slobodna bosna [broj 901, 13.2.2014]

8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 901, 13.2.2014]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-901-1322014 1/68

NA BUREKU SA... JURE FRANKO, 30 GODINA KASNIJ

EZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.b

RADON^I] PRIVATIZIRAO(I) PROTESTE?!

DOSJE: VATRENE ULICE



RASPAD SIGURNOSNOGSISTEMA[TO GORE, TO BOLJENakon {to je u petak zapaljena zgradaPredsjedni{tva BiH, jo{ se jednom pokazalokako je glomazni dràvni policijski aparatapsolutno neefikasan u kriznim situacijama ida me|u policijskim agencijama nema

nikakve koordinacije i dogovora; na{anovinarka otkriva da direktor SIPA-eGORAN ZUBAC u danu kada je Sarajevogorilo nije odgovarao na telefonske poziveHIMZE SELIMOVI]A, kako je logisti~kidobro pripremljena, organizirana iinstruirana grupa huligana udarila nasarajevsku policiju zbog ~ega su sasvimopravdane demonstracije gra|ana na koncupretvorene u vandalizam nevi|enih razmjera

BOSANSKO PROLJE]EVATRENE ULICENovinar “Slobodne Bosne” pratio je dra-

mati~na zbivanja na sarajevskim ulicamaod ~etvrtka, kada su prvi kamen i nekoliko

jaja poletjeli prema zgradi Kantona a kodDoma sindikata zapaljena dva kontejnera,preko paklenog petka u kojem su gorjelizgrada Kantona, Op}ine Centar iPredsjedni{tvo BiH gdje je pratio akcijuga{enja, pa do protesta pred Vladom FBiH,blokade raskrsnica i odlaska demonstrana-ta na Plenum gra|ana u KampusUniverziteta. Donosimo vam hronolo{kipri~u iz sredi{ta svih dramati~nih zbivanja

IZBORNA ZBRKAPRIJEVREMENI, VANREDNI ILI

REDOVNI IZBORI?Mada se ni jedna relevantna partija nijeusprotivila ideji sazivanja prijevremenih iliizvanrednih izbora, sve su prilike da }egra|ani BiH novu vlast birati na redovnimparlamentarnim izborima u oktobru ove godine

GR^KA LEKCIJAPROTESTI I @IVOT POSLIJEOd 2008. godine Gr~ka se po~eladrasti~no mijenjati pritisnuta ekonomskomkrizom i talasom socijalnih nemira. Tokom2010. i 2011. Grci su gotovo stalno bili naprotestima, okupirali vladine zgrade, traìlisvoja prava na ulicama. Uspjeli su se

izboriti za ja~anje ekstremne ljevice kojaobe}ava radikalne programe zapobolj{anje situacije, ali i podstakli ja~anjeekstremne desnice. Na{a novinarka prove-la je dan u atinskom kvartu Exarchia gdjeìve anarhisti i ljevi~ari i pri~ala sa njima orevoluciji i onom {to ostaje

KRAN, @ICA, POZAJMICAKRAH NEKADA[NJEG GIGANTAPrijeratni gigant, sarajevska „@ica“, koja jeupo{ljavala 1.800 ljudi, danas prakti~novi{e ne postoji. Na mjestu gdje su nekadabili proizvodni pogoni danas je ledina nakojoj }e se graditi prvi Bauhaus centar uBiH, a Upravna zgrada @ice bit }epretvorena u stambene jedinicenamijenjene daljoj prodaji. SarajevskoKantonalno tuìteljstvo nedavno je „digloruke“ od ovog slu~aja kriminalneprivatizacije

VUÎ]EV PERFORMANS SAPRIJATELJIMA IZ RS-aPREDIZBORNA KLOPKA ZA DODIKAHitan sastanak na koji je ALEKSANDAR

VUÎ], vicepremijer Srbije, pozvao MILO-RADA DODIKA i MLADENA BOSI]A, zbogo~uvanja stabilnosti u Republici Srpskoj,imao je potpuno drugu pozadinu; na{anovinarka otkriva zbog ~ega je Vu~i} izne-nada otoplio odnose sa predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom

WELCOME TO SARAJEVOJURE, UVIJEK SVOJ NA

ZAUVIJEK SVOMJURE FRANKO ponovo je do{ao uSarajevo, grad u kojem je osvojio srebrenmedalju na OLIMPIJADI 1984. godine; ovput imenovan je za prvog ambasadoraorganizacije SOS DJEÎJA SELA BiH, a

uprkos intenzivnom planu i programu svogboravka u svom gradu izdvojio je vrijemekako bi razgovarao sa na{im urednikom

13.2.2014. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

4228

32

36

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-901-1322014 4/68SLOBODN BOSN I 13.2.2014

JEL SARAJ’VO \E JENEKAD BILO

êlniciFederacije BiH,

Budimir, Kebo iPudari}, satimatragali jedan zadrugim s krajana kraj SarajevaSastanak predsjednika ipotpredsjednika Federacije BiH, koji jebio dogovoren u ponedjeljak 10.februara, po~eo je s vi{esatnimzaka{njenjem jer su @ivko Budimir,Mirsad Kebo i Svetozar Pudari}tragali jedan za drugim s kraja na krajSarajeva?! Sastanak je trebao bitiodràn u kabinetu predsjednikaBudimira, radi analize aktualne krize, alisu ~elnici Federacije BiH dobiliupozorenje da moraju napustiti zgraduPredsjedni{tva, zbog najave novihprotesta. Tada je @ivko Budimir, sve poprotokolu, poslao novi poziv u susjednekabinete Mirsada Kebe i SvetozaraPudari}a, obavje{tavaju}i ih da je

promijenjena lokacija, i da }e sastanakbiti odràn u zgradi Federalne upravecivilne za{tite. No, kako se na webstrani Civilne za{tite jo{ nalazi staraadresa (u ulici Dèneti}a ~ikma), Kebo iPudari} su uzaludno ~ekali Budimira,koji je opet u sarajevskom naselju Stup(gdje je Federalna uprava ranijepreselila) strpljivo i{~ekivao njihovdolazak. Na koncu je zabuna najve}u

Sarajevska rediteljica Jasmila @bani} protekle sedmice gotovo svakodnevno seogla{avala na raznim web portalima idru{tvenim mreàma komentiraju}idemonstracije u BiH. @bani}eva je najprije(neta~no) tvrdila kako u zgradiPredsjedni{tva nije izgorio zna~ajan dio

Arhiva BiH, a potom se obru{ila i nahrvatskog premijera Zorana Milanovi}a,kojem je nimalo intelektualnim rje~nikom

poru~ila: „Milanovi}u, mar{ ku}i “Premijer Milanovi} nije joj ostao duàn,

podsjetiv{i da je za film Otok ljubavi , koji je sniman u Pore~u, bh. rediteljka iz budèta Hrvatskog audiovizualnog centradobila tri i pol miliona kuna. Podsjetimo,@bani}eva se za pomo} obratila susjedima uHrvatskoj nakon {to je Fondacija zakinematografiju, koja djeluje u okviruFederalnog ministarstva kulture i sporta,odbila finansirati pomenuti projekat.

Rediteljica tada nije {tedjela ~elne ljude

Fondacije tvrde}i kako namjerno sabotiranjen film, ali je pri tome „previdjela“ da

producentska ku}a Deblokada , ~iji vlasnici @bani} i njen suprug DamIbrahimovi}, u periodu od 2008. do 201godine iz budèta Fondacije kinematografiju za svoje projekte dobi

ukupno skoro dva miliona konvertibilnmaraka, ta~nije 1.904.655,20 KM. obzirom da ukupan budèt Fondacije izno2.200.000 KM - a u to, osim dugmetra`nih, spadaju i dokumentarni i kratfilmovi, kao i koprodukcije i scenariji razvoju - nije te{ko izra~unati da @bani}eva u pomenutom periodu inkasiragotovo cijeli jedan godi{nji bud`Fondacije, odnosno dva cjelokupngodi{nja iznosa predvi|ena za dugometrane filmove, {to je i vi{e nego o~igled

pokazatelj njenog povla{tenog poloàja odnosu na ostale kolege filmske radnike

BiH. (S.B

HEJ, PRGAVICE, RANO LJUTA

MINI MARKET

Od Fondacije zakinematografiju Žbanićevado sada dobila blizu dva

miliona KM

I OPET MALORediteljica Jasmila@bani} dobila je vi{enovca iz Fondacije zakinematografiju negobilo koji reditelj iz BiH

@ivkoBudimir



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


pometnju izazvala me|u novinarima,koje je Mirsad Kebo naveo na krivulokaciju, pa su iz centra grada morali

juriti prema Stupu. (S.M.)

VOZA^ PIJAN, PASSATISPREBIJAN

[ef Kom{i}evogkabineta AmirIbrovi} jedvaizvukao ìvuglavu bjeè}ipred demon-

strantimaLudu je sre}u imao Amir Ibrovi},dugogodi{nji {ef kabineta ~lanaPredsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a,kada je u petak izvukao ìvu glavu,bjeè}i pred demonstrantima. Ibrovi} sevoze}i crni Passat s zatamnjenimstaklima poku{ao probiti me|uprosvjednicima, ~ime je navukao bijesgra|ana koji su njegov automobilizlupali èljeznim motkama i zasulikamenicama. Jure}i velikom brzinom urikverc u devastiranom vozilu,

izgubljeni se Ibrovi} (a o~evici tvrde da je ve} bio i pripit) jedva dovezao dopolicijskog osiguranja, gdje je uslijedionovi {ok. Policajci su ga, naime,do~ekali uz psovke i povike „ko tepla}a“, i ne slute}i da iz automobilaizvla~e {efa Kom{i}evog kabineta. AmirIbrovi} se poslije pravdao da je samoèlio pomo}i povrije|enom policajcu.

(S.M.)

MINI MARKET

Depo Ars Aeviponovo otvoren

@eljkoKom{i}



ČETVRTAK,6. FEBRUARO svakoj od jezivih, katastrofalnih

privatizacija u Tuzlanskom kantonu, ~ije se`rtve ju~er i danas okupljaju oko Vlade itraè smjene, u posljednjih dvadesetak godina napisali smo u ovim novinamaopse`ne dosjee, od kojih su neki imali

potencijal solidnih optu`nica. Frutex ,Polihem, Tuzlanska banka ...

Posljednji je bio slu~aj upropa{tenog,unakaènog predratnog giganta „Dite“, ~iji

radnici mjesecima i godinama o~ajni~ki{trajkuju, spavaju na otvorenom, kume,mole, preklinju da se ne{to pokrene,raspetlja, da se neko kazni...

Nakon toga teksta glavni akter te privatizacije, samozatajni tajkun HARISABDURAHMANOVI], ambiciozni sar-ajevski granabdìja, satima mi je u kafani

poluprijete}im tonom ukazivao na {tetnost,nekorektnost, neprofesionalnost, „afera{kikarakter“ pisanja „Slobodne Bosne“.

Ba{ bih volio da se danas s timargumentima pojavio u Tuzli i obratiodijelu okupljenog lumpen pro le te -

rijata...

PETAK,7. FEBRUAR Neki dan, dok se nije jo{ dalo razazna

da }e uslijediti masovni protesti gra|ana nkojima }e biti pometene tri-~etikantonalne vlade u Federaciji, uvjeravame jedan dugogodi{nji visoki du`nosnik kantonalnoj Vladi kako ne pamti da sministri vi{e, odgovornije i predanije radi

„Najve}i broj ministara dolazi na posavrlo rano, odmah iza sedam sati ujutrorade do duboko u no}.“

Nemam razloga da ne vjerujem da posljednjih mjeseci zaista ministri po~edolaziti rano na posao. Ali, po svemsude}i, na njihovu àlost, kasno...

SUBOTA,8. FEBRUAR

„Kosa mi se na glavi diè i stra{no mljuti“(D`. [tuli}: „Uvijek ista pri~a“) kadvidim da se navija~ke skupine koriste organiziranju bilo kakvih protesta, pa najdobronamjernijih i najopravdanij

kakvi su posljednjih dana premreìli dob

SLOBODN BOSN I 13.2.201

6

Kako bi ZORANMILANOVIĆ danas prošaoda se iznenadno ukazao uVukovaru kao što je dojuriou Mostar. Ali to nikako nemože biti povod, niti razlogda ga se vrijeđa i omalova -žava na način na koji je touradila proslavljenarediteljica JASMILAŽBANIĆ, mrškajući ga iz

Bosne i Hercegovine. Sveda od Hrvatske Vlade nijedobila skoro milion marakaza snimanje svog novogfilma, Žbanićkina reakcijabi bila površna, nadobudna,neprobavljiva, patriotski inacionalno patetična;uostalom, takvi su joj,

manje ili više, i filmovi!

Ako su na ulice u BiH

iza{li „protestanti“, a ne„demonstranti“, je liRadon~i} bo{nja~ki

Martin Luther?!



dio Bosne i Hercegovine. Gledam danas nateleviziji Arena prenos utakmice „lokalnihrivala“, nogometa{a Splita i Hajduka gdjenavija~i ovih prvih vrije|aju treneraHajduka IGORA TUDORA, skandiraju}itokom cijele tekme „Tudore, Tur~ine,napu{i se...“. Tudor je dugogodi{njihrvatski reprezentativac, biv{i nogometa{Hajduka i Juventusa , momak, koliko jemeni poznato, bez ozbiljnije mrlje u

sportskoj i ljudskoj biografiji. Ne{to kasnije, u finalu ko{arka{kog

kupa Srbije, na utakmici Crvene zvezde iMega Vizure , „Delije“ su na zub uzele

protivni~kog ko{ark{a RATKA VARDU.Orkestrirano mu „j..u majku usta{ku“.Varda, Srbin i po, ro|en u BosanskojGradi{ci, sportski se {kolovao u Beogradu,

jedno vrijeme uspje{no igrao za selekcijuBosne i Hercegovine. „Usta{a“ je, dakle, nimanje, ni vi{e, nego taman onoliko koliko

je Igor Tudor „Tur~in“...

NEDJELJA,9. FEBRUARHrvatski premijer ZORAN MILA-

NOVI] danas je „po skra}enom postupku“obi{ao Mostar da izvidi posljedice irazmjere prekju~era{njih demonstracija uovom gradu. Samo po sebi, to nije ni dobroni lo{e, ni previ{e dràvni~ki mudro, nitiodve} politi~ki {tetno. Izjave koje je dao uMostaru u osnovi su korektne, ne{kodljive.

Hrvatski premijer je ~udan, kompleksankarakter, te{ko ga je definirati, ponekad jo{teè razumjeti. Novinar i publicista DragoPilsel u dana{njoj emisiji Nedjeljom u 2 naHrvatskoj televiziji mi je donekle pomogaoda barem poneku dilemu oko togaotklonim. Pri~a Pilsel, koji je prvih 30-ak godina ìvota proveo u Argentini i koji tuzemlju ima i malom prstu, kako mu je nanjihovom prvom sastanku tada samo

predsjednik SDP-a Hrvatske Milanovi}duè od pola sata govorio o Argentini. „Sve{to on zna o zemlji u kojoj sam ro|en iodrastao moè stati u dvije minute“,zaklju~uje Pilsel. Milanovi} se, dakle,tradicionalno radije bavi tu|im

domovinama nego svojom - Hrvatskom. Jer je to mnogo lak{e, manje zahtjevno, te ne pretjerano odgovorno.

Ne znam (u stvari, znam „obrao bi bostan“, {to bi rekli na{i isto~ni susjedi)kako bi ZORAN MILANOVI] danas

pro{ao da se iznenadno ukazao u Vukovarukao {to je dojurio u Mostar. Ali to nikako nemoè biti povod, niti razlog da ga se vrije|ai omalovaàva na na~in na koji je to uradila

proslavljena rediteljica JASMILA @BA- NI], mr{kaju}i ga iz Bosne i Hercegovine.Sve da od Hrvatske Vlade nije dobila skoromilion maraka za snimanje svog novog

filma, @bani}kina reakcija bi bila povr{na,

nadobudna, neprobavljiva, patriotski inacionalno pateti~na; uostalom, takvi su

joj, manje ili vi{e, i filmovi!

PONEDJELJAK,10. FEBRUAR

Trgova~ko-poslovno-stambeni centar „Al Shiddi“ na Marijin Dvoru, prema

najavama njegovih vlasnika, basnoslovno bogatih arapskih investitora, trebao binapokon otvoriti svoja vrata tokom ovogamjeseca. Ju~er sam pro{ao pored ovogimpresivnog zdanja i, koliko se ja u tegra|evinske poslove razumijem, a nerazumijem se ni najmanje, radovi, gledanosa ulice, u fazi su da }e, sve da se odvijajuuraganskim intenzitetom, trebati debelihnekoliko mjeseci da se ovaj grandiozniobjekat napokon, i na odu{evljenjenarodnih masa, „pusti u pogon“.

Za vi{egodi{nje odugovla~enje sa

izgradnjom ovoga trgova~ko-poslovno-stambenog, arapsko-bosanskog Skadra naBojani, sasvim sigurno nisu krividemonstranti koji ovih dana djeluju posarajevskim ulicama i institucijama, kako

bi se to moglo zaklju~iti iz sino}njegtelevizijskog lamentiranja ~lana Predsjed-ni{tva Bosne i Hercegovine BAKIRAIZETBEGOVI]A. Jasni su mi, baremdjelomi~no, ugrubo, sentimenti i poslovno-interesni razlozi za Izetbegovi}evu nervozuoko ove goleme investicije. Sada vidimo da

je Izetbegovi} nestrpljiv i da grozni~avoi{~ekuje da se u Sarajevu napokon otvori

trgovina u kojoj }e se mo}i kupovati proizvodi presti`nog modnog brenda„Zare“.

„Zarine“ prodavnice jedino su, valjda,u Bosni i Hercegovini otvorene u skloputrgova~ko-poslovnog objekta „MepasMall“ u Mostaru. Pri~ao mi je prijatelj iztog grada kako je pro{log ljeta u timdu}anima vidio jo{ jednog borca za straneinvesticije HASANA ÊNGI]A, kakoneselektivno kupuje „Zarine“ posljednjemodne krikove i u naramcima unosi uautomobil.

Zbilja, za{to bi Bo{njaci po fasungu „Zarine“ kolekcije i{li i (zapadni) Mostaza{to se u {panjolske krpice ne bi mogobla~iti u svojoj vjeri i na svojoj zemlji.

Ovakav neoprezan, besmislen, pani~aapsurdan... neodgovoran javni nastukakav je Bakir Izetbegovi} sebi dozvolsino} na Federalnoj televiziji, nikada se n

bi mogao oma}i, niti dogoditi njegovomudrom ocu Aliji. Siguran sam da bi sin

barem blago ukorio pitanjem: „Zara i sine Bakire“?!

UTORAK,11. FEBRUAR

I BAKIR IZETBEGOVI] i NERMI NIK[I] (~itaj ZLATKO LAGUMD@IJAsuglasni su da je odgovornost FAHRUD

NA RADONÎ]A, dràvnog ministsigurnosti i lidera Saveza za bolj

budu}nost, za nasilje i destrukciju toko protesta gra|ana {irom Bosne

Hercegovine koliko neupitna, toliko nemjerljivo {tetna. Uvjeren sam da znaju~emu govore i da nisu, kao {to ~esto znaj

biti, u krivu. To jeste va`no pitanje, ani{ta neva`nije nije ko je odgovoran zFahrudina Radon~i}a, kao takvog. Kolik

je odgovornost Izetbegovi}a i njegovStranke demokratske akcije koja ga finansijski i poslovno digla na noge, kolika Lagumdìje koji je Radon~i}a, kad

je bio posrnuo i politi~ki i medijski finansijski, uspravio i ubacio u „regularndràvni~ke tokove“.

Usput, nimalo mi se ne svi|a kad

smu{eni mediji prosvjednike na ulicam bosanskohercegova~kih gradova nazivaj„protestantima“. Ispade tako Radon~i}, akuistinu ima ulogu i zna~aj kakvu m

pripisuju Izetbegovi} i Lagumdìjzapravo novi Martin Luther!

SRIJEDA,12. FEBRUAR

Me|u stotinama ljudi, odsvakud, koji posljednjih dana javljaju, raspituj podràvaju naj~e{}e, ili osu|uju (vr

rijetko) „de{avanje naroda“ u Bosni Hercegovini, stiè i poruka od prijateljickoja se nekim poslom zatekla u JemenPomaè u sklopu neke me|unarodne akci

jemenskim vlastima u normaliziranj prilika u toj zemlji koja je prije vi{e odvije godine pro{la kroz arapsko prolje}smijenila vi{edecenijskog diktatora AAbdullaha Saleha, ali koju nakon tograzara terorizam, uru{avaju plemensk

podjele, bezakonje svake vrste.„Kako je, zaista, bilo u petak u Bosni

Hercegovini, Sarajevu, Tuzli, Mostaru? pita me. „Iskreno da ti ka em, vrlo, vr

jemeno“, odgovaram.



http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-901-1322014 9/68www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh



TOALET-PAPIR TRPI SVE

Tuìla{tvo BiHprovodi internuistragu o

nepovoljnoj„dinamicipotro{njetoaletnogpapira“?!U vremenu kada gori zgradaPredsjedni{tva BiH, kada rasturenepolicijske snage jedva uspijevajusprije~iti totalnu anarhiju, a vladaju}e iopozicione politi~ke partije optuùju

jedni druge kako za plja~ku i kriminalkao uzrok demonstracija, tako i zapoticanje demonstranata i ne~injenju dase oni obuzdaju, glavni tuìteljTuìla{tva BiH Goran Salihovi} bavi sekrajnje efemernim stvarima. Naime, uponedjeljak, 10. februara, uposlenicituìla{tva BiH koji su do{li na posaoostali su nemalo iznena|eni internimemailom koji je uputio Salihovi}.Spomenuti mail naslovljen je „Dinamikapotro{nje toalet papira u Tuìla{tvuBiH“! (M.F.)

MINI MARKET

Iako je na otvaranje Zimskih olimpijskihigara u So~iju otputovao na poziv

predsjednika Ruske Federacije VladimiraPutina, Milorad Dodik se nije kao ostali

predsjednici na prijemu fotografisao sdoma}inom. To je njegove bliskesaradnike iznenadilo jer je Dodik do sadasvaku priliku koristio kako bi se slikao saPutinom i time demonstrirao naklonostRusije prema RS-u i njemu li~no. Ovom

prilikom Dodik se u So~iju fotografisao uledenoj dvorani Bolj{oj i to sam. NiDodikova izjava nakon sastanaka koje jeimao u So~iju nije zvu~ala optimisti~no.“Ovo je bila prilika da se sretnem sapredstavnicima nekih banaka i razgo-varam sa njima o odre|enimaran`manima, ali sve je to bilo u sjeniotvaranja Zimskih olimpijskih igara”,rekao je {turo Dodik. (M.D.)

(S)OČI MOJE, KLETVOM BIH VAS KLEO

Dodik u Sočiju nije naišao

na prijem koji je očekivao

Nakon {to je Himzo Selimovi} podnioostavku na mjesto direktora Direkcije zakoordinaciju policijskih tijela BiH,neslavan kraj policijske karijere mogla bidoìvjeti i njegova dva zamjenika - Uro{Pena i Mile Juri}. Naime, kako nezvani~nosaznajemo, inspektori Agencije za istrage i

za{titu (SIPA) od spomenutog dvojca uzeli

su izjave zbog nezakonite i netransparentnabavke opreme za potrebe DirekcijIzgleda da su se zamjenici Selimovi}a vi

bavili nabavkom, a manje, ili gotovnikako, operativom Direkcije ~ija neu~inkovitost najbolje pokazala priliko

paljevine i demoliranja zgrade Predsje

ni{tva BiH. (M.F

OPREMI I OBUCI

Zamjenici Himze Selimovića,Uroš Pena i Mile Jurić,

sumnjiče se za netransparentnunabavku opreme

Goran Salihovi}

Uro{ Pena

Mile Juri}



PRO ET CONTRA


„LJUDOVANJE“ KROZGUSTO GRANJE

Samozvani za{tit-nici ugroènog

srpstva na no`do~ekalianga`manVeselina Gatalana RTRS-uMostarski knjièvnik Veselin Gataloangaìran je odnedavno na javnomservisu Republike Srpske, a njegovaemisija pod nazivom Ljudovanje privukla je solidniju pa`nju gledateljatek nakon {to su neki portali objavilinepoznate, a velikim dijelim i neta~nepojedinosti iz njegove biografije. Gataluse spo~itava {to je „~itav rat proveo uMostaru“, {to se nakon napu{tanjabiv{e JNA nije priklju~io VojciRepublike Srpske, i {to nije „sa mnogimsugra|anima-sunarodnicima branioRepubliku Srpsku na Veleù”, nego jekao pripadnik Armije BiH (!?) bio me|uonima “koji su pokretali ofanzivu nasrpsko Nevesinje”!

Upravi RTRS-a zamjera se {to je“prelivoda Gatalo” nagra|en tako {to je„dobio sve na nacionalnoj tv-ku}i protiv~ijeg postojanja je ratovao”, {to se,primjerice, FTV-u nikada ne bi moglodesiti. Kao ilustraciju navodi se primjernovinara Slobodana Vaskovi}a, koji jeistog trena najuren sa FTV-a ~im su u

javnost procurili snimci na kojim se vidikako na oklopnom vozilu ulazi uSrebrenicu i traì cigaretu odmuslimanskog zarobljenika.“Apsolutno je nezamislivo da FTVangaùje nekoga ko je ratovao pod

srpskom zastavom”, zaklju~uju srpskikriti~ari, o~ito nedovoljno upu}eni upojedinosti biografije direktora FTV-aDèmala [abi}a… (S.B.)

MINI MARKET

RUBINA ÊNGI]

Novinarkamagazina“Start”

NEOktobar nije daleko, vanredniizbori bi bili la`na utjeha inada, a treba dati vrijemeplenumima i mogu}im ekspert-nim vladama, jo{ uvijek mirnim

stanovnicima BiH, tuìla{tvima,ali i politi~arima da shvate {tase de{ava i {ta se promijenilo.

DARKO BRKANPredsjednik Udruènjagra|ana“Za{to ne”

DA/NEMislim da bi vanredni izbori bili

jedini na~in da se zauvijekrije{imo politi~ara iz svihpartija koji su iznevjeriligra|ane BiH. Sljede}i izbori sunam odli~na prilika, a ume|uvremenu alternativa binam bilo tjeranje Parlamentada preuzmu odgovornost iformiraju koncentracione vladekojima bi gra|ani dali jasne

zadatke do sljede}ih izbora.

EDHEM BIBER

Predsjednik EV-a

DAPodràvam ideju da seraspi{u vanredni izbori, ali sebojim da ne}e do}i do toga

jer Izborni zakon na nivou

BiH ne poznaje pojamvanrednih izbora. înjenica jeda su ovi problemiekonomski i socijalni i kaotakvi se bez novih izborane}e mo}i rije{iti.

IGOR GAVRAN

Ekonomskianaliti~ar

DA/NEPodràvam ideju da seraspi{u vanredni izbori. Akobi imali puni kapacitet izbora,mislim da bi to raspisivanjemoglo biti neko rje{enje.Smatram da, ako bi vanredniizbori vaìli do ovih

propisanih u oktobru, ondane bi imali nikakvog smisla.

