slobodna bosna [broj 566, 20.9.2007]

8/8/2019 Slobodna Bosna [broj 566, 20.9.2007]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-566-2092007 1/80



06 KAKO VLADA DODIKOVA VLADA Kriminal u centruBanje Luke

Premijer Republike Srpske MILORADDODIK, pored drugih obilje`jadràvnosti vlastitog entiteta, odlu~io je

izgraditi monumentalnu zgradu VladeRS u Banjoj Luci i bez bilo kakve kon-trole potro{io 250 miliona maraka;na{a novinarka istraìla je politi~ko-finansijsku pozadinu ovog projekta

18 “SB” OTKRIVA Za{to se Amerikauklju~ila u izbordirektora SIPA-e

U pozadini “sudbinskih” pregovora oreformi policije posljednjih se nedjeljaodvijao teàk proces izbora novog direk-

tora najva`nije dràvne policijske agen-cije - SIPA-e; na{a novinarka otkrivaza{to se na prili~no dramati~an na~in ucijeli slu~aj “umije{ao” ambasador SAD-a u na{oj zemlji DOUGLASMcELHANEYna kraju svoga mandata

24 DODIKOV AMERI^KI LOBIBushov jastrebpotkresanih krila

Protekle sedmice premijer RS Milorad

Dodik ugostio je u Banjoj Luci svoje va{ing-tonske lobiste Toma Ridgea i Damira Fazli}a;“Slobodna Bosna” donosi manje poznate detal-

je biografije Toma Ridgea koji je zbog manipu-lacije obavje{tajnim podacima 2004. godinemorao napustiti Bushovu administraciju

28 KNJIGA KOJA JEPOTRESLA SVIJETFlorence Hartmann -“Mir i kazna”

Knjiga Florence Hartmann,nekada{nje novinarke “Le Monda” iglasnogovornice ha{kog Tuìteljstva,

“Mir i kazna, tajni ratovi me|unarodne politike i pravde” koja otkriva kako suvelike sile ometale rad Ha{kog suda, te

pozadinu dugogodi{njeg neuspjeha uhap{enju Radovana Karadì}a nedavno

je promovirana u Francuskoj. “SlobodnaBosna” u drugom nastavku otkriva detal-

je iz knjige koji govore o slu~aju Mladi},te su|enju protiv Slobodana Milo{evi}a

34 [EF TITOVOGOSIGURANJA Ekskluzivno za “SB”

RADOMIR OKI]CIGA,vi{egodi{nji {ef osiguranja biv{eg jugoslovenskog predsjednika JOSIPABROZA TITA, samo za “SB” otkriva kakosu raskrinkane potencijalne Titove ubice

44 BOSANSKIDOKTORANTBalkanskapsihopatologija

Ovih dana je u Njema~koj objavljenaknjiga “Psihopatologija mo}i - psiholo{ki

portret aktera rata” uglednog psihologa

bosanskih korijena dr. SEADA HUSI]Akoji se na nesvakida{nji, uglavnom psi-hoanaliti~ki na~in bavio klju~nim akterima

bosankohercegova~ke tragedije; Profesor Husi} ekskluzivno za “SB” obja{njavaosnovne postavke svog istraìvanja

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Predsjednik Upravnog odboraAsim METILJEVI]

DirektorErbein RE[IDBEGOVI]

Glavni i odgovorni urednik Senad AVDI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI],

Danka SAVI], Mehmed PARGAN,Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [AÎ],

Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Adisa ÊÔ

DopisniciMirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),

Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)

DesignEdin SPAHI]

DTPAtif D@IDI]

LektorSedina LONÂRI]

Sekretar redakcijeIsmira TAHIROVI]

Marketing i prodajaAmela [KALJI]

e-mail: [email protected]

FotografijaMario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni

444-041, 262-630

telefaks444-895

Adresaêkalu{a ~ikma 6 , Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034

Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

140-101-00006860-17Volksbank Sarajevo

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnihglasila u Ministarst vu obrazovanja, nauke, kulture i

sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnogministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od

12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

566Sadràj

POSLJEDNJI UKOR PRED ISKLJUÊNJE: Tarik Sadovi}, dràvni ministar sigurnosti



bra~nog partnera - nova supruga mu je(poga|ajte!) notar! Sukob interesa? Makakvi!

Pitam, recimo, ja prije nekog vremenauglednog izdava~a, zove se Tajib [ahin-pa{i}, ne bi li bilo pametno da MiljenkuJergovi}u zasluènu knjièvnu nagradudodijeli neko ko na bilo koji interesni

na~in nije u vezi sa Miljenkom? Ne{to mi je nerazgovijetno odgovorio (pola mu je poruke zaostalo u brkovima) i tek kasnijesaznadoh da mi je rekao da je to prirodnastvar. Prirodnija od onih 350 hiljadamaraka koje mu je u najteìm vremenimarata poslao njegov brat Senad [ahinpa{i}iz fonda za pomo} duhovnoj obnoviBo{njaka.

N

ema dana,(ma {ta - nema sata!)a da me stotinu osiroma{enihgra|ana ne upozore na

sveobuhvatnu korupcijskuhobotnicu. Dokazi su uglavnomvjerodostojni, ubita~ni i neupitni, krimi-nalni krakovi granaju se na sve mogu}estrane, od politike, preko “trì{neekonomije”, pa do novinarstva. Sve jekorumpirano, kupljeno, prodato.Pravosudna reforma na koju je skr{enostotine miliona maraka je, navodno,okon~ana. Rezultat je da uop}e nemamosrednju, federalnu razinu pravosudnogsustava, osim, naravno, na papiru, tj. u

budètskim izdacima. Zakonske vra-tolomije poput reforme policije bivaju

obesmi{ljene pred iskustvom onoga tak-siste koji mi je rekao da ga je negdje pres-reo policajac, upozorio na preveliku

brzinu i zamolio: “Da te ja ne bihka`njavao, kazni s e s am”! I ~ovjek se,taksista, samokaznio tako {to je strogom

policajcu dao 20 maraka. Ne hodam po{alterima, ali me jedna tro{na bakica nekidan upozna sa svojim iskustvom s togmodernog oltara: “K aè m i gospo|a za{alterom , dok sam pla}ala struju, dado|em sut ra , a li da joj se i danas ‘uklapa’pod odre|enim uvjetima”...

Zato kaèm da je moj problem sa

fenomenom korupcije naprosto nera-zrje{iv: ne mogu se ta~no sjetiti ko me jei uz koje uvjete nagovorio da napi{emovaj tekst!

20. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA 5

ÊTVRTAK, 13. SEPTEMBARNa dvije-tri moje uboge, suhoparne re~enice objavljene na ovom mjestu, a

kojima sam naslutio da }e Miljenko Jergovi} dobiti nagradu Me{a Selimovi},okomilo se kompletno knjièvno-intelektualno bratstvo; ko biva, ja im pobrkoposlove i umije{ao im se u Imperij. A, ni{ta lo{eg, niti dru{tveno {tetnog nisam,osim {to sam, zlu ne trebalo, konsultirao spoljnu suradnicu vidovitu Aziru koja mi je {irom otvorila karte. Tamo, razvidno, kaè da njena sedma ka{ika ukazuje i da

}e u godini kad Mile Stoji} predsjedava ìrijem nagradu dobiti Miljenko Jergovi}. Dogodine }e predsjednicabiti Nura Bazdulj, te }e u skladu s tim nagradu dobiti njen sin Muharem. Za dvije godine, govori peta-{estaka{ika, nagradu bi mogao dobiti Stoji} ukoliko Saturn ubijedi Neptuna da za ~lana ìrija metne njegovu ènuHasiju Bori}. Ja, eto, vjerujem tim “~arala-barala” proro~icama. Jedna od njih mi prije 20 godina rekla:“Dobar si ~ovek, ali }e{ zavr{iti kao Dragan Mance”. Onaj igra~ Partizana {to je poginuo u cvijetu mla-dosti. “Dragan Mance, igra~ “Partizana”, poranio pre beloga dana/ da on snagu na treningu skupi i ne sedina rezervnoj klupi” , tako je anonimni umjetnik u reviji Tempo opjevao smrt Dragana Mancea...

PETAK, 14. SEPTEMBARDrugi je dan Ramazana i niko u gradu, ako ve} nije na ~aju, ne pije alko-

hol. Ve}ina se opredjeljuje za bezalkoholno pivo. Valjda sam nekad negdjenapisao da je pijenje bezalkoholnog piva isto k’o pranje noga u ~arapama.Poru~im danas, dakle, bezalkoholnu hercegova~ku lozu. Nemaju, vele, alisamo {to nije stigla...

SUBOTA, 15. SEPTEMBARCiljano sam poraz nogometne selekcije BiH protiv Moldavije (koji se desio u sri-

jedu) ostavio za dana{nji dan. Sino} Mladen Petri}, reprezentativac Hrvatske,postigao dva krasna gola za Borusiju iz Dortmunda. Opet, danas, gledam kako mali18-godi{nji IVAN RAKITI], vedeta Schalkea, rasturi Bayern predvo|en golmanom sa“posebnim potrebama” Oliverom Kahnom. Srbijanski mangup Nemanja Vidi}spasio obraz Manchester Unitedu - ubacio loptu u neprijateljski gol; njegov kolega

Marko Panteli} sa dva prekrasna gola spasio berlinsku Herthu ; gledam i ~ekam da u nekoj ozbiljnoj utakmi-ci nastupe bh. vedete: Zlatana Muslimovi}a u italijanskoj Atalanti nema ni na rezervnoj klupi, Edina Dèkutrener Wolfsburga Magath ni u ludilu ne bi poslao na teren; Hasan Salihamidì} je stabilna rezerva uJuventusu , Barbarez se penzionerski ba{kari u leverkuzenskom Bayeru ; Zlatana Bajramovi}a u Schalkeu nema ni me|u navija~ima. Ko je kriv? Fuad Muzurovi}, o~ito.

NEDJELJA, 16. SEPTEMBAR“Duhovno mi je ispred materijalnog”, otkriva OMER POBRI], direktor vlasti-

tog Instituta za sevdah, i dodaje: “Da sam se htio obogatiti, prodavao bih{lepere banana”. Ne razumijem ba{ kako je Pobri} tokom rata u Visokom mogaoprodavati banane, ali da je bio vi~an poslovima u sferi suhomesnatih proizvoda, to je poznato svim braniteljima “suverene i cjelovite” zemlje. Pri~ao mi jedan slavnisarajevski komandant kako su njegovi vojnici, kad su iza{li na teren, u Visokom vid- jeli janje tek skinuto sa ra`nja i, normalno, “izuzeli” ga, to jest “otu|ili”. Pobunio se gazda kafane, a borciodmah repetirali oru`je: Suo~en sa prijetnjom i pritije{njen dokazima, gazda kafane je kazao: “Samo davam kaèm da ste zaboravili hljeb”. A nije se gazda zvao Omer Pobri}. On je tokom rata radio sa steljom...

PONEDJELJAK, 17. SEPTEMBARSve sam znao o najboljem hrvatskom reìseru ZORANU TADI]U, samo mi je

promaklo da je ~ovjek ro|en u Livnu. Davno nekada u nekom hotelu u Puli

(Riviera !?) dok sam se beznade`no uvaljivao beogradskoj glumici Tanji Bo{kovi}obja{njavaju}i joj za{to je LORDAN ZAFRANOVI] netalentirani egzibicionist, kazaosam da je Tadi}ev film San o ruì najbolji film bilo koga hrvatskog autora. “A pritom i bosanskog”, dodao je obli`nji sugovornik, genije provokacije, Tom

Gotovac. “A i srpskog”, ~ini mi se da je dodao savr{eni reìser Branko Baleti}. A mo`da i nije.

SRIJEDA, 19. SEPTEMBAR

SR\AN DIZDAREVI], predsjednik Helsin{kog komiteta BiH, dobio nekova`no odlikovanje (“Legija ~asti”) francuske vlade. Mislim da je Sr|an to velikopriznanje zasluìo; ali ako neko na balkanskim prostorima nedvojbeno zasluùjenagradu Legija ~asti (izuzmemo li Antu Gotovinu), onda je to bez sumnjeLegija Ulemek !

UTORAK, 18. SEPTEMBARImam stanovitu koli~inu prijatelja na HRT-u i sve ih relativno diskretno pitam

kako su pro{li u vojno-redarstvenoj akciji “Oluja - Sablja” koju provodi nova ured-nica Informativno-politi~kog programa HLOVERKA NOVAK-SRZI]. Sre}om, svi sumoji prijatelji sa HRT-a ostali tamo gdje su i bili. Niè ne mogu i}i. Pa se sjetihsvog dragog prijatelja koji je 30 godina vozio auto, a nikad nije dobio voza~kudozvolu. Veli on jednog veselog dana: “Buraz, da sam imo voza~ku, uzeli bi mi je bar stotinu puta!”.

SEDAM DANA & LJUDI

SUDBINAi iza ove kolumne?!



KAKO VLADA DODIKOVA VLADA

6 SLOBODNA BOSNA 20. 9. 2007.

Premijer RepublikeSrpske MILORADDODIK , pored

drugih obilje`jadr`avnosti vlastitogentiteta, odlu~io je izgraditimonumentalnuzgradu Vlade RSu Banjoj Luci ibez bilo kakvekontrole potro{io

250 milionamaraka; na{anovinarka istra`ila je politi~ko-finansijsku pozadinuovog projekta

Premijer RS za izgradnju zgrade Vlade “p

DodikovKremlj uBanjoj Luci

DodikovKremlj uBanjoj LuciPremijer RS za izgradnju zgrade Vlade “pr

DODIKOV ARDAKI NA NEBU I NAZEMLJI: Zgrada

Vlade RS uBanjoj Luci



Premijer Republike Srpske Milo-rad Dodik mjesecima uporno

ponavlja kako je ovaj, “bolji dioBiH”, kako ga on zove, najve}egradili{te na prostorima biv{e

Jugoslavije. Ali umjesto neophodnihautoputeva, stambenih naselja i popravlj-anja infrastrukture, pokazalo se da sunajve}i gra|evinski poduhvati u Re-

publici Srpskoj tri zdanja koja ni~u jedno pored drugog u centru Banje Luke. Rije~ je o zgradi Vlade, svojevrsnom bastionukoji Dodik gradi po uzoru na rusko poli-

ti~ko sredi{te - Kremlj, zatim stambeno- poslovnom objektu u sklopu kojeg suministarski stanovi, te zgradi Radio tele-vizije RS koja bi, procjenjuje se, moglako{tati oko 50 miliona maraka. Ambicije

premijera RS su da srpska televizija budesmje{tena u daleko ve}em i rasko{nijem

prostoru nego je to slu~aj sa Federalnomtelevizijom. Administrativni centar Republike Srpske je vizionarski poduhvatnema {ta, samo da nije postavljen na kriv-im temeljima, ne betonskim nego zakon-skim, jer je sve vi{e dokaza da je Vladaovoga entiteta grade}i svoje budu}e

sjedi{te nekoliko puta izbjegla zakonskeodredbe.

SAVEZNICI IZLAKTA[A

To se vidi ~ak i iz“Informacije o aktivnostimana izgradnji administrativnogsredi{ta Vlade RS u Banjaluci”,koju je Dodikov kabinet ovogmjeseca ponudio na usva-

janje Skup{tini RepublikeSrpske. Iz analize ovogdokumenta koji su poslanici

dobili pod oznakom tajno iuz obavezu da ga vrate istove~e nakon zasjedanjaSkup{tine, jasno jeda je ovaj veliki

posao tamo{nja vlast izvela tako {to jeomogu}ila ogromnu dobit povla{tenomizvo|a~u, firmi Integral inìnjering izLakta{a ~iji je vlasnik bliski prijatelj pre-mijera Dodika Slobodan Stankovi}. Ovo

bi mogla biti afera nad aferama ne samozato {to je u igri preko 220 miliona mara-ka nego i zbog toga {to se SDS probudioiz politi~ke letargije, zaboraviounutarstrana~ke obra~une i energi~nokrenuo u “raskrinkavanje” cijelog

slu~aja svjestan da bi ovajveliki zalogaj

Kriminal u centru Banje Luke

Pi{e

Suzana [a~i}[email protected]


obio” budèt za dvjesto miliona maraka!!!obio” budèt za dvjesto miliona maraka!!!

OTPISANO KAO STARO GVO@E:

Biv{a zgrada

Vlade RS nijeodgovaralaastronomskim

apetitimapremijera

Milorada Dodika

PARLAMENT JE FORMALNOST:Premijer RS Milorad Dodikinvesticiju te{ku dvjestopedeset miliona maraka dogovorio je sa svojim najbliìm politi~kim istrana~kim kolegama



KAKO VLADA DODIKOVA VLADA

Ugovorom broj 021/1-020-1093/03 od 13.08.2003. VladaRepublike Srpske ustupa Telekomu Srpske zemlji{te povr{ine6.988m² za izgradnju poslovne zgrade. Zatim Telekom Srpske 26.09.2005. sklapa Ugovor o izgradnji vrijedan 34 miliona maraka saIntegral inènjeringom. Radovi su po~eli, ali kako u me|uvremenupo~inju aktivnosti oko privatizacije Telekoma, Vlada 01.06.2006.donosi Odluku o izuzimanju ove zgrade iz prodaje u postupku privati-zacije. Tada je izvr{ena pr va manipulacija: premijer Dodik navodi ovajpotez kao veoma poslovan, a ne pominje da je izuzeti objekat pla}en.Zato je u javnosti dugo vladalo mi{ljenje da je Vlada zgradu dobilabesplatno {to nije ta~no jer je pla}ena 15.538.568,48 maraka {to uzPDV iznosi skoro 18 miliona maraka. Isti dan kada je zgrada kuplje-na, potpisan je Sporazum o ustupanju ugovora izme|u Vlade RS,

Telekoma i Integral-inènjeringa .Zatim se vr{i manevar kojim 18.01.2007. Vlada sve aktivnosti okoizgradnje poslovne zgrade sa Ministarstva saobra}aja i veza pre-bacuje na Ministarstvo za prostorno ure|enje, gra|evinarstvo iekologiju, na ~ijem ~elu je Fatima Fatibegovi}. Uslijedio je Aneks IIosnovnog ugovora kojim dolazi do prenamjene poslovnog objekta {to}e ko{tati dodatnih 75 miliona maraka. O~ito se mijenjanjem namjeneèlio izbje}i Zakon o nabavkama. Naime, Vlada je za nabavku oprememorala provesti potrebnu proceduru i raspisati tender, ali je izbjeglaobavezu zavode}i namje{taj kao gra|evinski materijal. Kako je nabav-ka prepu{tena firmi Integral , kao privatno preduze}e ona ne podlijeèZakonu o javnim nabavakama kako stoji u obja{njenju Vladeupu}enom Skup{tini RS.

Dodik o~ito ra~una da }e ga od eventualne istrage za{tititi to {to

je pomenuti akt predo~en poslanicima zaveden kao dràvna tajna. A jedan od najspornijih dokumenata je Aneks II potpisan 17.04.2007.

izme|u izvo|a~a (Integrala) i investitora (Ministarstva za prostornoure|enje i gra|evinarstvo). Mjesec dana ranije ovo ministarstvo jezatraìlo mi{ljenje Agencije za javne nabavke BiH da li je Vlada RSdu`na raspisati tender za nabavku opreme. Ali kako su naveli da jeizvedbena dokumentacija za{ti}ena kao tajni podatak, odgovoreno im

je da “Ugovori ~ije izvr{enje mora biti propra}eno posebnimmjerama sigurnosti, u skladu sa relevantnim zakonima, drugimpropisima i upravnim odredbama vaè}im u BiH mogu bitiizuzete od primjene odredbi Zakona”. No, navodi se da se polegislativama EU posebne mjere sigurnosti odnose na ugovore ~iji supredmet vojna oprema, robe i usluge a njih njih moraju izvr{avatikompanije koje imaju posebne certifikate o vojnoj sigurnosti NATOstandarda, uklju~uju}i povjerljive materijale i tajne ~ije otkrivanje

moè izazvati ozbiljne rizike od terorizma, sabotaè i {pijunaè. Zato Agencija upozorava da moraju pa`ljivo razmotriti da li su ovi usloviispunjeni.

No, Vlada je ove odredbe protuma~ila na svoj na~in. Pomenutim Aneksom II Vlada je namje{taj - stolove, stolice i etisone, tu{-kabine iwc-{koljke, prekida~e i svu drugu opremu proglasila dràvnomtajnom! Na taj na~in, premijer je smatrao da je zakonski pokriven za75 miliona maraka koliko iznosi vrijednost Aneksa {to je vi{e negoudvostru~en prvobitni iznos od 31 milion maraka. Kada se na ovajiznos doda jo{ 18 miliona maraka koliko je Vlada platila zgraduTelekoma , zatim naknadni ugovori zavedeni kao “nepredvi|eniradovi”, cifra prelazi 100 miliona maraka {to uz kamate kod komer-cijalnih banaka prelazi iznos i od 225 miliona maraka! Uz sve to,

Vlada se odre|enim dokumentom, koji je tako|e zaveden kao dràvna

tajna, obavezala da }e izvo|a~a radova, Integral, i splatiti ~ak u 144rate {to }e trajati idu}ih 12 godina.

DOKUMENTI, PAPIRI, DOKAZI

Bezvla{}e u reìji Milorada Dodika


DODIKOVO POTENKINOVO SELO: Premijer VladeRS tvrdi da je nezakonito dodijeljeni projekat

Vlade RS u interesu opstanka ovoga bh. entiteta



premijera Dodika kona~no mogao da muzapne u grlu.

“SDS jeste za to da se napravi novazgrada Vlade RS”, kaè za na{ list OgnjenTadi} , ~lan Glavnog odbora SDS-a i

skup{tinski poslanik, dodaju}i: “Iz doku-mentacije koju smo vid je li na Skup{ tiniproizilazi da je V lada i ljudi oko nje tukvali te tnu ideju zloupotr ij eb ila. SDS bipravio upola man ju zgradu , a za v rijed-nos t drugog dijela tj . 30.000 kvadratn ihmetara izgradio bi preko 100.000 kvadrat-nih m etara prostora i rije{io stambeniproblem svih porodica poginulih boraca iRVI koji su stambeno nezbrin uti, kao ido brog d ijela d efic ita rn ih k adro va uBanjoj Luci”.

Sporno je samo to {to SDS ima naj-manje kredibiliteta za ovakve izjave s

obzirom da su oni, dugi niz godina dok su bili na vlasti, imali mogu}nost izgraditistanove za porodice boraca i invalida, alito nisu u~inili. Od Srpskog Sarajevanapravili su Potemkinovo selo, ali sada ucilju svog politi~kog uzleta koriste sla-

bosti Milorada Dodika. A njegova slabata~ka, nema sumnje, je neuskla|enost sop-stvenih poteza sa zakonskim normama.

Kao dràvna tajna tretira se budu}esjedi{te Vlade, a radi se o monumentalnomzdanju koje }e biti rasko{no opremljeno.Uzor premijeru, kao {to rekosmo, bio jeruski Kremlj sa sakrivenim podzemnim

izlazima, helikopterskim uzleti{tima i posebnim sigurnosnim mjerama. Rijetkisretnici koji su imali mogu}nost vidjetiiznutra novoizgra|eno carstvo MiloradaDodika kaù da je rasko{no opremljeno,

~ak su i WC {koljke sa poklopcima kojiimaju grija~e!

KOLIKA JE CIJENAKVADRATNOG METRA

Ovaj ambiciozni projekat procjenji-van je na oko 60 miliona maraka, zatimsu tro{kovi porasli na 100 miliona da bisada dostigli vrtoglavih 225 milionamaraka, ali ni tu nije kraj. Kako je ovihdana javno obznanio glavni revizor Republike Srpske Bo{ko êko: “Udosada{njoj pri~i o izgradnji promaklaje jedna ~injenica. Na novac od kojeg sepla}a novi smje{taj premijera i min-istara pla}a}e se i kamata jer se cijelaizgradnja obavlja novcem komercijal-nih banaka”, istakao je êko dodaju}i:“Ako premijer najavljuje da }e zgrada i

stanovi koji se grade za ministre ko{tati185 miliona maraka, uz kamate kojesmo mi dobili kada smo vr{ili revizijuposlovanja Vlade RS, cijena }e se uzotplatu kredita popeti na 220 milionamaraka”.

Time se êko direktrno konfrontiraosa premijerom Dodikom koji uporno tvrdida cijena namje{tenog i oporezovanogkvadratnog metra u zgradi Vlade ne}e bitive}a od 3.400 maraka {to je, po njemu,racionalna i dobra cijena. Iako je tvrdio damu saglasnost Skup{tine za ovaj projekatnije ni trebala, nego je samo èlio da ih

informi{e, êko je i za ovaj premijerov potez imao racionalno obja{njenje.“V lad a n ije nik ada d obila sa gla sn ostSkup{ tine da se kredi tno zaduì. Upravoje zbog toga informacija o izgradnji

zgrade do{ la pred pos lanike koj i su samotrebali pod ràti ono { to je izvr{na v lastve} uradila”. êko je i ranije upozoravaoVladu da se mora pridràvati zakonskihodredbi, a prije nekoliko mjeseci objavio

je izvje{taj o poslovanju Ministarstva saobra}aja i veza daju}i mu negativnuocjenu, izme|u ostalog, i zbog investicijeoko izgradnje ministarske zgrade. Tada jeupozorio da su tro{kovi izgradnje ovogobjekta prema{ili 85 miliona maraka, alida ta cifra nije kona~na jer radovi jo{ nisuzavr{eni. Kao posebno spornu ~injenicunaveo je zaklju~enje ugovora sa gra|evin-skom firmom Integral inìnjering kojaizvodi radove, a koja je od Razvojne banke podigla kredit od 50 miliona mara-ka prepustiv{i ga kasnije na otplatu ovomministarstvu. Time je, navodi glavni revi-zor, skoro duplo uve}ana cijena ovogobjekta po kvadratu!

Iz dokumentacije koja je dostavljenaskup{tinskim poslanicima jasno je da jefirma Integral inìnjering bila favorizi-rana, a da je Dodik Vladu tretirao kaosvoje privatno vlasni{tvo i izigraovaè}e zakone. Vlada je morala raspisatitender za kredit oko izgradnje novezgrade a nije smjela do novca do}i

posredno, preko Stankovi}a, ~ime mu jeomogu}eno ekskluzivno pravo da budeizvo|a~ radova. Vlada tvrdi da se nije

kreditno zaduìla, ali onda se name}e pitanje za{to bi vlasnik Integrala Slobodan Stankovi} podizao stotinemiliona maraka kredita ako je postojalaikakva sumnja da neko drugi dobije

posao! Jedino obja{njenje je da jekredite podizao u dogovoru sa Dodikomznaju}i ve} tada da }e ih Vlada preuzetii otpla}ivati umjesto njega. U protivnom,

bio bi pravi poslovni autsajder i diletant,a o~ito je da on to nije.

No, Dodik se mnogo ne uzbu|uje,osmislio je novi manevar sa Skup{tinom,a na jo{ uvijek blage kritike odgovara u

svom maniru, bahato, pokazuju}i da seuzdigao iznad zakona. Izgradnju svognovog skupocjenog sjedi{ta pravda~injenicom da njegova Vlada godi{nje

potro{i oko 4,5 miliona maraka na pod-stanarski status brojnih institucija i zbogtoga je eto, zaduìo Republiku Srpsku. Negovori koliko, ali ispade ~ak za 225miliona maraka koje }e morati otpla}ivatigra|ani “njegovog entiteta”. UkolikoSkup{tina prihvati i odobri Dodikoveodluke oko izgradnje ovog kompleksazna~i}e to da su ga abolirali od bilo kakveistrage koja bi mogla biti provedena pro-

tiv njega. A to i jeste njegov cilj i zbogtoga su skup{tinski poslanici dobiliVladinu “Informaciju” kako bi samo

podigli ruku glasaju}i za nju kada im bude naloèno.

