službeno glasilo brodogradilišta brodotrogir d.d. izlazi ... · pogon u harlingenu, gdje se...

11
Službeno glasilo brodogradilišta Brodotrogir d.d. izlazi po potrebi Godina XIII // broj 71 // Trogir, srpanj 2016. SVEČANO PORINUTA NOVOGRADNJA 326 NAJVEĆI TRAVEL LIFT NA JADRANU PUŠTEN U RAD 1. MEUNARODNI SAJAM INOVACIJA √ INTER INNOVATION 2016 IMPLEMENTIRANE NORME ISO 14001:2004 i OHSAS 8001:2007

Upload: others

Post on 17-Jan-2020

35 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Službeno glasilo brodogradilišta Brodotrogir d.d. izlazi po potrebiGodina XIII // broj 71 // Trogir, srpanj 2016.

SVEČANO PORINUTA NOVOGRADNJA 326

NAJVEĆI TRAVEL LIFT NA JADRANU PUŠTEN U RAD

1. ME�UNARODNI SAJAM INOVACIJA √ INTER INNOVATION 2016

IMPLEMENTIRANE NORME ISO 14001:2004 i OHSAS 8001:2007

2 / ŠKVERSKA BESIDA 71-2016. / 3Nakladnik: Brodotrogir d.d. / Realizacija: AXIS-DESIGN d.o.o. / 07_2016

Poštovane kolegice i kolege,

dragi škverani,

Deset godina smo pisali ne ponovilo nam se, ali

evo, ponovilo nam se. Na svu sreću nije bilo žr-

tava. Ovo treba biti opomena svakom pojedincu,

od radnika naviše – do direktora.

Pri obavljanju naših svakodnevnih aktivnosti, tre-

bamo biti koncentrirani i pažljivo im pristupati.

Naša pozornost treba biti posebno usmjerena na

zaštitu na radu i zaštitu od požara.

Ključnu ulogu igra naša razboritost, koncentrira-

nost, samodiscipliniranost, a uostalom nije po-

trebno raditi ništa posebno već samo provoditi u

djelo mjere zaštite za koje smo osposobljeni i koje

su propisane u našem škveru.

Ne zaboravimo da zlo dolazi kad ga najmanje oče-

kujemo. O tome govori i naziv naše radne vježbe

koja se svaku godinu organizira u studenom: NE

PONOVILO NAM SE!

Stalno na to upozoravamo i upozoravat ćemo jer

kad su ljudski životi u pitanju alternative nema.

Naglašavamo obavezu svim ovlaštenicima zaštite

na radu da dosljedno i bez iznimke provode u

djelo sve pravilnike i propise koji reguliraju za-

štitu na radu u Brodotrogiru i svim ovisnim dru-

štvima.

Još jednom se zahvaljujemo svim vatrogascima

koji su pritekli u pomoć kad je početkom lipnja

izbio požar na velikom DOK-u 15 i koji su svojim

nesebičnim angažmanom zaštitili ljudske i mate-

rijalne resurse od ozbiljnijih posljedica veće štete.

Hvala vatrogascima Brodotrogira, Trogira, Sla-

tina, Kaštel Gomilice i Okruga te Javnoj vatroga-

snoj potrojbi Grada Splita.

Nastavno na gore navedeno, bitno je napomenuti

da smo spletom poslovnih okolnosti dovedeni u

situaciju da najveći volumen poslova trebamo

odraditi tijekom ljetnih mjeseci kad su tempera-

ture najviše i kada postoji najveći stupanj ugroze

zdravlja radnika te je potrebno da se dodatno osi-

guraju uvjeti za siguran i nesmetani rad.

GRADNJA, INVESTICIJE, NOVI POSLOVIRIJEČ UPRAVE

Uprava Brodotrogira d.d.

Predsjednik uprave – dr.sc. Nenad Končar, dipl. ing.

Član uprave – dr.sc. Danko Končar, dipl. ing.

Član uprave – Mateo Tramontana, dipl. ing.

Početkom srpnja obavilo se porinuće Novogradnje 326, broda za prijevoz ke-

mijskih proizvoda od 49 500 tdw čiju je vrpcu presjekao vlasnik i član Uprave

Brodotrogira, g. Danko Končar. Novoizgrađenom tankeru je zaželio uspje-

šnu dugogodišnju plovidbu, a osvrnuo se i na druge poslove i investicijske

cikluse vezane za rast i razvoj našeg Društva.

„Veliki je dan za Brodotrogir, ponosni smo što smo i ovaj tanker napravili za

našu kompaniju. Knjiga narudžbi je puna, u planu imamo i nove novogra-

dnje, a na našu marinu smo posebno ponosni.“

Uz domaćine iz Brodotrogira, predstavnike HBOR-a, porinuću su prisustvo-

vali g. Ivan Sertić, pomoćnik ministra gospodarstva sa suradnicima, grado-

načelnik Trogira g. Ante Stipčić i drugi uvaženi gosti.

G. Sertić zadovoljan pozitivnim tijekom privatizacijskog procesa i postignu-

tim rezultatima obećao je daljnju podršku ministarstva i cijele Vlade te kazao:

„Brodotrogir je jedno od tri brodogradilišta u procesu restrukturiranja,

a ovaj događaj je potvrda uspjeha. Dakle, Brodotrogir može u svakom

trenutku očekivati potporu ministarstva i cijele Vlade“.

Gradonačelnik Ante Stipčić pridružio se čestitkama te istaknuo socijalnu i

ekonomsku važnost Brodotrogira za cijelu lokalnu zajednicu.

„Brodotrogir radi punim kapacitetima, nema zastoja, nema viška radnika,

što svakako ima veliki značaj za Grad Trogir“.

Porinuta novogradnja je drugi od dva chemical tankera koje je pomorska kom-

panija Trogir Maritime ugovorila u brodogradilištu Hrvatska brodogradnja

Trogir d.o.o. (HBT), koja također pripada grupi Brodotrogir, kao i ugovo re o

eksploataciji brodova nakon izgradnje s društvom iz norveške Blystad grupe.

Izgrađen je po novom optimiziranom projektu već ranije globalno priznate

kvalitete s brojnim međunarodnim nagradama. Projektiran je za prijevoz ke-

mijskih i naftnih proizvoda s ciljem da ostvari maksimalnu fleksibilnost ope-

racija teretom u ovoj specifičnoj grani, uz optimalni odnos nosivosti broda,

zapremine teretnog prostora i brzine, što predstavlja bit uspješnog projekta.

Novogradnja je specijalizirana za prijevoz kemijskih i naftnih proizvoda, no-

sivosti 49,500 metričkih tona, duljine 184 metra i širine 32,20 metra. Pokreće

ga elektronički, sporohodni motor MAN B & W snage 8000 kW koji postiže br-

zinu od 14,5 čvorova. Ugradnjom ovog tipa motora u kombinaciji s poseb-

nim dizajnom propulzije i novim oblikom trupa broda omogućava se

maksimalna ušteda u potrošnji goriva.

Svečano porinutaNovogradnja 326

Brod je projektiran kao IMO 2 brod s 18 teretnih

tankova, svaki zapremine manje od 3000 m3, plus

2 slop tanka, s 18+2 segregacije i kao takav uva-

žava sva međunarodna pravila i konvencije o

zaštiti okoliša.

4 / ŠKVERSKA BESIDA 71-2016. / 5

U opremanju ovog broda u Nizozemskoj sudjelovali su radnici iz

Brodotrogira, odnosno Tekol-Trogira.

Nakon porinuća brod je otegljen iz Kampena u Barkmeijerov

pogon u Harlingenu, gdje se nastavlja njegova gradnja. Isporuka

broda planirana je do kraja ove godine. Drugi brod u seriji, Novo-

gradnja 332, čiji se trup gradi u brodogradištu Leda na Korčuli, u

fazi je montaže na navozu, s montiranom jednom trećinom broda.

Brod je oko 40% izgrađen, a dovršenje gradnje trupa planirano je

u siječnju 2017. godine, nakon čega će se dotegliti u Brodotrogir,

gdje bi opremanje broda bilo u potpunosti dovršeno.

