sluŽbeni glasnik grada...

SLUŽBENI GLASNIK GRADA ĐAKOVA

ISSN 1847-7550

Đakovo, 25. studenoga 2016. godine Broj 7

S A D R Ž A J I. AKTI GRADSKOG VIJEĆA Str. 1. Strategija gospodarskog razvoja Grada Đakova 2016. – 2020. 2

2. Odluka o usvajanju Strategije gospodarskog razvoja Grada Đakova 2016. – 2020. 82

Stranica 1 - broj 7 Službeni glasnik Grada Đakova 25. studenoga 2016.

GRAD ĐAKOVO

STRATEGIJA GOSPODARSKOG RAZVOJA

GRADA ĐAKOVA

2016. - 2020.


Sadržaj 1. RIJEČ GRADONAČELNIKA .............................................................................................. 3

2. OSNOVNA ANALIZA STANJA GRADA ĐAKOVA ....................................................... 4

2.1. Povijesni prikaz .................................................................................................................. 4

2.2. Geoprometni položaj ......................................................................................................... 10

2.3. Klimatska i prirodna obilježja .......................................................................................... 12

2.4. Stanovništvo .................................................................................................................... 14

2.4.1. Obrazovna struktura ...................................................................................................... 15

2.4.2. Nezaposlenost ................................................................................................................. 15

2.5. Društvena infrastruktura ............................................................................................... 17

2.5.1. Obrazovne ustanove ...................................................................................................... 17

2.5.2. Zdravstvena i socijalna skrb ......................................................................................... 18

2.5.3 Kultura i sport ................................................................................................................ 21

2.5.4. Udruge na području Grada Đakova .............................................................................. 30

2.6. Analiza stanja gospodarstva ............................................................................................. 33

2.6.1. Struktura poduzetnika i zaposlenih prema djelatnostima .............................................. 34

2.6.2. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika Grada Đakova ........................................ 35

2.6.3. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika u vlasništvu Grada Đakova .................... 37

2.6.4. Financijski pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzetnika Grada Đakova u 2015.g. 37

2.6.5. Struktura obrta na području Grada Đakova ................................................................. 38

3. USTROJ GRADA ĐAKOVA ............................................................................................. 41

3.1. Upravni odjeli Gradske uprave......................................................................................... 45

3.2. Gradska trgovačka društva ................................................................................................ 47

3.3. Međuregionalna i međunarodna suradnja ........................................................................ 51

4. SWOT ANALIZA ............................................................................................................... 53

5. VIZIJA I MISIJA RAZVOJA GRADA ĐAKOVA ............................................................ 55

6. STRATEŠKI CILJEVI, RAZVOJNI PRIORITETI I PROVEDBENE MJERE ................ 56

7. FINANCIJSKI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEGIJE ................................................... 78

8. PRAĆENJE PROVEDBE I VREDNOVANJE STRATEGIJE ........................................... 79


1. RIJEČ GRADONAČELNIKA

Strategija gospodarskog razvitka Grada Đakova je strateški dokument kojim će biti

definirane daljnje smjernice za razvoj ukupnih gospodarskih kretanja i samog gospodarskog

razvitka na području Đakova. Uz to, usvajanjem strateških odluka i vizijom gospodarskog

razvoja, doprinijet ćemo budućem uspješnom upravljanju lokalnim ekonomskim razvojem

Grada Đakova. Pri tom su smjernice iz Strategije polazna osnova za izradu i provedbu

sveukupnih programa i investicijskih zahvata u gospodarstvu, a samim time doći će do

efikasnijeg korištenja lokalnih resursa i povećanja konkurentnosti u odnosu na gradove u

okruženju. Kao i svaku drugu studiju tako i ovu odlikuju jasno definirani ciljevi, ali i mjere

koje je potrebno poduzeti kako bi ciljevi bili i ostvareni. U konačnici, gospodarstvo jednog

grada pokretač je i ukupnog društvenog razvitka, pa će provedba mjera i aktivnosti iz ove

strategije dovesti i do razvoja na svim poljima djelovanja zajednice.

Kako je i navedeno u Strategiji, vizija Grada Đakova izuzetno je važna jer se na

temelju vizije definiraju strateški ciljevi, određuju težnje u budućnosti te smjer kojim se želi

ići. Ono što se želi postići je da Grad Đakovo i nadalje bude suvremen, gospodarski razvijen

grad s konkurentnim proizvodnim sektorom, raznolikom obrazovnom strukturom

prilagođenoj potrebama gospodarstva. Grad sa zdravstvenom, odgojnom i socijalnom

infrastrukturom koja omogućava napredak i kvalitetnu skrb svojim žiteljima, kulturno središte,

ali i omiljeno turističko odredište koje ispunjava sve preduvjete zadovoljnog gosta, ali i

ekološki osviješten grad.

S tim u vezi definirana je i misija Grada Đakova kojom će biti osigurana bolja

kvaliteta života svim građanima kroz daljnji razvoj infrastrukture grada, stvaranju uvjeta za

razvoj jakog i stabilnog gospodarstva. Cilj je podići razinu poduzetničke, poljoprivredne i

turističke konkurentnosti, osigurati ulagačku klimu za prihvat kako domaćih tako i stranih

investicija, povećati broj zaposlenih, unaprijediti obrazovni, društveni i kulturni život, jačanje

razvoja turizma na turističkom tržištu kroz prepoznatljivost kulturno – povijesne baštine te

unaprijediti zaštitu okoliša i povećati energetsku učinkovitost.

GRADONAČELNIK

Zoran Vinković, ing.


2. OSNOVNA ANALIZA STANJA GRADA ĐAKOVA

Osnovnom analizom stanja Grada Đakova biti će obuhvaćen povijesni prikaz,

geoprometni položaj, klimatska i prirodna obilježja, te stanovništvo i društvena infrastruktura.

Struktura i financijski rezultati poslovanja poduzetnika prikazani su u analizi stanja

gospodarstva.

2.1. Povijesni prikaz

Naselja na širem području grada postojala su već u neolitiku, oko 5.500 godina prije

Krista, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi iz tog doba.

Samo ime grada prvi puta se spominje 1239. godine u darovnici hrvatskog kneza Kolomana

bosanskom biskupu Ponsi, čime biskupi postaju gospodari Đakova i Đakovštine. Od tada

Đakovo postaje značajan centar katoličke crkve za dio Bosne i Slavonije. U 13. i 14. stoljeću

ime grada Đakova spominje se pod sličnim imenima kao: Diaco, Deaco, Dyaco, Dyacou,

najčešće u spisima kojima se rješavaju crkvena pitanja u svezi s biskupijom.

Slika 1. Mapa Đakova iz 1697. godine

Od 1536. pa sve do 1687. Đakovo je

pod vlašću Turaka i tada grad dobiva

naziv Jakova. Za vrijeme tog doba,

srušene su gotovo sve katoličke crkve i

sagrađene džamije, te se u grad doselio

veliki broj muslimana, koji su se nakon

poraza 1688. godine povukli iz grada i

za sobom ostavili opustošen grad.

Izvor: http://www.dvhh.org/

Nakon odlaska Turaka, a s povratkom biskupa Nikole Ogranića Olovčića (1669.-1701.)

započinje obnova biskupije. Njegovi nasljednici, biskupi Patačić (1703.-1716.) i

Bakić (1716.-1749.) grade katedralu i biskupski dvor. Početkom 18. stoljeća Đakovo ima oko

100 katoličkih kuća, a u đakovačkoj okolici je 54 sela i naselja.


Od posebnog značaja za grad je osnivanje i gradnja prve javne pučke škole, koju je 1751.

godine osnovao biskup Josip Antun Ćolnić (1751.-1773.).

Godine 1773. papa Klement XIV. sjedinjuje Bosansku i Srijemsku biskupiju u jednu, koja se

zove Bosansko - đakovačka i Srijemska biskupija. Sjedinjenjem dviju biskupija, Đakovo

postaje sjedište velike biskupije, a time i značajan biskupski grad koji obuhvaća

sjeveroistočne hrvatske krajeve.

Slika 2. Katolički bogoslovni fakultet

Zahvaljujući biskupu Antunu Mandiću

(1806.-1815.) otvara se Bogoslovno

sjemenište s Visokom bogoslovnom

školom koja je danas najstarija

visokoškolska ustanova u Slavoniji i

Baranji (današnji Katolički bogoslovni

fakultet). Osim u školstvu, osjetan je i

veliki doprinos u gospodarstvu,

posebice u uzgoju vinograda, te se

područje na kojem se uzgaja vinova

loza i danas naziva: Mandićevačko

vinogorje.

Izvor: http://stara.djkbf.hr/

Za vrijeme biskupa Emerika Raffaya (1816.-1830.) osim što se gradi novo biskupsko krilo,

sadi se i veliki biskupski park, danas znan kao Strossmayerov park. Ovaj perivoj zaštićeni je

spomenik parkovne arhitekture. U njegovom donjem dijelu perivoja nalazi se amfiteatralna

ljetna pozornica na kojoj se od 1967. godine održavaju folklorne priredbe nadaleko poznatih

Đakovačkih vezova.

Od velikog značaja za grad Đakovo i cijelu Hrvatsku je

biskup Josip Juraj Strossmayer (1848. - 1905.).

Njegovim imenovanjem biskupom 1849. godine, a

imenovao ga je car u Beču, dolazi do značajnog razvoja

kako crkvenog tako i gospodarsko - kulturnog života

biskupije. Zahvaljujući njegovoj inicijativi i novčanoj

Slika 3. Biskup Josip Juraj Strossmayer

Izvor: http://www.matica.hr/


potpori 1873. godine počinje izlaziti “Glasnik biskupije bosanske i srijemske”, a 1880. godine

osniva i prvu tiskaru.

Slika 4. Katedrala Sv. Petra u Đakovu

Nemjerljiv doprinos gradu je izgradnja katedrale -

bazilike Sv. Petra koja je sagrađena u neogotičkom –

romanskom stilu. Gradnja je trajala punih 16 godina

od 1866.-1882. Za gradnju je potrošeno 7 milijuna

opeka koja je pečena u Đakovu, u biskupskoj ciglani,

a ostali materijal se dopremao iz Istre, Austrije,

Mađarske, Italije, Francuske i s drugih strana. Za

slikanje katedrale izabrani su najbolji njemački

slikari, otac i sin Seitz koji su živjeli u Rimu, a po

umjetničkom usmjerenju bili su "rimski nazarenci".

Izrađene su 43 freske koje u svojim živim bojama

prikazuju biblijske prizore. Osim slika, katedrala ima 7 oltara, orgulje sa 73 registra, tri

manuala i 5 486 svirala te svečanu propovjedaonicu na kojima su kameni kipovi i reljefi

svetaca. Svojom veličinom, ljepotom, romanskim pročeljem s rozetom, tornjevima visine 84

metra, kupoli, posebnošću, oduševljava svakog posjetitelja grada. Danas ona predstavlja

simbol grada po kojem je Đakovo nadaleko prepoznato.

Na zamolbu biskupa Strossmayera u Đakovo dolaze Milosrdne sestre sv. Križa koje imaju

važnu ulogu: osnivaju škole, bolnice, vrtiće, grade samostansku crkvu, koja je dovršena 1908.

godine.

Đakovo kao centar nekadašnje Đakovačko – srijemske biskupije, a danas Đakovačko –

osječke nadbiskupije nadaleko je poznato duhovno središte istočne Slavonije i Srijema.

Od sredine 19. stoljeća Đakovo postaje razvijeno gospodarsko središte Slavonije. Godine

1813. na preporuku đakovačkog i srijemskog biskupa Antuna Mandića, austrijski car Franjo I.

odobrava osnivanje ceha đakovačkih obrtnika. Ta godina ujedno označava i procvat

obrtništva u gradu Đakovu. Grade se mlinovi, ciglane, razvija se prehrambena industrija,

drvna s proizvodnjom građevnog materijala, tekstilna, obrti, te zanati svih vrsta. Plodna

ravnica omogućavala je razvoj poljoprivredne proizvodnje.

Dominirala je trgovina, obrtništvo, poljoprivreda, a osnivaju se i prve bankarske ustanove.


Prva banka u Đakovu osnovana je 1863. godine te je dobila naziv Hrvatska pučka štedionica.

Njeni osnivatelji bili su đakovački obrtnici, Vlastelinstvo, Stolni kaptol Biskupije i

građanstvo.

Slika 5. Đakovo 1907. godine

Izvor: http://tzdjakovo.eu/

1871. godine na prijedlog Stolnog kaptola osnovana je „Đakovačka štedionica”. Nakon što je

prestala s radom 1908., osnovana je Hrvatska banka d.d. koju je 1911. godine preuzela Prva

hrvatska štedionica Zagreb za podružnicu u Đakovu. Poslovala je do 1946. godine, a nakon

1946. pa sve do 1956. sve bankarske poslove preuzima Narodna banka FNRJ. Zbog velikog

opsega posla 1956. osniva se Komunalna banka i štedionica koja od 1960. – 1965. godine

posluje kao Komunalna banka i štedionica Đakovo, poslije kao Slavonska banka d.d. da bi

danas poslovala kao Addiko Bank – Poslovnica Đakovo.

Tijekom 80-ih godina ovog stoljeća, Đakovo sa svojim velikim kompleksom podruštvljenog

obradivog zemljišta predstavlja srednje razvijeno gospodarsko središte Đakovštine. Većim

dijelom tog zemljišta gospodari PIK „Đakovo”, koji za potrebe proizvodnje i prerade gradi

mlinove i sušare. U sklopu industrije PIK-a pripadala je i Tvornica stočne hrane „Tovka” i

poznata vinarija u Mandićevcu.

Budući da je Đakovština bogata šumama, razvijala se i drvna industrija, a najveći proizvođači

bilu su „Stjepan Geli” i „Jasen”. Kemijska industrija doživjela je svoj razvoj, a najpoznatija

tvornica kemijskih proizvoda bila je tvornica „Meteor”.

Na području grada Đakova nastavlja se tradicija ciglarstva te se proizvodnja opeke nastavlja

do 1948. godine pod nazivom „Trudbenik”, a od 1974. u okvirima „Opeke” Osijek.

Na početku dvadesetog stoljeća u Đakovu i

Đakovštini bila je razvijena i gospodarska

djelatnost svilarstvo. Obrtnici raznih

struka, raznolika ponuda proizvoda koja se

nudila na raznim sajmovima, doveli su do

toga da je Đakovo postalo poznato

trgovište u cijeloj Slavoniji.


Razvijena je i tvornica trikotaže „Posavina”, zatim Tvornica poljoprivrednih oruđa „Standard”,

a kasnije „Torpedo”.

Poduzeće za prijevoz robe i pratećih usluga od 1954. godine posluje kao „Autosaobraćajno

poduzeće” Đakovo.

Do kraja Drugog svjetskog rata u Đakovu su radile tri tiskare, te je 1948. godine osnovano

gradsko grafičko poduzeće Đakovo koje nakon reorganizacije postaje poduzeće „Tipografija”.

Godine 1948. u Đakovu se osniva „Obrtničko nabavno prodajna zadruga” koja kasnije dobiva

naziv „Zanatopskrba” Đakovo.

O pogrebnim uslugama, zelenilu, brizi i nadzoru o javnoj čistoći brinulo se Komunalno

poduzeće Đakovo, osnovano 1956. godine, a od 1970. djeluje pod nazivom „Univerzal”.

Početkom 20. stoljeća trgovina je doživjela svoj procvat, a tadašnja trgovačka poduzeća

spajaju se 1964. godine u veliko trgovačko poduzeće „Trgopromet” koje je pred kraj 80-tih

godina ovog stoljeća imao 62 prodavaonice i 25 ugovorne trgovačke radnje.

Prepoznatljivost grada sadržana je i u današnjoj Državnoj ergeli Đakovo koja ima dugu

tradiciju uzgoja konja na ovom području te se svrstava među najstarije u Europi.

Slika 6. Ergela tijekom povijesti

Prvi pisani trag o konjima na ovom području

je darovnica iz 1374. godine kojom bosanski

ban Tvrtko u znak zahvalnosti zbog

vjenčanja s bugarskom princezom Dorotejom,

daruje biskupu Petru jedan posjed i stado od

deset arapskih kobila i ždrijepca.

Izvor: http://www.ergela-djakovo.hr/

Kao službena godina osnutka ergele navodi se 1506. kada se u pisanim dokumentima

spominje riječ «ergela». Danas je ergela poznata kao najstarija uzgojno – selekcijska ustanova

u Republici Hrvatskoj čiji uzgojni materijal konja lipicanske pasmine predstavlja kulturno

dobro. Isključivi uzgoj lipicanskih konja započeo je 1854. godine u vrijeme biskupa Josipa

Jurja Strossmayera.

Veliki utjecaj na razvoj grada Đakova je činjenica što je grad kroz povijest bio biskupski grad

te su biskupi imali veliki utjecaj na gospodarski, kulturni i vjerski život grada Đakova. Danas


je Đakovo centar Đakovačko - osječke nadbiskupije. Zahvaljujući tome, osim prirodnim

ljepotama, grad obiluje povijesnom građom, arheološkim nalazištima, sakralnim i kulturnim

spomenicima, građevinama tradicionalnog graditeljstva. Sve to upućuje na bogatstvo priča i

događaja vezanih uz povijest grada, koje iznova pobuđuju zanimanje za što boljim

upoznavanjem malog grada u srcu Slavonije, grada Đakova.

Slika 7. Đakovo

Izvor: http://www.hfs.hr/


2.2. Geoprometni položaj Područje Grada Đakova pripada geografskom prostoru jugoistočnog dijela Istočne

Hrvatske te najveći dio prostora Grada pripada prijelaznom području prema prigorskom dijelu,

odnosno području Đakovačkog ravnjaka, koji na zapadu postupno prelazi u prigorja Krndije i

Dilja.

Nalazi se na području Osječko – baranjske županije u njenom jugozapadnom dijelu, na

nadmorskoj visini od 111 m, te je drugi po veličini grad u županiji.

Okružuju ga poznati gradovi toga dijela Slavonije: Osijek, Vukovar, Vinkovci, Županja,

Slavonski Brod i Našice, koji su od grada Đakova udaljeni cca od 20 do 60 kilometara.

Slika 8. Položaj Osječko-baranjske županije u Republici Hrvatskoj

Izvor: Mašek Anka, Program ukupnog razvoja Grada Đakova, Osijek, 2009.

Slika 9. Položaj Grada Đakova u Osječko-baranjskoj županiji

Izvor: Mašek Anka, Program ukupnog razvoja Grada Đakova, Osijek, 2009.


Zemljopisni položaj grada:

Sjeverna širina 45º 31′

Istočna dužina 18º 41′

Nadmorska visina 111 m

Površina Grada 170 km2

Grad Đakovo čine prigradska naselja koja mu pripadaju: Budrovci, Đurđanci, Ivanovci

Đakovački, Kuševac, Novi Perkovci, Piškorevci, Selci Đakovački i Široko Polje. Ukupna

površina Grada Đakova kao jedinice lokalne samouprave (s prigradskim naseljima) iznosi

169,39 km².

NASELJE NADMORSKA VISINA

(m)

Budrovci 86

Đakovo 111

Đurđanci 114

IvanovciGorjanski 112

Kuševac 90

Novi Perkovci 97

Piškorevci 93

Selci Đakovački 115

Široko Polje 94

Površina:

grada Đakova – 40,40 km²

Poljoprivredno zemljište – 119,55 km²

Šume i šumsko zemljište – 19,71 km ²

Voćnjaci – 1,65 km²

Đakovo i Đakovština imaju izuzetno povoljan geoprometni položaj. Uz sami zapadni dio

grada prolazi budući Koridor Vc, koji predstavlja žilu kucavicu za ovaj dio Europe.

Predstavlja čvorište važnih državnih prometnica koje su od osobite važnosti za cestovni

prometni sustav istočne Hrvatske i to:

- D7 GP Duboševica - Beli Manastir – Osijek – Đakovo - GP Slavonski Šamac


- D38 Pakrac (D5) – Požega – Pleternica – Đakovo (D7)

- D46 Đakovo (D7) – Vinkovci - GP Tovarnik

- D515 Našice – Đakovo

Županijske ceste:

- Ž 4145 Đakovo : D7-Ž4146

- Ž 4146 Đakovo : D7-D46

- Ž 4147 Đakovo : D7-Ž4146

Lokalne ceste:

- lokalna cesta L 44133 Đakovo (Ž 4146) - L 44134

- lokalna cesta L 49126 Đakovo (Ž 4147) - Dragotin (Ž 4164)

- lokalna cesta L 44125 (Selci Đakovački - Gašinci)

Magistralna pomoćna željeznička pruga MP13 (državna granica - Beli Manastir – Osijek -

Vrpolje/Strizivojna) dio je prometnog pravca europskog značenja.

