telekomunikacija. Javnost ovaj znak u cjelini shvaća kao "biometrijsku identifikaciju", što ga ne razlikuje od traženih proizvoda i usluga, niti on, prema stajalištu relevantne javnosti, ima karakter kojim se krajnjem korisniku može jamčiti istovjetnost podrijetla predmetnog proizvoda ili usluge (stavak 70.). Osim toga, kod izostanka bilo kakvog određenog razlikovnog elementa, slova "Arial" i znakovi koji su podebljani na različite načine nisu oznaka podrijetla prijavljenog žiga (stavak 71.).

Figurativni elementi koji se sastoje od uzoraka Uzorci u pravilu ne dodaju razlikovni karakter znakovima koji se sastoje od opisnih/nerazlikovnih verbalnih elemenata riječi, ako ih javnost percipira samo kao ukrasne elemente. Doista, oni u tim okolnostima ne prenose bilo kakvu "poruku" radi koje bi potrošači znak lako zapamtili. Kombinacije nerazlikovnih i/ili običnih figurativnih elemenata Kombinacije običnih figurativnih elemenata (bili oni geometrijski ili ne), u pravilu ne dodaju razlikovni karakter znakovima koji se sastoje od verbalnih elemenata, svaki puta kada ne mogu preusmjeriti pozornost potrošača s opisne/nerazlikovne poruke koju prenosi potonji. U takvim okolnostima je potrebno pravilno ocijeniti "vizualni utjecaj" figurativnog elementa u odnosu na onaj verbalnog elementa.



Pogledajte primjer slijedećih odbijenih žigove:


Žig Zajednice br. 11 439 932 Za usluge u razredima 39 i 41 (uključujući usluge auto kluba)

Povučen

U ovom je slučaju "swoosh" nedostatan da znaku doda razlikovni karakter. Zapravo, on ne upada u oko, nije primjetan ili pamtljiv, niti je dominantan u odnosu na preostalu riječ i figurativne elemente. Osim toga, "swoosh" (kao i ostali figurativni elementi odnosno oblici slova, boje i oznake) ne može preusmjeriti pozornost potrošača s jasne opisne/nerazlikovne poruke koju prenosi izraz "SUPERCAR EXPERIENCE".

Slično obrazloženje se primjenjuje, mutatis mutandis, na figurativni element sljedećeg znaka.


Žig Zajednice br. 11 387 941 Razredi 9, 35 i 41

S druge strane, prihvaćaju se sljedeći žigovi:


Žig Zajednice br. 10 894 996 Proizvodi i usluge u razredima 12,

35 i 36. (registrirani)

Žig Zajednice br. 10 834 299 Proizvodi i usluge u razredima 9,

38 i 42. (registrirani)

Pojedini figurativni elementi (znak ispred riječi "Specialized" i pet pravokutnika raspoređenih u krug, s desne strane riječi "ECO") u oba slučaja imaju samostalni vizualni učinak, s istom razinom utjecaja na cjelokupni dojam znaka kao verbalnog elementa, pa prema tome mogu privući pozornost potrošača.



Verbalni elementi u kombinaciji s običnim / nerazlikovnim oznakama Opisni i/ili nerazlikovni verbalni elementi se ponekad kombiniraju s uzorcima koji se, iako nisu jednostavni geometrijski oblici, ipak sastoje od običnih/nerazlikovnih oznaka. Potrošači ove oznake neće posebno zapaziti zbog toga što su previše jednostavne i/ili se obično koriste u trgovini kod traženih proizvoda/usluga. Pogledajte sljedeći primjer:


Žig Zajednice br.116 434 Razred 32 (odbijen)


Žig Zajednice br. 1 166 164 Usluge u razredima 35, 37 i 42

S obzirom na percepciju javnosti o obliku i boji oznake cijene, valja napomenuti da se oznake cijene istaknute bojom u trgovini obično koriste kod svih vrsta proizvoda i usluga. Prema tome, činjenica da oznaka na gore navedenom žigu može privući pozornost javnosti neće utjecati na značenje dominantnih verbalnih elemenata. Uostalom, oblik nastoji ojačati promotivni karakter verbalnih elemenata u umu javnosti (presuda od 3. 7.2003., T-122/01, "Best Buy", stavci 33.-37.).

U tim slučajevima dodavanje "običnih" boja (ili kombinacije boja) ne dodaje znaku razlikovni karakter. Tim više kada tražena boja ima funkciju i nije samo puki ukras. Pogledajte sljedeći žig kao primjer:


Žig Zajednice br. 10 849 263 Usluge u razredima 35, 36, 38,

41, 42, 43, 44 i 45 (odbijen).

Činjenica da se ova vrsta oznake obično koristi za proizvode (kao što su likeri, nugat i sl.) nije dostatna da znaku osigura dovoljnu razinu razlikovnog karaktera u pogledu usluga.