GRADNJA, INVESTICIJE, NOVI POSLOVI

NOVOGRADNJE 331 / 332 Gradnja dva Geared Multipurpose Pipe Supply broda – projekt

naziva JOINT RUNNER, napreduje u brodogradilištima u Kampe-

nu u Nizozemskoj, odnosno u Ledi na Korčuli.

Brodovi nosivosti 10,500 metričkih tona, duljine 128,26 m i 17,80 m

širine, opremljeni su, između ostalog, sustavom za dinamičko

pozicioniranje DP2, koji omogućuje utovar i istovar na otvore-

nom moru i u teškim vremenskim uvjetima. Zahvaljujući pode-

sivom kapacitetu skladišta, brodovi mogu nositi cjevovode

velike duljine, a dvije brodske dizalice omogućuju im rad u po-

dručjima bez prekrcajnih objekata. Ušteda u potrošnji goriva

značajan je adut u uštedi troškova eksploatacije i zaštiti okoliša.

Poboljšana verzija ranijeg projekta Caranx, JOINT RUNNER, pro-

jektirana je za offshore tržište kao nova i inovativna vrsta broda

s obzirom na eksploataciju nafte i plina u dubokim morima, koja

postavlja velike zahtjeve na pouzdanost i raspon opskrbe bro-

dova. Brodotrogir, koji je vlasnik kompanija koje će eksploatirati

brodove, širi tako svoju djelatnost na pomorsko tržište, kao i po-

stojeću flotu na novi segment višenamjenskih brodova, za ko-

jima se predviđa veća potražnja s obzirom na njihov inovativni

projekt. S Joint Runnerom Brodotrogir će uskoro imati jak adut

na tom rastućem tržištu.

Brod u Kampenu, Novogradnja 331, čija gradnja je ugovorena s

brodogradilištem Barkmeijer Stroobos BV, porinut je 20. travnja

o.g. u brodogradilištu Peters, koje je specijalizirano za gradnju

ovakvih bro dova, gdje je Barkmeijer unajmio prostor i opremu

za dovršenje gradnje trupa broda do njegovog porinuća. Pori-

nuću su nazočili predstavnici brodogradilišta Barkmeijer i Pe-

ters, kao i brojni njihovi gosti, među kojima su bili i predstavnici

Brodotrogira – g. Mateo Tramontana, član Uprave, gđa Vedrana

Vukman, rukovoditeljica Službe prodaje i g. Stipan Šoda Cotić,

Project Manager projekta JOINT RUNNER-a.

SURADNJA S VITERLEF MANAGEMENT Ltd.Ugovorena je izrada klasifikacijske i radioničke dokumentacije za

baržu sa tvrtkom Viterlef Management Ltd.

DOKUMENTACIJA ZA BROD „WAMBOLA“Naručena projektna dokumentacija za brod Wambola kompleti-

rana je i u cijelosti dostavljena naručitelju koji je po pregledu pot-

pisao i odobrio.

ČELIČNA KONSTRUKCIJA ZA NADVOŽNJAK VRANJAK 1Obrada čelične konstrukcije za nadvožnjak Vranjak započela je u

drugoj polovici svibnja, a izrada kolijevki započela je početkom

lipnja nakon čega je uslijedila predmontaža elemenata nadvož-

njaka. Do kraja mjeseca svibnja izrezano je 79.84 t lima odnosno

17.5% .

Inače, nadvožnjak Vranjak povezivat će grad i luku Ploče s no-

voizgrađenom brzom cestom koja Ploče spaja s autocestom A1.

NOVOGRADNJA 329U tijeku je izrada dokumentacije za pojedine dijelove nadgrađa,

strojarnice i cjevovoda. Kontinuirano se obavljaju radovi na na-

dgrađu, montira se električna trasa kao i cjevovodi različitih na-

mjena, ventilacija, namještaj i stakla u kormilarnici. U strojarnici

se postavljaju tankovi, cjevovodi, izolacija i povlače se kabeli dok

se na glavnoj palubi montiraju cjevovodi, glavna kabelska trasa,

stube i platforma. Kontinuirano se obavljaju i AKZ radovi na glav-

noj palubi i tankovima tereta te na uzdužnim i poprečnim kofer-

damima.

NOVOGRADNJA 337Na Novogradnju 337 od ukupno devet sekcija montirano ih je

sedam. Dogovoreno je opremanje tankova, a očekuje se i isporuka

glavnog motora kako bi se obavila njegova ugradnja i omogućio

nastavak izgradnje odnosno isporuka trupa.

NOVOGRADNJA 338Za Novogradnju 338 do sada je obrađeno 77.34 t lima, odnosno

66.7%. Za ovaj turistički brod u tijeku je izrada volumenskih sek-

cija, a trenutno su u radu četiri sekcije.

IZRADA SEKCIJA ZA 3. MAJSKU GRADNJU 723Prva isporuka sekcija za 3. majsku Novogradnju 723 obavljena je u

prvoj polovici svibnja, druga isporuka se planira u drugoj polovici

lipnja, a treća i završna isporuka trebala bi se obaviti u drugoj

polovici kolovoza. Trenutno se za ovaj chemical tanker izrađuje

8 sekcija, svukupne težine 388 t.

Knjiga narudžbi iznosi oko US$ 200 milijunaPored Novogradnje 326, koja se gradi za Brodotrogirovu vla-

stitu kompaniju, u knjizi narudžbi upisano je još osam različi-

tih objekata.

Planovi Brodotrogira o ugovaranju novih poslova ovih dana

koncentrirani su na potpisivanje ugovora za gradnju jednog

specijalnog tankera za navigaciju u ledu, čija će se kobilica po-

ložiti u prosincu ove godine, zatim na opremanje još jednog

MR tankera od 45000 tdw, drugog u seriji od dva broda, od kojih

je prvi u završnoj fazi opremanja. Brodotrogir je nadalje pot-

pisao sporazum za gradnju serije od četiri kemijska tankera

plitkog gaza za navigaciju u Sjevernom moru i Baltiku, veličine

nešto manje od Novogradnje 326.

Pored popunjenosti kapaciteta brodogradišta u narednim go-

dinama, raste i flota pomorske kompanije Trogir Maritime, što

je jedan od ciljeva diversifikacije grupe, odnosno proširenje

njezine djelatnosti na pomorsko tržište.

6 / ŠKVERSKA BESIDA 71-2016. / 7

1. MEĐUNARODNI SAJAM INOVACIJA

U hotelu Medena početkom mjeseca svibnja,

održao se 1. Međunarodni sajam inovacija

Inter Innovation 2016. Na sajmu su se struč-

nom ži riju i široj javnosti predstavile 23 inova-

cije iz Hrvatske i Bosne i Her cegovine. Prema

kriterijima struke stručni žiri odabrao je tri najuspješnije inovacije, a

organizatori, Hotel Medena i Brodotrogir d.d., nagradili su ih novčanim

nagradama od 10.000 kn, 6.000 kn i 3.000 kn.

Inicijator cijele manifestacije i član stručnog žirija dr. sc. Nenad Končar,

dipl. ing. zahvalio je svim sudionicima na sudjelovanju na prvom sajmu

inovacija sa željom da se i dogodine sretnu na istom mjestu gdje će

ponovo imati priliku pokazati svoju inovativnost i kreativnost.

Prvonagrađeni projekt Hydrocontest Studenti brodogradnje sa splitskog FESB-a na sajmu su predstavili svoj

projekt Hydrocontest koji uključuje dva napredna tipa eko plovila,

Swath i Hydrofoil. Prema mišljenu i kriterijima stručnog žirija radilo se

o najboljem inovativnom projektu koji je stoga mladim inovatorskim

snagama donio prvo mjesto i nagradu organizatora od 10.000 kn.

Plovilo Swath, prema njihovoj zamisli, pripada teškoj kategoriji i nami-

jenjen je industriji odnosno prijevozu većih količina tereta. Poseban je

po tome što mu je većina volumena uronjena duboko ispod površine

vode čime je uvelike smanjen utjecaj valova na ljuljanje broda, a time se

ostvaruje i manja potrošnja energije. U Hrvatskoj ovakav tip broda još

nije sagrađen.