Izgradnjom prometnog pravca Koridor Vc kroz Bosnu i Hercegovinu, Đakovo će imati

izravnu vezu s krajnjim jugom Hrvatske, lukom Ploče, a njegovom povezanošću kroz

Republiku Mađarsku i s krajnjim sjeverom Europe.

2.3. Klimatska i prirodna obilježja

Cjelokupnim prostorom Istočne Slavonije, pa tako i u Gradu Đakovu koji se smjestio u

njezin središnji dio koji geografski pripada prigorskom dijelu, prevladava umjereno

kontinentalna klima. Za nju su karakteristične česte i intenzivne promjene vremena, oštre

zime s snijegom, kratko proljeće te topla ljeta. Osnovne osobine ovog tipa klime su srednje

mjesečne temperature više od 10ºC, tijekom više od četiri mjeseca godišnje, srednje

temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22ºC, srednje temperature najhladnijeg mjeseca između

-3ºC i +18ºC, te prosječna godišnja količina oborine od 700 - 800 m.

Na prostoru grada Đakova izmjenjuju se ravničarski i prema zapadu prigorski dio. Đakovački

ravnjak je lesni plato koji pripada u više i ocjeditije prostore, a koji se uzdižu iznad okolnog

nizinskog reljefa. U cijelosti je izgrađen od prapora, debljine od 15-24 m, a podlogu mu čine


pleistocenski močvarni i stariji neogenski sedimenti (gline, pijesci, lapori). Sjeverno i južno

od središnje položenog prapornog ravnjaka protežu se najniži dijelovi Đakovštine: sjeverno

vučanski dio, prostraniji i nešto većih visina, i južni - biđski, niži i vlažniji. Praporne zaravni

kao viša i ocjeditija područja pogodovala su naseljavanju, razvoju naselja na njihovim

rubovima i poljoprivrednom iskorištavanju.

Na poljoprivrednim površinama uzgajaju se klasične ratarske i povrtlarske kulture, uzgaja se

vinova loza te sade nasadi voćnjaka.

Područje grada Đakova obiluje šumama u kojima prevladava hrast lužnjak, kitnjak, jasen

obični grab i cer, te umjetno podignute kulture topola i bagrema koje pružaju kvalitetan razvoj

lova i lovnog gospodarstva. Od divljači koje prirodno obitavaju ili se uzgajaju su: jelen

obični, srna, divlja svinja, zec, fazan, divlja patka, jazavac i lisica. U šumama se nalaze

dijelovi državnog lovišta, uzgajališta divljači i osam zajednička lovišta.

Jedna od prirodnih obilježja grada Đakova su jezera i bajeri koji su se smjestili nedaleko od

njega:

- Jezero „Jošava” udaljeno je oko 2 km sjevero - sjeveroistočno od grada Đakova, na

površini od 160 ha. Izgrađeno je 1963/64 godine te je namijenjeno za uzgoj ribe, sport

i rekreaciju. Jezero okružuju poljoprivredne površine i zasađene šume.

- Jezero „Mlinac” nalazi se 12 km zapadno od Đakova, nedaleko od Selaca Đakovačkih,

na površini od 150 ha, a koristi se za potrebe navodnjavanja te za sportski ribolov.

Jezero je okruženo oranicama i voćnjakom.

- na zemljištu grada Đakova smjestila su se četiri bajera površine 4h i dubine 5m.

Nastala su eksploatacijom gline bivše ciglane. Bogati su svim vrstama plemenite i

druge ribe. Dno je glina, a obrasli su potopljenim vrbama.

Zbog svog položaja, prirodnog i ekološki očuvanog prostora, jezera i bajeri predstavljaju

idealan izletnički i kupališno-rekreacijski prostor.

Bogatstvo prirodnih obilježja, klima, položaj grada Đakova u središnjem mjestu plodne

ravnice, ukazuju na veliki prirodni potencijal koji omogućuje bogatu poljoprivrednu i drugu

proizvodnju, te općenito razvoj ruralnog turizma.


2.4. Stanovništvo

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Popis stanovnika iz 2011. godine

pokazuje da Grad Đakovo, računajući prigradska naselja ima 27.745 stanovnika. Budrovci

1.260, Đurđanci 425, Ivanovci Đakovački 580, Kuševac 1.028, Novi Perkovci 246,

Piškorevci 1.907, Selci Đakovački 1.796 i Široko Polje 1.012 stanovnika, te sam grad Đakovo

19.491. što predstavlja 9,10% od ukupnog broja stanovnika Osječko - baranjske županije,

odnosno 0,65% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske.

Gledano prema spolu 13.598 je muškog spola i 14.147 ženskog što ukazuje na veću

populaciju ženskog spola. Prosječna starost iznosi 39,4 godine, indeks starenja je 82,4, a

koeficijent starenja iznosi 20,1. Na području Grada Đakova 18,750 stanovnika se ubraja u

radno sposobno stanovništvo (15. – 64. godine).

Tablica 1. Stanovništvo prema starosti i spolu u Gradu Đakovu, prema popisu iz 2011. godine

Grad

Đakovo

Spol Ukupno Starost

0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49

sv. 27.745 1.384 1.509 1.846 2.042 2.025 1.934 1.702

1.690

1.902 2.214

m 13.598 678 763 979 1.037 1.062 1.037 866 881 953 1.086

ž 14.147 706 746 867 1.005 963 897 836 809 949 1.128

Grad

Đakovo

Spol Ukupno Starost

50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75-79 80-84 85-89 90-

94

95 i

više

sv. 27.745 2.159 1.748 1.334 1.107 1.248 1.003 598 243 44 13

m 13.598 1.115 911 616 476 501 389 192 44 10 2

ž 14.147 1.044 837 718 631 747 614 406 199 34 11

Izvor: http://www.dzs.hr/

Što se tiče nacionalne strukture, stanovništvo Grada Đakova u najvećoj mjeri je hrvatske

nacionalnosti i to 27.065, odnosno 97,55%. Nacionalne manjine (Albanci, Austrijanci,

Bošnjaci, Bugari, Crnogorci, Česi, Mađari, Makedonci, Nijemci, Rumunji, Rusi, Rusini,

Slovaci, Slovenci, Srbi, Talijani, Ukrajinci i Židovi) zastupljeni su s 2,45% u ukupnom

stanovništvu Grada. Od ukupnog stanovništva najveći dio od 96,62% čine katolici, dok 3,38%

čine stanovnici ostalih vjera.


2.4.1. Obrazovna struktura

U pogledu stečene stručne spreme od 23 006 stanovnika Grada Đakova iznad 15

godina, osnovnu školu je završilo njih 6 373, srednju 12 223, a toga 6 843 osoba muškog

spola i 5 380 ženskog. Visoko obrazovanje stekla je 2 574 osoba na području Grada Đakova,

od toga višu stručnu spremu 905 osoba, dok je visoku stručnu spremu stekla 1 669 osoba. Bez

završene škole su 633 osobe.

Od ukupno 24 852 osobe starijih od 15 godina nepismeno je njih 265, od toga 38 osoba

muškog i 227 osoba ženskog spola. Što se tiče informatičke pismenosti njih 12 733 služi se

obradom teksta, 11 666 tabličnim izračunima, elektroničkom poštom koristi se njih 13 208, a

internetom 14 166.

Industrijske i obrtničke strukovne škole, škole za zanimanje u trajanju od 1-3 godine i škole za

KV i VKV radnike, završilo je njih 6 170.

Tehničke i srodne strukovne škole, škole za zanimanje u trajanju od 4 i više godina, završilo je

njih 4851.

Gimnaziju su završile 1 202 osobe.

Višu školu , I. (VI.) stupanj fakulteta i stručne studije 905 osoba.

Fakulteie, umjetničke akademije i sveučilišne studije završilo je njih 1 596.

Magisterij (znanstveni, stručni, umjetnički) stekle su 54 osobe.

Doktorat njih 19.

2.4.2. Nezaposlenost

Nezaposlena osoba je osoba u dobi između 15 i 65 godina života koja:

je sposobna ili djelomično sposobna za rad,

nije u radnom odnosu,

aktivno traži posao i

raspoloživa je za rad.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Gradu Đakovu krajem listopada 2016.

godine prijavljeno je 1 905 nezaposlenih osoba. Od ukupnog broja nezaposlenih osoba 1 088

čine žene, a ostalih 817 osobe muškog spola.


Tablica 2. Kretanje broja nezaposlenih osoba u Gradu Đakovu u razdoblju od siječnja 2013. do listopada 2016.

Tablica 3. Nezaposlenost u Gradu Đakovu prema razini obrazovanja u listopadu 2015. i listopadu 2016.

Nezaposleni Bez škole i

nezavršen

a

osnovna

škola

Osnovna

škola

SŠ za

zanimanja

do 3 god. i

škola za KV

i VKV

radnike

SŠ za

zanimanja

u trajanju

od 4 i više

godina i

gimnazija

Prvi

stupanj

fakulteta,

stručni

studij i

viša škola

Fakultet,

akademija,

magisterij,

doktorat

listopad

2015.

87 409 755 857 134 182

listopad

2016.

70 324 593 665 97 156

Izvor: http://www.hzz.hr/

Godina/mjesec 2013. 2014. 2015. 2016.

siječanj 3.368 3.516 2.770 2.446

veljača 3.375 3.568 2.832 2.471

ožujak 3.405 3.472 2.800 2.388

travanj 3.363 3.315 2.687 2.287

svibanj 3.201 3.077 2.533 2.139

lipanj 3.050 2.956 2.330 2.057

srpanj 3.030 2.882 2.309 2.029

kolovoz 3.084 2.690 2.320 1.940

rujan 3.169 2.630 2.312 1.877

listopad 3.267 2.668 2.424 1.905

studeni 3.328 2.667 2.489

prosinac 3.345 2.654 2.405


Tablica 4. Nezaposlenost prema spolu u Gradu Đakovu u listopadu 2016.

Nezaposleni

Muškarci 817

Žene 1088

Ukupno 1 905

Izvor: http://www.hzz.hr/

2.5. Društvena infrastruktura

2.5.1. Obrazovne ustanove

Školstvo u Đakovu ima dugu tradiciju. U srednjem vijeku postojala je škola u ovdašnjem

franjevačkom samostanu (oko 1347.) i katedralna škola koja se u ispravama spominje tek

1490. godine.

Prvu javnu pučku školu osnovao je 1751. godine biskup Josip Ćolnić. To je tada bila jedina

pučka škola u Đakovštini. Biskup Antun Mandić podigao ju je na trorazrednu, s tri učitelja.

Međutim najznačajnije Mandićevo djelo je osnivanje Bogoslovnog sjemeništa s Visokom

filozofsko-bogoslovnom školom 1806. godine, najstarijom visokoškolskoj ustanovi u

Slavoniji, koja djeluje i danas.

Zlatno doba đakovačkog školstva je druga polovica prošlog stoljeća, vrijeme

Strossmayerovog biskupovanja. Tada nastaju škole na svim razinama, od predškolskog

uzrasta do visokih škola.

Od ustanova predškolskog odgoja u gradu djeluje:

Dječji vrtić Đakovo, smješten na tri lokacije (Vila, te ulicama L. Botića i I.

Mažuranića)

Dječji vrtić „Sunčev sjaj – Nazaret“

Dječji vrtić „Zvrk“.


Danas na području Đakova i naselja koja mu pripadaju djeluje šest osnovnih škola:

OŠ „Ivan Goran Kovačić“

OŠ „Josip Antun Ćolnić“

OŠ „Vladimir Nazor“

OŠ „Budrovci“

OŠ „Đakovački Selci“

OŠ „Matija Gubec“, Piškorevci

Tri srednje škole:

Gimnazija Antuna Gustava Matoša

Srednja strukovna škola Antuna Horvata

Ekonomska škola Braća Radić

Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u

Osijeku nastavlja tradiciju studija filozofije i teologije dugu više od dva stoljeća.

2.5.2. Zdravstvena i socijalna skrb

A. Zdravstvena zaštita

Primarna zdravstvena zaštita u gradu Đakovu obavlja se u Domu zdravlja Đakovo. Osnivač

Doma zdravlja je Osječko - baranjska županija, a prava i dužnosti osnivača obavlja

predstavničko tijelo Županije.

Dom zdravlja je javna ustanova koja obavlja zdravstvenu djelatnost na području od oko 840

km² i skrbi za preko 53 000 stanovnika grada Đakova i devet susjednih općina: Strizivojne,

Semeljaca, Punitovaca, Gorjana, Drenja, Satnice Đakovačke, Levanjske Varoši, Trnave i

Viškovaca. Osim ordinacija u Đakovu, Dom zdravlja obavlja svoju djelatnost u još 14

područnih ambulanata.

Dom zdravlja je ugovorna zdravstvena ustanova.

Dom zdravlja obavlja zdravstvenu djelatnost sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, a u

skladu sa osnovnom mrežom zdravstvene djelatnosti, u svom sastavu ima:

opću/obiteljsku medicinu


dentalnu medicinu

zdravstvenu zaštitu žena

zdravstvenu zaštitu predškolske djece

patronažnu zdravstvenu zaštitu te u okviru specijalističko - konzilijarne zdravstvene

zaštite i dijagnostike: radiološku dijagnostiku, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju.

Dio djelatnosti Doma zdravlja obavlja se putem privatne prakse odnosno davanjem u

zakup/koncesiju dijelova Doma zdravlja zdravstvenim radnicima koji ispunjavaju uvjete

propisane Zakonom i to:

opća/obiteljska medicina

dentalna medicina

zdravstvena zaštita žena

zdravstvena zaštita predškolske djece

oftalmologija

medicina rada

psiholog

medicinsko-biokemijski laboratorij

zubotehnički laboratorij.

Uz navedeno, u prostoru Dom zdravlja svoju djelatnost obavljaju i:

Hitna medicinska pomoć

Ljekarna Osječko-baranjske županije

Poliklinika SUVAG za rehabilitaciju slušanja i govora

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Petrošević

Zavod za javno zdravstvo (školska medicina i higijensko-epidemiološka djelatnost)

Poliklinika za dijalizu.

B. Socijalna skrb

Centar za socijalnu skrb Đakovo je javna ustanova koja obavlja djelatnost socijalne skrbi.

Centar za socijalnu skrb Đakovo pokriva područje od oko 55 000 stanovnika i obuhvaća grad

Đakovo i prigradska naselja: Kuševac, Selci Đakovački, Piškorevci, Budrovci, Ivanovci

Đakovački, Đurđanci, Široko Polje i Novi Perkovci, te općine: Drenje, Gorjani, Levanjska


Varoš, Punitovci, Satnica Đakovačka, Semeljci, Strizivojna, Trnava i Viškovci s pripadajućim

naseljima.

Djelatnosti:

Prava u sustavu socijalne skrbi

Socijalne usluge

Zaštita djece, braka i obitelji

Uzdržavanje

Posvojenje

Skrbništvo

Udomiteljstvo

Zaštita djece i mladih s problemima u ponašanju

Nasilje u obitelji

Pravo na pristup informacijama.

Centar za socijalnu skrb na temelju javnih ovlasti rješava u prvom stupnju o pravima iz

socijalne skrbi, obiteljsko-pravne i kazneno pravne zaštite i drugim pravima u skladu s

posebnim zakonima, vodi propisane očevidnike, izdaje uvjerenja i druge potvrde, provodi

odgojne mjere nad djecom s poremećajima u ponašanju, vodi evidenciju posvojitelja, predlaže

mjere unapređenja socijalne politike i dr.

Na području grada Đakova postoji Dom za starije i nemoćne. Dom za starije i nemoćne osobe

ustanova je socijalne skrbi koja je temeljem odredbi Zakona o ustanovama i Zakona o

socijalnoj skrbi postala javnom ustanovom. Djelatnost Doma je od početka rada 1978. godine

obavljana samostalno, da bi od 01.11.1992. godine ustanova poslovala u okviru Ministarstva

rada i socijalne skrbi. Osnivačka prava nad Domom od 01.01.2002. godine preuzela je

Osječko - baranjska županija.

Djelatnost Doma određena je Statutom ustanove, a podrazumijeva:

u sklopu stalnog smještaja pružanja usluga stanovanja i prehrane, održavanja osobne

higijene, brige o zdravlju, njege, radne aktivnosti i korištenja slobodnog vremena

pružanja usluga poludnevnog ili cjelovitog boravka

pružanja pomoći i njege u kući starijim i nemoćnim osobama.


Ustanova djeluje na jednoj lokaciji s ukupnom površinom od 6 639 m². Za stambeni dio

koristi se 3 415 m², a Odjel zdravstvene, pojačane njege korisnika i pomoći u kući 1 852

m². Kapacitet ustanove je 244 ležaja.

Rad Doma temelji se na Zakonu o socijalnoj skrbi, a organiziran je kroz dvije ustrojbene

jedinice (odjela) i poslove pod izravnom ingerencijom ravnateljice:

1. Odjel zdravstvene, pojačane njege korisnika i pomoći u kući

2. Odjel prehrane i pomoćno-tehničkih poslova

Pored ovog Doma u Đakovu djeluje i obiteljski dom „Ljubas“ koji skrbi o starijim i

nemoćnim osobama.

2.5.3 Kultura i sport

A. Kultura

Upravljanje kulturnim razvitkom Grada Đakova u prvom redu provodi Grad Đakovo

kroz svoja zakonom propisana tijela. Đakovo ima formirano Kulturno vijeće čija je zadaća

pružanje stručne pomoći Gradskom vijeću i Gradonačelniku Grada Đakova pri donošenju i

provedbi godišnjih i dugoročnih programa javnih potreba u kulturi od interesa za Grad

Đakovo.

Institucionalna infrastruktura kulture:

CENTAR ZA KULTURU ĐAKOVO - Centar za kulturu Đakovo je ustanova

zadužena za realizaciju filmskog programa, scenskog programa i likovnih izložbi.

GRADSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA ĐAKOVO - primarna je zadaća Knjižnice

osigurati osnovne uvjete za obrazovanje tijekom cijeloga života, kulturni razvoj

pojedinca i društvenih skupina, podupiranje osobnog obrazovanja pojedinca kao i

formalnog obrazovanja na svim razinama.

MUZEJ ĐAKOVŠTINE ĐAKOVO- Muzej ima stalni postav i povremene izložbe.

Stalni postav Muzeja bazira se na etnološkoj, kulturno-povijesnoj i arheološkoj zbirci,

kvalitetom i brojem najznačajnijim muzejskim zbirkama. Redovna djelatnost svakog

uposlenog definirana je postojećim muzejskim aktima, a kada su u pitanju djelatnici

muzejske struke posebno se izdvajaju: terenska istraživanja, skupljanje građe, njezina

obrada, primarna zaštita i zaštita muzejskog fundusa, inventiranje i prezentacija. Osim


navedenog bitne komponente rada kustosa još su i djelovanje na planu znanosti,

sveopćoj edukaciji.

SPOMEN - MUZEJ BISKUPA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA - Muzej je

osnovan 1991. godine. U njemu su izloženi originalni dokumenti, fotokopije, knjige,

predmeti, fotografije i umjetničke slike povezane s likom i djelom biskupa

Strossmayera

DIJECEZANSKI MUZEJ I ZBIRKA PORTRETA- Dijecezanski muzej u dvoru

Biskupije osnovao je 1952. biskup Stjepan Bauerlein, a njegove zbirke: Zbirka slika i

skulptura te Zbirka namještaja nose oznaku A-kategorije, dakle iznimne su vrijednosti

SREDIŠNJA NADBISKUPIJSKA I FAKULTETSKA KNJIŽNICA - Središnja

nadbiskupijska i fakultetska knjižnica je visokoškolska i općeznanstvena knjižnica u

sastavu Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu.

KULTURNE INSTITUCIJE SAMOSTANA SESTARA SVETOGA KRIŽA - u

okviru Samostana sestara Svetoga Križa djeluju vrijedna Knjižnica, Etnografski muzej

i Dvorana Florentini, a kulturnim aktivnostima bavi se i Udruga Amadea koja je

smještena u sklopu samostanskog kompleksa.