2.4. Uobičajeni znakovi ili oznake (članak 7. stavak 1. točka (d) Uredbe o žigu Zajednice)

2.4.1. Opće napomene Znakovi koji se sastoje isključivo od riječi ili podataka koji su postali uobičajeni u svakodnevnom govoru, odnosno trgovačkoj praksi ustaljenoj u dobroj namjeri, ne registriraju se na temelju članka 7. stavka 1. točke (d) Uredbe o žigu Zajednice. Uobičajena narav znaka u ovom kontekstu može se odnositi na nešto drugo osim na svojstva ili obilježja samih proizvoda ili usluga. Ovaj razlog za odbijanje obuhvaća i riječi koje izvorno nisu imale nikakvo značenje ili su imale drugačije značenje. On također obuhvaća određene kratice koje su ušle u neslužbenu uporabu ili žargon te su na taj način postale uobičajene u trgovačkoj praksi. Osim toga, odbijanje na temelju članka 7. stavka 1. točke (d) Uredbe o žigu Zajednice, obuhvaća i figurativne elemente koji su ili učestali ili su postali standardni naziv proizvoda i usluga, na primjer bijelo "P" na plavoj podlozi za parkirna mjesta ili Asklepijev štap za ljekarne. U području vina i alkoholnih pića, figurativni elementi se odnose na tzv. tradicionalne izraze koji, iako nisu zemljopisni pojmovi, označavaju pojedine vrste proizvoda ovisno o njihovoj naravi, iako su oni ograničeni na određena zemljopisna područja. 2.4.2. Kada izraz postaje uobičajen Članak 7. stavak 1. točka (d) Uredbe o žigu Zajednice u velikoj se mjeri preklapa s člankom 7. stavkom 1. točkom (b) i (c) Uredbe o žigu Zajednice pa se prema tome vrlo rijetko poziva na ovu odredbu. Razlog je u tome što se razlikovnost ili opisnost znaka treba ocijeniti s obzirom na datum podnošenja prijave i datum donošenja odluke, pa je pitanje o tome je li izraz ili figurativni element bio neopisan ili razlikovan puno godina prije tog dana, ili u trenutku kada je izraz prvi put stvoren, u većini slučajeva nevažno. Prijavljeni znak u nekim slučajevima postaje uobičajen nakon trenutka registracije. Promjene u značenju znaka zbog kojih je znak nakon registracije postao uobičajen, ne rezultiraju proglašavanjem ništavosti ex tunc na temelju članka 52. stavka 1. točke (a) Uredbe o žigu Zajednice, ali mogu dovesti do opoziva s učinkom ex nunc na temelju članka 51. stavka 1. točke (b) Uredbe o žigu Zajednice. Na primjer, registracija žiga Zajednice "STIMULATION" je poništena s obrazloženjem da se ovaj izraz počeo uobičajeno koristiti u pogledu energetskih napitaka. 2.4.3. Procjena uobičajenih izraza Opći sud je presudio da se članak 7. stavak 1. točka (d) Uredbe o žigu Zajednice ne primjenjuje kada jedan trgovac ograniči uporabu jednog znaka na tržištu (osim podnositelja prijave za žig Zajednice) (presuda od 7.6.2011., T-507/08, "16PF"). Drugim riječima, žig se ne smatra uobičajenim čisto iz razloga što podnositelj prijave za žig Zajednice nije bio prvi trgovac koji ga je koristio kao svoj žig. Za dokazivanje uobičajenog karaktera, ispitivač treba pružiti dokaze (koji se uglavnom nalaze na Internetu) da je potrošač vidio žig u situaciji koja nema veze s predmetnim žigom, nakon čega ispitivač, kao rezultat navedenoga, priznaje uobičajeni značaj žiga u pogledu traženih proizvoda i usluga.



Članak 7. stavak 1. točka (d) Uredbe o žigu Zajednice se ne primjenjuje kada se žig sastoji od više opće pohvalnih izraza koji nemaju naročito uobičajenu vezu s predmetnim proizvodima i uslugama (presuda od 4.10.2001., C-517/99, "Bravo", stavci 27. i 31.). Opći sud je presudio da je izraz "5 HTP" uobičajena oznaka aktivne tvari 5-hidroksitriptofana koja poboljšava raspoloženje i koristi se u lijekovima (presuda od 9.3.2011., T-190/09, "5 HTP"). Sud je prihvatio prigovor na temelju članka 7. stavka 1. točke (d) Uredbe o žigu Zajednice, smatrajući da je javnost bila izložena ovom znaku na način da ga u području farmaceutike razumiju kao uobičajeni način označavanja ove posebne vrste lijekova. Sud je u tom smislu smatrao nebitnim poznaje li javnost značenje ove kratice ili ne. Prema tome, izostanak opisnog značenja u očima potrošača može biti neučinkovit argument protiv prigovora na temelju članka 7. stavka 1. točke (d) Uredbe o žigu Zajednice. 2.4.4. Primjenjivost članka 7. stavka 1. točke (d) Uredbe o žigu Zajednice u