Hydrofoil je hidrokrilne izvedbe i pripada lakoj kategoriji plovila. Nami-

jenjen je zabavi i kao takav mogao bi zamijeniti Jet ski jer bi se na njemu

osim glisiranja moglo i letjeti. Hydrofoil ima avionski profil krila i cije-

lim svojim trupom glisira iznad površine vode dok se ispod vode nalaze

krila koja svojim hidrodinamičkim uzgonom nose cijeli brod.

Oba plovila imaju smanjeni volumen na slobodnoj površini čime se sma-

njuje otpor valova koji stvara brod.

Međunarodna firma Manas, koja ima podružnicu u Splitu, zainteresirana

je za suradnju i stavljanje gotovog proizvoda na tržište. Do završetka

pregovora i eventualne izrade plovila, studenti brodogradnje će svoje

prototipove krajem srpnja predstaviti na internacionalnom sajmu u Lau-

sanne u Švicarskoj. Kako se cijeli sajam temelji na tehničkim znanostima

splitski studenti će imati priliku razmijeniti iskustva i znanja s kolegama

iz struke te odmjeriti svoju „inovativnu snagu“ i s ostalim sudionicima i

natjecateljima.

Izrada projekta započela je prije nešto malo više od godinu dana na pri-

jedlog prof. Blagojevića koji je pri kupnji licence softwera Numeca Fine

Marine za CFD analizu dobio i poziv za natjecanje. Studenti brodogra-

dnje, Martina Andrun i Božidar Šarić začetnici su projekta Hydrocontest,

a s vremenom su im se radi multidisciplinarnosti projekta pridružile i ko-

lege s drugih studija, programeri Tomislav Radanović i Mislav Pezo koji

razvijaju sustav elektronike na aktivnoj kontroli broda, asistentica

strojarstva Petra Bagavac razvija kormilo i prijenos, Stipe Antunović

student brodogradnje zadužen je za tehnologiju i voditelj je radio-

nice, Josip Karačić zadužen je za strukturnu analizu i čvrstoću kon-

strukcije dok je Marin Špika zadužen za komunikaciju sa sponzorima.

Martina Andrun, jedna od voditeljica projekta nada se da će rad na

ovom projektu cijelom timu biti platforma za daljnji rad i profe-

sionalni razvoj.

„Svima nam rad na ovom projektu puno znači, mnogo toga smo

naučili od tehničkog znanja, stjecanja radnih navika do spremno-

sti na timski rad. Sigurno će nam po završetku studija, a pri prona-

laženju posla biti dobra referenca u životopisu. Svi skupa se

nadamo da ćemo se zaposliti u nekoj prosperitetnoj firmi koja će

znati cijeniti naš trud i znanje te nas poticati na daljnje stvaranje i

kreativnost jer ovim smo projektom dokazali da smo i te kako

spremni stvarati nove tehnologije i mijenjati svijet oko sebe“.

Pametnom plasteniku Branka Milićevića iz Posušja druga nagrada Inovativni proizvod Pametni plastenik Branku Milićeviću iz Posušja

(BiH) donio je drugo mjesto na natjecanju i nagradu od 6000,00 kn.

Branko Milićević je već bezbroj puta nastupao na raznim inovativ-

nim međunarodnim sajmovima od Ženeve, Pariza, Moskve, Dubaija...

Dobitnik je mnogobrojnih zlatnih i srebrnih medalja, plaketa i priz-

nanja, ali po prvi put je u svojoj dugogodišnjoj karijeri dobio i vrije-

dnu novčanu nagradu.

„Ova me nagrada ugodno iznenadila, zahvalan sam komisiji što je

prepoznala moju inovaciju, a organizatoru na vrednovanju moga

rada. Nastupao sam na mnogobrojnim sajmovima i nadobivao se me-

dalja i priznanja, ali ovo je po prvi put da se moj rad i novčano na-

gradio. Ovu vrijednu nagradu uložit ću u daljnje istraživanje, osmiš-

ljavanje i razvoj novih tehnologija.“

Milićevićev izum, Eko termo pametni plastenik, karakterističan je po

promjenjivoj visini koja se diže i spušta pomoću hidraulike, ovisno o

temperaturi zraka, vrsti i rastu biljke. Toplotni senzori daju impuls

hidrauličkoj pumpi, a ona cilindrima za dizanje i spuštanje plaste-

nika. Pumpa radi na principu injekcije, uvlačenjem i izvlačenjem

tekućeg ulja.

Trećeplasirana inovacija Trajna osnova za saće nagrađena s 3.000 knBorko Babalj na sajmu je predstavljao 9 inovacija udruženja Asocija-

cija Bosne i Hercegovine, a jedna od njih Trajna osnova za saće –

Ivana Milićevića iz Posušja, osvojila je treće mjesto i nagradu od

3.000,00 kuna.

Trajna osnova za saće ili satna osnova – kako je nazivaju pčelari, obo-

strano je parcelizirana šesterokutnim temeljima kako bi pčele brže i

lakše podizale čelije. Osnova je izgrađena od biorazgradivog materi-

jala, stopostotnog voska, tijesta od opne kukuruznog zrna i skoro

stopostotnog kalcij-karbonata. Prednosti ovakve osnove su te što je

trajnog karaktera, može se obnavljati, odgovara svim ekološkim i pre-

hrambenim standardima, manje troškove pčelarenja za 30%, veći

prinos meda za 6 kg po košnici i nema potrebe za mukotrpnim oži-

ćavanjem.

Udruga primijenjenog strojarstvaUdruga primijenjenog strojarstva ove godine na sajmu nije dobila

nagradu, ali zasigurno je imala vrlo zapažen nastup na njemu. Čla-

novi udruge predstavili su nekoliko projeka, Formulu Student, Ar-

himedovu turbinu, Moto student i još nekoliko izuma koji su u fazi

nastajanja. U sklopu projekta Formula Student napravljen je bolid

i to ne bilo kakav, već bolid stvarnih dimenzija i brzinskih moguć-

nosti, spreman za vožnju po trkačim stazama diljem Europe, a zbog

njega je 2011. i osnovana Udruga primijenjenog strojarstva.

Inicijator projekta i osnivač udruge je Deni Milišić, bivši student

strojarstva koji i nakon pet godina rada u udruzi okuplja mlade

ljude koji novim izumima i suvremenim tehnologijama žele mije-

njati svijet.

Sladoledi rashlađeni u pametnoj škrinji Promoartis d.o.o. iz Splita na sajmu je predstavio inovativnu škri-

nju za sladoled Solar Freeez koja se hladi pomoću solarnih panela i

za rad joj nisu potrebni nikakvi komunalni priključci. Napravljena

je prema svim ekološkim standardima kojima se regulira zaštita

okoliša kao i očuvanje zdravlja i sigurnost ljudi.

1. Međunarodni sajam inovacija Inter Innovation 2016

Održana 17. sjednica Nadzornog odbora Brodotrogira d.d.

U srijedu, 29.lipnja o.g. u prostorijama Ureda Uprave

Brodotrogira d.d. održala se 17. sjednica Nadzornog odbora

sa slijedećim

DNEVNIM REDOM:

1. Verifikacija Zapisnika sa 13. sjednice Nadzornog odbora

Društva od 12. 06. 2015. god.

2. Verifikacija Zapisnika sa (dopisne) sjednice Nadzornog

odbora Društva od 10. 07. 2015. god. (izbor revizora)

3. Verifikacija Zapisnika sa 14. dopisne sjednice Nadzornog

odbora Društva od 30. 11. 2015. god.

4. Verifikacija Zapisnika sa 15. dopisne sjednice Nadzornog

odbora od 23. 12. 2015. god.

5. Verifikacija Zapisnika sa 15. dopisne sjednice Nadzornog

odbora od 23. 12. 2015. god. (dokapitalizacija HBT d.o.o.,

SCT d.o.o. i TROGIR MARITIME d.o.o.)