OGRANAK MATICE HRVATSKE U ĐAKOVU

ZAVOD ZA ZNANSTVENI I UMJETNIČKI RAD HAZU U ĐAKOVU

Kulturno-umjetnička društva:

KUD „Tena“, Đakovo

KUD „Sklad“, Đakovo

KUD „Širokopoljac“, Široko Polje

KUD „Zora“, Piškorevci

KUD „Šokadija“, Budrovci

KUD „Naša grana“, Budrovci

KUD „Slavonija“, Đurđanci

KUD „Hrvatska čitaonica“, Selci Đakovački

KUD „Kuševac“, Kuševac

KUD „Petefi Šandor”, Ivanovci


Manifestacije i programi kulture:

ĐAKOVAČKI VEZOVI (lipanj, srpanj) - međunarodna smotra tradicijskog folklora,

glazbe, gastronomije, uzgoja konja. Osnovana je 1967. godine te je dobro poznata

kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. Đakovački vezovi su manifestacija u kojoj sudjeluje

oko 10 000 sudionika, a broj posjetitelja svake godine raste. U okviru Ðakovačkih

vezova održava se oko 50 različitih priredbi od kojih 11 folklornih priredbi; Mali

vezovi - povorka ulicama grada i nastup u vezovskom šatoru ili parku, oko 30

folklornih skupina s oko 1 300 sudionika, Pučko crkveno pjevanje u Samostanskoj

crkvi - nastupa 10 skupina s oko 500 sudionika, Nastup folklornog ansambla prije

svečanog otvaranja na Strossmayerovom trgu ispred katedrale - oko 50 sudionika,

Svečano otvaranje 50. Ðakovačkih vezova, ispred katedrale - nastup 5 skupina s oko

200 sudionika - sudjeluju i glumci iz Zagreba i Osijeka, vokalni solisti i tamburaški

sastavi, Ðakovština u pjesmi i plesu u Strossmayerovom parku - nastup 15 skupina s

oko 700 sudionika, nastup gostujućih skupina - park – nastup oko 20 skupina s oko

700 sudionika, svečana povorka sudionika ulicama Ðakova od malog parka do

Strossmayerovog parka, - nastup 60-ak skupina i 50 svatovskih zaprega , 70 konjanika

s oko 3500 sudionika. Međunarodna smotra folklora - nastup 20 skupina preko 700

sudionika, Smotra folklora Hrvatske - park, nastup 20 skupina s oko 900 sudionika,

Smotra folklora Slavonije i Baranje u parku - nastup oko 20 skupina s oko 600

sudionika i „Slavonijo, zemljo plemenita“ u parku - nastup 5 skupina s oko 200

sudionika. Tradicionalni izbor za najbolje nošeno narodno ruho (djevojke, snaše,

momci) uz sudjelovanje 30-ak pojedinaca u narodnim nošnjama. Ostali programi u

okviru Đakovačkih vezova su: Etnografske izložbe u Muzeju Đakovštine, koncerti

sakralne glazbe u katedrali, izložba i degustacija vina, degustacija rakije, gastrofest:

kulinijada, degustacija i konzumacija fiša i čobanca, etno modna revija, sajam

tradicijskog obrtništva i rukotvorstva, likovne izložbe, koncerti poznatih i priznatih

estradnih pjevača, te doček Pola nove godine. Ljubitelji konjičkog sporta svoje

zadovoljstvo nalaze na hipodromu, gdje se održava međunarodno konjičko natjecanje.

Od 1969. godine izlozi đakovačkih trgovina prigodno se uređuju uoči manifestacije i

postaju etnografske izložbe u malom.

IVANJSKI KRESOVI (lipanj) – održavaju se uoči Ivanja (24. lipnja), a društva iz

raznih krajeva Hrvatske tom prigodom prikazuju običaje svojih krajeva. Cilj smotre je

vratiti u Đakovštinu lijepe, izgubljene običaje.


STROSSMAYEROVI DANI (svibanj, lipanj) - kulturno – znanstvena priredba koja se

kroz kulturu, umjetnost i znanost bavi osobom i djelovanjem biskupa Josipa Jurja

Strossmayera.

ĐAKOVAČKI REZOVI (lipanj) – manifestacija koja spaja film, kazalište i glazbu uz

brojne radionice zabavnog i edukativnog sadržaja.

ĐAKOVAČKO LJETO (kolovoz, rujan) - u sklopu Đakovačkog ljeta održavaju se:

koncerti za mlade, kazališne predstave za djecu i odrasle, likovna izložba u Muzeju

Đakovštine, likovna izložba u Strossmayerovom muzeju, koncert ozbiljne glazbe u

katedrali te športska natjecanja.

ZVONILA SU ZVONA KATEDRALE NAŠE (kolovoz, rujan) - Grad Đakovo ovim

programom obilježava obljetnice oslobađanja vojnih objekata i formiranja 122.

brigade HV u znak trajnog sjećanja na Domovinski rat.

SVOME GRADU ZA BLAGDANE (studeni) - program «Svome gradu za blagdane»

održava se od 1994. godine, a sadrži niz kulturnih i sportskih sadržaja u kojima

nosioci kulturnih i sportskih aktivnosti u Gradu prikazuju građanstvu što su radili

tijekom godine.

SMOTRA POVIJESNIH I GRAĐANSKIH PLESOVA I STAROGRADSKIH

PJESAMA HRVATSKE – starogradske pjesme iz Slavonije, Ministarstvo kulture

proglasilo je nematerijalnim kulturnim dobrom. Na ovaj način, ovom smotrom, žele se

sačuvati od zaborava.

SILVERSTARSKA NOĆ (prosinac) - doček Nove godine u miru i veselju uz glazbu i

šampanjac na đakovačkom Korzu.

ĐAKOVAČKI BUŠARI (veljača) - Đakovački bušari su najveća karnevalska

manifestacija Istočne Hrvatske, a održava se u razdoblju prije korizme. Središnji

događaj je velika pokladna povorka svih sudionika ulicama grada. Ispred zgrade

Grada održava se ceremonijal preuzimanja vlasti, osniva se Bušarska republika, a

Gradonačelnik predaje ključeve grada Bušarima.

MEĐUNARODNI FESTIVAL KAZALIŠNIH AKADEMJA – DIONIZ – Grad

Đakovo u suradnji s Umjetničkom akademijom iz Osijeka kroz festival predstavlja

spoj edukacije, kulture, tradicije, te se kroz susrete izmjenjuju iskustva, znanja i

vještine. U sklopu festivala organiziraju se: radionice za studente glume i lutkarstva,

javne prezentacije radionica, predstavljanje akademija, izložba radova art terapeuta.


Na području Grada Đakova i prigradskih naselja postoji više arheoloških lokaliteta i to u

naselju:

Đakovo:

prapovijesni arheološki lokalitet Grabrovac - terenskim pregledom otkriveni su

nalazi keramike i litičke izrađevine koji datiraju okolinu lokaliteta s južne,

jugozapadne i zapadne strane od razdoblja neolitika, eneolitika i ranog brončanog

doba sve do mlađeg željeznog doba i antike, a odgovaraju nalazima otkrivenima

sustavnim arheološkim istraživanjima na lokalitetu “Grabovac“ tijekom 1980-ih.

Tijekom 2009. god. istražena je površina od približno 6 000 m² izvan registriranog

dijela lokaliteta “Grabovac“ te su otkriveni nalazi sopotske i badenske kulture, žarni

grobovi kasnog brončanog doba i nalazi rimskog razdoblja.

rimsko naselje Certisa između Đakova i Budrovaca (postoje grobnice, novčići i

predmeti iz doba Rimljana)

prapovijesni srednjovjekovni arheološki lokalitet Ivandvor - artefakti s nalazišta

“Ivandvor“ ukazuju na postojanje arheološkog lokaliteta prapovijesti, antike i

kasnog srednjeg vijeka. Među nalazima najčešći su veći i manji ulomci grube i fine,

mjestimice ukrašene, keramike uz znatan broj kupa na nozi. Uz navedeno,

pronađeno je i manje antičko naselja (možda seosko imanje) datirano novcem u 3 –

4. stoljeće. Arheološka istraživanja iz 1991. godine potvrdila su prijašnje

pretpostavke i pokazala postojanje manje sakralne građevine. Unutar i oko

građevine nalazi se groblje na redove koje se pruža prema šumi Gaj, a može datirati

u kasni srednji vijek od oko 1567. do 1812. godine.

prapovijesno nalazište Gajgerova pustara

kompleks srednjovjekovnog arheološkog lokaliteta unutar gradskog područja -

arheološka zona grada Đakova pokriva područje srednjovjekovnog Đakova koje je

nastalo najvjerojatnije u 9. stoljeću, kako su pokazala arheološka istraživanja.

Srednjovjekovno Đakovo sastojalo se od utvrde (castrum) unutar koje se nalazila

katedrala i biskupski dvor, utvrđenog dijela mjesta, odnosno trgovište ( oppidum,

forum, civitas) unutar koje su se nalazile kanoničke kurije i franjevački samostan, te

neutvrđenog dijela gdje su se nalazile kuće mještana i župna crkva tj. područje na

kojem se nalazila srednjovjekovna crkva sv. Lovre. Upravo na tom području

nastalo je najstarije Đakovo i to već u 9. stoljeću.

prapovijesno i srednjovjekovno nalazište Garov dol


Budrovci:

prapovijesni, antički i srednjovjekovni arheološki lokalitet Sumbelija - nalazi

neolitičke keramike upućuju na to da je prvo naselje na ovom lokalitetu osnovano u

neolitiku, a postojanje keramike s obilježjima halštata i latena govori u prilog tome

da je naselje na «Sumbeliji» trajalo tijekom cijelog željeznog doba - dolaskom

Rimljana život nije prekinut.

prapovijesni i srednjovjekovni arheološki lokalitet Blato - na ovom zemljištu su

1955. god. izorani ulomci prapovijesne i srednjovjekovne keramike što upućuje na

postojanje manjeg naselja u vrijeme starijeg željeznog doba i tijekom srednjeg

vijeka.

prapovijesni, antički i srednjovjekovni arheološki lokalitet Štrbinci - arheološki

nalazi ukazuju na postojanje prapovijesnog naselja sopotske kulture te antičkog

naselja.

prapovijesni, antički arheološki lokalitet Plugarić i Crnilovac - površinski nalazi

ukazuju na postojanje pretpovijesnog naselja iz vremena neolita i antičkog doba

prapovijesni srednjovjekovni arheološki lokalitet Gradina

prapovijesni arheološki lokalitet Jabučanje

srednjovjekovni arheološki lokalitet Vitika.

Piškorevci:

antičko nalazište Kaznica

Novi Perkovci:

Krčavina, arheološki lokalitet - radi se o nalazištu na kojem su prisutni arheološki

nalazi prapovijesti – neolitik i brončano doba. Za neolitik je ustanovljena

prisutnost nalaza srednjeg i kasnog neolitika, starčevačka kultura i sopotska

kultura (stupanj IB – II.). Materijal brončanog doba može se većinom 58 pripisati

kasnom brončanom dobu – početne faze kulture polja sa žarama, a ima i nalaza

koji upućuju na vinkovačku kulturu ranog brončanog doba. Sva razdoblja

potvrđuju prisutnost arheoloških nalaza. Nalazište «Krčavina» pokazuje da je

površina koja se nalazi u okviru trase autoceste dio većeg nalazišta znatnog

arheološkog potencijala.

Selci Đakovački:

Kaznica - Rutak, arheološki lokalitet


Pajtenica, arheološki lokalitet

Na području Grada Đakova postoji 13 crkvi:

Katedrala sv. Petra u Đakovu

Crkva Srca Isusova (samostanska) u Đakovu

Crkva sv. Ivana Krstitelja u Ivanovcima Đakovačkim

Crkva Kraljice sv. Krunice u Kuševcu

Crkva sv. Izidora u Širokom Polju

Grkokatolička parohija u Piškorevcima

Rimokatolička crkva Preobraženja Gospodinovog u Piškorevcima

Crkva sv. Antuna Pustinjaka u Novim Perkovcima

Crkva Gospe Snježne u Selcima Đakovačkim

Crkva Sv. Nikole u Budrovcima

Crkva Imena Isusova u Đurđancima

Crkva Dobrog Pastira, Đakovo

Evanđeoska crkva u Đakovu

Značajnija kulturna dobra i spomenici kulture na području Grada Đakova su:

Spomen - muzej biskupa J. J. Strossmayera

Strossmayerov trg

Strossmayerov perivoj s ljetnom pozornicom

Strossmayerov spomenik

poprsje Stjepana Radića i Franje Tuđmana

Muzej Đakovštine

Bogoslovno sjemenište

Teološki fakultet u Đakovu – najstarija visokoškolska ustanova u Slavoniji i

Baranji

Mali park

zgrada gradske uprave Grada Đakova

Korzo (Ulica pape Ivana Pavla II.) – šetnica koja spaja dva trga

(Strossmayerov i Tuđmanov trg)

rodna kuća Ive Lole Ribara

zgrada Državne ergele lipicanaca


Centar za kulturu Đakovo (kino)

Spomenik hrvatskim braniteljima poginulim u domovinskom ratu

grobne građevine i spomenici na gradskim grobljima

Bogatstvo sakralnih objekata na području Grada Đakova čine:

Katedrala sv. Petra (građena od 1866. do 1882. godine)

Biskupski dvor

kanoničke kurije sagrađene u 18. stoljeću

crkva Svih svetih, sagrađena u 14. stoljeću vrijedan je spomenik kulture sa

svodom i oslikanim zidovima u orijentalnom stilu iz vremena kada je služila

kao turska džamija

crkva Dobrog pastira, Đakovo (naselje Sjever)

Samostan sestara sv. Križa

Židovska crkva

Zaštićeni spomenici kulture na području grada Đakova:

Katedrala Sv. Petra

Biskupski dvor

Crkva Svih Svetih

Crkva preobraženja Gospodnjeg (Piškorevci)

4 kasnobarokne kanoničke kurije

Secesijska zgrada Bogoslovnog sjemeništa

Zgrada gradske uprave

Spomenik Ivi Loli Ribaru

Katedralne orgulje

Zaštićeni spomenik parkovne arhitekture u gradu Đakovu je Strossmayerov perivoj.

B. Sport

Grad Đakovo njeguje sportsku kulturu te obiluje raznolikošću sportskog sadržaja. Javne

potrebe u sportu, za koje se sredstva osiguravaju u Proračunu Grada Đakova, utvrđene su

aktivnosti, poslovi i djelatnosti koje su od značenja za Grad Đakovo, a to su:

- poticanje i promicanje sporta i djelatnosti vezanih uz sport,


- unapređenje vrhunske kvalitete đakovačkog sporta koja potiče razvoj sporta i doprinosi

ugledu Grada Đakova,

- ulaganje u razvoj mlađih sportaša radi stvaranja široke kvalitetne osnove, kao uvjeta daljnjeg

napretka, odnosno očuvanja postignute kvalitete đakovačkog sporta,

- ulaganje u sport djece, mladeži i studenata kroz programe izvannastavnih i izvanškolskih

aktivnosti te učinkovitija organizacija sportskih sadržaja, posebice kroz programe školskih

sportskih društava i sportske obuke,

- poboljšanje i unapređenje uvjeta za rad klubova i pripremu sportaša kako u kolektivnim tako

i individualnim sportovima,

- unapređenje sportsko-rekreacijske aktivnosti građana te poticanje razvojnih projekata

sportske rekreacije,

- skrb za sport i rekreaciju osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom odgovarajućim

sportskim programima,

- osiguravanje i poboljšanje skrbi o općoj i posebnoj zdravstvenoj zaštiti,

- veća skrb o školovanju stručnih kadrova i unapređenju stručnog rada,

- unapređenje informacijske djelatnosti,

- promicanje ugleda grada Đakova organizacijom međunarodnih sportskih priredbi,

- skrb o gospodarenju (korištenje, održavanje i upravljanje) svim gradskim sportskim

objektima,

- poticanje programa praćenja stručnih osoba,

trenera mlađih dobnih kategorija,

- pomoć pri usklađivanju normativnih akata u skladu sa zakonima RH

- još kvalitetnije djelovanje Zajednice športskih udruga Grada u cilju napretka sporta

Najviše sportsko tijelo u Gradu Đakovu, Zajednica sportskih udruga je temeljem zakonskih

odredaba objedinila 40 klubova i udruga sa cca 4 500 sportaša. Zastupljeni sportovi u gradu

su: nogomet, atletika, boćanje, košarka, gimnastika, karate, kuglanje, mali nogomet, rukomet,

plivanje, odbojka, stolni tenis, šah, streljaštvo, tenis, ribolov te konjičko natjecanje.

Klubovi i udruge na području Grada Đakova:

- Atletski klub Đakovo, Atletski klub „Sla-A. Perić“, Boćarski klub Đakovo, Gimnastičarski klub

„Fit“, Brazilian Jiu – Jitsu klub „Triangle“, Brazilian Jiu-jitsu „Factory“, Karate klub Đakovo,

Kickboxing klub „Blitz“, Konjički klub Đakovo, Košarkaški klub Đakovo, Košarkaški klub „Sedam“,

Kuglački klub „Fortuna“, Kuglački klub „Silos“, Hrvatski nogometni klub „Đakovo


Croatia“, Nogometni klub „Dračice“, Nogometni klub „Hajduk“, Nogometni klub „Mladost“,

Nogometni klub „Omladinac“, Nogometni klub „Slavonac“, Nogometni klub „Torpedo“,

Nogometni klub „Ratar“, Odbojkaški klub Đakovo, Plivački klub Đakovo, Rukometni klub

Đakovo, Stolnoteniski klub Đakovo, Stolnoteniski klub „Dračice“, Streljački klub Đakovo,

Šahovski klub "Dama“, Šahovski klub Đakovo, Tenis klub Đakovo, Vaterpolo klub Đakovo,

Zajednica sportskih ribolovnih udruga, Ženski kuglački klub Đakovo, Ženski rukometni klub

Đakovo, Šahovski klub Piškorevci.

Udruge i klubovi od posebnog interesa:

- Udruga za šport i rekreaciju, Udruga invalida Domovinskog rata, Boćarski klub invalida

„Lastavica“, Nogometno središte Đakovo, Konjički klub „Život i nada“.

U Gradu Đakovu se nalaze dvije nastavno - sportske dvorane: Gradska nastavno-sportska

dvorana Đakovo „Centar” koja se nalazi na području užeg centra i nastavno - sportska

dvorana „Sjever” koja se nalazi pri OŠ J. A. Ćolnića, balon u sklopu Teniskog kluba Đakovo,

te kuglane kojima se koriste kuglački klubovi.

Važnost sporta za Grad Đakovo očituje se u brojnim organiziranim natjecanjima, raznim

aktivnostima te ulaganjem u daljnji razvoj sporta, sportske kulture i sportskih klubova. Grad

Đakovo kao rijetko koji drugi grad u RH u odnosu na broj stanovnika ima veliki broj klubova

koji se natječu u najvišem državnom rangu i sve ove godine se uspješno nosi s problemima

koje nose zahtjevi vrhunskog i kvalitetnog sporta.

2.5.4. Udruge na području Grada Đakova

Na području Grada Đakova registrirane su 294 Udruge. Prema Registru udruga u

Đakovu djeluje 246 udruga, Budrovcima 6 udruga, Ivanovcima Đakovačkim 6 udruga,

Kuševcu 5 udruga, Novim Perkovcima 1 udruga, Piškorevcima 5 udruga, Selcima

Đakovačkim 12 udruga, Đurđancima 3 udruge i Širokom polju 10 udruga. Područje

djelovanja nekih od njih:

BRANITELJI I STRADALNICI –Područje djelovanja: zaštita interesa hrvatskih

ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, promicanje vrijednosti Domovinskog rata,

prava, športa, kulture zdravlja i ekologije, ljudska prava, međunarodna suradnja,

obrazovanje, znanost i istraživanje, socijalna djelatnost, zaštita zdravlja i druge.

KULTURA I UMJETNOST – Područje djelovanja: plesne umjetnosti, glazba i

glazbeno - scenske umjetnosti, kulturno - umjetnički (glazbeni i scenski) amaterizam,


inovativne izvedbe, umjetničke prakse, glazbene i scenske manifestacije i festivali,

ostale djelatnosti izvedbene umjetnosti.