Kriminal u centru Banje Luke


DIKTATORSKI UZORI: Uzor premijeru, kao {to rekosmo, bio jeruski Kremlj sa sakrivenim podzemnim izlazima, helikopterskimuzleti{tima i posebnim sigurnosnim mjerama

SNA@NOUPOZORENJE:

Bo{ko êko, revizorRS, upozorava da su

firme koje gradeVlada RS odabrane

mimo tendera izakonski

propisanih pravila



MINI MARKET ”

Ja ne razumem latinicu, ne znam da radim na kompjuterima i ne nameravam to da u~im

ZDRAVKO TOLIMIR, ratni zlo~inac

NEPO@ELJKO MIJATOVI]

Gregoriana zanima

ko {titi sarajevsku mafijuZamjenik visokog predstavnika Miroslava Laj~aka, ameri~ki

diplomata Raffi Gregorian ovog je tjedna, pomalo neo~ekivano,posjetio MUP Kantona Sarajevo i gotovo puna dva sata razgovaraos policijskim komesarom Himzom Selimovi}em i na~elnikomSektora krim-policije Predragom Kurte{om. Budu}i da Gregorianza svog dosada{njeg mandata u OHR-u nije obi~avao posje}ivatikantonalne policajce, jasno je kako posrijedi nije bio samo protoko-larni susret. Kako nezvani~no doznajemo, Gregorian se na sastankusa Selimovi}em i Kurte{om posebno zanimao u kojoj se fazi nalaziistraga koju je sarajevska policija zapo~ela protiv ovda{njeg krimi-nalnog podzemlja, a nakon likvidacije Ramiza Delali}a ]ele.

Obe}av{i Selimovi}u i Kurte{u punu podr{ku u borbi protiv orga-niziranog kriminala, Gregorian je neizravno najavio kako }e i daljeprisno sura|ivati s MUP-om Kantona Sarajevo. No, ostalo je nejasnozbog ~ega agilni ameri~ki diplomata nije na sastanak pozvao i pred-stavnike Kantonalnog tuìteljstva i ministra sarajevske policije@eljka Mijatovi}a?! (S.M.)

MLADOST LUDOST

K}erka lidera HDZ-a Draganaâvi}a udaje se za sina RankaPrimorca, ~lana HDZ-a 1990.

Ako je vjerovati mostarskim tra~evima, lider HDZ-aDragan ovi} uskoro bi mogao postati

punac. Njegova starija k}erkaDanijela koja je nedavno zavr{ila

studije u Be~u, ve} je duè vrijeme u ljubavnoj vezi s

Mostarcem Dadom Primorcem,a navodno da dvoje mladih ve}

uveliko pripremaju vjen~anje.No, kako je Dado sin direktora

Teniskog kluba Mostar RankaPrimorca, koji je, opet, ~lanHDZ-a 1990. (predsjednik


Ure|uje

Milutin Stoj~evi}

M E D IC I NS K

S pa{a va n je p re

Draganôvi}

STRANA^KO-STRU^NAPOMO]: O zdravljupredsjednika SDA Sulejmana Tihi}a tokomposljednjih petnaestakdana bri`no su se staralinjegove strana~ke

kolege doktor Ismet iFaris Gavrankapetanovi}

DISCIPLINOVAN PACIJENT: Predsjednika SDA Tihi}a nakonuspje{nog medicinskog tretmana do~ekale su strana~kekolege i poèljele mu brzu rehabilitaciju



Uprave kluba je njegov strana~ki kolega Martin Ragu`), o~ekuje seda bi ovaj brak, ubudu}e, mogao zbliìti i dva zara}ena HDZ-a.

(S.M.)

STANI] (G)RUPA

Biznismen Svjetlan Stani},za kojim je MUP Hrvatske

raspisao tjeralicu, bezbri`nose {eta po Sarajevu

Odbjegli hrvatsko-bosanski biznismen Svjetlan Stani} za kojim je MUP Hrvatske po nalogu @upanijskog suda u Zagrebu raspisao

me|unarodnu policijsku tjeralicu, u posljednja tri mjeseca mirno ivina relaciji Sarajevo-Kre{evo. Premda je iz Ureda INTERPOL-a uZagrebu policiji Srednjobosanskog kantona u dva navrata upu}enzahtjev za provjeru Stani}evog mjesta boravi{ta u BiH, suvlasnik poduze}a Stani} grupa ne samo da nije promijenio adresu stanovanja,ve} se i ne ustru~ava pojavljivati na javnim skupovima. Po~etkomseptembra Svjetlan Stani} je u rodnom Kre{evu dijelio nagrade zak-lade “Fra Grgo Mar ti}” koju je osnovala njegova obitelj, a pro{log setjedna mogao sresti u centru Sarajeva, dok je u dru{tvu prijateljasjedio u kafi}ima i obilazio prodavnice. Stani} je, podsjetimo, osmiosumnji~eni u istrazi o korupciji u Hrvatskom fondu za privatizacijui jedini od aktera te afere koji je uspio uma}i hrvatskoj policiji. Od16. juna, kada je otkriveno da se sumnji~i za davanje mita, SvjetlanStani} se zvani~no nalazi “na slu`benom putu”. (S.M.)

” Meni koljena klecaju od zlo~ina koji se

zbio na prostoru BiH MARINKO JURÊVI], glavni tuìtelj Tuìteljstva BiH


A H RO N I K A

s jed n i ka Ti h i }a

Svjetlan Stani}



MINI MARKET ”

Pri uvozu radne snage u Hrvatsku, apsolutno }u favorizirati kr{}aneRADOMIR ÂÎ], kandidat za

premijera Hrvatske

SELAM SELMI

Direktor Klini~kog centra Ko{evo

Faris Gavrankapetanovi}osigurao turbofolk pjevaljkiSelmi Bajrami isti tretman kao

SulejmanuTihi}u!?Generalni direktor Klini~kog centra Univerziteta Sarajevo, prof.

dr. Faris Gavrankapetanovi} proteklih dana smije{io nam se sanovinskih stranica u dru{tvu sa poznatim i slavnim koji su kao paci-

jenti proteklih nekoliko dana pohodili njegovu ustanovu. Tako se

Konkurs za izbor direktora BH Telecoma , najprofitabilnijekompanije u dràvi, kako se i o~ekivalo, izazvao je golemiinteres unutar menadèrskih krugova ali i unutar najuèg vrhadvije vladaju}e politi~ke partije - SDA i SBiH. Premaraspoloìvim informacijama, na objavljeni konkurs ve} se pri-

javilo pet kandidata, ali kona~na lista prijavljenih nesumnjivo }e biti puno dulja.

Mada }e se izbor direktora BH Telecoma formalno obavitikonkursom, sasvim je jasno da }e presudnu ulogu odigrati poli-

ti~ki dogovor izme|u dvije vladaju}e bo{nja~ke partije koje se,me|utim, ve} dulje vremena spore oko ove atraktivne pozicije.Prema ranijem dogovoru koji o~ito vi{e ne vaì, SDA i SBiH

ravnopravno su dijelile kontrolu nad dvije najva`nije kompanijeu dràvi - Elektroprivredom BiH i BH Telecomom - na taj na~in{to su dva direktora i dva predsjednika nadzornih odbora dolaziliiz redova razli~itih partija. Taj je princip naru{en 2002. godinekada je promijenjena kompletna uprava BH Telecoma i kada jeobje funkcije prigrabila SDA, dok je u EPBiH zadràna“mije{ana” uprava. Upravo zbog toga, u vrhu Stranke za BiHo~ekuju da se danas ispravi “nepravda” od prije pet godina, aliza sada takva inicijativa u SDA nailazi na snaàn otpor.

Prema raspoloìvim informacijama, me|u pet prijavljenihkandidata dva su izrazita favorita: Tarik Drina, dugogodi{nji

{ef jednog od sektora BH Telecoma, i Nedàd Re{idbegovi},aktuelni v.d. direktora, s dugodi{njim direktorskim {taòmunutar kompanije. Formalne kriterije ispunjavaju oba kandida-ta, ali jednako tako oba kandidata uìvaju i podjednako sna`nu

politi~ku podr{ku unutarstrana~kihlobija. Iza kandidature Tarika Drinenavodno stoji (tele)komunikacijski

guru SDA [efkija êki}, koji je prije pet godina za predsjednika

Nadzornog odbora BH Telecoma progurao svoga anonimnog zeta

Samira âu{evi}a. Nesumnjiv je iêki}ev uticaj na federalnog pre-mijera Nedàda Brankovi}a koji

upravo uz êki}evu pomo} poku{ava izgraditi univerzitetsku

karijeru. êki} je naimedugogodi{nji dekan Saobra}ajnog

fakulteta u Sarajevu na kojem jeBrankovi} nedavno promaknut

u docenta. No, ni {anse

drugogfavorita,

NedàdaRe{idbe-

govi}a,nisu


PORODI^N

U utrci za mjesto direktora “imaju favoriti Bakira Izet

Prof. dr. FarisGavrankapetanovi}

SelmaBajrami PODR[KA

RE[IDBEGOVI]U:Bakir Izetbegovi}



BAKIRHAD@IOMEROVI],urednik Informativnog programa FTV-a

Ne vjerujem da je tre}i entitet real-nost u BiH. Vjerujem da se ta opcija otroentitetskoj podjeli BiH lansira udnevnopoliti~ke svrhe i da nema real-nih osnova, posebno kad takve prijed-loge javno lansira premijer RSMilorad Dodik. A {to se mene li~noti~e, ako je Dodik za troentitetsku

podjelu BiH i ako je spreman odre}i sePosavine u korist tre}eg entiteta sahrvatskom ve}inom, ja sam za.

Ne znam da li je tre}i entitet real-nost u BiH, ali svakako znam da posto-

je}e ustrojstvo BiH sa dva entiteta nijedobro rje{enje. Vjerujem da se ovaj

problem mora rije{iti u razgovorimaoko ustavnih reformi, a po meni rje{enje

je ili BiH bez entiteta, ili BiH sa trientiteta. A {to se ti~e inicijative premi-

jera Milorada Dodika o tre}em entitetu,moè ako on bude u Posavini. On bi dase dijeli 51procenat teritorije FBiH, a

da njegova RS bude i ostane vje~na kategorija. Na kraju krajeva,Dodik kaè da BiH nije njegova dràva, a kako je RS sastavni diote dràve, onda bi mu bilo najbolje da se iseli.

VESELIN GATALO,

knjièvnik

FRANJO TOPI], predsjednik HKD Napredak

Po~elo je pogre{no i mislim da sene}e dobro ni zavr{iti. Stvari suod samog po~etka bile pogre{no

postavljene, nastavljeno je ratom, a tajrat i danas traje, samo se vodi drugimsredstvima. Previ{e smo ucijenjenikrvlju da bi se sada moglo ne{to ura-diti.


MINI MARKET ”

Karadì} je nekako saznao da smo tu, iza{ao jena zadnja vrata i pobjegao dok smo mi dolazili

PIERRE RICHARD PROSPER, biv{iameri~ki ambasador za ratne zlo~ine

BILI SMO DRUGOVI PA LJUBAV PROBALI

U sudskom sporu oko stana,Sejfudin Toki} tvrdi da su on i

njegova biv{a nevjen~anasupruga Draèna Perani} bili

samo dobri drugovi!

Sejfudin Toki}, koji proìvljava “drugu mladost“ sa dvadesetak godina mla|om suprugom, ovih dana sudsku klupu dijeli sa svojombiv{om nevjen~anom suprugom, novinarkom Draènom Perani},sa kojom se, sude}i po mjestu susreta, nije razi{ao u miru. Naime,Toki} se sa Perani}kom spori oko zajedni~ke imovine, preciznijestana, za koji tvrdi da mu zakonski pripada. Tako je, prema navodi-ma svjedoka uklju~enih u spor u ovom “ratu Roseovih“ na bosanskina~in, Toki} u sudnici izgovorio niz frapantnih neistina ne bi li sedokopao stana koji je donedavno dijelio sa Draènom Perani}.Uprkos ~injenici da su Toki} i Perani}ka ìvjeli u neozvani~enojbra~noj zajednici, Toki} je izjavio kako je s Draènom bio samodobar prijatelj te joj je svojevremeno “posudio 50 hiljada KM radikupovine stana” zbog ~ega je ta nekretnina pedesetprocentno

uknjièna na njegovo ime. Toki} je kao svjedoka pozvao svoga prijatelja Vedrana Hadòvi}a, ina~e ~lana Centralne izborne komisijeBiH, koji je potvrdio da su Sejfudin i Draèna bili samo dobri pri-

jatelji. (M.F.)

PRO ET

CONTRA

NE

VJERUJETE LI DA JE T

MO@DA

NE ZNAM

Sejfudin Toki}sa suprugom



KLIN TORBA

Na teravih-namaz k}erka reisa

Ceri}a odlazi sa skupocjenomtorbom “Louise Vuitton”od 900 dolara!

Budnom oku Avazovog fotoreportera nije mogla promaknutinedavna ve~ernja {etnja sarajevskim ulicama reisa Mustafe ef.Ceri}a i ~lanova njegove najuè porodice - supruge, k}eri i zeta.O~ekivano, slika je osvanula na naslovnoj stranici Dnevnog avaza kao ilustracija dolaze}eg ramazana, mjeseca posta, u kojem snagaduha trijumfuje nad ~ulnim uìcima. “Vjernik se brine o namazu ipostu a licemjer se brine o jelu i pi}u; vjernik gleda kako da

podijeli sadaku i zasluì Allahov oprost a licemjer gleda kakoda sakrije svoje i prisvoji tu|e imanje”, stoji, pored ostalog, uovogodi{njoj ramazanskoj poruci reisa Ceri}a kojoj se nema {ta nidodati ni oduzeti. Osim, mo`da, one nesretne fotografije objavljene

u Avazu na kojoj Reisova k}i sdvije ruke ~vrsto drì svojuskupocjenu torbu iz presti`ne

kolekcije Louis Vuitton nami- jenjene najelitnijim slojevi-ma jet-seta, upravoonima iz Ceri}everamazanskeporuke kojima

je va`nijeimati negobiti. TorbaLouis

Vuitton,kakvu svidljivim pono-som u rukama

drì Reisova k}i,ne moè se kupitiispod 900dolara!

Ustavno-pravno ustrojstvo BiHdefinisano je Dejtonskim mirovnimsporazumom ~emu je prethodio Va{ing-tonski sporazum kojim je definisanaFederacija BiH i u tom kontekstu tre}ientitet je nemogu}. Tre}i entitet mogu}

je jedino ukoliko se postigne dogovor ikonsenzus sva tri naroda u okviruustavnih reformi. S obzirom da jedogovor i konsenzus nemogu}e posti}i ikad se radi o daleko jednostavnijim i

manje va`nim pitanjima, jasno je kako bi se tretiralo pitanje tre}egentiteta u BiH.

KARLO FILIPOVI],

poslanik u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH BiH je stolje}ima jedinstvena

dràva u sada{njim granicama na ~ijem prostoru ìve Bo{njaci, Srbi, Hrvati iostali narodi. Realno, BiH je jednazemlja i jedinstvena dràva najbolje jerje{enje za sve njene gra|ane bez obzi-ra kojem narodu pripadali. Drugo, stavve}ine politi~kih stranaka je takav dagarantira politi~ke interese naroda kojiìve u BiH, a mislim da je u interesugra|ana dràva BiH, a ne njeni entiteti.

ZIJADHAD@IOMEROVI],

predsjednik G radskog odbora SDA Mostar To nije realnost, to je glupost. To su

neostvareni snovi pojedinih krugovaunutar hrvatskog narodnog korpusa.Oni su imali priliku dobiti tre}i entitet

prije sedam, osam godina, ali im se nije

svidjela ideja da Grude budu glavnigrad, a Mostar to nikada ne}e biti bezobzira {to su im apetiti porasli.

”Za ono {to se desilo devedesetih godina odgovorni su

drugi iz drugih naroda koji su izazivali mr`njuDOBRICA ]OSI], srpski akademik


E]I ENTITET REALNOST U BiH?

DA/NE

KRSTAN SIMI],sudija Ustavnog suda BiH

NE

NE

Mustafa ef. Ceri} i ~lanovinjegove najuè porodice



“SB” OTKRIVA


[ef dràvne policije mora biti profe[ef dràvne policije mora biti profe

Posljednje amupozorenje miPosljednje ameupozorenje mi

RAZLIÎTO VI\ENJE ISTIHPOLICIJSKO-SIGURNOSNIHPROBLEMA: Ameri~ki ambasador

Douglas McElhaney, visokipredstavnik u BiH Miroslav Laj~aki bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tvaBiH Haris Silajdì}



Za{to se Amerika uklju~ila u izbor direktora SIPA-e


U pozadini “sudbinskih” pregovora o reformi policije posljednjih senedjelja odvijao te`ak proces izbora novog direktora najva`nije dr`avnepolicijske agencije - SIPA-e; na{a novinarka otkriva za{to se na prili~nodramati~an na~in u cijeli slu~aj “umije{ao” ambasador SAD-a u na{oj

zemlji DOUGLAS McELHANEY na kraju svoga mandata

sionalac a ne strana~ki egzekutor!!sionalac a ne strana~ki egzekutor!!

ri~koistru Sadovi}uri~koistru Sadovi}u



Nakon {to je koncem pro{logtjedna veleposlanik SAD-aDouglas McElhaney u pismuupu}enom dràvnom ministrusigurnosti Tarik u S adov i}u

izrazio zabrinutost zbog eliminacije petkandidata koji su se prijavili na natje~aj zadirektora Dràvne agencije za istrage iza{titu (SIPA-e), cijela procedura izboranovog ~elnika krovne policijske slu`be uBiH mogla bi biti vra}ena na po~etak?!Kona~nu odluku o tome ho}e li sugestijeameri~kog diplomate biti uvaène ili }e se

postupati prema odluci ~lanova Komisijekoji su razmatrali prijave kandidata trebao bi donijeti sam ministar Sadovi}, i toodmah po povratku sa slu`benog puta izBrisela. Kako je, naime, naredna sjednicaKomisije zakazana za ~etvrtak (20. sep-tembra), ministar Sadovi} bi do koncatjedna morao odlu~iti ho}e li Vije}u ministaraBiH dostaviti imena dvojice kandidata za

budu}eg direktora SIPA-e ili }e uvaìtiàlbe petorice “diskvalificiranih” polici-

jskih du`nosnika ~ije su prijave ranijeodba~ene iz formalno-pravnih razloga.Tre}a solucija koja ministru Sadovi}u,

tako|er, stoji na raspolaganju je da poni{tinatje~aj i raspusti Komisiju koju je upravoon formirao koncem augusta. No, u tomslu~aju novi direktor SIPA-e, posve sigurno,ne bi bio izabran ni za tri mjeseca?!

Na natje~aj su se, podsjetimo, prijavi-la sedmorica kandidata od kojih ~etvorica

trenutno rade u SIPA-i; aktualni v.d.direktora Sead Lisak, {ef kriminalisti~ke

policije D ragan Luka~ , na~elnik Regionalnog ureda u Banjoj Luci BorisIvanovi} i na~elnik Sektora za operativnu

podr{ku Mirko Luji}. Preostala trojicakandidata koji su, jednako tako, konkuri-rali za ~elnu poziciju u SIPA-i su direktor Uprave policije MUP-a Federacije ZlatkoMileti}, komesar policije u Posavskojùpaniji Marko Dominkovi} i slu`benik MUP-a Republike Srpske \or|e Popovi}.Me|utim, premda su sva sedmorica poli-cajaca ispunjavala uvjete iz natje~aja,odlukom ~lanova Komisije za razmatranje

prijava i ocjenjivanje kandidata u “uìizbor” su pro{li samo Sead Lisak i MirkoLuji}, prvi favorit SDA, a drugi SNSD-a.Prijave preostale petorice kandidataodba~ene su uz obrazloènje da su

priloìli nepotpunu ili neurednu doku-mentaciju, odnosno, neovjerene i ne~itkefotokopije osobnih dokumenata.

FARSA OD KONKURSAI mada su, barem prema tvrdnjama

visokih du`nosnika Ministarstva sigurnostiBiH, odluku ~lanova Komisije podràli i

predstavnici OHR-a, EUPM-a iVeleposlanstva SAD-a u Sarajevu koji susve vrijeme nadzirali njihov rad, u pismukoje je veleposlanik McElheney potkraj

pro{log tjedna uputio ministru Sadovi}unije bilo previ{e diplomatskog okoli{anja.Ameri~ki je diplomata upozorio ministrasigurnosti zbog eliminiranja pojedinihkandidata iz formalnih razloga, iznose}istav da je Komisija u odlu~ivanju bilaodve} rigorozna, te da su kandidate moglii naknadno kontaktirati kako bi dostavili

validne dokumente. Pismo veleposlanikaDouglasa McElhaneyja koji je reagirao

pred sami kraj svog diplomatskoganga`mana u Sarajevu uslijedilo je nakon{to su se ameri~kom Veleposlanstvu àlilanajmanje dvojica kandidata.

“U javnom natje~aju za izbor direkto-ra S IPA-e su vrlo precizno navedeni sviuvjet i koje kandidat i moraju ispunjavati ,k ao i dokumen ti koji se moraju p riloìtiuz svaku pri javu i u tom su smislu ~lanoviKomisije samo postupa li p rema zakon-skoj p rocedu ri. Sasv im je d rugo p itanjeza{to policajci koji se sada àle nisuispo{tovali ono {to se od njih traìlo,

“SB” OTKRIVA


Pi{e

Suzana Mijatovi}[email protected]

Drugi ~lan Komisije protiv kojeg je, tako|er, otvore

TANDEM KOJI JEOBESMISLIO

SIPA-u: Biv{idirektor SredojeNovi} i njegovzamjenik SeadLisak

UKOR PRED ISKLJUÊNJE: Tarik Sadovi}, dràvni ministar sigurnosti

HRVATI NEPO@ELJNI:Dragan Luka~ i Zlatko Mileti}

izba~eni su iz konkurencije zadirektora SIPA-e pod~udnim okolnostima

Dragan Luka~



naro~ito jer su to l judi koj i su se kandid i-rali na ozbiljnu funkciju i od kojih seo~ekuje da budu odgovorni” , kazao je uneformalnom razgovoru za Slobodnu Bosnu visoki du`nosnik Ministarstvasigurnosti BiH. Iako nije èlio prejudici-rati kona~nu odluku ministra TarikaSadovi}a, ovaj sugovornik ne taji da je

pred njegovim kolegom nimalo ugodnazada}a. “S jedne je strane Sadovi} izloènotvorenom diplomatskom pri ti sku da seponovo razmotre prij ave svih kandidata{to bi, opet, zna~ilo da }e morati sus-pendirat i odluku Komis ije , i li raspi sa tinov i natje~a j. M islim da nije pametno

pravit i takav presedan kada su policajci upitanju , j er smo, donedavno, zbog neva-è}ih i nepotpunih dokumenata, l judimaoduzimali dràvljanstva”, smatra jedan odnajbliìh Sadovi}evih suradnika.

POSLJEDNJESADOVI]EVO ISKU[ENJE

Dodajmo tome kako je pismoameri~kog veleposlanika druga javnaopomena Tariku Sadovi}u, nakon {to ga

je visoki predstavnik Miroslav Laj~ak,koncem jula, upozorio zbog opstruiranjaizgona stranih dràvljana iz BiH iodugovla~enja u procesu izbora direktoraSIPA-e. Natje~aj za izbor direktora SIPA-e ministar Sadovi} je, ina~e, raspisao tek u julu, s punih pet mjeseci zaka{njenja.

No, valja kazati kako je, poslije TarikaSadovi}a, visoki predstavnik ovoga tjednagotovo istovjetno upozorenje poslao i~elnicima SNSD-a, budu}i da je ~lanGlavnog odbora te stranke Rajko Vasi},komentiraju}i pismo veleposlanikaMcElhaneyja, najavio kako }e srpski ministriu Vije}u ministara BiH podràti samo srp-skog kandidata, dakle, Mirka Luji}a.Pojasnimo i da prema vaè}oj proceduri~lanovi Komisije prijedlog “najuspje{nijihkandidata” proslje|uju ministrima uVije}u ministara BiH koji, opet, ovisno oishodu glasanja, nu`no ne moraju izabrati

kandidata s najboljnim referencama ili snajve}im brojem prikupljenih bodova. No, vratimo se ponovno ~lanovima

Komisije koju je oformio ministar Tarik Sadovi} i njihovoj spornoj odluci zbogkoje je izbor direktora SIPA-e ponovnostavljen pod znak pitanja. Kako smo

pisali u jednom od pro{lih brojeva “SB”,

Sadovi} je za predsjedavaju}eg Komisije postavio svog pomo}nika, glavnogdràvnog koordinatora za borbu protivtrgovine ljudima Samira Rizvu. Rizvo je,

podsjetimo, bio poratni na~elnik Sektora

kriminalisti~ke policije u MUP-uKantona Sarajevo (a ranije Centru slu`bi

bezbjednosti) protiv kojeg je, svojedobno,vo|ena istraga jer je kao ratni na~elnik Policijske uprave Centar Sarajevo neza-konito podijelio na desetke dràvljanstavaosobama afro-azijskog podrijetla. Radise, dakako, o biv{im mudàhedinima koje

bi, danas, ovaj visoki du`nosnik Mini-starstva sigurnosti trebao protjerati izBiH?! Drugi ~lan Komisije protiv kojeg

je, tako|er, otvorena istraga je VahidAlagi} , aktualni zamjenik direktoraGrani~ne policije BiH.

FUNKCIONERI NAPOTJERNICAMA!

Prema izvje{}u Centra javne bezbjed-nosti Trebinje koje je objelodanjeno

po~etkom septembra, Alagi}a se sumnji~ida je kao ratni na~elnik policije u Konjicuodgovoran za ubojstvo blizu 50 Srba iztog hercegova~kog gradi}a i okolnih sela.

No, da stvar bude jo{ gora, osim protivdvojice bo{nja~kih ~lanova Komisije,ranije je podnesena i kaznena prijava pro-tiv njihovog favorita Seada Lisaka kojeg

Centar javne bezbjednosti Isto~noSarajevo tereti da je odgovoran za ubojst-va i progone Srba s podru~ja op}ineVisoko. Zbog ove kaznene prijave SeadLisak je prije dvije godine, kada je imeno-van za zamjenika direktora SIPA-e, dobiotakozvanu uvjetnu suglasnost iz OHR-a.[to se, pak, ti~e srpskih ~lanova, poznato

je da je predsjedavaju}i Vije}a ministaraBiH Nikola [piri} u Komisiju imenovao

svoju savjetnicu za unutarnju politiku iglasnogovornicu Gordanu @ivkovi}, te biv{eg na~elnika CJB Trebinje a danas pomo}nika direktora dràvne Grani~ne policije za organiziranje i operacije @arkaLaketu koji, tako|er, slovi kao kadar odanDodiku i SNSD-u. Hrvatski ~lanKomisije Ivan ]os i}, prije nego {to jeimenovan za glavnog inspektora uObavje{tajno-sigurnosnoj agenciji BiH,

bio je tajnik Vije}a ministara, dakako, iz“kvote” HDZ-ovih ~lanova. Ranije, dok

je kao kadar HDZ-a obavljao du`nostministra policije u MUP-u Hercegbo-

sanske ùpanije, Ivan ]osi} se ina~e ~estomogao vidjeti u dru{tvu ratnog zlo~incaIvana Bakovi}a, u vrijeme dok je policijaza tim ubojicom iz Tomislav Grada“intenzivno tragala”?!

Za{to se Amerika uklju~ila u izbor direktora SIPA-e


a istraga je Vahid Alagi}, aktualni zamjenik direktora Grani~ne policije BiH

Zlatko Mileti}



DODIKOV AMERI KI LOBI


Proteklesedmice

premijer RS

Milorad Dodikugostio je uBanjoj

Luci svoje va{ingtonskelobiste Toma

Ridgea iDamira Fazli}a;

“Slobodna

Bosna” donosimanje poznatedetalje biografije

Toma Ridgeakoji je zbog

manipulacijeobavje{tajnim

podacima 2004.godine morao

napustitiBushovuadministraciju

Toma Ridgea ozbiljno shvataju jo{

S Dodikovim lobistoRidgeom AmerikanS Dodikovim lobistoRidgeom AmerikanToma Ridgea ozbiljno shvataju jo{

I BUSH GA ODBACIO:Tom Ridge, biv{iministar sigurnostiu administraciji

Georgea Busha



Udru{tvu varalice {irokog spektraDam ira Faz li} a, novoimeno-vanog {efa lobisti~kog {tabaMilo rada Dod ik a u Washi-ngtonu, protekle sedmice u

Banjoj Luci, a potom i u Sarajevu, obreose deklasirani protagonista Bushoveadministracije Tom Ridge, jedan iz ple-

jade Bushovih jastrebova kojima je rat uIraku podrezao krila. Nekada{nja zvijezdamilitantne Bushove administracije, ~ija je

politi~ka karijera u ministarstvu sigurnos-ti okon~ana potpunim moralnim krahom,

odlu~io je, kako kaè, ostatak karijere provesti u privatnom biznisu u {tasvakako spadaju i lobisti~ke usluge kojeRidge naziva “strate{kim konsaltingom”.