6. Verifikacija Zapisnika sa 16. dopisne sjednice Nadzornog

odbora od 11. 02. 2016. god.

7. Izvješće revizora Kalibović i partneri d.o.o. Split za 2015.

god.

8. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća za 2015. god.

9. a) Izvješće o stanju i poslovanju Brodotrogir d.d. za 2015.

god.,

b) Ostvarenje Plana poslovanja I-XII 2015. god.

10. Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad

poslovanjem Društva za 2015. god.

11. Informacija o stanju likvidnosti i financiranju Grupe

Brodotrogir u 2015. god.

12. Prijedlog izbora revizora za 2016. god.

13. Informacija o postojećoj knjizi narudžbi i novim poslovima.

14. Smjernice za izradu Poslovnog plana

15. Izvješće po svim investicijskim projektima.

16. Informacija o realizaciji Programa restrukturiranja.

17. Utvrđivanje dnevnog reda predstojeće Skupštine

Društva i određivanje datuma njezinog održavanja.

18. Razno.

Svi Zapisnici s prethodnih sjednica su verificirani, izvješća

prihvaćena. Uprava i Nadzorni odbor Društva suglasili su

se o dnevnom redu i datumu održavanja Glavne Skupštine

Društva za 24. kolovoz o.g.

71-2016. / 98 / ŠKVERSKA BESIDA

REMONT

U prethodnom periodu u remontu nije nedostajalo ni jahti, ni trajekata ni velikih robusnih, teretnih brodova. Iakonemaju svi istu namjenu, veličinu i liniju zajedničko im je da spremni i sigurni žele uploviti u novu sezonu. Mnogi odnjih su na našim dokovima već pronašli svoje sigurno utočište o čemu svjedoče i brojni brodovi koji redovito, svakegodine, gotovo u isto vrijeme, uplovljavaju u naš škver i obavljaju svoje godišnje remonte, ali nije nedostajalo nionih koji su uplovljavali na kraće intervencije i vrlo brzo otplovljavali prema svojoj ustaljenoj ruti.

Brodovi u remontu

JAHTEJahta Beluga

Na jahti Beluga za vrijeme godišnjeg remonta zaštitio se trup i izmijenjeni

su cink protektori, a osim toga izvukle su se propelerne osovine , izravnalo

sidro te obavili radovi na izmjenjivaču topline i podvodnim ventilima.

U pet luksuznih kabina može primiti deset gostiju s kojima tijekom ljeta

krstari Mediteranom, a prema želji putnika i šire što nije nikakav problem

s obzirom na dobru opremljenost i udobnost koju brod pruža. Sunčalište,

jacuzzi, sauna, teretana i ostali sadržaji daju nebrojene mogućnosti uži-

vanja tijekom putovanja, a sofisticirani dizajn interijera zadovoljava oče-

kivanja i najzahtjevnijih gostiju.

Jahta se izgradila u brodogradilištu Timmerman Yachts 2014.g. Duga je

44.7m, široka 9.2m. i plovi pod zastavom Kajmanskog otočja. Pokreću je

dva Caterpillar-ova motora, svaki snage od 1074 KW koji postižu maksi-

malnu brzinu od 13 čvorova.

Jahta Radial se pripremila za prihvat prvih gostiju

Na motornoj jahti Radial obavio se servis na glavnom i pomoćnim moto-

rima, popravio se krmeni bokobran, izmijenile cijevi i zaštitio podvodni

dio trupa uz neizostavno postavljanje cink protektora.

Brod je izgrađen u brodogradilištu Astilleros Zamakona 1985. g. Dug je 48

m, širok 8.10m , gaza 3 m. Pokreću ga dva Caterpillar-ova diesel motora

koji razvijaju brzinu do 15 čvorova.

Na brodu u ugodnoj atmosferi istovremeno može obitavati deset gostiju

o kojima se stalno brine devet članova posade.

Uredile su se i jahte Belle Anna i Waverunner

Pedeset metarska Belle Anna i četrdeset metarska jahta Waverunner za-

jedno su se smjestile u veliki dok gdje su se na godišnjem servisu zadržale

oko sedam dana, a za to vrijeme na njima se obavilo neizostavno čišćenje,

pranje i bojanje trupa te se izmijenili cink protektori. Servisirali su se pod -

vodni ventili, propeleri i ispuh hlađenja, a na Waverunneru se osim toga

izvukla i pregledala osovina te prepakirale šupernice s novim dijelovima.

Motorna jahta Belle Anna izgrađena je 2012. u talijanskom brodogradilišu

ISA. U vrlo ugodnom i komfornom interijeru može uživati 12 gostiju smje-

štenih u 6 kabina, a na raspolaganju su im i prostrane palube na kojima se

nalazi sunčalište s bazenom i jacuzzijem, beach bar kao i otvorene terase

s kojih mogu uživati u predivnom pogledu i plavetnilu neba i mora. Dizajn

potpisuje francuski dizajnerski studio Zuretti.

Jahta Waverunner izgrađena je 2007. u Americi u brodogradilištu

Palmer Johnson Yacht, a dizajnerski studio Nuvolari i Lenard zaslu-

žan je za cjelokupan i prekrasan izgled jahte. Superiorna i opušta-

juća elegancija ogleda se u svim njezinim dijelovima kako u

unutrašnjem tako i u vanjskom dijelu gdje se nalazi prostrano sun-

čalište s jacuzzijem. Na jahti se u pet kabina može smjestiti deset

gostiju o kojima brine sedam članova posade.

Dva MTU dizelska motora razvijaju brzinu i do 33 čvora. U punim

tankovima može nositi 37900 l goriva i oko 3500 l vode.

Jahta Ziacanaia I uplovila u mali DOK 4

U mali Dok 4 na remont je uplovila i motorna jahta Ziacanaia I na

kojoj su se demontirala i ponovo montirala dva propelera, dvije pro-

pelerne osovine , šupernice statvene cijevi kao i šest ležajeva pro-

pelerne osovine. Jahta je izgrađena 2011., a njezin interijer i

eksterijer vrlo se dobro nadopunjuje. Vrlo komfornu unutrašnjost u

svijetlim i smeđim tonovima od vanjskog otvorenog prostora dijele

velika klizna vrata kroz čiju staklenu stijenku u unutrašnjost pro-

dire velika količina svjetlosti koja eksterijeru daje posebnu toplinu

te pruža ugodan boravak u njoj. Na jahti može boraviti deset go-

stiju smještenih u pet kabina, a tijekom plovidbe mogu boraviti u

salonu ili na jednoj od paluba gdje se nalazi sunčalište i bazen.

Ziacanaia I plovi pod malteškom zastavom, duga je 28.40 m, a široka

7 m. Pokreću je dva motora marke MAN koji postižu brzinu do 18

čvorova.

U mali DOK 4 na remont je uplovila jahta Petar K. Na njoj su se oba-

vili radovi reparacije i zaštite trupa te su se uredili tankovi goriva.

PLOVILA ZA PRIJEVOZ TERETAKraća intervencija na brodu Asphalt Summer

Kraća intervencija obavila se i na brodu namijenjenom za prijevoz

asfalta/bitumena – Asphalt Summer-u. Servisirali su se generatori,

sva tri pomoćna motora, izvukle vijčane pumpe tereta, rastavili hi-

drocilindri dizalice, obnovila izolacija u praznom prostoru te obavili

bravarski radovi na palubi broda.

Brod je izgrađen 2007.g., dug je 117 m i širok 19 m i trenutno plovi pod

ciparskom zastavom.

Beluga

Radial

Asphalt SummerBelle Anna

Petar K.

Ziacanaia I

Waverunner

10 / ŠKVERSKA BESIDA 71-2016. / 11

REMONT

Teretni brod Marvel Scan

Kako bi se servisirao i bio spreman za daljnje pomorske aktivnosti našu

remontnu bazu pohodio je i brod za prijevoz generalnog tereta Marvel

Scan koji se najprije privezao uz opremnu obalu, a nakon obavljenih ra-

dova u unutrašnjosti prebačen je u veliki dok.