DU[AN [EHOVACDirektor Biroa

za ljudska prava

Demokratske

inicijative

sarajevskih Srba

NEMi{ljenja sam da treba dosta

vremena da se ovako nesre}na javnost i nesre}an narodpripremi za izbore. Smatram daova uzburkana javnost nijespremna ni za redovne izbore uoktobru a kamoli za ove ranije.

FADILAMEMI[EVI]

PredsjednicaDru{tva zaugroènenarode

DAIdeju da se vanredni izboriraspi{u Ustav BiH ne predvi|a.Moj stav je da su vanredniizbori jedini na~in da se rije{eproblemi i jedini izlaz iz situacijeu kojoj smo se sad na{li.

S

E D M I c N I P O G L E D U K R I V O

O G L E D A L O

V

Podržavate li ideju da se

raspišu vanredni izbori?

Priredila: Ma{a ]osi}

VeselinGatalo



D

irektor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH HimzoSelimovi} jedini je visokopozi-cionirani policajac koji je nakon

pro{lotjednih nemira u Sarajevu podnio ostavku. Selimovi} je, dva dana poslije dramati~ne borbe za spas zgradePredsjedni{tva BiH, pozvao novinare iobjavio da se povla~i s funkcije direktora

jer ne moè garantirati sigurnost onimakoje bi po du`nosti morao ~uvati. „Skoro trigodine poku{avamo ustanoviti procedureza postupanje u kriznim situacijama, ali sejo{ nismo uspjeli usaglasiti”, kazao jeSelimovi} novinarima, napominju}i da se

pripadnici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela nisu u petak poslijepodnemogli nositi s huliganima koji su zapalilizgradu dràvnog Predsjedni{tva. HimzoSelimovi} je, kako nezvani~no doznajemo,~lanovima Nezavisnog odbora ParlamentaBiH ve} u utorak poslao pismenu ostavku iistodobno povukao kandidaturu za reizbor na poziciju direktora Direkcije.

[TA (NI)JE MOGLA URADITI SIPAI mada je ostavka Himze Selimovi}a

jedino oko ~ega su se posljednjih danasloìli smrtni politi~ki neprijatelji, ~lan

Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} idràvni ministar sigurnosti FahrudinRadon~i} -obojica su, naime, taj ~in zdu{no

podràl i, ~injenica je kako odlazak direktora Direkcije za koordinaciju

policijskih tijela ne}e ni{ta bitnoga promijeniti. Klimava se policijska strukturana dràvnoj razini, ve} tre}i put u

posljednje dvije i pol godine, pokazala

apsolutno neefikasnom u vanrednimokolnostima, ali ni napad MevlidaJa{arevi}a na zgradu Veleposlanstva SAD-a(u oktobru 2011.), ni cjelodnevna blokadazgrade Zajedni~kih institucija u Sarajevu (u

junu pro{le godine), nisu biv{eg niaktualnog ministara sigurnosti BiHRadon~i}a potakli da prona|u rje{enja zauspostavu jasne i u~inkovite koordinacijeizme|u najva`nijih sigurnosnih agencija.

“Direkcija za koordinaciju policijskihtijela BiH nema naredbodavnu nadle`nost.Ona ima propisanu obavezu svih policijskihagencija da pruè pomo}, ali nemamopropisane sankcije“, izjavio je direktor Himzo Selimovi}, obja{njavaju}i kako je udramati~nim trenucima traìo anga`manJedinice za specijalnu podr{ku SIPA-e, ali

je dobio odgovor da krovna dràvna policijska agencija nema zakonskenadle`nosti za postupanje i djelovanje. Imada je direktor SIPA-e Goran Zubac ve}demonstrirao kako specijalci SIPA-e, pod

punom ratnom spremom i naoruàni dugimcijevima ulaze u zgradu Predsjedni{tva

BiH, tada, istina, u potrazi za „teroristom@ivkom Budimirom, predsjednikoFederacije BiH, njegovo pozivanje nzakonska ograni~enja u konkretnom slu~aju apsolutna la`. Prema Zakonu Direkciji za koordinaciju policijskih tije

RASPAD SIGURNOSNOG SISTEMA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

i ALMIR PANJETA

Nakon što je u petak zapaljena zgrada Predsjedništva BiH, još se jednom pokazalokako je glomazni državni policijski aparat apsolutno neefikasan u kriznimsituacijama i da među policijskim agencijama nema nikakve koordinacije i

dogovora; naša novinarka otkriva da direktor SIPA-e GORAN ZUBAC u danu kada je Sarajevo gorilo nije odgovarao na telefonske pozive HIMZE SELIMOVIĆA, kako

je logistički dobro pripremljena, organizirana i instruirana grupa huligana udarilana sarajevsku policiju zbog čega su sasvim opravdane demonstracije građana nakoncu pretvorene u vandalizam neviđenih razmjera

Sve do dolaska Specijalne jediniceFederalnog MUP-a pred zgradu

Predsjedni{tva BiH, huligani su bili boljeorganizirani i opremljeni od policijskih

snaga koje su im se suprotstavile!SLOBODN BOSN I 13.2.20112



BiH (u ~lanu 11.) precizirano je da su sve policijske agencije na dràvnoj razini,dakle SIPA i Grani~na policija, du`nesura|ivati s Direkcijom i na zahtjevDirekcije pruìti pomo} u obavljanju

poslova iz njene nadle`nosti.Budu}i da, istodobno, zakonom nisu

propisane i sankcije za one koji odbiju pruìti pomo}, na kraju je stradao samo policajac Selimovi}, koji ionako nije imao

nikakve politi~ke zale|ine. Izvori blis~elnicima SIPA-e tvrde, me|utim, da se

petak direktor Zubac kolegi Selimovi}uop}e nije èlio javiti ni na telefon, te da jreagirao tek kada je iz Direkcije zkoordinaciju policijskih tijela stig

pismena molba za pomo}. Recimo i kaksu, dok je nekolicina pripadnika Direkciza koordinaciju policijskih tijela, beadekvatne opreme, u i ispred zgrad

Predsjedni{tva BiH vodila borbu huliganima naoruànim kamenjem Molotovljevim koktelima, specijalci SIPAu Zenici hapsili pomo}nika direktoKazneno-popravnog zavoda MugdimMusi}a, njegovog ro|aka penzionera ZulMusi}a i zatvorskog vaspita~a Seada Sivc(protiv kojeg je, ina~e, za isto kaznendjelo federalna policija prije tri godin

podnijela kaznenu prijavu), zbog sumnje d


[TO GORE, TO BOLJ

DOSSIERDANI PALJEVINE!

SPAS U POSLJEDNJI ÂSIntervencijom Antiteroristi~ke jedinicefederalnog MUP-a odbranjena je

zgrada Predsjedni{tva BiH

SPAS U POSLJEDNJI ÂSIntervencijom Antiteroristi~ke jedinicefederalnog MUP-a odbranjena je

zgrada Predsjedni{tva BiH



su od osu|enika uzimali novac u zamjenuza razli~ite pogodnosti?!

HULIGANE JE VODIO MISTERIOZNI„MAR[AL“

înjenica da su sve policijske agencijena dràvnoj razini zakazale i da je obranazgrade Predsjedni{tva BiH prepu{tena

pripadnicima Direkcije, od kojih svegadvadesetak policajaca ima za{titnu opremu,ni pet dana nakon sarajevskih nemira nije

potakla ministra sigurnosti FahrudinaRadon~i}a da organizira zajedni~kisastanak s direktorima Direkcije zakoordinaciju policijskih tijela, SIPA-e,Grani~ne policije i Obavje{tajno-sigurnosne slu`be. Iako je u junu pro{legodine bio vrlo aktivan u Kriznom {tabu,koji je poslije blokade zgrade Zajedni~kihinstitucija (zbog JMBG slu~aja) sazvaoHimzo Selimovi}, Radon~i} je od samog

po~etka demonstracija odlu~no odbijaoformiranje bilo kakvog policijskog stoèra,

poru~uju}i kako ne}e dopustiti da ijedan policajac izgubi glavu brane}i lo{u vlast.„Ovo je udar na nesposobnu vlast ikorupciju“, uporno je ponavaljao lider Saveza za bolju budu}nost BiH, nakon {to

je prethodno svojim strana~kim kolegamanaredio da se povuku iz institucija vlasti nasvim razinama, dok je on sam ostao na

poziciji dràvnog ministra sigurnosti. Nakoncu se pokazalo da je samo u Sarajevu

stradalo vi{e od 140 policajaca i da imozljede nisu nanijeli demonstranti koji suna ulice iza{li kako bi iskazali gra|anski

bunt i nezadovoljstvo, nego skupina dobroorganiziranih huligana s jakom logisti~kom

podr{kom.Skrivaju}i se iza po{tenog, ozloje|enog

svijeta, nezadovoljnih, osiroma{enih gra-

|ana, a ra~una se da je na sarajevskdemonstracije iza{lo oko tri tisu}e gra|anstotinjak je agresivnih momaka od samo

po~etka protesta krenulo s provokacijamanapadima na policiju. No, za razliku o

prehodnog dana, kada su demonstranti nzgradu Kantona Sarajevo bacali jaja, fla{enekoliko kamenica, u petak su na ist


POSTUPI PO NARE\ENJU

Federalni ministar policije Predrag Kurte{ i direktor FUP-a Dragan Luka~

Me|u ro|acima i prijateljima uhap{enihmladi}a koji su u nedjelju 9. februaraprosvjedovali pred Kantonalnimtuìteljstvom u Sarajevu, traè}i njihovopu{tanje na slobodu, na{ao se i zastupnikSBB-a u Skup{tini Kantona SarajevoAdnan Solakovi} i predsjednik Zelenih beretki Muhamed [vraki}. Iako nijepoznato {ta je kantonalni zastupnikSolakovi} tra io me|u prosvjednicima,

javna je tajna da se me|u demonstrante

infiltriralo vi{e njegovih strana~kih kolega.Tako se u svojstvu predstavnika „neformal-ne grupe gra|ana“, koji su traìli pregovores federalnim premijerom Nerminom Nik{i-}em, pojavili Amra Duli}, predsjednicaMjesnog odbora SBB-a u sarajevskomnaselju Dobrinja, i Bekir \edovi},umirovljeni oficir Armije BiH i vije}nik testranke u Op}inskom vije}u Vogo{}a.Me|u prosvjednicima pred VladomFederacije BiH bio je i izvr{ni tajnik zame|unarodne odnose u SBB-u Fuadîbuk~i}, dok je demonstrante u napaduna zgradu kantonalne Vlade predvodio

Nihad Ale~kovi}, formalno vo|a grupegra|ana Antidejton. Ale~kovi} je ranije

radio kao recepcionar u Avazu , ali je dobiootkaz jer je, navodno, uhva}en u kra|i?!

GRA\ANSKI BUNT

„Neformalnu grupu građana“ predvodili aktivisti SBB-a


HAJMO IM RU[ITINihad Ale~kovi}, biv{i radnik Avaza i vo|a Antidejton grupe



lokaciju do{li „naoruàni“ èljeznim{ipkama, kamenjem, sprejevima i {pricama

punjenim nekakvom kiselinom. Prvi su se

na udaru na{li policajci koji su biliangaìrani na za{titi kantonalne Vlade,kojima je ubrzo u pomo} pritekao dodatnikordon policije. Ubrzo se, me|utim,ispostavilo da i grupi huligana stiè pomo},od jo{ uvijek nepoznatih „logisti~ara“, kojisu za cilj imali izazivanje totalnog haosa.Dok su, naime, demonstranti jo{„razmjenjivali“ kamenje s policijom, u

„ratnoj zoni“ se pojavio Mercedes ML sive boje. Iz skupog je terenca iza{ao voza~ - azasigurno nije ni obespravljeni radnik,

penzioner ni nezaposleni borac, otvor prtlja`nik u kojem su bili pripremljeMolotovljevi kokteli i podijelio „demonstrantima“. Samo nekoliko minukasnije huligani su po~eli spominjanaredbu izvjesnog Mar{ala (navodno radi o jednom biv{em, ratnom oficirArmije BiH, danas visokopozicioniranodu`nosniku Saveza za bolju budu}nost)

potom je zapaljena zgrada KantonSarajevo, policijska ku}ica, pautomobila... Naredna je meta bila Op}inCentar - zapo~elo je s lomljenjem vrata

prozora, kra|om ra~unara i namje{taja, zavr{ilo paljevinom u kojoj je ~itava zgradizgorjela. Istodobno je druga skupin

jednako dobro opremljenih i instruiranhuligana, udarila na zgradu Predsjedni{tvBiH i Ministarstva vanjskih poslova, kosu osiguravali samo pripadnici Direkcije zkoordinaciju policijskih tijela. Tad

samoinicijativno reagiraju federalni min


[TO GORE, TO BOLJ

Premda su se brojni i posve opravdanizahtjevi gra|ana Sarajeva odnosili nakona~no procesuiranje odgovornih zamilijunsku plja~ku poduze}a, korupciju ikriminal u svim javnim institucijama, glavnakantonalna tuìteljica Nives Kanev~ev je zatrajanja protesta pokazala kako je brinesamo vlastita sigurnost. Kada su se, naime,

prosvjedi preselili pred vrata Kantonalnogtuìteljstva, tuìteljica Kanev~ev, koja za svogmandata nije pokrenula nijednu ozbiljnuistragu, po~ela je zvati direktore policije ipani~no traìti za{titu i evakuaciju. Iako jeNives Kanev~ev tvrdila da su demonstrantiu{li u zgradu, brzo se ispostavilo da nitko nijeni poku{ao provaliti ulazna vrata.

NE DAJ SE, NIVES

Glavna tužiteljica u Sarajevu NivesKanevčev panično tražila policijskuzaštitu

LOGISTIČKA PODRŠKA: Dok su demonstranti jo

„razmje njivali“ kamenje s policijom, u „ratnoj zoni“ spojavio Mercedes ML sive boje. Iz skupog je terenca izašavozač, otvorio prtljažnik u kojem su bili pripremlj enMolotovljevi kokteli i podijelio ih „demonstrantima“

DOBRO ISPLANIRANI KAOSVi{e od 140 sarajevskih policajacapovrije|eno je u napadu huligana



star policije Predrag Kurte{ i direktor Federalne uprave policije Dragan Luka~,koji izdaju naredbu da se u obranuPredsjedni{tva BiH, ali i drugih dràvnihinstitucija smje{tenih u istoj zgradi, po{aljespecijalna antiteroristi~ka jedinica.

DAN POSLIJE, SUMMA SUMMARUMPrema zvani~nim podacima MUP-a

Kantona Sarajevo, vi{e od 600 policajaca bilo je u petak u strogom centru grada, alisu bez za{titne opreme i uz izri~itu zabranuupotrebe oru`ja bili potpuno nemo}ni prednasilnicima. Ranije smo pisali daSpecijalna jedinica sarajevske policije imaopremu za za{titu kojoj je davno istekaorok trajanja. [ljemovi s vizirom, za{titni

prsluci (robokapi), panciri, kemijski pi{tolji, pu{ke i za{titne maske za specijalcekupljeni su prije gotovo sedamnaestgodina, kada je formiran kantonalni MUP.Uprava policije MUP-a Sarajevskog

kantona, tako|er, nema nijednog vodenotopa, bornih kola ili transportera, odgovaraju}ih sredstava veze u kriznisituacijama, {to se u petak pokaza

pogubnim. (Sva je sre}a da su op}inskvlasti u Centru i Starom Gradu nedavn

policijskim upravama donirale po 3kompleta za{titnih uniformi, dok su

Novom Sarajevu odobrena sredstva i ~ekse da procedura nabavki bude zavr{enaPolicajci u redovnim uniformama nemaj~ak ni {ljemove s vizirom i za{titne maskkoje bi koristili u slu~ajevima kada njihovkolege specijalci koriste suzavac.

U petak uve~er i subotu ujutrsarajevski su policajci uhapsili 3izgrednika, me|u kojima barem polovicve} ima kriminalni dosjee. Neki od njih na prvom saslu{anju priznali da su prinereda dobili po 50 KM, ali se tek trebotkriti tko je financirao huligane da Sarajevu izazovu najve}e nerede poslirata i sasvim opravdane zahtjeve gra|anna koncu svedu na vandalizam nevi|enrazmjera. U Kantonalnom tuìteljstvu Sarajevu ve} je formiran poseban tituìtelja kojim rukovodi tuìteljica Aid]atovi}, dok se zasebna istraga prot

vinovnika napada na Predsjedni{tvo Bivodi u Dràvnom tuìteljstvu. Nezvani~ndoznajemo da su izuzeti snimci sa svnadzornih kamera (koje jesu polupantokom nasilja, ali su ostali sa~uvani podana serveru), kako bi se identificiranapada~i.

I mada su svi uhap{eni predati nadle`nost Kantonalnog tuìteljstva Sarajevu, nakon ~ega je od Suda zatraènodre|ivanje pritvora za deset mladi}

pravna je dràva ponovno ustuknula premasom prosvjednika, ovoga puta rodbino

pritvorenika. Svi su, naime, uz mjerzabrane, odmah oslobo|eni.



Za razliku od Sarajeva, Tuzle, Biha}a iZenice, gdje su kantonalni policajci na svena~ine poku{ali zaustaviti nemire, uMostaru je policija uzalud ~ekala naredbuda reagira, ali je nije imao tko izdati. Zbognepostizanja politi~kog dogovora u VladiHercegova~ko - neretvanske ùpanijepolicija u Mostaru je mjesecima bila bez{efa, ali su trebale izgorjeti zgrade Vlade,

Skup{tine, HDZ-a i SDA da ministri iz tedvije stranke shvate da ùpanijski MUPmora imati komesara. Na vanrednoj sjedniciVlade Hercegova~ko-neretvanske ùpanijekoja je odràna dan poslije sveop}eg kaosau gradu donesena je odluka da se zavr{itelja du`nosti policijskog komesaraizabere Dragan Brki} - ponovno na periodod mjesec dana.

POLITI^KI I POLICIJSKI KOMESARI

Tek kada su u Mostaru zapaljenezgrade Vlade, Skupštine, HDZ-a iSDA, ministri shvatili da policijamora imati komesara

POLICIJSKA KOORDINACIJADirektor SIPA-e Goran Zubac uz podr{kuministra sigurnosti Fahrudina Radon~i}aodbio je sve apele Himze Selimovi}a za

spa{avanje dràvnih institucija



M

o`da je trebalo pola sata oddolaska prvih demonstranata

pred zgradu Vlade KantonaSarajevo u ~etvrtak pa da

prema fasadi i prozorima polete jaja i kamenje. Poletjelo je i nekolikofla{a, a onda je ove}i kamen razbio jednostaklo na spratu. Potom su se demonstrantismirili a jedna èna pri{la je zgradi i karmi-nom napisala “Lopovi”, na odu{evljenjestotinjak prisutnih. Policija ne djeluje.

Me|u okupljenima nakratko se pojavljuje Damir ârdì}, zastupnik Lijanovi}eve NSRzB u Skup{tini KS, kojegsu demonstranti izvrije|ali i otjerali.

“Ti se razme}e{ parama, a ja s ~inompukovnika ìvim od 300 maraka

mjese~no ”, kazao mu je jedan od prisutnih


BOSANSKO PROLJE]E

Tekst i foto: ALMIR PANJETA

Novinar “SlobodneBosne” pratio jedramatična zbivanja nasarajevskim ulicama odčetvrtka, kada su prvi

kamen i nekoliko jajapoletjeli prema zgradiKantona a kod Domasindikata zapaljena dvakontejnera, prekopaklenog petka ukojem su gorjeli zgradaKantona, Općine Centar i

Predsjedništvo BiH gdjeje pratio akciju gašenja,pa do protesta predVladom FBiH, blokaderaskrsnica i odlaskademonstranata naPlenum građana uKampus Univerziteta.

Donosimo vamhronološki priču izsredišta svih dramatičnihzbivanja

DOSSIERDANI PALJEVINE!



nakon ~ega se iznena|eni i uvrije|eârdì} uz povike udaljio.

êtvrtak je, dan nakon {to je u srijed“puklo” u Tuzli. Preko dru{tvenih mre`zakazan je protest podr{ke demonstrantimkoji su dan prije napravili lom u Tuz

Nakon prve ture ga|anja zgrade koja nidugo trajala, demonstranti prelaze na st

peni{te sve~anog ulaza u Kanton, gdje ~itaju i prvi zahtjevi. Glavni je: osloba|andemonstranata koji su uhap{eni zbog nerda dan ranije u Tuzli.

Kada se o~ekivalo da }e, kao mnog puta do tada, demonstranti mirno na st penicama ~ekati ispunjenje zahtjeva, nek je razbio staklo na ulazu i kre}e prva sar jevska tarapana u protestima koji }e potr jati nekoliko dana i traju u trenucima natanka ovog teksta.

Nakon otvorenog sukoba policije manje grupe demonstranata, prilikom koje

jedan demonstrant suzavcem u spreju prsk

jednog od policajaca, demonstranti povla~e prema Domu sindikata i blokirajulicu. Policija postavlja nekoliko kordonasituacija se smiruje. Policajci i demonstrati se gledaju neko vrijeme, blokada traje,kada se ~inilo da }e ‘bit kazali{te’, ddemonstranata je dogurao dva kontejnena ulicu kod Doma sindikata i zapalio iPolicija nije djelovala, a demonstranti su sskoro pa iznenada, mirno razi{li oko 18:3U 20 sati, premijer FBiH Nermin Nik{saziva hitni sastanak sa ministrimunutra{njih poslova i rukovodstvima sigunosnih agencija i policije. Neuspje{an sa

tanak, pokaza}e se dan poslije...Petak, sve gori! Demonstranti se okuplaju iza podne na mjestu gdje su se ve~

prije razi{li. Policija je raspore|ena u vikordona, a me|u demonstrantima je svvi{e onih s kapama “fantomkama” ili marmama navu~enim preko lica. Prekdru{tvenih mreà koje se prate prek“smartphonea” stiù vijesti o haosu u Tuz

Napetost je sve ve}a, policija poja~ava kodone, nekoliko demonstranata se okupljenma obra}a preko megafona, a tu i tam

prema policiji poleti plasti~na fla{a. Napetost raste. Vijesti iz Tuzle su sv

dramati~nije, a njihova dramati~nost ras


VATRENE ULIC

Nekoliko policijskih automobila jeu plamenu, sve je obavijeno gustimcrnim dimom a s druge strane, iza

plamena, dolije}e kamenje...



parku a za policajcima pred Predsjedni{tvoizlaze vatrogasna kola i vatrogasci po~injugasiti zgradu. Sve je u dimu, rasvjete u tomdijelu nema, a jedino osvjetljenje pruà pla-men s prozora i tramvajske stanice koja jekompletna u plamenu. Ispred ulaza uPredsjedni{tvo iz ~ijih prozora {iklja pla-men prevrnut friìder Coca-Cole s reklam-om koja najavljuje skori dolazak trofeja sanogometnog Svjetskog prvenstva s poru-

kom “Napokon u Sarajevu”. îtav prizor izgleda nestvarno, kao iz filmova o MadMaxu.

Nasred ulice su àrdinjere, spaljeniautomobili jo{ tinjaju kao i policijskaku}ica, sve je puno dima na koji smo ve}navikli tokom dana. Pratimo dramati~nuakciju ga{enja zgrade Predsjedni{tva odkojeg nedaleko traje sukob specijalaca sdemonstrantima koji se povla~e preme

Velikom parku, Ko{evskoj ulici Higijenskom zavodu. Saznajemo da je me|uvremenu drugi dio specijalaca ras

jerao demonstrante oko Kantona kotako|er po~inju gasiti. U plamenu je i velki dio Op}ine Centar, a dim }e iz zgraddopirati sve do jutra do kada je prakti~notrajala borba vatrogasaca s vatrenom stih

jom. Obra~un specijalaca kojima su priklju~ili i preostali policajci koji su bili

tokom dana nije trajao vi{e od pola sata.

SUBOTA, DAN POSLIJEDan poslije, centar Sarajeva izgled

sablasno. Na prozoru pored ulaza Predsjedni{tvo stoji kutija od banana, nkutiji kamen i hemijskom olovkom ispisan“Arhiv BiH”. Koplje na kojem je stajadràvna zastava potpuno je savijenZgrada Kantona i Centra okruèna je ùtitrakama, vide se istraìtelji u gumenirukavicama, obavljaju se uvi|aji, procjenuje {teta. U Ko{evskom potoku spalje

automobil i pored njega fotelja, a niz potoima jo{ fotelja i stolica, kompjutera i montora te druge kancelarijske opreme. Ispreostataka dan ranije spaljenog kombija prvrnuta kanta s natpisom “îst i lijep ngrad”, a pored kombija stoji policajac gleda ga:

“Ovaj kombi je rat preìvio, valj’svima, eto, ovo nije preìvio”, govori nadok fotografi{emo. Oko zgrade se iskuplj


VATRENE ULIC

GORIO K’O OVO PREDSJEDNI[TVOPrvi put u va{em gradu

KAMEN NA KAMENPolicajci su demonstrantimauzvratili istom mjerom



ju gra|ani i, a oni na mostu niè oko 13 satinastavljaju s protestom i donose se trans-

parenti na kojima se traè ostavke VladeKS i Vlade Federacije BiH. Protesti sumirni, ali se pojavljuju specijalci koji legiti-mi{u ljude s transparentima. Nedugo nakontoga, pred Predsjedni{tvom se okupljane{to ve}a grupa demonstranata, njih neko-liko stotina, a ubrzo blokiraju sao bra-}ajnicu. Protesti se nastavljaju. Ispisuju setransparenti na kojima se traè ostavke

Nermina Nik{i}a i Zlatka Lagumdìje. U jednom momentu iz parka kod Alipa{inedàmije vriska:

“Opet hapse djecu Pustite ga ”, urlaèna, a demonstranti pritr~avaju. Iza zgradePredsjedni{tva se pojavljuje kordon policijei nakon verbalnog obra~una demonstrantise vra}aju pred Predsjedni{tvo. Nakon {tose sve smirilo, iz Malog parka izlaze dvoji-ca mu{karaca i galame:

“Ubi{e nam djecu Tuku djecu Ubi{e ihu stanici ”, govore okupljenima i pri~aju

kako u policiji tuku demonstrante koji suuhap{eni dan ranije, a mnogima je policijatokom petka nave~er i subote ujutro upala uku}e i hapsila ih. Demonstranti se razilaze i

jasno je da se protesti nastavljaju i dan poslije, u nedjelju.

Nedjelja, sli~na stvar - okupljanje predPredsjedni{tvom, najvi{e 1.000 ljudi,formiranje kolone i blokada raskrsnice kodHigijenskog, a onda odlazak predPolicijsku upravu Centar, gdje je premainformacijama koje imaju prisutni diouhap{enih demonstranata. Tamo pred njihizlazi kordon policije, ali i {ef krim-policije

koji ih preko megafona obavje{tava da je30 demonstranata pu{teno, dok ih je 10 predato Tuìla{tvu KS. Potom demonstran-ti u koloni idu pred Tuìla{tvo KS uRadi}evoj, gdje ih do~ekuje manji broj

policajaca koji nakon poziva demonstrana-ta simboli~no skidaju {ljemove i odlaù{titove {to kod prisutnih izaziva euforiju.Ali, ubrzo stiè poja~anje. Traì se pu{tanjeuhap{enih, a u sve se kao posrednik

poku{ava uklju~iti Adnan Solakovi}, ratnizamjenik Juke Prazine, sada zastupnik Radon~i}evog Saveza za bolju budu}nost uSkup{tini KS.

