smjernice i trendovi uzgoja i zaštite zdravlja pčela u...

Smjernice i trendovi uzgoja i zaštitezdravlja pčela u Hrvatskoj i EU

Prof. dr. sc. Nikola Kezić

Izlaganje u sklopu projekta „Razvoj ruralnih područja i poljoprivrede za uspješno društvo“ GRASS Croatia.Nositelj projekta: Hrvatska poljoprivredna agencija

Aktivnost koju sufinancira Europska komisija.

Ovaj projekt je financiran uz potporu Europske komisije. Ova objava [komunikacija] odražava samo stavove autora, a Komisija se ne može smatrati odgovornom za bilo kakvu korist nastalu uporabom informacija sadržanih u njoj.

Aktivnost koju sufinancira Europska komisijaBjelovar ‐ Gudovac,12. veljače 2017.

EU i pčelarstvo

• Pčelarstvo prisutno u svim zemljama članicama Europske unije– Slični problemi

• Pčele ključne u očuvanju biološke raznolikosti oprašivanjem kultiviranog i samoniklog bilja

• Oprašivači doprinose najmanje 22 milijarde EUR‐a svake godine Europskoj poljoprivrednoj industriji (Izvor: Europska komisija)

• Europska komisija sufinancirala više istraživačkih projekata


Ljekovi i ljekovita sredstva

• Koristi se previše različitih lijekova i/ili ljekovitih sredstava

• Djeluju na sve pčele u košnici • Malo je pouzdano djelotvornih • Svako sredstvo ima svoje prednosti i poteškoće• Svaki lijek ostavlja rezidue u medu i/ili vosku• Ne očekuje se pojava novog učinkovitog sredstva


Varooza

• Selekcija

• Tradicionalno suzbijanje (lijekovi i ljekovita sredstva)

• Tehnološke metode


Varooza ‐ selekcija

• Selekcija – Selekcija matica – Selekcija trutova


Selekcija• Selekcija kod pčelara

(razlika invadiranosti zajednica unutar pčelinjaka)

• Nacionalni selekcijski program (registrirani uzgajivači matica)

• Međunarodni selekcijski program (Hrvatska uključena kroz Unije projekt, SmartBees)

Napomena:jedina je metoda od koje se očekuje trajni oblik kontrole ove bolesti

Selekcija pčela na tolerantnost na varoozu

• Samočišćenje i međusobno čišćenje• Čišćenje legla • Plodnost varoe• Dužina razvoja u poklopljenom leglu

Napomena:jedina je metoda od koje se očekuje trajni oblik kontrole šteta od ove bolesti


Prepoznavanje i izdvajanje zajednica sa bržim razvojem varoe

• Zamjena matica u zajednicama s bržim razvojem varoe

• Orijentacija košnica na pčelinjaku

• Zalijetanje pčela –bolesne pčele se slabije orijentiraju


Tehnologija pčelarenja

Tehnologija pčelarenja uvjetovana:

Način pčelarenja↗ Stacionirano↘ Seleće

Tip košnica↗ LR, DB↘ AŽ

↗ Do 30 zajednica Veličina pčelinjaka → 30 – 150

↘ Više od 150


Tehnologija pčelarenja

Uvjeti za pčelarenje:

Bolesti pčela Varoa, virusi, nozemoza

Nove bolesti i štetnici (Aetina tumida, Vespa velutina)


Varooza

• Veliki broj dugoživućih zajednica u Europi– Francuska, Švedska, Njemačka, Hrvatska (Unije)

• Selekcija varoa (povećanje patogenosti)

• Zajednice u prirodi– Utjecaj rojenja

Postojeći mehanizmi u prirodnim staništima

• Razvoj zajednice i razvoj varoe

YAx

is

Postojeći mehanizmi u prirodnim staništima

• Utjecaj rojenja


COLOSS Varroa Control Task ForceUnije, Hrvatskasvibanj 2016


Varooza

• Varooza je bolest pčelinjeg LEGLA


Varooza

• Dijagnostičke metode• Mogućnost kontrole razvoja varoe

– Rotacijsko pčelarenje– Matica u kavezu – Matica na okviru u izolatoru– Uklanjanje poklopljenog legla– ?????????