pogledu naziva biljnih sorti Valja napomenuti da pitanje generičkog karaktera može iskrsnuti tijekom ispitivanja žigova koji se sastoje isključivo od naziva biljne sorte koja se podudara s njenim nazivom. Prema tome, prethodno navedenom dijelu Smjernica, navodi se da ako dostupni dokazi pokažu da je naziv biljne sorte postao uobičajen u Europskoj uniji kao generički naziv predmetne sorte, ispitivači – pored prigovora protiv prijavljenog žiga iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe o žigu Zajednice na osnovi opisnosti prijavljenog žiga – također trebaju prigovoriti i na temelju članka 7. stavka 1. točke (d) Uredbe o žigu Zajednice na dodatnoj osnovi da se žig sastoji isključivo od izraza koji je postao generički u predmetnoj trgovačkoj praksi u Europskoj uniji. Vidjeti stavak 2.3.2.10. - Nazivi biljnih sorti. 2.5. Oblici s bitnom tehničkom funkcijom, značajnom estetskom

vrijednošću ili oblikom koji proizlazi iz same vrste proizvoda (članak 7. stavak 1. točka (e))

2.5.1. Opće napomene Znakovi koji se sastoje isključivo od (i) oblika koji proizlazi iz same vrste proizvoda, (ii) oblika proizvoda potrebnog za postizanje nekog tehničkog rezultata ili (iii) oblika koji proizvodima daje bitnu vrijednost, ne registriraju se na temelju članka 7. stavka 1. točke (e) Uredbe o žigu Zajednice. Treba imati na umu da prigovor na temelju članka 7. stavka 1. točke (e) Uredbe o žigu Zajednice ne bi bio opravdan kada bi se prijavljeni znak sastojao od oblika u kombinaciji s dodatnom, razlikovnom materijom (bilo da se radi o riječi i/ili figurativnim elementima), zbog toga što se tada znak u cjelini ne bi sastojao isključivo od oblika. Ipak, članak 7. stavak 1. točka (e) Uredbe o žigu Zajednice ne definira vrstu znakova koje se u smislu te odredbe treba smatrati oblicima. Odredba ne pravi razliku između trodimenzionalnih oblika, dvodimenzionalnih oblika ili dvodimenzionalnih prikaza trodimenzionalnih oblika. Prema tome, valja zaključiti da se članak 7. stavak 1. točka (e) Uredbe o žigu Zajednice može primjenjivati na žigove koji navode oblike, bez obzira u kojoj su dimenziji prikazani (presuda od 8.5.2012., T-331/10, "Surface covered with