“Ne}emo politi~are Fahro lopov ”,vi~u demonstranti nakon ~ega seSolakovi} povla~i. Demonstranti potomodlaze pred Kantonalni sud, pa naraskrsnicu kod Higijenskog zavoda, pa na

Marijin Dvor, onda nazad... Oko 19 satiuhap{eni demonstranti su oslobo|eni, aostatak okupljenih demonstranata se

priprema za razilazak. Ono {to karakteri{e proteste jeste da se svako malo pojavi

nekoliko èna koje dotr~e iz pravca polic je na Skenderiji govore}i kako tuku djeci ponovo hapse, ali demonstranti uglanom ostaju na raskrsnici. Razilaze se ok20 sati.

JURI[ NA FEDERALNU VLADUPonedjeljak, sli~no - okupljanje pre

Predsjedni{tvom, blokada Titove ulice praskrsnice kod Higijenskog. Ovaj podlaze pred Vladu FBiH gdje ih do~ekujmalobrojne policijske snage koje predvoiskusni policajac Jozo An|i}. Ne{to pridolaska nekoliko stotina demonstranata zgrade je iznesena odre|ena dokumentacii oprema. Traè ostavku Nermina Nik{i}

Nakon {to su se demonstranti vratili nraskrsnicu kod Higijenskog, iz zgrade izla

Nermin Nik{i} u pratnji predsjednika FBi@ivka Budimira.

“Pozicija Vlade Federacije nije uop{sporna. Nama je svakako izglasannepovjerenje i mogu se provesti aktivnosimenovanja druge Vlade koja bi u skladuustavom i zakonom preuzela odgovornostFederaciji”, kazao je Nik{i} u izjavi noinarima. Dodao je kako u takvoj situaci

nema namjeru dati ostavku, pogotovo ne d19 sati do kada su mu demonstranti daultimatum. Blokada raskrsnice je u{la no}, Nik{i} nije dao ostavku i demonstransu se razi{li, pa se ponovo okupili u utorakada ih je pred Vladom FBiH do~ekavisoka ograda i veliki broj pripadnikspecijalne policije. Iznijeli su iste zahtjevoti{li na raskrsnicu i razi{li se. U me|uvrmenu je dogovoreno odràvanje Plenumgra|ana, na koji su demonstranti oti{li

blokade raskrsnice u srijedu. Plenum odràva u Kampusu Univerziteta u mometima zavr{avanja ovog teksta. Nastavlja

burna sedmica u Sarajevu.


BOSANSKO PROLJE]E

MASKIRANI OSVETNICIMe|u demonstrantima se pojavioveliki broj njih s “fantomkama”

PONESI ZASTAVUNova zastava, staro Predsjedni{tvo



G

olema ve}ina strana~kih lidera urijetko se ~emu tako brzo sloìlakao s idejom da se gra|ani BiH

prije isteka ~etverogodi{njegmandata pozovu na birali{ta i

izaberu vlast. Dodu{e, neki od njih predlaù prijeveremene a neki vanredne izbore, noniko se ne protivi izlasku na birali{ta prijeoktobra ove godine. Izuzetak je samo lider SBB-a Fahrudin Radon~i}, koji smatra da

je raspisivanje vanrednih izbora „novazamaka za narod kako bi se otupila njegovao{trica na protestima“.

„[ESTORKA“ ZA, ALI… Nasuprot Radon~i}u, „velika {estorka“

strana~kih lidera, koju ~ine ôvi}, Ragu`,

Dodik, Bosi}, Izetbegovi} i Lagumdìja,spremna je prije isteka mandata provjeriti podr{ku gra|ana i jo{ je samo ostalo da se slo eo duljini mandata. U slu~aju prijevremenihizbora, koji su ina~e predvi|eni Izbornimzakonom BiH, mandat novoizabranoj vlastitrajao bi do isteka redovnog mandata, a to ukonkretnom slu~aju zna~i da bi nova vlastvladala svega pet-{est mjeseci, koliko je

preostalo do oktobra ove godine i odràvanjaredovnih parlamentarnih izbora.

U slu~aju vanrednih izbora, situacija jene{to kompliciranija. Mandat ostvaren navanrednim izborima trajao bi pune ~etiri

godine, jednako kao i mandat ostvaren naredovnim parlamentarnim izborima, ali je

problem u tome {to se vanredni izbori iznekog razloga uop}e ne spominju uvaè}em Izbornom zakonu.

Bez obzira na ovu (formalnu) prepreku,SDP se opredijelio za raspisivanje vanrednihizbora i ve} je u parlamentarnu proceduru uputionekoliko amandmana na Izborni zakon kojima

bi se uklonila ova ~isto formalne prepreka.Prijevremeni izbori mogli bi se raspisati

parkti~no odmah, no SDP se iz potpuno jasnih razloga opedijelio za vanredneizbore koji bi se, u najboljem slu~aju, mogliraspisati tek krajem juna ove godine. U

pitanju je takti~ki manevar kojim SDP poku{ava dobiti na vremenu. Trenutnirejting Lagumdìjinih socijaldemokrata

nije sjajan, dapa~e, povjerenje gra|ana u

ovu partiju na najniòj je razini u posljedntri godine, i u takvim okolnostima izlazaSDP-a na prijevremene izbore bio bi rava

politi~kom somoubistvu.

PROMJENA NEPOVOLJNOG TRENDAU vrhu SDP-a procjenjuju da bi

okolnosti u narednih nekoliko mjese


IZBORNA ZBRKA

Malo je vjerovatno da }e Dodik promijeniti mi{ljenje i pristati na raspisivanjevanrednih izbora, ali je jo{ manje vjerovat-no da bi OHR mogao intervenirati i oza-koniti mogu}nost raspisivanja vanrednihizbora. OHR se ve} dugo ne koristi bon-

skim ovlastima, dijelom zbog izri~itog pro-tivljenja Rusije, a dijelom i zbog raspros-tranjenog uvjerenja me|u ambasadorima

Vije}a za implementaciju mira da jeodrìvo samo ono rje{enje do kojegdoma}i akteri do|u dogovorom i kompro-misom.

U konkretnom slu~aju, dogovori i kompromis nisu ni na vidiku, i kako trenutno

stvari stoje gra|ani BiH vlast }e birati uoktobru, na redovnim parlamentarnimizborima.

DOGOVOR [ESTORKE NI NA VIDIKU

OHR neće nametnuti Izborni zakon

Mada se ni jedna relevantna partija nije usprotivila ideji sazivanja prijevremenihili izvanrednih izbora, sve su prilike da će građani BiH novu vlast birati na

redovnim parlamentarnim izborima u oktobru ove godine

LAGUMD@IJA PROTIV

PRIJEVREMENIH, DODIK PROTIVVANREDNIH IZBORA!

I SDP i SNSD biljeè dramati~an pad podr{ke glasa~a

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

DOGOVOR LOKALNIH AKTERA OHR ne pomi{lja nametnuti izmjeneizbornog zakona BiH


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-901-1322014 25/6813.2.2014. I SLOBODN BOSN 2

PRIJEVREMENI, VANREDNI ILI REDOVINI IZBORI

STRAH OD IZBORA ^elnicima SDP-a i SNSD-a ne odgovara-

ju ni prijevremeni, ni vanredni izbori



mogle promijeniti u njihovu korist, a svojenade prvenstveno veù za otvaranje petnovoizgra|enih poddionica autoceste 5C,kojima }e se krajem maja spojiti najve}igrad u srednjoj Bosni, Zenica, s vratimaHercegovine na Ivanu. Rije~ je o nekih 80kilometara autoceste (na ovom pravcu) te

jo{ 20-ak kilometara na potezu od Po~itelja prema granici BiH s Hrvatskom.

Najve}i dio ove dionice, osobito na potezu od Jo{anice (Voga{}a) do Ivana, nakojoj je smje{tena i Sarajevska obilaznica,zbilja izgleda spektakularno i umnogome}e promijeniti prili~no nepovoljnu

percepciju javnosti koja je mahom uvjerenada se autocesta gradi presporo i da ko{ta

previ{e.U SDP-u pripremaju jo{ jedan snaàn

adut, tako|er vezan za autocestu: do sredineaprila ove godine okon~at }e pregovore s

jednim inostranim investitorom koji jenavodno spreman osigurati novac (blizimilijardu ameri~kih dolara!) za nastavak

izgradnje autoceste, i to na najzahtjevnijemdijelu - od Ivana prema Mostaru. Ukolikose ovi pregovori okon~aju pozitivno, to bi

bio snaàn adut u rukama Lagumdìjinihsocijaldemokrata.

DODIKOV STRAH OD LETENJALagumdìjin plan da za koji mjesec

pomjeri izlazak gra|ana na izbore nikako sene podudara s planom Milorada Dodika.Istina, Dodik se javno nije usprotivio

prijevremenom izlasku gra|ana na izbore,no izri~ito je naglasio da SNSD ne}e glasatiza raspisivnje vanrednih izbora s ~etvero-

godi{nim mandatom, nego isklju~ivo prijevremenih izbora, na {ta ni jedna druga part ija ne}e pristati, jer su redovni parlamentarni izbori ionako blizu, pa bi bilo besmisleno dva puta u pola godine izlazitina birali{ta. Dodik se zapravo protivi i

prijevremenim i vanrednim izborima, ali toizbjegava javno re}i jer se izbjegavanje izboraop}enito tretira kao znak slabosti i straha

partije od izborne provjere vlastitog rejtinga.

U tom zahtjevu, Dodik je za sad prili~no usamljen, budu}i da su prakti~nsve ostale ve}e partije (SDA, HDZ, SDS

spremne podràti prijedlog SDP-a zraspisivanje vanrednih izbora.

Dodik se za sada brani neuvjerljivoargumentacijom da stanje u RepubliSrpskoj nije vanredno da bi se raspisivavanredni izbori, ali takva odbrana

posve blijeda u usporedbi argumetacijom da bi raspisivan

prijevremenih izbora u aprilu, a potomredovnih u oktobru ove godine binepotrebno tro{enje vremena i energije, ai budètskog novca. Izbori naime ko{tajoko 50 miliona KM, a u slu~aju da

prihvati Dodikov prijedlog, ko{tali dvostruko vi{e - 100 miliona KM!


IZBORNA ZBRKA

Istraìvanja javnog mnijenja u BiH“tradicionalno” su nepouzdana zbogstrana~ke obojenosti i treba ih uzeti svelikom rezervom.

Prema posljednjim podacima koji kola- ju u politi~kim kuloarima, najve}u podr{kuu Federaciji BiH uìvaju dvije partije - HDZna prostoru s hrvatskom ve}inom i SDA na

prostoru s bo{nja~kom ve}inom.

Zanimljiv je podatak da SDP trenutnostoji ne{to bolje od Demokratske fronte,kao i podatak da lider DF-a @eljko Kom{i}uìva bezmalo duplo ve}u podr{ku od lide-ra SDP-a Zlatka Lagumdìje!

Na prostoru Republike Srpske, najve}upodr{ku uìva SNSD Milorada Dodika, noprednost SNSD-a nad SDS-om smanjila

se na svega 6 posto.

ISTRA@IVANJE JAVNOG MNIJENJA

Najveći broj Srba glasaće za SNSD,Bošnjaka za SDA, a Hrvata za HDZ

Samo dan nakon {to je SDP uparlamentarnu proceduru uputio aman-

dmane na Izborni zakon BiH, predsjednikSDS-a Mladen Bosi} pozvao je Vladu RS-a da podnese ostavku „i time osigurauslove za raspisivanje vanrednih izbora“.Bosi} je obe}ao da }e poslanici SDS-a uParlamentu BiH podràti prijedlog SDP-a oizmjeni Izbornog zakona, ali pod uslovomda te izmjene ne zna~e prenos nadle`nostis entiteta na dràvu.

„Do op{tih izbora u BiH ostalo je

osam mjeseci, i bojim se, ukoliko VladaRS-a ne podnese ostavku, da bi se

socijalni bunt iz Federacije BiH mogaopro{iriti i na Republiku Srpsku“, rekao

je Bosi}.No, istog dana Dodik je izjavio da se u

RS-u mogu raspisati samo privremenizbori.

„Bilo bi veoma opasno prihvatittermin vanredni izbori, jer bi to zna~iloda je RS u vanrednom stanju, a ona tonije“, zaklju~io je Dodik.

BOSI] KONTRA DODIKA

SDS podržava promjenuIzbornog zakona

RAST PODR[KE BIRAÂ SDS Mladena Bosi}a pristaje i na prijevremene i na vanredne izbore



Te{ko da je i jedan doga|aj iz bliè

povijesti BiH u toj mjeriispolitiziran, izmanipuliran izloupotrijebljen kao {to se todesilo s protestom desetak hiljada

ozloje|enih gra|ana koji su proteklih dana protestirali diljem Federacije BiH. Valsocijalnih protesta iz Tuzle krenuo je kao

velika manipulacija u reìji nekolicine dogrla zaduènih tuzlanskih tajkuna, azavr{io je kao velika manipulacija stranakai nevladinog sektora koji se me|usobnogloè oko „tekovina“ socijalne revolucije.

Jedan od klju~nih organizatora protesta,Tuzlak Aldin [iranovi} priznao je u izjavi

policiji da je proteste organizirao u tijesnojkoordinaciji s tuzlanskim tajkunom

Salihom [abovi}em, vlasnikom gra|evin-ske firme Giprom. Do prije nekog vremena[abovi} je bio zastupnik SBB-a u Skup{tiniTK, a nakon {to ga je ova partija izbacila izsvojih redova zbog nepla}enog milionskog

poreskog duga dràvi, priklju~io se klubunezavisnih poslanika.

„Tradicionalno“ sedmi~no okupljanjeradnika nekolicine propalih tuzlanskihfirmi pred zgradom kantonalne Skup{tine,[abovi} je vidio kao solidan potencijal za

definitivno ru{enje ina~e nestabilnekantonalne Vlade i ovladavanje ekonom-skim i finansijskim resursima Tuzlanskogkantona uz ~iju bi pomo} svoju firmuGiprom izvukao iz blata.

Ve} drugog dana, kada se val radni~kih protesta pro{irio i na druge gradove FederacijeBiH, u igru su usko~ile i neke opozicione, ali ineke vladaju}e stranke koje su namirisale

priliku da bez puno muke zarade ne{ politi~kih poena. Strana~ki aktivisRadon~i}evog SBB-a stali su u prve redovradni~kog bunta, dok su u isto vrijeme vode}stranke s hrvatskim i srpskim predznakoalarmirale ~lanstvo na mobilizaciju pre

prijete}om najezdom militantnih Bo{njakkoji pod krinkom radni~kog bunta poku{ava

promijeniti Dejtonski ustav, ukinuti RepublikSrpsku i unitarizirati dràvu po princip„jedan ~ovjek-jedan glas“!

Naposljetku su se pojavile mnogobrojne nevladine organizacijokre}u}i bujicu radni~kog bunta na svmlin. Rezultat njihove akcije su famozgra|anski plenumi, koji se osnivaju jedaza drugim kao napredni oblik „direktndemokratije“ i moderan vid gra|anskoaktivizma. I to sve bez i jednog radnika ~ije ime su organizirani protesti!


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Stranke i nevladine organizacije preotele radnički bunt!

ZLOUPOTREBA RADNI^KOG BUNTA Na val radni~kog protesta iz Tuzle naka~ili su se politi~ari,tajkuni, nevladine organizacije...

Val radničkog bunta iz Tuzle i krenuo je izavršio je kao velika politička manipulacija

i besprizorna uzurpacija



Atinski kvart Exarchia, u neposred-noj blizini centralnog Sintagmatrga na kojem je i parlament, ve}godinama “okupiraju” anarhisti iekstremni ljevi~ari. Otkako je

po~ela kriza u ovoj zemlji, kvart ima svevi{e i vi{e stanovnika. Jedna od njih je 28-godi{nja magistrica ekonomije Foula kojatu ìvi sa de~kom u stanu prijateljice koja jeodselila iz Atine.

Foula i njen de~ko, pri~a mi, pripadajugeneraciji koju su nekada zvali 700 eura jer su im tolike bile po~etne plate nakon

zavr{etka studija. Danas je to generacijakoja jedva preìvljava i tek rijetki zaradevi{e od 400 eura mjese~no. Kao Foula. Odtih 400, oko 120 izdvaja za razne poreze,

plus reìje. Na moje pitanje kako uspijeva preìvjeti sa tim novcem u preskupojGr~koj, samo sljeè ramenima.

Foula je bila me|u hiljadama, ve}inommladih Grka, koji su tokom 2010. i 2011.traìli promjene demonstriraju}i na ulica-ma. Premijer je podnio ostavku, {to smatra-

ju pobjedom, promijenio se sastav parla-menta, ali su demonstranti do danas pred-met represije i napada i to od policije. @ivotu Gr~koj jedva da je ne{to bolji nakonsvega. Oni koji su ju~er protestovali danas

jedva preìvljavaju, razmi{ljaju da napustezemlju, ali… samo da probaju jo{ jednom.

STREET ARTKvart Exarchia izgleda kao neki muzej

uli~ne umjetnosti. Svaki zid, ali doslovnosvaki zid, iscrtan je fantasti~nim grafitima.Cijeli ìvot ovog kvarta moète upoznatisamo dok {etate uskim uli~icama. Oniimaju svoj fudbalski klub - Crvena zvijez- da . Sve droge su, ~ini se, dozvoljene u kvar-

tu. Imaju i neku vrstu zidnih novina. Tu je

puno malih kafi}a i restorana koji su sviure|eni u skladu sa ideologijom koju sli-

jede posjetioci.

Na samom glavnom trgu u kvartu jekulturni centar koji su okupirali anarhisti.Tu je kafi} i mala biblioteka, a zidovi su

puni radova lokalnih umjetnika. U ovom prostoru ~esto organizuju kulturne doga|ajeili debate. Prekoputa je mjesto koje godina-ma posje}uju uglavnom ultraljevi~ari. Oni

preziru komuniste i malo su ljuti na koaliciju lijevih partija Syriza koje su nekada, dok

nisu osvojili dovoljno glasova da u|u u palament, bili tako|er na ekstremnoj ljevicdok su sada, prema njima (u ~emu

ve}ina, barem Europe, ne slaè), postamalo preblagi. Preblagi su jer ne èizlazak iz EU-a i eurozone, {to ve}ingra|ana ovog kvarta prièljkuje. Oni sodreda mrze EU i ne èle biti njen dio, aznaju da za sada nemaju izbora. Smatrajda su bogate zemlje EU-a krive za sve {se desilo u Gr~koj.

Ipak, ve}ina onih sa kojim sam pri~ala


GR^KA LEKCIJA

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

Od 2008. godine Grčka se počela drastično mijenjati pritisnuta ekonomskomkrizom i talasom socijalnih nemira. Tokom 2010. i 2011. Grci su gotovo stalno

bili na protestima, okupirali vladine zgrade, tražili svoja prava na ulicama. Uspjelsu se izboriti za jačanje ekstremne ljevice koja obećava radikalne programe zapoboljšanje situacije, ali i podstakli jačanje ekstremne desnice. Naša novinarka

provela je dan u atinskom kvartu Exarchia gdje žive anarhisti i ljevičari i pričalasa njima o revoluciji i onom što ostaje

VJEŽBANJE DEMOKRATIJENA GRČKI NAČIN

KVART EXARCHIA Ulice izgledaju kao muzej uli~ne umjetnosti. Autorigrafita su anarhisti i ultraljevi~ari koji ve} godinamaokupiraju ovaj kvart



ovom kafi}u, pa i Foula, kaù da }e glasatiza Syrizu jer se pla{e pobjede Zlatne zore,fa{isti~ke partije, ili ostanka istih koji su navlasti ve} skoro dvije decenije.

I ovaj klub nije samo kafi}, nego i bib-lioteka i knjiàra, a skoro svaku ve~er orga-nizuju se poetske ve~eri, debate o raznimtemama, koncerti. I jedni i drugi uglavnomgovore o politici, ekonomiji i socijalnim

pitanjima.

I u dobrim su odnosima. Vrlo su prijatniako do|ete u dru{tvu nekoga za koga znajuda pripada njihovom krugu. Sa Foulom seosje}am sigurno. Ipak, dok sjedimo vani natrgu, upozorava me da ne slikam jer ve}inaljudi koji se kre}u, sjede, piju kafu, pu{edòint ili piju pivo na ovom trgu nisu ba{sretni da ih neko slika jer su jako nepovjer-ljivi zbog ~estih “upada” policije u civilu inacista. Da, zaboravila sam napomenuti da

policija tradicionalno ne patrolira ovimkvartom, neko imaju razvijen sistem uzbun-

jivanja i sami se {tite od uljeza i rje{avaju

probleme. Kada pak do|e policija, to zna~iracija, i upadaju sa motorima i ru{e pred svesobom. “Tada ovaj ina~e lijepi trg postajeratna zona”, kaè Foula. “Jo{ gore je akou|u nacisti~ki provokatori.”

Ni pet minuta nije pro{lo od kada je onaovo izgovorila, a trg se pretvorio u ludnicu.Iza le|a sam ~ula dernjavu, bacanje stolicai razbijanje ~a{a, i odjednom je ve}ina onih

ljudi koji su do maloprije bezbri`no sjediliu parku bila na nogama i tr~ala za nekim~ovjekom. Foula je samo mirno uzela svoju

{olju kamilice i rekla da u|emo unutra.Ve}ina je ostala sjediti vani.Stanovnici kvarta pla{e se policije jo{

od decembra 2008. godine kada je ubijenAlexandros Grigoropoulos, 15-godi{njak

po kojem jedna ulica u kvartu danas nosiime. Kaù da je svako, pa ~ak i Foula,dobio barem jednom batine u racijama.“Mene su jednom izvukli za kosu iz kafi}a

u kojem sam sjedila. I kada odu, mi nmoèmo ni{ta. Dolaze na motorima, sa fantomkama na glavama, naoruàni palicama

bez oznaka. Samo sru{e sve pred sobomodlaze.” Nedavno su stanovnici ovog kvata izdali i potjernicu za ministrounutra{njih poslova Gr~ke, a posteri potjenice su oblijepljeni na svakom uglu.

MITO I KORUPCIJADok pijemo ~aj okruèni slikama re

olucionara i proglasima, Foula mi pri~a d

13.2.2014. I SLOBODN BOSN 2

PROTESTI I @IVOT POSLIJ

POLICIJSKA DR@AVA Ulice Atine pune supolicije koja jenaoruàna do zuba



je magistarski zavr{ila u Engleskoj. Vratilase neposredno prije po~etka demonstracija.Od tada nema posla. Radi za lokalni portal

i veoma je aktivna u organizaciji koja se bavi socijalnim i ekonomskim pitanjima.Ina~e dolazi sa drugog kraja Gr~ke, gdje joji danas ìve roditelji. U okolici njenog sela,kaè mi, neke porodice ve} mjesecima ìve

bez struje. Namaju novca da plate.Penzioneri u ovoj zemlji primaju oko 230eura mjese~no. Mladi u Gr~koj danas se

jako te{ko odlu~uju da imaju dijete.“Jednostavno nismo sigurni da moèmoprehraniti jo{ i dijete”, kaè Foula. U bolni-cama gotovo da nema lijekova i sanitetskogmaterijala. Ako ipak morate u bolnicu,ni{ta, ali ba{ ni{ta kako kaè, ne moète

uraditi bez korupcije. Tako je i sa policijomi bilo kojom javnom institucijom. Ve}odavno brojne me|unarodne organizacijesvrstavaju Gr~ku me|u najkorumpiranijezemlje u Europi. Prema nedavnomistraìvanju Europske komisije o korupcijiu zemljama ~lanicama, ~ak 99 posto Grkavjeruje da korupcija vlada u ovom zemlji.

Puno ljudi ostaje bez posla. Zvani~nastopa nezaposlenosti je 27,8. Mnogo ljudise okre}e ka malim biznisima. Hrista je

prije dva mjeseca otvorila prodavnicu naki-ta koji sama izra|uje. Uglavnom je rije~ ovrlo jednostavnom nakitu, amaterski

ura|enom, koji prodaje po niskoj cijeni u

najmanjoj radnjici na svijetu za koji najam pla}a 500 eura mjese~no. “Prije sam radilakao turisti~ki vodi~. Govorim ~etiri jezika.

Ali, danas nikome ne treba turisti~ki vodi~.Namjeravam oti}i iz Gr~ke, ali prvo moramda smislim gdje i kako i {ta }u tamo raditi.Od ovoga }u valjda neko vrijemepreìvjeti”, kaè. U ulici gdje je njena rad-nja puno je sli~nih. Mladi dizajneri, doma}ahrana, suveniri… bilo {ta. I sve rade mladiobrazovani ljudi koji nemaju posla.

Gr~ka nije industrijska zemlja. Jedin{to imaju je turizam, a turista je od po~etkkrize sve manje i manje. I Foula è

napusititi Gr~ku, ali jo{ uvijek ~eka da vida li }e se ne{to promijeniti sa sljede}iizborima. “Znam da ne}e puno. Ali dpoku{am jo{ jednom.”

Prolazimo kroz Alexandrosa Grigor poulosa. Ovdje sve ulice imaju imena kojsu im dali stanovnici, a ne gradske vlastSvi grafiti u toj ulici posve}eni su njem


GR^KA LEKCIJA

Koalicija radikalne ljevice,na gr~kom Synaspismós Rizospastikís Aristerás , kojuskra}eno nazivaju Syriza jesada ve} ljevi~arska partijakoja je originalno formiranakao koalicija ekstremnihljevi~ara. Koaliciju ~ini 13grupa, te odre|eni brojnezavisnih politi~ara me|ukojima ima i maoista, trockista,marksista, eurokomunista…Lider u parlamentu je mladi

Alexis Tsipras,koji je ina~e

predsjednik Synaspismos ,najve}e partije u koaliciji.

Godine 2012. Syriza jepostala druga najve}a partija ugr~kom Parlamentu i glavnaopoziciona partija. Osnivanjekoalicije je vezano za stvaranjeProstora za dijalog za jedinstvo i

zajedni~ke akcije ljevice 2001.godine. “Prostor” je bio sastavljenod brojnih organizacije sa ljevicekoje imaju razli~ite ideologije, alizajedni~ke politi~ke ciljeve kadasu u pitanju klju~na pitanja uGr~koj kao {to je privatizacija,socijalna i gra|anska prava,odnos prema EU… “Prostor”nije osmi{ljen kao politi~ka plat-forma, nego kao mjesto gdje suse okupljali ljudi i razmjenjivalimi{ljenja, ali se iz njega rodilaideja za koaliranje i zajedni~kiizlazak na izbore 2002. Klju~nimomenat za Syrizu su bili izbori2004. godine kada je formiranakoalicija.

Komunisti~ka partija Gr~ke,koja je u~estvovala u“Prostoru”, nije ~lanica koalici-

je, a ve}ina ljevi~ara koji su

sada na vlasti ih odbacuju kaozastarjele i previ{e kom-formiste.