SPORT–Područje djelovanja: promicanje, razvitak i unapređenje sporta, okupljanje

građana, osobito mladeži, radi bavljenja sportom

LJUDSKA PRAVA – Područje djelovanja: socijalna djelatnost, ljudska prava, kultura

i umjetnost, zaštita zdravlja.

OBRAZOVANJE, ZNANOST I ISTRAŽIVANJE– Područje djelovanja: obrazovanje,

znanost i istraživanje, izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje, socijalne usluge-

prevencija nasilja, prevencija ovisnosti, organiziranje slobodnih aktivnosti

HOBISTIČKA DJELATNOST - Područje djelovanja: očuvanje prirode, zaštita,

okoliša, zaštita životinja, promicanje, razvitak i unapređenje automobila, te okupljanje

zaljubljenika u automobile, strojeve, promicanje i popularizacija kulture vožnje i

podizanje svijesti sudionika u prometu, filatelija i druge.

SOCIJALNA DJELATNOST - Područje djelovanja: demokratska politička kultura,

promicanje nenasilja, promicanje i razvijanje volonterstva, socijalna djelatnost,

prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, pružanja pomoći starijim osobama,

osobama s invaliditetom, međunarodna suradnja promicanje prijateljskih odnosa među

narodima i afirmacija međusobnog suživota.

GOSPODARSTVO - Područje djelovanja: poljoprivreda, lovstvo, čuvanje starih

zanata, vezenje, heklanje, izrada zlatoveza, promicanje umjetničkih vrijednosti u

ručnoj izradi od tekstila, promicanje, razvitak, unapređenje i razvoj voćarske

proizvodnje, pčelarstvo, stočarstvo.

Udruge u kulturi :

KUD „Tena“, KUD „Sklad“, KUD „Širokopoljac“, Široko Polje, KUD „Zora“,

Piškorevci, KUD „Šokadija“, Budrovci, KUD „Naša grana“Budrovci, KUD

„Slavonija“ Đurđanci, KUD „Hrvatska čitaonica“ Selci Đakovački, KUD „Kuševac“,

Kuševac, KUD „Petefi Šandor” Ivanovci, Ženska klapa „Certissa”, Ženska vokalna

skupina „Đakovčanke”, Ogranak Matice hrvatske u Đakovu, PPN – Obrt za

promidžbu, poslovanje i napredak, Udruga za promicanje glazbene kulture „Arija“,

Plesna udruga „Stari fijaker“, Udruga Šokaca Đakovštine, Udruga slikara Đakovštine

„Suncokret“ Đakovo, Savez kulturno umjetničkih društava grada Đakova, Klapa

„Slavonica”, DVD Đakovo - puhački orkestar


Udruge u tehničkoj kulturi:

Foto-kino klub „Đakovo“, Radio klub „Đakovo“, Udruga „Đakovačka bežična

mreža“ Đakovo, Društvo pedagoga tehničke kulture „Slavonija” Đakovo,

Astronomsko društvo „Orion” Đakovo, Udruga „Đakovo Danas“

Udruge od interesa za Grad Đakovo:

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Đakovo, Udruga udovica

Domovinskog rata Đakovštine, Udruga HVIDR-a Đakovo, Hrvatsko društvo logoraša

srpskih koncentracijskih logora, ogranak Đakovo, UHDDR-a granski ogranak Đakovo,

Udruga veterana 122. br. HV Đakovo, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog

rata Grada Đakova, Udruga branitelja „Tomin Hrast” Đakovo, Hrvatska časnička unija,

ogranak Đakovo, Udruga civilnih žrtava Domovinskog rata Đakovštine, Udruga

veterana 3. gardijske brigade „Kune”, ogranak Đakovo, Udruga ratnih veterana 3. A

brigade ZNG Kune, podružnica Đakovo, Udruga dragovoljaca Đakovštine 1990. –

1991., Udruga za mlade Đakovo, DG Njemačka zajednica – Zemaljska udruga

Podunavskih Švaba, ogranak Đakovo, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika,

ogranak Đakovo, Hrvatski obredni zdrug „Jazovka”, krilo Đakovo, Udruga za

poticanje ranog razvoja dječjih sposobnosti „Slagalica” Đakovo, Odred izviđača

„Klasje” Đakovo, Centar za edukaciju i prevenciju nasilja Đakovo, Udruga

„Đakovština – radnici i dioničari” Đakovo, Planinarsko društvo „Đakovo”, Moto klub

Đakovo, Udruga moto-klub „Kompresija” Đakovo, Moto klub „Hrvatski vuk”

Piškorevci, Matični klub „Hrvatski ovčar” Đakovo, Kinološko društvo „Đakovo”,

Udruga za uzgoj, zaštitu i selekciju malih životinja „Moj ljubimac” Đakovo,

Konjogojska udruga Široko Polje, Konjogojska udruga Piškorevci

Udruge iz područja zdravstva:

Udruga žena protiv raka „Roseta” Đakovo i Klub liječenih alkoholičara Đakovo

Udruge invalida i humanitarnih udruga:

Gradsko društvo Crvenog križa Đakovo, Udruga za pomoć osobama s teškoćama u

razvoju „Neven“ Đakovo, Društvo „Naša djeca” Đakovo, Matica umirovljenika

Đakovo, Udruga „Sv. Vinko Paulski – konferencija Svih Svetih” Đakovo, Boćarski


klub invalida „Lastavice” Đakovo, Udruga za psihosocijalne potrebe „Amadea”

Đakovo, Sindikat umirovljenika Hrvatske – sindikalna podružnica Đakovo, Udruga

slijepih Osječko – baranjske županije, Udruga gluhih i nagluhih Osječko – baranjske

županije, Društvo multiple skleroze Osječko – baranjske županije, Udruga invalida

rada Đakovo, Socijalno humanitarna udruga „Svjetlost” Đakovo

2.6. Analiza stanja gospodarstva

Osječko – baranjska županija broji 4 561 poduzetnika čije se sjedište nalazi u jednom

od gradova i općina same županije. Nalazi se na šestom mjestu u odnosu na ostale županije

Republike Hrvatske. Od ukupnog broja poduzetnika na području Osječko – baranjske

županije njih 410 posluje sa sjedištem u Gradu Đakovu.

Tablica 5. Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 2015. godini

(iznosi: u tisućama kn)

Teritorijalna

razina

Broj

poduzetnika Broj zaposlenih Ukupni prihod Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Neto dobit

Broj

Ran

g

Broj

Ran

g

Iznos

Ran

g

Iznos

Ran

g

Iznos

Ran

g

Iznos

Ran

g

Republika

Hrvatska 106.569 0 838.584 0 639.647.947 0 35.925.884 0 18.786.380 0 17.139.504 0

Osječko-

baranjska

županija

4.561 6 37.475 7 24.299.172 6 862.486 7 710.254 6 152.232 13

Đakovo 410 35 3.096 35 1.363.717 52 63.241 50 21.845 73 41.397 46

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

Poduzetnici Grada Đakova zapošljavaju 3 096 zaposlenih što čini 8,3% od ukupno zaposlenih

u županiji, a 0,4% zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Grad Đakovo nalazi se na drugom

mjestu po broju zaposlenih i na trećem mjestu po dobiti razdoblja Osječko – baranjske

županije. Zauzeo je treće mjesto po ostvarenoj neto dobiti te se nalazi na petom mjestu po

ukupnom prihodu.

Tablica 6. Udio poduzetnika Grada Đakova u poduzetništvu Osječko – baranjske županije i u

RH, 2015. g. (iznosi: u tisućama kn)

Teritorijalna razina Broj poduzetnika Broj zaposlenih Ukupni prihod Neto dobit

Broj Broj Iznos Iznos

Republika Hrvatska 106.569 838.584 639.647.947 17.139.504


Teritorijalna razina Broj poduzetnika Broj zaposlenih Ukupni prihod Neto dobit

Broj Broj Iznos Iznos

Osječko-baranjska županija 4.561 37.475 24.299.172 152.232

Grad Đakovo 410 3.096 1.363.717 41.397

Đakovo - udio u RH 0,4% 0,4% 0,2% 0,2%

Đakovo - udio u OBŽ 9,0% 8,3% 5,6% 27,2%


2.6.1. Struktura poduzetnika i zaposlenih prema djelatnostima

U strukturi gospodarstva prema djelatnostima Grada Đakova u 2015. godini prema

kriteriju broja poduzetnika, dominantnu ulogu imaju poduzetnici trgovine na veliko i malo,

prerađivačke industrije i građevinarstva. Najveći broj poduzetnika, njih 104, koji djeluju na

području Đakova u 2015. godini registrirano je u djelatnosti trgovina na veliko i malo.

Prerađivačka industrija broji 66 poduzetnika i nalazi se na drugom mjestu, a odmah poslije

nalazi se građevinarstvo s 54 poduzetnika.

Tablica 7. Prikaz broja poduzetnika i zaposlenih po djelatnostima u Gradu Đakovu u 2015.

godini

(iznosi u tisućama kn)

Područje djelatnosti Broj poduzetnika u

2015. godini

Broj zaposlenih u 2015.

godini

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 41 139

C Prerađivačka industrija 66 1.018

D Opskrba električnom energijom, plinom,

parom i klimatizacija 4 2

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,

gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije

okoliša

4 164

F Građevinarstvo 54 668

G Trgovina na veliko i na malo; popravak

motornih vozila i motocikla 104 455

H Prijevoz i skladištenje 17 197

I Djelat. pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane 22 90

J Informacije i komunikacije 13 38

K Financijske djelatnosti i djelatnosti 2 4


osiguranja

L Poslovanje nekretninama 2 2

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 38 206

N Administrativne i pomoćne uslužne

djelatnosti 5 5

P Obrazovanje 7 16

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne

skrbi 11 52

R Umjetnost, zabava i rekreacija 2 3

S Ostale uslužne djelatnosti 18 37

Ukupno 410 3.096


Kod poduzetnika prerađivačke industrije bilo je najviše zaposlenih, odnosno njih 1.018 ili

32,9% od ukupno zaposlenih na razini Grada Đakova u 2015. godini. Gotovo polovicu manje

zapošljavali su poduzetnici iz građevinarstva, njih 668 ili 21,6% od ukupno zaposlenih. U

djelatnosti trgovina na veliko i malo bilo je zaposleno 455 zaposlenih ili 14,7% od ukupno

zaposlenih na razini grada.

2.6.2. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika grada Đakova

Analizom financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Grada Đakova u 2015. godini

prema oblicima vlasništva utvrđeni su državni, privatni, zadružni i mješoviti oblici vlasništva.

Tablica 8. Financijski rezultati poduzetnika Grada Đakova u 2015. godini – po oblicima

vlasništva (iznosi u tisućama kuna, udjeli u %)

Opis Ukupno Državno Privatno Zadružno Mješovito

Iznos Udjel Iznos Udjel Iznos Udjel Iznos Udjel

Broj poduzetnika 410 3 0,7 403 98,3 2 0,5 2 0,5

Broj zaposlenih 3.096 184 5,9 2.897 93,6 0 - 15 0,5

Ukupan prihod 1.363.717 53.906 4,0 1.307.622 95,9 82 0,0 2.107 0,2

Ukupni rashodi 1.313.683 53.263 4,1 1.258.208 95,8 121 0,0 2.092 0,2

Dobit prije oporezivanja 71.873 643 0,9 71.215 99,1 0 - 15 0,0

Gubitak prije oporezivanja 21.839 0 - 21.800 99,8 39 0,2 0 -

Porez na dobit 8.637 64 0,7 8.569 99,2 0 - 4 0,0

Dobit razdoblja 63.241 579 0,9 62.651 99,1 0 - 11 0,0

Gubitak razdoblja 21.845 0 - 21.806 99,8 39 0,2 0 -

Konsolidir. financ. rezultat - neto dobit ili neto gubitak

41.397 579 1,4 40.845 98,7 -39 - 11 0,0



Od ukupno 410 poduzetnika na području Grada Đakova njih 403 nalazi se u privatnom

vlasništvu, dok u državnom vlasništvu posluju 3 poduzetnika. U zadružnom vlasništvu nalaze

se 2 poduzetnika i mješovitom vlasništvu 2 poduzetnika na području grada Đakova. U

financijskim rezultatima poduzetnika Grada Đakova privatni sektor ima sljedeće udjele: u

broju poduzetnika 98,3%, broju zaposlenih 93,6%, ukupnom prihodu 95,9%, ukupnim

rashodima 95,8%, u dobiti razdoblja 99,1%, gubitku razdoblja 99,8%, te unutar ukupne neto

dobiti grada s gotovo 98,7%. Udjeli u državnom, zadružnom i mješovitom vlasništvu nalaze

se u vrlo malom broju.

Analizom financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Grada Đakova u 2015. godini prema

veličini vlasništva utvrđeni su mali i srednje veliki poduzetnici.

Tablica 9. Financijski rezultati poduzetnika grada Đakova u 2015. godini – po veličini

poduzetnika (iznosi u tisućama kuna, udjeli u %)

Opis Ukupno Mali Srednji Veliki

Iznos Udjel Iznos Udjel Iznos Udjel

Broj poduzetnika 410 406 99,0 4 1,0 - -

Broj zaposlenih 3.096 2.593 83,8 503 16,2 - -

Ukupan prihod 1.363.717 1.141.266 83,7 222.451 16,3 - -

Ukupni rashodi 1.313.683 1.101.470 83,8 212.213 16,2 - -

Dobit prije oporezivanja 71.873 61.634 85,8 10.239 14,2 - -

Gubitak prije oporezivanja 21.839 21.839 100,0 0 0,0 - -

Porez na dobit 8.637 8.318 96,3 319 3,7 - -

Dobit razdoblja 63.241 53.322 84,3 9.919 15,7 - -

Gubitak razdoblja 21.845 21.845 100,0 0 - - -

Konsolidirani financ. rezultat – neto dobit ili gubitak

41.397 31.478 76,0 9.919 24,0 - -


U Gradu Đakovu u 2015. godini od 410 poduzetnika njih 99% ili 406, grupirano po veličini,

nalazi se u kategoriji malih poduzetnika, a tek 1% ili njih 4 u kategoriji srednjih poduzetnika.

Od ukupnog broja niti jedan se nije nalazio u kategoriji velikih poduzetnika. Mali i srednji

poduzetnici iskazali su pozitivno poslovanje u ukupnom iznosu od 41,4 milijuna kuna,

odnosno mali poduzetnici ostvarili su neto dobit 31,5 milijuna kuna, a srednje veliki

poduzetnici ostvarili su neto dobit u iznosu od 9,9 milijuna kuna. U financijskim rezultatima

poslovanja poduzetnika grada Đakova u 2015. godini, mali poduzetnici imaju sljedeće udjele:

99% udjela u broju svih poduzetnika, 83,8% udjela u broju zaposlenih. Ostvarili su 83,7%


ukupnog prihoda, 83,8% ukupnih rashoda, 84,3% dobiti razdoblja, ali i 100% gubitka

razdoblja.

2.6.3. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika u vlasništvu Grada Đakova

Đakovački vodovod d.o.o., Univerzal d.o.o. i Poduzetnički centar Cito d.o.o. su

društva koja se nalaze u vlasništvu Grada Đakova.

Tablica 10. Popis poduzetnika u vlasništvu Grada Đakova (iznosi u 000 kn)

R.

br. OIB Naziv Mjesto

Broj

zaposlenih

2015

Ukupan

prihod

2015

Dobit razdoblja (+)

ili gubitak razdoblja

(-) 2015

1. 04829242916 ĐAKOVAČKI VODOVOD

D.O.O ĐAKOVO 65 13.677 102

2. 34319609112 UNIVERZAL D.O.O. ZA

KOMUNALNE DJELATNOSTI ĐAKOVO 103 19.458 229

3. 50537533179 PODUZETNIČKI CENTAR

CITO D.O.O. ĐAKOVO 9 1.158 8,5

Ukupno poduzetnici u vlas./suvlas. Grada Đakova - lokacija Đakovo

Izvor: Izvješća o radu i financijskom poslovanju Đakovačkog vodovoda d.o.o., Univerzala d.o.o. i Poduzetničkog centra Cito

d.o.o.

Đakovački vodovod d.o.o. svrstava se u srednje velike poduzetnike i zapošljava ukupno 65

radnika koji su ostvarili gotovo 14 milijuna kuna prihoda u 2015. godini i neto dobit od 102

tisuće kuna. Univerzal d.o.o. s ukupno 103 zaposlene osobe uspješno je poslovalo s prihodom

od 19,5 milijuna kuna i neto dobiti od 229 tisuće kuna. Poduzetnički centar Cito d.o.o.

zapošljava 9 zaposlenika koji su ostvarili neto dobit u 2015. godini s 8.485,28 kuna.

2.6.4. Financijski pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzetnika Grada Đakova u 2015. g.

Putem godišnjih financijskih izvještaja prate se poslovni rezultati pojedinog

poduzetnika. Poslovni rezultati poput: ukupnog prihoda, ukupnog rashoda, dobiti prije

oporezivanja, dobiti razdoblja itd., dok se zbirni rezultati poduzetnika prate prema pretežitoj

djelatnosti u kojoj su poduzetnici registrirani. Temeljem tih financijskih rezultata utvrđuje se

uspjeh ili neuspjeh poslovanja u poslovnoj godini kako za pojedinog poduzetnika, tako i za

grupaciju poduzetnika. Poslovne rezultate možemo mjeriti i izvedenim pokazateljima,


stavljanjem u odnos određenih podataka iz godišnjih financijskih izvještaja. Na taj način

moguće je utvrditi npr. produktivnost po zaposlenom za poduzetnika, produktivnost za

njegovu grupaciju (djelatnost) i utvrditi njegov položaj u odnosu na prosjek grupacije i

komparirati ga s drugim poduzetnicima iste branše.

U sljedećoj tablici biti će prikazano više vrsta financijskih pokazatelja za sve poduzetnike

Grada Đakova za 2014. i 2015. godinu.

Tablica 11. Pokazatelji produktivnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti poslovanja poduzetnika

Grada Đakova, Osječko – baranjske županije i Republike Hrvatske

Opis Grad Županija Republika Hrvatska

2014. 2015. 2014. 2015. 2014. 2015.

1. Produktivnost rada – ukupan prihod po zaposlenom u kunama

436.949 440.477 652.757 648.410 751.039 762.771

2. Produktivnost rada – neto dobit/gubitak po zaposlenom u kunama

8.566 13.371 5.911 4.062 10.577 20.439

3. Ekonomičnost poslovanja 102,57 103,81 101,23 101,20 102,11 103,68

4. Rentabilnost prometa u % (bruto) 2,51 3,67 1,21 1,18 2,06 3,55

5. Rentabilnost ukupne imovine u % (bruto) 1,99 3,06 0,83 0,80 1,19 2,08

6. Rentabilnost vlastitog kapitala u % 7,85 12,48 2,54 1,54 2,23 4,10


Uspoređujući dvije navedene godine za Grad Đakovo, 2015. godina je uspješnija od 2014.

godine. U 2015. godini poduzetnici Grada Đakova povećali su produktivnost rada po

zaposlenom mjerenu ukupnim prihodom po zaposlenom. Tako produktivnost rada po

zaposlenom mjerena s neto dobiti u Gradu Đakovu iznosu 13 371 kn, u Osječko – baranjskoj

županiji je smanjena i iznosi 4 062 kn, dok je na području Republike Hrvatske znatno

povećana u odnosu na 2014. godinu. Pokazatelji rentabilnosti pozitivni su i uvećani u odnosu

na prethodnu godinu kako za Grad Đakovo tako i za Republiku Hrvatsku.

2.6.5. Struktura obrta na području Grada Đakova

Na razini Grada Đakova djeluje udruženje obrtnika čija je zadaća promicanje,

usklađivanje i zastupanje zajedničkih interesa obrtnika na području lokalne samouprave.

Udruženje obrtnika Đakovo nalazi se u okviru Obrtničke komore Osječko – baranjske

županije i prema broju aktivnih obrta nalazi se na drugom mjestu u županiji.


Udruženje teritorijalno obuhvaća obrtnike s područja Grada Đakova te sljedećih općina:

Drenje, Gorjani, Levanjska Varoš, Punitovci, Satnica Đakovačka, Semeljci, Strizivojna,

Trnava i Viškovci. Na dan 31. prosinac 2014. godine Udruženje obrtnika Đakovo imalo je

registriranih 866 aktivnih obrta, a sama podjela na Grad i općine te sekcije za Grad Đakovo

bit će prikazane sljedećim tablicama.