ÔVJEK KOJISE IGRAO BOJAMA

Do decembra 2004. godine Ridge je predvodio novoosnovano ministarstvonacionalne sigurnosti formirano mjesecdana nakon teroristi~kog napada na NewYork i Washington. Ne{to dulje od dvijegodine Ridge je koordinirao rad brojnihobavje{tajnih agencija zaduènih za bezb-

jednost Amerikanaca. No, vi{e od togaRidge se po nalogu svog {efa i dugogo-di{njeg prijatelja Georgea W. Bushastarao za kreiranje politi~ke atmosfere iargumenata kojim }e se pred ameri~kom isvjetskom javnosti opravdati vojnaoperacija u Iraku. U zlobnim komentari-ma kojima je u decembru 2004. godine

popra}ena iznu|ena smjena na ~elu mini-starstva nacionalne sigurnosti, za Ridgea

je re~eno da je “najvi{e zaduìo Amerikutime {to je uveo petostepeni sistemalarmiranja na opasnost od terorizma” te

da “odlazi Bushov ~ovjek koji se volioigrati bojama”. Ridge je naime uveoalarmni sistem u pet boja koje suozna~avale razli~it stepen opasnosti.Ridge je najvi{e, ~ak {est puta u dvijegodine, koristio narandàstu boju kojom

je, pokazalo se kasnije, sasvim bezraz-lo`no alarmirao Amerikance na neposred-

nu teroristi~ku opasnost. Pre~esto se igraju}i bojama, Ridge je zapravo stvarao politi~ki ambijent podesan za vojnu inter-venciju u Iraku, koja je planirana puno

prije teroristi~kog napada na New York iza koju je Bushova administracija ve}dugo traìla neposredni povod.

ORU@JE ZA MASOVNEMANIPULACIJE

Prona|en je u navodnim vojnim fab-rikama u kojima ira~ki predsjednik Saddam Hus ein proizvodi oru`je zamasovno uni{tenje - od atomskog do

biolo{kog. Kao koordinator ameri~kihobavje{tajnih slu`bi, Ridge je pred istrau-matiziranu ameri~ku naciju iza{ao s “pov-

jerljivim obavje{tajnim podacima” o tzv. biolo{kom terorizmu ozna~avaju}i Irak kao glavnu opasnost po svjetsku bezbjed-nost “zbog masovne proizvodnje

biolo{kog oru`ja”. ak i u pokretnimlaboratorijama! O~ite laì i manipulacijevojnim arsenalom Iraka potvr|ene su kas-nije, kada ameri~ka vojska ni nakondetaljnog pregleda svakog pedlja Irakanije prona{la ni{ta od onog ~ime je TomRidge pla{io ameri~ku i svjetsku javnost.

Bushov jastreb potkresanih krila


edino u Albaniji i Republici Srpskoj

Pi{e

Asim Metiljevi}[email protected]

m Tomomi zbijaju {alem Tomomi zbijaju {aleedino u Albaniji i Republici Srpskoj

Biv{i direktor CIA-e George Tenet unekoliko je navrata priznao ozbiljne obav-

je{tajne gre{ke u vezi s oru`jem zamasovno uni{tenje u Iraku. “Imali smonepotpunu i neprovjerenu informaciju.Vjerovao sam da Saddam ima oru`je zamasovno uni{tenje, ali nije ga imao i nakraju sam ja osobno odgovoran za tupogre{nu procjenu na temelju krivihobavje{tajnih podataka”, rekao je Tenet u

jednom intervjuu. Pogre{ku je priznao i

biv{i dràvni sekretar Colin Powell, koji jerekao da podaci o pokretnim laboratorijamaza proizvodnju biolo{kog naoruànja “jed-nostavno nisu bili ta~ni,” a dio obavje{tajnih

podataka Powell je ocijenio kao “svjesnumanipulaciju kojom smo namjernonavo|eni na krivi trag”.

Iako je Tom Ridge bio koordinator svihobavje{tajnih slu`bi, dakle i CIA-e, sli~nopriznanje iz njegovih usta jo{ se nije ~ulo.Dapa~e, poziciju na ~elu dràvnogministarstva sigurnosti drào je do posljednjegtrenutka. Odstupio je tek krajem decembra2004. godine nakon {to je njegov poloàjpostao neodrìv. Prije Ridgea ostavku je

podnijelo {est visokih du`nosnika Bushoveadministracije koji su pali kao `rtve velikeobavje{tajne igre u kojoj je Dodikov lobistaimao centralnu ulogu.

MANIPULACIJE OBAVJE[TAJNIM PODACIMA

Tom Ridge ne

priznaje grijehe

PRODAVA^ MAGLE: Protiv DamiraFazli}a sarajevsko tuìla{tvo vodiopse`nu istragu



Istovremeno s pokretanjem vojneofanzive protiv Iraka, Ridge je u nekolikoameri~kih gradova (Seatle, Chicago)organizirao masovnu petodnevnu vje`bukojom je simulirao nacionalni odgovor na

eventualni nuklearni i biolo{ki teroristi~kinapad. Vje`ba je nazvana “Top of 2”, aotpo~ela je fiktivnim napadom islamskihterorista koji su aktivirali “prljavu

bombu” s dvostrukim djelovanjem - radi- jacijskim i biolo{kim. Oblak radijacijenadvio se nad Seatlom dok se istovre-meno plu}na kuga po~ela {iriti me|ugra|anima Chicaga. Cilj vje`be je bio dase provjeri organizacijska sposobnostAmerikanaca da odgovore na takvuvrstu opasnosti ako bi se stvarno desi-la. Naravno, u pozadini su se krili

politi~ki razlozi - motiviranje Ameri-kanaca za rat protiv Iraka.

JUNAK HUMORISTI^KIH

EMISIJAGodinu kasnije, kada su se iz Iraka

umjesto konkretnih dokaza o velikimarsenalima biolo{kog i atomskog oru`ja

po~eli vra}ati ameri~ki vojnici ukov~ezima, ameri~ka javnost se po~ela

buditi i otkrivati stvarnu pozadinu vojneintervencija na Irak. Jedan za drugim

padali su Bushovi najodaniji saradnici pa

je tako u decembru 2004. godine podsna`nim pritiskom ameri~ke javnosti ineoborivim dokazima morao odstupiti iTom Ridge, ozna~en kao jedan od glavnihmanipulatora obavje{tajnim podacima. Odnacionalnog heroja koji Ameriku uspje{no{titi od prijete}e opasnosti islamskogterorizma, Ridge je dospio do glavnog

junaka televizijskih humoristi~kih emisijau kojima su na njegov ra~un zbijaneurnebesne {ale. Posebno s njegovom suge-stijom Amerikancima da kupuju ljepljivetrake jer da su one vrlo korisne kao za{tita

prilikom hemijsko-biolo{kog napada!

Smjenu Ridgea s ~ela nacionalnogministarstva sugurnosti ~ak je i The New York Times , izrazito sklon Bushu, popratiocini~nim komentarom koji u jednoj re~enicidefinira stvarnu ulogu bezbjednjaka TomaRidgea: “Morate se bojati, jako bojat i, aliopet ne to liko da zbog toga ne moète b itisre tn i {to ste pod Bushovim vodstvom”.Bila je to aluzija na Ridgeov doprinosBushovoj pobjedi na predsjedni~kim izbori-ma kada je, po narud`bi izbornog {tabaRepublikanaca, palio narandàsto svjetlo“teroristi~ke opasnosti”.

Premijer RS Milorad Dodik, nimalo

slu~ajno, upravo je Ridgeu povjerioulogu lobiste u Sjedinjenim Ameri~kimDràvama. Logika je jednostavna: kaodokazani borac protiv islamskog teroriz-ma, Ridge shva}a poziciju Srba i

Milorada Dodika koji i sebe i svijet nas-toje odbraniti od prijete}e islamske

po{asti iz Federacije BiH u kojoj surazmje{tene }elije Al Qaide , o ~emu je

Dodik iscrpno trubio na sve strane pri-likom posljednjeg boravka u Americi prije nekoliko mjeseci. U borbi protiv planetarnog islamskog ekstremizma i prijete}eg terorizma bo{nja~ke “bijele AlQaide”, Dodik je te{ko mogao prona}i

boljeg istomi{ljenika i saveznika odnotornog Toma Ridgea.

U cijeloj pri~i oko Ridgeovoglobisti~kog anga`mana za ra~un MiloradaDodika, vrlo je bitna uloga DamiraFazli}a, rasnog prevaranta koji operira na{irokom prostoru od BiH, preko Srbije,do Albanije. Za Fazli}em se jo{ uvijek

vuku dugi repovi kriminala i korupcijenastali u vremenu kada je bio savjetnik nekada{njeg federalnog premijeraEdhema Bi~ak~i}a. Kantonalno tuìla{tvoSarajevo otvorilo je dvije paralelne

istrage protiv Fazli}a, vlasnikafirme European finance, zbog sumnje da

je po~inio nekoliko te{kih finansijskih prevara i malverzacija. Kantonalni tuìlacBranko [lj ivar nedavno je za novine

potvrdio da se protiv Fazli}a vodi istragazbog prevara izvedenih preko dvije firme

“AC European finance” i Capital Investment Menagment Corporation preko kojih je federalne finansije orobioza nekoliko stotina hiljada maraka.Pouzdano je dokazano da je odFederalnog zavoda dobio avans od 25.000KM, od Fabrike duhana Sarajevo 250.000dolara te od Investicijske banke preko200.000 KM. Za ovaj novac, Fazli} im je

prodao maglu stranih investicija od kojihnikada ni jedna nije, niti }e ikada bitirealizirana.

U strahu da bi zbog pokrenutih istragamogao okon~ati u pritvoru, Fazli} je u

Sarajevo stigao u najstroìjoj diskreciji,no uprkos tome uspio je Dodikovomlobisti Tomu Ridgeu obezbijediti kratak susret s neobavije{tenim federalnim pre-mijerom Nedàdom Brankovi}em.

DODIKOV AMERI KI LOBI


Susret premijera RS Milorada Dodika injegovog ameri~kog lobiste Toma Ridgea umedijima RS tretiran je kao prvorazrednipoliti~ki doga|aj. Nezavisne novine suobjavile da je Dodik s Ridgeom razgovaraoo aktuelnoj politi~koj situaciji,

reformi policije, reformi ustava te o prijed-lozima za federalizaciju BiH. Ridge jenavodno rekao kako je najva`nije da osvim bitnim stvarima moraju odlu~ivatisami gra|ani, {to bi se moglo protuma~itikao podr{ka Dodikovoj referendumskojinicijativi.

Za razliku od srpskih, mediji uFederaciji BiH uglavnom su pre{utjelisusret Dodika i Ridgea. Izuzetak jesamo Dnevni avaz koji je u petak, 14.septembra, na petoj strani objavioveliki intervju s “uglednim gostom”iz Washingtona.

Ina~e, Ridge i Fazli} po dolasku uSarajevo, odsjeli su u hotelu Radon Plaza i, kako izvje{tava Avazovnovinar Sead Numanovi}, tamo je“ameri~ki zvani~nik imao iposebnu privatnu ve~eru savlasnikom Avaza FahrudinomRadon~i}em, kojeg je, kaobiznismena i prijatelja, konsulti-rao o nekim konkretnimidejama i poslovima”.

RADON BLAMAZA

Radon~i} priredio ve~eru

Dodikovim lobistima

Î[]ENJE FLEKA:Bushovog jastreba Toma

Ridgea “Avaz” predstavio kaostrate{kog investitora



Jo{ se ne sti{ava lavina reakcijakoje su uslijedile nakon {to je

prije dvadesetak dana u fran-cuskom dnevniku Le Monde

predstavljena knjiga nekada-{nje novinarke ovog lista i glasno-govornice ha{kog TuìteljstvaFlorence Hartmann Mir i kazna,tajni ratovi me|unarodne politike i

pravde ( Paix et Chatiment, les guer- res secretes de la politique et de la

justice internationales), kojoj su potom veliku pa`nju posvetili i

drugi mediji. U pro{lom broju pisalismo o tre}em poglavlju knjige (La tragedie de Dayton), u kojem autori-ca navodi niz dokaza za tvrdnje danije postojala volja me|unarodnezajednice da se uhapsi RadovanKaradì}. Ovoga puta govorit }emovi{e o dijelu knjige koji se bavislu~ajem Mladi} , te prethodnimdijelovima koji se odnose na“opstrukcije” oko podizanja optu-`nice protiv Slobodana Milo{evi}a -vezano za Sarajevo, Srebrenicu ioptu`nicu za genocid, odnosimaunutar ha{kog Tuìteljstva, te napadi-ma na glavnu tuìteljicu koji su usli-

jedili prije nekoliko mjeseci nakonobjavljivanja pisma jednog od neka-da{njih saradnika glavne tuìteljiceGeoffry Nicea u medijima.

BORBA ZASREBRENICUI SARAJEVO

Opstrukcija Zapada, kada je rije~o zlo~inima u Srebrenici, nije sesamo odnosila na bijeg Radovana

Florence Hartmann - “Mir i kazna”


da se Milo{evi} ne tereti za genocid u Srebrenici!

Priredila

Danka Savi}[email protected]

Foto

REUTERS

alne prevarealne prevare

TAJNETU@ITELJSTVA UHAAGU: FlorenceHartmann i Carla

del Ponte



Karadì}a, ve} i na kontrolu su|enjaSlobodanu Milo{evi}u. Hartmann tvrdi da

je postojala za~u|uju}a koincidencijaotpora u okviru Ha{kog tribunala i bloki-ranja od strane velikih me|unarodnih sila.Iako je postojalo opstruiranje unutar Tribunala, posebno kad je rije~ o raduistraìteljskih timova, nije imalo ciljda generalno sprije~i utvr|ivanjeMilo{evi}eve krivice i eventualne osude.

Velike sile su zapravo, preko svojihinsajdera, ulagale veliki, smi{ljen i supti-lan trud da se na ha{kim su|enjima neobjelodanjuju dokazi koji se moguokrenuti protiv onih koji su uspostavilimir u Bosni.

Tako se, recimo, tokom izvo|enjadokaza u slu~aju Milo{evi} tuìteljGeoffrey Nice (koji je, kako kaè autori-ca, po osobnom priznanju nekada radio zatajne britanske slu`be) svjesno oslanjaona analize ameri~kih i britanskihistraìva~a u tuìteljskom timu koji su sis-tematski prikrivali direktnu odgovornost

Milo{evi}a u zlo~inima u Bosni, posebnou Sarajevu i Srebrenici. Spomenutiistraìtelji predstavljali su Milo{evi}a kaoosobu koja je poku{avala otkloniti opsadui sprije~iti bombardovanje glavnog grada

BiH, a ne kao nekog ko stalno doprinosi iohrabruje tu opsadu.

IZVOJEVANAOPTU@NICAZA GENOCID

Nakon {to je koncem 2002. Tuìteljst-vo privelo kraju izno{enje dokaza u pred-metu Hrvatska (dosje Bosna je bio pred-vi|en za polovinu februara 2003. godine),

Geoffry Nice “koristi priliku da preuzmenovu inicijativu” i koncem decembraobavje{tava Del Ponteovu da se jo{ jedan-

put sprema da zatraì napu{tanje optu`bikoje se odnose na Sarajevo. On smatra dane postoji veza izme|u Milo{evi}a iMladi}a i da }e trebati puno vremena kako

bi se dokazalo da je logisti~ka podr{kakoju je Beograd pruào srpskim snagamakoje drè pod opsadom Sarajevo zapravoomogu}ila izvr{enje zlo~ina. “Ne}emopovu}i glavnu ta~ku optu`nice pod izgovoromda nem amo v rem ena . N e m oèm oizmijeniti zlo~ina~ku odgovornost nekog

optuènika zbog manjka vremena”, citiraHartmannova rije~i kojim je na njegovzahtjev uzvratila Carla del Ponte.

Sredinom januara 2003. godine, ukonferencijskoj sali na drugom spratu

Tuìteljstva, Geoffrey Nice insistira: “Nemoèmo sebi dopustiti taj luksuz daupropas timo dvadese t dana sas lu {anj akako bismo do{li do osloba|anja odk rivnje optuènika u dos jeu Sarajevo .”

Na suprotstavljanje Del Ponteove, ondodaje: “Budimo realni. Sudije nam ne}edat i v i{e vremena. A imamo ist i problemsa Srebrenicom. Ako raspodijel imo na{esnage na Sara jevo i Srebrenicu, o slabit

}emo glavn e ta~k e na {eg dosjea p rotivMilo{evi}a”. Glavni branitelj tvrdi da postoji vi{e dokaza u korist odbrane negou korist Tuìteljstva i tvrdi da Milo{evi}nikada nije propustio da potvrdi opsaduSarajeva pred svojim me|unarodnimsagovornicima i da je u vi{e navrata inter-venisao kako bi traìo prekid bombar-dovanja bosanske prijestolnice. Niceodbacuje ideju da je Milo{evi} igraoulogu mirovnjaka pred zapadnim iza-slanicima i da njegova sposobnost da za24 ili 48 sati dobije prekid bombardovanjazapravo samo potvr|uje njegov stvarni

uticaj na snage koje drè grad podopsadom.

Bez mije{anja stru~njaka za genocid,dodijeljenih u posljednji ~as, ove~injenice mo`da i ne bi otkrile sve svoje

KNJIGA KOJA JE POTRESLA SVIJET


U nedostatku “vjerovanja u Milo{evi}evu odgovornost” za genocid u S

KAKO SE IZVUKAO MILO[EVI]: Tuìtelj Geoffrey Nice traìo je da se Milo{evi} ne tereti za genocid u Srebrenici



tajne, toliko su ih Geoffrey Nice i jedandio njegovog tima umanjili. U nedostatku“vjerovanja u Milo{evi}evu odgovornost”za genocid u Srebrenici, Nice je prebaciodokaze u Sud ne brane}i u~inkovito geno-cid. Umjesto da ubijedi sudije uMilo{evi}evu odgovornost za genocid,izvan svake razumne sumnje, on je nasto-

jao da ubijedi Del Ponteovu da napusti procesuiranje i da izoluje Dermota

Grooma, ameri~kog zamjenika koji jeipak radio na optu`nicama u slu~ajuBosna. On je u{ao u igru sa velikim sila-ma umjesto da pomogne Tribunalu uistraìvanju istine. Sud, ipak, sredinom{estog mjeseca donosi svoju odluku kojau tom trenutku predstavlja pobjedu Carledel Ponte. Oni su, naime, smatrali da suod Tuìteljstva primili dovoljno dokazakako bi se zadràlo svih 66 ta~akaoptu`nice. Me|u kojima je i genocid. Kaoi Srebrenica i Sarajevo.

CARLA DEL PONTE

KAO @RTVENO JANJEU posljednjem poglavlju knjige,Hartmannova pi{e o tome kako je Carladel Ponte, nekoliko mjeseci prije krajasvog mandata, postala meta nekih svojih



ebrenici, Nice je prebacio dokaze u Sud ne brane}i u~inkovito genocid

RELATIVIZIRANJEOPTU@NICE: Zlo~inna sarajevskoj pijaciMarkale

DOGOVORENA SMRT: Milo{evi} u

Haagu nije biooptuèn za dokazive

zlo~ine u BiH iHrvatskoj



biv{ih saradnika. G raham Blew itt,Geoffrey Nice i biv{i istraìva~i nastoje, preko bi{e jugoslovenske {tampe, na nju prebaciti sve probleme od kojih patiICTY, nastavlja autorica. Odlaze}a

tuìteljica bi bila odgovorna za slabljenjeTribunala kako bi popustila pritiscima istrategiji zavr{etka i prekidanja potjera zaMilo{evi}evim sau~esnicima, neuspjeh uhap{enju Karadì}a i Mladi}a i neprijatnu

politizaciju Tribunala koja se ogleda unjenom insistiranju da optuì Milo{evi}aza genocid u Srebrenici “suprotnomi{ljenju njenih zamjenika” i uprkos“nedostatku dokaza”. I, {to je jo{ gore,

KNJIGA KOJA JE POTRESLA SVIJET


Hartmannova navodi kako je brutalno ubistvo biv{eg srbijanskogpremijera Zorana \in|i}a, u marta 2003. godine, zna~ajno umanjiloizglede da Ratko Mladi} bude izru~en Haagu. Carla del Ponte, ipak,nastoji da koliko-toliko odràva me|unarodni pritisak na Srbiju. Onara~una tako|er i na saradnju izme|u tajnih srbijanskih slu`bi i oficiraameri~ke obavje{tajne slu`be, koji djeluju u Srbiji od potpisivanja spo-razuma zaklju~enog izme|u \in|i}a i CIA-e. Mladi} je napustio svojuku}u na selu i skriva se na nepoznatim mjestima. Otada on ìvi usedam stanova u centru Beograda koje su iznajmili njegovi za{titnici ito pod la`nim imenom koje mijenja svake dvije do tri sedmice.

U septembru 2003. Del Ponteova vjeruje da posjeduje ta~nuMladi}evu adresu u Beogradu. Njena istraìva~ka }elija je dobila, zah-

valjuju}i jednom svom izvjestiocu, adresu stana u ulici Gagarin ukojem Mladi} ìvi ve} neko vrijeme. Del Ponteova daje tu adresuPierre Richardu Prosperu, specijalnom ameri~kom ambasadoru,koji obe}ava da }e se o tome pobrinuti, ali ne dobija nikakav odgovor.Kada ona insistira, on uzvra}a da je Mladi} napustio Srbiju.

Amerikanci imaju svu {irinu da lokalizuju Mladi}a u Srbiji zahvaljuju}isporazumu iz 2002. izme|u \in|i}eve vlade, dràvnog sekretaraColina Powella i Georgea Teneta iz CIA-e.Zoran @ivkovi}, \in|i}ev nasljednik, to javnopriznaje 2005: “Tri CIA-ina slu`benika sudo{la u Srbiju kako bi provjerila sa ~lanovi-ma BIA-e (Bezbjednosno-informativnaagencija), srbijanskim slu`bama, informa-cije o procijenjenim Mladi}evim skro-vi{tima. Tuce operacija je vo|eno u Beo-gradu i u Srbiji. Agenti CIA-e u~estvuju unjima, u svojstvu posmatra~a. Provjerenasu sva mjesta ozna~ena od strane ICTY-jaili od nekih drugih zapadnih izvora. Krajem2003., srbijansko-ameri~ka }elija je gotovozaklju~ila da Mladi} nije u Srbiji”. Dolazak biv{eg predsjednika Vojislava Ko{tunice,napominje Hartmannova, na ~elo srbijanskevlade, po~etkom 2004. godine, predstavlja krajslu`bene suradnje sa CIA-om. Prisustvo CIA-e uSrbiji je samo alibi, konstatira autorica - prijenego {to se dostave tuìtelju Tribunala, priku-

pljene informacije filtrira Washington. Carla delPonte od njih dobija samo mrvice koje zapravoimaju za cilj da potvrde verziju srbijanskihvlasti da Mladi} nije lokaliziran, da vjerojatnovi{e nije u Srbiji, da je mo`da u Makedoniji ili u nekoj biv{oj sovjetskojrepublici… Me|utim, kada po~etkom 2006. Del Ponteova uspijenapraviti mapu Mladi}evih puteva po Srbiji, ona sa zaprepa{tenjemotkriva da su je svi nasamarili. Jedan dio informacija za koje je sma-trano da su ih srbijanske i ameri~ke slu`be provjerile u 2002. i 2003.godini su dobro odgovarale mjestima na kojima je Mladi} tadaboravio. Prakti~no, Mladi} nije nikada napustio Srbiju osim tokomkratkih boravaka u svom rodnom selu u isto~noj Bosni povodom poro-

di~nih praznika. Tokom tih bijegova nikada ganisu brinule navodne snage NATO-a, koje sutako|er nadgledale teritoriju. Potvr|uju}i la`srbijanskih vlasti, zapadnjaci nisu samo spri-

je~ili hvatanje generala, nego su i neutraliziralidjelovanje ICTY-a. Jer, uskra}uju}i Haagu infor-macije o bjeguncima, zapadnjaci su mogliodlu~ivati o tome da popuste pritisak i da secjenjkaju, prema vlastitim interesima, sadràvom koja kr{i svoje me|unarodne obaveze.Oni tako ostaju gospodari igre u svojim odnosi-ma sa Srbijom, prave}i se time da ~ak zabo-ravljaju da, kao dràve ~lanice Vije}a sigurnos-ti, raspolaù mo}i da prisile na po{tovanjeodluka me|unarodne pravde , p i{eHartmannova.

Carla Del Ponte ponovo po~etkom 2005.godine ulazi u trag Ratku Mladi}u koji se krijeu drugom stanu, u srcu Beogradu. Kako bi

prisilila zapadnjake da preuzmu odgovornost,ona javno kaè: “Mladi} je u Srbiji. On je nadohvat ruke srbijanskim vlastima.” Godina

2005. je simboli~na na vi{e na~ina -obiljeàvaju se tri godi{njice: deset godina od optu`nica za Karadì}ai Mladi}a, deset godina od masakra u Srebrenici za koji su onioptuèni i deset godina od Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegov-og slu`benog potpisivanja u Parizu. Ali, to je tako|er i 60. godi{njicaosloba|anja kampa Auschwitz Birkenau i osnivanja Tribunala uNirnbergu koji su simbolizirali potrebu za me|unarodnom pravdom. DelPonteova nastoji da ponovno pokrene velike sile i javno mnijenje koje jeprestalo da vjeruje.

SRBIJANSKO-AMERI^KI DOGOVORI

\in|i} je ubijen nakon {to je

obe}ao Mladi}evo hap{enje

Carla del Ponte ponovopo~etkom 2005. godineulazi u trag Ratku Mladi}ukoji se krije u drugomstanu, u srcu Beogradu.Kako bi prisililazapadnjake da preuzmuodgovornost, ona javnokaè: “Mladi}

je u Srbiji. On je na dohvatrukesrbijan-skim

vlastima.”

PREKID SURADNJE SA BEOGRADOM: Ubistvosrbijanskog premijera Zorana \in|i}a obustavilo je suradnju Beograda i Haaga

ZLOÎNAC U BJEKSTVU: Ratko Mladi}



nastavlja autorica, Del Ponteova se pogodila sa Beogradom kako biMe|unarodni sud pravde dobio ~uvenearhive Vrhovnog vije}a odbrane srbijan-sko-crnogorske dràve. GeoffreyNice je

polovinom aprila 2007. iznio optu`bu, u pismu objavljenom na njegov zahtjev uhrvatskim dnevnim novinama Jutarnji list, koje je uzdrmalo cijelu regiju.Hrvatski premijer je prijetio da }e slu~aj

predati Vije}u sigurnosti i da }e pozvatiDel Ponteovu da se izvini. Krajem apri-la, Udruènje hrvatskih `rtava je traìlo

od predsjedavaju}eg Vije}a sigurnostinjenu hitnu smjenu. A i Bosna je najzad prona{la li~nost kojoj moè pripisati svesvoje nesre}e. Kao nekada kada je sudijaAntonio Cassese bio optuèn od stranesvojih kolega da je dozvolio Karadì}uda izbjegne pravdu tako {to je odbijao

bilo kakav kompromis, istinski odgovorneli~nosti su vi{e voljele zazidati seti{inom. Ako je me|unarodna pravdarazo~arana, ako je izdala obe}anje dato`rtvama da }e im povratiti dostojanstvo,ona je jedina kriva za to. Kao simbol,Carla del Ponte mora biti pregaèna

kako bi se {to temeljitije uni{tio san ouniverzalnoj pravdi koja bi postepeno prekidala neka`njavanje odgovornihkada me|unarodna pravda ne izvr{isvoje obaveze. Kako bi se bolje izbrisali

iz sje}anja napreci ICTY-ja, danas jo{uvijek skromni, ali koji }e se, kada senekad uzme u obzir historija, pokazatiodlu~uju}im.