black dots", stavak 24.). Prema tome, primjenjivost članka 7. stavka 1. točke (e) Uredbe o žigu Zajednice se ne ograničava na trodimenzionalne oblike. U tom smislu valja napomenuti da u skladu s ustaljenom sudskom praksom klasifikacija žiga kao "figurativnog" ne isključuje uvijek primjenjivost razloga za odbijanje predviđenih u članku 7. stavku 1. točki (e) Uredbe o žigu Zajednice. Sud EU-a i Opći sud smatrali su da se sudska praksa u pogledu trodimenzionalnih znakova koji se sastoje od izgleda proizvoda primjenjuje i na "figurativne" žigove koji se sastoje od dvodimenzionalnih prikaza proizvoda (presuda od 22.6.2006., C-25/05 P, "Sweet wrapper", stavak 29., presuda od 4.10.2007., C-144/06, "Tabs", stavak 38.). Članak 7. stavak 3. Uredbe o žigu Zajednice jasno pokazuje da oblici koji proizlaze iz same vrste proizvoda (bilo da postoje u prirodi ili su proizvedeni), poglavito funkcionalni oblici ili oblici koji proizvodu daju bitnu vrijednost, ne mogu utjecati na prigovor na temelju članka 7. stavka 1. točke (e) Uredbe o žigu Zajednice dokazivanjem stjecanja razlikovnog karaktera. Prema tome, zaštita žiga se isključuje kada je oblik obuhvaćan člankom 7. stavkom 1. točkom (e) Uredbe o žigu Zajednice, neovisno o tome može li taj poseban oblik zapravo biti razlikovan na tržištu. Valja napomenuti da je u tom pogledu Sud u svojoj prethodnoj odluci od 20.9.2007., C-371/06, "BENETTON", koja se odnosi na tumačenje treće alineje članka 3. stavka 1. točke (e) prve Direktive Vijeća 89/104 (Uredba o privremenom obrambenom mehanizmu brodogradnje) (istovjetna članku 7. stavku 1. točki (e) Uredbe o žigu Zajednice), presudio da oblik proizvoda koji tom proizvodu daje bitnu vrijednost ne može predstavljati žig na temelju članka 3. stavka 3. Uredbe o privremenom obrambenom mehanizmu brodogradnje (istovjetno članku 7. stavku 3. Uredbe o žigu Zajednice), čak i kada je oblik, prije podnošenja zahtjeva za registraciju, stekao privlačnost kao rezultat njegova priznanja kao razlikovnog znaka nakon reklamnih kampanja koje su predstavljale specifične karakteristike predmetnog proizvoda. Osim toga, Sud je u svojoj prethodnoj odluci od 8.4.2003., spojeni slučajevi C-53/01, C-54/04 i C-55/01, "Linde", stavak 44., izjavio da registracija znaka kao žiga, kod udovoljavanja bilo kojem kriteriju navedenom u toj odredbi, nije moguća zbog toga što članak 3. stavak 1. točka (e) Uredbe o privremenom obrambenom mehanizmu brodogradnje predstavlja preliminarnu prepreku koja može onemogućiti registraciju znaka koji se sastoji isključivo od oblika proizvoda. Sud je također izjavio da je kod prevladavanja preliminarne prepreke i dalje potrebno utvrditi treba li odbiti registraciju trodimenzionalnog oblika proizvoda na jednoj ili više osnova za odbijanje iz članka 3. stavka 1. točke (b) do (d) (stavak 45.). Ako ispitivanje znaka na temelju članka 7. stavka 1. točke (e) Uredbe o žigu Zajednice dovodi do zaključka da je ispunjen jedan od kriterija navedenih u toj odredbi, iz toga slijedi da se pitanjem je li znak stekao razlikovnost uporabom, više nije potrebno baviti zbog toga što se prigovor prema članku 7. stavku 1. točki (e) Uredbe o žigu Zajednice ne može izbjeći pozivajući se na članak 7. stavak 3. Uredbe o žigu Zajednice (presuda od 6.10.2011., T-508/08, "Representation of a loudspeaker", stavak 44.). Prethodno navedena okolnost objašnjava prednost u provođenju prethodnog ispitivanja znaka na temelju članka 7. stavka 1. točke (e) Uredbe o žigu Zajednice, kada se može primjenjivati nekoliko apsolutnih razloga za odbijanje predviđenih u članku 7. stavku 1. Uredbe o žigu Zajednice, iako ne postoji obveza da se ovaj znak, na temelju članka 7. stavka 1. točke (e) Uredbe o žigu Zajednice, ispita prvi.



Prema tome, kada se prijavljeni znak sastoji od oblika koji relevantna javnost vjerojatno percipira samo kao funkcionalan, ali i kao oblik koji ne odstupa bitno od normi u predmetnom sektoru, a dokaz o nedostatku razlikovnosti je jači od onoga koji se odnosi na funkcionalnost, bolje je uložiti prigovor samo na temelju članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o žigu Zajednice (presuda od 18.1.2013., T-137/12, "Shape of a vibrator", stavak. 33.). Ako je, s druge strane, moguće, od samog početka, jasno odrediti različite elemente koji čine predmetni oblik, i ako se može zaključiti da sva bitna (odnosno najvažnija) obilježja služe tehničkoj funkciji ili daju proizvodima bitnu vrijednost, ispitivači, ovisno o slučaju, prvo trebaju uložiti prigovor na temelju članka 7. stavka 1. točke (e) (ii) ili (iii) Uredbe o žigu Zajednice. Prema tome, radi pouzdanog i učinkovitog pravosuđa, kao i ekonomičnosti postupka, prigovor prema potrebi treba uputiti na temelju članka 7. stavka 1. točke (e) Uredbe o žigu Zajednice u najkraćem mogućem roku. Moguće je i da dokazi koje je podnio podnositelj prijave, nakon početnog prigovora na temelju članka 7. stavka 1. točke (b) i/ili (c) Uredbe o žigu Zajednice, pokažu da sva bitna obilježja predmetnog oblika služe tehničkoj funkciji ili da oblik proizvodima daje bitnu vrijednost. U takvim okolnostima treba uputiti dodatni prigovor na temelju članka 7. stavka 1. točke (e) (ii) ili (iii) Uredbe o žigu Zajednice, tako da podnositelj prijave može izraditi svoje podneske. Ipak, ovaj pristup je moguć samo kod ograničenog broja slučajeva. Podnositelj prijave u takvim okolnostima može samo argumentima pokušati prevladati prigovor, zbog toga što se dokaz o stečenoj razlikovnosti neće uzeti u obzir u smislu prigovora na temelju članka 7. stavka 1. točke (e) Uredbe o žigu Zajednice. 2.5.2. Oblik koji proizlazi iz same vrste proizvoda Znakovi koji se sastoje isključivo od oblika koji proizlazi iz same vrste proizvoda ne mogu se registrirati na temelju članka 7. stavka 1. točke (e) (i) Uredbe o žigu Zajednice. Ovaj razlog za odbijanje primjenjuje se samo kada se prijavljeni žig sastoji isključivo od stvarnog oblika proizvoda (proizvedeni ili raspoloživi u prirodi), na primjer, realni prikaz banane za banane u nastavku:



Treba napomenuti da, svaki put kada neki proizvod može biti zastupljen u različitim oblicima, ne bi bilo primjereno uložiti prigovor na temelju članka 7. stavka 1. točke (e) Uredbe o žigu Zajednice, zbog toga što ne postoji samo jedan mogući prirodni oblik proizvoda. Na primjer, ne bi bilo primjereno primijeniti ovaj razlog za odbijanje na dolje prikazani oblik glave električnog aparata za brijanje kada se specifikacija odnosi na "električne brijače", zato što se oni ne moraju nužno proizvoditi u takvom obliku:

Ipak, i dalje se mogu primjenjivati ostali razlozi za odbijanje, kao što je, u ovom slučaju, prigovor na temelju članka 7. stavka 1. točke (e) (ii) Uredbe o žigu Zajednice, zbog toga što je predmetni oblik u svojim bitnim obilježjima funkcionalan (presuda od 18.6.2002., C-299/99, "Philips"). U svim navedenim okolnostima kada se prijavljeni registrirani žig Zajednice sastoji isključivo od oblika proizvoda koji proizlazi iz njihove naravi, prigovor se može dodatno podnijeti na temelju članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe o žigu Zajednice, na osnovu opisnosti predmetnog oblika u odnosu na narav proizvoda. 2.5.3. Oblik proizvoda potrebnog za postizanje nekog tehničkog rezultata Znakovi koji se sastoje isključivo od oblika proizvoda potrebnog za postizanje nekog tehničkog rezultata, ne registriraju se na temelju članka 7. stavka 1. točke (e) (ii) Uredbe o žigu Zajednice. Sud je donio dvije mjerodavne presude vezane uz predmet poglavito funkcionalnih oblika, koje daju smjernice o ispitivanju žigova koji se sastoje isključivo od funkcionalnih oblika (prethodna odluka od 18.06.2002., C-299/99, "Philips", i presuda od 14.09.2010., C-48/09 P, "Red Lego brick"), kojom se, između ostalog, tumači članak 3. stavak 1. Uredbe o privremenom obrambenom mehanizmu brodogradnje, koja je istovjetna članku 7. stavku 1. Uredbe o žigu Zajednice.

Sud je, u pogledu gore navedenog znaka smatrao da je, kada je riječ o znakovima koji se sastoje isključivo od oblika proizvoda potrebnog za postizanje nekog tehničkog rezultata, svrha članka 3. stavka 1. točke (e) (ii) Uredbe o privremenom obrambenom mehanizmu brodogradnje spriječiti registraciju oblika čija bitna obilježja imaju tehničku funkciju, s tom posljedicom da bi svojstvena isključivost prava žiga ograničila mogućnost konkurenata da isporuče proizvod s takvom funkcijom, ili barem ograničila njihovu slobodu izbora s obzirom na tehničko rješenje koje žele usvojiti kako