Na njemu su se obavili radovi antikorozivne zaštite što podrazumijeva či-

šćenje i bojanje s mjestimičnim pjeskarenjem te izmjenu cink protek-

tora.Obavili su se cjevarski kao i bravarski radovi na palubi, servisirali su

se podvodni ventili, demontirao i ponovo montirao list kormila kojem

se mjerila zračnost osovine kormila i propelerne osovine, a zamijenila

se i užad na obje glavne dizalice tereta.

Brod za prijevoz generalnog tereta Marvel Scan dug je 116 m i dug 17.8m,

novije je izgradnje i namijenjen je za prijevoz generalnog tereta. U vla-

sništvu je nizozemske tvrtke CFL čiji su se brodovi već više puta servisi-

rali u našem škveru.

I Brodotrogirova maona boravila je u velikom doku gdje je na njoj obav-

ljen potreban remont , a sve kako bi se pripremila za obavljanje osno-

vnih funkcija i izvan brodogradilišta odnosno za plovidbu i rad u užem

akvatoriju.

Pomgradova klapeta KL -25

Za dokovanje se pripremila i Pomgradova klapeta KL-25 na kojoj su se po

uzimanju izmjera obavili radovi u čeliku kao i antikorozivna zaštita

trupa, a osim toga servisirali su se hidraulični cilindri i uredili tankovi .

PUTNIČKI BRODOVIIzletnički brod Bibe i katamaran Komiza uređeni uplovili usezonu

Nakon što je Marvel Scan napustio veliki dok u njega su uplovili motorni

brod Bibe i katamaran Komiza, a uz njih je svoje mjesto u doku pronašla

i naša maona.

Na brodovima Bibe i Komiza uredili su se i zaštitili podvodni dijelovi

trupa koji su se očistili i obojali te izmijenili cink protektori. Na Komizi se

izmjerila zračnost gumenih ležajeva i desnog vratila vijka, zračnost le-

žajeva lijevog i desnog kormila te su se djelomično u podvodnom dijelu

izrezali i insertirali dijelovi oplate i konstrukcijskih elemenata u alumi-

niju. Na motornom brodu Bibe demontirao se propeler, ospojila osovina,

rastavila brtvenica statvene cijevi, izvukla propelerna osovina , izmije-

nio semering statvene cijevi te demontirao i nakon završenih radova

montirao list kormila.

Izletnički brod Bibe svakodnevno tijekom ljetne sezone organizira jed-

nodnevne izlete iz Baške Vode na Brač, Hvar, Makarsku ili Korčulu na ko-

jima gosti uživaju u prirodnim ljepotama i gastronomskim specija -

litetima .

Katamaran Komiza u vlasništvu je kompanije Linijska nacionalna plo-

vidba d.d. iz Splita čije se višegodišnje poslovanje temelji na katama-

ranskom i trajektnom prijevozu putnika i vozila. Katamaran je dug 27.06

m, širok 9 i gaza 1.20m te postiže brzinu do 24 čvora. Tijekom ljetnih mje-

seci održava otočne linije na kojima odjednom prevozi i do 155 putnika.

Kruzer Le Lyrial uslijed havarije se privezao zaobalu naše remontne baze

Sredinom lipnja, luksuzni kruzer Le Lyrial prilikom uplovljavanja

u splitsku luku oštetio je krmu kojom je udario o vez 18. Kako bi

se krma sanirala i problem s nastavkom putovanja što prije rije-

šio, luksuzni brod je uplovio u našu remontnu bazu. Radilo se o

poslu koji je zahtjevao obimniju sanaciju krme, ali s obzirom na

dobru ekipiranost i stručnost, radovi su se obavili u rekordno

kratkom roku tako da je kruzer već nakon dva dana isplovio

prema svojoj ruti.

Putnici su za vrijeme sanacije ostali stacionirani na brodu, ali

nisu gubili vrijeme već su tijekom dana organizirano obilazili

okolne turističke atrakcije.

Luksuzni kruzer Le Lyrial plovi pod francuskom zastavom. U 122

vanjske kabine može primiti do 264 putnika o kojima brine 139

članova posade. Tijekom osmodnevnog krstarenja gosti posjete

obalne gradove od Italije, Hrvatske, Grčke i Turske.

U velikom doku servisiran trajekt Eval Nolom

Na trajektu Eval Nolom servisirale su se propelerne osovine, kor-

mila, podvodni ventili i usisne košare kao i kompresori zraka, a

obavili su se i popravci na oplati dna broda kao i cijevni radovi.

Trajekt dug 64,15 m i širok 13,75 m izgrađen je 1961. u Grčkoj i

plovi pod zastavom Republike Togo. Pokreću ga dva motora

snage 844 kW.

Dok 2 svoj radni vijek završava u turskom rezalištu

Nakon što su se godinama u Dok-u 2 servisirale tisuće brodova

različitih namjena i veličina prodan je i otegljen u Tursku gdje

će se u jednom od rezališta izrezati i tako završiti svoj osam-

deset i šest godina dug „dokerski“ put koji je bio vrlo sadr-

žajan i aktivan.

Ulogu starog doka, prošle godine u kolovozu, preuzeo je Dok

15 koji je u sklopu Brodotrogirove tehnološke obnove 2014.

zajedno s drugom vrijednom opremom kupljen na dražbi u

Kraljevici. Dok 15 ima snagu dizanja 8500 t, dug je 155 m s du-

žinom pontona od 139.5 m i može dizati brodove max gaza od

8 m.

Plovidba starog DOK-a 2 prema Turskoj protekla je prema

planu i stigao je na odredište. Manji zastoj jedino je prouzro-

čilo dvodnevno čekanje za ulaz u uski morski prolaz Darda-

neli koji povezuje Egejsko s Mramornim morem.

Odlaskom DOK-a 2 zasigurno su mnogi, a naročito oni stariji

djelatnici osjetili veliki žal jer zajedno sa njim otišao je i ve-

liki dio njihovog radnog vijeka i ostavio brojne uspomene koje

su iz zajedničkog „druženja“ proizašle.

Eval Nolom

Eval Nolom

Le Lyrial

Le Lyrial

Komiža

Komiža

Bibe

Marvel Scan

12 / ŠKVERSKA BESIDA 71-2016. / 13

MARINA TROGIR

Nakon betoniranja površine servisnog platoa te završnih podešavanja

i testiranja na strojevima, u rad su puštene dvije samohodne dizalice

(travel liftovi) za podizanje i spuštanje plovila u more. Dizalice su no-

sivosti 100 i 600 tona, a nabavljena su i dva samohodna hidraulična

transportera od 60 i 300 t nosivosti.

U remontnom dijelu naše tvrtke i do sada su se mogli servisirati raz-

novrsni brodovi, različitih veličina i namjena, a puštanjem travel lif-

tova u rad ta se ponuda i dodatno obogatila, a što to znači za po -

slovanje tvrtke pojasnio nam je Mario Geić, jedan od direktora SCT-a:

„Puštanjem u rad servisnog platoa s izgrađenim bazenima za travel lif-

tove zaokružili smo još jednu od investicijskih etapa u izgradnji ma-

rine i servisne baze za jahte. Sada pored pružanja usluge veza u moru

za jahte do 65 metara duljine možemo bez ograničenja pružati usluge

dizanja i spuštanje brodova, kompletnu uslugu servisiranja i održava-

nja, te na preko 20.000 metara kvadratnih površine smještaj i čuvanje

brodova. Time je brodovlasnicima omogućeno da na jednom mjestu

brže, jednostavnije i cjelovitije riješe sve svoje probleme vezane za ser-

visiranje i održavanje brodova bilo da se radi o jedrilicama dužine od 10

do 15 m ili pak o luksuznim superjahtama, duljine i preko 100 metara.