KAKO SU SKRIVANIKOMPROMITIRAJU]I

DOKUMENTIKrajem aprila ove godine, Del

Ponteova odgovara na samo jednu ta~ku:skrivanje dokaza. Taj je slu~aj, naime,ozbiljno naru{io kredibilitet ICTY-ja kod`rtava i me|unarodnog javnog mnijenja i

prijeti da definitivno okalja u~inak ICTY-ja.Del Ponteova èli da Tribunal osvijetliovu katastrofalnu epizodu koja je je pod-sticala osporavanje pravde predMe|unarodnim sudom pravde. Ona,dakle, traì od sudija da objave javnostiodluke koje su dovele do skrivanjadijelova iz dokumenata CSD-a koji obz-nanjuju veze izme|u armije iz Beograda iarmije bosanskih Srba i dokazuju direkt-nu odgovornost Beograda u zlo~inima

po~injenim od strane srpske vojske u BiH,me|u kojima je i genocid. Njena molba jeupu}ena @albenom vije}u i njegovom

predsjedniku Italijanu Faustou Pocaru,koji je 6.4.2006., nakon Milo{evi}evesmrti, odlu~io da za upotrebu ICTY-jarezervi{e samo upotrebu arhiva CSD-adok njihove kolege iz Me|unarodnog

suda pravde, zgrade smje{tene samo dvakilometra dalje od ha{kog Tribunala,slu{aju optu`nicu Bosne protiv Srbije.Kao i svaka odluka @albenog vije}a, onakoju je Del Ponteova èljela u~initi dos-

tupnom javnosti ponovno bi sa~inila pre-gled svih prethodnih odluka, navode}iargumente Srbije, motivacije sudijauklju~enih od novembra 2003. u ovaj

proces i, najzad, odluke iz aprila 2006.donesene od strane pet sudija iz @albenogvije}a po kojima se treba produìtizabrana dostavljanja dokumenata. Uop}em interesu i u brizi za javnost

pravde, zauzimala se Del Ponteova da javnost mora biti informisana o okolnos-tima pod kojima su arhive CSD-a dobile

posebne mjere za{tite.

NEPRAVEDNA ODLUKAME\UNARODNOGSUDA PRAVDE

Kako bi opravdala svoju molbu,ona je citirala stotinjak novinskih~lanaka objavljenih samo tokom aprila2007. i u kojima se {pekuli{e o ovom

pitanju ili se traì njegovo rasvjetlja-vanje.

Krajem aprila, predsjednik Pocar imenuje pet sudija koji }e ~initi @albenovije}e zaduèno da ispita ovaj zahtjev.Kao predsjednik ICTY-ja, Pocar }e,dakle, predsjedavati @albenim vije}emovla{tenim da odlu~i o obznanjivanju ili~uvanju u tajnosti odluke koju je on samu~inio povjerljivom prije godinu dana.Utakmica ni izbliza nije dobijena. Timvi{e {to bi objavljivanje odluka kojeimaju za cilj da za{tite najmra~nijestranice Milo{evi}eve Srbije potaklo novekorake u podizanju pe~ata sa arhiva CSD-a

koje bi, ako bi bile zadovoljavaju}e, prin-udile CIJ da ponovo sudi o optu`bi Bosne protiv Srbije. Me|utim, to je ta~no ono{to CIJ èli izbje}i. I on je to potvrdioodbijaju}i da traì od Beograda doku-mente koje mu ICTYnije mogao dati,znaju}i sa sigurno{}u da bi oninajvjerovatnije doveli do osude Srbije zasau~esni{tvo u genocidu ili za genocid.

Neobja{njivo u o~ima `rtava, ovonepravi~no pona{anje sudija CIJ-a je iza-zvalo ìve reakcije nakon dono{enja pre-sude u februaru 2007., ali èstoki napadiGeoffrey ja Nice na Carlu del Ponte u

prolje}e su doprinijeli da se zaboraviodgovornost sudskih ~inovnika CIJ-a i daih sprije~i da se zapitaju o politi~kim pri-tiscima kojima su bili izloèni, pi{eHartmannova.



KRNJA OPTU@NICA: U posljednjem poglavlju knjige, Hartmannova pi{e o tome kako je Carla delPonte, nekoliko mjeseci prije kraja svog mandata, postala meta nekih svojih biv{ih saradnika

JEZIVI DOKUMENTI: Zlo~in “[korpiona” bio je direktan dokaz umije{anosti Srbije u pokolje u Bosni i Hercegovini



Mnogobrojne urote protiv Titai poku{aje atentata na njega

jo{ skrivaju arhive tajnihslu`bi koje nesumnjivo svje-do~e ko su bili podstreka~i,

inicijatori, naru~ioci i izvr{itelji pojedinihakcija.

Najupornija u planiranjima zavjera i

poku{ajima atentata na Tita bila je usta{kai ~etni~ka emigracija. âk 34 akcije ~estosu pripremali zajedno, ili su ih vodili“mozgovi” u zapadnoevropskim zemlja-ma, a trebalo je da ih izvr{e doma}izagrièni protivnici Jugoslavije i komu-nizma.

Prema informacijama koje su se sli-vale u Slu`bu dràvne bezbjednosti, sov-

jetske tajne slu`be tako|er su decenijamanastojale da likvidiraju Tita. Politi~kimvrhu{kama u Moskvi, naro~ito Stalji-

novoj, Tito je bio pravi trn u oku. Dosad je otkriveno dvadeset i sedam propalihurota i atentata kojima su “kumovali”Sovjeti.

Posljednji u nizu poku{aj atentata naTita organizovan je pred njegovu posjetuZagreba~kom velesajmu, krajem 1976.Ambasador SSSR-a u Jugoslavijidostavio je povjerljivu informaciju da“usta{ki emigranti pripremaju atentat naTita u Zagrebu”. Mar{al je uprkosozbiljnoj prijetnji odlu~io da do|e navelesajam i da zagreba~kom gradona-

~elniku na trgu uru~i orden narodnogheroja. Osim mnogobrojnih zvanica tamo je trebalo da ga pozdravi i dvije hiljade pionira. U vrijeme dok je Tito bio navelesajmu, ne{to poslije deset satiodjeknula je sna`na eksploziji blizugradske skup{tine, gdje je prema promi-

jenjenom protokolu planirano uru~ivanjeodlikovanja sljede}eg dana. Mada jeodmah obavije{ten o poku{aju atentata,Tito je nastavio posjetu. Odlikovanje je

predao gradona~elniku na sasvim drugommjestu.

Ubrzo je utvr|eno da su dvojicausta{kih diverzanata tokom no}i predTitov dolazak u Zagreb postavili u kanali-zacijsku cijev ispod trga “plasti~nu” minute{ku deset kilograma. Satni mehanizamtempirali su ta~no na 10 sati, kada jeo~ekivan Titov susret i razgovor sa pio-nirima. Sljede}eg dana zagreba~ka{tampa i televizija javljali su o eksploziji

plina u Paromlinskoj ulici. Umjesto trgazjapila je ogromna rupa. Tito je od tadaizbjegavao da odlazi u Zagreb.

TITO I \IN\I]Radomir ôki} Ciga , kao biv{ina~elnik [este uprave Slu`be dràvne

bezbjednosti, bio je od 1966. do 1990.godine u neposrednom obezbje|enjuJosipa Broza Tita, a kasnije i SlobodanaMilo{evi}a . Tokom Brozovih posjetainostranstvu, posjeta stranih dràvljanaTitu, njegovih obilazaka radnih organi-zacija, bio je uvijek u njegovoj najbliòj

blizini. Za na{ list svjedo~i na koji na~in je funkcionisalo obezbje|enje JosipaBroza i Slobodana Milo{evi}a i otkriva

Ekskluzivno za “SB”


TRI PUTA SAMSPASIO TITA

Na braniku domovine

Pi{e

Mirha Dedi}[email protected]

ale su iz Amerike i Rusije

RADOMIR ÔKI] CIGA, vi{egodi{nji {ef osiguranja biv{eg jugoslovenskog predsjednika JOSIPA BROZA TITA, samo za “SB” otkriva

kako su raskrinkane potencijalne Titove ubice



do sada javnosti nepoznate detalje iz nji-hovih ivota.

Na pitanje {ta bi bilo da je izvr{enatentat na Tita ili nekog njegovog savjet-nika, na{ sagovornik kaè:

“Bilo je nezam islivo ubiti JosipaBroza. U tu mogu}nost nisu ~vrstoverova li ni njegovi ideo lo {ki ili nepri-jatelji neke druge vrste. Znao se red.Sramota je da premi jera Zorana \in|i}an isu mog li da sa~uvaju . Da se nama takone{to desilo, ne bismo videli nikakvukomisi ju. Odmah bismo svi bil i pove{ani.U tada{njo j vel ikoj Jugos lavi ji obezbe-|ivalo se manje li~nosti nego danas uSrbij i. Raznorazne minis tre i neke va`netipove po~eli su da obezbe|uju u v remeS lobodan a M ilo {evi}a . Na prste je dneruke mogu da izbrojim ljude koji su uvreme Tita ~uvani 24 sata”.

Generalno, Vojska je obezbje|ivalaTita kad boravi u vojnim objektima, tusu se ubrajali i njegova rezidencija iBeli dvor, a uz njega su bili ordonansi ivoza~i. îm bi iza{ao iz tih objekata,odgovornost je padala na civilne organe

bezbjednosti, na slu`bu Dràvne i Javne bezbjednosti, koje su ga ~uvale uz punusinhronizaciju sa organima bezbjednos-ti JNA.

“Znao se red i k o {ta radi na poslov i-ma obezbe|enja . Pored Tita b il i smo nje-gov voza~, ordon ans i ja, i n a sto metaranikoga od policajaca. H ajde za vrem eBroza otvori prozor na terasi pored koje jeon p ro l az io ! T ok om k on fe r en ci jenesvrstan ih u Beogradu obi{ li smo svakistan na trasi kojom su prolazili stranipredsedn ici i B roz i upozo ravali da svip ro zo r i m o ra ju b i t i z a t v o ren i iob ja{ njavali k oje mogu b iti p osle dic enepo{tovanja tog nare|enja“.

Uz eskort - prvu liniju za{tite iodbrane, Tita su {titile jake snage vojske imilicije. Put od Sur~ina, na koji je ~estoslijetao njegov avion, do Belog dvoraobezbje|ivalo je oko 800 policajaca inekoliko hiljada vojnika, raspore|enih na50 do 70 metara “po dubini”! Svaki dioaerodroma koji se zatvarao za polijetanjei slijetanje drugih aviona pregledala jekontradiverzantska ekipa, snajperisti suraspore|ivani na krovove, a specijalci saobu~enim psima na sve va`nije punktove.Po~asna jedinica Garde pozdravljala ga je

bez bojeve municije. Mar{ala Tita, koga

je vozio blindirani automobil, u “prvom prstenu” okruìvalo je izme|u 30 i 40najpouzdanijih ~lanova obezbe|enja.Kolona je prolazila trasom podijeljenom

po sektorima. Pored svakog pregledanog

kontejnera stajao je po jedan milicioner.Prethodnica predsjednikovom automobilu

bilo je vozilo “~ista~”. Zatim su i{lavode}a kontradiverziona kola, iza njihautomobil sa “~ita~em” - oficirom koji jeekipi na terenu signalizirao mjesta kretanjai, odmah uz predsjednika, eskort - pratiociu ~etiri automobila. Njih dvanaestoricanosili su revolvere, a u kolima, na dohvatruke, bile su duge cijevi. Kolonu je prati-lo blindirano vozilo. U Dvor bi ulaziocijeli eskort. Ulaskom u dvori{te njihov

zadatak je prestajao, jer su predsjed-nikovu rezidenciju stalno nadgledalespecijalne snage JNA.

BROZOVE [IFREOd 1966. do 1980. godine Broza je

godi{nje posje}ivalo prosje~no dvadeset i~etiri predsjednika stranih dràva. Posjeta

predsjednika vlada, ministara i predsjed-nika raznih me|unarodnih organizacija

bilo je bezbroj.Znalo se u okolnim zgradama provjer-

avati politi~ka i kriminalna podobnostsvakog stanara. Milicija je kontrolisala

vodovod, instalacije, tavan, podrum, krovi kanalizaciju. Neposredno pred svakiTitov dolazak ili prolazak stanari sunavla~ili roletne, zavjese i sklanjalicvije}e sa prozora. Specijalnim dvogledi-

ma, po jedan operativac gledao je u pravcusamo jednog dijela zgrade i bio odgovoranza sprat, nekada samo i za stan.

Svaka posjeta visokog dràvnika, kaoi svaki Titov odlazak u svijet imali susvoje {ifre. Nikada nije postojala matrica,ve} su akcije “Bura”, “Vihor”, “Rajna” -

planirane i vo|ene posebno. Josipa Broza,u potpunoj sinhronizaciji, na kopnu, uvazduhu i na vodi, obezbje|ivala je Slu`badràvne bezbjednosti (SDB) iKontraobavje{tajna slu`ba JNA, ~uveni

KOS. Ja~e obezbje|enje od Titovog imalisu samo Bre`njev i Carter. Ruskog pred-sjednika ~uvala je Gardijska divizija“\erìnski” sa oko 12.000 ljudi, aameri~kog tajne slu`be FBI i CIA, ~iji brojni precizna analitika nikad nije ustanovila.

Da je obezbje|enje nauka, saznajemood ovog najblièg Titovog pratioca, koji,iako penzionisan, ostaje vjeran pravilimaslu`be, da ovaj posao ne ide uz eksponi-ranje. Diskrecija i nenametljivost suosnovna na~ela ljudi koji su besprijeko-rno {titili, i za{titili, Tita i njegove goste -N ixona, F orda, Cartera, B re`njeva,

Mitterranda, Brandta, Cari lla, Gadafi ja,englesku, dansku i holandsku kraljicu,Karamanlisa, Bumedijena, Haile Selasija,Indiru Gandi, Ara fa ta , Rezu Pah lavija ,Makariosa, Mugabea i mnoge druge.

[EF TITOVOG OSIGURANJA


Znalo se u okolnim zgradama provjeravati politi~ka i kriminalna podobnost svakog stZnalo se u okolnim zgradama provjeravati politi~ka i kriminalna podobnost svakog sta

IZRE@IRANA LE@ERNOST:Vi{e stotina pripadnika

saveznih policijskih slu`biosiguravalo je Josipa

Broza tokom njegovihsusreta sa gra|anima



“Predstavnici dràva koj i su dolazi likod Broza n isu osta ja li jedan, ve} tr i dopet dana i to ne samo u Beogradu.Putovali su u m noga m esta tada{njeJugoslavije. I kad je Tito i{ao u inos-transtvo, v ladala su posebna pravi la , a liuz punu sinhronizaciju nas koji smo bil i uneposrednom obezbe|enju, vojne slu`be

bezbednosti , Dràvne bezbednosti i l judiiz SMIP-a koji su se bav ili tim po slom .Mi bismo nekoliko dana pre dolaskaBroza u odre|enu zemlju donosilispi skove onih koj i mogu da naprave inci-dente il i ne{ to gore. Za no} bi ih pokupil i,kao met lom. Me|utim, uvek bi neka {akaideolo{kih neprijatel ja dobijala {ansu da

javno protestu je , ali te pred stave nisumogle ozbiljnije da ugroze Tita“.U Centar bezbjednosti slivali su se svi

operativni podaci sa terena. Plan akcijeza{tite Tita ili njegovih gostiju pravio jetim stru~njaka. [ef akcije bio je neprikos-noven, a njega je morao da slu{a ~ak iJosip Broz.

Neposredno pred svaku Titovu posje-tu gradovima biv{e Jugoslavije i{ao je {ef obezbje|enja sa ekipom koja testira trasu.Zadatak im je bio da utvrde najopasnije

zone na putu, prebroje skretanja, ustanovekvalitet puta, ~ak i pravac vjetra. Naosnovu njihovog izvje{taja pravljen je

plan. îtave zdravstvene ekipe bile suangaòvane i spremne u najbliìm bolni-cama, pored kojih su prolazili Tito i nje-govi gosti.

“Recimo, d an ranije o ti{ ao b ih kodd ir ek to ra bolnice na Beàn ijsko j kos i idogovorio se s njim da u ta~no vremeobezbed i jednu operacionu salu s kom -pletnom ekipom i da je drì up rip ravnos ti dok ne javim da je p resta lapotreba za tim. îm bi eskort, koji je

vozio na relaciji S ur~in - Beli dvor,p re{ao mos t na Sav i, j av io b ih d ir ek to ruda prestaje mobi lnos t, a od tog momentap a do u la sk a u Beli d vo r obavezu b i p ri-hvat il i lekari VMA”.

Ekskluzivno za “SB”


Na{ sagovornik tvrdi da je kao na~elnik [esteuprave SDB-a imao posla sa svjetskim teroristombroj jedan Carlosom. “Tih dana Carlos je sa prati-ocem bio uhap{en u Beogradu. Nakon {to suoperativci SDB-a opservirali Carlosa, moj posao je bio da ovog teroristu iz aerodromske zgradedovezem do aviona DC 9 koje je leteo na relacijiBeograd - Aman. Trebalo je da ih ubacim u avionpet minuta prije poletanja, i to kada mistjuardesa javi da su svi putnici zauzeli svojamesta. Posadi aviona sam rekao da je re~ o dveVIP osobe, {to je bila uobi~ajena procedura inije skretala pa`nju na ove ’neobi~ne’ putnike.Krenuli smo pistom, do aviona je bilo oko petstometara. Bila je no}. Njih dvojica su bili bledi kaokrpa i ube|eni da ih vodim na likvidaciju.Laknulo im je kada ih je stjuardesa smestila usjedi{te… Dao sam im jugoslovenske paso{e sala`nim imenom, i to na{ih operativaca. Narediosam im da po dolasku u Aman putne ispravepredaju na{oj ambasadi. Prvi terorista svetadrào se dogovora, nakon dva dana paso{i su stigli u zgraduSMIP-a u Beogradu. Jedan od glavnih razloga Carlosovog dolas-ka u Beograd bila je lepa Zemunka u koju je bio zaljubljen. Posle

par godina ponovo sam imao susret saCarlosom i njegovom ekipom na aerodromu.Tom prilikom nismo mu dali na{e paso{e jer je kod sebe imao {est la`nih. Ponovni dolazak u na{u zemlju rizikovao je samo zbog lepeZemunke”.

Biti tjelohranitelj poznate li~nosti na prostori-ma biv{ih republika SFRJ postalo je statusno zan-imanje, tvrdi na{ sagovornik. Momci ljutitogpogleda, debelih vratova, kratko o{i{ani, uskupim odijelima i luksuznim limuzinama, uvijek spremni da demonstriraju silu, nisu ni nalik starojgardi. Profesionalci iz Titovog vremena vi{e suli~ili na kom{ije iz kraja. “Duge devetke” i “mag-nume” dobro su skrivali u odijelima “Beka” i“Kluza”. âk ni porodice nisu znale detalje poslakojim su se bavili. Privrènost slu`bi bilo je pitanjeìvota i ~asti. Kriteriji za ulazak u Slu`bu bili suizuzetno visoki. Ra|ene su takozvane apsolutneprovjere, do tre}eg koljena unazad. Na psi-hofizi~kim testovima prolazili su samo najbolji.

“Poslednjih deset godina, usvojena su, naàlost, nova prav-ila, pa se ~esto de{avalo da ulazak u Slu`bu bude utemeljen naneproverenim i sumnjivim zaslugama”.

JUGOSLAVIJA NAKON TITA

Carlosa smo dràli i pustili

nara. Milicija je kontrolisala vodovod, instalacije, tavan, podrum, krov i kanalizacijunara. Milicija je kontrolisala vodovod, instalacije, tavan, podrum, krov i kanalizaciju

JUGOSLOVENSKI ZATOÊNIK:Carlos Shakal bio je veza jugoslovenske policije same|unarodnim teroristima

KAKO SMO SE RASULI:Josip Broz sa suradnicima



Na{ sagovornik prisjetio se i anegdotavezanih za njegovo obezbje|ivanjeBroza. Tvrdi da je Tito bio izuzetnouvaàvan od strane svjetskih dràvnika ida su se mnogi kraljevi, carevi, {ahovi

utrkivali da mu privatno budu prijatelji.Slali su mu neslu`benim kanalima pok-lone, od snajperskog oru`ja do alkoholnih

pi}a. Tako mu je jednom prilikom alìrski predsjednik Huari Bumedijen poslao pethiljada fla{a crnog i bijelog vina.

“Zovu m e iz Brozovog kabineta”,sje}a se Ciga, “ i kaù: ‘id i na aerod rom,tamo je vojni kamion, i iz aviona koj i le tiiz A l` ira bez car in ske kon trole u tova rirobu ’. Do|emo tamo a roba - pet hiljadafla {a v rhunskog a l ir skog v ina. Misliosam stvar je gotova. Sutradan me zovemoj nad re|en i i k a` e: ~ujemo, C igo, da{vercuje{ robu stranog porekla i tokamionom sa stranim tablicama. Jedvasam objasnio da je kam ion vojni i da jevino Brozovo.

Nije samo transpor t v ina bio posebanposao koji sam , kao operativac [esteuprave obavio za Broza. Kada je u [pani-ji v ladao d ik ta to r Franco, obezbe| ivalismo d iskretne kon takte B roza sa {efom{panskih komunista Cari llom i legendomtam o{ nj eg k om u ni st i~ ko g p ok re taDolores Ibarrur i La Pas ionariom, koj i suu to vreme ìveli u Francuskoj, u emi-

g raciji. Da je ves t o tim kon taktima p ro-d rla u javnos t, b io b i to neugodan d ip lo-matski incident. Bili smo diskretni kadasmo odràvali kontakte sa njegovim pro-tivnic ima, a li to Francu n ije sme ta lo dausred Madrida otvoreno pruì gostoprim -stvo u sta{kom ratnom z lo~ in cu MaksuLuburi}u”.

POSLJEDNJENJEMA^KO ISKU[ENJE

Pred put na samit nesvrstanih u HavaniBroz je bio jako bolestan, pa je hitno

preba~en na Brdo kod Kranja da se oporavi.

Za njegov istorijski put na Kubu pripremlje-na su bila dva aviona iz bezbjednosnihrazloga, jer je Titu tada ozbiljno prije}enosmr}u zbog nesvrstanih, zbog podr{kePalestincima i progona jugoslovenskih emi-granata. Niko od obezbje|enja nije znaokojim avionom predsjednik putuje. “Uposled njem tren utk u u sk o~ ili sm o u‘jedinicu’ i shvatili da Tito nije tu, ve} da jeu ‘dvojc i’. U Havani nas je do~ekao li~noFidel Castro, koji je toliko bio odu{evljenTitom da je malo falilo da ga u toj radostipoljubi u ruku.”

Na{ sagovornik nam otkriva da su

operativci SDB-a Jugoslavije tajno pratiliMilo{evi}a, a Jugoslovenska tajna slu`baimala njegov dosje. Tada se sumnjalo daMilo{evi} radi za Amerikance, odnosnoda je zavrbovan dok je bio predstavnik

Beobanke u New Yorku, tvrdi na{ sagov-ornik. “Kad se , s redinom 80-tih, na poli-ti ~koj sceni pojavio sa svojim nacional-nim idejama, Laz ar Koli{evsk i, k oji jeposle Titove smrti kratko obavljaofunkciju p redsedn ika SFRJ, u nekolikonav rata upozoravao ga je da s tom poli-ti~kom opcijom ne}e daleko sti}i:’Odustanite, Milo{evi}u, od nacionalneideje, ona Srbim a nikad nije donela

dobro’, rekao je Kol i{evski Slobi , a ovajje srdito odgovorio: ‘Druè Lazare, ja Vaspo{tujem , ali Vas upozoravam da }u sasvojim idejama da idem do kraja.’Milo{evi} je na po~etku politi~ke karijere

traìo da ga ~uvaju isti operativci SDB-akoji su ~uvali i Tita , tako|e je uìvao da sevozi u Titovim blindiranim automobilima.”

^lanovi Titovog obezbje|enja su bileosobe koje iz neposredne blizine gledaju islu{aju {ta se de{ava u politi~kom vrhuzemlje, me|utim najinteresantniji su im

bili odnosi Jovanke i Broza i sva|e koje jeTito imao s Jovankom a naj~e{}e okonjenih miljenika, za koje je traìladràvne funkcije.

“Tako|e se se}am kako je sedamde-se tih godina u zgradu S IV-a na NovomBeogradu u nezv ani~nu posetu do{a otada{nji {ef nema~ke ta jne s lu`be KlausK inkel i {ef dip lomatije Hans D ie tric hGenscher, koji }e mnogo godina kasni jebitno uticati na sudbinu biv{e Jugoslavije.U to vreme u na{em zatvoru na{li su seneki pripadnic i zapadnonema~ke teror-is ti ~ke grupe Bader-Me inho f. Nemci sudo{li da pregovaraju oko uslova za njiho-vo izru~enje. Broz je poru~io da }enema~ke teroris te pust it i pod uslovom daNemci njemu izru~e sto usta{kihz lo~inaca, da b i im sudio u zemlji. S taneDolanc je Nemcima dao na uvid spisak t ihusta{a, sa svim podacima, koji suuklju~ivali i po~injena krivi~na dela, kakoza vreme tako i nakon zavr{etka rata.

K inke l i Gensche r su p rou~ ili sp iskove ire kli Dolancu : m i ove lju de ne moèmoda izru~imo jugoslovenskoj vladi. Dolancje b io iz ri~ it - u tom slu~aju ni mi oveva{e ne moèmo!”

[EF TITOVOG OSIGURANJA


LUKAVA STRATEGIJA: U

tada{njoj velikoj Jugoslavijiobezbe|ivalo se manjeli~nosti nego danas u Srbiji.Raznorazne ministre i neke

va`ne tipove po~eli su daobezbe|uju u vremeSlobodana Milo{evi}a. Naprste jedne ruke mogu da

izbrojim ljude koji su u vreme Tita ~uvani 24 sata”

NI TRENUTKA BEZ SIGURNOSNIH GARANCIJA:Josip Broz okruèn privatnim sigurnosnim slu`benicima



Imigracija je jedno od najosjetljivijih

politi~kih pitanja u Evropi, aimigracione politike ~lanica serazlikuju od zemlje do zemlje -ve}i broj “starih” ~lanica EU ima

na snazi i ograni~enja za pristup svojim trì{tima rada za 10 “novih” kojesu se priklju~ile evropskom bloku2004. godine, kao i prema Rumuniji iBugarskoj. Po~etkom ove godinenagovije{teno je da }e planovima oizmjeni imigracione politike Evropskakomisija poku{ati prevazi}i problemsve ve}eg starenja stanovni{tva EU.Procjene na koje je nedavno podsjetioFranco Frattini, evropski komesar zaunutarnju politiku, su alarmantne:Radna snaga EU }e od 2011. po~etiopadati, a do 2050. godine tre}inastanovni{tva EU bit }e starija od 65godina! Kako je najavio, on }e nasamitu ministara pravde u oktobru

predloìti uvo|enje evropske plavekarte, nalik na zelenu kakva postoji uSjedinjenim Dràvama, a njegov pri-

jedlog je tema o kojoj se ovih dana u javnosti puno govori. Evropa moraublaìti kontrolu doseljavanja i u

sljede}ih 20 godina otvoriti vrata zadodatnih 20 miliona radnika, citira lon-donski The Financial Times Frattinija.“Evropa mora konkurirati Australi ji ,Kanadi, SAD-u i azijskim silama uusponu”. U EU slijeva se 85 posto, a uSAD pet posto nekvalificirane radnesnage, dok je u slu~aju kvalificiraneradne snage taj omjer 55 prema pet

posto na korist SAD-a. Frattini èliuskla|enim politi~kim mjeramaomogu}iti ulazak u EU milionima rad-nika raznih kvalifikacija. Prema nje-govom prijedlogu, doseljenici bi mogli

zatraìti dozvolu za dvogodi{nji boravak uz mogu}nost produènja, aon }e uklju~iti i prijedlog zakona kojim

bi se definirali minimalni radni stan-dardi za nekvalificiranu radnu snagu te

uspostavu pojednostavljenog mehaniz-ma za podno{enje zahtjeva za izdavanjeradne dozvole. Pojedini zemlje, me|ukojima je i Njema~ka, odbijajurje{avanje pitanja doseljavanja na

evropskoj razini. Deutche Welle pi{ekako njema~ki ministar rada FranzMüntefering, koji je, ina~e, predlo iosvoj koncept za olak{avanje doseljavanjastranih inìnjera strojarstva i elek-

EVROPA, ODMAH


UKIDANJE KLAUZULEO REFERENDUMUU FRANCUSKOJ?