bi ugradili takvu funkciju u svoj proizvod (prethodna odluka od 18.06.2002., C-299/99, "Philips", stavak 79.). Upućujući na znakove koji se sastoje "isključivo" od oblika proizvoda potrebnog za postizanje nekog tehničkog rezultata, treba napomenuti da je svrha članka 7. stavka 1. točke (e) (ii) Uredbe o žigu Zajednice spriječiti registraciju isključivo onih oblika proizvoda koji sadrže samo tehničko rješenje, a čija bi registracija kao žiga Zajednice zapravo onemogućila drugim poduzećima da koriste to tehničko rješenje ("Red Lego brick", stavak 48.). Znak se sastoji "isključivo" od oblika proizvoda potrebnog za postizanje nekog tehničkog rezultata, kada sva bitna obilježja oblika imaju tehničku funkciju, pri čemu je nevažna prisutnost nebitnih obilježja koja nemaju nikakvu tehničku funkciju ("Red Lego brick", stavak 51.). Činjenica da možda postoje alternativni oblici u drugim dimenzijama ili s drugim dizajnom, sposobni za postizanje istog tehničkog rezultata, sama po sebi ne isključuje primjenu ove odredbe ("Red Lego brick", stavci 53.-58.). Ipak, članak 7. stavak 1. točka (e) (ii) Uredbe o žigu Zajednice se ne primjenjuje ako oblik proizvoda uključuje veliki nefunkcionalni element, kao što je ukrasni ili maštoviti element, koji ima važnu ulogu u predmetnom obliku ("Red Lego brick", stavak 52.). Suprotno tomu, prisutnost jednog ili više manjih proizvoljnih elemenata u trodimenzionalnom znaku, čija su sva bitna obilježja uvjetovana tehničkim rješenjem toga znaka, ne mijenja zaključak da se znak sastoji isključivo od oblika proizvoda potrebnog za postizanje tehničkog rezultata. Ispravna primjena članka 7. stavka 1. točke (e) (ii) zahtjeva ispravno određivanje bitnih obilježja predmetnog trodimenzionalnog znaka. Izraz "bitna obilježja" treba shvatiti na način da se ona odnose na najvažnije elemente znaka ("Red Lego brick", stavci 68.-69.). Ovakva bitna obilježja se određuju od slučaja do slučaja. Nakon određivanja bitnih obilježja znaka, treba utvrditi imaju li ona tehničku funkciju predmetnog proizvoda. U procjeni prijave za žig Zajednice prema članku 7. stavku 1. točki (e) (ii), u obzir treba uzeti značenje izraza "tehnički rezultat". Ovaj izraz treba tumačiti općenito, imajući na umu da on obuhvaća oblike koji, na primjer: • odgovaraju drugom predmetu; • daju najjaču snagu; • koriste najmanje materijala; • olakšavaju primjereno skladištenje ili prijevoz. Glavni slučaj u vezi bitnih funkcionalnih oblika odnosi se na oblik kocki za slaganje u kompletu igrački za slaganje.



Dvije instance Ureda (najprije Odjel za opoziv ili proglašenje ništavosti, a zatim Veliko vijeće) su u zahtjevu za otkazivanje proglasile ništavim žig Zajednice br. 107 029 zbog dolje navedenog trodimenzionalnog znaka za igračke za slaganje u razredu 28:


Žig Zajednice br.107 029 Razred 28 (igračke za slaganje)

Veliko vijeće je prije svega smatralo da različita obilježja "Crvene Lego kockice" imaju određene tehničke funkcije, odnosno (i) osovine kotača [stupove]: visinu i promjer za snagu spojke, broj za određivanje okretljivosti, shemu za određivanje rasporeda, (ii) sekundarne planove: snagu spojke, broj za najveću snagu spojke u svim položajima, debljinu zida koji će poslužiti kao opruga, (iii) strane: povezivanje sa stranama ostalih opeka za proizvodnju zida, (iv) šuplji rub: da se stopi s osovinama kotača i omogući učvršćivanje snage spojke i (v) opći oblik: oblik opeke za gradnju, veličina odgovara ruci djeteta da ju ono može držati (odluka od 10.7.2006., R 856/2004-G, stavak 54.). Opći sud odbacio je žalbu protiv prethodno navedene odluke i potvrdio razmatranja Velikog vijeća, smatrajući da je potonje ispravno primijenilo članak 7. stavak 1. točka (e) (ii) Uredbe o žigu Zajednice (presuda od 12.11.2008., T-270/06, "Red Lego brick"’. Sud je nakon žalbe potvrdio presudu Općeg suda u svojoj odluci od 14.9.2010., C-48/09 P, "Red Lego brick", smatrajući da

…je rješenje koje je ugrađeno u oblik ispitanih proizvoda tehnički poželjno rješenje za kategoriju predmetnih proizvoda. Kad bi se trodimenzionalni znak, koji se sastoji od takvog oblika, registrirao kao zaštitni znak, konkurentima nositelja tog žiga bi bilo teško staviti u promet oblike proizvoda koji predstavljaju stvarnu alternativu, to jest, oblike koji nisu slični, a koji su potrošaču ipak privlačni s funkcionalnog gledišta" (stavak 60.).

Posebno je važno što je Sud pojasnio da bitna obilježja oblika treba odrediti što je objektivnije moguće u svrhu primjene članka 7. stavka 1. točke (e) (ii) Uredbe o žigu Zajednice. Sud dodaje da se takvo određivanje, ovisno o slučaju, a posebno s obzirom na razinu težine predmetnog slučaja, može izvršiti jednostavnom vizualnom analizom znaka ili, s druge strane, temeljem detaljnog ispitivanja u okviru kojega se u obzir uzimaju relevantni kriteriji procjenjivanja, kao što su ankete ili stručna mišljenja, ili podaci koji se odnose na prava intelektualnog vlasništva koja su prethodno prenesena na predmetne proizvode (stavak 71.). Osim toga, Sud je zaključio da

… se tehnička funkcionalnost obilježja oblika, između ostalog, može procijeniti uzimajući u obzir dokumente o prethodnim patentima koji opisuju funkcionalne elemente predmetnog oblika" (stavak 85.).