Tablica 12. Broj aktivnih obrta po gradovima/općinama u Udruženju obrtnika Đakovo u 2014.

godini

Red.

broj

Grad/Općina Broj obrta

1. Grad Đakovo 616

2. Općina Drenje 33

3. Općina Gorjani 10

4. Općina Levanjska Varoš 3

5. Općina Punitovci 34

6. Općina Satnica Đakovačka 30

7. Općina Semeljci 71

8. Općina Strizivojna 25

9. Općina Trnava 13

10. Općina Viškovci 31

UKUPNO 866

Izvor: „Informacija o stanju i problematici razvoja obrtništva na području OBŽ“ prema obradi Hrvatske obrtničke

komore, Obrtničke komore OBŽ, Udruženje obrtnika Đakovo na dan 31.12.2014. godine

Udruženje obrtnika Đakovo na dan 01.01.2014. godine imao je 889 aktivnih obrta, a do kraja

godine bilježi se pad registriranih aktivnih obrta za 23 obrta. Najveći broj zatvaranja obrta je

iz djelatnosti graditeljstva, trgovine i autoprijevoza.

Sam Grad Đakovo broji 616 aktivnih obrta, a najveći broj su obrtnici uslužne djelatnosti u

kojima se nalaze: frizeri, kozmetičari, automehaničari, autolakireri, autoelektričari, fotografi,

grafičari, obućari, pogrebnici, urari, popravci odjeće te popravci tehničkih uređaja (RTV

servisi), koji su vidljivi u sljedećoj tablici.


Tablica 13. Broj obrta po sekcijama u Udruženju obrtnika Đakovo za Grad Đakovo u 2014. i

2015. godini

Red.

broj

CEH

STANJE

31.12.2014.

2015. godina STANJE

31.12.2015. PRIJAVA ODJAVA

1. Proizvodni obrti 76 2 2 76

2. Uslužni obrti 135 13 8 140

3. Ugostitelja i turist. djelatnika 92 6 6 92

4. Trgovina 85 4 12 77

5. Prijevoz 36 - 3 33

6. Graditeljstvo 51 2 8 45

7. Intelektualne usluge 79 9 11 77

8. Poljodjelstvo i slatkovodno

ribarstvo

62 1 3 60

UKUPNO 616 37 53 600

Izvor: Udruženje obrtnika Đakovo


3. USTROJ GRADA ĐAKOVA

GRADSKO VIJEĆE GRADA ĐAKOVA - Gradsko vijeće predstavničko je tijelo

građana Grada Ðakova i tijelo lokalne samouprave koje u okviru svojih prava i dužnosti

donosi opće i druge akte te obavlja druge poslove u skladu s Ustavom, zakonom i Statutom.

Gradsko vijeće ima 21 člana izabranih na način određen posebnim zakonom. Gradsko vijeće

donosi:

- Statut Grada Ðakova,

- Poslovnik o radu Gradskog vijeća,

- donosi gradski proračun, odluku o izvršenju proračuna i godišnji obračun proračuna,

- donosi odluku o privremenom financiranju,

- nadzire ukupno materijalno i financijsko poslovanje Grada,

- odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina Grada Đakova čija ukupna vrijednost

prelazi 0,5 % iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se

odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnine i nekretnina, odnosno čija je pojedinačna vrijednost

veća od 1 000 000 kuna,

- utvrđuje programe razvoja pojedinih djelatnosti i javnih potreba važnih za Grad Ðakovo,

- odlučuje o zajedničkom obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga s drugim

jedinicama lokalne samouprave,

- donosi odluku o gradskim porezima, prirezima, naknadama i pristojbama,

- bira i razrješava predsjednika i potpredsjednike Gradskog vijeća,

- osniva i bira predsjednike i članove radnih tijela Gradskog vijeća te imenuje i razrješuje

druge osobe određene zakonom, drugim propisom ili ovim Statutom,

- uređuje ustrojstvo i djelokrug gradskih upravnih tijela,


- osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih,

komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Grad Ðakovo te odlučuje o njihovim statusnim

promjenama i preoblikovanjima u skladu sa zakonom,

- odlučuje o stjecanju, prijenosu (kupnji i prodaji) dionica, odnosno udjela u trgovačkim

društvima ako zakonom, ovim Statutom, odnosno odlukom Gradskog vijeća nije drugačije

riješeno,

- odlučuje o prijenosu i preuzimanju osnivačkih prava u skladu sa zakonom,

-odlučuje o davanju koncesija,

- donosi odluku o raspisivanju lokalnog referenduma,

- donosi odluku o promjeni granica Grada Đakova,

- utvrđuje područja mjesnih odbora,

- donosi odluku o načinu uporabe i zaštiti obilježja Grada Đakova,

- donosi odluku o kriterijima, načinu i postupku za dodjelu javnih priznanja te dodjeljuje

javna priznanja,

- donosi pojedinačne akte i druge akte u skladu sa zakonom i ovim Statutom,

- obavlja i druge poslove koji su mu zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug.

Gradsko vijeće ima predsjednika i 2 potpredsjednika koji se biraju većinom glasova svih

članova Gradskog vijeća. Mandat članova Gradskog vijeća traje četiri godine.

VIJEĆNICI GRADSKOG VIJEĆA GRADA ĐAKOVA :

1. Goran Soldo, predsjednik

2. Ivan Drobina, potpredsjednik

3. Tomislav Vuković, potpredsjednik

4. Jasenko Ivanetić

5. Ivica Rončević

6. Mato Rajič


7. Florijan Eberhardt

8. Vladimir Grizelj

9. Goran Primorac

10. Antun Galić

11. Zlatko Mezeji

12. Robert Smješka

13. Željka Begić Šimundić

14. Tomislav Drmić

15. Ivan Pološki

16. Josip Matkov

17. Sanja Bježančević

18. Vlatka Berc

19. Sanja Katić

20. Nikola Lelas,

21. Ljiljana Pološki Jurjević.

GRADONAČELNIK GRADA ĐAKOVA - Gradonačelnik Grada Ðakova ing. Zoran Vinković

rođen je 30. siječnja 1966. godine u Đakovu gdje je završio osnovnu, a potom i srednju školu

pedagoškog smjera. Zatim upisuje Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu po završetku

kojega stječe zvanje inženjera strojarstva.

Na izborima održanima 20. svibnja 2001. godine Zoran Vinković je bio nositelj liste SDP-

a, koja je osvojila pet mandata. Na izborima održanima 15. svibnja 2005. bio je nositelj liste

SDP-HNS-HSS-a, koja je osvojila 12 mandata. Na 2. sjednici Gradskog vijeća održanoj 6.

lipnja 2005. godine ponovo je izabran za gradonačelnika Grada Ðakova. Na izborima

održanima 17. svibnja 2009. godine bio je nositelj liste SDP, HNS i HDSSB koja je osvojila

10 mandata u Gradskom vijeću Grada Ðakova i kandidat za gradonačelnika.

Na istim izborima izabran je po treći puta za gradonačelnika Grada Ðakova.

Na posljednjim lokalnim izborima održanim 19. svibnja i 2. lipnja 2013., Zoran Vinković je

potvrdio svoj .4 mandat na mjestu gradonačelnika grada Đakova.

Gradonačelnik zastupa Grad i nositelj je izvršne vlasti. Mandat gradonačelnika godine traje

četiri godine.


Gradonačelnik:

- priprema prijedloge općih akata,

- izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata Gradskog vijeća, utvrđuje prijedlog proračuna

Grada i izvršenje proračuna,

- daje mišljenje o prijedlozima koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji,

- daje punomoći za zastupanje Grada Đakova u pojedinim stvarima,

- usmjerava djelovanje upravnih tijela Grada u obavljanju poslova iz njihova samo upravnog

djelokruga, odnosno poslova državne uprave, ako su preneseni Gradu, te nadzire njihov rad,

- upravlja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Grada,

- odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina Grada Đakova čija pojedinačna

vrijednost ne prelazi 0,5 % iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi

godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, a najviše do

1.000 000 (jedan milijun) kuna, te ako je stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina

planirano u proračunu i provedeno sukladno zakonskim propisima,

- upravlja i raspolaže prihodima i rashodima Grada Đakova,

- upravlja raspoloživim novčanim sredstvima na računu proračuna Grada,

- odlučuje o davanju suglasnosti za zaduživanje pravnim osobama u većinskom izravnom ili

neizravnom vlasništvu Grada Đakova i o davanju suglasnosti za zaduživanje ustanova kojih

je osnivač Grad,

- donosi Pravilnik o unutarnjem redu za upravna tijela Grada,

- imenuje i razrješava pročelnike,

- utvrđuje plan prijema u službu u upravna tijela Grada,

- obavlja nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnih odbora,

- raspisuje izbore za članove vijeća mjesnog odbora,

- imenuje članove uredništva Službenoga glasnika Grada Đakova,

- donosi pojedinačne akte kojima rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i

pravnih osoba,

- obavlja druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost zakonom, drugim propisom, ovim

Statutom ili drugim općim aktom.

GRADONAČELNIK:

ZORAN VINKOVIĆ, ing.


ZAMJENICI GRADONAČELNIKA - Sukladno zakonskim odredbama gradonačelnik Grada

Đakova ima 2 zamjenika. Ujedno, gradonačelnik određuje zamjenika gradonačelnika koji ga

zamjenjuje u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju njegove

dužnosti. Isto tako, gradonačelnik može obavljanje određenih poslova iz svog djelokruga

povjeriti svojim zamjenicima, koji na temelju pisanog ovlaštenja gradonačelnika obavljaju

poslove iz njegova djelokruga. Važno je istaknuti da gradonačelniku ne prestaje odgovornost

za obavljanje poslova iz njegova djelokruga koje je povjerio zamjeniku.

ZAMJENICI GRADONAČELNIKA GRADA ĐAKOVA:

MIRKO ĆURIĆ, prof.

IVAN IŠASEGI

3.1. Upravni odjeli Gradske uprave

URED GRADONAČELNIKA - Ured gradonačelnika obavlja normativno-pravne,

organizacijsko - tehničke, informativne i druge stručne i tehničke poslove neposredno vezane

uz rad Gradskog vijeća i gradonačelnika Grada Đakova.

U okviru svog djelokruga Ured gradonačelnika osobito obavlja poslove koji se odnose na:

stručno i tehničko pripremanje i organiziranje sjednica Gradskog vijeća i njegovih radnih

tijela, pružanje pravne i druge stručne i tehničke pomoći vijećnicima Gradskog vijeća i

njihovim klubovima, pripremu i izradu akata koje donosi Gradsko vijeće, radna tijela i

gradonačelnik, iz područja za koju nije osnovan odjel, informiranje o radu Gradskog vijeća,

obavljanje stručnih, administrativno-tehničkih poslova za potrebe rada mjesnih odbora,

protokol te obavlja i druge stručne, administrativno-tehničke poslove.

TAJNIK GRADA I SLUŽBENIK ZA INFORMIRANJE:

MIROSLAV KLEPO, mag. iur.


ODJEL ZA KOMUNALNE DJELATNOSTI I PROSTORNO UREĐENJE - Odjel za

komunalne djelatnosti i prostorno uređenje obavlja upravne, stručne i druge poslove koji se

odnose na: komunalno uređenje Grada, uređenje prostora, utvrđivanje obveze komunalne

naknade i komunalnog doprinosa, zaposjedanje javnih površina, izgradnju i održavanje

komunalne infrastrukture, raspolaganje nekretninama u vlasništvu Grada, donošenje planova

prostornog uređenja i zaštitu okoliša, poslove vezane za rad i organizaciju komunalnog

redarstva, prati stanje u gospodarstvu te obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u

nadležnost sukladno posebnim propisima.

PROČELNIK:

DAMIR BURILO, dipl. ing.

ODJEL ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTI - Odjel za društvene djelatnosti obavlja upravne,

stručne i druge poslove koji su mu zakonima i drugim općim aktima stavljeni u nadležnost. U

Odjelu za društvene djelatnosti obavljaju se poslovi koji se odnose na predškolski odgoj, šport,

kulturu, tehničku kulturu, socijalnu skrb, zdravstvo, udruge te stipendiranje i kreditiranje

učenika i studenata.

PROČELNICA:

ZDENKA PAPAC, dipl. pol.

ODJEL ZA FINANCIJE - Odjel za financije obavlja upravne, stručne i druge poslove koji su

im zakonima i drugim općim aktima stavljeni u nadležnost. U okviru svog djelokruga

obavlja osobito sljedeće poslove:

- financijske poslove,

- računovodstveno-knjigovodstvene poslove,

- priprema i izrađuje prijedlog proračuna i odluke o izvršavanju proračuna,

- prati izvršenje proračuna,

- poslove ekonomata,

- poslove pisarnice i pismohrana,

- blagajničke poslove,

- vodi brigu o naplati gradskih prihoda,

- vodi evidenciju o imovini Grada,


- vodi analitičku evidenciju o prihodima Grada,

- izrađuje mjesečna, polugodišnja i godišnja izvješća,

- obavlja poslove u svezi pripreme i izrade akata koje donosi Gradsko vijeće, radna tijela i

Gradonačelnik, iz svog djelokruga rada,

- obavlja i druge poslove za potrebe Gradonačelnika i Gradskog vijeća

PROČELNIK:

SLAVKO TROHA, mag.oec.

3.2. Gradska trgovačka društva

A) UNIVERZAL d.o.o., za komunalne djelatnosti, Vladimira Nazora 68, Đakovo.

Komunalno poduzeće bavi se održavanjem javnih površina, održavanje groblja i krematorija

te obavljanje pogrebnih poslova, izgradnja grobnica, održavanje i upravljanje tržnicom,

skupljanje, privremeno skladištenje i prijevoz ambalažnog otpada te posredovanje otpadom,

djelatnost prijevoza opasnih tvari, djelatnosti javnog cestovnog prijevoza putnika i tereta u

domaćem i međunarodnom prometu, poslovi građenja i rekonstruiranja javnih cesta, javna

rasvjeta, zbrinjavanje pasa lutalica, održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada i

obavljanje drugih poslova.

Osnivački akt: Društveni ugovor o preoblikovanju Komunalnog poduzeća ˝UNIVERZAL˝

javnog poduzeća ĐAKOVO s p.o. u društvo s ograničenom odgovornošću i usklađenje općih

akata i temeljnog kapitala sa ZTD od 29. 10. 1997.godine.

Predsjednik nadzornog odbora: Goran Soldo, mag. oec.

Osoba ovlaštena za zastupanje: Mile Kaselj, struc. spec. oec., direktor.

Poslovne jedinice:

TRŽNICA I SAJMIŠTE - smještena na adresi Splitska b.b. Na Tržnicama u gradu

Đakovu kao posebno uređenim prostorima vrši se kupoprodaja na malo

poljoprivredno-prehrambenih i drugih određenih proizvoda i drugih roba, njihovo

uskladištenje i pružanje korisnicima tehničkih usluga pri obavljanju prometa roba.

Prodajna mjesta na tržnicama u kojim i na kojima se vrši dozvoljena kupoprodaja i

uskladištenje roba su: montažni objekti, štandovi boksovi, vitrine, klupe, skladišni i


rashladni prostor. Prodajna mjesta na tržnicama osim montažnih objekata mogu se

izdati u zakup dnevno ili na rok najduže 1 (jedne) godine. Radi osiguranja kontinuiteta

prodaje i stalnosti prodajnih mjesta korisnicima tržnih usluga mogu se izdati

rezervacije za korištenje prodajnog mjesta na rok od najmanje 3 (tri) do najviše 12

mjeseci (1 godina).

GROBLJE - Na području Grada Đakova postoji devet groblja, Gradsko groblje

Đakovo i groblja u prigradskim naseljima: Široko Polje, Kuševac, Novi Perkovci,

Budrovci, Ivanovci, Selci Đakovački, Piškorevci i Đurđanci.

PARKING - Vijenac kardinala Alojzija Stepinca 2 - organizacija, gospodarenje i

naplata parkiranja na javnim parkiralištima povjerena je Univerzalu d.o.o. Đakovo

slijedom Odluke Gradskog vijeća. Nadzor nad istim obavlja Odjel za komunalne

djelatnosti i prostorno uređenje Grada Đakova

GRADSKI BAZEN - Kupališna sezona počinje 15. svibnja i traje do 15. rujna, a može

se produžiti ovisno o vremenskim uvjetima. Univerzal je dužan:

– upravljati objektima, uređajima i zemljištem pažnjom dobrog gospodara

– pripremiti i osposobiti gradski bazen za kupališnu sezonu

– propisati kućni red i obavljati stalni nadzor kvalitete vode

– organizirati pružanje ugostiteljskih i drugih usluga kojima se poboljšava i

upotpunjuje sadržaj gradskog bazena

– omogućiti plivačkom klubu, vaterpolo klubu i školi plivanja korištenje bazena bez

naknade

ČISTOĆA

GRADSKA HIGIJENA

STANOVI

ZAJEDNIČKE SLUŽBE/RAČUNOVODSTVO

SPECIFIKACIJA SUVLASNIKA

BR. NAZIV OIB UDIO

1. GRAD ĐAKOVO 23632093169 54,96%

2. OPĆINA GORJANI 38909870307 3,51%

3. OPĆINA PUNITOVCI 49031969712 3,78%

4. OPĆINA VIŠKOVCI 90927286529 4,01%


5. OPĆINA STRIZIVOJNA 45628801299 5,08%

6. OPĆINA SATNICA ĐAKOVAČKA 92899641323 4,89%

7. OPĆINA SEMELJCI 77433474733 10,73%

8. OPĆINA LEVANJSKA VAROŠ 41768774264 2,57%

9. OPĆINA TRNAVA 13757174616 4,11%

10. OPĆINA DRENJE 8835738997 6,29%

B) ĐAKOVAČKI VODOVOD d.o.o., B. Jelačića 65, Đakovo, je trgovačko društvo koje se kao

osnovnom djelatnošću bavi vodnim uslugama u koje prvenstveno spadaju pročišćavanje i

distribucije pitke vode te odvodnja otpadnih voda.

Temeljni akt: Društveni ugovor o preoblikovanju Poduzeća komunalne djelatnosti „Đakovački

vodovod” javnog poduzeća u d.o.o. i usklađenju općih akata i temeljnog kapitala sa Zakonom

o trgovačkim društvima od 22. prosinca 1997. godine.

Osnivači društva: Grad Đakovo, Općina Satnica Đakovačka, Općina Drenje, Općina

Levanjska Varoš, Općina Semeljci, Općina Strizivojna, Općina Punitovci, Općina Viškovci,

Općina Gorjani, Općina Trnava, Hrvatske Vode

Organi Društva su:

Skupština

Nadzorni odbor

Uprava

Nadzorni odbor ima 7 članova.

Članove Nadzornog odbora bira Skupština Društva, a predstavnika radnika bira Radničko

vijeće.

Upravu čini direktor društva: Vlado Koren, dipl. ing.

Predmet poslovanja:

Obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe: zahvaćanje podzemnih i površinskih voda

namijenjenih ljudskoj potrošnji, kondicioniranje zahvaćenih voda, isporuka do krajnjega


korisnika ili do drugoga isporučitelja vodne usluge, održavanje i upravljanje građevinama

javne vodoopskrbe.

Obavljanje djelatnosti javne odvodnje: skupljanje otpadnih voda i dovođenje otpadnih voda

do uređaja za pročišćavanje, pročišćavanje i izravno ili neizravno ispuštanje u površinske

vode, obrada mulja koji nastaje u procesu pročišćavanja voda, održavanje i upravljanje

građevinama javne odvodnje, pražnjenje i odvoz otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama,

djelatnost ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode za piće za vlastite potrebe, izvođenje

priključaka, umjeravanje vodomjera, proizvodnja energije za vlastite potrebe, uzorkovanje i

ispitivanje vlastitih otpadnih voda.

C) PODUZETNIČKI CENTAR CITO d.o.o. poduzetništvo i usluge, M. Gupca 13, Đakovo.