Sve ovo čini Trogir izuzetno značajnim nautičkim odredištem, a dalj-

njim ulaganjima planiramo još podignuti razinu usluge.“

Veliki iskorak – Najveći travellift na Jadranu pušten u rad

Travel liftovi i samohodni hidraulični transporteri proiz-

vedeni su u Italiji u tvornici ASCOM, a jedan od suvla-

snika g. Roberto Schedoni i sam je prisustvovao nji ho-

vom puštanju u rad. Zadovoljan suradnjom, kazao je:

„Ovo je veliki posao za obje tvrtke jer radi se o prvom po-

stavljenom travel liftu od 600 t na Jadranu. Osim za nas

kao proizvođača i vas kao ponuditelja usluga, ovo je ve-

liki iskorak i za sve nautičare na ovom dijelu Mediterana

jer će moći brzo i jednostavno urediti svoje brodove bez

dužinskih i težinskih ograničenja“.

Inače, tvornica ASCOM je jedna od vodećih tvornica u

svijetu za proizvodnju travel liftova i opreme za servisi-

ranje brodova, a da titulu svjetskog lidera i nije jedno-

stavno nositi kazao nam je i sam g.Schedoni: „Na vrhu

nema sigurnosti, stalno moraš raditi na usavršavanju

ljudi i proizvoda te stalno pratiti nove tehnologije i na-

dograđivati proizvode. Tim stalno pomlađujemo mladim

snagama i novim idejama koje u sinergiji s postojećim

znanjem i iskustvom postaju ključ našeg dalekosežnog

uspjeha“.

14 / ŠKVERSKA BESIDA 71-2016. / 15

MARINA TROGIR

Nakon gotovo šest godina provedenih na moru , pet pre-

lazaka oceana i 66000 pređenih milja kapetan Leo Lemešić

i njegova malobrojna posada sigurno su sa svojom jedrili-

com Dorom početkom svibnja uplovili u splitsku luku, a

potom i na zasluženi odmor u Marinu Trogir gdje će Dora

u narednoj godini biti smještena.

Za vrijeme plovidbe okusila su se olujna nevremena i vje-

trovi, gigantski valovi, ali sve je to ništa u odnosu na du-

gogodišnji boravak u skoro netaknutoj prirodi i gotovo

„rajskim“ mjestima. Boravak na biserno bijelim plažama,

koraljni otoci, bistro more kroz čiju se prozračnu zavjesu

gotovo osjeća kucanje bila morske flore i faune, igra s mor-

skim nemanima i mnoge druge blagodati bile su dio Leo-

vog svakodnevnog života .

Sve te slike počele su se Leu motati po glavi još dok je bio

dijete i već tada je bio siguran da će jednog dana otploviti

svijet i da će slike iz djetinjstva postati stvarnost, a ista

želja tinjala je od malih nogu i u Marinu Bosotini. Mnogi bi

pokleknuli i dopustili da im život izmiješa karte onako

kako samo ono zna, ali za Lea i Marina to bi značilo izgubiti

sebe i bit svog postojanja. Kada su se dječji snovi udružili Leo i

Marin su napravili „svjetski“ plan i nazvali ga „Sharedreams“.

Marin je kupio jedrilicu nazvavši je Dora po svojoj kćerki, a ka-

petan Leo po uzoru na Kristofora Kolumba počeo se pripremati,

a malo nakon toga i osvajati morska bespuća. S obzirom na po-

slovne obveze Marin sebi nije mogao priuštiti duži boravak na

moru, ali nije propuštao niti jednu priliku da se ukrca na Doru i

pridruži se Leu u morskim putešestvijama.

Već na prvom dijelu putovanja, kada se sa svojom malobrojnom

posadom priključio regati Atlantic Rally for Cruisers, Leu je bilo

jasno da mora uključiti sve svoje fizičke i psihičke sposobnosti

kako bi nadmudrio prirodu, ali i čovjeka jer radilo se o regati koja

je pitanje prestiža među jedriličarima i nitko od natjecatelja ne

želi propustiti priliku otploviti Atlantik i rutu od 2700 milja i po-

stati pobjednik. Regata je s oko 200 jedrilica započela u Gran Ca-

narii i završila nakon 19 dana u luci Saint Lucii, ali ne s bilo

kakvim ishodom, već pobjedom Dore koja je za sobom ostavila

i najrenomiranije svjetske jedriličare.

Svemu tome kumovao je onaj Leov dalmatinski dišpet i hrabrost

jer izabrati dužu rutu od konkurencije izgledalo je više nego

ludo, ali se na kraju pokazalo kao dobitna kombinacija. Ciklona

se premjestila i vrijeme se promijenilo donijevši posadi Dore

olujno nevrijeme sa jakim vjetrom i valovima u provu, a konku-

renciji kalmu bonacu koja ih je poprilično usporila i namučila

na putu prema cilju.

„Nije bilo lako ploviti po olujnom nevremenu, vjetrovi i oluje

stalno su nas pratili, ali mogu reći da su te oluje lakše negoli one

u privatnom životu i puno brže prođu. Putovanje je znanje, treba

znati ploviti i broditi, a najveća prepreka na tom putu može biti

čovjek, a ne priroda, samo je moraš poštovati“, kazao nam je

Leo.

A da i priroda može biti mati i maćeha osvjedočila se mala dru-

žina Dore i prilikom najrazornijeg uragana koji ja zahvatio Ame-

riku. Naime, najveća opasnost Doru nije zaskočila na moru , već

na suhom dok je mirno čekala nastavak plovidbe. Svi su mislili

da je to kraj putovanja i druženja s Dorom i da će je taj silni vje-

tar razbiti u tisuću komada. Ali kako se kaže da sreća uvijek prati

hrabre tako se i Dori sreća osmjehnula u zadnji čas, vjetar je

naglo promijenio smjer i zaobišao područje na kojem se nala-

zila. Bila je to najveća opasnost koja ju je zadesila u šestogodiš-

njoj plovidbi , ali onaj „gore“ , kojem se Leo svakodnevno

molio i zahvaljivao, omogućio im je nastavak plovidbe kao

i susrete s ljudima za koje se nije moglo ni naslutiti da po-

stoje i da još uvijek žive život iskonskog čovjeka.

„Više od mora oduševili su me ljudi koje sam sretao po raz-

ličitim kontinentima i u različitim dijelovima svijeta.

Nakon svega žalit ću za njima jer su ostali tamo negdje da-

leko i bit će ih teško ponovo sresti i družiti se s njima jer

oni sami nikad se nisu vozili, a kamoli negdje putovali. Nji-

hova kultura je potpuno različita od naše, s drugačijim po-

gledima na svijet, a ta njihova dobrota i širokogrudnost

često su nas znali i zasramiti“, prisjetio se kapetan Leo sa

sjetnim pogledom u očima.

Nakon ove trogirske stanke Leo će se ponovo otisnuti na

more, ponekad u Marinovom društvu, a ponekad u društvu

družine koja je boravila s njim na brodu tijekom ove še-

stogodišnje turneje. Ovaj put tvorci projekta „Share-

dreams“ pripremaju plan za Mediteransku rutu, a nakon

toga ponovo preko Atlantika u nove bonace ili oluje, sve-

jedno je jer broditi se mora.

Nakon što je otplovila svijetjedrilica Dora na zasluženomodmoru u Marini Trogir

16 / ŠKVERSKA BESIDA 71-2016. / 17

Početkom svibnja u Marini Trogir održana je redovna radna vježba čiji su su-

dionici bili mornari Marine i članovi Brodotrogirove vatrogasne jedinice.

Vježbom su koordinirali voditelj mornara Marine Trogir Nenad Jurić i ruko-

voditelj Odjela za zaštitu od požara Antonio Kazoti.

Cilj vježbe je bio ispitati primjenu i provedbu sigurnosnog sustava koji po-drazumijeva brzu i adekvatnu intervenciju u kriznim situacijama te provjerusustava koordinacije i rukovođenja kao i stupanj suradnje i komunikacijeizmeđu pripadnika vježbe te prevenciju i eliminaciju svake moguće budućekrizne situacije koja bi eventualno mogla nastati na štićenom prostoru Ma-rine Trogir.