Prema tome, činjenica da predmetni oblik je ili je bio predmet prijave za registrirani patent ili patentnog zahtjeva, predstavlja prima facie dokaz da su ti aspekti oblika, koji su u patentnom zahtjevu određeni kao funkcionalni, potrebni za postizanje tehničkog rezultata. Slučaj u vezi sa sljedećim prijavljenim oblikom za "noževe i ručke noža" daje za primjer kako prepoznati bitna obilježja oblika i kako procijeniti imaju li sva navedena obilježja tehničku funkciju:

Znak Slučaj

Presuda od 19.09.2012., T-164/11 "Oblik ručki noža"

Opis prijavljenog oblika u ovom slučaju bio je

...blago zakrivljena ručka noža s malim kutom od 5 do 10 stupnjeva između oštrice noža i uzdužne osi drške, čiji srednji dio ima blago zaobljeni vanjski poprečni presjek, koji se proširuje prema stražnjoj strani suženog kraja noža. Ručka ima i narovašeni vijak u kućištu noža.

Sud je naveo sljedeće:

Očigledno je da se u pogledu ovog patenta [pozivajući se na podnositelja čiji je zahtjev proglašen ništavim] tehnički učinak kuta između oštrice noža i uzdužne osi sedefne ručke sastoji u olakšavanju rezanja. Srednji dio je od posebne važnosti za duge rezove. Rez time postaje precizniji, što omogućuje izvršavanje većeg pritiska. Naposljetku, narovašeni vijak omogućuje otvaranje kućišta i mijenjanje oštrica noža, pri čemu nema potrebe za korištenjem drugih alata ili ometanja manipulacije nožem tijekom uporabe (stavak 30.).

i zaključio je da su svi najvažniji elementi znaka koji čine njegova bitna obilježja, isključivo funkcionalni (stavak 33.). 2.5.4. Oblik koji proizvodima daje bitnu vrijednost Na temelju članka 7. stavka 1. točke (e) (iii) Uredbe o žigu Zajednice, znakovi koji se sastoje isključivo od oblika koji proizvodima daje bitnu vrijednost, ne mogu se registrirati, a ako su registrirani, podliježu proglašavanju ništavosti. I dok se isti oblik načelno može zaštititi kao dizajn i žig, valja imati na umu da se zaštita žiga, na temelju članka 7. stavka 1. točke (e) (iii) Uredbe o žigu Zajednice, u posebnim okolnostima odbija za oblike kada se, na primjer, znak sastoji isključivo od oblika koji proizvodima daje bitnu vrijednost.



Kod oblika koji proizvodu daju bitnu vrijednost, jedini glavni slučaj koji je do današnjeg dana vezan za dolje navedeni trodimenzionalni prikaz zvučnika, bio je predmet odluke od 10.9.2008., R 497/2005-1.

Znak Slučaj

Odluka od 10.09.2008., R 497/2005-1

Proizvodi su, izuzev zvučnika, uključivali ostale aparate za prijem, obradu, reprodukciju, reguliranje ili distribuciju zvučnih signala u razredu 9, kao i glazbeni namještaj u razredu 20. Prvo žalbeno vijeće je u toj odluci zaključilo da će se oblik predmetnog zvučnika percipirati kao neka vrsta čiste, skladne, bezvremenske skulpture, kao i da je oblik sam po sebi presudan element radi kojega će potrošač cijeniti i prepoznati bitnu vrijednost proizvoda zahvaljujući njegovu obliku (stavak 34.). Opći sud je u svojoj presudi od 6.10.2011., T-508/08, "Representation of a loudspeaker", potvrdilo prethodno navedenu odluku vijeća. Riječ je o jedinoj odluci do sada koja se pod nadležnošću Europske unije bavila suštinom ukrasnih oblika koji proizvodima daju bitnu vrijednost. Sud je podsjetio da je neposredna svrha zabrane registracije oblika, koji proizvodima daju bitnu vrijednost, istovjetna onoj u slučaju isključivo funkcionalnih oblika, odnosno spriječiti isključivo i neograničeno pravo koje se prenosi žigom u pogledu produženja trajanja drugih prava za koje je zakonodavac tražio da podliježu "ograničenom razdoblju" (stavak 65.). Sud je u pogledu sadržaja predmeta smatrao da je kod proizvoda, kao na primjer onih prethodno navedenih, dizajn vrlo važan element koji utječe na izbor potrošača, čak i ako potrošač uzme u obzir i ostale karakteristike predmetnih proizvoda. Nakon što je utvrdio da oblik za koji je zatražena registracija otkriva vrlo specifičan dizajn koji predstavlja bitan element za brendiranje podnositelja prijave i koji povećava privlačnost proizvoda, a tako i njegovu vrijednost, Sud je naveo da su dokazi iz spisa, odnosno isječci s portala distributera i portala dražbi na Internetu ili onih s rabljenim proizvodima, u prvom redu jasno ukazivali na isticanje estetskih obilježja tog oblika i na percipiranje oblika kao neke vrste čiste, skladne, bezvremenske skulpture za glazbenu reprodukciju, što ga čini važnom stavkom prodaje (stavak 75.). Prema tome, Sud je zaključio da oblik za koji je zatražena registracija, daje bitnu vrijednost predmetnim proizvodima, neovisno o ostalim karakteristikama predmetnih proizvoda. Iz prethodno navedene presude slijedi kako je važno odrediti može li estetska vrijednost oblika sama po sebi značajno odrediti komercijalnu vrijednost proizvoda i izbor potrošača. Nevažno je utječu li ostali faktori na ukupnu vrijednost proizvoda, kada oblik značajno pridonosi vrijednosti tog proizvoda.