Syriza je prvobitno osvojila3,3 posto glasova i mjesta za{est predstavnika uParlamentu. Nakon toga, zbogunutarnjih neslaganja, nekepartije su napustile koaliciju, alineke nove do{le. Na izborima2007. godine dobili su 5,04posto glasova, godine 2009.4,6 posto i 13 poslanika, da bi2012. dobili ne{to manje od 27posto i 71 mjesto u Parlamentupostaju}i najve}a partija nakonvladaju}e Nove demokratije.Danas imaju i jednom mjesto uEU parlamentu, ali postoji veli-ka mogu}nost da bi taj brojmogao porasti nakon europ-skih izbora u maju, ~ega se u

ovom trenutku pla{i EU kojanije ba{ tako voljna imati pred-stavnike za njih i daljeradikalne ljevice u svojimredovima, koji pri tome pred-laù ozbiljne reforme ne samou svojoj zemlji nego u cijelojUniji.

Tsipras mnogi vide kaomogu}eg novog premijera. Onse bori za ukidanje drasti~nihmjera {tednje u ovoj zemlji iotpisivanje dugova, tvrde}i dati problemi jo{ vi{e poja~avajukrizu. “Poku{at }emo prona}zajedni~ko rje{enje naeuropskoj razini i uvjerenismo da }emo u tome iuspjeti”, kazao je za medije,dodav{i kako smatra da jeodgovornost Europe “izbje}inovu tragediju”.

BU\ENJE LJEVICE: SYRIZA SPASA

Koaliciju Syriza čini 13 grupa ekstremnih ljevičara,među kojima ima maoista, trockista, marksista,eurokomunista…

FOULA @ivi u kvartu Exarchia,

pripada ultraljevici i ne èlioti}i iz Gr~ke, jo{ uvijek



Odmah na izlazu iz ove uli~ice je park ukoji ipak ne idemo. Taj park su okupiralidileri. Tu ~ak ni policija na motorima ne

ulazi. Okolo kruè narkomani koji vas moleza pare. Foula nas poùruje jer ipak tu nijetako bezbjedno. Kaè da su drogu me|u

stanovnike kvarta ubacile vlasti, kao mnoge dilere, i da to predstavlja najve

problem koji je te{ko kontrolisati.Dok me prati kroz kvart nazad d

Sintagma trga, pri~a mi kako ju je policijdva puta pretukla. Jednom na demonstrac

jama, a drugi put tokom jednog od upadmotorista u kvart. Oba puta je imala te`

povrede, ali nijednom nije oti{la u bolnic“Nisam smjela oti}i jer bi mogli do}i p

mene u bolnicu i optuìti me da samu~estvovala u nemirima.” Nije smjela

prijaviti policijsku brutalnost prvi put, ali drugi put skupila hrabrosti. “Uveli su mesobi, malenu, sa 20 policajaca. Bila sasama, glasno su pro~itali sve moje podatki onda od mene traìli da identifikujem onkoji su me tukli.” Naravno da nije bila stanju ni rije~i re}i.

Kaè i da ne èli prestati sa svojiaktivizmom jer ne zna {ta drugo moè dradi kada ìvi u zemlji kao {to je Gr~kIzgubila je dosta ljudi sa kojima se nekad

druìla jer nisu spremni da prate tu njen buntovnost. Ipak, ide dalje i poku{av promijeniti ne{to.

STRAH OD BUDU]NOSTI Na ulicama Atine demonstracije

odvijaju svaki dan. Policija sa dugim cijevma, pod punom ratnom opremom, nalazi svuda. Neki ne dozvoljavaju da ih slikatneki ne obra}aju pa`nju kada to raditTokom moja tri dana boravka u Atini, svadan sam vidjela demonstracije. Pored ostalina ulicama su bili i nastavnici i medicinskosoblje. Prijete im masovnim otkazimOni {trajkuju. Alesia je me|u nastavnicimKaè da je umorna, èljna promjena i dnije sigurna {ta i kako da radi, da ne znni{ta drugo osim da stoji na ulici i protestra. I tako mjesecima.

Dodatno optere}enje za Gr~ku je veli broj azilanata. Neki od njih ìve tu godinma, bez posla i mogu}nosti da se vrate idu dalje. I oni ìve u odvojenom kvartTamo je, poja{njavaju mi, jako opasnnajvi{e zbog ~lanova Zlatne zore koupadaju i premla}uju stanovnike. Ina~nacisti iz Zlatne zore su vidljivi na ulicam

i neki od njih ~ak hrabro isti~u nacisti~kobilje`ja na svojoj garderobi ili ona koja istetovirana. Foula mi kaè da su opasnida ih se treba kloniti i na ulici.

Gr~ka je zemlja koja sada predsjedav ja Europskom unijom. Tamo{njo stanoni{tvo uglavnom ne podràva nijedninstituciju EU-a i ne mogu vam jasno reda li je na bilo koji na~in ~lanstvo poztivno uticalo na njihove ìvote. Naravn

postoji i sloj bogatih i, kako mi ka`ljevi~ari i anarhisti, oni su obi~no lju

povezani s onima na vlasti. Ni jedni drugi ne znaju kakva je budu}nost pre

njima.


PROTESTI I @IVOT POSLIJ

Grci poku{avaju promijeniti vlast i sis-tem ve} godinama. Od 2010. to radeputem protesta na ulicama. Najve}i talasdemonstracija bio je te, i 2011. godine. U

jednom trenutku samo na ulicama Atinebilo je oko 500.000 gra|ana, od kojih suneki ìvjeli pod {atorima na trgovima.Zajedno su formirali narodni parlament kojise svaki dan sastajao kako bi artikulisalizahtjeve prosvjednika.

Prvi protesti po~eli su u maju 2010.godine nakon najave poja~anih mjera {ted-nje i pove}anja poreza, a kako bi moglipo~eti otpla}ivati ogromne dugove u kojima

je zemlja bila. Troje ljudi je ubijeno tokomprotesta. No, demonstracije su nastavljene.Protesti nisu bili politi~ki, nego socio-ekonomski, a organizovani su u potpunostiputem dru{tevnih mreà. Okon~ani su 7.augusta 2011. kada je policija uklonila svedemonstrante sa trgova. Talas policijskebrutalnosti dugo je bio nesankcionisan.Policija je poku{avala razbiti protestevoze}i se na motorima kroz masu, te baca-

ju}i suzavac. Nisu djelovali samo na mjes-tima gdje su bili protesti, nego sunasumi~no napadali ljude u gradu i tukli ih,ali broj demonstranata se samo pove}a-vao. Sada tuìla{tvo vodi istragu, ali teknakon {to su se u za{titu demonstranata

oglasile brojne me|unarodne organizacijekoje se bave za{titom ljudskih prava.

Demonstranti su 2010. poku{ali u}i uzgradu Parlamenta, te su zapalili nekolikozgrada vlade. Pored ostalog, traìli su noviustav koji bi napisali gra|ani, a ne ~lanoviParlamenta, odbijali su pla}ati dugove koje

je vlada napravila, zahtijevali otkazivanjememoranduma izme|u Gr~ke i MMF-a,pove}anje poreza za bogate… Tako|er sutraìli da svi odgovorni za krizu buduuhap{eni i procesuirani.

Godine 2011. demonstranti su u jed-nom trenutku opkolili Parlament nedozvoljavaju}i nikome da iza|e. Osamparlamentaraca je pobjeglo kroz sporedneulaze. Kasnije je policija na silu napravilaprolaz kako bi svi iza{li. Protesti su nas-tavljeni. Demonstrantima su se pridruìli iuniverzitetski profesori, dio njih, koji su sepismeno obratili Parlamentu traè}i istokao i demonstranti. Protestima su sepridruìli i radnici i sindikati. Novinari, tebrojni umjetnici, su u jednom trenutku pre-stali raditi kako bi se pridruìli protestima.

Protesti traju do danas, ali nisu takomasovni niti organizovani. No, svaki dan

jedna grupa iza|e zahtijevaju}i svojaprava koja su i dalje uglavom socio-ekonomska.

DOLJE VLADA

Grci, s malo uspjeha, protestuju od2010. godine do danas

ALEKSIANastavnica koja ~eka

otkaz i protestuje svakidan na ulicama Atine



Prijeratni gigant, sarajevska @ica,koja je upo{ljavala 1.800 ljudi,danas prakti~no vi{e ne postoji.

Na mjestu gdje su nekada bili proizvodni pogoni @ice danas je

ledina na kojoj }e se graditi prvi Bauhaus centar u BiH u kojem }e se zaposliti, nimanje, ni vi{e, nego 150 radnika, a Upravna

zgrada, prema poslovnoj strategiji poslijeratnog ve}inskog vlasnika @ice Muhameda Pilava ina~e vlasnikaUniprometa , bit }e pretvorena u stambene

jedinice namijenjene daljoj prodaji.

ORTA^KA (G)RUPAPrema navodima biv{ih uposlenika ove

nekada uspje{ne firme koji su ili u penzijiili na birou, sudbina @ice zape~a}ena je u

januaru 2006. godine, kada je ve}inski paket dionica od 67 procenata Agencija za

privatizaciju Federacije BiH neposredno pogodbom prodala Orta~koj grupi. Ugovrom o kupoprodaji @ice , koji je Agencija

januara 2006. godine zaklju~ila Orta~kom grupom, firma ~ija je knjigovostvena vrijednost bila procijenjena na 12miliona KM prodata je za 1,1 milion KMIspred Agencije kupoprodajni ugov

potpisao je tada{nji direktor R e{ad @uti},ispred Orta~ke grupe „uorta~eni“ Uni prmet — Muhamed Pilav, ANS Drive - AliGadò i Geneco — Ante Domazet.


KRAN, @ICA, POZAJMICA

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILIÎ]

Prijeratni gigant, sarajevska „Žica“, koja je upošljavala 1.800 ljudi, danaspraktično više ne postoji. Na mjestu gdje su nekada bili proizvodni pogoni danas

je ledina na kojoj će se graditi prvi Bauhaus centar u BiH, a Upravna zgrada“Žice” bit će pretvorena u stambene jedinice namijenjene daljoj prodaji.

Sarajevsko Kantonalno tužiteljstvo nedavno je „diglo ruke“ od ovog slučaja

kriminalne privatizacije

@ICA D.D. I @IÂNO PLETIVOMRTVA^KOG KOVÊGA

UPRAVNA ZGRADA Upravna zgrada @ice bit }epretvorena u stambene jedinicenamijenjene daljoj prodaji



U kupoprodajnom ugovoru ta~kom {est bile su definisane obaveze kupaca uinvestiranju. Prema spomenutom dokumen-tu, Orta~ka grupa je u prvoj godini dana u@icu bila du`na investirati 10 miliona KM.„Pod investicijama se podrazumijevajuinvesticije direktno uloène u Preduze}e, ane osigurane iz sredstava Preduze}a, u rokuod 12 mjeseci od potpisivanja Ugovora“,navedeno je u kupoprodajnom ugovoru.

Sastavni dio zaklju~enog ugovora ~ini i 11aneksa, a aneks 10 ujedno predstavljaizjavu Orta~ke grupe kojom njeni ovla{teni

predstavnici izjavljuju da imaju i da moguosigurati nov~ana sredstva radi investira-nja. Naravno, Orta~ka grupa nije izvr{ilaobavezu investiranja po predvi|enojdinamici, odnosno nije uloìla pet milionaKM do isteka prvih 6 mjeseci, ve} su od

Agencije zatraìli prolongiranje rokovizvr{avanja obaveza investiranja na na~da se rok investiranja za prvu tran{

pomjeri sa 30. juna 2006. godine na 3septembar iste godine i da se to ulaganobjedini sa drugom tran{om koja }e bupla}ena u istom roku. Tada{nji zamjendirektora Agencije Vjekoslav Prce 13. juzaklju~io je aneks ugovora o kupoproda@ice, ~ime se iza{lo u susret Orta~koj grup

Me|utim, prije zaklju~ivanja spomenutoaneksa Nadzorni odbor @ice donio odluku o davanju saglasnosti za uphipoteke u korist Raiffeisen banke na


KRAH NEKADA[NJEG GIGANT

Orta~ka grupa pod hipoteku je stavila nekretnine“@ice

“da bi od Raiffeisen banke dobila kredit od10 miliona KM kako bi ga investirala u „@icu“ i na

taj na~in ispunila obaveze preuzete potpisivanjemugovora o kupovini firme

PISMO PREMIJERUKrajem 2012. godine predsjednik SindikataUzejir Radelja{ traìo je sastanak saNerminom Nik{i}em zbog represivih mjera mobinga nad radnicima @ice

LEDINA NA KRAJU GRADA Zemlji{te na kojem je bila proizvodna hala @ice

prodato je Bauhasu za 9, 65 miliona eura



nekretninama @ice za podizanje kreditaOrta~koj grupi od 10 miliona KM radiinvestiranja u firmu. U dono{enju oveodluke u~estvuju predsjednik Nadzornogodbora Muhamed Pilav, ve}inski dioni~ar idirektor Uniprometa, i ~lan Ante Domazet,osniva~ i vlasnik firme Geneco , adono{enju ovakve odluke protivi seSulejman Halebi} ispred malih dioni~ara,odnosno MI Groupa . Po{to odluka nijeusvojena jednoglasno, trebala je biti

proslije|ena Skup{tini dru{tva naodlu~ivanje, {to nije u~injeno iz sljede}egrazloga. U Statutu @ice doslovno stoji:„Dioni~ar ne moè u~estvovati uodlu~ivanju na Skup{tini u slu~aju kada jepredmet odluke konkretni interes togdioni~ara koji je protivan interesuDru{tva.“

Kasnije }e se utvrditi da su predstavnici Orta~ke grupe i pri jekupovine @ice obavili razgovore saodgovornim osobama u Raiffeisen banci,

od kojih su navodno dobili usmenusaglasnost za podr{ku projektu kupovine@ice . U aktivnosti osiguranja kreditnihsredstava, osiguranih po osnovu zalaganjaimovine i dionica @ice , predstavniciOrta~ke grupe sa predstavnicimaRaiffeisen banke stupli po~etkomfebruara 2006. godine, dakle odmah nakon

potpisivanja kupoprodajnog ugovora saAgencijom.

HIPOTEKOM NA HIPOTEKU Nakon osiguranja kreditnih sredstava

koja su „investirana“ u @icu po~etkom

2007. godine, raskida se ugovo o ortakluku.Unipromet preuzima sve obaveze od ortakaANS Drive i Geneco , o ~emu s njima 31.decembra 2007. godine potpisuje ugovor o

preuzimanju duga u kojem se Raiffeisen banka pojavljuje kao povjerilac, a radi se okreditima ranije odobrenim radi ispunjenjaobaveze ulaganja u @icu . Ovdje je bitnospomenuti da je Unipromet od @ice uzimaonov~ane pozajmice, a da je najve}u

pozajmicu u iznosu 2,15 miliona KM uzeo po~etkom februara 2007. godine, dvadese-tak dana nakon {to je Orta~ka gruparaskinula ugovor o ortakluku. Navodno suta sredstva iskori{tena za isplatu ortaka,Gadìnog ANS Drivea i DomazetovogGeneca .

Nakon {to je preuzeo @icu , polovinommaja 2008. godine, Unipromet upu}ujezahtjev za promjenu zalo`nog prava nadnekretninama @ice za nekretnine Uni pro- meta . Umjesto nekretnina @ice za hipotekuUnipromet nudi poslovni prostor i zemlji{teu ulici Marka Maruli}a, poslovni prostor uulici Sime Milutinovi}a i zabilje`bu

prvenstva reda zalo`nog prava na objekat uizgradnji. Raiffeisen banka u avgustu 2008.

godine potpisuje izmjene i dopune ugovora

o kreditiranju i poslovnoj suradnji kojim sekao zalo`no prava prihvataju nekretnineUniprometa , a istim ugovorom banka seobavezuje da }e izdati dozvolu za brisanjezalo`nih prava nad nekretninama @ice .Me|utim, u aprilu 2007. godine @ica se zavlastito poslovanje kreditno zaduìla kodRaiffeisen banke. Odobren je kredit uiznosu od 14,7 miliona KM, a kaoosiguranje Raiffeisen banka se prakti~noupisala na istu hipoteku Orta~ke grupe, ali

drugog reda. Drugim rije~ima, izdavanje

brisovne dozvole za kredit koji je odobreOrta~koj grupi nije zna~ilo i gubitahipoteke jer je ista imovina @ice ostala pohipotekarnim optere}enjem u korist bankza kredit od 14,7 miliona KM. Kreditnsredstva najve}im dijelom utro{ena su zkupovinu repromaterijala iz Turske, gdje kupljeno 15.000 tona valjane ìce. Navono, repromaterijal je iskori{ten z

pravljenje gra|evinskih armaturnih mre`za {to @ica nije posjedovala tehnologiju p

su armaturne mreè pravljene u Stoc


KRAN, @ICA, POZAJMICA

POSLOVNI PARTNERIMuhamed Pilav, vlasnik Uniprometa , i Ante Domazet.vlasnik Genecoa

(NEO)SPORNI UGOVORUgovor o kupoprodaji @ice potpisan izme|u Orta~ke grupe i Agencije za privatizaciju FBiH



[irokom Brijegu, Prnjavoru, Bijeljini...Podizanje kredita od 14,7 miliona

KM i uvoz 15.000 tona ìce iz Turske biv{i direktor Alija Avdi} naveo je kao jedan od razloga zbog kojih je podnioostavku na mjesto direktora @ice. Drugirazlog, prema Ali}evim navodima, bilo

je dugovanje od oko dva miliona KMkoje su stvarale firme u vlasni{tvuMuhameda Pilava prema @ici zaisporu~enu, a nikada pla}enu robu. Roba

je isporu~ivana firmama MAY Tvornica namje{taja Unipromet, Usora Te{anj - Jelah, DU Jelah, Dukat, Mlin i pekara Te{anj . Prema Ali}evoj izjavi, udugovanjima je prednja~ila firma DU Jelah Te{anj.

Prije privatizacije @ica je bila kreditnozaduèna u iznosu od 7,1 milion KM, a

posli je privatizacije zaklju~no sa 31.decembrom 2011. godine dug je narastaona 17,7 miliona KM. Da bi se rije{iokreditnog balasta, Muhamed Pilav prodao

je ma{ine i postrojenja, a ostatak je „raz-

duìo“ kao staro gvo`|e. Demontirana je

proizvodna hala, a ledina je za 9,65miliona eura (18,8 miliona KM) prodata

Bauhausu gdje }e se graditi njiho poslovni centar.


KRAH NEKADA[NJEG GIGANT

Prema navodima biv{ihuposlenika @ice , uporedo sapropa{}u @ice kompanija uvlasni{tvu Muhameda Pilava

Unipromet doìvjela procvat.Radnici su se u vi{e navrataobra}ali svim relevantnimnadle`mim institucijama kako bise zaustavila plja~ka iuni{tavanje @ice , ali bezuspjeha. Izme|u ostalih, obratilisu se i Kantonalnom tuìla{tvuSarajevo koje je predmetproslijedilo tuìocu DèmaluKari}u iz Odjela za privrednikriminal. Kari} izdaje nalogFinansijskoj policiji koja kontrolu@ice povjerava inspektorima izTravnika Huseinu Eminagi}u iBrankici Adàip. Prematvrdnjama biv{ih radnika @ice ,Eminagi} i Adàip nisu odradiliposao kako treba, pa jepredmet po nalogu glavnoginspektora Zufera Dervi{evi}austupljen inspektorima zeni~kogOdjela, ali su Eminagi} iAdàip, navodno mimo glavnoginspektora, svoj izvje{tajproslijedili tuìocu Kari}u.Inspektori Finansijske policije izZenice sa~inilu su izvje{taj ukojem su navodno podnijete

krivi~ne prijave protivdu`nosnika Agencije zaprivatizaciju, kupaca @ice irukovodstva same firme. Naosnovu tog izvje{taja tuìlacKari} anga uje inspektoreFederalne uprave policije kojisu, prema rije~ima biv{ihuposlenika @ice , krajnjeprofesionalno i stru~no obavilisvoj posao. Me|utim, nakon(ne)potrebnog ~ekanja tuìlac

Kari} anga uje sudskogvje{taka Redèpa Isovi}a, akao predloàk mu daje„privatni“ izvje{taj inspektoraFinansijske policije iz Travnika.Prema tvdnjama biv{ih radnika@ice , Isovi} se potrudio da usvom vje{ta~enju prepi{ezaklju~ke iz izvje{tajaEminagi}a i Adàip, {to jeproslije|eno tuìocu Kari}u. Onponovo angaùje sudske

vje{take Avdiju Alihodì}a iKasima Durmi{evi}a koji muvra}aju „uljep{ani“ nalazprethodnog vje{taka Isovi}a. S

tim je upoznat i Sindikat @ice,~iji predsjednik Uzejir Redèpodràva sastanak sa glavnomtuìteljicom Nives Kanev~evkoja obe}ava ponovnovje{ta~enje i blokadu imovine@ice . Predmet se ustupatuìocu Azizu Jahjefendi}u,koji predmet daje navje{ta~enje vje{taku AbiduHodì}u. On je, premaRedèpovim navodima,napravio kriminalan izvje{taj.„âk je naveo i neta~anpodatak za koju vrijednost jeprodata oprema i ma{ine, tekonstrukcije hala iz tvornice@ice. U tom izvje{taju ~udanje podatak da je nakonrasprodaje ma{ina, opreme,zemlji{ta @ice Muhamed Pilavsa ra~una @ice na ra~unUniprometa prebacio 4miliona KM kao pozajmicu“,kaè Redèp, navode}i da jenakon dobijanja ovog izvje{tajapredmet vra}en tuìocu Kari}u,koji je i slu`beno zatvorioslu~aj.

VJE[TO OTEZANJE VJE[TAÊNJA

Tužilac Džemal Karić odustao od daljnje istrage u „Žici“ULOGA TU@ILA[TVA Neuspje{naintervencijaglavnetuìteljiceKantonalnogtuìteljstvaKantonaSarajevo NivesKanev~ev



“Aleksandar Vu~i}, lider naprednjaka,od ulaska u predizbornu kampanju trese seod tajkuna protiv kojih je pokrenuo sudskeprocese - Miroslava Mi{kovi}a, vlasnika‘Delte’ i Dragana \uri}a, vlasnika‘Zekstre’, iza kojeg stoji Milorad Dodik.Vu~i} je uvjeren da }e njih dvojica u predi-zbornu kampanju uloìti na desetine mil-ione maraka kako bi mu oborili rejting.Znaju}i da Milorad Dodik drì obojicu navezi, i da bi i samom Dodiku odgovaralo danaprednjaci doìve debakl na martovskimizborima, Vu~i} je napravio strategiju daodre|enim postupcima omek{a Dodika.Zbog toga ga je i pozvao u Beograd i daomu na zna~aju, ali se od njegovih stavova

vezanih za BiH prili~no ogradio”, obja{nja-va za na{ list izvor iz vrha Srpske naprednestranke zbog ~ega je do{lo do hitnog sastan-ka Vu~i}a sa Dodikom.

Dodik i Mladen Bosi}, kao lideridvije najuticajnije stranke u RepubliciSrpskoj, do{li su u nedjelju (9. februara),u Beograd na Vu~i}ev poziv. Iz Beograda

je odaslana poruka da su nemiri u BiHnapad na Republiku Srpsku i dejtonskuBosnu. Istina, to je izjavio predsjednik RS-a Milorad Dodik. Potpredsjednik Vu~i} bio je uzdràniji, objasniv{i svoj

poziv na hitan sas tanak u Beograd dvo-

jic i polit i~ara iz Banje Luke zabrinu-to{}u za stabilnost Republike Srpske i

regiona, presko~iv{i dràvu BiH.“Nema potrebe da paljenjem zgrada,

nasiljem, prebijanjem policajaca re{avamopoliti~ke probleme. Srbija èli stabilnost uregionu i to je od presudnog zna~aja. Srbija,u skladu sa Dejtonom, ima odre|enu, ne

bezna~ajnu ulogu u njegovom sprovo|enju,na{ narod koji ìvi zapadno od Drine uvekje zaisteresovan za mi{ljenje dràve Srbije,a na{a èlja je da sa~uvamo stabilnost uregionu, kako politi~ku, tako i ekonom-sku” rekao je Vu~i} na zajedni~koj konfer-enciji za novinare sa Dodikom i Bosi}em.

Dodik je kazao da je “Republika Srpskastabilna, a da su neredi u FederacijiBiH pokrenuti sa ciljem da se u RS izazovusli~ni potresi i da se ponovo sna`no uvu~eme|unarodni faktor da rje{ava probleme”.

Vu~i}ev poziv Dodiku, prema mi{ljenjuupu}enih u prilike na politi~koj sceniSrbije, uslijedio je iz vi{e razloga. Premami{ljanju profesorice Srbijanke Turajli},Vu~i} se pla{i da }e tokom predizbornekampanje od odre|enih politi~kih protivni-ka biti prozvan {to je predao Kosovo tezbog toga od Republike Srpske pravi kom-

penzaciju.“Sve je to u kontekstu predizborne

retorike. Po{to je Vu~i} tokom svog manda-ta za Srbe izgubio ne{to veliko, u srpskojnacionalisti~koj histeriji Kosovo treba da senadoknadi. Iako je nepristojno u ovommomentu me{ati se u ono {to se u Bosni

de{ava, i treba imati razumevanja, naàlost,Vu~i} ne moè da se suzdr i i od Republike

36

VUÎ]EV PERFORMANS SA PRIJATELJIMA IZ RS-a

Pi{e: MIRHA DEDI]

Hitan sastanak na koji je ALEKSANDAR VUČIĆ, vicepremijer Srbije, pozvaoMILORADA DODIKA i MLADENA BOSIĆA, zbog očuvanja stabilnosti u RepubliciSrpskoj, imao je potpuno drugu pozadinu; naša novinarka otkriva zbog čega je

Vučić iznenada otoplio odnose sa predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom

DODIK ZA JEDNOKRATNUVUÎ]EVU UPOTREBU

Vu~i} svoju naklonost prema SDS-ukao vode}oj stranci u opozicionombloku RS-a nije promijenio, niti sepromijenio njegov hladan odnos

prema Dodiku



Srpske pravi kompenzaciju za Kosovo.Me|utim, to me{anje u RS bila jeneprekidna poruka koju je slao demokrataBoris Tadi}, pa je prosto ~udno da se Vu~i}do sada nije dosetio da bi i on ne{to sli~nomogao da kaè. To je tu`na istina,me|utim, tu nema puno pomo}i, vi u BiHmoète samo da kaète - navikli smo to odSrbije”, kaè za na{ list Srbijanka Turajli}.

Turajli}eva navodi da Vu~i} vodi

dràvnu politiku kao da cijela Srbija ìvi u pozori{tu, zbog toga je, po njenom mi{ljenju,na predstoje}im izborima neophodno

promijeniti vlast: “Vu~i} je i reìser i glavniglumac i scenograf. Sebi je napraviopozori{te koje se narodu dopada. To jepredstava koja nema veze s realno{}u, ali

PREDIZBORNA KLOPKA ZA DODIK

STRAH OD “BOSANSKOGPROLJE]A”Hitno postrojavanja kod Vu~i}a zbogpreventivnog obeshrabrivanja protesta u

Republici Srpskoj i Srbiji

TAJKUNI POD VUÎ]EVIMPROZORIMA Vu~i} je u panici damu srbijanski tajkunibliski Miloradu Dodikne sru{e rejting naizborima



svi su ushi}eni. On hapsi levo i desno, anijednu aferu nismo zavr{ili. Sve je topopulizam koji se narodu, koji nema sre}eda ga ne{to li~no obraduje, svi|a jer se inekom drugom ne{to lo{e de{ava. Jer,koliko god da je stra{no kad nemate hleba,jo{ je stra{nije kad ste u zatvoru.”