Vježbom se simulirao požar koji je iznenada buknuo na jednom od objekata

koji se nalazio na suhom vezu. Gost koji se tu zatekao o požaru je usmenim

putem obavijestio mornare koji su odmah pozvali Brodotrogirovu vatroga-

snu službu i pohitali prema opožarenom području. Zajedničkom akcijom

mornara i vatrogasaca požar je u svega nekoliko minuta lokaliziran i stavljen

pod kontrolu. Vježba je ocijenjena kao vrlo uspješna i dobro koordinirana,

a što je najvažnije, bez ozlijeđenih i bilo kakve materijalne štete.

Sredinom mjeseca svibnja u Marini Trogir tvr-

tka AD Brodovi iz Solina organizirala je svjet-

sku premijeru jedrilice Salona 380, novog

modela plovila kojeg su zajedno osmislili i di-

zajnirali domaći i strani stručnjaci. Glavni pro-

jektant, Talijan Maurizio Cossutti u suradnji s

internim projektantom i voditeljem projekta

mr.sc. Miroslavom Pelajićem dizajnirao je je-

drilicu pomalo futurističkog izgleda, a cijeli

projekt nadopunjuje i multifunkcionalni di-

zajn interijera kojeg je projektirala Maja

Bućan.

Cossutti Yacht Design se zbog svog dugogo-

dišnjeg iskustva na optimizaciji i projektiranju

regatnih jedrilica pokazao kao idealno rješe-

nje u razradi ovog projekta. Jedrilicu od pro-

sjeka izdvaja nekoliko novougrađenih rariteta

kao što je revolucionarna Cossutti-jeva kobilica koja omogućava

lakše i brže manevriranje jedrilicom, a pri razradi projekta vodilo se

računa i o inox ojačanju koji utječe na strukturalno ojačanje i kvali-

tetu jedrilice dok zaobljene linije, posebno na području nadgrađa,

omogućavaju veći prodor svjetlosti u salon. Jedrilica s navedenim ka-

rakteristikama dostupna je u verziji s dvije i tri kabine.

Moderan izgled, brzina i funkcionalnost jedrilice glavni su aduti s ko-

jima firma AD Brodovi izlazi na svjetsko nautičko tržište, pogotovo

ono američko gdje već imaju dobro razgranatu mrežu prodaje. Već u

prvoj premijernoj fazi imali su desetak naručenih brodova, a predvi-

đaju da će prodaja ovog modela premašiti onu koju su

imali s tipom Salona 38 koji za njih predstavlja oko-

snicu cjelokupnog poslovanja i bazu za daljnje širenje

proizvodnje.

Prema riječima mr.sc. Miroslava Pelajića firma Ad Bro-

dovi ima inovativni pristup u proizvodnji jedrilica jer

se grade u vakuum-infuziji što podrazumijeva proiz-

vodnju od kompozitnih materijala za što je potrebno

čak 50% manje smole. Brodovi imaju istu čvrstoću, ali

su lakši i brži što im daje veliku prednost na regatama

što je za plasman jedrilica jako važno jer brzina i pob-

jede na natjecanjima uvelike utječe na prodaju plovila.

Svjetska premijera jedrilice Salona 380

MARINA TROGIR

U radnoj vježbi pod nadzor stavljen požar

U poslovanje HBT-a i SCT-a implementirane norme ISO 14001:2004 i OHSAS8001:2007

Nakon uspješno provedenog certifikacijskog audita od

certifikacijske kuće Bureau Veritas i prihvaćene prepo-

ruke za certifikaciju, tvrtka Hrvatska brodogradnja Trogir

d.o.o. i Servisni centar Trogir d.o.o. u svoje su poslovanje

implementirale normu ISO 14001:2004 koja se odnosi

na sustav upravljanja zaštite okoliša te normu OHSAS

18001:2007 koja se odnosi na sustav upravljanja zaštite

zdravlja i sigurnosti ljudi. SCT je za normu ISO 14001:2004

uspješno certificiran u prosincu prošle godine, a HBT u

veljači 2016. dok su za normu OHSAS 18001:2007 uspješno

certificirani u lipnju o.g.

Svrha implementiranja ovih dviju normi ide u smjeru

uspostavljanja programa i ostvarivanju ciljeva zaštite

okoliša, zdravlja, sigurnosti radnika i radnog okoliša.

Na temelju implementirane norme OHSAS 18001:2007 za-

štita zdravlja i sigurnosti radnika provodit će se preven-

tivno i proaktivno. Norma će koristiti kao alat za njeno

kontinuirano provođenje, poboljšanje i upravljanje rizi-

cima jer politika prevencije i zaštite zdravlje i očuvanja

sigurnosti radnika trajni je okvir za uspostavljanje kvali-

tetne poslovne politike i ostvarivanje zacrtanih ciljeva

tvrtke.

Osnovna svrha uvođenja norme ISO 14001:2004 u poslo-

vanje dviju tvrtki je racionalno upravljanje okolišem i da-

vanju potpore njegovom očuvanju te sprečavanje one-

čišćenja u skladu s društveno-ekonomskim potrebama.

Savjetodavne usluge za uvođenje normi napravila je kon-

zultantska kuća Mems d.o.o. iz Zagreba, a certifikacijsku

provjeru ocjene sustava upravljanja provela je akrediti-

rana certifikacijska kuća Bureau Veritas d.o.o. iz Rijeke.

Izvor fotografija: AD Brodovi d.o.o.

18 / ŠKVERSKA BESIDA 71-2016. / 19

DOGAĐANJA POSJETI

Šibenski učenici u obilasku navozaUčenici i studenti već generacijama u pratnji svojih nastavnika i

profesora dolaze u naš škver s ciljem da se upoznaju s brodogra-

dilištem i radom u njemu te da dobiveno teoretsko znanje nado-

pune i onim praktičnim koje će im i te kako trebati odmah po

završetku školovanja kada se i sami planiraju uključiti u brodo-

građevni radni proces.

Učenici 3. i 4. razreda srednje Tehničke škole brodostrojarskog i

računalnog smjera iz Šibenika u pratnji svojih profesora i ove go-

dine kao i niz prethodnih, imali su priliku vidjeti brod u izgradnji i

upoznati se s fazama gradnje. Osim Novogradnje 326, obišli su i

brodove smještene u remontnoj bazi, a domaćin im je omogućio i

obilazak tankera koji se uređuje uz opremnu obalu.

Popeti se na jedan ovako veliki tanker i obići ga za njih je pred-

stavljalo jedno potpuno novo iskustvo. Za neke je ovaj obilazak

bio i prvi susret s brodom ovakve vrste, stoga i nije bilo iznenađu-

juće što su bili i više nego zadovoljni viđenim.

Posjeti ovakvog tipa učenicima su nadogradnja na teoretsko zna-

nje koje su već usvojili u školi, ali kako i sami kažu mnogo im je

lakše usvajati znanje kada vide kako to funkcionira u stvarnosti.

Dječja graja ispunila trogirski škverViše od stotinu učenika, 5.,6., i 7. razreda Osnovne škole „Mertojak“

iz Splita, u pratnji svojih nastavnika posjetilo je naše brodogradi-

lište. Djeca su došla s ciljem da se upoznaju s procesom proizvo-

dnje i fazama nastanka broda što su im domaćini i omogućili.

Usprkos kiši koja je cijelo vrijeme rominjala domaćini su im uspjeli

pokazati sve lokacije važne za izgradnju i nastanak broda.

Učenike je najviše fascinirala veličina i izgled Novogradnje 326, a

osim toga pregledali su i remontnu bazu gdje su imali priliku vi-

djeti potopljeni dok iz kojeg su u trenutku njihovog dolaska izlazili

servisirani brodovi, a domaćini su ih odveli i do Novogradnje 329,

također chemical tankera koji je privezan uz opremnu obalu gdje

se i uređuje.

Zainteresirana djeca postavljala su brojna pitanja, koje vrste bro-

dova se u škveru grade, grade li se drveni brodovi , a bilo je onih

koji su poželjeli isprobati i svoje varilačke sposobnosti, ali su im

domaćini objasnili da su još premladi za to i da trebaju još malo

narasti kada će imati priliku naučiti i isprobati ne samo svoje va-

rilačke sposobnosti već i brojne druge za koje budu zainteresirani

razvijati kao svoj životni poziv.