Varooza

• Dijagnostika – Dijagnostičko liječenje – Prirodna smrtnost na podnici – Broj varoa na pčelama (pranje, šećer, CO2….)– Varoa u leglu (plodnih i neplodnih)– Higijensko ponašanje


Varooza

• Rotacijsko pčelarenje – Na kraju glavne paše formiranje novih zajednica

– Tretiranje prije pojave poklopljenog legla

– Prihrana– Kontrola naknadne invadiranosti

Varooza ‐ blokiranje maticePrekidanje razvoja legla zatvaranjem matice u kavez kroz 14 dana

Dan 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 3001 Jaja2345 Nepoklopljeno leglo6789

10 Poklopljeno leglo11121314 Poklopljeno leglo 151617181920

Matica

os

lobođ

ena

Matica

u k

avez

Zadn

ji da

n st

aro

pokl

oplje

no le

glo

Prvi

dan

nov

o po

klop

ljeno

legl

o

Prim

jena

kis

elin

e

Prekid nesenjajaja

Nepoklopljeno leglo


Varooza ‐ blokiranje matice

• Matice u kavezu • 25 dana • Oksalnomkislinom


Varooza – izolator

• Matica na okviru u izolatoru

• Zamjena okvira 7 ‐9 dana

• Zamijeni se 3 – 4 okvira


Varooza – uklanjanje legla

• Izdvoji se kompletno poklopljeno leglo–Nakon 7 dana izdvoji se prvo poklopljeno leglo

–Uklanja i do 94 % varoa u zajednici.

Napomenamože se provoditi i u vrijeme glavne paše značajno utiče na snagu zajednice.


Varooza

• Dijagnostičke metode• Mogućnost kontrole razvoja varoe

– Rotacijsko pčelarenje– Matica u kavezu – Matica na okviru u izolatoru– Uklanjanje poklopljenog legla– ?????????


Principi integriranog pristupa liječenja varooze

• Kombinacija različitih načina tretiranja smanjuje populaciju varoe puno efikasnije

• Rano smanjivanje broja nametnika umanjuje rizike stradanja zajednice

• Kemijsko tretiranje trebalo bi biti posljednji izbor (opasnost od rezidua i rezistentnosti)

• Glavna pažnja je na biotehničke metode • Dijagnostika

Smjernice i trendovi uzgoja i zaštitezdravlja pčela u Hrvatskoj i EU

Aktivnost koju sufinancira Europska komisija

Hvala na pažnji

Ovaj projekt je financiran uz potporu Europske komisije. Ova objava[komunikacija] odražava samo stavove autora, a Komisija se ne može smatratiodgovornom za bilo kakvu korist nastalu uporabom informacija sadržanih u njoj.

Smjernice i trendovi uzgoja i zaštite zdravlja pčela u Hrvatskoj i EU

Directions and trends of honeybee breeding and health protection in Croatia and the EU

Prof. dr. sc. Nikola Kezić

Projekt „Razvoj ruralnih područja i poljoprivrede za uspješno društvo“ GRASS Croatia, Hrvatska poljoprivredna agencija

Pčelarstvo predstavlja jednu od poljoprivrednih aktivnosti prisutnu u svim zemljama članicama Europske unije, a odlikuje se velikom raznolikošću prirodnih uvjeta, prinosa i načina pčelarenja.

Pčele su od ključne važnosti za okoliš te svojom aktivnošću osiguravaju očuvanje biološke raznolikosti oprašivanjem kultiviranog i samoniklog bilja. Izravne vrijednosti pčelarstva su u proizvodnji meda i drugih pčelinjih proizvoda (vosak, pelud, propolis, matična mliječ), koji se koriste u prehrambenoj i drugim industrijama. Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda procjenjuje da više od 100 vrsta usjeva osigurava 90% hrane u svijetu, a 71 vrstu oprašuju izravno pčele. Većinu uzgajanih kultura na prostoru Europske unije oprašuju pčele (EFSA). Procjenjuje se da oprašivači, uključujući medonosne pčele, bumbare i solitarne pčele doprinose najmanje 22 milijarde EUR-a svake godine Europskoj poljoprivrednoj industriji (Europska komisija). S obzirom na značaj pčela u okolišu, neophodno je očuvanje pčela na svim razinama, od loklane do globalne.

Očuvanje broja pčelinjih zajednica izravno je vezano na antropogene utjecaje u prirodi koji obuhvaćaju promjene u okolišu (fragmentacija i gubitak staništa), intenzivnu poljoprivredu, korištenje pesticida, globalizaciju koja se očituje širenjem patogena i invazivnih vrsta kao što su varoa (Varroa destructor), azijske stršljen (Vespa velutina), etinioza (Aethina tumida) te u konačnici i klimatske promjene.

Posljednjih je nekoliko godina Europska komisija sufinancirala više istraživačkih projekata koji nastoje utvrditi glavne faktore koji utječu na zdravlje pčela i na gubitke zajednica medonosnih pčela, solitarnih pčela i drugih oprašivača u Europi. Kroz COST akciju COLOSS uspostavljena je mreža istraživača diljem Europe s ciljem praćenja gubitaka zajednica te utvrđivanja faktora odgovornih za gubitke.