Ovaj razlog za odbijanje se u praksi najvećim dijelom primjenjuje na one proizvode kod kojih je oblik predmeta u pitanju glavni, ali ne i nužno isključivi faktor koji utječe na odluku o kupnji. To je, na primjer, slučaj s umjetninama i predmetima kao što su nakit, vaze i ostali predmeti koji se prvenstveno kupuju zbog estetske vrijednosti povezane s njihovim oblikom. S druge strane, činjenica da oblik može biti ugodan i privlačan nije dostatna da se oblik ne registrira. Da je tomu tako, bilo bi gotovo nemoguće zamisliti bilo koji žig u nekom obliku, zbog toga što u modernom poslovanju ne postoji industrijski koristan proizvod koji nije bio predmet studija, istraživanja i industrijskog dizajna prije nego li je bio lansiran na tržište (odluka od 3.5.2000., R 395/1999-3 – "Gancino quadrato singolo", stavci 1.-2. i 22.-36.). Vijeće je na primjer zaključilo da oblik u nastavku ne daje proizvodu bitnu vrijednost:

Znak Slučaj

Odluka od 14.12.2010., R 486/2010-2 "Oblik stolice"

Vijeće je zaključilo da gore navedeni oblik nedovoljno odstupa od normi u prikazu stolaca na dan podnošenja prijave, iako je oblik estetski ugodan i barem malo privlačan. Osim toga, vijeće je istaknulo da je stolac kupljen radi sjedenja i uporabe kao udobnog komada uredskog namještaja u domu ili na radnom mjestu. To je razlika između ovog i prethodno navedenog slučaja "Loudspeaker", uz napomenu da su obilježja, kao na primjer činjenica o zaobljenom naslonu koji na taj način pruža podršku lumbalnom dijelu kralježnice i naslonima za ruke, koji također pridonose udobnosti zbog četiri valjka na nogama, bila vidljiva zahvaljujući obliku, za razliku od tehničkih obilježja zvučnika u odluci "Loudspeaker". Vijeće je smatralo da značaj "sličice dizajna" prethodno prikazanog stolca na koji se nositelj žiga Zajednice poziva nije automatski ukazao na vrijednost proizvoda, koju prvenstveno čini oblik stolca sam po sebi, čemu u prilog govori činjenica da stolac ima solidan, udoban i ergonomski dizajn koji je naročito postao poznat zahvaljujući značajnim naporima uloženim u komercijalizaciju proizvoda tijekom godina. Vijeće je također napomenulo da nositelj žiga Zajednice nije tvrdio kako se vrijednost oblika sastojala u njegovoj vizualnoj privlačnosti i da podnositelj prijave za proglašavanje ništavosti nije iznio dokaze o tome da su prodavači reklamirali predmetni stolac oslanjajući se uglavnom na njegov estetski izgled (stavci 21.-23.) (valja napomenuti da je protiv odluke vijeća podnesena žalba i da se slučaj trenutno vodi pred Općim sudom u predmetu T-161/11).



U ispitivanju ovih žigova treba primijeniti pristup od slučaja do slučaja. Ispitivanje se u većini ovih slučajeva može provesti na pravilan način samo kada na temelju informacija i dokumentacije koju je podnio podnositelj prijave (ili treća strana), postoje dokazi o tome da se pomoću estetske vrijednosti oblika u velikoj mjeri može odrediti tržišna vrijednost proizvoda i izbor potrošača. To se i dogodilo u dva prethodno navedena slučaja: u slučaju "Loudspeaker" vijeće je na toj osnovi uputilo prigovor tek nakon pažljive procjene dokaza koje mu je podnositelj prijave podnio, dok je u slučaju koji je opisan potonji podnositelj prijave za proglašavanje ništavosti podnio dokaze koji su se ipak pokazali nedostatnima.

smjernice za ispitivanje Žigova zajednice u uredu za ... · dužnosti ne pronađe razloge koji bi...

Documents