Da je Dodik Vu~i}u u predizbornojkampanji posluìo za jednokratnu upotre-

bu, govori i podatak da je lider naprednjakaznatno vi{e vremena odvojio za MladenaBosi}a, {efa SDS-a, s kojim je u ~etiri oka

prije zajedni~kog sastanka dogovorio daljustrategiju ove stranke u RS-u. Iako je{efove dvije vode}e stranke u RS-u pozvaona o~uvanje mira i stabilnosti u RS-u dok traju nemiri u Federaciji BiH, Vu~i} odBosi}a nije traìo da otupi svoju o{tricu

prema Dodiku. Pouzdani izvori iz SNS-atvrde da je Bosi} upravo od Vu~i}a dobioinstrukcije da {to prije zatraì raspisivanjevanrednih izbora u RS-u i time Dodikuzada dodatnu glavobolju. Da je Bosi} pod

zna~ajnim uticajem Vu~i}a, govori i infor-macija da }e Bosi} uskoro u Banjoj Luci predstaviti set antikorupcionih zakona pouzoru na Vu~i}eve dosada{nje akcije.

“Sastanak u Beogradu za Dodika, kojiima najvi{e razloga da strahuje od‘de{avanja naroda’ predstavljao je slamkuspasa, me|utim, Vu~i} svoju naklonostprema opoziciji i SDS-u kao vode}oj stran-ci u tom bloku nije promijenio. Nije sezna~ajno promijenio ni njegov hladanodnos prema Dodiku i SNSD-u, koji sesmatraju najodgovornijim za te{ki kriminali korupciju u vlasti RS-a”, navodi na{ izvor.

VUÎ]EVA TAJNA @ENIDBAIpak, Vu~i}ev strah da }e tajkuni biti u

sredi{tu ove izborne kampanje u Srbiji je primarni razlog zbog kojeg je, makar nakratko, poklonio svoju pa`nju Dodiku.Vu~i} preko medija stvara atmosferuda gra|ani biraju izme|u opozicionih

pla}enika u rukama tajkuna i po{tenihnaprednjaka. O tome govore tekstovi kojeobjavljuju tabloidne beogradske novine podVu~i}evom kontrolom. Po njima, MiroslavMi{kovi} je u proteklih desetak dana u

svom nedavno otvorenom hotelu Crown plaza odrào niz tajnih sastanaka s drugimtajkunima koji su na meti Vu~i}a, a na koji-ma je dogovoren plan “60 plus” ~iji je ciljmaksimalno slabljenje Vu~i}a na narednimizborima.

Mi{kovi} je, kako saznaje Kurir ,napravio plan da dobro odrije{i kesu i predaogroman novac pojedinim politi~arima imedijima kako bi tokom kampanje napadaliVu~i}a i SNS, a sve kako bi u slu~aju nji-hovog odlaska s vlasti mogao da se izvu~eiz istraga i sudskih procesa koji se protivnjega vode. Mi{kovi}, koji po ovom listu

ide na sve ili ni{ta, rije{io je da ukloni

Vu~i}a jer je to jedini na~in da se sa~uva.Spreman je, navodno, da pojedinim politi~arima i medijima da oko 100 milionaeura za kampanju, a zauzvrat o~ekuje da

bjesomu~no napadaju lidera SNS-a inaprednjake. Tokom narednih dana, zah-valjuju}i Mi{kovi}evim i \uri}evim para-ma, bi}e pokrenuta kampanja, kako u medi-

jima tako i na dru{tvenim mreàma, koju }ediktirati “Mi{kovi}evi opozicionari”.Tajkuni }e, kako navode ovi mediji, Vu~i}aga|ati politi~kim, ali i porodi~nim aferama.

Vu~i}ev strah od porodi~nih afera ni bez osnova. U Srbiji niti jedan medij nismio da objavi da se lider naprednjakekspresno razveo od novinarke K senije,kojom ima dvoje maloljetne djece, i oènsa znatno mla|om i atraktivnijom Tamaro\ukanovi}. Na svadbi je bilo vi{e od 20zvanica, me|u kojima i pedesetak novinarurednika i vlasnika medija. Tako|er je biokompletan vrh SNS-a, izuzev TomislavNikoli}a. Veselje je odràno u jednozamku na Ko{utnjaku. Me|utim, objavlj


VUÎ]EV PERFORMANS SA PRIJATELJIMA IZ RS-a

BEOGRADSKASOLIDARNOST

U centru Beograda stotinjak gra|ana sa transparentima dali su

podr{ku protestima u Bosni iHercegovini

KOME ZVONA ZVONE.Aleksandar Vu~i} tajno se po drugiput oènio i svim medijima strogozabranio da to obajve

VUÎ] UZBOSI]ANajve}upodr{ku u RS-uod lideranaprednjakauìva Mladen

Bosi}



vanje te vijesti Vu~i} je strogo zabranio.U vrijeme dok je Srbijom prostrujala

glasina o Vu~i}evoj ènidbi, pa`nju javnos-ti je izazvalo ogla{avanje na Twiteru nje-gove biv{e supruge Ksenije: “Nikada ne}uodustati od onoga do ~ega mi je istinskistalo. Ne diraj me. Ne kradi moje. Neucenjuj. Ne potcenjuj. Ne varaj u igri. Nesluì se prljav{tinama.”

Mnogima je nakon ovog bilo jasno daVu~i}eva biv{a supruga proìvljava pravudramu. Me|utim, i danas, dva mjesecanakon Vu~i}eve ènidbe, javnosti je nepoz-nato ko je prva dama najmo}nijeg ~ovjekau Srbiji. Vu~i}eva cenzura, kako tvrdeupu}eni izvori, uslijedila je zbog straha da}e u Srbiji biti manje popularan zato {to jezbog atraktivne brinete ostavio ènu i dvojemaloljetne djece.

Da je Vu~i} nespokojan uo~i vanrednihizbora, koje je u Srbiji sam raspisao kako bi

se do~epao {to ve}eg kola~a vlasti, smatra i

Jelena Mili}, direktorica Centra za evroat-lanske studije iz Beograda, koja za SBkaè:

“U brojnim medijima u Srbiji, strogokontrolisanim od strane Vu~i}a, ovih danauop{te niste mogli pro~itati da je socijalnibunt u BiH opravdan, ve} se isklju~ivo raz-matra ko i za{to destabilizuje RepublikuSrpsku. To nije slu~ajno, kao {to i nijeslu~ajno {to takvi naslovi dolaze od svevi{e ruskih internet portala koje ja pratim.Vu~i} trenutno vodi dve predizborne kam-panje. Jedna je ova kojom traì naklonostsvog bira~kog tela za koje se pla{i da se neopusti zbog istraìvanja javnog mnjenja daon zasigurno pobe|uje, ali tako|e i zbog~injenice da ~vrsta retorika i spa{avanjedece iz snega ne donose nu`no i ‘stabilne’glasove. Druga tako|e bitna kampanja kojuVu~i} vodi je vezana za ruske, odnosnoPutinove zvani~nike kojom on na svaki

na~in poku{ava da dokaè da je evroori-

jentacija Srbije finansijski iznu|ena i dkaè da su ruski interesi u Srbiji ali i nBalkanu preko njega i dalje podjednakza{ti}eni. Po meni je to momenat koji klju~ni u ovoj pri~i. Vu~i} jako dobro znda Dodikove poslovne veze sa prethodnireìmima u Srbiji prelaze pitanje dobrodnosa sa jednom ili drugom vladom. Ka{to su mu poznati populisti~ki potereìma Milorada Dodika, koji sada ve

neskriveno radi na projektu razjedinjencelovite Bosne. Naàlost, tu odgovornome|unarodne zajednice tako|e nije malakaè Mili}eva.

SAMO DA DEMONSTRACIJA NE BUDESonja Biserko iz Helsin{kog odbora z

Srbiju smatra da su socijalni protesti u Biuznemirili vlastodr{ce u Beogradu i BanjLuci jer je siroma{tvo, bijeda i nezadvoljstvo jednako i u svim dijelovima BiHkao uostalom i u cijelom regionu, pa mogu} domino efekat. Biserko kaè da ov

socijalni bunt ima i pozitivnu konotacij“To je jedan povoljan razvoj u regionu, za{to se gra|ani u regionu izmi~u iz etnonacionalne matrice i {to }e se problemubudu}e re{avati, pre svega, na toekonomskom i socijalnom planu i u tosmislu sve ove elite u regionu nemaju {ta dkaù. O~igledno da }e se oni organizovana vi{em nivou kako bi to spre~ilMe|utim, mislim da ipak moè da se dene{to {to oni ne o~ekuju i {to ne}e biti situaciji da spre~e. Krajnje je vreme dregion progovori na neki drugi na~in.”

Analiti~ari iz Beograda smatraju da

eskalacija nezadovoljstva u Srbiji znatnsmanjila Vu~i}ev rejting na izborima, zbotoga i njegov strah da se “protesti ne prel

ju preko Drine”. Nakon sastanka Dodikom i Bosi}em, Vu~i} je zaklju~io dne o~ekuje da }e se protesti pro{iriti i na teitoriju Srbije. Me|utim, radnici iz Kraljevkoji ve} ve} osam mjeseci {trajkuju odmasu poru~ili Vu~i}u da se “ne baSarajevom, jer mu je Kraljevo bliè”

jedan od {trajka~a mu je poru~io da “i njegi njegovu decu treba spasiti iz snega”.

Direktor Foruma za etni~ke odnose Beograda Du{an Janji} kaè da Srbi

pogre{no vidi doga|aje u BiH a solidari{use sa vlastima u RS-u.

“Vu~i} je izabrao najbolji na~in dizvr{i politi~ko samoubistvo. U Beogradve} danima imamo okupljanje solidarnossa BiH na Trgu Republike. Vu~i} je svojiizjavama otvorio mogu}nost svim nezadvoljnim ljudima i kompletnoj opoziciji dpodsti~u iste takve demonstracije u SrbijOno {to je manifestovao i Zoran Milanovi Vu~i} je odbrana naciokratije, odbranetni~kog principa, a demonstracije se nodràvaju zbog toga. Demonstracije su ok

hleba i posla, a ne oko igara.”


PREDIZBORNA KLOPKA ZA DODIK

Na sastanku sa Dodikom i Bosi}em,koji je Vu~i} sazvao isklju~ivo iz svojih

unutra{njopoliti~kih potreba, Vu~i} jedemonstrirao izvrsno poznavanje situacijeu BiH. Vu~i} je govorio o detaljima vezanihza demonstracije u BiH koje su iznenadilei samog Dodika i Bosi}a. Upu}eni izvoritvrde da pozudane i svjeè informacijeVu~i} redovno dobija od ministra sigurnos-ti BiH Fahrudina Radon~i}a, s kojim gaodnedavno veù i prijateljske veze. Naime,Radon~i} je prije dva mjeseca, na Vu~i}evpoziv, bio u privatnoj posjeti kod njegaku}i. Radon~i} je tom prilikom u Beogradotputovao svojim privatnim avionom, a nakraju vi{esatnog druènja Vu~i} mu je

kazao: “U svoju ku}u nisam doveo niBosi}a, ni Dodika, sada ti je jasno kakokod mene kotira{.”

O prijateljstvu i druènju sa Vu~i}emnedavno je govorio na BN TV, bliskoj lideruSNS-a, i sam Radon~i}: “Bili smo ~ak~etiri-pet sati zajedno, jako smo se prijatnodruìli i naravno da smo sve regionalneteme, pa i politi~ke, obradili. Na{ je zajed-ni~ki stav da mora do}i do regionalnih inte-gracija u politi~kom smislu, ali i u ekonom-skom. Tako|er smo se usaglasili u zajed-ni~kom nastupu u borbi protiv kriminala ikorupcije.”

Prema nekim tvrdnjama, koje nismomogli provjeriti, prvi potpredsjednik VladeSrbije Aleksandar Vu}i} i ministar sigurno-sti BiH Radon~i} prije nekoliko nedjelja

imali su i neformalno druènje u etno-selu“Stani{i}” pored Bijeljine…

OTVORENA VEZA SARAJEVO - BEOGRAD

Fahrudin Radončić referira Vučiću osituaciji u BiH!?

CRVENI TELEFONVu~i} i Radon~i} su skoro svakodnevnona vezi



Europska komisija, kojom trenutno

predsjedava najproblemati~nijazemlja ~lanica Europske unije,Gr~ka, inicirala je i pokrenulamakroregionalnu strategiju za

Jadransko-jonsku regiju. Strategija je inici-rana kao podr{ka saradnji izme|u osamzemalja ~lanica, a predstavljena je kaoodgovor EU lidera na zahtjeve iznesene

2012. godine za formiranje nove makrore-gionalne strategije.Veliki sastanak, na kojem su bili prisut-

ni ministri vanjskih poslova zemalja koje pripadaju ovoj inicijativi, te predstavaniciministarstava koja mogu biti uklju~ena urealizaciju eventualnih budu}ih zajedni-~kih projekata, odràn je 6. i 7. februara uAtini.

ZEMLJE ^LANICEPomalo je ~udan sastav ove nove inici-

jative. Naime, zemlje ~lanice su Albanija,Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Gr~ka,

Italija, Crna Gora, Srbija i Slovenija.Johannes Hahn, europski komesar nadleànza regionalnu politiku, u grupnom intervjuza medije iz zemalja ~lanica poja{njavakako o ~lanstvu u inicijativi odlu~uju zeml-

je zajedno.“Komisija je odlu~ivala o ovoj

makroregionalnoj strategiji u ovomokruènju jer je ~lanstvo nastavakprija{nje inicijative koja je pokrenuta2000. Tada su Srbija i Crna Gora bilejedna dràva”, kaè Hahn. Na pitanje dali to onda zna~i da je automatski iKosovo zemlja ~lanica, odgovara da nezna~i: “Ne. Sada radimo sa ovim zemlja-

ma koje su odlu~ile da podrè ovumikroregionalnu strategiju. Ponovo, nijena{a odluka kao Komisije kako }e strate-gija izgledati. Naravno da slu`benici uBriselu gledaju ko su ~lanice, i za ovo {tosada imao rekli su OK, ovo izgleda kaomakroregionalna strategija i idemo satim. Odluka je da neke ~lanice pozovudruge. O tome odlu~uju zemlje ~lanice.Sada, moglo bi se re}i da Srbija ne spadau ovaj region jer je koncentracija na pri-obalnom podru~ju. Ali, to je odlukazemalja ~lanica.”

Ipak, na marginama sastanka u Atini

pri~alo se da niti Makedonija niti Kosovo

nisu ~lanice kao politi~ki ustupak Srbijodnosno Gr~koj.

RJE[ENJE ZA SVE PROBLEME No, ovo je ~ini se samo jedan od pro

lema za ovu novu inicijativu koja tek trebda zaìvi, a njome bi uskoro trebala presjedavati Bosna i Hercegovina. Za sada, ne brine komesara Hahna.

“Na{e iskustvo sa dva druga projektposebno sa Dunavskom i Balti~komakroregionalnom strategijom, ve} takvo da pokazuje da efikasnost jedne zemlili bilaterarni sukobi mogu biti mnogo lak{

rije{eni u multilaterarnom okruènju jer on


JADRANSKO-JONSKI REGION

Europska komisija odlučila je da poveže dio regiona u inicijativu koja bi moglapomoći razvoj, privući strana ulaganja, djelovati na polju zaštite okoline i razvoja

turizma. No, dvije zemlje su izostavili iz inicijative, a BiH se ne čini baš kaopouzdan partner u ovom trenutku

U novoj makroregiji kojufavorizira Europska unijaBosna i Hercegovina tek treba

definirati vlastite interesePi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

JADRANSKO-JONSKA INICIJATIVA Ministri vanjskih poslova osam zemalja ~lanica i predstvanici Europske komisije na sastankuu Atini



sluì kao neka vrsta dru{tvenog pritiska takoda jedna zemlja nema ispriku pred drugomako vode raspravu. Mislim da je BiH kaozemlja zaista dio strukture zajedno sa zeml-jama ~lanicama makroregionalne strategije.Kada, naprimjer, govorimo o jadransko-jon-skom autoputu, naravno da dio prolazi krozBiH i ta zemlja mora onda donijeti odluku iu~estvovati. Ako to ne urade, moète se

suo~iti sa pritiskom od susjeda tako da mis-lim da ovakva inicijativa moè biti odkoristi i olak{ati neke stvari. Tako danagla{avam da ova strategija moè doprini-jeti pobolj{anju stanja u zemljama ~lanica-ma, {to moè uticati da zemlje koje to nisupostanu prije ~lanice, {to je na{ kona~nicilj.“

Sastanak je odràvan istoga dana kadasu po~eli protesti u BiH ~ega zvani~nici,mada je tu bila prisutna delegacija MIP-aBiH, nisu bili svjesni.

“Nisam potpuno upoznat sa situacijom

jer to nije moja nadle`nost. Ali, ono u {to

vjerujem i za {to imam dokaze iz drugihprimjera, u~e{}e zemlja kakva je i BiHmoè popraviti situaciju zbog vanjskog pri-tiska. Nisam svjestan specifi~nosti u tojzemlji, ali ako niste sposobni rije{iti nekestvari u svojoj zemlji, to je uvijek problem.Mislim da ljudi imaju interes da sepriklju~e klubu i u tom smislu politi~ari }eprije ili kasnije biti prisiljeni da na|u

rje{enje. Jer narod traì to od njih.”Ministar Zlatko Lagumdìja, kojeg sunovinari zaustavili nakon javnog dijela sas-tanka sa pitanjima da komentari{e situacijuu BiH u tom trenutku, to nije èlio uraditi.[tavi{e, okrenuo je le|a novinarima koji su

poku{ali s njim razgovarati, praksa kakvute{ko da bi sebi dozvolio bilo koji politi~ar u EU.

[TA PREDVI\A INICIJATIVAStrategija je pokrenuta nakon niza kon-

sultacija izme|u politi~ara, ali i pripadnikacivilnog sektora iz svih osam ~lanica. Kako

stoji u zvani~nom saop}enju EK, cilj je da

putem ove platforme zemlje ~lanice u|u projekte koji su od regionalnog zna~aj“Ova }e strategija doprinijeti pribliàvanZapadnog Balkana EU. Naglasak }e prisvega biti na ‘plavom rastu’, saobra}ajodrìvom turizmu i za{titi okoline. Kroz tstrategija }e pridonijeti stvaranju properiteta i radnih mjesta u regiji”, navodi u obrazloènju.

Prije sastanka u Atini, “zainteresiranstrane”, odnosno predstavnici EU-a i zema ja ~lanica, odr ale su niz sastanaka rasprav jaju}i o stvarima bitnim za inicijativu. Gr~ki Crna Gora su vodile dijalog o morskom

primorskom razvoju, Italija i Srbija o tran portu i energetici, Slovenija i BiH o okolinte Hrvatska i Albanija o turizmu.

Zemlje koje nisu ~lanice EU-a na rasplaganju imaju fondove IPA, koji su slu~aju BiH suspendovani te nije jasno nkoji se na~in eventualno Bosna moùklju~iti u bilo koji projekat, a niko iz delgacije nije ba{ bio na raspolaganju novinar

ma da odgovori na to pitanje.


NOVA STRATEGIJA EU

Europska komisija smatrada se kroz razvoj makroregional-nih strategija moè pozitivnouticati na razvoj odre|enih

regiona u Europi, pod uslovomda zemlje kojih se ti~e strategijasame preuduzimaju pojedineakcije. Bitno za ovakve inicija-tive je da se doti~u projekata odva`nosti za cijeli region koji je upitanju.

Jadransko-jonska inicijativase ti~e ~etiri klju~ne oblasti uregionu: “plavi razvoj” koji seodnosi na pomorstvo i ribogojst-vo; regionalna transportnapovezanost koja bi trebalapove}ati prisutnost i

privla~nost regiona; za{titaokoli{a; te odrìv turizam kao

jedna od najbrìh i najzna~ajni- jih industrija.

Moète li nam re}ine{to vi{e o nekimspecifi~nim projektima uokviru ove strategije?Recimo, da li je Pelje{ki mostjedan od projekata koji bimogli biti interesantni?

Ne. Za sada smo u faziplaniranja. Moramo vidjeti {ta i

na koji na~in odre|eni projektidoprinose makroregionalnoj

strategiji. Sada je jedan odna{ih zadataka ba{ to - daodlu~imo koji projekti su zaistarelevantni za cijeli region.

Moète li nam re}i nekeprimjere projekata koji bimogli biti interesantni?

Turizam, pomorska pitanja,zajedni~ko brandiranjeregiona u svrhe razvoja turiz-ma… Postoje ideje o razvojuinfrastrukture za snabdijevanjeenergijom. Ribogojstvo jetako|er vaàn aspekt, kao irazmjena socioekonomskihpodataka, podataka o prven-ciji nesre}a… Ali, o svemu se

mora razgovarati.

[ta zemlje ~lanice inici-jative mogu o~ekivati odBrisela?

Moramo priznati da u Europigeneralno, zbog krize, postojiodre|eni umor od pro{irenja. Alito je shvatljivo ako imate naumu kako je te{ka situacija zamnoge ljude u Europi bilatokom proteklih nekoliko godi-na. Situacija u zemljama kaoGr~ka se polako popravljaju.Ali, postoji zamor. Kao politi~ar,uvijek podsjetim kako smo1989. po~eli stvarno ujedinjeneEurope i da taj proces nije

zavr{en. Ali to je na{ kona~nicilj i moramo biti dovoljno tvr-doglavi da ga postignemo.Naravno, sve ne ide lako, ali to

je kona~na vizija. Tako|erimamo odgovornost i obavezuprema zemljama koje nisu ~lan-ice, jer na kraju moè se re}i da

je ~lanstvo prednost iako neka-da ljudi misle da nije. Ali siguransam da ekonomska situacijamoè biti puno gora da neke odzemalja nisu ~lanice europskeporodice i ne mogu se oslonitina solidarnost. Da bi bili kom-petitivni na svjetskom nivou,morate biti dio zajednice.

Ovo nije politi~ka platforma

za ministre da se sretnu jed-nom, dva puta godi{nje, negose stvarno ne{to mora raditi.Tako da se moraju uklju~itirazli~ita ministarstva, voditira~una da su predstavnici izzemalja ~lanica visokopozicioni-rani politi~ari koji mogu donijetiodluke, koji imaju politi~kupodr{ku, te mogu izgraditimreù u kojoj vjeruju jednidrugima. Ova strategija je vrstasaradnje, a ne ne{to gdje zemlje~lanice sjede za stolom i traèna~in da promoviraju vlastiteinterese.

JOHANNES HAHN, EVROSPKI KOMESAR ZA REGIONALNU POLITIKU

Pelješki most neće biti dio ove strategije

JOHANNESHAHNZemlje ~lanicemoraju da sedogovore okoprioriteta ieventualnihnovih ~lanica



Bukvalno tri sekunde su trebalenacionalnom direktoru SOS Dje~ijih sela BiH Amiru Oma-novi}u i njegovim saradnicimada odlu~e o imenu i prezimenu

osobe koja }e biti prvi ambasador njihove

organizacije. Jure Franko? To je to! Pa,eto, mo`da i manje od tri sekunde...Protokol je tog 8. februara ispo{tovan,Jure je Amiru predao akreditive, pokoju su

progovoril i, ba{ kao i stanovnik sela,srednjo{kolac Milan Todorovi} i SOSmajka Amira, jeo se burek jer je tu bioJurek, a bilo je i {ale i smijeha, jer u SOS Dje~ijem selu Sarajevo ne pika se ni{taosim pozitive, mada je dan ranije bio,

blago re~eno, negativan. No, “idemodalje”, rekao bi u TV seriji U~itelj glumacDragan Nikoli}.

POÊTAK JEDNOG DIVNOGPRIJATELJSTVA

Jure Franko je od 7. do 9. februara bio,zapravo, tamo gdje pripada. U SOS Dje~ijemselu Sarajevo , “gdje su ku}e od ~okolade, a

prozori su od marmelade”. Ma, malo je zatog ~ovjeka re}i da je pozitivan. Ko mu stisne

juna~ku desnicu, a da ne zna ko je on, ta~no}e osjetiti da se rukovao sa velikim asom.Osvaja~em srebrene medalje na Zimskimolimpijskim igrama u Sarajevu 1984. godine.

Nakon trideset godina ponovo je boravio usvom gradu, dodu{e dolazio je i ranije, ali

sada sa suprugom, sinom, k}erkom i

punicom. Konak: SOS Dje~ije selo Sarajevo .Pa, ne}e valjda spavati u Evropi . Imao jezgusnut raspored, novinarskih pitanja je biloi previ{e, no ipak smo ga uspjeli izdvojiti “izmase”, pa k’o ljudi na miru popri~ati.

Na samom po~etku na{eg razgovora}emo o njegovom prijateljstvu sa djecom iuposlenicima SOS Dje~ijeg sela Sarajevo .“Bio sam prvi sa slovena~ke strane koji jenosio olimpijski plamen kroz na{u dràvu,kada smo svi zajedno slavili Zimske

olimpijske igre u Torinu 2006. i duholimpizma. A mene je, kao prvog Slovencakoji je osvojio medalju na zimskojolimpijadi, pozvao Piero Gros, velikiitalijanski skija{ i olimpijski pobjednik uslalomu iz Innsbrucka 1976. godine.

Naravno, njegovu ideju sam sazadovoljstvom prihvatio. Znamo svi da jeolimpijski duh ne{to najpozitivnije, usvakom smislu, a ja sam htio da tuolimpijsku energiju jo{ vi{e pro{irim iiskoristim na pravi na~in”, veli Jure Franko.Ali, {ta da uradi? Pa da... Na Olimpijadu uTorino }e on i njegovi prijatelji odvesti

djecu sa traumati~nim iskustvima, djecukoja nisu imala sretno djetinjstvo na koje suimala pravo. “Tada smo odlu~ili da naolimpijski veleslalom vodimo djecu iz tridràve, kako bi se upoznali i druìli, po

petnaestero njih iz Sarajeva, iz slovena~ke Nove Gorice i iz italijanske Gorice. Vrlo brzo smo dobili i donacije, i autobus, PieroGros mi je potvrdio da bez problemamoèmo u}i u olimpijsko selo, {to je za sveosim za sportiste bilo nemogu}e, dobili smoulaznice za veleslalom... Tada samkontaktirao sa Zlatkom Hrnji}em iz

Skija{kog saveza BiH i zamolio ga da mi

kaè koja to ustanova odgovara na{oj idej

dakle u parametrima koje smo mi èljeOn je odmah rekao da je to SOSKinderdorf ”, prisje}a se Jure. Bio je

po~etak jednog divnog prijateljstva...A da li je Jure imao sretno djetinjstv

pitamo ga: “Da, imao sam sretndjetinjstvo. Puno sam trenirao, ali nisa

bio fokusiran samo na skijanje. Lijepe su uspomene. Tata mi kaè da skoro svaki pzapla~e kada se sjeti tih vremena. Kada snaprimjer, nas {est-sedam ukrca u fi}u, pidemo na skijanje. Moja djeca dobrskijaju, mada ne treniraju, ali sada vidi

kako su to divni trenuci kada svoju djec


WELCOME TO SARAJEVO

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ], Privatni arhiv

JURETA FRANKA, Arhiv SB-a,Arhiv “OSLOBO\ENJA”

JURE FRANKO ponovo je došao u Sarajevo, grad ukojem je osvojio srebrenu medalju na OLIMPIJADI

1984. godine; ovaj put imenovan je za prvogambasadora organizacije SOS DJEČIJA SELA BiH, a

uprkos intenzivnom planu i programu svog boravka u

svom gradu izdvojio je vrijeme kako bi razgovarao sanašim urednikom

JUREK UOLIMPIJSKOM

SVEMIRU



vodim na skijanje, pa malo popri~am sak}erkom, malo sa sinom, druìmo se,vozimo sa lokacije na lokaciju.”