Francuska najavljuje mogu}nost ukidanjaklauzule iz ustava koja predvi|a odràvanjereferenduma kojim se Francuzi izja{njavaju opristupu budu}ih ~lanica EU. Jean-PierreJouyet, francuski dràvni tajnik za evropskeposlove, pokrenuo je pitanje ukidanja ustavneklauzule pred Balladurovim odborom za institu-cionalne reforme koji je osnovao francuskipredsjednik Nicolas Sarkozy. Tajnik Jouyet jekazao da samo predsjednik Republike moè

odlu~iti o ukidanju tog ~lanka, ali je iznioargumente u prilog ukidanja.Prije dvije godine, tokom predsjedanja

Jacquesa Chiraca, Francuska je u ~lanak 88-5ustava ugradila klauzulu koja predvi|a raspisi-vanje referenduma za sve budu}e ~lanice EUnakon Hrvatske, koja se nada u}i u EU 2009.

DEKLARACIJAO SLOVA^KO-MA\ARSKOM

OPROSTUOpoziciona slova~ka Stranka ma|arske

koalicije predloìla je pro{le sedmicedeklaraciju Zajedno i iskreno ~iji je ciljpomirenje i stavljanje ta~ke na pro{lostSlovaka i Ma|ara. Slova~ka odbija bilo kakvoizvinjenje Ma|arima, dok ma|arska diplomati-

ja nema ni{ta protiv toga da parlamenti ove

dvije zemlje usvoje deklaraciju u kojoj bi seMa|ari i Slovaci izvinili za po tri uzajamnetraume iz pro{losti. [ef slova~ke diplomatijeJan Kubi{ u deklaraciji vidi poku{aj da seotvara pitanje t zv. Bene{ovih dekreta. Poratnidekreti tada{njeg ~ehoslova~kog predsjednikaEduarda Bene{a predstavljali su pravni osnovda svi Ma|ari, kao i Nijemci, u êhoslova~kojbudu automatski ozna~eni za saradnikenacista a dio slova~kih Ma|ara prinudno raseliu ~e{ko pograni~je iz kojeg su deportovaniNijemci. Umjesto deklaracije o pomirenju, a nainicijativu nacionalisti~ke Slova~ke narodnestranke, stranke slova~ke vladine koalicije

pripremaju proglas o tome da Bene{ovi dekreti jednom i postanu dio pravnog sistemaSlova~ke.

Do 2050. godine, prema pouzdanim procjenama, tre}inaimigracione politike Evropska komisija poku{at }e pr

Evropa mora ublaìti kontrol20 godina otvoriti vrata za d

Pi{e

Danka Savi}[email protected]

EVROPSKA PLAVA KARTA:Evropski komesar zaunutarnju politiku FrancoFrattini najavio je uvo|enjeplave karte po uzoru nazelenu kartu u SAD-u



Business


Priredio: Asim Metiljevi}

Naredne godine rekordna ponuda novoizgra|enih stan

Ako ste namjeravali kupiti stan, nemojte ùriti - cijenestanova, barem u Sarajevu, u narednoj godini mogle bi pasti za10do 15procenata. Usvakom slu~aju, ve} naredne godineizbor novoizgra|enih stanova u Sarajevu bit }e puno ve}i pa }ese za isti novac mo}i kupiti puno bolji stan nego danas.

Ovo predvi|anje temeljimo na realnim ~injenicama. Unarednih nekoliko mjeseci u Sarajevu }e zapo~eti gradnja vi{eod hiljadu stanova od kojih }e se najve}i dio graditi na

podru~ju op}ine Novi Grad (Mojmilo i {iri rejon oko tvornice@ica) te op}ine Centar ( podru~je [ipa). Nekoliko velikihinvestitora, me|u kojima su tri inostrana, odlu~ilo je u}i u biz-nis sa stanovima i ve} naredne godine ponuda novoizgra|enihstanova nadma{it }e potra`nju pa }e daljnji rast cijena biti zaus-tavljen, a vjerovatno }e cijene i padati.

Zahvaljuju}i sve ve}oj potra`nji, osobito u ve}im urbanimsredi{tima, cijene nekretnina u BiH probijaju neo~ekivane granicei dostiù za kupce obeshrabruju}e visine. Na snaàn rast cijenanekretnina u BiH, bilo da je rije~ o gra|evinskom zemlji{tu,ku}ama ili stanovima, uticala je ve}a potra nja od ponude, alii glad graditelja da na stanovima vrlo brzo obrnu kapital.

Prema grubim procjenama, prosje~ni kvadratni metar stana u Sarajevu dostigao je 2.000KM ( podru~je deset

op}ina). Cijenu u prosjeku podiù vrlo skupi kvartovi poputCiglana i Breke, gdje cijena kvadrata stana dostiè, ovisnoo ure|enosti, i 3.500KM dok u manje privla~nim prigrad-skim naseljima s oskudnom infrastrukturom kvadratnimetar u novogradnji nije mogu}e dobiti ispod 2.000KM.

Kada se ima u vidu ~injenica da prosje~na cijena grad-nje kvadratnog metra stana, ovisno o kvaliteti materijala,iznosi od 700do 1000KM, jasno je kako graditelji zara|ujuvi{e od 50posto. Kada se to uporedi sa zemljama Evropskeunije, BiH je pravi Eldorado za graditelje stanova. Uve}inirazvijenih dràva Evropske unije na gradnji stanova moèse zaraditi maksimalno 20-30posto na uloèni kapital.Trì{te nekretnina u BiH biljeì dinami~an rast ponude, ali icijena koje su rasle ~ak i brè, {to je dokaz da je ponudastanova jo{ uvijek manja od potra`nje. Utakvim okolnosti-ma rasli su apetiti svima a ne samo graditeljima jer su iop}ine i vlasnici zemlji{ta, i trgovci gra|evinskim meteri-

jalom i svi drugi obilato zloupotrebljavali manjak stambene ponude i na tom trendu obilato zara|ivali.

Taj bi se trend naredne godine mogao prekinuti kada bi ponuda novoizgra|enih stanova po prvi put nakon ratamogla nadma{iti potra`nju.

NE @URITE S KUPOVINOM STANA

VELIKO NASELJE NA MOJMILU:

Austrijanci grade devet zgradasa po dvanaest stanova




Federalni zavod za statistiku objavio je podatak prema kojem su prosje~ne pla}e ispla}ene nakraju osmog mjeseca ove godine dostigle iznos od 660 KM, {to zna~i da su za posljednjih {est mjese-ci porasle za 60 KM. U pore|enju s pla}ama u regiji, prosje~ne pla}e u FBiH spadaju me|u najvi{e -vi{e u regiji zara|uju Slovenci i Hrvati a manje Makedonci, Srbi, Crnogorci, Rumuni, Bugari, Albanci.U posljednje tri godine prosje~ne pla}e u FBiH porasle su za 130 KM - sa 533 koliko je iznosio pros-

jek u 2004. godini na 660 KM koliko iznosi prosjek u 2007. godini, {to zna~i da pla}e rastu ~ak i brèod realnog rasta GDP-a (6,1 posto).

FEDERALNE PLA]E RASTU BR@E OD GDP-a

va Dodik u potrazi za konsultantima Kompanije iz BiH na Zagreba~kom velesajmu Prosje~na pla}a u FBiH 660 KM

UNIPROMETPOKRENUO

“@ICU” Na ovogodi{njem Zagreba-

~kom jesenskom velesajmu,odrànom od 11. do 16. sep-tembra, me|u nekoliko kom-

panija iz BiH po prvi put nakonrata sudjelovala je i sarajevskakompanija U nipromet , ve}i-nski vlasnici sarajevske @ice .Unipromet se predstavio

upravo s proizvodnim pro-gramom @ice, tvornice kojase posljednjih nekoliko mje-seci nalazi na putu oporavkanakon vi{egodi{nje stagnaci-

je i propadanja. Ukratkomvremenu nakon preuzimanja,Unipromet je u @ici pokrenuo

proizvodnju i to prvenstveno proizvoda namijenjenih gra-|evinskoj industriji koja je u

procvatu u cijeloj regiji. @ica je na vrijeme prepoznalazahtjeve potentnog gra|evin-skog trì{ta i za njegove

potrebe prilagodila je cijelu paletu ì~anih proizvoda kojisu cjenovno i po kvaliteti vrlokonkurentni na regionalnomtrì{tu. To se najbolje vidjelona Zagreba~kom velesajmu nakojem je izlo`beni {tandUniprometa-@ice bio me|unajposje}enijim.

KO ]E VRA]ATI KREDIT: RS ILI STRABAGPet kompanija, me|u njima i jedna doma}a, u trci su za dobijanje konsultantskog posla

vezanog za dvije milijarde vrijedan ugovor o izgradnji mreè autoputeva kroz R epublikuSrpsku. Tender za konsultanta, koji bi pomogao Vladi kod sklapanja ugovora sa budu}imkoncesionarom, zatvara se sredinom sedmice, a do sada je stiglo pet ponuda.

Prema rije~ima Mile Bajalice, {efa Vladine radne grupe za pregovore sa zainteresiranimkompanijama, tendersku dokumenaciju su otkupile ~etiri inostrane i jedna doma}a kom-

panija. Prema zamisli Vlade, konsultant bi pomogao kod pregovora i sklapanja ugovora sakoncesionarom, kako ne bi do{lo do propusta koji bi ih, u slu~aju lo{e sa~injenog ugovora,mogao ko{tati milione. (Kao naprimjer u slu~aju izgradnje budu}e zgrade Vlade R S koja }e,umjesto projiciranih 54miliona KM, najvjerovatnije ko{tati ~etiri puta vi{e!) UVladira~unaju da bi Komisija, nakon pregledanih ponuda, ve} narednog ponedjeljka mogladonijeti odluku o tome koji konsultant }e im pomogati u ovom poslu. Odmah nakon izborakonsultant bi se uklju~io u pregovore s austrijskim Strabagom, koji slovi za najozbiljnijeg

partnera za izgradnju mreè autoputeva i brzih puteva u ukupnoj duìni od 432kilometra. No, platforma cijelog aran`mana R S sa Strabagom i dalje ostaje nepoznata, kao i uslu~aju izgradnje nove zgrade u koju }e se za koju sedmicu useliti vlada R S. Ostaje naimenepoznato na koji }e se na~in graditi autocesta:ho}e li se kreditno zaduìti koncesionar Strabag ili R S?Ili }e pak obje strane preuzeti dio odgovornosti na na~in da Vlada R S iz

budèta pokriva dio nedostaju}ih prihoda, jer je sasvim izvjesno da ni jedna cesta u BiH jo{ uvijek nema punu ekonomsku opravdanost. U pravo zbog toga svi dosada{nji konce-sionari bezuvjetno su traìli od vlade da iz budèta pokriva dio nedostaju}ih prihoda do

pune ekonomske isplativosti. S prosje~nim prometom vozila od oko 16.000dnevno, auto-ceste u BiH daleko su od rentabilnih jer je za na{e uvjete gradnje (izuzetno nepovoljanteren)potrebna skoro duplo ve}a gustina saobra}aja kako bi izgradnja bila pokrivena pri-hodima.

Ako }e teret kreditnog zaduènja pasti na Strabag bez u~e{}a Vlade R S, onda je pre-mijer R S Milorad Dodik napravio odli~an posao. Ali, ta kombinacija je malo vjerovatna.

V jerovatnija je kombinacija podijeljene odgovornosti:Strabag }e graditi a kredit (ili ve}idio kredita)od skoro 3milijarde KM otpla}ivat }e R epublika Srpska. Uz postoje}i kreditnastao prije i nakon rata, to bi iznosilo preko 4,5milijarde KM, koliko pribli`no iznosicijeli GDP R S!Utom slu~aju, Harisu Silajdì}u bit }e uveliko olak{an posao jer }e R Sumjesto njega “ukinuti” krediti!

VELIKI INTERESZA PROIZVODE @ICE: Izlo`beni{tand Uniprometa posjetio je i

hrvatski predsjednik Stjepan Mesi}



BOSANSKI DOKTORANT


Ovih dana je u Njema~koj objavljenaknjiga “Psihopatologija mo}i - psiholo{kiportret aktera rata” uglednog psihologabosanskih korijena dr. SEADA HUSI]Akoji se na nesvakida{nji, uglavnompsihoanaliti~ki na~in bavio klju~nimakterima bosankohercegova~ke tragedije;Profesor Husi} ekskluzivno za “SB”obja{njava osnovne postavkesvog istraìvanja

Psihološka dijagnoza Milo{ePsihološka dijagnoza Milo{eTu|man i Milo{evi} imali su uàsno naslije|e iz porodic

MILO[EVI] I TU\MAN SU PSIHOPATE,

ALIJA JE KOMPLEKSNIJI SLUÂJ



Od raspada nekada{nje Jugosla-vije, po~etkom ‘90-ih godina

pro{log stolje}a, objavljeno jena desetine knjiga i nau~nihradova koji su se bavili uzroci-

ma i razlozima disolucije nekada mo}ne balkanske dràve. Ovisno o etni~kom porijeklu ili politi~kom stajali{tu autora,izno{ene su raznovrsne teze raspada soci-

jalisti~ke dràve i nastanka novih, nezav-isnih republika. No, ono {to je prijedvadesetak dana po prvi put objavljeno u

Njema~koj jeste knjiga o psiholo{koj

strukturi li~nosti trojice glavnih akteraraspada nekada{nje jugoslovenskezajednice, Slobodana Mi lo{evi}a,

Franje Tu|mana i Alije Izetbe-govi}a . Sva trojica bili su

izdanci sistema protiv kojegsu kasnije ustali, djeca

dràve sru{ene u krvavom, pet godina dugom ratu.

BOSANSKINIJEMAC

Sead Husi}, 33-godi{njidoktor iz Berlina, pori-

jeklom iz BiH, objavio jeknjigu pod naslovomPsihopatologija mo}i - psiholo{ki portret aktera rata , koja

se prije nekoliko dana na{la u prodaji u njema~kim

knjiàrama. Husi}eva knjiga poku{aj je rasvjetljavanja psiho-

lo{kih karaktera Milo{evi}a,Tu|mana i Izetbegovi}a, kako

bi se pomo}u takvog psiholo{kog

profilar a s v i -

Balkanska psihopatologija


Pi{e

Nedim Hasi}[email protected]

i}a, Tu|mana i Izetbegovi}ai}a, Tu|mana i Izetbegovi}ae - Izetbegovi} je u tom pogledu bio mnogo normalniji!

BOLEST POLITIÂRA: Sead Husi} upustio se

u izuzetno zahtjevnunau~nu avanturu -

psiholo{ko portretiranjebalkanskih lidera



historijskim mitovima te milje iz kojeg jeisplivao kao srbijanski vo|a. “Mislim daje za njegov psiholo{k i profi l najva`nijeodakle poti~ e i z a{to su ljud i ba { njegapodràvali , a ne nekog drugog, umjereni-

jeg poli ti~ara. Stoga se, u ovom slu~aju ,moè govori ti i o psihopatologij i ve}ine uSrbiji”, tvrdi Husi}. “Me|utim, rade}i nanjegovom profilu shvatio sam kako usvemu tome postoji ne{to skriveno, ne{tomisteriozno a {to bi trebalo dati odgovorena pitanja o uzrocima i na ~inu njegovevladavine.” Ne èle}i, ipak, cjelokupnuodgovornost za ratove prebaciti isklju~ivona ple}a Milo{evi}a i Tu|mana, dodajekako je njegova knjiga “jedan od na~inada se objasni ono {to se zbivalo, da seobjasni za{ to su ~in il i to { to su ~in ili . Oni

nose dio odgovornost i.

Zbog toga dio odgov-ornosti z a z lo ~inenose i ljudi koji suih sli jedi li na njiho-vom putu.”

Husi} kaè da jeza njegovo istraì-

vanje hrvatski predsjednik Tu|man biomnogo zanimljiviji. “ I dana s se malo znao tome kako je tije sna b ila n jegova vezasa ocem. Kasnije, kada sam vidioTu|manovu b iograf ij u u inte rp re taci ji

h rvat skog pub li ci st e Darka Hudeli st a,shvatio sam kako smo do{ li do i st ih spoz-naja.” Obrazac pona{anja Milo{evi}evogsuparnika iz Hrvatske za Husi}a je isti. ITu|manovi su roditelji stradali, o ~emuse i danas vode polemike. Tu|manu blis-ki tvrde kao `rtve komunisti~kog reìma,dok ostali kaù kako je posrijedi bilo“obi~no” samoubistvo. Tu|mana je ~itavìvot pratio osje}aj krivice, te se stogarazvio, tvrdi Husi}, u paranoidnogautokratu. “Odlazak Franje Tu|mana nastu dij u Beograd b io je , iz pe rspektivenjegovog oca, nezamis liva izdaja i moè

se re}i da je to jedan od razloga za{to jen jegov o tac ubio p rvo Franjinu ma}ehupa onda sebe. Naime, istraìvaju}iT u|mano vu b io gr af iju , ja sno se v id ikako je on ~itav ìvot proìvio podte{kim teretom griè savjest i. On je svogoca , kao mladi} , natje rao da ode u par ti-zane, a onda je godine neposredno nakonDrugog svje tskog ra ta p roveo u sva|i san jim, jer je o tac bio razo~aran onim {to jeHrvatska posta la u Jugos laviji. @elio jesuve renu zemlju , a dob io samo jednu od{es t j ugos lovenskih repub li ka”, kaèHusi}. Dodaje kako je pro~itao sve

radove koje je Tu|man pisao kao his-tori~ar, te se uspio dokopati svih detaljaiz njegove biografije. Kaè kako se moèvidjeti jasna razlika u stavovima koje jeiznosio u vrijeme dok je bio general JNA

i kasnije, kada je po~eo razmi{ljati ostvaranju hrvatske dràve. “Ni{ta uonome {to je pisao u vezi sa NOB-om ijugoslovenskom histori jom nije kontro-verzno”, kaè Husi}. “N o, kasnije

po ~inje p isati o tome kako su njegovogoca ubili komunisti. Mislim da je toobi~na g lupost, n jegovo opravdanje zakasnije postupke.” Dokazuju}i svoju tezuo gri`nji savjesti zbog sukoba sa ocem,Husi} kao jedan od dokumenata kojitakvo stajali{te potkrjepljuju, navodi iTu|manov govor koji se moè na}i nainternetskoj stranici HDZ-a, u kojemizme|u ostalog, pojednostavljeno, stoji:“Nikada ne}u izdat i tvo je ideale, kunemti se da }u ostvariti sve ono o ~emu sisanjao, m akar m i zahvalili kao i tebi”,

pisao je Franjo Tu|man svom ocu,

zagriènom HSS-ovcu. “Sve { to je kasni-je radio bilo je poku{aj ispravljanja razlo-ga sukoba s ocem” , tvrdi Husi},zaklju~uju}i: “Ta vrsta veze izme|uTu|mana i n jegovog oca dosada nije b ilarasvijet ljena i misl im da nikada i ne}e bit ir asvije tljena do k ra ja . Mis lim da je n je-gov otac, odnosno njegova su dbina,uzrok Tu|manove rezolutnost i kada su upitanju Srbi. Franjo Tu|man je èlionezav isnu Hrvatsku zbog svog oca , kojije uvijek smatrao kako su Hrvati tr ebalinakon Drugog svjetskog rata dobiti neza-visnost ili m akar ve}i suverenitet u

okv iru Jugos lavije . Tu|man je dubokovjerovao kako je on otjerao svog oca usmr t i sve {to je pos lije r ad io b ilo je s amokako b i s e smir io , kako b i sa s ebe skinuoteret griè savjesti.”

Balkanska psihopatologija


Sead Husi} ro|en je 1974.godine u Njema~koj, u porodiciimigranata iz BiH. Studirao jepoliti~ke nauke na univerzitetimau Duisburgu i Berlinu. Tokom inakon studija radio je kao novinarza nekoliko uglednih novinskihku}a u Njema~koj, izme|u ostalih,za njema~ko izdanje Financial Timesa , kao i za Tageszeitung, tesedmi~ni list Freitag . Doktorirao jena Univerzitetu u Berlinu, a od

jeseni pro{le godine radi kaomenadèr u berlinskoj agencijiFlaskamp .

KO JE SEAD HUSI]

Respektabilan nau~nik

bosanskih korijena

mrt i sve {to je poslije radio bilo je samo kako bi se smirio

KOMUNISTI^KINACIONALISTA:

Porodi~natragedija

opredijelila je

politi~kuaktivnost SlobodanaMilo{evi}a

BOSANAC SANJEMA^KIM

NAU^NIMPEDIGREOM: Sead Husi}



ûo sam se neki dan sa jaranom iz Sarajeva, telefonskinaravno. Pitam ga {ta ima u Sarajevu, a on mi veli kako

je najzad ugrabio vremena, prije heftu i po otprilike, teodveo ènu, djecu i neke prijatelje na kola~e kod Sa{eBukvi}a, u Jadranku . I pitam ga, ja koji sam prije povrat-

ka u Istanbul krajem avgusta dva puta zijaret u~inio Sa{i iJadranki , kako mu se svidjela nova-stara Jadranka . Je li to istaona Jadranka , jesu li to isti oni kola~i {to su nekad bili pojam nad

pojmovima dobrog kola~a, je li atmosfera ista. A moj jaran, i pametan i po{ten kakav jeste, veli da je Sa{a isti kakav je i bio,da su kola~i van taki , al’ da, brate mili, Sarajevo nije isto {to je

bilo. “Ljudi su se promijenil i, jarane. Sa{a to ne kaè tako, al’ muga na to do|e kad sum ira { n eke stvari k oje sam v id io ”, veli mi

prijatelj. Sa te te{ke teme, prisutne ali do kraja nerazmotrene, pre{lo se na neke veselije. Sa{a Bukvi} je bio i ostao gospodin, pa nije htio potanko odnosno primjerima oliti uzorcima, kako bi

to rekao pravni histori~ar Baldo Bogi{i}, elaborirati pred svojimi mojim prijateljem ono {to moj prijatelj zna i bez ikakve potankeelaboracije. A onda mi moj jaran veli da tako zaklju~uje iz iskust-va sa nekakvog kulturnog hepeninga na kome su u publikumu

bili i Sa{a i moj jaran. Nebitno je sada o kakvom se hepeninguradilo, nebitno je sada ko su ljudi koji su bili ili slavljeni ilislavitelji na tom kulturnom domjenku.

SARAJEVSKA ZLATNA MLADE@Bitno je da su ti ljudi sa hepenin{ke pozornice bili, osamde-

setih godina XX vijeka, Sarajevska, hajde recimo, kulturna alter-nativa. Bili su to ljudi mladi, neki s talentom, ali svi bez para i

posla. Bilo je me|u tim svijetom istinskih stvaralaca, ali je, bogme, bilo i landohana koji su rje{avaju}i temeljna pitanja

Svijeta, Umjetnosti i ôvjeka samo bjeàli od ne~ega {to bi im bolje pristajalo u ruci, naime jal’ krampe jal’ motike. No, i alter-nativnim nelandohanima i alternativnim landohanima odnosnotemerutima, da upotrijebim drugu jednu Bosansku rije~ za istuljudsku sortu, na ~ast, ipak, moè sluìti to da se nisu htjeli pro-dati politici, nisu se htjeli aranìrati sa njom. Tako glasi prevod

jedne tipi~no Be~ko-Njema~ke sintagme, a kojom se opisuje tavrsta nemorala. Netemeruti i temeruti podjednako zaista nisuhtjeli biti Darko Luki} koji je, sva je prilika, dobro naplatioizru~enje DB-u jaranâ sa jedne znamenite ro|endanske zabave.

BOSANSKI TEFTER NENADA FILIPOVI]A


Na{ saradnik pi{e o ponovnomotvaranju kultne sarajevske slasti~arne

”Jadranka”, u vlasni{tvu vanserijskitalentovanog kipara SA[E BUKVI]A,

te za{to je to vaàn datum ukulturnoj historiji grada

Pi{e

Nenad Filipovi}

KAKO SE RIGF o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }

Sarajevu }e sigurno biti bolje jersvoje savr{ene kola~e i razmi{ljaSarajevu }e sigurno biti bolje jersvoje savr{ene kola~e i razmi{lja

NA KOLAÊ U“JADRANKU”, PONOVO:

Poslije godina emigracijei àla za Sarajevom, Sa{a Bukvi} se vratiou svoj grad i ponovootvorio kultnu slasti~arnu



Tom se zabavom, sjeti}e se mnogi, a putem izrugivanja pepelu ljudi zatu~enih u Jasenovcu, prva Sarajevskaneocharleston prikaza, ukra{ena kljunom na kome bi joj

pozavidjeli i ameri~ki orao i hercegova~ki bradan i kon-dor sa Anda, te kasnija Beogradska Srpski nacionalno-desna i antimundijalisti~ki opredijeljena Gesammtku- nstwerk -prakti~arka Isidora Bjelica, na muèvljevunesre}u sada i Pajki}, obznanila malom i za nju

preuskom {eher-Sarajevu kao prva dama intelektualnogelitizma. Bila je to tipi~no Sarajevski neodgovorna zaba-va kulturno orijentisane {eherske zlatne mlade i. A ta

zlatna mlade` nije tada ni pomi{ljala kako bi to naivno,a dadaisti~ko te protiv reìmske zloupotrebe rata i nje-govih `rtava, a ne supro} sâme patnje istih tih `rtava,upereno {prdanje moglo odjeknuti u u{ima onih kojimase nekako zadesilo da preìve Jasenovac. Tih sam danasreo izvjesnu G|u Rikicu, prijatelja na{e ku}e, omale{nuSarajevsku Sefardkinju sa Skenderije koja je uvijek pli-

jenila svojim specifi~nim Sarajevsko-Sefardskimhumorom, uprkos tome {to je predeverala i Loborgrad iJasenovac. I{la je ulicom i plakala. Kad sam je upitao {ta

joj je, odgovorila mi je: “Moju su [ar iku od devet godi-na u Jasenovcu ispekli, a danas se neka djeca s tim ezafrkavaju!” (Mala [arika bila je sestri~na te ène, nije

bila Agram(er)ska gluma~ka vedeta, nego dijete sitnog

trgovca iz Predimareta, te ovo pi{em ne kao veliku pri~u , iako sam pun po{tovanja prema jednom ro|endanlijikoji je nedavno ovjen~an usljed upravo takve jedneAgram(er)ske velike pri~e, nego kao svjedo~anstvokakav je sve odjek mogla imati jedna mladala~ka

budale{tina, te da se pri~a o toj budale{tini ne svodisamo na sukob jedne mladosti i jednog senilnog totalita-rizma. Drugi jedan ro|endanlija i moj prijatelj, osobakoja je od ~itavog tog dru{tva najvi{e iz sebe i stvar-ala~ki i ljudski napravila, re}i }e mi, petnaestak godinaiza te nesretne zabave, za doru~kom u jednom Danskomrestoranu, preko Bare, i ovo: “Budale! Kakve smobudale tada bili!”)

Dok su neki drugi u~esnici te nimalo zabavne zabave

morali napustiti Sarajevo i prepisati se na studije u Zagreb,a familije su im podnijele uàsan medijski, politi~ki i poli-cijski pritisak, ni godinu dana iza iste te zabave ro|endan-lija Darko Luki}, tada jo{ uvijek samoupravljanju odani inacionalno svjesni Jugosloven te neko ko je tvrdio da }eKatoli~ka Crkva razoriti lijepu i svima dragu SFRJ,osvanuo je u Svjetlosti kao urednik, jedva dvadeset i {estgodina star. Urednikovanje je bilo isuvi{e prozai~anzadatak za tu suptilnu, jahrhundertwendeovski artisti~ki

pro}u}enu li~nost, pa se je ubrzo dala udomiti u NarodnomPozori{tu, kao Direktor Drame ili dramaturg, ne sje}am se vi{e ta~no{ta. (O Darkovim kasnijim priklju~enijima oliti lupinzima, me|ukojima je moj ljubimac ono njegovo pohrva}ivanjeJugoslavenstvuju{~eg Iva Tijardovi}a te sirote Male Floramye uTu|manu odanu dragovoljku, drugom prilikom). U to isto vrijeme,

ponavljam, koliko god alternativni landohani landohanili, nisu se prodali politici.