Društvo je nastalo spajanjem PODUZETNIČKOG CENTRA ĐAKOVO d.o.o. i CITO d.o.o.,

na temelju Ugovora o pripajanju od 16. 02. 2015. godine i Odluke o davanju suglasnosti na

nacrt Ugovora o pripajanju od 16. 02. 2015. godine.

Predmet poslovanja: kurirske usluge, računalne i srodne djelatnosti, savjetovanje u vezi s

poslovanjem i upravljanjem, čišćenje svih vrsta objekata, računovodstveni i knjigovodstveni

poslovi, kopiranje, fotokopiranje, šapirografiranje i slične djelatnosti, adresiranje, ulaganje,

pečaćenje i slanje omotnica poštom, sastavljanje adresara za slanje poštom itd., uključujući

promidžbeni materijal, održavanje i popravak zgrada, održavanje javnih parkirališta, poslovi

upravljanja nekretninama – upravljanje stambenim i stambeno poslovnim zgradama.

Osnivač društva je Grad Đakovo.

Osoba ovlaštena za zastupanje: Emerik Pišl, direktor


3.3. Međuregionalna i međunarodna suradnja

Grad Đakovo sklopio je Sporazum o oblikovanju partnerske suradnje između:

1. Grada Kirchenthumbach iz Savezne Republike Njemačke, srpanj 2003. godine

2. Grad Mangelsdorfiz Savezne Republike Njemačke

3. Grada Makarske, siječanj 2006. godine

4. Grada Sinja, svibanj 2011. godine

5. Grad Tomislavgrad, svibanj 2011. godine

6. Općine Ravne na Koroškem, svibanj 2016. godine

Gradska vijeća navedenih gradova i grada Đakova odlučila su osnovati partnerstvo između

gradova. Time izražavaju svoju namjeru za obostrano učvršćivanje razumijevanja i

prijateljstva između naroda, poticanje razmjene i suradnje te da tim putem doprinesu razvoju i

zajedničkom napretku obaju gradova. Suradnja treba uslijediti između građanki i građana,

škola, društava, organizacija, institucija, općinskih vijeća i gradskih uprava na polju kulture,

obrazovanja i gospodarstva, komunalne politike, sporta te na ostalim društvenim područjima.

Težišta suradnje su:

Učenici i mladež - Gradovi su suglasni o tome da je poticanje razmjene učenika i

mladeži od posebnog značenja, tako da će se u posebnoj mjeri poticati susreti i

kontakti s djecom i mladima obaju gradova. Pri tom ne igra nikakvu ulogu ostvaruju li

se kontakti na školskim, sportskim, kulturnim ili ostalim područjima sve dok su u

skladu s idejom o partnerstvu.

Gospodarstvo i poljoprivreda - Gradovi nastoje unapređivati suradnju i razmjenu

informacija u gospodarskom i poljoprivrednom sektoru sa ciljem da na temeljima

partnerstva ojačaju industriju, trgovinu i turizam. Gradovi nastoje domaća poduzeća,

saveze i udruženja uključiti u rad na partnerstvu te time olakšati ostvarivanje

kontakata na područjima trgovine, obrta i industrije.

Susreti građana, udruge – Gradovi su svjesni važnosti razmjene susreta građana s

ciljem stvaranja tolerancije i razumijevanja u narodu. Potiču se aktivnosti razmjene

između grupa građana i udruga.


Kultura i obrazovanje - kulturni susreti između gradova trebaju doprinijeti boljem

razumijevanju dotičnog drugog mentaliteta i kulture. Suradnja se može ostvarivati na

svim mogućim područjima. Sve kulturne i obrazovne ustanove pozivaju se na

sudjelovanja u razmjeni.

Sport - sportske priredbe trebaju u različitim disciplinama povezivati građane gradova.

Stoga se njima teži i potiče ih se.

Komunalna politika - teži se održavanju česte razmjene na komunalno-političkim

tematskim područjima. Ta se temelji osobito na suradnji između gradskih vijeća i

gradskih uprava.


4. SWOT ANALIZA

SWOT analiza predstavlja snage, slabosti, te prilike i prijetnje važne za razvoj cijelog

područja. Na temelju ove analize izvode se potom dugoročni strateški ciljevi, prioriteti i mjere.

Navedene snage je potrebno dodatno osnažiti i razvijati, slabosti umanjiti, prilike je potrebno

iskoristiti, dok prijetnje treba izbjegavati.

SNAGE SLABOSTI

povoljan geoprometni položaj

razvijena prerađivačka industrija

(posebice prerada drveta, proizvodnja

namještaja i proizvodnja odjeće)

poljoprivredna zemljišta i povoljni

klimatski uvjeti za razvoj

poljoprivrednog kraja

stalan razvoj telekomunikacijske,

prometne, komunalne i energetske

infrastrukture

tradicija obrtništva

kulturni potencijal te nasljeđe i

tradicija su dobre pretpostavke za

razvoj turizma

velika briga za okoliš

jaka motivacija za unapređenje grada

mogućnost maksimalnog

iskorištavanja talentiranih ljudi

sjedište nadbiskupije

odljev i nedostatak stručnog kadra

nedostatak usmjerenosti vlastite

strategije

teritorijalna ograničenost

nekorištenje poduzetničkog

potencijala

nizak nivo investicija

nepostojanje prioriteta poduzetništva

na nivou lokalne zajednice

slaba konkurentnost privrede u odnosu

na druge gradove

neiskorišteni turistički resursi te

nedovoljna razvijena turistička

infrastruktura

niska kupovna moć stanovništva

nedovoljna funkcionalna i

organizacijska povezanost

zastarjela tehnologija


PRILIKE PRIJETNJE

geostrateški položaj

potencijal za gospodarsko i turističko

središta istočne Hrvatske

uspostava veleučilišta - planski razvoj

školstva

uređenje i osposobljavanje

poduzetničkih zona

proširenje usluga i razvoj

Poduzetničkog centra Cito

dodjela državnih poticajnih mjera

iskorištavanje obnovljivih izvora

energije

potencijal mladih i obrazovnih ljudi

udruženje udruga radi raznovrsnih

projekata i programa u svrhu razvoja

samog Grada

razvoj poljoprivredne infrastrukture

vezivanje naše gospodarske

infrastrukture za gospodarsku

infrastrukturu EU

realizacija kapitalnih investicija u

razvoju komunalne infrastrukture

razvoj projekata obnovljivih izvora

energije

sve veće iseljavanje mladih i

obrazovnih ljudi

nedostatak jasne gospodarske

strategije

neravnomjeran razvoj Županije i

regije

nedovoljne investicije u

gospodarskom sektoru na području

Grada

sve veće zatvaranje obrta

jeftina radna snaga i niske plaće

nepoznavanje prednosti integracije

prema EU

zakonska regulativa

prevelika centralizacija poreznog i

financijskog sustava

administrativna ograničenja na razini

države

globalne klimatske promjene

negativni efekti otvaranja

gospodarstva i globalizacije


5. VIZIJA I MISIJA RAZVOJA GRADA ĐAKOVA

Vizija grada Đakova izuzetno je važna jer se na temelju vizije definiraju Strateški ciljevi,

određuju težnje u budućnosti te smjer u kojem se želi ići.

VIZIJA

Grad Đakovo kao suvremen, gospodarski razvijen grad s konkurentnim proizvodnim

sektorom, raznolikom obrazovnom strukturom prilagođenoj potrebama gospodarstva,

zdravstvenoj, odgojnoj i socijalnoj infrastrukturi koja omogućava napredak i kvalitetnu skrb

svojim žiteljima, kulturnim središtem zahvaljujući svojoj bogatoj tradiciji te kulturnim

događanjima, omiljeno turističko odredište koje ispunjava sve preduvjete zadovoljnog gosta,

ekološki osviješten grad.

Grad Đakovo kao grad kvalitetnog življenja pogodnog za lijepo djetinjstvo, kvalitetnu

mladost i sigurnu starost. Grad u koji će ljudi dolaziti, diviti mu se, ali i ostati živjeti.

Misijom Grada Đakova žele se postići određeni ciljevi u budućnosti kojima bi se zadovoljili

zahtjevi, potrebe, interesi javnih i privatnih osoba na području Grada Đakova, a sve u svrhu

poboljšanja kvalitete života na ovom području.

MISIJA

Misija Grada Đakova je osigurati višu kvalitetu života za svoje građane kroz daljnji razvoj

infrastrukture grada, stvaranje uvjeta za razvoj jakog i stabilnog gospodarstva. Cilj je podići

razinu poduzetničke, poljoprivredne i turističke konkurentnosti, osigurati ulagačku klimu za

prihvat kako domaćih tako i stranih investicija, povećati broj zaposlenih, unaprijediti

obrazovni, društveni i kulturni život, jačanje razvoja turizma na turističkom tržištu kroz

prepoznatljivost kulturno – povijesne baštine te unaprijediti zaštitu okoliša i povećati

energetsku učinkovitost.


6. STRATEŠKI CILJEVI, RAZVOJNI PRIORITETI I PROVEDBENE MJERE

GRAD ĐAKOVO

Strateški cilj 1: Strateški cilj 2: Strateški cilj 3:

Infrastruktura i Poboljšanje Razvoj turizma

konkurentno kvalitete

gospodarstvo života

STRATEŠKI CILJ 1: Infrastruktura i konkurentno gospodarstvo

Prioriteti: Mjere:

Razvoj prometne

infrastrukture

Izgradnja i održavanje lokalnih i nerazvrstanih cesta

Rekonstrukcija Ulice kralja Tomislava

Projekti i izgradnja biciklističko - pješačkih staza na području

grada Đakova

Izgradnja i rekonstrukcija pješačkih staza

Izgradnja kružnih tokova

Izgradnja novog autobusnog kolodvora

Izgradnja novog željezničkog kolodvora

Uređenje autobusnih stajališta

Izrada i provedba prometne strategije na području grada Đakova

Razvoj komunalne

infrastrukture

Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje na području grada

Đakova

Gradnja središnjeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

Izgradnja bunara na vodocrpilištu „Trslana“


Izgradnja, obnova i održavanje javne rasvjete

Izgradnja toplovoda

Izgradnja plinovoda

Izgradnja telekomunikacija

Poboljšanje

infrastrukture

odgojno-obrazovnih

ustanova

Izgradnja nove zgrade Ekonomske škole „Braće Radić“ u Đakovu

Izgradnja nove zgrade Glazbene škole

Izgradnja višenamjenske dvorane u Kuševcu i Đakovačkim

Selcima

Rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih dječjih vrtića u

Đakovu

Izgradnja igraonica

Unapređenje

društvene

infrastrukture

Uspostava kontakt centra za pružanje informacija i usluga

građanima i potrošačima gradskih poduzeća

Uspostava aktivnog web portala i mobilne aplikacije za građane

Uspostava sustava mobilnog plaćanja gradskih usluga

Uspostava sustava za e-obrazovanje građana putem virtualnih

učionica i samostalnog m-učenja

Uspostava online sustava za profesionalno usavršavanje

službenika gradske uprave i zaposlenika gradskih poduzeća

Unapređenje

poduzetniče klime

Izgradnja novih poslovnih zona „Široko Polje“ i „Đakovština“

Razvoj usluga Poduzetničkog centra Cito

Osnivanje Poduzetničkog inkubatora Đakovo

Program mjera za poticanje i razvoj gospodarstva

Osposobljavanje deficitarnih zanimanja


Podrška zelenom

poduzetništvu

Rekonstrukcija gradske tržnice

Program razvoja poljoprivrede

Eko proizvodi

STRATEŠKI CILJ 2: Poboljšanje kvalitete života

Prioriteti: Mjere:

Unapređenje visokog

školstva

Osnivanje veleučilišta u Đakovu

Osnivanje novih studijskih programa

Uređenje gradskih

površina

Izgradnja novih i sanacija postojećih dječjih igrališta

Izgradnja parkova za pse

Postavljanje kanti i vrećica za skupljanje otpada za kućnim

ljubimcima

Izgradnja novih parkova

Opremanje novih street workout parkova

Poticanje kulturnog

života

Rekonstrukcija gledališta kino dvorane Centra za kulturu Đakovo

Modernizacija sustava grijanja Centra za kulturu Đakovo

Revitalizacija Strossmayerovog perivoja u Đakovu

Adaptacija i valorizacija ljetne pozornice u Strossmayerovom

perivoju

Razvoj zdravstvene i

socijalne

infrastrukture

Izgradnja bolnice

Otvorenje rodilišta

Izgradnja domova za starije i nemoćne


Održivo gospodarenje

otpadom

Izgradnja i sanacija gradske deponije

Izgradnja deponije za građevinski otpad kao i zbrinjavanje

građevinskog otpada

Unapređenje sustava održivog gospodarenja otpadom

Postizanje visoke

razine energetske

učinkovitosti

Izgradnja ambijentalne rasvjete u perivoju J. J. Strossmayera u

Đakovu

Modernizacija postojeće javne rasvjete s energetsko učinkovitom

i ekološkom javnom rasvjetom

Postavljenje pametnih e-klupa na području grada Đakova

Izgradnja solarnih elektrana

Izgradnja pogona na obnovljive izvore energije

STRATEŠKI CILJ 3: Razvoj turizma

Prioriteti: Mjere:

Unapređenje kulturno

– turističke ponude

Centar za tradiciju i folklor

Izgradnja kulturnih tematskih cesta i putova

Unaprjeđenje Državne ergele Đakovo

Izgradnja otvorenih i zatvorenih bazena s pratećim sadržajem

Športsko rekreacijski centar „Jošava“ i „Bajer“

Rekonstrukcija ulice Pape I. Pavla II u Đakovu

Restauracija starih pročelja u užoj gradskoj jezgri

Restauracija zaštićenih spomenika na Gradskim grobljima


Projekt „Parkovi znanosti“

Postavljanje info tabli

Postavljanje turističke i ostale signalizacije

Organizacija i unapređenje manifestacija

Izgradnja hotela, hostela i prenoćišta

Razvoj vjerskog

turizma

Vinski podrum u sklopu biskupskog dvora

Istraživanje, obnova i prezentacija srednjovjekovne sakralne

arhitekture srednjeg podunavlja

Projekt „Putevima Marjanskih svetišta“

Obnova orgulja

Obnova i turistička valorizacija kulturno - povijesnog nasljeđa

biskupa J. J. Strossmayera

Izrada unutarnje i vanjske arhitekturalne rasvjete katedrale Svetog

Petra u Đakovu

Izgradnja novih vjerskih objekata

STRATEŠKI CILJ 1: Infrastruktura i konkurentno gospodarstvo

Prioritet: Razvoj prometne infrastrukture

Izgradnja i održavanje lokalnih i nerazvrstanih cesta

Rekonstrukcija cesta u centru grada, rekonstrukcija cesta u naselju Vila, popravak ceste u

Pašinom prolazu, rekonstrukcija odvojka u Ulici N. Tesle, kružni tok u Pavićevoj (oprema i

drugo), rekonstrukcija ceste u Diljskoj ulici, rekonstrukcija ceste u Psunjskoj ulici,

rekonstrukcija cesta u Đakovačkom Pisku, rekonstrukcija ceste u ulici Sajmište u

Piškorevcima, izgradnja pristupne ceste za deponiju, izgradnja ceste prema nogometnom


igralištu u Ivanovcima II. faza, izvođenje pripremnih radova u novim ulicama na području

grada, izgradnja ceste u Ulici Ćirila Kosa, izgradnja cesta u Kuševcu i drugi projekti vezani uz

lokalne i nerazvrstane ceste.

Rekonstrukcija Ulice kralja Tomislava

Ulica kralja Tomislava u Đakovu nalazi se u užem centru grada te se u njoj nalaze važni

objekti odnosno dvije osnovne škole, Centar za kulturu, Gradska knjižnica i čitaonica te

vjerski objekti. Ulicu je potrebno rekonstruirati te napraviti sigurno prometno rješenje koje će

biti obuhvaćeno u projektnoj dokumentaciji.

Projekti i izgradnja biciklističko - pješačkih staza na području grada Đakova

Bicikl je postao jedno od važnijih prijevoznih sredstava stoga se velik broj biciklista kreće

i po prometnicama grada. U planu je izgradnja biciklističko – pješačkih staza u sljedećim

ulicama: V. Nazora (od kružnog toka do Hebrangove ulice), A. Starčevića (od Pašinog

prolaza do obilaznice), F. Račkog (od početka ulice do obilaznice), D. Domjanića (od pruge

do skretanja za „Gajgerovu pustaru“), Petra Preradovića i drugi projekti vezani uz

biciklističko – pješačke staze.

Izgradnja i rekonstrukcija pješačkih staza na području grada Đakova

Rekonstrukcija pješačke staze u Kuševcu, rekonstrukcija nogostupa i parkirališta u

Pavićevoj ulici, izgradnja pješačke staze u Ulici Petra Svačića, izgradnja pješačke staze u

Ulici Otona Ivekovića, rekonstrukcija i izgradnja nogostupa u Ulici J. Ivakića, rekonstrukcija

nogostupa u Ulici E. Kvaternika i L. Botića, sanacija pješačkih staza u naselju Čikaga i Sjever

u Đakovu, rekonstrukcija nogostupa u Ulici J. Runjanina, rekonstrukcija nogostupa i

parkirališta u Ulici P. Preradovića, izgradnja nogostupa u Selcima Đakovačkim, Đurđancima i

Ivanovcima, izgradnja pješačke staze u Širokom Polju, rekonstrukcija i izgradnja nogostupa u

Budrovcima, izgradnja pješačkih staza u Piškorevcima i Novi Perkovcima, sanacija ulaza i

parkirališta na V. k. A. Stepinca, izgradnja parkirališta u Ulici A. Cesarca, te neplanirani

radovi i rekonstrukcije nogostupa na području grada Đakova.

Izgradnja kružnih tokova

Kako bi se rasteretila pojedina raskrižja i ubrzao prolazak izgradit će se kružni tokovi na

najprometnijim lokacijama.


Izgradnja novog autobusnog kolodvora

Velik broj učenika u škole dolazi autobusima pa se povećao broj ulazaka autobusa u uži

centar grad. Stoga je planirana izgradnja novog autobusnog kolodvora koji će zadovoljiti

povećanom kapacitetu odlazaka i dolazaka autobusa.

Izgradnja novog željezničkog kolodvora

Planirana je izgradnja novog željezničkog kolodvora jer je postojeći star i dotrajao.

Uređenje autobusnih stajališta

Uredit će se autobusna stajališta na području grada i prigradskih naselja.

Izrada i provedba prometne strategije na području grada Đakova

Potrebna je izrada i provedba prometne strategije na području grada Đakova jer se uži

centar grada na području Trga J. J. Strossmayera zatvorio. Iz tog razloga potrebno je pomno

izraditi novi plan kretanja vozila koji će biti najsigurniji za sve prometne sudionike.

Prioritet: Razvoj komunalne infrastrukture

Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje na području grada Đakova

Projekt Đakovo uključuje izgradnju sustava odvodnje u naseljima Đakovo, Selci

Đakovački, Piškorevci i Budrovci.

Gradnja središnjeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

Planirana je gradnja središnjeg uređaja za pročišćavanje III. stupnja kapaciteta 33000 ES.

Izgradnja bunara na vodocrpilištu „Trslana“

Izgradnja novih bunara obavlja se nakon što se postojeći iscrpe ili zaruše.

Izgradnja, obnova i održavanje javne rasvjete

Izgradnja javne rasvjete u ulicama: I. Mažuranića, I. G. Kovačića, A. Šenoe, I. Račana, M.

Tripala, V. Vukova, Savke D. Kučar, O. Ivekovića, Pavićeva i ostale ulice, te gradnja javne

rasvjete u Selcima Đakovačkim i Piškorevcima, te drugim prigradskim naseljima.


Izgradnja toplovoda

Izgradnjom toplovoda građanima će se pružiti povoljnija alternativa za grijanje kućanstava

i poslovnih prostora.

Izgradnja plinovoda

Plinovod nije obuhvatio sva prigradska naselja stoga se planira dovođenje plinovoda i

raspleta po kućanstvima.

Izgradnja telekomunikacija

Za dodatno poboljšanje infrastrukture na cijelom području grada i prigradskih naselja

potrebna je kontinuirana izgradnja telekomunikacijske mreže.

Prioritet: Poboljšanje infrastrukture odgojno-obrazovnih ustanova

Izgradnja nove zgrade Ekonomske škole „Braće Radić“ u Đakovu

Ekonomska škola „Braće Radić“ trenutno se nalazi u zajedničkim prostorijama sa srednjim

strukovnim školama. Kako bi se povećala kvaliteta obrazovanja izgradit će se nova zgrada za

ekonomsku školu za koju su riješeni imovinsko - pravni odnosi.