PREKRASNA OLIMPIJSKA PRIÂJure je po~eo trenirati u Skija{kom

klubu Nova Gorica . Iako je Nova Gorica,

gdje je i ro|en 28. marta 1962.,“oskudijevila” sa snijegom. “Nekada je i

bilo ne{to snijega na okolnim brdima, asada skoro da ga i nema, jer su toplije zime.Pa smo se morali snalaziti. Odnosno, otacse sna{ao. Kupio je jednu malu ì~aru, sa

onim diskom na koji sjedne{. Nije to bilo

skupo, niti je moj otac imao novca za nekveliku investiciju. Ali, gdje god je bi

pedeset centimetara snijega mi smo nostu ì~aru i mogli smo skijati i kada veliski-liftovi nisu radili. A u srednju {kolu sai{ao u [kofju Loku i ve} sa dvanae

trinaest godina sam u{ao u omladinsk


JURE, UVIJEK SVOJ NA ZAUVIJEK SVOM

“Zadrào sam i kod ku}e ~uvam jugoslovenskuzastavu koju sam nosio na otvaranju i zatvaranju

sarajevske Olimpijade “

GOSPODIN, [TA DRUGOSlovenac Jure Franko, svjetskiskija{ki as, novinar, humanista,producent...



reprezentaciju Jugoslavije, a sa {esnaest i uA reprezentaciju”, kaè na{ sagovornik. Bio

je i sudionik Zimskih olimpijskih igara uLake Placidu, 1980. godine. U ekipi koja setakmi~ila u veleslalomu bili su, poredJureta, Bojan Kriàj, Boris Strel i JoèKuralt. Tada je Kriàju za ~etiri stotinke

izmakla bronzana medalja. Na Olimpijadi uSarajevu, u ~etvorki koja je vozilaveleslalom, umjesto Kuralta bio je GregaBenedik, dok su slalom vozili Kriàj,Kuralt, Toma` Cerkovnik i Franko.Reprezentacija tragi~nih sudbina! JoèKuralt, Toma` Cerkovnik i Boris Strel vi{enisu me|u ìvima, a nije ni R ok Petrovi~,koji je u narednoj sezoni u{ao u A tim.Pokoj im du{i sportskoj! A mi se vra}amona olimpijski veleslalom, koji je 14.februara 1984. voèn na Bjela{nici.

Danima ranije na toj planini puhao je,duvao i {ibao vjetar, koji je nosio sve ispred

sebe. Tako je i spust dva, ili tri putaodgo|en. Bio je upitan i veleslalom. Ne

o~ekuju}i ga, potpisnik ovih redova i nijegledao prvu vo`nju, nakon koje je Franko

bio na ~etvrtom, zaostajao je za budu}imolimpijskim pobjednikom Maxom Julenom{ezdeset stotinki, a Strel na petom. U

drugoj vo`nji, pak, prvi je startovao Strel.Jer je u to vrijeme na po~etku druge vo`nje

prvih pet startovalo obrnutim redoslijedoma ne od tridesetog mjesta ka prvom kadanas. “Prije svega, Bojan je bio na{ prskija{ i od njega se najvi{e o~ekivalo. Bor

je imao bronzanu medalju u veleslalomu Svjetskog prvenstva u Schladmingu 198godine... Ali, ja sam u tom trenutku bio

najboljoj formi, imao sam najkonstantnirezultate. U toj sezoni, u svim utrkamveleslaloma prije Olimpijade , bio same|u prvih pet. I apsolutno sam bio u igza medalje. To su znali oni koji su pratzbivanja u svjetskom skijanju tada: skija{treneri, direktori reprezentacija. A njema~trener me 14. februara, prije utrke, upita‘Ho}e{ li mi platiti pivu ako danas osvojmedalju?’ I danas, kad god ga vidim, platimu pivu. Uglavnom, nakon Borisa sam startovao i bio bolji od njega. I to mi je tom trenutku bilo najva`nije. Zdrava je konkurencija, bez sujete i ljubomore. Imasam najbolje vrijeme u drugoj vo`nji osvojio srebrenu medalju”, govori JuFranko. Bilo bi zaista nepravedno da nspomenemo i tada{njeg direkto

jugoslovenske reprezentacije u alpskoskijanju Toneta Vogrineca i trenera FilipGartnera, itekako bitnih ljudi za Frankouspjeh.

Dodjela medalja na platou Skenderijista je, ali opet, malo druga~ija pri~a: “B

je ostvaren san i cilj. Optere}enja vi{e ni bilo. Sje}am sam da me Vogrinec vozio Bjela{nice u Sarajevo. Bio je van seb

Te{ko je opisati te ìvotinjske instinktBili smo k‘o dva majmuna. Oti{li smo prvu Olimpijsko selo , da se presvu~emru~amo, a nave~e je bila dodjela medalja.zna{ i sam kako je bilo na platoSkenderije , pri~ao si mi kad smo upoznali. Tada sam vidio transparenVolimo Jureka vi{e od bureka! Pro{godine sam upoznao Branka \uri}a \urutek tad sam saznao da su to osmislili onnjegovi Nadrealisti . I vi{e se ne sje}agdje smo proslavili medalju”, pri~a naFranko. Direkcija SOS Dje~ijih sela Bi

je na Mojmilu, na samom ulazu

nekada{nje Olimpijsko selo , a Franko


WELCOME TO SARAJEVO

Nakon [ve|anina IngemaraStenmarka nikada niko nije bio takodominantan u veleslalomu kao {to je to u

prethodnim sezonama Amerikanac TedLigety. Onaj ko mu se pribliì na sekundukao da je pobijedio. Zato je tu JureFranko, da nam objasni Ligetyjevudominaciju: “Kada Ted, recimo,napada lijevu kapiju, desni rubovinjegovih skija su vi{e centimetaraudaljeni od snijega nego kod svihostalih skija{a. Zna~i, ve}i je kutskija u odnosu na snijeg. I ne samoda on to uspije ostvariti, ve} touspije i odràti. To je tajna njegovihuspjeha. A nije bio tako dobar uprvom dijelu ove sezone. Ba{ sam

na konferenciji za {tampu u KranjskojGori rekao da mi nije jasno kako jemogao pasti u formi. Ve} na sljede}em

takmi~enju me demantirao i pobijedio savelikom predno{}u.”

TAJNA TEDA LIGETYJA

Sve je u visini kuta skija uodnosu na snijeg

44

GEST ZA PET: “Odlučilismo 2006. da na olimpijskiveleslalom u Torinu vodimo

djecu iz tri države, kako bise upoznali i družili, po pet-naestero njih iz Sarajeva, izslovenačke Nove Gorice i izitalijanske Gorice”

VO@NJA VREMEPLOVOM1. Sa olimpijske sta

na Bjela{nici2. Osvaja~ srebren

medalje u Babindolu

3. Dodjela medalja platou Skenderij

1.2.



jo{ uvijek sje}a zgrade u kojoj je stanovaoza vrijeme Olimpijade : “Mislim da je bio

broj deset.”

NEMA VI[E ROMANTIÂRA Nama, koji se sje}amo sarajevske

Olimpijade prva asocijacija na taj doga|aj jeste njegova srebrena medalja. No, niko nine spominje da je Jure Franko nosio

jugoslovensku zastavu i na otvaranju, ali ina zatvaranju Olimpijade : “Za mene je to

tada zna~ilo jedno dodatno optere}enje,iskren da budem. Sportistima natakmi~enjima ne treba pritisak. @eljeli smonekako biti u sjenci tog velikog doga|aja isakriti se od prevelike odgovornosti. Ali,na{e vodstvo tako je odlu~ilo, nekoliko nas

je dobilo zadatke. Sanda Dubrav~i} jeupalila olimpijski plamen, Bojan Kriàj je

poloìo zakletvu, Boris Strel je nosioolimpijsku, a ja jugoslovensku zastavu. A izbog svog brata sam osje}ao jo{ ve}uodgovornost, jer mi je tada dao savjet kakotrebam nositi zastavu i kako se trebam

pona{ati. Me|utim, danas sam ponosan na

tu ~injenicu i ~ast mi je da sam nosiozastavu i na otvaranju i na zatvaranju

Olimpijade . Zastavu nisam vratio, eno jesada kod mene u Sloveniji, a i brat je bzadovoljan, ha, ha, ha...”

Karijeru je Jure Franko okon~ao ve}narednoj sezoni, kada je imao samdvadeset i tri godine. Problemi koje je imas kukovima nisu mogli biti sanirani. Istinkarijera mu je do{la u pitanje jo{ dok je bomladinski reprezentativac. Naredndvadeset i pet godina ìvio je u SjedinjeniAmeri~kim Dràvama i u Japanu. Nikad

nije radio kao skija{ki trener, ali zato jeskao novinar. “U po~etku sam se bav poslovima koji imaju veze sa skijanjem. T je, naprimjer, promocija. U najve}eskija{kom magazinu u Japanu imao sasvojih redovnih {est stranica. Pisao satekstove, radio intervjue, zna{ kako to idBave}i se novinarstvom upoznao samnogo ljudi i ostvario duga~ki nkontakata. Pa sam tako na kraju radio i kasavjetnik za izgradnju skijali{ta i sportskcentara u Japanu. Vratio sam se u Sloveniji sada sa svojom suprugom radim mjuziklSimona je glumica i pjeva~ica, a ja sa

producent. Sa djecom ìvimo u Radovnicsedam kilometara od Bleda. I dalje skijamali sin je bolji od mene. Dok se sa ènomk}erkom jo{ uvijek mogu takmi~iti”, isti~Jure Franko.

Su{tinski, veleslalom u So~iju novogodi{njoj Olimpijadi ne}e razlikovati od onog u Sarajevu prije tridesgodina. Skija{i jo{ uvijek imaju isti cilj kai onda, a to je {to brè sti}i na cilj, stalno to ganjanje stotinki zaostatka, a i danas kai onda treneri postavljaju kapije prijutrke... No, koje su razlike? “Sada skije svsame naprave, ha, ha, ha... Dakle, jedna orazlika je u opremi. Danas moè{ posti

puno ve}i radijus na skijama. [to skije kose proizvode u novije vrijeme mogizdràti, dok u na{e vrijeme nisu moglPresija na skiju je bila prevelika. U navrijeme se i direktnije skijalo, a danas

puno vi{e, u vertikalnom smislu, torazmaka lijevo-desno na padini. I treninsu intenzivniji i napredniji, to je sada velikznanost. Nema vi{e romantike. Mo} mi{ina nogama ve}a je nego u na{e vrijemupravo zbog treninga”, obja{njava Jurek.ode, dakako, na burek. Previ{e smo

“obja{njavali”...


JURE, UVIJEK SVOJ NA ZAUVIJEK SVOM

Na kojim skijama ste odvezli dvije veleslalomske utrke na Olimpijskim igramau Sarajevu? “Na Elanovim .” Dobro, to znam, ali koja je bila oznaka? “Zaboravio

sam, ali posla}u ti fotografiju, pa vidi.”

Vidjeli smo, ali nismo uo~ili. Pa smo seposavjetovali kod Samira Smaji}avrhunskog poznavaoca tog sporta nekada{njeg takmi~ara. “RC GS , one

svijetloplave”, re~e Smaji}.

“ELAN RC GS”

Kupovali smo domaće

OSMIJEH ZA SVENacionalni direktor SOS Dje~ijih sela BiH Amir Omanovi}, SOS majka Amira, stanovnik Sela

Milan Todorovi} i slavni slovena~ki alpski skija{

3.



„Tuga. To je jedina rije~ kojom moguopisati sve ovo {to se de{avalo proteklihdana“, kaè [aban Zahirovi}, direktor Arhiva Bosne i Hercegovine.

Tokom demonstracija u Sarajevu u petak, 7. februara, zapaljena je i zgradaPredsjedni{tva BiH u kojoj se nalazedràvni Arhiv i Arhiv Federacije BiH.

U zgradi Predsjedni{tva do~ekuje nas prizor kao sa ratnog popri{ta: spaljene prostorije, crni zidovi, plafoni, podovi, police, hiljade potpuno izgorjelihdokumenata i fondova u depoima ArhivaBiH, uni{ten namje{taj i kancelarijskiinventar i jak miris dima koji izazivavrtoglavicu i zbog kojeg uposlenici, kojispa{avaju {to se spasiti moè, rade samaskama koje im prekrivaju lica... I pored

pripadnika obezbje|enja koji su „strate{ki“raspore|eni sa svih strana kako bionemogu}ili prilaz zgradi Predsjedni{tva,

jo{ uvijek se ne usu|uju otvoriti prozore, ana jednom ulazu stoji naredan namje{tajkao „barikada“ protiv huligana.

VANDALSKI ÎN Naàlost, upravo su prostori u kojima susmje{teni arhivi najvi{e stradali.

Arhiv Bosne i Hercegovine u zgradiPredsjedni{tva BiH u Sarajevu smje{ten je

jo{ od 1947. godine. Direktor Zahirovi} saàljenjem i nevjericom konstatuje da sudokumenti koji se tu ~uvaju preìvjeli trirata, a sada je u samo jednom danu

„opravdanog gra|anskog bunta“ gra|aneprocjenjive vrijednosti nestala.

„Polupani su prozori na kancelarijama,kompletan inventar je uni{ten, ali sve se tomoè popraviti i obnoviti. Prava tragedija jeu tome {to je potpuno spaljen takozvaniDepo 1, a to je prostorija u kojoj se ~uvanajstarija i najva`nija arhivska gra|a - odotomanskog perioda do kraja Drugogsvjetskog rata“, govori Zahirovi}.

Me|u dokumentima u Arhivu BiH kojisu uni{teni, {to zbog poàra, {to od vodetokom intervencije vatrogasaca, nalaze seZbirka poklona i otkupa, Zbirka

personalnih dosjea, novopreuzeti fond

Doma za ljudska prava BiH u kojem je bi40.000 dosjea, zatim mikrofilmovi iz raznarhiva, kopije iz be~kih arhivdokumentacija Komisije za utvr|ivanratnih zlo~ina iz Drugog svjetskog ratarhiv koji se odnosi na Vi{u suda~ko{erijatsku {kolu u BiH, gra|a iz periodKraljevske banske uprave DrinskBanovine i NDH, zapisnici sa su|enjGavrilu Principu i ~lanovima Mlad

Bosne ... Direktori i uposlenici dviinstitucije ovih dana poku{avaju procijen{tetu, ali bi}e to, kaù, mukotrpan dugotrajan posao. U jednoj prostorirazvrstavaju dokumente koji su „samonapola izgorjeli i koji bi se jo{ mo`da mogspasiti. U hodnicima, crne vre}e s

pepelom od onoga {to su nekada biarhivski fondovi ~ekaju transport ndeponiju.

Adamir Jerkovi}, direktor ArhivFederacije BiH i predsjednik Upravnoodbora Udruènja arhivskih i administr

tivnih radnika FBiH, kaè da u potpunos podràva pravo gra|ana da demonstracijama iskaù svoje nezadovoljstvo, ada je ono {to se dogodilo 7. februara b~isti vandalizam.

„Naravno, ti koji su palili i bacakamenice na zgradu vjerovatno nisu ciljana arhive. Ipak, desilo se {to se desilostotine godina istorije Bosne i Hercegovindokumenata i arhivske gra|e koja pripadsvim gra|anima ove dràve, bez obzira nnjihovu nacionalnost, sada je nepovratnuni{teno“, govori Jerkovi}.

„Prve ve~eri kada je zgrada zapaljen


„SB“ NA LICU MJESTA

Pi{e: MAJA RADEVI]

Foto: MARIO ILIÎ]

Nakon što je 7. februara tokom demonstracija uSarajevu zapaljena zgrada Predsjedništva BiH, u kojoj

se nalaze i Arhiv Bosne i Hercegovine i ArhivFederacije BiH, reporteri „Slobodne Bosne“ prvi suušli u zgradu i zabilježili potresne prizore potpuno

spaljenih prostorija i uništenih hiljada dokumenata ifondova arhivske građe neprocjenjive vrijednosti...

KAKO SU GORJELIDR@AVNI ARHIVI

“Nisu izgorjeli samo dokumenti stari stotinama godina,

izgorjela nam je kolektivna pamet; ovo je kulturni genocid“

ARHIV FEDERACIJE BiHFond Ministarstva prosvjeteNarodne Republike BiH od 1945.do 1951. izgorio je u potpunosti


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-901-1322014 47/6813.2.2014. I SLOBODN BOSN

KOLATERALNA [TETA SARAJEVSKIH DEMONSTRACIJ

ZGARI[TE U ZGRADI PREDSJEDNI[TVA Depo 1 Arhiva BiH, u kojem su bili pohranjeni najzna~ajnijidokumenti od otomanskog do austrougarskog perioda,

spaljen je gotovo u potpunosti



pitam se zar je uop{te potrebno diskutovatio tome je li izgorio jedan dokument, ilideset, ili stotinu njih? Da li iko normalan uovoj zemlji moè da podrì paljenje jednezgrade? Arhivi su u svemu ovome zapravobili kolateralna {teta i to je jasno. Ali ~ak ida je izgorio samo jedan papir, to je zlo~inprotiv kulture, kulturni genocid. I neshva}am kako neko ko sebe smatraumjetnikom, intelektualcem moè to

pravdati“, isti~e Adamir Jerkovi}.Direktori oba arhiva kaù da }e traìti

procesuiranje odgovornih za paljevine.Me|utim, ima i onih koji pozivaju ~elneljude ovih institucija na odgovornost i

pitaju se za{to vrijedni dokumenti, posebnou dràvnom Arhivu, nisu bili boljeza{ti}eni. înjenica je, tako|er, da se

proces digitalizacije arhivske gra|e koji je po~eo prije nekoliko godina odvija prili~nosporo. Zahirovi} kaè da je tek manji dio

uni{tenih fajlova spa{en na mikrofilm-ovima.

„Sa stanovi{ta kulturnog naslije|a,uni{tavanje i spaljivanje dokumenatapredstavlja krivi~no djelo za koje jezaprije}ena kazna zatvora. Zato traìmo odsudskih instanci da spaljivanje arhivaprocesuira, a lica koja su se iìvljavala naddràvnom imovinom sankcionira“, nagla-

{ava Jerkovi}.

BROJNI POZIVI PODR[KES druge strane, ogromna {teta ve} je

u~injena i Jerkovi} i Zahirovi} svjesni sukako }e biti veoma te{ko utvrditi ko jestvarno odgovoran za paljevine. Jedino {to

je pozitivno u cijeloj ovoj pri~i jesolidarnost - podr{ka i ponude za pomo}ovih dana dolaze iz cijele Evrope. Tokomna{e posjete Arhivu BiH zatekli smo

predstavnike Turske dràvne agencije zame|unarodnu saradnju i razvoj (TIKA),

koji su ponudili i finansijsku pomo}.

„Dolazili su nam ve} i iz Komisije zanacionalne spomenike BiH, javile su se ikolege iz arhiva Hrvatske, Srbije,

Republike Srpske... Ponudili su nam pomou kutijama i opremi za isu{ivanje, ali to posao koji }e potrajati“, kaè [abaZahirovi}.

Gra|a Arhiva BiH koja nije strada

privremeno }e biti premje{tena u jednu oostalih prostorija Arhiva smje{tenih na tlokacije u gradu - zgradu Gr~ko-bosansko

prijateljstva na Marijin Dvoru, zgradVlade Federacije ili Pravosudnu pala~u.

„Nisu samo dokumenti izgorjelizgorjela nam je kolektivna pamet. Oni kosu to uradili vjerovatno nisu ni svjesposljedica svog ~ina“, kaè Jerkovi}. „Dse ovakav vandalski ~in dogodio u bilkojoj drugoj evropskoj dràvi, za njega znao cijeli svijet, a mi moramo da ssuo~avamo sa negatorima u vlastitoj zemkoji ‘vagaju’ koliko je kilogram

dokumenata izgorjelo. Napad na zgradPredsjedni{tva BiH u kojoj se nalazkolektivni {efovi ove dràve, pa kakvi sutakvi su, najgora je sramota za jednzemlju“, zaklju~uje Adamir Jerkovi}.


KOLATERALNA [TETA SARAJEVSKIH DEMONSTRACIJ

O poàrima u arhivima u zgradiPredsjedni{tva BiH izvijestili su inajugledniji svjetski mediji, me|u kojima sui britanski Guardian i francuski Le Figaro .

„Vijesti o poàru dolaze u trenutkukad se centralna Evropa priprema zaobiljeàvanje stolje}a od po~etka Prvogsvjetskog rata. Nakon zatvaranja

Zemaljskog muzeja u Sarajevu 2012. spaljivanja Vije}nice 1992. godinestrahuje se da bi ovaj region mogaoostati bez klju~nih empirijskih dokazavlastite istorije“, pi{e Guardian .

Pismo podr{ke uposlenicima arhivauputio je i generalni sekretar Me|unarod-nog arhivskog savjeta David A. Leitch.

SVJETSKI MEDIJI O PO@ARIMA U ARHIVIMA BIH

Bosna bi mogla ostati bez ključnihempirijskih dokaza vlastite istorije

PROCJENA [TETE

Uposlenici Arhiva BiHpoku{avaju spasiti {to sespasiti moè



Uovakvim vremenima se nema kadmisliti o an|elima i obi~no nemamjesta za takve vijesti: u Ljublja-ni je u 65. godini preminuoToma` Pengov, jedan od onih

ljudi ~iji je talent presegao granice (malog)naroda i zemlje kojoj (je) pripadao, i prvikantautor kojeg je na{ (tada{nji) svijetmogao prepoznati kao protestnog pjeva~a.Danas, u vrijeme protesta, valja se, baremcrticama, sjetiti autora koji je pokrenuo

cijeli jedan ànr. Njegov album Odpotova-

nja (objavljen 1973.) bio je prvi nezavisno

snimljeni album u Sloveniji, {to, naravno,zna~i i u SFRJ, a i danas vaì za ne preva-zi|eno djelo u tom ànru.

RAFINIRAN PJESNIKPengov je, a kako bi druga~ije, po~eo s

Dylanom: prevode}i i sviraju}i njegove pjesme, gradio je vlastiti izraz. S jednestrane odli~an gitarist i “lutnja{“, Pengov je

bio i rafiniran i dubok pjesnik. Stoga ne~udi da ga je kritika, ~e{}e nego s Dylanom,upore|ivala s Leonardom Cohenom, ~iji sutekstovi bili liri~niji i spadali u kontekst“evropskog bluesa”, kako je sam kanadski

kantautor nazvao ànr kojim se bavi.

Album Odpotovanja , ~ije prvo izdan

ima “religijsku” diskofilsku (i glazbenvrijednost, ponovo je objavljen po~etkoosamdesetih, kad je, pod njegoviutjecajem, glazbena scena u Sloveniji - a iostatku Jugoslavije - ve} imala nekolicinizvo|a~a koja }e se “nasloniti” na DylanaCohena, ali i do}i do vlastitog stila: VladKreslin, Andrej [ifrer, Jani Kova~i~, ZoraPredin, napravili su svoje albume i karijekoji, definitivno, ne bi bili takvi da nije biOdpotovanja , i majstora Pengova. Znekoga ko je imao takav talent, Pengov objavio nedopustivo (pre)malo: albumPripovedi (1988.), Rimska cesta (1992

Biti tu (1995.), ìvi album Koncert (2006

IN MEMORIAM

Aristokrat u duši, a trubadur na cesti, otišao je u nebo; talent velikog slovenačkomuzičara i pjesnika TOMAŽA PENGOVA odavno je bio presegao granice (malog)

naroda i zemlje

Pi{e: AHMED BURI]

ARISTOKRAT SPRAŠNJAVE CESTE


BOB KAO UZORToma` Pengov je, a kako bi druga~ije,po~eo s Dylanom: prevode}i i sviraju}injegove pjesme



te dvije knjige: jednu “pravu” Dih pu (1993.) i jednu audio Drevo in zvezda (2011.), gdje recitira svoje pjesme.

Kao i svaki pravi genij, reklo bi se, nije puno mario za to gdje }e {ta prodati i kolikood toga profitirati: godine 1999. o TomaùPengovu je objavljen dokumentarni filmDih besede (Duh rije~i) u reìji Mi{eâdeà, a slovenska umjetnica PolonaKasal 2013. izdala je album obrada

njegovih stvari Na cesti , na kojem je radove pokojnog velikana snimila u ànruelektronike. Sam Pengov je volio sviratiuìvo, ali nije imao sre}u da ga ~esto zovusvirati koncerte. Jednom je izjavio: “Volimjako svirati uìvo, a izgleda da me dovoljnone oboàvaju pa da me zovu da ~e{}esviram koncerte.” Naravno da je neko takavmogao svirati kad je i gdje htio, ali to nije

bio njegov stil. Bio je gospodin trubadur,

~lan ekipe “[umijevaca”, legendarneljubljanske ekipe iz kafane preko putaDrame narodnog pozori{ta, u kojoj suvrijeme provodili neki od najva`nijihumjetnika i boema u sedamdesetim: BlaÒgorevc, Du{an Jovanovi}, BarbaraLevstik, Borut Grogl, Matja` Kocbek,Karpo Godina - sve sami velemajstori/ce.

VJEÎTI PUTNIKPjesnik i glazbenik Milan Dekleva je u

jednom od predgovora za knjigu TomaàPengova napisao: “On je bio putnik koji nije traìo asfaltirane auto-ceste do

prijestolnice, nego je pra{njavimkolovozima i{ao u zaboravljene i zapu{tene krajeve.” Upravo tako, Toma` Pengov nije

bio ~ovjek koji bi se nametao i {epurio pcrvenim tepisima, ili se slikao s ministrim

bila mu je dovoljna ti{ina njegove poezijgitare i lutnje, i kao takav je imao kultstatus me|u glazbenicima i pjesnicimStoga je, barem ovim o~ima, bilo sko

potpuno nevjerovatno kad se ukazao n~itanju ~etvorice bosanskih autora ljubljanskom Dru{tvu pisaca . Nakonastupa kolega Samardì}a, Zvizdi}[ehi}a i onoga {to ovo pi{e, omaleni, mr{a~ovjek, s najtoplijim o~ima koje se mogzamisliti, stajao mi je nasuprot, i {utneodre|eno kratko. Mo`da minut, mo`d

pola, mo`da ~itavu vje~nost. Kroz salu prostrujao {apat: “Pengov.” U djeli}sekunde shvatio sam o kome se radi, i

pomalo stida poku{ao ostvariti nekontakt, barem o~ima. Nije se ni pomjerisamo je stajao i gledao, vje~iti putnik,

prozborio: “Dobro. Dobro.” I oti{ao. Htsam ga ponuditi ne~im, htio sam re}i kakmoj drug Cuco ima sve njegove plo~original, i kako znam “Generale” napamei da znam {ta je sve u~inio, ali on je ve} b

negdje napolju, negdje izvan na{ega svijetnas nesigurnih, kojima Bog nije dao takaan|eoski glas i ruke koje poput pti~ijih kri

pletu po gitari. Takav, aristokrat u du{i, trubadur na cesti, oti{ao je u nebo. Zbogomamigo, kako bi rekli tvoji “[umijevcidonio si toliko ljepote u ìvote. I to onda ka

je izgledalo da je sve okolo lijepo, pa je timtvoja rabota bila i teà nego ove na{dana{nje. I znaj da u pobuni protiv dana{njvlasti ima barem nekoliko tvojih nota stihova: “U osmijehu jednog dana stane{ nsvoje raskr{}e, strese{ pijesak iz cipela zput, neko te pita kuda èli{, ti skrije{ umorn

noge i kaè{ da si bio tamo.”