Početkom travnja učenici nižih razreda dviju trogirskih osnovnih

škola imali su pune ruke posla jer na radionici koja se održavala u

prostorijama Marine Trogir trebalo je napraviti što više papirnatih

brodova i nakon „izgradnje“ poriniti ih u more. Naime, radilo se o

organiziranoj Brodotrogirovoj radionici koja se realizirala uz po-

dršku ravnatelja dviju škola kao i učiteljica koje su djecu pratile ti-

jekom cijelog trajanja projekta. Radionica se organizirala s ciljem

da se djeca bolje upoznaju s brodovima i fazama njihove izgradnje

kao i sa samim činom porinuća. Stoga se nakon uspješne „izgrad -

nje“ upriličilo i porinuće „novoizgrađenih“ brodova na Batariji, a

za male Okrućane na jednoj od lokalnih plaža.

Za vrijeme trajanja radionice, a naročito na porinuću bilo je cike,

vriske i veselja jer učenje kroz igru je i najbolje učenje. Gradili su

se brodovi bijeli i šareni, krivi i pravi, šarale su se i oslikavale prove

i krme, a pitanja za domaćine bilo je napretek. Pame-

tne glavice svaku su riječ upijale kao spužvice, vrlo su

aktivno sudjelovali u raspravi i tražili objašnjenja za

sve ono što do tada nisu znali. Bilo je pitanja kako to

da tako veliki brod može ploviti, koliko je potrebno

kabela, koliko boje, kako se brod porine i kako to da

pomoću boce šampanjca klizne u more, a njihovi do-

maćini su im nastojali razjasniti sve njihove nedou-

mice na njima što primjereniji način, a jedan je bio i

simulacija izgradnje broda uz pomoć lego kockica.

Najdraži trenutak za sve njih je došao kada je „izgra-

đene“ brodove trebalo porinuti u more. Iako je izgle-

dalo da će pokoja kap kiše i loše vrijeme utjecati na

Trogirski osnovci porinili preko 300 papirnatih brodova

porinuće, djeca se nisu dala i u punom su broju baš kao i

pravi brodograditelji, došli na Batariju u točno zakazano

vrijeme gdje su obavili svoje prvo porinuće. Njihovi šareni

brodovi prekrili su morsku površinu, neki su se već u pli-

ćaku potopili, a neki su uz pomoć vjetra i morskog struja-

nja otplovili i dalje, otvorivši rutu i prema „otvorenom“

moru. Bilo je to zasigurno za sve njih nezaboravno i uzbu-

dljivo iskustvo za koje su zaželjeli da se ponovi i dogodine.

Uz domaćine iz Brodotrogira, porinuću je prisustvovao i do-

gradonačelnik grada Trogira g. Radovan Slade Šilović.

20 / ŠKVERSKA BESIDA

ito je. Pripeklo je. Užeglo. Iz škatule koja se nekad nazivala klima- uređajem, a sad samo šušketa ka drobilica, kapje voda. Navrh

grane se ugraktale dvi vrane. Kažu da su pametne, ma isto ih jegrubo slušat. Cvrčak je pokrenija motore. Maeštrala ni za lik.

U ono vrime kad je većina trogirskih obitelji krpala kućni proračunuzgojem i prodajom zimske verdure, ponajviše kavula i salate,pripreme za veliku operaciju počinjale bi sredinom lita, upravo zavrime najvećih vrućina. Eto konkretno za kavule, najprije je tribaloizvršit duboko oranje, a nakon toga dobro isfrezat zemlju i to nijebija veliki problem jer bi se obično angažira koji traktorist pa bi onto učas obavija. Puno više muke i truda tribalo je za iskopat rupe ukoje bi se kasnije posadile mlade sadnice. Nije bilo druge nego uzestmotiku u ruke i prateći špag, u pravilnim razmacima zaokružit nastotine, dikod i na iljade rupa ili kućica kako su ih još znali zvat.Slično ka venje za franje samo puno veće. To je bija posal za mlađe,tek stasale momke. Barba Frane ima je dva sina, jedan je bija nesrićaa drugi još i veća i uvik je muku mučija kako će ih natirat da mu pomognu. A oni mladi, vitreni, a kakvi će drugačiji bit kad je lito, u

mislima im plaže, banjanje, Medena, strankinje, a stara ćimavica ihse uvatila vodit ih u polje. Ma ko se ikad od kavula usrićija?

Uglavnom, ćaća in je ovako zapovidija – jemate mi zadatak danasiskopat ijadu kućic, svaki po pet stotin. Mlaji, evo ti motika, a ti Sta-riji, vazmi teslicu. Onaj koji prije obavi svoj dil posla, slobodan je imože poć na kupanje, a drugi će ostat s menon do večeri, triba miništo dat ruke. Ja sad gren u Kikere kupit kasa, brzo ću se vratit.Jesmo li se dogovorili?

Jesmo Ćale – odgovaraju njih dva uglas.

Čim je stari zamaka iza kantuna, Mlaji je predložija Starijemu – znaššta, oće on nas zavadit, ka ono, ko prije završi posal, bit će slobodan,a ovi drugi se neće izvuć do večeri. Znaš kakvi je kad ništo radi. Nervožast priko mire, grize, stalno beštima, muka živa. Ajmo se milipo dogovorit da završimo u isti čas i onda ćemo obojica uteć!

Slažen se, reka je Stariji, pjunija u šake i počeja činit kućice. Jena,druga, treća...

Kroz to vrime Mlaji je lega ispo smokve, to je bija njegov običaj,odma na početku posla učinit pauzu. Aj dobro. Neka ga pet minuti.Ma prošlo je i deset. Već i petnajst. Stariji kopa, vas se spotija, gledaga ispod oka i broji u sebi – sto sedandeset i sedan, sto sedandeseti osan... Ajde Mlaji, neću te ja čekat!

Evo, sad ću!

Uglavnom, Stariji je deboto odradija zadanu normu, ostalo mu još

samo pet-šest kućic za učinit, a Mlaji kurba, nije se cilo vrime ni mrdnija iz debele ladovine.

Doša Stariji Mlajemu, najidija se – jesi li normalan, evo ja sam skorozavršija, a ti nisi ni počeja. Jesmo li se dogovorili da ćemo u isto vrimebit gotovi pa idemo zajedno ća?

Ajde ajde, kad si navalija, diže se Mlaji, evo ja ću ti dovršit ovo šta jetebi ostalo, ti više ništa ne moraš, sidi tu i počekaj me.

I stvarno, uzeja Mlaji motiku i u trudbeničkom zanosu krenija završitbratov dio. Nekako u isto vrime, vratija in se ćaća iz Kikere. Eno gabidnoga doli na podanku, puše, stenje, ka da je lako izdržat ovuvrućinu.

A Mlaji, furba, slavodobitno zamanija motikon ka narodni heroj ibroji naglas – četiristo devedeset i osan, četiristodevedeset i devet,pet stoooooooo!

I još za ne falit, ka ono usput – eeeee Ćale, evo ja taman zgotovija,jesi reka da prvi odma može ić ća, aj vidimo seeee. Dok se ćaćaošerva, kliznija mulac niz Muline!

Stariji osta ispod smokve ka trica špadi, dok se uspija snać, ovi mu jeveć uteka, ko će sad objasnit ćaći kako ga je Mlaji zajeba, ispast ćenajobičniji tuntle!

Ne znam kako su ovu situaciju kasnije riješili doma, inšoma, Mlaji seposli uvatija politike, a Stariji već tridesetak godin radi kod nas uškveru. Zanima vas koji je? E nu, još najbolje da van rečen pa dobijenu korpet.

U svakom slučaju, priča je višestruko poučna. Ka prvo – ne isplati seradit teške poslove po velikim vrućinama, ka drugo – onima uladovini možjani uvik bolje rade i ka treće – ne triba baš svaki put virovat mladima i sposobnima.

Lito je. Pripeklo je. Topi se asfalt. Drobilica je riknila. Obećali su jepopravit. Vrane su odletile s grane, a cvrčak je ubacija u četvrtu. Ima bit da se maeštral ofendija. Još ga nima.

L