U zaštiti zdravlja pčela naglasak je stavljen na prilagodbe u tehnologiji (upravljanje pčelinjim zajednicama) i u selekciji (SMARTBEES, SWARMONITOR, SUPER-B,…), dok se ne očekuju značajniji iskoraci u iznalaženju novih sintetskih lijekova.

Upravljanje pčelinjim zajednicama i promjene u tehnologiji definirane su prisutnošću varoe. U mnogim regijama duga sezona omogućuje jak razvoj populacije varoe, što često rezultira gubicima zajednica. Međutim, na prostoru Europe postoje populacije pčela koje preživljavaju bez primjene lijekova, te su takve populacije potvrđene u Švedskoj (Locke i Fries, 2011), Francuskoj (Le Conte i sur., 2007), Hrvatskoj na otoku Unije duže od 15 godina (Buchler i sur., 2010). Ove zajednice iskazuju veću otpornost na varou, nozemozu, vapnenasto leglo. Ukoliko pokušamo utvrditi mehanizme koji su u podlozi preživljavanja, svim je ovim zajednicama istovjetna sloboda rojenja. Svako rojenje prekida razvoj legla a posljedično svaka zajednica koja se rojila ima manje varoe u jesen/zimu. Varooza je bolest poklopljenog pčelinjeg legla, te na taj način treba razviti i moguće postupke suzbijanja njezinog razvoja (The Varroa Control Task Force of COLOSS). Neki od tehnoloških postupaka, koji su poznati pčelarima, uz dijagnostičke metode uključuju:

‐ Rotacijsko pčelarenje

‐ Matica u kavezu

‐ Matica na okviru u izolatoru

‐ Uklanjanje poklopljenog legla

Umjetno prekidanje razvoja legla u pčelinjoj zajednici može biti korisna opcija za pravovremeno smanjivanje razine invadiranosti. Ukoliko u zajednici nema poklopljenog legla, sva je varoa prisiljena biti na odrslim pčelama te se može jednostavno uhvatiti okvirom s nepoklopljenim leglom ili primjenom nekog od registriranih lijekova (npr. oksalnom kisleinom), koji su primarno razvijeni za korištenje u zimskom razdoblju. Testiranja ovih metoda provode se u suradnji s pčelarima u svim klimatskim zonama Europe, te će rezultirati procjenom prihvatljivosti u različitim uvjetima i izradom smjernica.

Međutim, jedina metoda od koje se očekuje trajni oblik suzbijanja ove bolesti je selekcija pčela na tolerantnost na varoozu. Rezultati istraživanja COLOSS potvrdili su veću vitalnost i bolju adaptiranost zajednica lokalnog porijekla (snaga zajednice, proizvodnja meda, prezimljavanje) u usporedbi s pčelama koje su na isti lokalitet uvezene iz drugih područja. Slijedom ovih rezultata unaprjeđuju se postojeće i razvijaju nove uzgojne strategije za prepoznavanje i iskorištavanje genetskih mehanizama otpornosti pčelinjih zajednica s naglaskom na lokalne populacije pčela u Europi (SmartBees).

Literatura:

Büchler, R., Berg, S. and Le Conte, Y., 2010. Breeding for resistance to Varroa destructor in Europe. Apidologie, 41(3), pp.393-408.

COLOSS http://coloss.org/accomplishments/gei (16.1.2017)

EFSA http://www.efsa.europa.eu/en/topics/topic/bee-health (16. 01. 2017)

Europska komisija http://ec.europa.eu/food/animals/live_animals/bees_en (16. 01. 2017)

Le Conte, Y., De Vaublanc, G., Crauser, D., Jeanne, F., Rousselle, J.C. and Bécard, J.M., 2007. Honey bee colonies that have survived Varroa destructor. Apidologie, 38(6), pp.566-572.

Locke, B. and Fries, I., 2011. Characteristics of honey bee colonies (Apis mellifera) in Sweden surviving Varroa destructor infestation. Apidologie, 42(4), pp.533-542.

SmartBees http://www.smartbees-fp7.eu/Extension/Performance/ (16.01.2017)

Izlaganje u sklopu projekta „Razvoj ruralnih područja i poljoprivrede za uspješno društvo“ GRASS Croatia.

Aktivnost koju sufinancira Europska komisija.

Ovaj projekt je financiran uz potporu Europske komisije. Ova objava [komunikacija] odražava samo stavove autora, a Komisija se ne može smatrati odgovornom za bilo kakvu korist nastalu uporabom informacija sadržanih u njoj.

Kontakt: Projekt GRASS Croatia Hrvatska poljoprivredna agencija Ilica 101, 10000 Zagreb

http://grasscroatia.hpa.hr/ www.hpa.hr

smjernice i trendovi uzgoja i zaštite zdravlja pčela u...

Documents