Izgradnja nove zgrade Glazbene škole

Izgradnjom nove zgrade za glazbenu školu povećat će se kapacitet za prijem učenika u istu.

Vrlo je važna realizacija ovog objekta za budućnost sve djece koja se žele glazbeno izražavati,

a za zgradu škole riješeni su imovinsko - pravni odnosi.

Izgradnja višenamjenske dvorane u Kuševcu i Đakovačkim Selcima

U istim prigradskim naseljima ne postoje dvorane za razne događaje u kojima bi se

okupljali mještani i njihovi gosti stoga je u planu izgradnja višenamjenske dvorane.

Rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih dječjih vrtića u Đakovu

Obzirom na velik broj djece na listama čekanja dječjih vrtića u Đakovu, potrebno je iste

rekonstruirati kako bi bilo moguće reorganizirati grupe i dodati još novih grupa te povećati

kvalitetu usluge. Također postoji mogućnost izgradnje novog dječjeg vrtića kako bi se


rasteretili postojeći te roditeljima omogućila najjeftinija i najkvalitetnija čuvanja, ali i

obrazovanja njihove djece.

Izgradnja igraonica

Igraonice su idealan izbor za privremeno čuvanje djece u slučajevima kada su roditelji

zaposleni u poslijepodnevnim satima, imaju neodgodive obaveze i slično, a djecu ne mogu

ostaviti samu kod kuće. Djeca se ujedno socijaliziraju, uče i igraju uz adekvatan nadzor.

Prioritet: Unapređenje društvene infrastrukture

Uspostava kontakt centra za pružanje informacija i usluga građanima i potrošačima

gradskih poduzeća

Građani, korisnici usluga gradskih poduzeća i turisti grada Đakova trenutno ne mogu na

jednom mjestu dobiti potrebnu brzu i pravovremenu informaciju. Ne postoji jedinstvena točka

informiranja, neovisno o kanalu (telefon, e-mail adresa, fax, sms) putem kojeg građani i turisti

imaju mogućnost uputiti upite, pohvale, prijedloge, primjedbe, reklamacije i sl. uz mogućnost

praćenja brzine i točnosti davanja odgovora.

Kako bi komunikacija s građanima, korisnicima usluga gradskih poduzeća i turistima bila

što kvalitetnija i upravljiva nužna, je uspostava jedinstvenog kontakt centar sustava za Grad.

Putem jedinstvenog kontakt centra građani, korisnici usluga gradskih poduzeća i turisti će

imati mogućnost dobivanja svih bitnih informacija uz mogućnost praćenja brzine i točnosti

davanja odgovora. Rezultat uvođenja ovakvog jedinstvenog kontakt centra za Grad i gradska

poduzeća je predstavljanje Grada i gradskih poduzeća transparentno prema građanima i

firmama, pružanje svih potrebnih informacija prema njima s jednog mjesta čime se daje slika

uređenosti i efikasnosti te se poboljšava odnos s građanima.

Uspostava aktivnog web portala i mobilne aplikacije za građane

Pristup željenim informacijama putem modernih kanala komunikacije je nužan kako bi svi

građani i turisti grada Đakova bili još zadovoljniji. Web i mobilni kanali informiranja su

posebno popularni među mlađom populacijom te pružaju brzi način zaprimanja i davanja

informacija.


Kako bi komunikacija s građanima, korisnicima usluga gradskih poduzeća i turistima bila

što brža i dostupnija, nužna je uspostava aktivnog web portala i mobilne aplikacije. Kroz web

portal i mobilnu aplikaciju građani i turisti će imati mogućnosti prijava problema u Gradu s

informacijom o lokaciji, opisom te slikom prijavljenog problema. Kroz mobilne notifikacije

će se zaprimati informacije o promjeni statusa i rješenju prijavljenog problema. Kroz grafički

prikaz mape grada biti će moguće pregledati najavljene radove na pojedinim lokacijama. Isti

tako mobilna aplikacije se može koristiti za obavještavanje građana i turista o događanjima u

Gradu te razne druge tipove informacija.

Uspostava sustava za e-obrazovanje građana putem virtualnih učionica i samostalnog m-

učenja

Sveprisutnost Interneta olakšava primjenu modernih tehnologija i u obrazovanju građana:

putem organiziranja online javnih predavanja i tečajeva omogućuje lakše širenje stručnog

znanja o temama relevantnima za javni interes Grada, kao što su predavanja o EU fondovima

za poduzetnike, javnozdravstvena predavanja i slično. Sustav za e-obrazovanje građana

uvelike će doprinijeti i radu gradskih udruga, osobito onih specijaliziranih za obrazovanje,

znanost i istraživanje jer će im omogućiti da predavanja održe i za građane koji nisu u

mogućnosti biti fizički prisutni na mjestu predavanja. Također, omogućit će proširenje spektra

usluga Poduzetničkog centra Cito, a i postaviti informatičke temelje za uspostavu modernog,

digitaliziranog Veleučilišta.

Uspostava ovakvog sustava omogućuje edukatorima da na web portalu kroz virtualnu

učionicu održe predavanje online, a kojem građani mogu pristupiti koristeći samo svoje

računalo i prosječnu internetsku vezu. Također, edukatori kroz web portal mogu izraditi

digitalni obrazovni sadržaj, informativne letke, brošure, ali i priručnike s većom količinom

edukativnih informacija. Takav sadržaj građanima će biti dostupan kroz mobilnu aplikaciju

koja im omogućava da samostalno, prema vlastitom rasporedu, pročitaju i usvoje dobivene

informacije. Ovaj oblik edukacije promiče inkluzivnost osoba s posebnim potrebama jer

omogućuje različite prilagodbe edukativnog materijala (npr. veća slova, automatsko čitanje s

ekrana) te ne zahtijeva putovanje do mjesta održavanja predavanja.


Uspostava online sustava za profesionalno usavršavanje službenika gradske uprave i

zaposlenika gradskih poduzeća

Važan udio u kvalitetnom radu gradskih službi i poduzeća čini kontinuirano obrazovanje i

usavršavanje službenika i zaposlenika, te je potrebno taj proces modernizirati i organizirati

kroz uspostavu online sustava za profesionalno usavršavanje. Na taj način omogućit će se

brže usvajanje novih pravila i metoda rada javnih službi, stjecanje specijalističkih znanja, te

lakša prekvalifikacija zaposlenika u slučaju potrebe.

Uspostava sustava mobilnog plaćanja gradskih usluga

Postojeći načini plaćanja različitih gradskih usluga u gradu Đakovu (npr. parking, muzeji,

kazališta, kina, koncerti) odnose se gotovo isključivo na plaćanje gotovinom (putem blagajni)

ili SMS porukama (putem mobilnih mreža telekom operatora) te u rijetkim slučajevima na

plaćanje bankovnim karticama ili internet aplikacijama.

Posljednjih godina, porastom korištenja pametnih mobilnih uređaja i bankovnih kartica te

napretkom tehnologije općenito, sve se više javlja potreba da gradovi približe svoje usluge

građanima i ostalim posjetiteljima te omoguće jednostavnije korištenje i plaćanje usluga

putem kreditnih i debitnih kartica, pametnih mobilnih uređaja ili jedinstvenih gradskih kartica.

S obzirom na sve veću penetraciju pametnih mobilnih uređaja te mogućnosti koje

suvremena telekomunikacijska dostignuća omogućuju, grad Đakovo bi izgradnjom novog

jedinstvenog sustava za mobilna plaćanja omogućio plaćanje svih svojih usluga na način da se

pametni mobilni uređaji koriste kao bankovne kartice.

Uvođenjem jedinstvene gradske kartice za građane i turiste grada Đakova, koja bi se kao

dio sustava za mobilna plaćanja koristila kao identifikacijska ili platna kartica za različite

gradske događaje i usluge, dodatno bi se približilo potrebama suvremenog načina života.


Prioritet: Unapređenje poduzetniče klime

Izgradnja novih poslovnih zona „Široko Polje“ i „Đakovština“

Izgradnja komunalne infrastrukture u poslovnim zonama „Široko Polje“ i Đakovština“ u

svrhu privlačenja investitora. Zemljište će se nuditi prema uvjetima koji će biti određeni u

Programu mjera za poticanje i razvoj gospodarstva.

Razvoj usluga Poduzetničkog centra Cito

Kontinuirana edukacija djelatnika Poduzetničkog centra Cito i drugih u svrhu što veće

učinkovitosti pri pomaganju poduzetnicima, obrtnicima, poljoprivrednicima i ostalima s

našeg područja. Organizacija seminara i edukacija za upoznavanje gospodarstvenika s

novostima u zakonima, natječajima i slično.

Osnivanje Poduzetničkog inkubatora Đakovo

Najveća korist poduzetničkih inkubatora i coworking zajednica upravo je sam početak

poslovanja učiniti što bezbolnijim i kvalitetnijim, postaviti uspješne temelje za daljnji razvoj

te poduzetnicima dati što više znanja i vještina da dalje upravljaju svojim poslom. Premda su

ovu zemlju prije pokretale velike industrije, danas su glavna pogonska snaga upravo mali

poduzetnici. Iako je za pokretanje biznisa često najpresudniji kapital, zapravo su najpotrebniji

znanje, iskustvo i pomoć, stoga je nužan pronalazak ili izgradnja prostora za poduzetnički

inkubator, a samim time i izrada projektne dokumentacije za poduzetnički inkubator Đakovo.

Program mjera za poticanje i razvoj gospodarstva

Izradit će se poseban program mjera za poticanje i razvoj gospodarstva kako bi se privukli

potencijalni investitori te zaposlio što veći broj naših sugrađana. Program će obuhvaćati

mjere poput smanjenja ili eventualnog oslobađanja komunalnog doprinosa, smanjenje

komunalne naknade, povoljni uvjeti kupovine gradskog zemljišta u svrhu izgradnje i

zapošljavanja većeg broja osoba.

Program uključuje:

- Projekt „najbolja poduzetnička ideja“

- Projekt poticanja mladih poduzetnika, žena u poduzetništvu i

sufinanciranje zapošljavanja


- Projekt „Kupujmo đakovačko“ – sačuvajmo radna mjesta

- Projekt natkrivena tržnica

- Program sufinanciranja projekata za obrt, OPG, malo i srednje

poduzetništvo

- Projekt „Đakovo – Grad kulina“

Osposobljavanje deficitarnih zanimanja

„Osluškivanjem“ potreba tržišta, a u suradnji sa srednjim školama te učilištima,

usmjeravati će se učenike osnovnih škola, kao i onih koji se žele prekvalificirati, na

osposobljavanje deficitarnih zanimanja.

Prioritet: Podrška zelenom poduzetništvu

Rekonstrukcija gradske tržnice

U rekonstrukciju gradske tržnice podrazumijeva se i natkrivanje iste kako bi se izlagačima

i kupcima osigurali što kvalitetniji uvjeti.

Program razvoja poljoprivrede

Grad Đakovo i pripadajuća prigradska naselja imaju gotovo idealne predispozicije za

razvoj poljoprivrede i poljoprivredne proizvodnje, no i s tom činjenicom poljoprivreda danas

stagnira te sve teže opstaje. Obzirom da bi poljoprivrednici s područja Grada Đakova mogli

biti jedni od značajnijih opskrbljivača prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda za cijelu

državu planiraju se sljedeće aktivnosti za pomoć poljoprivredi:

- geodetsko- katastarske premjere grada

- subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima

- održavanje poljskih putova i mostova

- sanacija divljih deponija

- organiziranje protupožarne zaštite, izrada plana zaštite u vrijeme žetve

- održavanje građevina detaljne melioracijske odvodnje (čišćenje kanala)

- suzbijanje ambrozije

- deratizacija grada

- ostale veterinarske usluge

- obrana od tuče


- nabava CDA uređaja

- tekuće donacije udrugama lovaca

- sufinanciranje sajmova

Eko proizvodi

Obzirom da velik broj poljoprivrednika posjeduje eko proizvode koji su

visokopozicionirani na tržištu potrebno je osigurati samim proizvođačima pohranu istih

nabavkom hladnjača, te ostale opreme za preradu istih. Također će se nastaviti s održavanjem

manifestacija i sajmova koje će se sustavno unaprjeđivati kao što su „Jabučini dani“,

„Obruč“ i drugi.

STRATEŠKI CILJ 2: Poboljšanje kvalitete života

Prioritet: Unapređenje visokog školstva

Osnivanje veleučilišta u Đakovu

Kako bi građani mogli nastaviti studij u svome gradu potrebno je osnivanje veleučilišta

koje je obzirom na broj stanovništva nužno, a koje će pohađati i studenti iz drugih gradova.

Osnivanje novih studijskih programa

Raznovrsna ponuda studijskih programa omogućit će pojedincu odabir smjera u kojem se

pronalazi.

Prioritet: Uređenje gradskih površina

Izgradnja novih i sanacija postojećih dječjih igrališta

Kako bi potakli djecu na veću aktivnost i boravak na zraku potrebno je sanirati postojeća

igrališta te izgraditi nova. Svako igralište biti će opremljeno modernim spravama te će biti

postavljene gumene antitraumatske podloge kako bi sigurnost djece bila na najvišoj razini.

Igrališta će se također ograditi kako bi bilo spriječeno eventualno istrčavanje na cestu, te

ulazak životinja na isto.


Izgradnja parkova za pse

Kako bi vlasnici pasa izbjegli šetnje pasa po mjestima na kojima to nije dozvoljeno

potrebno je napraviti parkove za pse na kojima će se psi moći socijalizirati i dovoljno istrčati.

Postavljanje kanti i vrećica za skupljanje otpada za kućnim ljubimcima

Kako bi grad bio čist te onečišćen potrebno je postaviti kante i vrećice za skupljanje

izmeta za psećim ljubimcima. Na taj će se način osvijestiti građani na eventualne opasnosti

koje prijete ostavljanjem izmeta na javnim površinama.

Izgradnja novih parkova

Obzirom da je zelenilo pojam za „pluća grada“ osim postojećih parkova izgradit će se i

novi parkovi.

Opremanje novih street workout parkova

Street workout vrsta je treninga, sportske discipline i vještine koja je svojevrsna

kombinacija gimnastike i akrobatike. Ova aktivnost okuplja sve veći broj članova i kod nas pa

su tako sportaši koji se bave „uličnim“ vježbanjem osnovali i Hrvatski street workout savez sa

ciljem povezivanja i razmjene iskustava s kolegama koji se također ovim bave. Ovo je

izvrstan način za poticanje građana bavljenjem sportom i aktivnijim načinom života.

Prioritet: Poticanje kulturnog života

Rekonstrukcija gledališta kino dvorane Centra za kulturu Đakovo

Prva faza rekonstrukcije gledališta odnosno rekonstrukcija donjeg dijela gledališta je

završena, a u planu je rekonstrukcija gledališta na balkonu na kojem su nužni opsežniji

građevinski radovi kako bi se zadovoljila norma za sjedala i neometan prolazak kroz redove.

Modernizacija sustava grijanja i hlađenja Centra za kulturu Đakovo

Kako bi smanjili troškove grijanja i hlađenja potrebno je modernizirati iste sustave.


Revitalizacija Strossmayerovog perivoja u Đakovu

U Strossmayerovom perivoju nalazi se velik broj stabala i bilja koji se osušio te su

službe primorane srušiti ih pa se zato pokazuje potreba revitalizirati ga.

Adaptacija i valorizacija ljetne pozornice u Strossmayerovom perivoju

Na pozornici se odvijaju brojne manifestacije na kojima sudjeluje velik broj građana, ali i

turista. Istu je potrebno adaptirati te natkriti kako bi se posjetiocima omogućio što ugodniji

boravak i nastup.

Prioritet: Razvoj zdravstvene i socijalne infrastrukture

Izgradnja bolnice

Uspoređujući gradove koji bilježe i manji broj stanovnika od Đakova, a imaju bolnicu,

vidljivo je da su građani ukinuti za jednu vrlo važnu ustanovu u koju moraju putovati u

okolne gradove.

Otvorenje rodilišta

Prostor u kojem je godinama bilo đakovačko rodilište i dalje postoji. Potrebno ga je

suvremeno opremiti prema standardima te ga ponovo otvoriti uz zapošljavanje adekvatnog

osoblja kako bi se djeca ponovo rađala u svom gradu u kojemu i žive.

Izgradnja domova za starije i nemoćne

Zabilježen je nedostatak mjesta u domovima za starije i nemoćne osobe pa je potrebno

povećati kapacitete izgradnjom novih domova.

Prioritet: Održivo gospodarenje otpadom

Izgradnja i sanacija gradske deponije

Đakovo već ima jednu od najuređenijih i opremljenijih deponija, no količina otpada je

u stalnom porastu pa je istu potrebno kontinuirano sanirati, ali i izgraditi novu.


Izgradnja i zbrinjavanje građevinskog otpada

Grad Đakovo suočen s brojnim projektima kao i problemom viška građevinskog

otpada mora nužno pristupiti izgradnji deponiji za građevinski otpad. Najracionalnije rješenje

je i osnivanje održivog pogona za preradu istoga. Time bi se osigurala određena količina

materijala za nasipanje poljskih puteva, ali i određena količina zemlje za dnevnu pokrivku na

gradskoj deponiji.

Izgradnjom odlagališta, postrojenja za reciklažu građevinskog otpada i drugih mogućnosti

izgradnje i zbrinjavanja građevinskog otpada poput: opeke, betona, armiranog betona, asfalta,

kamena i drugih, riješio bi se problem otpada građevinskih i drugih poduzetnika.

Unapređenje sustava održivog gospodarenja otpadom

Razvrstavanje otpada i reciklažna dvorišta su nužna za očuvanje okoliša pa će se nastaviti

s uvođenjem svih noviteta vezanih za istu problematiku. Opremanje reciklažnog dvorišta

sortirnicom unaprijedio bi se sustav gospodarenja otpadom.

Prioritet: Postizanje visoke razine energetske učinkovitosti

Izgradnja ambijentalne rasvjete u perivoju J. J. Strossmayera u Đakovu

Strossmayerov perivoj nije cijeli osvijetljen, a kroz njega se kreće velik broj građana do

Doma zdravlja, groblja i ostalih mjesta. Osim toga, velik je broj roditelja i djece koja borave

na igralištu, rekreativaca i korisnika Doma za starije i nemoćne osobe. Također je smještena i

pozornica koja je središte događaja raznih manifestacija poput Đakovačkih vezova i drugih pa

je osvjetljavanje perivoja logičan slijed nakon već rekonstruiranih pješačkih staza i gledališta.

Modernizacija postojeće javne rasvjete s energetsko učinkovitom i ekološkom javnom

rasvjetom

Modernizacijom javne rasvjete postižemo bolje osvjetljavanje javnih površina uz

smanjenje troškova i uštedu energije kao i smanjivanje onečišćenja okoliša.

Postavljenje pametnih e-klupa na području grada Đakova

Radi se o postavljanju takozvanih pametnih klupa koje putem solarne energije mogu puniti

pametne telefone, imaju bežični internet i služe kao javna rasvjeta.


Izgradnja solarnih elektrana

Solarne termalne elektrane su izvori električne struje dobivene pretvorbom sunčeve

energije u toplinsku tako što zagrijavamo tekućinu ili krutinu, a zatim taj proizvod iskoristimo

u kružnom procesu za generiranje električne energije. S obzirom na to da nemaju štetnih

proizvoda prilikom proizvodnje električne energije, a imaju razmjernu dobru efikasnost

planiramo izgradnju istih na području Grada Đakova (kolektori, dizalice topline i slično).

Izgradnja pogona na obnovljive izvore energije

U izgradnju pogona na obnovljive izvore energije podrazumijeva se izgradnja elektrana na

bio masu i ostale iskoristive sirovine kojima se štedi energija i smanjuju troškovi.

STRATEŠKI CILJ 3: Razvoj turizma

Prioritet: Unapređenje kulturno – turističke ponude

Centar za tradiciju i folklor

Namjena projekta je stvaranje centra za tradiciju i folklor pomoću kojeg bi se uspostavile

pretpostavke za turističko aktiviranje kulturno-povijesne baštine. U Centru za tradiciju i

folklor bi brojne tradicijske i kulturne udruge svojim djelovanjem kreirali ''posebne doživljaje

za posjetitelje'' (seminari folklora, glazbeni seminari, seminari ručnog rada, seminari za

obrtnike, ''living history'' programi, posebne ture za posjetitelje itd...) te drugi sadržaji nužni

za kvalitetno i dugoročno održivo tržišno pozicioniranje na tržištu posebnih interesa.