TOMA@ PENGOV (1949. - 2014

Album “Odpotovanja”Tomaà Pengova bio je prvi

nezavisno snimljeni album u SlovenijiNEPREVAZIÐENISLOVENAC: Kao i svakipravi genij, reklo bi se,nije puno mario za to gdjeće šta prodati i koliko odtoga profitirati: godine

1999. o Tomažu Pengovu je objavljen dokumentarnifilm Dih besede (Duhriječi) u režiji Miše Čadeža

TRIO SLOVENA^KIH VELIKANA Vlado Kreslin (desno) fotografisao jeTomaà Pengova, Peru Lov{ina i sebe, a

sve je zabiljeèno i drugim fotoaparatom

TOMA@ LIVEPengov je neobi~no volio nastupe uìvo



Z

adnji je mjesec pro{le godine biokoban za svijet jazza. Oti{la su

~ak dvojica veterana, od kojih jesvaki na svoj na~in temeljnokreirao tokove suvremenog jazza:

i kao instrumentalisti, i skladatelji, potom pedagozi i koje{ta jo{. Prvo nas je napustio jedan od najutjecajnijih jazz gitarista uop}eJim Hall (1930.-2013.), a potom i tenor saksofonista/flautista/oboista/fagotista i {to

jo{ sve ne Yusef Lateef (1920. - 2013.).Obojica su bili u dobokoj starosti, aktivnido poznih godina, a ovaj je autor ima

prigodu da ih gleda na sceni i uvjeri se dalegende koje su kolale o njima nisu bilenimalo bez osnove.

Ne kaè se slu~ajno da je Jim Hall bio

gitarista gitaristâ. Nema ga na svijetu kojise dohvatao jazz gitare a da nije prou~avaolik i djelo tog mirnog, duhovitog i hiper-aktivnog soliste.

VRH GITARISTI^KE UMJETNOSTIKoji je iza sebe ostavio mnogo, u~io

klavir u {koli, jer klasi~ne gitare tada nije bilo, a odmah ulije}e u sjajnu ekipu vrlomlad - “cool” Quintet koga je na Zapadnojobali vodio bubnjar Chico Hamiltonsredinom pedesetih godina. Hall je ve} tada

poznat po tomu da je sklon neobi~nimmelodijskim intervencijama i harmonskimsklopovima, uvijek zagledan u budu}nost inova rje{enja. A onda slijede kolaboracijesa najboljima od najboljih - dueti sa BillomEvansom, dio je kvarteta alt saksofonistePaula Desmonda («Take Five» slave), radisa Benom Websterom i Leejem Konitzom,

dio je poznate ekipe JATP i prati Ellu

Fitzgerald na europskoj turneji po~etko{ezdesetih godina, a da bi onda uslijedneo~ekivan poziv avangardiste i vje~noistraìva~a zvuka na saksofonu SonnyRollinsa, kome je harmonska kompleksnoHallove gitare izvanredno odgovarala. opet komorne grupe... Imao sam iz tgodina LP gdje svira sa kontrabasistoRonom Carterom u jednom njuro{koklubu. Liri~nost, kompleksne melodijharmonski sklopovi od kojih ostajnaprosto zapanjen. Pa suradnja kvartetom pokojnog truba~a/krilni~ara ArFarmera iznova otkriva njegov lirssenzibilitet i sklonost neobi~nim melodiskim i harmonskim pomacima.

Otuda privrènost svih va`nijih jazgitarista sa suvremene scene. Svaki od njiod Johna Abercombieja, Pata MethenyjJohna Scofielda, Mikea Sterna, ili Bil

Frisella, uklju~no sa novom gitaristi~ko


MUZIÂRI VELIKIH FORMATA

Krajem prošle godine na onaj svijet otišli su gitarista JIM HALL i duvač na razniminstrumentima YUSEF LATEEF; zbog čega su bili veliki, pa i među najvećim

muzičarima ikada, otkriva naš saradnik

JIM HALL I YUSEF LATEEFJazz gitarista iznad svih i pionir “svjetske muzike“

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]

JIM HALLHiperaktivni solista



zvijezdom Julianom Lageom, morao je podobvezatno svirati s njim i snimati. Neke odtih plo~a su sami vrh jazz gitaristi~keumjetnosti. Pa je onda predavao u {kolama,vra}ao se na scenu sa malim sastavimauvijek svjeìh ideja, pisao ud`benike,snimao sa klasi~arima (~uveni snimci saviolinistom Itzakom Perlmanom), pisaoskladbe za klasi~ne ansamble, te nedavno

posjetio i ove prostore, i nastupio nakoncertu u Zagrebu. Sje}am se kad nam je

pokojni Damir Di~i} pripovijedao kako je

tijekom nekog od berlinskih Jazz dannastupao i on i Jim Hall, i svi su se gitarisskupili da slu{aju najboljeg od najboljiGitarista gitaristâ, kaèm vam. Uz to nagra|ivan diljem svijeta. I u domovini mi u Danskoj i drugdje.

RENESANSNA FIGURAOnda je pred sami kraj godine stig

vijest o odlasku Yusefa Lateefa, fenomnalnog tenor saksofoniste i flautiste, alisvira~a na mnogim duva~kim instrumetima, nekima uzetim iz instrumentarisvjetske narodne glazbe. Bio je skladatevelikog formata, slikar, pisac, filozo

pedagog, jedna istinska renesansna figu jazza i afro-ameri~ke kulture uop}Uzimao je ovdje i ondje. Od ritma-i-bluzdo soula, od etni~kih glazbi iz cijelosvijeta sa naglaskom na Indiji, avangardnih pokreta u jazzu {ezdesetih pnaovamo, vezanim sa crna~kim pokretimza slobodu. Zvao se kad se rodio B

Evans, u~io u Detroitu saksofon nakademiji, onda odmah u pora}u radi nekim va`nim tradicionalistima. U Chicag

je u Sun Ra avangardnom orkestru, te Dizzyjem Gillespijem na turneji. Potom vra}a u Chicago i studira klasi~nu glazb(flauta, kompozicija), prelazi na islam kaomnogi drugi va`ni modernisti u be-bopokre}e se Africi i u New Yorku je po~etko60-tih u mnogi va`nim eksperimentalnigrupama: sa Mingusom, CannonbaAderlyjem, pa vodi vlastiti mali sastav krokoga prolazi elita njuro{ke scene.

Uz tenor saksofon sve vi{e se okre}

flauti, na nagovor gitarista K ennyBurrella i u vi{e navrata pobje|uje u DowBeatu na tom instrumentu, a pogolemgaleriji instrumenata dodaje one karaktristi~ne za klasi~nu glazbu: obou i fagot, razne duva~ke etni~ke instrumente Afrike, Azije i posebno Indije. Ekspermentira sa modalnom strukturom skladb

pi{e za klasi~ne formacije, odbija nastup po klubovima, ali ono {to ponajvi{e ostaiza njega sna`ne su improvizacije na tensaksofonu i lirski ton njegove flaute,

permanentno pro{irivanje stilskih utjecakoje je inkorporirao u ono {to su temelafro-ameri~ke kulture, spajaju}i ih etni~kim glazbama iz cijelog svijeta, te b

jedan od prvaka new age glazbe. Pisao filozofske traktate i pedago{ke ud`benikslikao i bavio se instalacijama, bio politi~aktivan.

Sje}am se da smo pokojni DraèVrdoljak i ja negdje sedamdesetih putovau Pescaru na Jazz festival , upravo ranjega. A njegov nastup smo dugo pamtilizbog siline improvizacija i zbog ogromnkoli~ine instrumenata koje je sa sobodonio na scenu. Mnogi od njih za nas su b

krajnje egzoti~ni...


KOMPLEKSNE MELODIJE I HARMONSKI SKLOPOV

UMJETNICI OD KOJIHSU UČILI NAJVEĆIMUZIČARI: Jim Hall bio je uvijek zagledan ubudućnost i novarješenja, dok je Yusef Lateef bio skladateljvelikog formata, slikar,pisac, filozof, pedagog...

YUSEF LATEEFVrsni multiinstrumentalista



„Svake godine sam po uspjehu bio prosje~an u odjeljenju (to je bila veomakvalitetna generacija). Nisam bio

bogznakako vrijedan u~enik. U~itelji su ~ak o~ajavali zbog mog rukopisa. Drugovi izodjeljenja dali su mi nadimak Ajn{tajn.Pretpostavljam da su vidjeli ne{to u meni.Imao sam dvanaest godina kada se jedanmoj drug kladio s drugim u kesu slatki{a daod mene nikad ni{ta ne}e biti. Ne znam da

li je ova opklada ikada ispunjena, i ako jeste, ko je dobio“, pi{e u autobiografijiMoja kratka povijest britanski fizi~ar Stephen Hawking (72), vjerovatno naj po-znatiji nau~nik dana{njice.

KOSMOS U GLAVIHawkingove nau~ne teorije fascinantne

su podjednako kao i njegov privatni ìvot,iz kojeg je do sada javnosti brojnenepoznate detalje otkrio u pomenutojautobiografiji, kao i u dokumentarcuHawking u reìji Stephena Finnigana, kojise pojavio krajem pro{le godine. Malo je

onih koji nisu upoznati s likom Stephen

Hawkinga. Genij u invalidskim kolicimosvojio je svijet, a objavljivanje bestseleKratka povijest vremena , koji je prodat u 2miliona primjeraka, samo je doprinijenjegovoj popularnosti koja ne jenjava ddanas.

Prve znakove bolesti koja }e mu temelja promijeniti ìvot Hawking je po~eosje}ati tokom studija na Oxfordu, u rani20-im godinama. Ljekari su mu tada dijgnosticirali amiotrofi~nu lateralnu skleroz(ALS), poznatu i kao Lou Gehrigov

bolest, a prognoze nisu bile nima

optimisti~ne: predvi|ali su mu maksimaln jo{ dvije godine ìvota.„Saznanje da bolujem od neizlje~iv

bolesti, koja }e me za nekoliko godin


STEPHEN HAWKING

BLISTAVI UMNAJVEĆEGNAUČNIKA

DANAŠNJICE

Hawkingove nau~ne teorije fascinantne supodjednako kao i njegov privatni ìvot; ~ak i njegovi

oponenti ne kriju divljenje prema ~ovjeku koji je isklju~ivo

snagom vlastitog uma uspio savladati najteè prepreke

Pi{e: MAJA RADEVI]

Britanski teoretski fizičar STEPHEN HAWKINGpočetkom januara ove godine proslavio je svoj

72. rođendan, pola vijeka nakon što su mu ljekarizbog progresivnog neurološkog oboljenja prognoziralibrzu smrt; oksfordski naučnik i tvorac čuvene teorije

o crnim rupama ovih dana ponovo je fascinirao svijetautobiografijom „MOJA KRATKA POVIJEST“ idokumentarcem u kojem otkriva nepoznate detalje

iz privatnog života, ali i razmišljanjima kako biljudska svijest mogla da postoji izvan tijela i

da se „prekopira“ na kompjuter...



najvjerovatnije ubiti, bilo je stra{an udarac.

Kako je mogu}e da se tako ne{to dogodimeni? U bolnici sam gledao kako dje~ak,kojeg sam povr{no poznavao, umire odleukemije u krevetu naspram mog. To nijebio lijep prizor. Pomogao mi je da shvatimda ima ljudi koji su u mnogo gorempoloàju od mene. Moja bolest bar nijeuzrokovala bolove i mu~nine“, pi{e

Hawking. „Sjetim se tog dje~aka kad god

mi samosaàljenje zakuca na vrata.“U to vrijeme Hawking je tek zapo~eo

svoja istraìvanja iz oblasti op{terelativnosti i kosmologije. Unato~ „crnim“

prognozama ljekara, odlu~io je dati sve odsebe kako bi prije smrti odbranio doktorat.„Samom sebi sam izgledao kao tragi~ni

junak. Ta~no je da sam se ‘navadio’ na

Vagnera, ali naslovi u novinama, da sam u to vrijeme èstoko opijao, samo su velik

pretjerivanja“, pi{e Hawking. „Morili me onespokojavaju}i snovi. Prije nego {sam dobio dijagnozu mnogo sam sdosa|ivao. înilo mi se da ni{ta nijvrijedno truda. Nedugo nakon otpu{tanja

bolnice, sanjao sam da }u biti pogublje Najedanput sam shvatio da ima tolikdivnih stvari koje bih mogao u~initi kad

bih bio pomilovan.“Kada je bolest ve} po~ela da uzima mah

Stephena je iz o~aja izvukla Jane Wild prijateljica njegove sestre, koju je upoznao nnovogodi{njoj zabavi 1962. Tri godinkasnije, Jane i Stephen su se vjen~ali i iz to

braka ro|eno je troje djece. U to vrijemHawking se ve} sve teè kretao sam. Nimogao dugo stajati, a to mu je predstavljaveliki problem u ispisivanju matemati~k

jedna~ina. Zbog toga je po~eo da do~arav„kosmos“ u svojoj glavi. Jednom prilikomtokom skupa u Kraljevskom nau~no

dru{tvu, Hawking je upozorio u to vrijemnaj~uvenijeg astrofizi~ara Freda Hoylea da napravio gre{ku u jednom prora~unu. Fred g

je upitao kako to zna, a Stephen mu odgovorio: „Izra~unao sam to u svojglavi.“

Po~etkom sedamdesetih godina pro{lostolje}a Stephen Hawking razvio je teorijkoja ga je proslavila {irom planete. „Po~esam da radim na crnim rupama 197godine, nekoliko dana po ro|enju mok}erke Lucy. Spremao sam se da legnekada sam shvatio da je teorija kauzalnstruktura za teoreme singularnos

primjenjiva i na crne rupe. Shvatio sam d}e horizont doga|aja, granica crne rupuvijek rasti. Kada se dvije crne rupe sudai spoje, oblast nove crne rupe bi}e ve}a o


72. RO\ENDAN BRITANSKOG GENIJ

GENIJ ZAROBLJEN UVLASTITOM TIJELUStephen Hawking svojim jeteorijama iz temeljapromijenio svijet fizike ipoimanje univerzuma

POÊCI BRILJANTNE NAU^NE KARIJERE

Hawking 70-ih godina sa suprugom Jane i djecom Robertom i Lucy (lijevo) i u vrijeme studija na Oxfordu (desno)



zbira prvobitnih oblasti“, obja{njavaHawking.

Lai~ki re~eno, crna rupa je nebeskotijelo ~ija je druga kosmi~ka brzina ve}a od

brzine svjetlosti. Jedna od (nau~nofanta-sti~nih) teorija je ~ak da }e ljudi u

budu}nosti mo}i putovati kroz vrijeme preko crnih rupa, ali ono {to Hawkingoveteorije ~ini posebno dragocjenim jeste~injenica da su sve razvijene prije nego {tosu se pojavili bilo kakvi dokazi postojanjacrnih rupa na osnovu posmatranja.

Istovremeno sa golemim uspjehom koji je stekao na nau~nom polju, u privatnomìvotu Stephena Hawkinga pojavili su se

problemi. „Jane je bila sve depresivnija.Strahovala je da }u uskoro umrijeti. Tragalaje za nekim ko }e djeci i njoj pruìtipodr{ku i ko }e se oèniti njome kad menevi{e ne bude. Prona{la je Jonathana Jonesa,muzi~ara i orgulja{a u lokalnoj crkvi. Dalamu je sobu u na{em stanu. Da nisamo~ekivao skoru smrt, pobunio bih se“,

iskren je Hawking. Njegov brak sa Jane na koncu se ipak raspao. Bolest je nepredovala - iako znatnosporije nego {to su ljekari predvi|ali - idugi napadi gu{enja postajali su sve gori.Godine 1985. na putu u CERN (Evropskaorganizacija za nuklearna istraìvanja) u[vicarskoj Stephen je dobio upalu plu}akoja se zakomplicirala, tako da su ga ljekarinajprije priklju~ili na respirator, a zatim sumorali izvesti i traheotomiju kako bi mogaodisati. Od tada, Hawking „govori“ uz pomo}specijalno dizajniranog kom pjuterskog

programa, a njegove nau~ne radove, knjige

i misli zapisuju njegovi studenti-asistenti,koji ne kriju divljenje prema svom briljantnom profesoru.

„Traheotomija me je u potpunosti li{ilamo}i govora. Neko vrijeme sam komuni-cirao oblikuju}i rije~i slovo po slovo,dizanjem obrva kad bi neko pokazao pravoslovo na kartici. Veoma je te{ko razgovaratina taj na~in, da i ne govorimo o pisanjunau~nog rada. Volt Voltos, kompjuterskistru~njak iz Kalifornije, ~uo je za mojumuku i poslao mi je kompjuterski programkoji je sam sastavio. Omogu}io mi je izbor

rije~i iz niza menija na ekranu pritiskomdugmeta. Sada koristim drugi program istenamjene, Word Plus. Kontroli{em gamalim senzorom na nao~arima, koji reagujena pokrete obraza. Kada oblikujemre~enicu {aljem je na sintisajzer govora“,obja{njava Hawking.

Svojim kompjuterski generiranimglasom u filmu Stephen vodi gledateljekroz svoj ìvot, a posebno je interesantannjegov odnos sa studentima. Budu}i danikad nije volio medicinsko osoblje,godinama je odbijao takvu vrstu pomo}i uku}i. Ipak, kako sav teret ne bi pao na

njegovu tada{nju ènu Jane, Hawking je

svojim studentima nudio besplatan smje{taju svom domu u zamjenu za „povremenoskrbni{tvo“. Studenti doktorskog studijatako su, izme|u ostalog, morali hraniti i

prati svog profesora. Nakon razvoda od Jane, Hawking se

drugi put oènio 1995. bolni~arkom ElaineMason, koja je iz prethodnog braka imaladva sina. Brak je potrajao do 2006. godine,a vezu sa drugom suprugom Hawkingopisuje kao „strastvenu i burnu“: „Ona mije nekoliko puta spasila ìvot. Spre~avala jeda hrana i pljuva~ka stignu do plu}a i ugu{e

me.“

STEREOTIP O GENIJU INVALIDUPola stolje}a nakon {to je obolio od

ALS-a, Stephen Hawking predstavlja jedan

od najve}ih nau~nih, ali i medicinskfenomena na{eg doba. âk i oni koosporavaju njegove nau~ne teorije ne mogsakriti fasciniranost prema hrabrosti ustrajnosti ~ovjeka koji je isklju~ivsnagom vlastitog uma uspio pobijediti te{k

prepreke na svom ìvotnom putu, pa ~avoditi i izuzetno uzbudljiv i dinami~aìvot.

„Invalidnost mi uop{te nije smetala nau~nom radu. Zapravo, na nekoliko na~inmi je i mnogo pomogla“, kaè danHawking. „Nisam morao da predajem

podu~avam studente. Spasila me je sjedenja na dosadnim i dugim sastancimkojekakvih komiteta. Zbog toga samogao u potpunosti da se posvetiistraìvanju“, kaè ovaj nau~nik. „Mo

56

STEPHEN HAWKING

Moj cilj je jednostavan: kompletnorazumijevanje univerzuma, za{to je ontakav kakav jeste i za{to uop{te postoji.

Mi smo samo napredna vrsta majmunana maloj planeti koja se okre}e okoprosje~ne zvijezde, ali moèmo darazumijemo univerzum i zato smo posebni.

Mislim da bi kompjuterski virusi trebaloda se ra~unaju u ìva bi}a. To govori ne{too ljudskoj prirodi: jedini oblik ìvota kojismo stvorili je ~isto destruktivan. A stvorilismo ga po svom liku.

Ljudska vrsta ne}e preìvjeti sljede}ihhiljadu godina osim ukoliko se ne pro{iri usvemir. Ipak, ja sam optimista. I}i }emo kazvijezdama.

Ljudi koji se hvale svojim IQ su gubitnici

Postoji fundamentalna razlika izme|ureligije, koja se zasniva na autoritetu,

nauke, koja se zasniva na opservaciji razumu. Nauka }e pobijediti - zato {tofunkcioni{e.

VELIKE MISLI VELIKOG HAWKINGA


S AMERI^KIM PREDSJEDNIKOM BARACKOM OBAMOMHawking je 2009. dobio Predsjedni~ku medalju slobode, najve}e civilno odli~je u SAD-u



kolege vide u meni samo fizi~ara, dok samza naj{ire slojeve vjerovatno postaonajpoznatiji nau~nik u svijetu. Do toga jedo{lo i dijelom zato {to nau~nici, izuzevAjn{tajna, nisu poznati kao rock zvijezde.Mojoj popularnosti doprinijela je i

~injenica da odgovaram sterotipu o genijuinvalidu. Ne mogu da se maskiram perikomi tamnim nao~arima — invalidska kolica bime odala.“

Ured Stephena Hawkinga krase dvijevelike fotografije najve}e holivudske dive

svih vremena Marilyn Monroe, kao obilje`njegovog - unato~ svim okolnostima komu nisu i{le u prilog - hedonizma i slabos

prema lijepim ènama. On nije religioz~ovjek, ali ne deklari{e se ni kao ateisPrema rije~ima jednog njegovog prijatelkoji govori u dokumentarcu, fokuStephenovog razmi{ljanja vrti se oko pitanzbog ~ega uop}e postoji svemir, ako onema neku vi{u svrhu? Prije nekolik

mjeseci, na premijeri dokumentarnog filmo njegovom ìvotu, Stephen Hawking izn

je novu teoriju: ljudska svijest bi mogla d postoji izvan tijela i da se „prekopira“ nkompjuter.

„Mislim da je um kao program mozgu, koji je kao kompjuter, pa teoretski mogu}e ‘prekopirati‘ um nkompjuter i napraviti jedan oblik ìvoposlije smrti tijela“, kaè Hawking. A ak

je iko mjerodavan da govori o bliskoj veizme|u kompjutera i ljudskog uma, onda to on. Ipak, nagla{ava da je ovaka

postupak trenutno daleko izvan doma{ana{e tehnologije. „Pri~a o ìvotu poslismrti je bajka za one koji se pla{e mrakazaklju~uje Stephen Hawking. „Na svonajve}e zadovoljstvo, ìvim i bavim teorijskom fizikom. Drago mi je {to samdoprinio boljem razumijevanju univeruma.“


72. RO\ENDAN BRITANSKOG GENIJ

BURNA I STRASTVENA VEZA Na vjen~anju sa drugomsuprugom Elaine



KULT MARKETJACK STARR FEAT RHETTFORRESTER

Out Of TheDarkness (reissue)

Jo{ malo vijesti

iz oblasti heavymetala. Jack Starr, ameri~kirock glazbenikobjavio jealbum podnazivom Out Of The

Darkness (reissue). Rije~ je, dakako, oreizdanju njegovog istoimenog, vrlouspje{nog, solo albuma iz 1984. godine.Na albumu je pjevao Rhett Forester,koji je tragi~no nastradao 1994. godine.

GENERATION KILL

We’re All GonnaDie

Svi oni koji sesje}aju pjeva~aExodusa RobaDukesa bit }ezainteresirani iza projektGeneration Kill .Koncem pro{le

godine objavilisu album pod nazivom We’re All GonnaDie , na kojem se nalazi osam pjesama.Zanimljivo je kako band zapravo i nemaneki ànr u koji ih se moè svrstati,prvenstveno zbog razli~itih ukusaglazbenika u bandu.

HARI & FAT SONS

Green Line-RedLine

Alternativnaglazbena scenau regionu sve je

ja~a. OdMakedonije doSlovenije sve jevi{e bandova kojina druga~iji na~inispoljavaju svoju

glazbu. Tako je i u susjednoj Hrvatskoj,to~nije u industrijskom Sisku, gdje jeHaris ehi} okupio band pod nazivomHari & Fat Son , i snimio neobi~an albumnaslova Green Line-Red Line .

Jedan od najstarijih i najdugovje~nijihheavy metal bandova u regiji Divlje jagode ,objavio je dvanaesti studijski album podnazivom Biodinami~ka ljubav . Ve} samnaslov albuma ukazuje kako se radi one~emu {to nitko ne}e razumjeti.

U svojoj dugoj povijesti, a osnovani su1977., Divlje jagode ~esto su mijenjalevokale. Tako su kroz band prodefilirali ToniJankovi}, koji je otpjevao neke odnajpoznatijih balada, kao {to su Jedina moja iKrivo je more , potom Alen Islamovi},

Mladen Voji~i} Tifa, Zlatan Stipi{i} Gibonni,Pero Gali}, @anil Tataj, Marko Osmanovi},Emir Ceri}, dok se povremeno mikrofonahvatao i basist Zlatan êhi}. Trenuta~no, nezna se dokad, pjeva~ Divljih Jagoda je LivioBerak, a postavu jo{ ~ine basist Andra{ I{pan,

bubnjar Nasko Budimli}, klavijaturist NikolaMilat i gitarist, osniva~ i frontman bandaSead Lipova~a Zele.

Divlje Jagode su u povijesti yu-rockaostavile dubok trag, osobito opusom odalbuma Stakleni hotel do albuma Konji , alise poslijeratnim studijskim uratcima i nemogu pohvaliti. Ima tu i kratkotrajnih

bljeskova, poput glam metal hita Marija , alisu ti bljeskovi rijetki i kratkog daha. Divlje Jagode - to sam ja , glasio je naslov jednogintervjua Seada Lipova~e za tiskane medije.I doista je tako, Divlje jagode funkcionira-

ju, snimaju i sviraju samo kada je to po voljiSeada Lipova~e.

Album Biodinami~ka ljubav sadrì jedanaest kompozicija, a otvara ga pjesmaPoglede dovodi{ . “Pun je mjesec kaomasnica meni spava tu na ple}ima kada

smo se tukli usnama...” Tekst uvodne pjesme ba{ kao da je pisao Alen Islamovi}iz razdoblja solo karijere, i da nema riffovai ~vrstog rock ritma, bio bi idealan za neki

turbo narodnjak.Pjesma Kad te netko spomene ,

jedina je vrijedna pjesma na albumu, a Zei ekipa za nju su snimili i videouradaOstatak albuma, prvenstveno pjesme Ti brije~i zna{ i Korake ne gledaj potpuno su utopili u sivilo ostatka albuma.