U tom alternativnom svijetu Sa{a Bukvi} je bio neko ko se potvrdio ve} tada kao odli~an kipar. Ako smo ikada imali istin-sku postmodernu, imali smo je mnogo prije nego {to su za tu

rije~, bubanjem Bitijevog leksikona, saznali doktori za Bo{nja~kiroman, imali smo je, naime, u skulpturi Sa{e Bukvi}a. U onimnjegovim za~udnim bijelim pa bojenim radovima, iz kojih suizlazili neki sasvim otka~eni, nigdje drugdje vi|eni, odeblji akratki, isto tako bojeni, ~avli. O tome je, sredinom osamdesetihgodina XX vijeka, u @ivotu pisala Azra Begi} - mislim upravokoriste}i izraz otka~enost za Sa{inu umjetnost. Prva damaBosanske historije umjetnosti tada je, pored MeliheHusedìnovi}, punila likovnu hroniku u @ivotu , a mnogi su novi

broj ~asopisa ~ekali samo zbog Azrinog ili Melihinog ogleda. (E,kad bi 99% na{ih pisaca, kako sebe vole zvati Sarajevskiobjavljiva~i romanâ, pripovijedaka te prevodioci sa jezikâ kojene znaju, dakle kada bi tih 99% silovatelja papira i rotacionema{ine pisalo iole pribli`no pisanju kunsthistori~arkî Azre

Begi}eve i Melihe Husedìnovi}eve, ljudima se ne bi povra}alood savremene Bosanske knjièvnosti i od magazinskih tuma~a teknjièvnosti u kojoj se nevje{to sastavljene velike pri~e kote

brè nego kuni}i u prvoj godini Karadì}eve opsade Sarajeva).Ali Sa{a Bukvi} nije bio i nije samo umjetnik. On ima i ovosv-

jetski upotrebljiv zanat. Artist and craftsman, rekli bi Englezi.Kao i roditelji mu, utemeljitelji kultne Sarajevske Grbavi~keslasti~arne Jadranka , on je i slasti~ar. I to odli~an. Grof Tolstoj,osoba kojoj niko ne moè pripisati oboàvanje Zlatnog Teleta,napisao je da je ne~ija sloboda direktno proporcionalna debljinikese iste te osobe. Koliko para, toliko slobode! To su znali jo{ ifarizeji u Rimskom Carstvu, pa je Isus bio drvodjelja ne zato {to

je htio biti drvodjelja, a Pavle-Savle od Tarsusa je bio trgovac{atorima ne zato {to je htio biti trgovac {atorima, nego zato {to se

najslobodnije misli u slobodnoj profesiji. Upravo zato {to je lovuzara|ivao dobo{-tortama, eklerima, indijanerima i {amponezama,koje je pravio prema svim uzusima slasti~arstva, Sa{a Bukvi} semogao baviti kiparstvom nepotkupljivo odnosno onako kako mu

je njegov umjetni~ki poriv nalagao. I ne samo to, nego je alterna-tivcima, s kojima je ~inio dio jednog kruga koji je zaista promije-nio Sarajevsku scenu osamdesetih godina XX vijeka, bio i nekavrsta neoficijelnog patrona, pribjeì{ta, savjetnika... Sa{a jemnoge ljude duhanio, pojio, hranio, novcem obezbje|ivao, i to

Zapis o kola~ima


JAN[ VRATIO U SARAJEVO

u njemu Sa{a Bukvi} ponovo pravio novim otka~enim skulpturamau njemu Sa{a Bukvi} ponovo pravio novim otka~enim skulpturama



znaju oni koji su u ta vremena zalazili u kafi} Zvono , mjesto gdjeste za razliku od jugo prototurbofolka a la Bijelo Dugme mogliispijati svoje pi}e slu{aju}i Milesa Davisa ili Sarah Vaughn.

Rat se, naravno, u sve to posrao, pa se posrao i u Sa{in ìvot.Poslije godina emigracije i àla za Sarajevom, Sa{a Bukvi} se vra-

tio u Sarajevo i ponovo otvorio Jadranku . Vratimo se na po~etak zapisa. Na{ao se Sa{a, kao i moj jaran, na tom kulturnomhepeningu gdje su u svojoj, dobrim dijelom ratom ste~enoj glori-

ji, trijumfovali neki njegovi davna{nji prijatelji. No, Sa{a im jenormalno pri{ao, onako starovremenski leèrno. Nije bio niodgurnut, ali nije bio ni prihva}en, primje}uje zajedni~ki nam pri-

jatelj koji se tu na{ao. Gospoda sa hepeninga nemaju vremena,ùre, puno je obaveza, novinari ve} ~ekaju, tu je i TeVe, treba datiintervjue, i alternativno pozirati za magazine koje ~itaju doma}icei udava~e, jedan nosi ime po jednom atributu Bogomajkinom, adrugi se vabi jednim Arapskim imenom Bogomajkinim, svojevre-meno, uz Lejlu i Aidu, naj~e{}im Bosansko-Muslimanskimènskim imenom. Javi se, jarane, ba{ bih volio da popijemo kafu,itd, itsl... Naravno, ovo je klasi~na Sarajevska, Bosanska, svjetska

pri~a. Kad se neko iz neima{tine i nepriznavanja digne do love islave, nije mu do toga da se sje}a onih koji su mu u muci dobro~inili. Kasnije, taj stav ima tendenciju da se razvije u tvrdnju:“Niko meni nikada nije pomogao!”. Sa{u Bukvi}a sve to nezabrinjava, nego mu nekako i smije{no i mu~no od toga. On samomisli na to kako da svoju slasti~arnu dovede do {to boljeg reda irada, pa }e uskoro i neke nove skulpture po~eti da se pojavljuju.

SLATKA GEOGRAFIJABIV[E DOMOVINE

Mogla bi se napisati jedna posebna geografija mjestâ u biv{ojJugi u kojima se sluìlo prvorazredno slatko. Moralo bi se tu

pisati o Ljubljanskom Petri~ku i minjonima u toj ku}i, sitnim

draguljima od tamne ~okolade ispunjenim aromatiziranim{lagom. Moralo bi se tu pisati o Rije~kom Kontu , kola~arnici Hotela Kontinental . (Prvi i zadnji put sam tu, samo u Rijeci, i to

prije trideset i pet godina, ~uo za kola~arnicu. Arije~ niti je ru`naniti je Tu|manizam). Pa o Zagreba~kim znamenitostima:kola~ima u Gunduli}evoj, sladoledu u Juri{i}evoj, flambiranim

pala~inkama u Gradskom Podrumu prije nego {to ga je Kutleupokojio, lje{njak-parfaitu iz zrinjeva~kog Palacea , omiljenojslastici bra~nog para Krleà. Moglo bi se tu pisati i o italijanskomkup-sladoledu {to ga je u Jugu prva donijela Beba Lon~ar, i to uSplit, u klub koji je tamo otvorila u davna doba, doba prije nego{to je nabasala na galeba Radeljaka. Taj je kup bio i ostao najboljitakav sladoled u biv{oj Jugi. Moglo bi se tu pisati i o onojDubrova~koj slasti~arni na Stradunu na uglu kod crkve Sv.

Vlaha, a koja danas nije ni izgledom ni ponudom ono {to je bila.Tu ste mogli, usred Mediterana, dobiti prave be~ke Ring- kola~e: pun~-tortu, dobo{-tortu, Panama-tortu, Meternih-tortu, vjerovat-no najbolju {trudlu od jabuka u biv{oj Jugi. U Beogradu su sluìli

pravo, starinsko, bogato ìto sa {lagom u jednoj maloj i staro-modnoj slasti~arni u kratkoj i krivudavoj Sremskoj ulici, ulicikoja povezuje Knez Mihailovu i Zeleni Venac. Danas je i tomjesto upropa{teno: modernizovano, globalizovano, tu sada dajunekakav uàsni cappucino i po{e}ereni led pod imenom sladole-da. U Beogradskom Hotelu Moskva mogli ste jesti Ruski {arlot,stari Sanktpeterbur{ki kola~ od ~okolade, badema, putera ivi{anja. Tajkun koji je, uz pomo} Ko{tunicinu, kupio pola Srbije,odnosno onu polovinu koju Sloba nije prodao Kari}ima, kupio jei “Moskvu”. Taj drumski razbojnik, mislim da mu je ime

Mi{kovi}, jo{ nije upropastio to mjesto, ali sve govori da }e se touskoro desiti. Za po~etak, uni{tio je restoran u mezaninu,restoran u kome i samo u kome je, kako mi je to RadovanSamardì} govorio, jeo Ivo Andri}, a Ivo Andri}, Ambasador Kraljevine Jugoslavije u Hitlerovom Berlinu i jedan od aktera

potpisivanja sporazuma o pristupu Kraljevine JugoslavijeTrojnom Paktu, znao je dobro {ta je kvalitetna hrana, ako ni zbog~ega drugog, a onda usljed silnih diplomatskih ve~era koje jeodsjedio. Torta od datula u Vuka blizu SANU jo{ nije poklekla,kao ni pala~inke od [vapskog sira, gro`|ica, oraha, ribanelimunove kore, vanilije u Maderi na Bulevaru, mjestu gdje suvoljeli sjediti, debatovati, piti, jesti i sladiti se i glumac - ne vilo- zov , Borisov babajko, jer ta Durmitorska harlovina nikad nijeodmakla od surutke i pe~enog janjeta - Ljuba Tadi}, i ZukoDùmhur, i Borisav Mihajlovi}-Mihiz, zadnji veliki novinskiknjièvni kriti~ar u nas te najobrazovaniji i najduhovitiji {ovenkoga sam imao priliku upoznati...

U Sarajevu su vladali boemi i boza-limunada {pricer kodRamisa , dvije sestre preko puta Ramisa nikad nisu odustale odvru}eg salepa, ~ak ni u vremena oko Olimpijade kada niko vi{enije mario za taj najbolji zimski napitak, a pravile su neke poseb-ne rolnice od kornetastog tijesta punjene ~okoladom i kremom od

bjelanceta. To je bila neka Bosanska, poluaustrougarska-poluos-manska, varijanta znamenitih Pra{kih rolnica, kola~a bliskogSicilijanskim canollima i Sarajevskoj dàndar-baklavi. HotelEvropa imala je svjetski poznatog kuhara kola~a. Prezivao seVili}, imena mu se vi{e ne mogu sjetiti: ili Hasan ili Jusuf. On je

pravio poznatu Evropinu Havana-tortu, velike kokos-puslice saonom divnom puter-kremom sakrivenom tijestom od kokosa,

jedan fini ~okoladni kola~ koji se zvao Maroko, Mocart-tortu sakremom od oraha i sa zelenoùtom glazurom. Danas vi{e nemani Evrope ni Bocari}â iz hotelskog restorana koje ni {uckori niVojvoda Stepini kaplari ni esesovci ni usta{e ni partizani nisuuputili ali jeste zelenim beretkama oki}ena Alijina mladost koja

je grad branila izrezuju}i iz ramova pet metara duge Bocari}e.

BOSANSKI TEFTER NENADA FILIPOVI]A


Ovaj tekst trebao je biti radosni tekst, usljed povratka jedneistinske Sarajevske legende. Tek {to je zavr{en stigla je vijest da jeu Zagrebu umrla Ljiljana Molnar-Talaji}. O Ljiljani Molnar-Talaji}pisao sam prije otprilike dvije godine, i to dva puta, jedanput uobliku posebnog teksta o njoj, drugi put sam je pomenuo u nekro-logu uli~nom filozofu, sa uma si{av{em Skendi. Napis o kola~imapriziva sje}anje na najve}u Bosansku opersku pjeva~icu i nanajve}eg Bosanskog umjetnika, tu ènu punu duha koja se nijestidjela re}i da u hrani uìva. U jednom od posljednjih svojih inter-vjua, Stipe [uvar je rekao kako ga iz mrtvih diè svaki telefonskipoziv Ljiljanin, a posebno onaj dio razgovora u kome mu ona pri~aSarajevske viceve. Ljiljana Molnar-Talaji} je vjerovala u Krista Kraljai kada to nije bilo u modi, i nije se stidjela toga. No, to joj nije smet-alo da prijateljuje sa zadrtim komunistom i ateistom Stipom

[uvarem, posebno onda kada su se toliki doju~era{nji komunistiodrekli [uvara. Za kraj, citira}u {to sam napisao u nekrologuSkendi: “... Nema Bele. Nema Mahe. Nema Skende. Nema...Nema...Nema... Ruka mi se ma{i za CD. Verdijev Requiem .Snimljeno uìvo na koncertu u Leipzigu 1975. godine. LjiljanaMolnar-Talaji} pjeva vra{ki te{ki i zamamni zaklju~ni Libera me Domine ... Ni{ta nije ravno Zinke Kunc i Ljiljinim pijanima kada sedo|e do onog Requiem aeternam, dona eis Domine ... Ljiljina pijanaputuju i u ovo predve~erje u Nebo. Ho}e li sjajno suho zlato i drhtu-ravo srebro najboljeg verdijanskog soprana u drugoj polovini XX vije-ka njenim nekada{njim sugr|anima Beli, Mahi, Skendi, donijetivje~ni mir, to je ve} drugo pitanje?!? A volio bih da ho}e...”. Addio assolutissima - Zbogom najbolja nad najboljima. Plaeni sunt coeli et terra gratiae tuae - Puna su nebesa i zemlja milosti tvoje...

LJILJANA MOLNAR-TALAJI]

Addio assolutissima



Nema ni Vili}evih kola~a, a te{ko da }e se odnekle i pojaviti, i uovoj novoj pohari Evrope koju ve} svi zovu Tender-efendijin tal .(Za neupu}ene, Tender-efendija je Princ Kirby, Dede Alije jedinjak.Kaù da je Nikola Pa{i} komentarisao korupciona{ke afere oko{e}erana u koje je bio upetljan njegov jedinac Rade rije~ima:

“D ete, pa vole {e}er.” Dedo Alija poru~uje sa Ahireta:“Maksum , p a mu plaho m ili tend eri. Pustite m i ga na m iru.”).Onaj Oloman sa Titove imao je odli~nu lokaciju, ali kola~i tamonikad nisu bili ~emu. Ali, postojao je i drugi Oloman u komplek-su zgrada gdje je kasnije sazidana najru`nija robna ku}a naBalkanu i gdje se danas luda~kom brzinom zida sli~an monstrum.(Uzalud su bili svi vapaji Zlatka Ugljena - ~ovjeka koga bi u jed-nom normalnom dru{tvu prvo pitali {ta da se tu radi i gradi - kakoto mjesto ne trpi nikakve gradnje, a kamolinekakvog mastodonta, i da tu treba napravititrg, kakvog Sarajevo nema i kakav jeSarajevu potreban ko korica hljeba, ali trgovisu neutrìvi i neutenderljivi, pa se tu zida ono{to tajkuni i njima podlo`ne vlasti ho}e). Utom su starom Olomanu imali starovre-menske, male, ali veoma dobre, pun~-kockesa onim karakteristi~nim vi{ebojnim tijestomkoje je mirisalo na rum. (Tu je blizu ìvio i

prijatelj golubova, ~udak Stjepan Mezo ,~ija bi se svjetski zna~ajna zbirka jelovnika ukojoj su neki primjerci jo{ iz XVII vijeka tre-

bala ~uvati u Muzeju grada Sarajeva)...

ULOGA “JADRANKE”U CIVILIZOVANJU

OFICIRSKE GRBAVICE No, slasti~arna Jadranka , sagra|ena u

komunisti~koj, oficirskoj, ~etvrti bila jene{to drugo. (I samo ime Jadranka je slikavremena u kome je slasti~arna nastala.Poslije Zoja i Svjetlana iz vremenâ na{eg pri-

jateljstva sa Sovjetskim Savezom, do{le suna{eg puta u komunizam svjesne Slavice, da

bi bile zamijenjene, sredinom pedesetihgodina poplavom Jadranki. Sanje, Tanje iMarine detronizovale su Jadranke u imenaruna{ih oficiru{a, a ~injenicu da su JNA-ofi-ciru{e, od po~etka osamdesetih godina XXvijeka, navalile svoju djecu imenovati kaoMilice, Nemanje, Stefane ostala je neprimi-

je}ena i neobja{njena, iako joj je obja{njenje

sasvim lako na}i). Sa{a Bukvi} je ve} nekoliko puta u {tampiobjasnio kako su njegovi roditelji do{li u Sarajevo, kako su otvo-rili radnju, kako je bilo te{ko na po~etku, kako im se glas upravo

preko djece pro{irio. Zato tu pri~u ne bih ovdje ponavljao. Ta jeslasti~arna odigrala temeljnu ulogu u civilizovanju oficirske teoficiru{ke populacije na Grbavici pedesetih i {ezdesetih godinaXX vijeka. Da su na Grbavici Pukovnici JNA jo{ u ta doba po

balkonima dràli kozlad, a po kadama svinj~ad, postoje svjedoci.Jedna profesorica klavira ~ula je zanosni meket kozladi sa

balkona stana nekog Druga Pukovnika Ostoje dok je u glavicu i prsti}e Pukovnikove Marine poku{avala da utjera Czernyjeveetide, a jedna ljekarka, ginekolog, dok je prala ruke u banji DrugaPotkupovnika Jove , nakon {to je pregledala Jovinu Stanojku, bila

je pozdravljena roktanjem svinj~eta iz kade. A nama koji nismo

bili ni iz te populacije ni sa Grbavice, a voljeli smo slatko,odlazak u Jadranku , kod Nikole (Sa{in tata), bio je kao odlazak na Zapad. Nikolina radnja je bila sasvim druga~ija, ti su kola~i imirisali druga~ije i ukus im je bio poseban. Kasnije }u shvatiti dato nije bio Zapad, nego Srednja Evropa, ali to ni{ta ne mijenja na

osje}aju posebnosti. Svi smo mi voljeli Nikoline pa Sa{ine{amponeze, svi smo mi znali da je njihovo ~ajno pecivo prvo-razredno, svi smo mi otkidali i na njihove torte i na njihovkesten-pire i na njihovo ìto. Ali je svako imao i ne{to svoje,

posebno, zarad ~ega je volio i}i u Jadranku .

Ja sam Jadranku volio i zbog kola~a koji se tu zvao rigojan{ .U Opatiji, u jo{ od sredine sedamdesetih godina dvadestog vije-ka zatvorenoj slasti~arni jednog Austrougarskog Ma|ara, pre-ostalog jo{ iz vremenâ prije 1918. godine kada je Rijeka biladirektno vezana uz Budimpe{tu, taj se kola~ zvao rigojan~i . U

Novom Sadu, u jednoj palati u centru grada kojoj sam zaboravioime, a radi se o jednoj od najljep{ih ku}a JugoslovenskeModerne, postojala je jedna slasti~arna, mislim da se zvala Ne{i}.

Uz Jadranku , za mene je to bila najboljaslasti~arna biv{e Juge. Vlasnik je prijatelje-vao sa Pubom Mateovi}em, Novosa|aninomodnosno Hrvatom sa Petrovaradina, ali iSarajlijom, knjièvnikom i psihijatrom, ali iSchöngeistom, ~iji je odlazak iz Sarajeva,odnosno povratak u Novi Sad, Sarajevou~inio mnogo siroma{nijim. Zato ste u tojslasti~arni, kada biste rekli da ste iz Sarajeva,

bili do~ekani na poseban na~in. I tu se praviotaj kola~, samo pod imenom rigojan~ .Rigojan{ je jedan od najjednostavnijih posastavu, najteìh za napraviti i najukusnijihkola~a. Tijesto mu je spu`vasto i sa kakaom,a krema je od tamne ~okolade i {laga, vrlosli~na takozvanoj parizer-kremi . To je kola~savr{eno prefinjen, kao i Srednjoevropskakultura reklo bi se. Intenzivna aroma tamne~okolade sjedinjuje se sa lako}om {laga, i

vama nikada nije dosta zalogajâ. Ime rigojan{ mi je razjasnio, mnogo godina nakon{to sam prvi put okusio tu divotu od slastice,îka-Gez a, penzionisani koncertmajstor

Novosadske Opere, s kojim sam drugovao udanima moje Be~ke emigracije. Ime kola~u

je dao izvjesni Rigó Jancsi - prvo je prezime,a drugo je ime, kako je to red u Ma|arskom- koji je bio poznati Ma|arski Ciganski

prima{, violinista, po~etkom pro{log vijeka ikoji je na turneji po Evropi pokupio nekom

Njema~kom Vojvodi ènu, Ameri~ku milion-erku, zalu|enu i prima{ovim crnim loknamai njegovim crnim o~ima i njegovim |avol-

skim tonom na violini. Vjerovatno je bogatstvo tamne ~okoladeu tom kola~u asociralo na Jancsijevu crnu kosu. Neobi~no sam sretan da se Sa{a Bukvi} vratio u Sarajevo.

Neobi~no sam sretan da je “Jadranka” ponovo otvorena. Neobi~no sam sretan da ponovo moèmo uìvati u {amponeza-ma i rigojan{u. Neobi~no sam sretan da }e oni ro|eni iza 1992.godine osjetiti {ta je to pravi kola~, na mjestu gdje se dolazi nezato {to ima izlog na Titovoj ili zato {to oko vas, dok jedetekola~e koji svi, i pored razli~itih imena, imaju isti okus, hu~evodoskoci. Tu se dolazi zato {to su tu kola~i onako kako Bogzapovijeda i zato {to je gazda neko ko ne gleda da vas orobi,nego neko ko uìva u svom poslu. U Sarajevu je pri~a o legen-dama i “legendama” pod tolikom inflacijom, da danas akonekome kaète da je legenda, on bi trebao da vas ciglom ga|a

u glavu. Jedna od legendi koje su taj naziv dobile kad se tarije~ mnogo opreznije upotrebljavala vratila se u Sarajevo.Sarajevu }e sigurno biti bolje jer u njemu Sa{a Bukvi} ponovo

pravi svoje savr{ene kola~e i razmi{lja o novim otka~enimskulpturama.

Zapis o kola~ima


VA@NA FIGURA SARAJEVSKE ALTERNATIVNE SCENE: U tomalternativnom svijetu Sa{aBukvi} je bio neko ko sepotvrdio ve} tada kao odli~an

kipar. Ako smo ikada imaliistinsku postmodernu, imalismo je mnogo prije nego {tosu za tu rije~, bubanjemBitijevog leksikona, saznalidoktori za Bo{nja~ki roman,imali smo je, naime, uskulpturi Sa{e Bukvi}a



IN MEMORIAM


ODLAZAK NAJVE]

Skandalozno hladan opro{taj bh. kulturnjaka od `eneSkandalozno hladan opro{taj bh. kulturnjaka od `ene

U Zagrebu je preminula LJILJANAMOLNAR-TALAJI], primadona iz Bosanskog

Broda koja je nastupala na najpoznatijim

svjetskim operskim pozornicama; Ljiljanin bliskiprijatelj, sarajevski advokat MLADEN [UTEJ

za na{ list se prisjetio najslavnijih dana iz njenekarijere i najzanimljivijih anegdota sa

turneja na kojima ju je pratio

TU@AN IZAPANJUJU]ERAVNODU[AN

OPRO[TAJ:Komemoracija

slavnoj operskojdivi u Sarajevuprotekla je na

neobja{njivoravnodu{an na~in



Najve}a bosanskohercegova~kaoperska diva Lji ljana Molnar-

Talaji} preminula je u Zagrebu18. septembra u {ezdeset idevetoj godini. Ro|ena kao

k}erka skromnog ma{inovo|e iz Bosa-nskog Broda, Ljiljana je pre{la trnoviti

put do svjetske primadone koja jeodu{evljavala publiku u veronskoj Areni ,njujor{kom Metropolitanu , milanskojScali , londonskom Covent Gardenu isvim drugim zna~ajnim opernim ku}amaod Sovjetskog Saveza do Japana.

SUSRETI SA MEHTOM Nakon zavr{ene osnovne {kole iz

Bosanskog Broda je do{la u Sarajevo danastavi {kolovanje. Na njenu sre}u, upra-vo tih godina su kao “politi~ki nepodobnikadrovi” u Sarajevo do{li i vrhunskimuzi~ki pedagozi iz Zagreba. To }eLjiljani omogu}iti da do savr{enstvadovede svoj talenat. Kasnije }e u inter-vjuima ~esto spominjati da su joj obrazo-vanje koje je stekla u Sarajevu i dobar zanat koji je ispekla kod profesoriceBrune Spil ler omogu}ili da bez straha,

potpuno spremna, nastupi na najzna~ajni- jim svjetskim opernim pozornicama.

Duhovita i neposredna sopranistica

~esto je novinarima prepri~avala aneg-dote sa svojih audicija. Najpoznatiji suipak njeni susreti sa legendarnim dirigen-tom Zubinom Mehtom koji ju je i lansiraou sam svjetski operski vrh. Jednom jeMehta do{ao u Dubrovnik da izme|uostalog ~uje i Molnarku. Ona je pjevala uakusti~noj u~ionici za koju je dirigentrekao da je premala i da svako u njojzvu~i dobro. “Ako vam je ovd je p revi{emog g la sa, iza| ite n a hodn ik”, rekla jeLjiljana slavnom dirigentu, na {ta se onza~udio i na kraju samo nasmijao. Uskoromu je objasnila da je boli stomak i da vi{ene moè pjevati. “Imala sam posao u

Sarajevu, siguran hljeb u rukama i nije mibilo toliko stalo do nastupom u inos-tanstvu” , re}i }e mnogo godina kasnijeLjiljana Molnar. Ali svjetski uspjeh joj je

bio su|en i saradnja sa Mehtom je nakonnekog vremena i uslijedila.

BESKOMPROMISNAUMJETNICA

Sarajevski advokat Mladen [ute j,intimus Ljiljane Molnar-Talaji} i ~ovjek koji ju je na turnejama pratio bezbroj

puta, za na{ list se prisjetio svoje drage prijateljice: “Ljiljana je b ila pozna ta posvojo j jednostavnos ti, nekada je u tomeskoro p re tje rivala . Pona{ala s e s asvim

atipi~no za jednu primadonu, bila dalekood svake razmaènosti. Bila je vjerovatno

jedina p rimadona na sv ije tu koja je , i tona moj nagovor, je la s lado led. Operskip jeva~i se ina~e pani~no boje prehlade, aona je tu bila sasvim opu{tena.”

Njena leèrnost i {arm su kod publikeitekako dobro prolazili. Jednom joj je naaudiciji za Madama Butterfly jedan diri-gent rekao da nikada nije ~uo nekoga kotako po{teno pjeva. Sve pjeva~ice bi se{tedile za nekoliko dionica, a ona je cijeluoperu pjevala punim glasom i maksimal-no dobro. “Bog mi nije dao vilenskiizgled Mari lyn Monroe, a li mi je dao glaskojim sam sve mog la do~arati, i C io C ioSan i M im i ko ja umire od tube rku lo ze.Ljudi su mi vjerovali j er sam ja vjerovala

sama sebi”, govorila je Ljiljana. Publika je osje}ala njenu iskrenost i nagra|ivala

Ljiljana Molnar-Talaji} 1938.- 2007.


BH. OPERNE DIVELjiljana Molnar-Talaji} ro|ena je 1938.

godine u Bosanskom Brodu. Otac joj je bioma{inovo|a a majka, od koje je naslijedilatalenat, pjevala je u crkvenom horu. Odpetnaeste godine Ljiljana je ìvjela uSarajevu, a 1975. preselila je u Zagreb,gdje je kao i u Sarajevu bila prvakinjaopere. Udala se za Zvonka Talaji}a i s

njim ima sina Dalibora, profesora muzike i

strip-crta~a.êsto je dolazila u Sarajevo i nastu-

pala. Posljednji put u operi je pjevala 1985.a nakon toga je nastupala samo povre-meno na koncertima i predavala pjevanjena Muzi~koj akademiji u Zagrebu. Zadnjinastup u Bosni imala je pred sami rat, u

Banjoj Luci.Od rane

mladosti bila jeslaba{nog zdravlja,a kao posljedicubezuspje{ne dijeteimala je sjenu naplu}ima. Njenozdravlje najvi{e jebilo ugroènosuvi{nim kilogrami-ma. Ipak, radila jeskoro do samogkraja, ne do~ekav{iodlazak u penziju.

IMPRESIVNA BIOGRAFIJA

Od Bosanskog Broda doLondona i New Yorka

kojoj Bosna i Hercegovina duguje ogromnu zahvalnostkojoj Bosna i Hercegovina duguje ogromnu zahvalnost

Pi{e

Adisa ^[email protected]

VLADARICA SVJETSKIHOPERNIH SCENA:U impresivnojkarijeri LjiljanaMolanar - Talaji}

nastupala je uBe~koj dràvnojoperi, milanskoj Scali,londonskomCovent Gardenute njujor{komMetropolitanu



je dugotrajnim aplauzima. Beskompro-misna umjetnica nikada nije pristajala na

poslovne ucjene. Za operske pjeva~e togvremena posebna zamka su bile grupe

pla}enih pljeska~a u veronskoj Areni.