Ovaj centar ne bi služio samo za seminare i radionice već bi u njemu KUD-ovi grada Đakova

održavali svoje probe i imali sjedišta, jedan dio zgrade bi se mogao prenamijeniti u hostel,

restoran i druge namjene. Ovo bi bio prvi Centar za tradiciju i folklor u Hrvatskoj.

Izgradnja kulturnih tematskih cesta i putova

Namjena projekta je turističko valoriziranje postojećih turističkih atrakcija na način da se

stvore ''izvedene'' turističke atrakcije koje će omogućiti ekonomsko i gospodarsko korištenje

postojećih atrakcija. Unapređenje i razvoj vinskog turizma, promocija turističke destinacije i

vinogradarske ponude izgradnjom kulturnih i tematskih cesta i putova.


Unaprjeđenje Državne ergele Đakovo

Uređenje prostorija unutar zgrade jahaonice što obuhvaća izgradnju opremanje suvenirnice,

izložbeno – galerijskog prostora te dvorane za sastanke, edukacije i predavanja. Planirana je i

adaptacija prostorija kovačnice u muzej kao i otvaranje etno kuće. Također je potrebna

izgradnja prostora za smještaj fijakera i izgradnja hangara za skladištenje hrane i mehanizacije.

Na hipodromu se odvijaju brojna natjecanja stoga ga je potrebno urediti. Obzirom da je

Ivandvor poznato turističko mjesto, neophodna je izgradnja javne rasvjete, uređenje perivoja i

stare zgrade s popratnim sadržajima.

Izgradnja otvorenih i zatvorenih bazena s pratećim sadržajem

Kada govorimo o zatvorenom bazenu, govorimo zapravo o novom objektu koji sadržava

olimpijski bazen, hidromasažne i kupališne sadržaje za djecu s toboganom, gljivom i vodenim

valovima, garderobu, sanitarni čvor i tuševe, ugostiteljski objekt s prostranom terasom,

wellness, spa i fitness program, kao i brojne druge sadržaje. Taj multifunkcionalni prostor

mora imati prihvatljive troškove održavanja, što namjeravamo postići njegovom visokom

energetskom učinkovitošću. Prijedlog je da se visoka iskoristivost energije, koja smanjuje sve

troškove, postigne dizalicama topline i solarnim dogrijavanjem, odnosno solarnim panelima

za vlastitu proizvodnju struje.

Športsko rekreacijski centar „Jošava“ i „Bajer“

Izgradnjom športsko rekreacijskih centara potaknut će se građane na aktivniji život.

Projekti će obuhvaćati asfaltne staze oko jezera kako bi se omogućila vožnja biciklom, rolanje,

trčanje, šetnje, sportska višenamjenska igrališta te otvaranje ugostiteljskih objekata za

osvježenje. Uredit će se i plaže kako bi se omogućilo kupanje na jezerima te mogućnost

uvođenja sportova na vodi tipa veslanja i slično. Također će se urediti i dječja igrališta.

Rekonstrukcija Ulice Pape I. Pavla II. u Đakovu

Trg J. J. Strossmayera u Đakovu je rekonstruiran, stoga je nužna i rekonstrukcija Ulice

Pape I. Pavla II. u Đakovu kako bi uži centar grada bio povezan u jednu cjelinu. Ista Ulica

ujedno je poznata i kao „đakovačko korzo“ stoga se u nju slijevaju brojni turisti, ali je i

okupljalište svih građana.


Restauracija starih pročelja u užoj gradskoj jezgri

Kako bi stare zgrade došle do izražaja i istakla se njihova vrijednost i ljepota, ući će se u

projekt restauracije starih pročelja u užoj gradskoj jezgri.

Restauracija zaštićenih spomenika na Gradskim grobljima

Projekt obnove zaštićenih spomenika Đakovčana koji su obilježili povijest i ostavili trag u

društvu. Među njima su: nadgrobni spomenik obitelji Strossmayer, grobnice obitelji Tordinac,

Donegani, Cepelić, Bogner, Dekker, nadgrobni spomenik Luki Botiću i mnogi drugi. Radove

će obaviti stručnjaci uz konzervatorski nadzor.

Projekt „Parkovi znanosti“

Namjena projekta je oplemenjivanje javne površine interaktivnim znanstvenim i

edukativnim sadržajem namijenjenim svim dobnim skupinama. Sadržaj Parka čine eksponati,

od kojih svaki pokazuje i dokazuje zanimljive pojave iz područja fizike, astronomije,

geografije i psihologije. Posjetiteljima pruža priliku da na interaktivan i zanimljiv način

pokreću, osluškuju ili mjere eksponate te tako spoznaju zašto i kako svaki od njih uspješno

funkcionira.

Namjena projekta je osim valorizacije javnih površina, također uređenje turističkog prostora

turističke destinacije te poticanje, organiziranje i provođenje akcija u cilju očuvanja

turističkog prostora, unapređivanja turističkog okružja i zaštite čovjekova okoliša, te prirodne

i kulturne baštine.

Postavljanje info tabli

Namjena projekta je postavljanje info tabli kod svake znamenitosti i spomenika u gradu

Đakovu. Info table će sadržavati tekstualni dio na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku,

a bit će osvijetljene na principu solarne energije. Na taj način se osigurava informiranost

posjetitelja, zaštita okoliša na temelju solarne energije i uređenje turističke destinacije.

Postavljanje turističke i ostale signalizacije

Namjena programa Turističke / smeđe signalizacije grada Đakova je postavljanje znakova

turističke signalizacije sa svrhom obavještavanja turista, posjetitelja te sudionika u prometu o


kulturnim, povijesnim, prirodnim i turističkim znamenitostima te ostalim objektima i

sadržajima u gradu Đakovu, uređenje turističke destinacije i unapređenje boravka turista na

području grada Đakova.

Organizacija i unapređenje manifestacija

Grad Đakovo poznat je po brojnim manifestacijama kao što su Đakovački vezovi,

Đakovački bušari te brojne druge gastronomske i ostale manifestacije koje privlače mnoge

turiste. Sustavno će se proširivati događaji na postojećim manifestacijama kao i organizirati

sasvim nove.

Izgradnja hotela, hostela i prenoćišta

Grad Đakovo bilježi manjak smještajnih kapaciteta pogotovo kada se održavaju

manifestacije stoga je potrebno izgraditi hotele, hostele i ostale tipove prenoćišta te dovršiti

već započete projekte (hotel u centru grada) i staviti ih u funkciju.

Prioritet: Razvoj vjerskog turizma

Vinski podrum u sklopu biskupskog dvora

Rekonstrukcijom i opremanjem vinskog podruma u sklopu Biskupskog dvora postigao bi

se visok nivo za prezentaciju i degustaciju vina iz vlastite proizvodnje za brojne turiste.

Istraživanje, obnova i prezentacija srednjovjekovne sakralne arhitekture srednjeg

Podunavlja

Turistička valorizacija kulturno - povijesne baštine - srednjovjekovnih crkava, obnova,

izgradnja turističke infrastrukture i prezentacija (dokumentiranje, izdavanje publikacija i

kataloga i slično).

Projekt „Putovima Marjanskih svetišta“

Organizacija hodočašća, turistička valorizacija Marjanskih svetišta i pozicioniranje

vjerskog turizma na turističkoj karti.


Obnova orgulja

Obnova orgulja (katedralne i ostale vrijedne orgulje u župama Nadbiskupije). Izdavanje

knjige o orguljama „Kraljica svih glazbala“.

Obnova i turistička valorizacija kulturno - povijesnog nasljeđa biskupa J. J. Strossmayera

Obnova i turistička valorizacija:

- katedrala Svetog Petra

- srednjovjekovni zid

Izgradnja:

- nadbiskupijski muzej s riznicom

- podružnica Strossmayerove galerije iz Zagreba

- suterenska zgrada s muzejskom prezentacijom arheoloških nalaza

Arheološka prezentacija srednjovjekovnih ostataka:

katedralni kompleks u Đakovu

Izrada unutarnje i vanjske arhitekturalne rasvjete katedrale Svetog Petra u Đakovu

Pri kreiranju dizajna rasvjete vodit će se računa o iznimnoj arhitektonskoj i povijesnoj

vrijednosti ove veličanstvene građevine. Nenametljivom, decentnom rasvjetom istaknut će se

elegancija monumentalnih pročelja.

Izgradnja novih vjerskih objekata

Izgradnja mjesta za molitvu, župnih crkvi, kapelica i slično.


7. FINANCIJSKI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEGIJE

Osiguranje i pribavljanje financijskih sredstava kao i upravljanje tim sredstvima i

praćene njihova korištenja važan su aspekt provedbe Strategije. Najvažnije je naglasiti kako

treba privlačiti sredstva za financiranje projekata koji imaju uporište u Strategiji kako bi se

učinkovito koristila sva dostupna sredstva i usmjerila u prioritetne razvojne investicije.

Strategija će se financirati iz sljedećih izvora:

proračunska sredstva grada Đakova namijenjena kapitalnim ulaganjima

proračunska sredstva Osječko – baranjske županije

proračunska sredstva resornih ministarstava i agencija namijenjena regionalnim

projektima

sredstva dostupna iz Strukturnih fondova EU

sredstva iz bilateralnih i multilateralnih fondova i institucija (Svjetska banka, EBRD,

EIB i sl.)

sredstva privatnih ulagača te ulaganja nevladinih/lokalnih organizacija.

Obzirom na objektivno nedostatna financijska sredstva kojima raspolaže Grad Đakovo, kao i

slab položaj same županije, za glavninu razvojnih potreba i projekata u idućih će se nekoliko

godina tražiti sufinanciranje bilo kroz nacionalne programe ili Strukturne fondove EU.

Dugoročno gledano, neophodan je razvoj porezne i resursne osnove koja bi donekle smanjila

oslanjanje na subvencije s nacionalne razine i na pomoć međunarodnih izvora financiranja.

Sadašnje financiranje onemogućuje detaljnije planiranje ulaganja te onemogućava realan plan

realizacije pojedinih projekata zbog nemogućnosti predviđanja raspoloživosti sredstava iz

pojedinih izvora financiranja.

Uzimajući u obzir navedeno, razrada godišnjih provedbenih planova odnosno godišnjih

akcijskih planova predstavlja neizbježan korak za planiranje sredstava za određenu godinu

namijenjena realizaciji projekta. Godišnji provedbeni planovi vezat će se na izradu proračuna

Grada Đakova te će biti rezultat zajedničkog angažmana gradskih odjela.


8. PRAĆENJE PROVEDBE I VREDNOVANJE STRATEGIJE

Kako bi proces provedbe Strategije bio učinkovit i uspješan, moraju se osmisliti i

osigurati važni elementi njegove provedbe koji uključuju provedbene institucije i mehanizme,

financiranje, postupke za praćenje i vrednovanje projekata i programa, procedure za redovito

ažuriranje, te izradu godišnjih provedbenih planova.

Najvažniju ulogu u provedbi i koordinaciji projekata imat će Gradska uprava Grada Đakova

kao glavni čimbenik i nositelj lokalnog razvoja. Odgovarajući Odjeli obnašat će ključnu

ulogu i u praćenju te redovitom ažuriranju Strategije, koje je neophodno u uvjetima okruženja

koje se stalno mijenja. Gradski odjeli izrađivat će planove financiranja odnosno sufinanciranja,

vršiti praćenje izvođenja aktivnosti i predlagati promjene i dopune, a vezani za odrednice

Strategije.

Izvješće o provedbi strategije izrađivat će odgovarajući Odjeli gradske uprave, a podnosit će

ga:

gradonačelniku Grada Đakova – na zahtjev i po potrebi

gradskom vijeću Grada Đakova – na zahtjev i po potrebi

javnosti po potrebi u obliku prezentacije i „vidljivosti“.

Ažuriranje Strategije odnosno revizija ili dopuna prioriteta i mjera vršit će se jednom godišnje,

a vezano uz proces planiranja gradskog proračuna.

Redovito vrednovanje Strategije predviđeno je svake dvije godine.

Vrlo važan aspekt Strategije je osiguravanje odgovarajućih stručnih i kadrovskih kapaciteta

javne uprave, jer su učinkovitost i uspješan institucionalni kapacitet i osposobljenost nužni za

učinkovito korištenje dostupnih domaćih i inozemnih financijskih sredstava u svrhu razvoja

Grada te povećanje kvalitete života njegovih stanovnika.

Provedbom Strategije javni će sektor kroz predložene prioritetne projekte omogućiti i

poticati razvoj privatnog sektora i civilnog društva kako bi mogli učinkovitije pridonositi

gospodarskom rastu i promicanju demokratskog civilnog društva. Pri tome će se i javni sektor

mijenjati odnosno nastat će institucionalno jačanje koje će omogućiti Gradu efikasno i

efektivno upravljanje svojim razvojem. Provedbeni mehanizmi izgrađivat će se provedbom

mjera i projekata definiranih Strategijom. Glavni mehanizam za uspješnu provedbu je kriterij

odabira projekata koji su u skladu sa zahtjevima domaćih i međunarodnih izvora financiranja i

definiranim razvojnim prioritetima, a onda i provedba (praćenje i vrednovanje).


LITERATURA

1. Strategija Europa 2020., http://ec.europa.eu/europe2020/europe-2020-in-a-

nutshell/index_hr.htm (svibanj, 2016. godine)

2. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Strategija regionalnog

razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine, https://razvoj.gov.hr/

(svibanj 2016. godine)

3. Županijska razvojna strategija Osječko-baranjske županije,

http://www.obz.hr/hr/?flash=1 (srpanj, 2016. godine)

4. Strategija kulturnog razvitka Grada Đakova 2015.- 2020. (Službeni glasnik Grada

Đakova, broj 5/15. od 13. travnja 2015. godine)

5. Anka Mašek, Program ukupnog razvoja Grada Đakova, Osijek, 2009. godine (Službeni

glasnik Grada Đakova, broj 3/11. od 27. travnja 2011. godine)

6. Generalni urbanistički plan Grada Đakova (Službeni glasnik Grada Đakova, broj 6/08. i

12/15.)

7. Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Grada Đakova za 2016.

godinu (Službeni glasnik Grada Đakova, broj 11/15. od 12. listopada 2015. godine)

8. Program razvoja i poticanja poljoprivrede i gospodarstva Grada Đakova za 2016. godinu

(Službeni glasnik Grada Đakova, broj 11/15. od 12. listopada 2015. godine)

9. Financijska agencija, Zagreb: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika

Grada Đakova u 2015. godini

10. Hrvatska obrtnička komora, Informacija o stanju i problematici razvoja obrtništva na

području OBŽ 2014. godine

11. Udruženje obrtnika Đakovo

12. Izvješća o radu i financijskom poslovanju Univerzala d.o.o. Đakovo za 2015. godinu

(Službeni glasnik Grada Đakova, broj 3/16. od 14. lipnja 2016. godine)

13. Izvješća o radu i financijskom poslovanju Đakovačkog vodovoda d.o.o. Đakovo


14. Izvješća o radu i financijskom poslovanju Poduzetničkog centra Cito d.o.o. Đakovo



POPIS SLIKA I TABLICA

Slika 1. Mapa Đakova iz 1697. godine (http://www.dvhh.org/, preuzeto 17.03.2016.)

Slika 2. Katolički bogoslovni fakultet (http://stara.djkbf.hr/, preuzeto 17.03.2016.)

Slika 3. Biskup Josip Juraj Strossmayer (http://www.matica.hr/, preuzeto 21.03.2016.)

Slika 4. Katedrala Sv. Petra u Đakovu (http://www.djos.hr/, preuzeto 21.03.2016.)

Slika 5. Đakovo 1907. godine (http://tzdjakovo.eu/, preuzeto 22.03.2016.)

Slika 6. Ergela tijekom povijesti (http://www.ergela-djakovo.hr/, preuzeto 23.03.2016.)

Slika 7. Đakovo (http://www.hfs.hr/, preuzeto 23.03.2016.)

Slika 8. Položaj Osječko-baranjske županije u Republici Hrvatskoj (PUR GRADA ĐAKOVA)

Slika 9. Položaj Grada Đakova u Osječko-baranjskoj županiji (PUR GRADA ĐAKOVA)

Tablica 1. Stanovništvo prema starosti i spolu u Gradu Đakovu, prema popisu iz 2011.

godine (http://www.dzs.hr/, preuzeto 18.03.2016.)

Tablica 2. Kretanje broja nezaposlenih osoba u Gradu Đakovu u razdoblju od siječnja 2013.

do listopada 2016. (http://www.hzz.hr/, preuzeto 10.11.2016.)

Tablica 3. Nezaposlenost u Gradu Đakovu prema razini obrazovanja u listopadu 2015. i

listopadu 2016. (http://www.hzz.hr/, preuzeto 10.11.2016.)

Tablica 4. Nezaposlenost prema spolu u Gradu Đakovu u listopadu 2016. ( http://www.hzz.hr/,

preuzeto 10.11.2016.)

Tablica 5. Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 2015. godini (Fina,

Registar godišnjih financijskih izvještaja)

Tablica 6. Udio poduzetnika grada Đakova u poduzetništvu Osječko – baranjske županije i u

RH, 2015. godine (Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja)

Tablica 7. Prikaz broja poduzetnika i zaposlenih po djelatnostima u gradu Đakovu u 2015.

godini (Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja)

Tablica 8. Financijski rezultati poduzetnika grada Đakova u 2015. godini – po oblicima

vlasništva (Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja)

Tablica 9. Financijski rezultati poduzetnika grada Đakova u 2015. godini – po veličini

poduzetnika (Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja)

Tablica 10. Popis poduzetnika u vlasništvu Grada Đakova (Fina, Registar godišnjih

financijskih izvještaja)

Tablica 11. Pokazatelji produktivnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti poslovanja poduzetnika


Grada Đakova, Osječko – baranjske županije i Republike Hrvatske (Fina, Registar godišnjih

financijskih izvještaja)

Tablica 12. Broj aktivnih obrta po gradovima/općinama u Udruženju obrtnika Đakovo u 2014.

godini („Informacija o stanju i problematici razvoja obrtništva na području OBŽ“ prema

obradi Hrvatske obrtničke komore, Obrtničke komore OBŽ, Udruženje obrtnika Đakovo na

dan 31.12.2014. godine)

Tablica 13. Broj obrta po sekcijama u Udruženju obrtnika Đakovo za Grad Đakovo u 2014. i

2015.godini (Udruženje obrtnika Đakovo)

Na temelju članka 32. Statuta Grada Đakova (Službeni glasnik Grada Đakova br. 6/09., 3/12. i 2/13.), Gradsko vijeće Grada Đakova na 24. sjednici održanoj dana 21. studenog 2016. godine donosi

O D L U K U o usvajanju „Strategije gospodarskog razvoja Grada Đakova

2016.- 2020.”

Članak 1.

Usvaja se „Strategija gospodarskog razvoja Grada Đakova 2016.-2020.”

Članak 2.

„Strategija gospodarskog razvoja Grada Đakova 2016.-2020.” sastavni je dio ove Odluke.

Članak 3.

Ova Odluka i „Strategija gospodarskog razvoja Grada Đakova 2016.-2020.” imaju se objaviti u Službenome glasniku Grada Đakova. KLASA: 300-01/16-01/12 URBROJ: 2121/01-03-01-16-6 Đakovo, 21. studenog 2016. godine P R E D S J E D N I K Goran Soldo, mag.oec., v.r.

Službeni glasnik Grada Đakova – broj 7 25. studenoga 2016.

Izdaje: Grad Đakovo, Uredništvo: Đakovo, Trg dr. Franje Tuđmana 4 Glavni i odgovorni urednik: Miroslav Klepo, mag.iur., tajnik Grada , tel. 031-840-444 Godišnja pretplata iznosi 250,00 kn. Pretplata se vrši na račun IBAN: HR58 2340 0091 8103 0000 0 (Proračun Grada Đakova) s pozivom na broj 24 7803 - OIB, kod Privredne banke Zagreb

sluŽbeni glasnik grada...

Documents