Neartikulirana orijentalna folk-roc pjesma Usne usnule , zapravo je potpu proma{aj, ba{ kao i tekstualno dezorijenrana pjesma Samo da zna{ . U pjesm

Tragovi biv{i pjeva~ @anil Tataj potpuno zasjenio Livija Beraka, ali je kona~ proizvod blijeda kopija Osvaja~a iz rofaze banda. Vrijedi dodati kako je obradstarog hita \avolji grad s albuma ârobnjci iz 1984. dobar potez, ali je prava {teta {

pjesmu nije otpjevao netko s kvalitetnijiglasom. Osrednji album Biodinami~ka ljbav zatvara sumorna balada Do prvog ddira . (M. Ili~i

MUZIKA

Album “Biodinamička ljubav”, grupe “Divlje jagode”

Osrednji “biodinamički” album

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Say Yes Dog: A friend 2. Dub FX: Bass Line (ft. Tiki Taane)3. DJ Fresh vs Jay Fay ft. Ms. Dynamite

Dibby Dibby Sound 4. John Hopkins ft. Purity Ring: Breathe

the air 5. The Strypes: Blue Collar Jane 6. Pepe Deluxe: Go! Theme 7. Deap Vally: Walk of shame 8. Stylo G ft. Sister Nancy: Badd 9. Savages: Husbands10. Nine Inch Nails: Copy of A

GRLOM U JAGODEAlbum Biodinami~ka ljubav ,nerazumljiv je, ba{ kao i njegovo ime



Kradljivica knjiga je ameri~ko-njema-~ka (anti)ratna drama koju je reìrao BrianPercival. Rije~ je o filmu koji se baviodrastanjem za vrijeme rata i pun je nade isuosje}anja. Scenario je adaptacija romanakoji je napisao Markus Zusak. GlumeSophie Nelisse, Geoffrey Rush, EmilyWatson...

Klju~ni trenutak jeste nacisti~kospaljivanje knjiga na loma~i. Cilj im jeobrisati pro{lost. Napravljen je kulturocidbez sankcija. Jer mogu. No, djevoj~ica }espasiti knjige od uni{tavanja. U ovom filmusivilo rata prikazano je kroz vizuru djeteta.Lizel Meminger je jevrejska djevoj~ica ~ijesu roditelje odveli u koncentracijski logor, aona je, na sre}u, udomljena u jednunjema~ku obitelj. Smrt je svuda i ona je uovom filmu narator.

Lizel utjehu nalazi u knjigama, u kra|iknjiga tj. spa{avanju. Glavna junakinja,djevoj~ica Lizel je nepismena, ali svojimstrasnim htijenjem ona }e postati poputpozitivnih likova iz kultnog Farenheita 451.

Ona, dijete bez roditelja, koja je izgubila ibrata te ostala sama, ona }e gledati o~i u o~ijaku nacisti~ku Njema~ku i pruìti joj otpor,i pobijediti ju u kona~nici. Najsna`nija~injenica je da sve grubo, tu`no, ru`no,odvratno {to donosi rat, odnosno s ~ime sekroz rat poku{ava polomiti ~ovjeka, u ovomfilmu ne uspijeva. Ovdje iz tog zla nekiizvuku najbolje. Time dokazuju neuni{tivostdobra i besmisao svakog uni{tavanja.

Brian Percival do sada je dobio nizpriznanja za svoj rad na televiziji i filmu.Skladatelj John Williams, jedan odnajuspje{nijih skladatelja filmske glazbe

(svih {est filmova serijala Star Wars , prva tri

Harryja Pottera , zatim Superman, JFK, Bornon the Fourth of July , Memoirs of a Geisha ,Far and Away , The Accidental Tourist iHome Alone ), napravio je odli~an posao i zaovo ostvarenje. Film je nominiran za Oscara u kategoriji najbolje filmske glazbe.

Dirljiva je scena kada se Rudy, prijateljLizel Meminger, maè blatom prije utrkiva-nja da bi izgledao kao Jesse Owens -“najbrì ~ovjek na svijetu”, a onda muodrasli kaù da ne smije èljeti da je crnac.Djeca su neiskvarena. Nemojmo ih kvariti,te trovati glupostima i mr`njom!

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Kradljivica knjiga” (SAD, Njemačka, 2013.);režija: Brian Percival


KULT MARKETPOVIJEST PLAMENIHGODINA

Julija SolncevaPovijest plamenih godina ratna je

drama ohrabrimcivilima zavrijeme

Drugog svjetskog rata, a reìrala ju jeJulija Solnceva, dok je scenarijnapisao Aleksandar Dovènko.Centralni junak ove filmske pri~e jeukrajinski seljak koji stiè do Berlina.Julija Solnceva za ovaj film dobila jenagradu za Najbolju reìju na Festivalu u Cannesu 1961. godine. Za one manjeupu}ene u povijest filma, Julija je bilasupruga Aleksandra Dovènka.

Ocjena: 4

GORI, MOJA GOSPO\ICE

Milo{ FormanFilm velikogMilo{aFormana, Gori,moja gospo|ice iz 1967. remek-djelo je filmskekulture. Scenarijsu napisali Milo{

Forman, Jaroslav Papousek , IvanPasser i Václav Sasek . Radnja seodvija tokom zabave povodom odlaska{efa vatrogasaca u mirovinu. To jepovod i prilika da se bolje upoznamo svatrogascima, njegovim kolegama, tesugra|anima, ali i damama koje setakmi~e za Miss vatrogasaca. Ima tupregr{t genijalnih trenutaka.

Ocjena: 5

KAD SE VATRA GASI

Ivan GergoletKad se vatra gasi suvremeni jetalijanskikratkometra`niigrani film. Reìrao

ga je, te scenario za njega napisaoIvan Gergolet 2006. godine. Filmgovori o èni koja je preìvjelakoncentracijski logor te njenoj borbi sasje}anjima. Vilma Braini ne samo daglumi u ovom filmu, ve} je, naàlost,

jedna od onih koji su bili zato~enici tihlogora. Na sre}u, preìvjela je.

Ocjena: 5

AMERI^KI BOX OFFICE

1. The Lego Movie (Phil Lord & Christopher Miller)

2. The Monuments Men (George Clooney)

3. Ride Along (Tim Story)4. Snje`no kraljevstvo

(Chris Buck & Jennifer Lee)5. That Awkward Moment

(Tom Gormican)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Turbo (David Soren, DreamWorks Animation)

2. [trumpfovi 2 (Raja Gosnell, Sony Pictures)

3. Malavita (Luc Besson, EuropaCorp)4. Ovo je kraj

(Evan Goldberg & Seth Rogen,Columbia Pictures)

5. Jobs (Joshua Michael Stern, Open RoadFilms)

Besmisao uništavanja

ODRASTANJE ZA VRIJEME RATA Glavna junakinja utjehu nalazi u knjigama tj. spa{avanju knjiga



U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO“Umirovljena glumica Bosanskog narod-

nog pozori{ta Zenica Ana \or|evi}preminula je 12. februara u Kru{evcu, u66. godini”, saop{tavaju iz ove teatarskeku}e. “Bila je prvakinja drame i

dugogodi{nja ~lanica Gluma~kog ansamblaBNP-a Zenica. Komemorativni skup bit }eodràn u ~etvrtak, 13. februara, u BNP-u,dok }e sahrana biti obavljena istog danau Kru{evcu”.

Dan ranije je u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosa~a u Mostaru promovisanaknjiga kolumni i putopisa Hercegovac s razlogom , publiciste Ivana [imi}a. Zbirka jeto tekstova koje je autor objavljivao naportalu: dnevnik.ba, a u knjigu je uvrstio i

nekoliko putopisnih tekstova objavljenih ugodi{njaku Ogranka Matice hrvatske Grude ,te, kao prilog, i jednu kratku ratnu pri~u izistog zbornika.

I Tuzla se prisjetila sarajevskeOlimpijade ... “U okviru projekta Dani otvorenih vrata, UKUD Zvonko Ceri} izTuzle ovih je dana u prostorijama Dru{tvauprili~io obiljeàvanje tridesete godi{njiceotvaranja XIV zimskih olimpijskih igara, nakojem su ~lanovi Ceri}a, i danas ve}inomaktivni veterani, uzeli u~e{}e”, pro~itali smo,

izme|u ostalog, u ovom infu na tuzlarijama.Repertoar od 13. do 19. februara u

Family Centru Ekran u Zenici sastoja}e seod projekcija filmova Zimska pri~a, 12 godina ropstva i Super panda. Termini zaprvospomenuti film su u 18 i 20.30 sati, zaovaj drugi u 21.15, a za tre}i u 14.30, uzdodatne termine za vikend, u 10.30 i u 12.30sati.

Za tu predstavu u sarajevskomKamernom teatru 55 se jo{ uvijek traì karta

vi{e. Pa tako i za 14. februar, u 20 sati, kada}e akteri predstave Umri mu{ki : Tatjana[oji}, Admir Glamo~ak i Senad Ba{i}proslaviti dvadeset i ~etiri godine odpremijerne izvedbe! Pa, neka ivi... Mu{ki.

Sljede}eg dana, na sceni Narodnogpozori{ta Sarajevo, u 13 sati, bi}e izvedenaopera za mlade Jeèva ku}a, koju je reìraoi za potrebe iste koreografiju osmislio FeridKarajica. Sudjeluju: Aldijana Tuzlak-Be}ar, Denis Isakovi}, Leonardo [ari},Amir Sara~evi} i Ivan [ari}.

Ovogodi{nji Me|unarodni filmskifestival Kratkofil Plus bi}e odràn od23. do 27. jula u Banjoj Luci, a rok za

prijavu filmova je 7. april 2014. godine.

“Kratkofil Plus otvorio je aplikacije

za prijavljivanje kratkih filmova zatakmi~arski program Festivala”,najavljuje Maja Isovi}, PR ovog festi-vala: “Prijavljeni filmovi ne smiju bitiproizvedeni prije 31. jula 2012., nesmiju biti duì od dvadeset minuta,trebaju biti titlovani na engleski jezik,te dostupni za prikazivanje na Festivaluu HD digitalnom video zapisu. Filmovise mogu poslati preko jedne odsljede}ih platformi: Realport, Online

Film Festival i Submit Smarter FilmFestival Life. @iri Festivala, koji sesvake godine sastoji od me|unarodnopriznatih profesionalaca iz filmskeindustrije, dodijeli}e Grand Prix zanajbolji film festivala, nagrade zanajbolji film u raznim kategorijama,nagradu za najbolji regionalni film inagradu publike. Fokus ovogodi{njegKratkofila Plus je na kinematografiji[vedske.”

Grand Prix pro{logodi{njeg Festiva- la osvojio je film Plemeniti pastuv ,{vedskih reditelja Sofije Priftis i LinusHartin.

Pet dana juna

MAJA ISOVI , PR banjalučkog Festivala“Kratkofil Plus”

BELMA LIZDE-KURT, glumica i rediteljica izSarajeva

BELMALIZDE - KURT“PredstavaPlumbBO-BO,ZU namijenjenaje, prije svega,djeci, uzrasta odnula do tri godine,njihovimroditeljima,trudnicama ipravim

ljubiteljimateatra”


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-901-1322014 61/6813.2.2014. I SLOBODN BOSN

Znamo za portale: www.posao.ba,edukacija.posao.ba, www. plata.ba i

www.bizoo.ba, ali ne znamo ko stoji izasvega nabrojanog. Ili, barem ja ne znam...

Development Studio d.o.o. danas upravljagrupom web portala koje ste nabrojali.Osnovan je 2001. i danas je to kompanija kojanudi {irok spektar usluga: on-line i off-lineregrutiranje kandidata, edukaciju, staff leasing, branding poslodavaca, upravljanje

projektima, business event management, HR consulting i upravljanje karijerom. U martuslavimo jedanaest godina postojanja portala:www.posao.ba , dok 25. aprila u sklopu na{eg

projekta Najpoèljniji poslodavac ,odràvamo ceremoniju dodjele priznanjaistog naziva, gdje svake godine na{imkorisnicima pruàmo priliku da glasaju zasvog idealnog poslodavca, dok kompanijeosvojenu titulu i ìg sa ponosom koriste usvojim karijernim i marketin{kimkampanjama.

Posao.ba se ima ~ime ponositi, je litako?

Naravno! Kao nagrade koje se isti~u svakako èlimospomenuti WebAward.me nagradu, odnosno glavnu nagraduGrand Prix WebAwarda te nagradu Superbrand koju smo osvojili

2008. i 2009. godine. Prema istra ivanjukompanija GfKBH i Valicon, Posao.ba je

me|u deset najposje}enijih web stranica i jedan od najposje}enijih biznis portala uBiH. Me|utim, ono {to nas ~ini jednako

ponosnim poput priznanja koje smo dobili jeste i ~injenica da je Development Studio 2009. prvobitno dijelom akviziran odnajve}e britanske medijske ku}e Daily Mail GT , a nedugo nakon toga i od najve}eskandinavske medijske ku}e Alma Media Group . Na ovaj na~in veliki igra~i i trì{tenam je dalo va`nost te vjetar u le|a da poredBiH osvajamo i druga trì{ta.

Koliko ljudi je prona{lo radno mjestozahvaljuju}i vama?

Vi{e od 60.000 osoba! U prosjeku, preko90% ogla{enih pozicija na Posao.ba rezultirazapo{ljavanjem, dok putem na{e agencijesvakodnevno posredujemo pri zapo{ljavanju,

pruàju}i usluge regrutacije i selekcijekandidata za druge kompanije. U~e{}em uglobalnim grupacijama, kao {to su Alma

Media , The-Network , EMEA Group , ali i regionalnom saradnjomsa: Mojposao.net (Hrvatska) i Infostud (Srbija), koristimo mreùvode}ih portala i drugih medija za ogla{avanje radnih mjesta na{ihklijenata u vi{e od 155 zemalja {irom svijeta.

EDINA ŠEHOVI , marketing menadžer portala “Posao.ba”

U sljede}u srijedu, 19. februara, uSarajevskom ratnom teatru premijerno }e bitiizvedena predstava Plumb BO-BO, ZU .Reditelj i autor koncepta ove predstave, u

produkciji Aparat teatra i SARTR-a, je BelmaLizde-Kurt. “Predstava Plumb BO-BO ZUnamijenjena je, prije svega, djeci, uzrasta odnula do tri godine, njihovim roditeljima,trudnicama i pravim ljubiteljima teatra. To je

nova teatarska forma educiranja sasvim‘male‘ publike, koja u na{oj zemlji jo{ nijezaìvjela, a u zadnjim decenijama je vrlopopularna u Evropi, SAD-u i Kanadi. Duhovita igra zvuka ipokreta, boje i oblika je pravi doga|aj i za svu teatarsku publiku.BO-BO simbolizira pokret, a ZU simbolizira zvuk, dva su klaunakoji se upu{taju u igru otkrivanja svijeta”, ka e Belma Lizde-Kurt koja je, osim {to je reditelj i autor koncepta, zaduèna i zascenografiju i kostimografiju: “Baby teatar omogu}ava djeciranog uzrasta da upoznaju teatarsku formu i da prihvate teatarsastavnim dijelom svog odrastanja. On pomaè i odraslima dabolje upoznaju jezik ‘malih ljudi‘. Uvijek je interaktivan, {tomalu djecu poti~e na upoznavanje svijeta u skladu sa njihovimtrenutnim potrebama: dodir, pokret, grimasa, boja, zvuk, vrisak,

ples, pla~, smijeh... Na{ Aparat teatar je zaistaaktivan i spreman na spontanu reakciju‘malih‘ ljudi. Tako svako igranje postaje novai originalna predstava. Traìmo na~in dakomuniciramo sa publikom koja jo{ ‘negovori‘. Pri tome se oslanjamo na sposobnostiteatra, kao ìve umjetnosti, da bez ikakvihtehni~kih efekata zainteresira publiku. Ovapredstava pomaè odraslima da progovore

jezikom djece.”Predstava se bavi ro|enjem djeteta injegovim prvim koracima u otkrivanju svijeta.

“Na po~etku sve je trapavo i pomalo neartikulisano. Ali, svremenom BO-BO uspijeva plesati, a ZU po~inje svirati. PlumbBO-BO-ZU na zabavan na~in upoznaje djecu sa bojom, oblikom,zvukom i pokretom. Okruglo je glavni vodi~ kroz izraz upredstavi. Predmeti koji se koriste u predstavi su ili jestivi, ilinapravljeni od materijala koji su bezbjedni za dje~ije grickanje”,obja{njava Belma Lizde-Kurt.

U predstavi igraju Maja Ze}o i Du{an Vrani}. A moto Aparatteatra jeste: Samo jednom se prvi put ide u pozori{te! Zato do|ite u SARTR i uìvajte u teatarskim ~arolijama bez starosnihgranica!

Ima li {ta, “posao.ba”, za nezaposlene?

Educiranje sasvim “male” publike

Du{an Vrani} i Maja Ze}o



KLIN ÔRBA

N

akon svega, ili u toku svega {to im njihovi

unesre}eni narodi ovih dana prire|uju, Oni - ti na{i bandoglavi politi~ari, drznuli su se da jo{ jednom, uvidu svog zavr{nog udarca, potcijene ovo ne{to pametikoju smo uspjeli sa~uvati, unato~ njihovim dvadesetogo-di{njim naporima da nas kolektivno i apsolutno izlude. Ej,da ne povjeruje{, Oni se pozivaju na za{titu ustavno-

pravnog poretka i politi~kih institucija ove dràve! Zar vi,vi koji ste odavno odjebali iste te institucije i kakav-takavustavno-pravni poredak, vi koji ste se u dvojkama,trojkama, ~etvorkama, {estorkama... sastajali po

birtijama, minderima, izleti{tima i bjelosvjetskimkonacima, `deru}i nau{trb na{e muke i bijede, a sve ne bili makar proveli me|unarodnu presudu Sejdi}-Fincionako kako vam to ustavno-pravni poredak nalaè, vi ste

se sad na{li da nama pri~ate o istom tom poretku iinstitucijama.

Mi smo vam godinama govorili, mi smo o tome i dani no} pisali: vratite se u institucije sistema, radite

po Ustavu i zakonima ove zemlje, ne davitesvojim lopovskim {apama neovisno sudstvo, koje je

jedini garant o~uvanja ustavno-pravnog poretka. Ali vama bija{e milo vaninstitucionalnim trgovanjem o~uvativlastite fotelje i sve {to ste zahvaljuju}i njima poplja~kali.Ukinuli ste sva na{a prava, uklju~uju}i i elementarno

pravo na ìvot, da biste sebi i svojima priskrbili dràvukoja milione maraka tro{i na va{u osobnu za{titu a, vidjeli

smo to ovih dana, nijednu paru na za{titu svojih gra|ana, pa ni na sigurnost beskrajno izmrcvarenog (od vas)ustavno-pravnog poretka kojeg ste se, evo, iznenadasjetili. Ma{ete nam zastavom koju ste odavno pretvorili u

baklju. Premda, kad se malo bolje pogleda, u pravu ste vi:ovi protesti, po svojoj su{tini, zapravo i jesu napad naustavno-pravni poredak. Jer, i mi se napokon pitamo: zakoju }e nam onu stvar poredak koji nije u stanjugra|anima omogu}iti ni minimum sigurnosti i prava?! [to}e nam institucije, zakoni, Ustav, sudstvo, policija,dràvna administracija; sav taj preskupi aparat koji ve}dvije decenije {titi sam sebe, a nas gura u nesno{ljivu

bijedu i besperspektivnost? [to }ete nam Vi? [to }etenam takvi bahati, pohlepni, be{}utni, nepismeni? Barem

pola vas ne zna ni uklju~iti kompjuter a kamoli prokljuviti

svakodnevne pomake u suvremenim komunikacijskitehnologijama. O poznavanju svjetskih jezika da i ngovorimo.

Vi ste zdu{ni u tvrdnji da nasilje, paljenjkamenovanje nije na~in da demonstranti na vaadrese isporu~e, ina~e opravdane, zahtjeve z

promjene. Pa koji je na~in?, recite. Da li da vas molimapeliramo na va{u savjest, pi{emo vam duga~ka tugaljiv

pisma? Ho}ete li dobrovoljno odstupiti s pozicija i vratinam sve {to ste u me|uvremenu oteli od nas? Ho}ete

postati dru{tveno korisni, prihvatiti se, bez pla}e socijalno-zdravstvenog osiguranja, posla u tvornicama

preduze}ima koja ste upropastili sve dok ista ponovo n podignete na noge? Ho}ete li od danas dijeliti na

sudbinu, na{e pozicije u okviru ovog ustavno-pravno poretka? Ho}e li u narednih dvadeset godina va{a djec~u~ati na birou rada? Ili umirati jer se ne}e na}i sredstvza njihovo lije~enje ili se ne}e na}i dovoljno savjesnljekara koji bi ih mogli spasiti? Ho}ete li odsad vi kopa

po kontejnerima i ~ekati s plasti~nom kanticom redovima narodne kuhinje?

Znate li vi uop}e o ~emu govorite i kome govorite kaovih dana pokoju progovorite? Kome se obra}ateHalo, ko je to? Mi vas ne ~ujemo. Ne ~ujemo vas je

ni vi nas dvadeset godina niste ~uli. Ne marimo vi{e zva{ ustavno-pravni poredak. Namjeravamo iskora~iti ludnice u koju ste nas uveli, nude}i nam sve ove godin

razdor, mr`nju strah, nacionalizme, destrukcij bezvla{}e. Jer, da ste bili ikakva vlast, kao {to se nam~inilo, ne bi u neredima od sedmog februara apsolutno nmoglo do}i do toga da izgore zgrade institucija u TuzZenici, Sarajevu, Mostaru. Znalo bi se ta~no ko je duàza{tititi poredak, da je poretka bilo. Sasvim je druga stvva{ umi{ljaj da ste vi osobno jedina mjera poretkRealno, i bili ste. Stoga se sad i pozivate na to, nshva}aju}i da padate poko{eni upravo tim fantomskiustavno-pravnim poretkom koji ste uru{ili i derogirali dnepostojanja. Danas se pozivate i na mandat koji sdobili na izborima, a zaboravljate da vam nikad niko nijdao mandat da se o najva`nijim problemima i pitanjimove dràve poga|ate daleko iza le|a institucija. Sklepa

ste sebi novi poredak. Eto vam ga!

Da ste bili ikakva vlast, kao što se nama činilo, ne bi u neredima odsedmog februara apsolutno ni moglo doći do toga da izgore zgradeinstitucija u Tuzli, Zenici, Sarajevu, Mostaru. Znalo bi se tačno ko jedužan zaštititi poredak, da je poretka bilo. Sasvim je druga stvar vašumišljaj da ste vi osobno jedina mjera poretka

SJETILI SEUSTAVNO-PRAVNOG PORETKAPi{e: FADILA NURA HAVER




Ili jesmo, ili Nismo: Euro-premijera Nissanove jurilice!

Koncem pro{le godine Jeremy Clark-son, Richard Hammond i JamesMay, ~uveni voditelji BBC-jevog auto

showa Top Gear, imali su privilegiju testiratinovu Nissanovu jurilicu nazvanu Nismo GT-R .Najbolji na~in za test nekog ultrabrzogautomobila jeste izvesti ga na stazu Formule

1, u Nürburgring, izme|u Frankfurta i Kölna.Krug zahtjevne staze u duìni od 5.341metra Nissan Nismo GT-R pre{ao je za 7minuta, 8 sekundi i 679 desetinki, {to jenajbrì krug u povijesti kada su u pitanjuserijski proizvedeni automobili. Nakonnekoliko mjeseci Nissan Nismo GT-R priprema se i za europsku premijeru. Nauglednom Salonu automobila u @enevi, 4.oùjka, Nismoa }e po prvi puta mo}i vidjetipotencijalni kupci, kolekcionari i svi drugizaljubljenici u sportske jurilice. Kako bistestekli {to bolji uvid o ~emu se zapravo radi,iznijet }emo nekoliko karakteristika vezanih

za taj model. Ispod poklopca motora nalazise mo}ni 3,8-litarski V6 agregat sdvostrukim turbopunja~em, koji razvijanevjerojatnih 600 konjskih snaga. Kako bisvi sklopovi automobila bili sigurni i privelikim brzinama, u Nismo je ugra|enanapredna aerodinamika koja pri brzini od300 km/h stvara dodatnih 100 kgaerodinami~kog potiska, {to na koncurezultira sna`nom drànju ceste. Pri odabiruimena za novu jurilicu Nissan je tako|er

teìo sportskom {tihu, pa je Nismo zapravoasocijacija na iznimno popularnu svjetskuautomobilisti~ku ekipu koje se sje}amo izlegendarnih utrka 24 sata Le Mans i 24 sataDaytona. Prvi model koji je iza{ao izNismove radionice, bio je Saurus , kojeg je ta

japanska tvornica automobila proizvela

1988. godine. Iz Nissana navode kako jeNismo GT-R ponajprije trka}i model s“tvorni~ki ugo|enim” dinami~kim obilje`jimasuperautomobila, revolucionarno unap-rije|enom aerodinamikom i iznimno to~nimupravljanjem.

Nissanov model GT-R do dana{njihdana je nenadma{an superautomobil usvijetu, a sada je Nissan razvio i vrhunskiGT-R , osloniv{i se na desetlje}a Nismovog trka}eg iskustva. Nissan GT-R Nismo je i udizajnerskim okvirima vrhunski izvedenautomobil. Krasi ga poprili~no ekskluzivanvanjski izgled. GT-R Nismo ve} je dostupan

u Japanu, a na europskom trì{tu bit }edostupan u rujnu ove godine. Pove}ana jesnaga motora koja sad iznosi 600 KS(441 kW) uz 652 Nm obrtnog momenta.Novi turbopunja~i visokog protoka i velikogkapaciteta, koji se koriste u GT3 utrkama,pobolj{avaju dotok zraka, a optimiziranaindividualna kontrola paljenja za svakicilindar. Podvozje Nismoa ~ine posebnorazvijeni Bilstein amortizeri Damptronic na

prednjem i stra`njem ovjesu. Voza~ Nismomoè birati izme|u tri na~ina rada ovjesComfort, Normal i R , za vo`nju na stazi. NNissanovu jurilicu ugra|uju se i specijalngume koje je razvio Dunlop , a odlikuju iznimno prijanjanje i upravljanje. Dimenziguma su 255/40 ZRF20 naprijed i 285/3

ZRF20 natrag. Kako bi se smanjilo bo~nnaginjanje pri vo`nji u zavojima i promjesmjera, Nissan GT-R Nismo opremljen {upljim stra`njim stabilizatorom kosmanjuje naginjanje istovremeno smanjujuteìnu.

Koriste}i najnovije metode simulacra~unalne dinamike fluida za analizprotoka zraka, Nismo je razvio aeropakkoji pobolj{ava prijanjanje uz cestsmanjuje {tetan u~inak otpora zraka, istovremeno daje automobilu opasan snaàn izgled. Nissan GT-R Nismo bit }dostupan u pet boja karoserije: bijela

efektom, crna s efektom, metalik srebrena jarkocrvena. Crni naplatci sa {est krakovinspirirani su trka}im Nissanom GT-R klase GT500. Naravno, u kabini je svpodre|eno voza~u i suvoza~u, pa takoergonomski oblikovana Recaro sjedi{ta naslonima od uglji~nih vlakana. O cijenamNismoa pri~at }e se nakon ènevskosalona automobila.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]

slobodna bosna [broj 901, 13.2.2014]

Documents