Pjeva~ koji je odbijao da plati tim organi-zovanim kriminalcima, bio bi izvi`dan, a

pjeva~ka karijera bi tako mogla bitizape~a}ena i velikim talentima. “Ljiljanajednostavno nije imala novca da ih pot-plati i oni su na kraju shvatili da joj nemogu ni{ta. Publika ju je oboàvala, dobi-vala je ogromne aplauze i bila najboljaCio Cio San. Doìvjela je da je zovu LaMolnar , { to je velika ~as t. U vri jeme kadasu ljudi davali automobil za ulaznicu uveronskoj Areni, Ljiljana je v ladala tomscenom. Tamo je postiz ala v je ro ja tnosvoje najve}e uspjehe jer je tamo cijeligrad disao za operu, vol io je i razumio”, sasjetom kaè istinski prijatelj bh. operskedive Mladen [utej koji se sa Ljiljanom

po~eo druìti dok su jo{ kao tinejdèri i{liu konji~ki klub Budu}nost u Sarajevu.

PODSTANARSKI DANILjiljana je uvijek vaìla za galantnu

osobu i rado je sa turneja donosila brojne pok-lone porodici i prijateljima. Mladen [utej joj

je na brojnim turnejama pravio dru{tvo pasmo ga zamolili da se prisjeti najdraìh puto-vanja sa Ljiljanom. “Toga je bilo mnogo”,

kaè [utej, “ali nekoliko detalja posebno radopamtim. Jednom je u New Yorku u nekojpraznoj crkvi u koju smo u{li otpjevala AveMaria i to je bio nestvaran trenutak, a luster setresao od njenog glasa. A znala je zapjevati iu kafanama gdje bi odu{evljene gazde odbi-jale da nam naplate ra~un. Ipak, posebnopamtim njen ogromni strah od aviona kojinam je zadavao mnogo muke pri putovanji-ma.Jednom jehtjela da sevoziu Portugal i daputuje danima, samo da ne mora letjeti...”

Uspjesima Ljiljane Molnar-Talaji}danas se vole pohvaliti i Sarajevo, gdje jeona profesionalno stasala, i Zagreb, gdje

je provela zrele godine i pune dvijedecenije se bavila pedago{kim radom. Aliistina je da ni jedna od te dvije sredine nijeovoj umjetnici svjetskog glasa pruìladovoljno.

Ljiljana Molnar-Talaji} je u Sarajevodo{la kao petnaestogodi{nja djevoj~ica,sama se {kolovala, izdràvala i ìvjela ute{kim uslovima. ak i kad je postala afir-

misana pjeva~ica, bila je podstanarka uvla`nim stanovima bez grijanja {to jemoglo biti pogubno za njen glas. Zato nije~udno {to je useljavanje u svoj prvi stankoji joj je grad Sarajevo dodijelio nakori{tenje, do~ekala kao praznik. U to vri-

jeme je odbijala sve me|unarodne audici- je, a {okiranim impresarijima je obja-{njavala da kre~i i da ne èli napu{tatisvoj novi dom!

Iako je u Zagrebu imala bolje usloverada, u tamo{njoj operi je provela svega

pet godina, a ostatak karijere je predavalana Muzi~koj akademiji.

Zarade sa nastupa u New Yorku,Tokiju ili Londonu su bile dobre za to vri-

jeme, ali su i tro{kovi bili veliki. Bilo je to prije ere Tri tenora kada je do{lo doomasovljavanja operske publike, a hono-rari vrtoglavo narasli. Ponekad bi ipak

pjeva~i vanredno bili nagra|eni za svojtrud. Ljiljana Molnar-Talaji} je tako od

jedne oboàvateljke dobila ku}u na Krku.@ena koja nije imala potomaka odlu~ila jeda svoje imanje ostavi pjeva~ici ~ije jenastupe pratila godinama. Nekolikodecenija kasnije novac od prodaje te ku}e

omogu}io je Ljiljani udobniju starost.“U vrijeme kada je MuhidinHamamdì} bio gradona~elnik pozdravljaoje L jiljan u preko mene po{to je zn ao d asmo prija te lji i n ezvani~no je poz ivao uSarajevo, a li j e ona izjav ila da kao velikiemotivac nije u stanju da do|e jer nijemog la podnije ti tr aged iju svog g rada”,kaè Mladen [utej.

Sarajevo u kojem je ona ivjela i radi-la {ezdesetih godina pro{log vijeka i koje

je bilo relevantna ta~ka na operskoj mapisvijeta uistinu se proteklih decenija

promijenilo do neprepoznatljivosti. Na

komemoraciji Ljiljani Molnar-Talaji} usarajevskom Narodnom pozori{tu tako seokupila tek {a~ica njenih po{tivalaca,ljudi koji se sje}aju boljih dana sarajevskeopere.

IN MEMORIAM


Iako je drugu polovinu ìvota provela uZagrebu, Ljiljana Molnar-Talaji} nije presta-

jala isticati svoj bosanski identitet. Kada jepo~eo rat u Bosni i Hercegovini, ova iznimnoemotivna èna je bila skrhana. I nakon ratanastavila je da àli za svojom domovinom.

Jednom prilikom je rekla: “Ja ne ìvim uBosni, ali Bosna ìvi u meni. Shvatiteme, da odem sad u Sarajevo, meni bisrce moje puklo. Mnogi su mi prijateljipoginuli, ili sinove izgubili, a moj je ìv izdrav. I jo{ da pjevam tamo?”

O@ILJCI OD RATA

“Ja ne ivim u Bosni,

ali Bosna ìvi u meni”

Norma, Aida i Cio Cio San uloge su pokojima je Ljiljana Molnar-Talaji} bilanajpoznatija. Na me|unarodnom natjecanjuza najbolju Cio Cio San u Tokiju je 1968. tri-

jumfovala iako je njen kostim posu|en izfundusa Narodnog pozori{ta bio uni{ten uputu, pa se morala snalaziti u posljednji~as.

Uloga Aide u Verdijevoj istoimenojoperi tako joj je dobro pristajala da su jenovine nazivale “najboljom Aidom na svi-

jetu”, a antologijska interpretacija Normeostavila je dubok trag u Ljiljaninoj karijeri iìvotu: njen unuk Norman je dobio ime poovoj bakinoj slavnoj ulozi.

NAJVE]E ULOGE LJILJANE MOLNAR-TALAJI]

Najbolja Aida na svijetu

ATIPI^NA PRIMADONA:“Ljiljana je bila poznata po

svojoj jednostavnosti, nekada je u tome skoro pretjerivala.Pona{ala se sasvim atipi~noza jednu primadonu, biladaleko od svake razmaènos-ti. Bila je vjerovatno jedinaprimadona na svijetu koja je,i to na moj nagovor, jela

sladoled”



“Casta D iva, che in argenti questesacre an tiche p iante, a noi volgi il b elsembiante senza nube e senza vel.../Tempra, o Diva, tempra tu de’ cori arden- t i tempra ancora lo zelo audace, spargi interra quella pace che regnar tu fai nelciel...” dio je libreta arije Casta Diva , izopere Norma Vincenza Bellinija. Jednaod posljednjih èlja nedavno preminuloguglednog zagreba~kog poduzetnikaJasminka Hodì}a bila je da prisutni nanjegovom posljednjem ispra}aju slu{ajuupravo ovu ariju, u izvedbi Marije Callas.

MUZIKA I TRGOVINA“S obzirom da sam i ja operska

pjeva~ica, ~esto bi me zamolio da mu pje-vam tu ariju , koju je ~esto slu{ao i u svomautomobilu. I Jasminko je volio pjevati, azavr{io je Srednju muzi~ku {kolu naOdsjeku za klavir i flautu. G lazbenuakademiju nikada nije upisao, jer se preori-jentirao na vanjsku trgovinu, koju jediplomirao na Ekonomskom fakultetu uZagrebu. Ali, zauvijek je ostala njegovaljubav prema umjetnosti, posebno premamuzici. I potpuno smo se razumjeli.

MuzikaEdinaKaramazovaga jeodu{evljavala,ali i interpretacija Davora Radolfija, koji jena njegovom posljednjem ispra}aju otpje-vao pjesmu Neka ìvim kako ìvim . Tapjesma je , da tako kaèm, najvi{e sli~nanjemu i njegovom ìvotu, i njegovojradosti za ìvotom. Mada je slu{ao sve: odklasike do evergreena. Posebno je voliosevdalinke, naro~ito kada ih izvodi Ivica[ari}”, govori za Slobodnu Bosnu suprugaJasminka Hodì}a Antonela Malis Hodì}.

Jasminko Hodì} preminuo je 7.augusta ove godine, a na njegovom

posljednjem ispra}aju {est dana kasnije

na zagreba~kom groblju Mirogoj , po nje-govoj èlji, dvije pjesme su otpjevali iodsvirali sarajevski operski pjeva~ Ivica[ari}, trenutno najcjenjeniji lutnjista nasvijetu Edin Karamazov , te muzi~ar Davor Radolfi iz Zagreba.

“Jasminka sam poznavao od 1996.,kada je kao p redstavn ik jedne {vedskefirme, ~ij i je gazda poslovao sa tvornica-ma cementa , do{ao u Sarajevo. Gdje godje Jasminko dolazio, uvijek je bila zastu-pljena muzika: na koncertima upozori{tu, ali i u restoranima gdje je

Jasminko Hod i}, muzi~ki mecena


ne, bosanskog bekrije sa hrvatskim dràvljanstvom

Pi{e

Dino Bajramovi}[email protected]

nana SRETNI PORODI^NI DANI:

Antonela Malis Hodì} iJasminko Hodì} sa sinom

Aleksandrom Ivanom

Pro{loga mjeseca uZagrebu je umro

jedan od najbogatijihhrvatskih poduzetnika,kontroverzni biznismen

JASMINKO HOD@I];njegov pogreb nazagreba~kom groblju

Mirogoj bio jesvojevrstan umjetni~ki

projekat - nastupalasu eminentna

imena hrvatskei bosanske muzi~ke

scene



ve~erao . Jasminko je, dos lovno, ` iv io zadruge, najm anje za sebe. Sve oko sebesmatrao je svojom famil ijom. Kad god bidolazio u novu s redinu da rad i odre|en iposao, uvi jek bi prvo organizirao koncert

ozb iljne muz ike, na koji b i do{ li sv i n je-govi poslovni partneri . I to bi bila po~etnafaza za dalje razgovore o poslovima.Ve}inu njegovog dru{tva sa~in javali sumuzi~ari raznih àn rova, nek e od n jih,pogotovo mlade muzi~are, je i pomagao,a sufinancirao je i mnoge muzi~ke projek-te. ôvjek je ro| en u Zagrebu, ali je b iopravi Bosanac, merakli ja”, govori Ivica[ari}, koji je na Hodì}evom posljednjemispra}aju otpjevao pjesmu Ave Maria , uz

pratnju Edina Karamazova na lutnji.Pjesma U lijepom starom gradu Vi{e-

gradu bila je neizostavna na repertoaru

muzi~ara koji su Jasminka Hodì}a i nje-gove goste zabavljali u luksuznom kom-

pleksu Korana , u selu Pinezi}i krajMalinske na otoku Krku, ~iji je bio vlas-nik. “Jasminko Hodì} b io je Bosanac u

zapadnom ruhu . Nekoliko puta sam b ionjegov gost u P inez i} ima, je dnom samostao sedam dana. I jed va sam ~ekao d ase v ra tim na posao kako b ih se odmorio !Imao je n evjerova tn u energiju , ti tu n emoè{ ops ta ti , ve} mora{ bjeàti g lavombez obzira. Jednu no} su njegovi muzi~aripet puta odsvirali U lijepom starom graduVi{egradu . On ih je tada po~as tio i ta li jan-sk im v inom ko je je p ro izv ed en opo~etkom pro {log stolje }a. Kada ih jeujutro upitao kakvo je vino, oni su muodgovorili: Malo je b lju tavo, bolje da s inam {ta dao u ke{u .”

Vile u Pinezi}ima izgra|ene su 1997.,a nekoliko godina

SMRT ZAGREBA^KOG BOSANCA

Jasminko Hodì} ro|en je 1957. uZagrebu. Diplomirao je na Ekonomskomfakultetu u svom rodnom gradu. Tokomstudija, osim muzikom, bavio se i vater-polom.

Nakon odsluènja vojnog roka nekolikogodina je radio u Iraku, Siriji i Kuvajtu, nalogistici {pedicije za naftnu bran{u. Od1985. ìvio je u Njema~koj.

“Godine 1991. prelazim u gra|evin-sku industriju. Od tada sam radio sa

brojnim koncernima koji proizvodegra|evinske materijale, a posljednjihgodina zaduèn sam za gradnju novih ilirepariranje starih tvornica vapna, gipsai silikatne opeke u ~itavoj jugoisto~nojEuropi”, izjavio je Jasminko Hodì} u inter-vjuu Nacionalu , 6. juna 2004., na otokuKrku, gdje je njegov otac nekada bio vlasnik restorana.

Jasminko Hodì} preminuo je 7. augus-ta 2007. u Zagrebu.

BIOGRAFIJA JASMINKA HOD@I]A

Muzi~ar, sporta{, biznismen


“U LIJEPOM STAROM GRADU VI[EGRADU”: Ova pjesma bila jeneizostavna na repertoaru muzi~ara koji su Jasminka Hodì}a injegove goste zabavljali u luksuznom kompleksu Korana

DAVOR RADOLFI: “Jasminko jevolio moju pjesmu Neka ìvim kako ìvim ”

PINEZI]I KRAJMALINSKE:Jasminko Hodì}u vinskom podru-mu u svojoj vilina otoku Krku

NAJVE]I SVJETSKI LUTNJISTA:Edin Karamazov bio je velikiJasminkov prijatelj



kasnije iznajmljivane su bogatim inos-tranim turistima. U intervjuu zagreba-~kom Nacionalu , iz juna 2004., JasminkoHodì} je kazao: “Svake me godine izno-va obraduje kraj turisti~ke sezone

po~etkom rujna, kad organiziram odruènja na{ih prijatelja. Za svoje prijateljeiz industrije i umje tnosti, za jedno v rlo{arol iko dru{tvo, po~etkom rujna okruni-mo sezonu koncertom klasi~nog sadràjakoji organiziramo na teniskom terenu, kojije u sklopu mog kompleksa u Pinezi}ima.Uklonimo mreè, postavimo binu i stolicei ~ itavu no} uìvamo u operi.”

SVE D@ABA ZA RAJUPjeva~ Davor Radolfi bio je, tako|e,

veliki prijatelj Jasminka Hodì}a. “Kadasam u Spli tu 1997. imao veliki koncert saorkestrom, upoznao sam JasminkaHodì}a i bil i smo zaista vel iki pri jatelj i.

M islim da je on tada b io jedan od kon ce-sionara Dalmacijacementa , vi{e se nemogu to~no sje titi. Potom sam sv irao nanjegovom ro|endanu, a onda i na njegovomvjen~anju sa Antonelom Malis. Ne sviramna svadbama, ali je on in zistirao da mumoj nastup bude poklon za vjen~anje.Volio je moju p jesmu Neka ìv im kako

ìvim . P rovodili sm o ve~eri zajedno,druì li se, b io je , { to kaù, pravi bekrij a.Vol io je no}, p jesmu, dru{tvo, b io je f in iobazr iv prema ljudima. Bio je i izuzetnoobrazovan ~ovjek, imao je {iroke svjeton-azo re . Kroz d ruènja smo se upoznali, auvijek nas je vezala , naravno , p je sma” ,veli Davor Radolfi.

Neka ìvim kako ìvim narodna je pjesma, a stihove je napisao Davor Radolfi. “Neka ìvim kako ìvim akodu{u tako snidim/Du{u {to je l jubit zna lai za druge sebe dala/Neka ìvim kakoìvim snijeg i suze tako mirim/

Malo pjesme i vina malo, samo mi jeostalo.” Tekst zavr{avamo kako smo ga i

po~eli. Pjesmom. Koja je JasminkaHodì}a pratila kroz cijeli njegov ìvot.Uz “vina malo”.

Jasminko Hod i}, muzi~ki mecena


Svoju drugu suprugu Antonelu MalisJasminko Hodì} upoznao je na Valentinovo 2000. u Zagrebu. Vjen~ali su se 2001., kadase i rodio njihov sin Aleksandar Ivan.Jasminko ima i dvije k}erke iz prvog braka.

Antonela Malis je operska pjeva~ica,ro|ena Spli}anka. Nakon {to je diplomi-rala na Glazbenoj akademiji u Splitu,

Antonela je oti{la u Rim, na studij opernogpjevanja, na kojem je i magistrirala. Za vri-

jeme studija u glavnom gradu Italije, dva

puta je pjevala i pred papom IvanomPavlom II.

Sa gitaristom Goranom Liste{om pobi- jedila je 1998. predstavljaju}i Hrvatsku natakmi~enju tre}eg programa RAI-ja, a kaoneke od najdraìh izdvaja uloge koje je ost-varila u predstavama Mala Floramy i Aida .

Sa Antonelom Malis razgovarali smo uutorak, 18. septembra, a dan kasnije ovasplitska operska pjeva~ica otputovala je sa

Goranom Liste{om na turneju po Kanadi.

MILJENIK OPERSKIH DIVA

Posljednja supruga

Antonela bila jemiljenica Vatikana!

OPERA “NORMA”: Jedna odposljednjih èlja nedavnopreminulog uglednog zagreba~kog poduzetnikaJasminka Hodì}a bila je daprisutni na njegovom

posljednjem ispra}ajuslu{aju ariju Casta Diva uizvedbi Marije Callas

OPERSKAZVIJEZDA:

AntonelaMalis i

JasminkoHodì}

upoznalisu se na

Valentinovo 2000. godine



êhinja Maria Bruner udala se 1905.godine za svog sunarodnjaka koji jedobio posao sudije u Biha}u iCazinu. Dolazak mlade êhinje u

Bosansku krajinu ne bi danas, nakon

jednog vijeka, bio toliko zanimljiv da

njen brat nije bio Rudolf Bruner Dvor`ák, jedan od najpoznatijih ~e{kih fotografa sa po~etka dvadesetog stolje}a.

ZALJUBLJENIK U BH.SELA I GRADOVE

Dolaze}i ~esto sestri u posjetu Rudolf je snimio vi{e od pet stotina fotografija, asa~uvano ih je oko tri stotine i one su sada

dragocjeno svjedo~anstvo o jednom zabo-

BOSNA 1905.


Miljenik austrougarskogplemstva i li~ni fotografFRANZA FERDINANDA, veliki ~e{ki fotografRUDOLF BRUNERDVOR@ÁK, prije jednogstolje}a se odu{evio bh.krajolicima i ljudima;snimio je vi{e od 500fotografija, a njih 90,koliko je sa~uvano u jednojprivatnoj kolekciji, bi}e dokraja godine izloèno usedam gradova u

Bosni i Hercegovini

Dvor`ákova djela su etnografski d

Pi{e

Adisa ^[email protected]~Egzoti~

KAHVENISANJE

NA PAZARNI DANRUDOLFBRUNERDVOR@ÁK



ravljenom vremenu. Devedeset tihfotografija ovih dana se opet na{lo u na{ojzemlji.

Fotograf, histori~ar fotografije ikolekcionar Pavel Scheufler posebno jezainteresovan za istraìvanje ~e{kefotografije iz austro-ugarskog perioda. Onu svojoj privatnoj zbirci ima devedesetBruner Dvor`ákovih fotografija sniml-

jenih u Bosni i Hercegovini i te fotografi-

je ovih dana dostupne su gra|anima na{ezemlje. Scheufler je naime svoju bh.kolekciju posudio Moravskom zemaljsk-om muzeju a oni su uz pomo} Ambasadeê{ke Republike organizovali Bruner Dvor`ákovu izlo`bu u sedam gradovaBosne i Hercegovine: Mostaru, Tuzli,Sarajevu, Zenici, Banjoj Luci, Prijedoru iBiha}u. Scheufler za Bruner Dvor`áka

kaè: “Najzna~ajniji opus ovog fotografa

Izlo`ba fotografija Rudolfa Brunera Dvor`áka


ragulj - slike svijeta koji je i{~ezao

a Bosnaa Bosna Iako je bioprivilegirani fotograf naaustro-ugarskom dvoru,Rudolf Bruner Dvor`ákredovno je dolazio i

fotografisao bosanske vrleti

SVIJET PUN KONTRASTA: Fotografije Rudolfa Brunera svjedo~anstvo su o davno i{~ezlom svijetu u kojem su se jedni poreddrugih mogli vidjeti automobili i zapre`na kola, dame obu~ene po posljednjoj be~koj modi i Bosanke u tradicionalnim

no{njama, svijeta tipi~nom upravo za Bosnu u vrijeme austrijske vladavine

RAZGOVORTRGOVACA

BOSANSKI [KOLARCI

JANJE NARA@NJU

[ETNJABOSANSKOM

KRAJINOM



nas tao je za v rijeme n jegove saradnje sa~asopisom ê{ki s vijet u kojem jeobjavljivao reportaè sa svojih putovanja.O~igledno je d a g a je bosanska sredinao~arala. Fotografisao je sa ogromnim usp-

jehom p ijace , u lice, ljude ... @ ivos t n je-govih kadrova svjedo~i o velikojfotografskoj vje{tini i komunikativnosti”.I, zaista, posmatra~ Brunerovih fotografi-

ja ostaje zadivljen prirodno{}u prizora.âk i seljaci nenaviknuti na fotogafisanjesu mu pozirali, a i u zaba~enim krajevimaljudi su mu dopu{tali da im se pribliì izabiljeì spontane trenutke njihovogodmora i razgovora. ê{kog fotografa su

proslavile upravo te spontane fotografijekoje je snimao, a teoreti~ari ga nazivaju

pravim “fotografom trenutka”.Prvi veliki uspjeh Rudolf je postigao

1891. godine na izlo`bi u Pragu. Do{lo jedo nesre}e i jedan balon se prevrnuo, amladi fotograf je bio dovoljno priseban dato dokumentuje senzacionalnim fotografi-

jama. Tako je po~ela bogata karijera~ovjeka koji }e se nekoliko godina kasni-

je zaljubiti u Bosnu i Hercegovinu i posta-ti jedan od prvih fotoreportera koji suizvje{tavali odavde.

EKSKLUZIVNEFOTOGRAFIJE

CARSKE PORODICE

Veoma brzo Rudolf postaje miljenik austrougarskog prijestolonasljednika FranzaFe r d i n and a i poznanstvo s njimomogu}ava mu pristup na dvor, ali i kon-takte sa plemstvom za koje po~inje svevi{e raditi. Porijeklom iz siroma{ne

porodice, Rudolf Bruner Dvor`ák odjed-nom postaje privilegirani fotograf kojisnima prve fotografije prijestolonasljed-nikove ~etrnaest dana stare k}erkice,zatim prati Franza na vojne manevre, acaru Franzu Josephu pravi dru{tvo u lovu.Sve to vrijeme Rudolf ne gubi interes za

bosanske vrleti, redovno posje}uje sestrui u tim prigodama dokumentira kako jeizgledao ìvot u na{oj zemlji na po~etkudvadesetog stolje}a.

Prije nego {to }e do}i u Bosnu iHercegovinu ova izlo`ba fotografija je ve}sa velikim uspjehom prikazana u ê{kojRepublici. Tim povodom histori~ariLadislav Hladký i Václav [tepánek sunapisali: “Snimci Rudolfa BruneraDvoráka su i danas etnografski dokumentp rvog reda , dokumen t sv ije ta koji je , uznekoliko izuzetaka, davno i{~ezao. Svijetau kojem su pored drvenih ku}a sa tradi-cionalnim, {indrom pokrivenim krovovi-ma sa otvor ima za dim sa ognji{ ta s ta ja lezgrade kasarni i pravnih institucija, svijetau kojem su se na blatnjavim cestamapo{tanski automobili sretali sa volovskimzapregama i mu{karcima koji su jahal i namagarcima. Svijeta tipi~nog upravo samoza Bosnu u vrijeme austrijske vladavine.”

Ambasador Bosne i Hercegovine u

ê{koj Republici IvanOrli} je djela BruneraDvoráka nazvao “dragocjenom kolekcijomvisokog umjetn i~kog nivoa i ogromnogdokumentarno-etnografskog zna~aja”, a injegov ~e{ki kolega, ambasador u Bosni iHercegovini Jir`í Kudela je gostovanje oveizlo`be u BiH pozdravio veoma srda~no,daleko od puke diplomatske ljubaznosti.

Veliki broj ljudi i institucija bio jeuklju~en u organizovanje ove izlo`be, a

posebnu dra` joj daje ~injenica da }e biti postavljena u sedam bh. gradova. Histori~ar fotografije i kolekcionar Pavel Scheufler koji je posudio ove fotografije, godinama

radi na spa{avanju i digitaliziranju starihfotografija tako da zahvaljuju}i njegovomentuzijazmu Bosanci i Hercegovci moguvidjeti zapanjuju}e detalje iz bh. ìvota od

prije jednog vijeka.

BOSNA 1905.

Rudolf BrunerDvor`ák je u skoro svimva`nijim prilikama kaoli~ni fotograf FranzaFerdinanda pratio nadvo-

jvodu i njegovu porodicu.Ipak, na samom kraju,kada je izvr{en atentat uSarajevu, posljednjefotografije Franza iSophie nije snimioRudolf nego njegovmla|i brat Jaroslav.

Jo{ od 1905.

Jaroslav je po~eo poma-gati Rudolfu u radionici,a vremenom je preuzi-mao sve vi{e poslova. Sticajem okolnostiJaroslav je bio taj koji je u svojstvu nadvo-

jvodinog fotografa u junu 1914. po{ao na

kobni put. On je fotografije atentatatako|er objavio u ~asopisu ê{ki svijet , zakoji je godinama radio i njegov brat.

ULOGA RUDOLFOVOG BRATA

Izlo`ba fotografija Bosna 1905. na

fotografijama Rudolfa Brunera Dvor`áka najprije je gostovala u Mostaru, u galerijiSpomen ku}e ]orovi} . Nakon toga,fotografije su preseljene u tuzlansku galerijuIsmet Mujezinovi} gdje su bileizloène do 19. septembra. Sljede}eodredi{te }e biti Sarajevo gdje }eizlo`ba biti otvorena 27. septembra adjela ~e{kog fotografa Sarajlije }emo}i pogledati u prostorijamaBo{nja~kog instituta do 11. oktobra.Nakon toga, od 18. do 31. oktobrafotografije Rudolfa Brunera Dvor`ákabi}e izloène u Muzeju grada Zenice .

Zatim slijede Banja Luka (od 8. 11. do22. 11., Muzej Republike Srpske ) iPrijedor (od 29. 11. do 13. 12., Muzej Kozare ). Bh. turneja ove zanimljive

izlo`be zavr{ava se u Biha}u, gradu u kojem

je veliki broj izloènih fotografija i nastao. UMuzeju Unsko-sanskog kantona fotografije}e biti izloène od 18. decembra do 11. janu-ara idu}e godine.

GOSTOVANJE IZLO@BE U BiH

Mostar, Banja Luka,Tuzla, Prijedor, Biha}...


Atentat na Ferdinanda

FRANZ I SOPHIAPRED SAMI ATENTAT

SA OTVARANJAIZLO@BE U TUZLI



Ve}inu stvarina ovome svi-

jetu ljudi radeili zbog novcaili zbog ta{ti-

ne. Kako pisci od svojeknji`evnosti po pravilu

slabo zara|uju, ta{tina jeono {to ih pokre}e.Utoliko smo mi piscive}e svinje od ostalihljudi.

A ta{tine nigdje utakvom obilju kao kad se

dijele nagrade. Ovogodi{njud o d j e l u n a g r a d e M e { a

Selimovi} pratilo je i prigodnotakmi~enje kome je ve}i. Po~elo je

tako {to je Sen ad Avd i} u Bosni napisao da }e Miljenko Jergovi} dobitinagradu, i dodao kako sam, po njemu,

ja bolji pisac od Miljenka. Zavr{ilo je odgovorom Dana na tu pro-

vokaciju. Dani su konstatovali da

Miljenko jeste dobio nagradui uz njegovu sliku na

naslovnoj strani {tampali naslov: jedno-glasno najbolji.

OBJEKTIVNI @IRIUz to je u Danima objavljen i tekst

koji Avdi}a prikazuje kao supernesoja.Takav tretman Avdi} je zaslu`io jer se usvojoj crtici iz Bosne zapitao da li su

ZAPIS IZ TRANZICIJE

ANDREJ NIKOLAIDIS, naj~asniji bosanskohercegova~ki pisac, obja{njava za{to jedru{tveno korisno {to je MILJENKO JERGOVI] dobio nagradu “Me{a Selimovi}”

Jergovi} je ozbiljan pisac, ali mene zaniJergovi} je ozbiljan pisac, ali mene zani64 SLOBODNA BOSNA 20. 9. 2007.

Pi{e

Andrej Nikolaidis

O NAGRADINIKOLAIDIS

JA NISAM ODAVLE:

Andrej Nikolaidis



~lanovi ìrija Semezdin Mehmedinovi} iMile Stoji} u sukobu interesa.

Dani su objavili moju izjavu u kojojkaèm da se radujem Miljenkovoj nagra-di, da sam siguran da je ìri radio po{teno,

i da, pravo govore}i, i ne moète pogri- je{iti kada nagradite Miljenka. To jo{ jed-nom ponavljam, i o tome nemam ni{tavi{e re}i. Ali bih rekao koju o sukobuinteresa. [ta se ho}e re}i: da je moja knji-ga u najuèm izboru, a u ìriju sjedeSenad Avdi}, Nenad Filipovi} i moj kumOgnjen Spahi}, niko ne bi pitao: momci,da nema tu kakvog sukoba interesa? I jo{Bosna da jebe majku svima koji ne{to

pitaju?Da je tuzlanska zbivanja posmatrao

neko sa strane, ko ne zna lokalne obi~aje ime|uljudske odnose, vidio bi da sedmicu

pred dodjelu nagrade izdava~ka ku}a ~iji je urednik jedan ~lan ìrija (Semezdin)objavljuje novu knjigu jednog od kandida-ta za nagradu (Miljenko). Koji sat preddodjelu nagrade jedan od kandidata(Miljenko) govori na promociji knjigeizabranih pjesama drugog ~lana ìrija(Mile). Pjesme za VBZ odabrao je kandi-dat koji hvali poeziju ~lana ìrija. I govoriistinu, jer Stoji} je sjajan pjesnik. I sve jetu istina, samo je sve na pogre{nom mjes-tu i u pogre{no vrijeme.

Ja u tome, prije svega, vidim kolaps

dobrog ukusa i na{u balkansku

neosjetljivost na detalje koji su vrlo bitni.Ali neko drugi ima pravo da sumnja i da

pita, jer njegova sumnja ima realne koor-dinate. A posao organizatora dodjelenagrade je da stvar organizuje tako da svete~e tako da bude izvan sumnje i {peku-lacija. Ova kritika vaì i za mene. Jer ja

sam, kandidat za nagradu, 48 sati preddodjelu nagrade, u 1 po pono}i, u malomkafi}u sjedio sa dva ~lana irija, Stoji}emi Dèlilovi}em. I da je neko sutra napisaoda je Nikolaidis u sitne sate lobirao, ili~ak poku{avao podmititi ìri, odakle mi

pravo da se ljutim? To je posao javnosti:da sumnja.

Sa kim god sam o Me{i u posljednjihmjesec dana progovorio, znao je budu}egdobitnika. Da }e Miljenko dobitinagradu, znali smo dakle svi: i EnverKazaz, sa kojim sam o tome razmjenjivaoSMS-ove, i Igor [tiks, sa kojim sam o

tome razgovarao pred dodjelu nagrade, i

moj izdava~ Nenad Popov i} , koji jeobjavio i Rutu Tannenbaum; znao je idrugi moj izdava~, Milo rad Popov i},znao je i dobitnik Me{e i ovogodi{njicrnogorski selektor Ognjen Spahi}, znao

je i Bal{a Brkovi}, koji je i sam, saPrivatnom galerijom, bio u najuèm

izboru za Me{u , mislim godine 2002.Znao je, izgleda, i nominovani Sr|anValjarevi}, koji nije ni do{ao na dodjelu.Znali su i Dani , koji su svoje izdanjenagra|enog Miljenkovog romana tempi-rali za prvu sedmicu nakon dodjelenagrade. Znao sam i ja, i uprkos tomedo{ao u Tuzlu da statiram, {to se pokaza-lo kao odli~na odluka, jer da nisamdo{ao, uz nedolazak Valjarevi}a iAvdi}ev tekst, bio bi to gadan udarac zanagradu i organizatore koji takvo {tonipo{to ne zasluùju. Znali smo, dakle,svi, pa i Senad Avdi}. Samo je on to i

napisao, prije dodjele nagrade.

îni li to {to je rekao njega nesojem, ilito {to nismo rekli sve nas druge ~ini licem-

jerima? Odgovor je ne, na oba pitanja.

GLAVA NA JASTUKUSvi smo po{tovali konvencije. Mi

nagradu nismo komentarisali i dodjeli

smo prisustvovali zato {to je takvagra|anska konvencija. Avdi} je, pak, ono{to misli i zna napisao - jer to je ono {tonovinari rade, takva je, ako ho}ete,novinarska konvencija. Usput je prozvaodva ~lana ìrija, i saop{tio svoj sud dasam bolji pisac od Jergovi}a. [to meni,kako nisam egoman, nije moglo pri~initinikakvo zadovoljstvo - naprotiv, donijelomi je golemu neprijatnost.

Sve i da sam imao kakve {anse dadobijem nagradu, Avdi}eva crtica u Bosni te bi {anse zatrla. Dani su stvar, me|utim,

protuma~ili kao krvavu konjsku glavu u

krevetu. Avdi} je, ho}e re}i, mafija{kom

Ostavite me na miru


maju potpuno druga~ije “velike teme”maju potpuno druga~ije “velike teme”

AVDI]EVA CRTICA: Sve i da sam imao kakve {anse dadobijem nagradu, Avdi}eva crtica u Bosni te bi {anse zatrla

PROMOCIJA VRHUNSKOG KNJI@EVNIKA: Denis Kulji{ i NedàdIbri{imovi} eufori~no su pozdravili izlazak knjige Andreja Nikolaidisa



ucjenom poku{ao isposlovati nagradu zasvog autora. Ako se sje}ate Coppolinogfilma Kum, na koji pore|enje sakonjskom glavom u krevetu referi{e,sjeti}ete se da na taj na~in mafija{ki boss

poku{ava isposlovati filmsku ulogu zasvog netalentovanog i debilnog pulena. Utom pore|enju Avdi} je, dakle, mafija{,dok bih netalentovani debil trebao biti ja.

Ali time, o~ito, nisam bio dovoljnoka`njen (ali za {ta, pitam se? za to {to jeAvdi} napisao da sam bolji pisac odMiljenka, a ja se Miljenkovoj nagradiobradovao i u istim Danima ìri

pohvalio?). Posao ka`njavanja je u svojedjevoja~ke ruke uzeo Muharem Bazdulj, iu tekstu o veli~ini Rute Tannenbaumdotakao se moje duhovne i spisateljske

bijede i, kako izgleda, usput pljucnuo putFaruka [ehi}a: “Dok se veli~aju kvaziau-tobiografski minimalizmi, takozvani novireali zam od kojeg je super iorn ij i i socre-alizam sovjetskog tipa te nevje{tos ti li zi rani s tenogrami mahalskog pala-mu|enja...” Bazdulj jo{ dodaje kako se`gadija, i sa njom slikovito opisani ja,

bavimo malim pri~ama, dok se Miljenkou Ruti dotakao velike pri~e.

Naro~ito mi je, doda}u, mala pri~akojom se bavim u Sinu : odnos otac-sin,Hrist-Bog, ~ovjek-Bog. Maloj kakva

jeste, toj se pri~i zalomilo da bude

osnovna pri~a Zapadne civilizacije.Zaokupljeni trivijalnostima, samodo-voljni u svom mahalskom mediokritet-stvu, ne{to pa`nje toj pri~i posvetilisu i pisci Biblije , klasika mahalske

knjièvnosti. Ne{to je o istoj pri~i imao

re}i i pisac ~asnog Kur’ana .Pro~itao sam Dane i Kazazu poslao poruku: “Vezu jte , bolan Envere, svojepse. Posebno pekinezere: m ora li m iBazdulj svake godine zapi{at cipelu? A jao njemu vazda lijepo. Evo, ve} sad sekladim u milju da }e on uzet Me{usljede}e godine.” Kako to obi~no biva,ubrzo je do mene doprlo da sam taj kratkitekst pisao u bijesu, koji je pouzdan znak slabosti i da: ta{tine. Mea Culpa.

Svojevremeno su moji prijatelji izDana {tampali Mimesis , roman sa kojimsam prije koju godinu bio u najuèm

izboru za Me{u . Tada je u tijesnoj borbi saMimesisom i Miljenkovim Dvorima od oraha pobijedio \iki}ev Cirkus Columbia . Uz knjigu, u novini su {tam-

pali jedan od onih rutinskih tekstova koji-

ma izdava~i ~itaocima preporu~uju svoja

izdanja. Bio je to valjda jedini tekst tevrste u kojem je saop{teno da knjiga nevrijedi i da je moje spisateljsko umije}eskromno. Tekst je napisao Bazdulj. Pa {toste je {tampali ako ne valja, pitao sam se.Tako da kod mojih prijatelja u Danima

primje}ujem odlu~nost da mi, s vremenana vrijeme, prijateljski i edukativnosaop{te kako sa mnom i sa mojomliteraturom stvari zapravo stoje - da mespuste na zemlju, da ne dozvole da ne{toumislim, previsoko poletim.

NJE@NI OPRO[TAJ[to je dirljivo, ali i izli{no. Jer jaìvim na speedballu od te{ke depresije i

anksioznosti, i time sam tako zakovan zazemlju da nigdje i nikada, garant, ne}u

poletjeti. Osje}am se, uglavnom, kao le{

koji je upravo izbacila rijeka. Ve} deset

godina spavam po 3 sata dnevno.Ustanem u 4 ujutro, skuvam kafu, iza|emna balkon, neko vrijeme buljim mraku uo~i, i ve} u 4 i 15 mi je pun kurac svega.Strano mi je svako takmi~enje, ~ak ni kaodijete nisam uspijevao ubijediti sebe da jeva`no pobijediti u partiji uli~nog basketa.Romani poput onih koje ja pi{em ne dobi-

jaju nagrade, jer to su mizantropskeknjige sa happy endom: {to zna~i da nakraju sve ode u pizdu materinu. Akonekada budem htio nagradu, tu su veliketeme na{eg vremena: one koje je politi~kinekorektno ne nagraditi.

Zato mene uklonite iz pri~a o tome ko je bolji i najbolji pisac. Na pitanje ko je najbolji,imam samo jedan odgovor: svi ste bolji odmene. Svima vam je ve}i nego meni. Je li sadsve u redu, prijatelji moji?

ZAPIS IZ TRANZICIJE


[to se Jergovi}a ti~e, on je danasnajve}e knjièvno ime sa prostora ovogvi{eimenog jezika. Jergovi} ima zavidnukoli~inu knjièvnih du{mana, koji ra~unajuda }e pljuju}i ga ne{to u{i}ariti - da }e,bude li on malo manji, oni biti malo ve}i. Nenedostaje ni mediokriteta koji ra~unaju da}e profitirati hvale}i ga - da }e, budu li

dovoljno blizu njega, oni biti malo ve}i.Jergovi}u nikakav skandal oko nagrade, nitiprijatelji i saradnici u ìriju nisu trebali, jerovo je tek jedna od njegovih brojnih nagra-da. Pa ako je ko od svega ovoga imao {tete,on je imao. Otud je sve trebalo organizovatiopreznije - i zbog Jergovi}a, i zbog ostalihkandidata, i zbog nagrade.

O MILJENKU JERGOVI]U

Igra~ka za mediokritete

UPOZORENJE: Sa kim god sam o Me{i u posljednjih mjesec dana progovorio, znao je budu}eg dobitnika.Da }e Miljenko dobiti nagradu, znali smo dakle svi: i Enver Kazaz, sa kojim sam o tome razmjenjivaoSMS-ove, i Igor [tiks, sa kojim sam o tome razgovarao pred dodjelu nagrade, i moj izdava~ Nenad

Popovi}, koji je objavio i Rutu Tannenbaum ; znao je i drugi moj izdava~, Milorad Popovi}

UPOZORENJE: Sa kim god sam o Me{i u posljednjih mjesec dana progovorio, znao je budu}eg dobitnika.Da }e Miljenko dobiti nagradu, znali smo dakle svi: i Enver Kazaz, sa kojim sam o tome razmjenjivaoSMS-ove, i Igor [tiks, sa kojim sam o tome razgovarao pred dodjelu nagrade, i moj izdava~ Nenad

Popovi}, koji je objavio i Rutu Tannenbaum ; znao je i drugi moj izdava~, Milorad Popovi}

ZASLU@ENO: Miljenko Jergovi},dobitnik nagrade Me{a Selimovi}



KNJI@EVNA KRITIKA: Zbirka pjesamaErvina Jahi}a “Kristali Afganistana”

(V.B.Z., Zagreb, 2007.)

BRIGA ZA STRANU U SJENIPi{e: Adisa ê~o

U novoj zbirci Ervina Jahi}a Kristali Afganistana nalazi se neko-liko odli~nih pjesama: Druga polovica svijeta, O kazni historije,Kako sam ratovao, Molitva, Grad, 11. rujna, Zra~na luka,Guantanamo i San. Tematski, ove pjesme su obiteljske, politi~kiangaòvane (ratne i postkolonijalne) i ljubavne.

Kristali Afganistana otkrivaju jednog novog Jahi}a. Ranije jenjegova poezija bila introspektiv-na do autisti~nosti (i sad u nekim

pjesmama poput lirskog ciklusaO koprenama i putanjama sun~evih zraka zadràva ovu

poetiku), ali novi je Jahi} prenutiz duboke meditacije. Nasilnastvarnost je nahrupila u njegovu

poeziju i proizvela pjesnika kojivje{tije nego ikad u pojavnojstvarnosti prepoznaje univerzalne

principe.Druga polovica svijeta

po~inje stihovima Oni jednu polovicu uzimaju na znanje/ A

~itavu drugu zatajuju./... Oni naprimjer, nemaju rije~i za njiho- va stabla./ Nemaju ime za njihove trave./... Pre{u}en je tako cijeli svemir ljudi . Jahi} osvjetlja-va tamnu stranu Zemlje, podsje}ana svemir Drugog koji u svojojegocentri~nosti bri{emo sa mape svijeta. Te crne mrlje Afganistana,Iraka, Palestine i sli~nih mjesta ne prestaju postojati zato {to ihignori{emo i pjesnik ih, svojim duboko ljudskim stihovima, vra}a nalice Zemlje.

Pjesma Kako sam ratovao tako|er je snop svjetla usmjeren prema nepoznatim predjelima. Ovaj put terra incognita je neprijateljski rov u kojem vreba neprijateljski vojnik. Spreman sam ubiti/

studenta u neprijateljskim redovima/ Mogao bi biti mojih godina/ Mogao bi ~itati iste knjige kao i ja/ Ni{ta mu ne}e pomo}i/ Da mu biblioteku metaka ne zarijem u srce, kaè Jahi} i ovim brutalnimcinizmom u svega nekoliko stihova veoma precizno oslikava atmos-feru rata.

Posebno mjesto u ovoj zbirci svakako zauzima pjesma 11. rujna ,zasnovana na opoziciji javno/privatno. Ovo je prekrasna ljubavna

pjesma o paru koji zapo~inje planove za zajedni~ku budu}nost,nesvjestan da se ba{ u tom danu cijeli svijet oko njih mijenja. Sami kao dvije umiljate zmijice sklup~ane u stijeni /Odlomljenoj od vremena i ljudi/…Tako privrèni, udvojenih samo}a.

U pjesmama Zra~na luka i Guantanamo Jahi} se poigrava sazapadnja~kim stereotipima o muslimanima, Arapima i teroristima. UZra~noj luci tako jedan Finac, naizgled bezazleni Zapadnjak, postaje

osumnji~en za terorizam u Kandaharu. U pjesmi Guantanamo glavnidèlat strastveno mrzi svoje zatvorenike i kaè Tuci stoku, potjeraj |avla iz nje/ Noèm, ìcom, srebrenicom… Ovim stihom Jahi} epi-gramski izraàva transnacionalnost i univerzalnost terora, torture i zla.

Nabrojane pjesme ~ine sasvim dovoljan razlog da se potraìknjiga Kristali Afganistana .


KULT MARKET ”

”Srbi misle da sam iz Sarajeva, a

Bosanci da sam ~etnikHASAN DUDI], folk pjeva~

MEDINA DELALI] ISUZANA [AÈI]

Balkan bluz

Novinarke Slobodne Bosne Medina Delali} i Suzana [a~i}vi{e od jednog desetlje}a pisalesu o najintrigantnijim bh. temamai intervjuirale najtraènijepoliti~are, ha{ke optuènike,intelektualce... Ti novinarski tek-stovi okosnica su njihove zajed-ni~ke eksplozivne knjige Balkan

Bluz (Samizdat, Sarajevo, 2007.). Cijena je 25 KM.

GRUPA AUTORA Poezija

Novi dvobroj ~asopisa Poezija donosi intervju sa CharlesomSimicem i izbor njegove poezijeu prevodu Damira [odana,poetsku prepisku MarijeAndrija{evi} i Milka Valenta,intervju Ahmeda Buri}a saMilom Stoji}em, a tu je imno{tvo nove poezije, prikazi

zbirki pjesama... Cijena je 19 KM.

EZOPBasne

Bogato ilustrovana knjigaEzopovih Basni ([ahinpa{i} ,Sarajevo, 2007.) ovih dana sepojavila u novom izdanju. Cvr~ak i mrav , Lisica i gro`|e , Kornja~a i zec i jo{ dvadeset drugih poznatih imanje poznatih pri~a o ìvotinjama,prava su radost za najmla|e

~itaoce. Cijena je 20 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon):

1. The Goldman Family: If I Did It: Confessions of the Killer 2. Khaled Hosseini: A Thousand Splendid Suns 3. Sara Gruen: Water for Elephants 4. Rosie O’Donnell: Celebrity Detox 5. Mother Teresa: Come Be My Light

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knjiàra Interliber):

1. Ibrahim Kajan: Tragom bosanskih kraljeva 2. Ozren Kebo: Kako je lijepa moja Vectra 3. Nenad Veli~kovi}: Viva Sexico 4. Nedàd Ibri{imovi}: Vje~nik 5. Harun Crnovr{anin: Dr. Mehmed Spaho

VRIJEME KNJIGE

UNIVERZALNOST ZLA:Tuci stoku, potjeraj|avla iz nje/ Noèm,ìcom, srebrenicom…



KINO KRITIKA: “Hostel 2” (SAD, 2007.) ureìji Eli Rotha; uloge: Jay Hernandez,Lauren German, Heather Matarazzo,

Bijou Phillips...

DUHOVNA VRIJEDNOST

Pi{e: Damir Nemir Jane~ek

Ovaj film bavi se velikom temom. I to se kvalitetno nazire uscenariju. Radi se o ljudskoj animi. Anima, koja se budi i koja jegladna i èdna mesa i krvi. Anima koja ne bira primitivca iliintelektualca. Svi je nosimo u sebi i pitanje je ne koliko to

potiskujemo ve} koliko smo je svjesni i koliko je kontroliramo.Zato ovaj film moè imati neku vrijednost. Naravno, tu ne mis-

lim o

materi- jalnojve}duhovnojvrijed-nosti. Jer materi-

jalnomsu ve}dovoljnozaoku-

pljeni producenti koji nisu zadovoljni sa trenutno zara|enih 17,5miliona dolara.

Film je pri~a o tri prijateljice koje odlaze u Slova~ku naodmor. Tamo upadaju u igru ljudi koji takve kao {to su one nudena aukciji. Na te aukcije javljaju se bogata{i i potpisuju ugovore.Ugovor obvezuje da ubiju naru~enu osobu. Jako je bitno {to

jedan od naru~ilaca govori svom prijatelju. On mu kaè: “Ovo{ to mi radimo, rad io bi svatko kad bi mogao!” Naàlost, tu imaistine i nesretni rat je najbolje pokazao da, kad moè, ~ovjek zna

biti zvijer. S druge strane, taj isti lik nije dokraj~io svoju `rtvu i biva ubijen jer nije ispo{tovao ugovor, iako je platio. Stra{no.Drugi potpisnik ugovora prvo oslobodi svoju `rtvu, a onda shvatida ima priliku da ubije, pa se predomisli. Strahovito!

Tek dotaknut je problem djece koja ve} u ranim godinama piju alkohol i koja su nasilna. Tek donekle, preartificijalno, bolje

re~eno “u{minkano”, vidimo nasilje koje ispoljavaju ta djeca.Poput makedonskog filma Kan Kan koji se bavi velikom iangaìranom temom eksploatacije ljudskih organa i ovaj film,koji se bavi ljudskom èljom da kukavi~ki ubija, dalje od toga

ba{ i ne ide. Djeca u filmu gledaju predstavu u kojoj mu{karacèni odrubljuje glavu. Tu je samo dotaknuta problematika nasiljau teatru, filmu, TV-u koji uti~u na djecu.

I kad mi je bilo drago da se netko bavi i ovim pri~ama shva-tio sam da je to sam alat koji }e omogu}iti brutalnost, brdo krvi inasilja, a to }e naravno privu}i gledatelje. îni mi se da su gle-datelji ovog filma tj. njegovi ljubitelji zapravo poput likova izfilma koji ubijaju, ali samo potiskuju te èlje. Shvatio sam jo{

jednu stvar. Film moè biti ovakav ili onakav, ali najbitnija jegledateljeva svjesnost jer }e tada mo}i percipirati i prona}i dobro

i u mo`da najgorem filmu. Ovaj film ima toliko lo{eg ieksploatacijskog, daleko je to od dobrog horrora, to je film beznapetosti, ali ipak nudi i neka upozorenja ljudskoj rasi. Najgore

je misliti da je sve to samo film tj. fikcija. Ovaj film najboljefunkcionira kao metafora iako vjerujem da ovakva ili sli~na ili

jo{ gora mjesta postoje. Naàlost. Daleko im ku}a od moje!


NEVINOST BEZ

ZA[TITEDu{an Makavejev

Film genija filma. Bravar iakrobata Aleksi} je 1942. snimiofilm u okupiranom Beogradu.Scenario je napisao sam, samreìrao i sam glumio. Ovo je prvizvu~ni igrani film. Nije upisan upovijest JU filma, jer je ra|en zavrijeme okupacije. Du{anMakavejev se angaìrao. Pa tako

ovaj film i dalje ìvi.

MR@NJA Mathieu Kassovitz

Pri~a o mladi}imakoji su zaslijepljenimr`njom. Pritom jepolicija surovopretukla {esnaestogo-di{njaka. Mladi}ipronalaze izgubljenipi{tolj policajca. @elega ubiti njegovimpi{toljem, jer misle da

je to pravi izraz gnjeva. Ova tragi~na pri~a je navela francuske

vlasti da organiziraju specijalnu projekciju kako bi shvatili u {ta suse uhvatili u ko{tac na ulicama Pariza.

SEKSUALNOSTNational Geographic

Dokumentarac National Geographic Television & Filma .Mu{karac iz Californije èlipromijeniti spol. @ene u albanskimselima odri~u se seksa da bi bile

jednake mu{karcima. Jedan Indijacne upra`njava seks... Pri~a o onome{to nas, htjeli ili ne, ipak odre|uje.

Pri~a o na{oj seksualnosti.

”

” Na “BH. radio-televizijskom festivalu” izvo|enje na

playback je zakonom zabranjenoEDIN PILJEVI], organizator BHRTF-a

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Mr. Woodcock (Craig Gillespie) 2. 3:10 to Yuma (James Mangold) 3. D-War (Hyung-rae Shim) 4. The Brave One (Neil Jordan) 5. Superbad (Greg Mottola)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Mein Fuhrer (Dani Levy, Blitz)

2. De~ki nikad ne pla~u (Kimberly Peirce, Continental) 3. [angajska trijada (Yimou Zhang, Discovery) 4. Oficir i dèntlmen (Taylor Hackford, Blitz) 5. Umije}e slu{anja (Patrick Stettner, Blitz)

KU]NO KINO

LJUDSKA ANIMA: Nasilje se prenosi na djecuputem teatra, filma, TV-a



MUZIKA: Studijski album “MythTakes”; grupa “!!! (Chk Chk Chk)”

DISCO GRIPA Pi{e: Dino Bajramovi}

Album Myth Takes grupe !!! (Chk Chk Chk) promovisan je jo{u martu ove godine, me|utim tek od prije tridesetak dana je u pro-daji na podru~ju Hrvatske, {to je nama, naàlost, jo{ uvijek nekakvareferenca. I njihov singl A New Name dugo je na listi SamiraMr{evi}a i Samira ûli}a, ~ijih prvih deset izvo|a~a moète vidjetiu lijevom donjem uglu ove stranice, ali nikad nije kasno...

Pa tako moèmo odmah napisati da bi Myth Takes bioizvanredan, samo da je objavljen kao EP. Jer barem tri od deset

pjesama koje moète poslu{ati na ovom CD-u su izrazitodosadne, jer njihovo, nekad, pretjerano eksperimentisanje sazvukovima i efektima navodi na zaklju~ak da ni oni po~esto ne

znaju {ta ho}e. Ali, evident-no je da mogu.“Tri uskli~nika” formi-

rana su u Sacramentu1995., a danas za hljebzara|uju muzi~kom proizvodnjom uBrooklynu. Dobar je to bend, nema sumnje, alinekada }ete mo`da imati

dojam da je njihov zvuk, ~ija je osnovica: dvije solo gitare, bas i bubanj, obolio od disco-gripe. Kada bi ~lanovi ovog banda prona{li mjeru kao na All My Heroes Are Weirdos , koja je druga po redu na Myth Takesu , ne poku{avaju}i elektronskim eksperi-mentima {iriti pri~u kojoj nema kraja, {to je slu~aj u pjesmi Bend Over Beethoven, Chk Chk Chk bi bio op{teprihvatljiv bend.

Upore|uju ih sa LCD Soundsystemom i Klaxonsima , pa ihsmjestite negdje izme|u. Sweet Life je, kao {to primijeti jedankriti~ar, mix LCD Soundsystema i Red Hot Chili Peppersa . I,

zaista, pjesma zvu~i kao da ju je, na Murphyjevu muziku, otpje-vao Anthony Kiedis. Naslovnu Myth Takes , ritmi~nu pjesmu, koju }e mo`da vrtiti

onaj mali sa Radio Sarajeva na svojoj Disco Gripi , svakako trebaizdvojiti kao jedan od favorita, ali i, uglavnom, gitarsku, Must Be The Moon.


KULT MARKET ”

Sada je va`niji frizer u muzici nego autorESSO BE[TIJA, pjeva~ i kompozitor

PINK FLOYDThe Piper at the Gates

of Dawn (reizdanje)

Reizdanje prvogstudijskog albuma grupePink Floyd - The Piper at the Gates of Dawn , objavljeno jeprije nekoliko dana. Ovaplo~a promovisana je prije~etrdeset godina i jedina jena kojoj je sudjelovao pokojniSyd Barret. Reizdanje se

prodaje kao dvostruki box set, ali i kao bogato opremljeni trostruki

box set.

BEN HARPERLifeline

Ben Harper i njegovprate}i bend The Innocent Criminals promovisali su novialbum - Lifeline , a prvi singl jeFight Outta You . Pjesme sunapisane tokom njihoveevropske turneje. Poredspomenute Fight Outta You ,

neki od naslova pjesama su i In the Colors , Fool for a Lonesome

Train , Needed You Tonight , Having Wings .

DURAN DURANRed Carpet Massacre

Novi studijskialbum Red Carpet Massacre grupaDuran Duran }eobjaviti 13. novem-bra, a nekolikopjesama sa ovogCD-a ~lanovi bendapredstavi}e na

press konferenciji uLos Angelesu sljede}e sedmice. U Los Angelesu }e snimiti i videospot za Falling Down , prvi singl sa albuma Red Carpet Massacre .

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Nu Tone: Beliefs 2. Battles: Atlas 3. Unkle: Burn my shadow 4. The Chemical Brothers: The Salmon Dance (ft. Fatlip) 5. Frankie Valli: Beggin’ (Pilooski edit) 6. Calvin Harris: Merrymaking 7. Dub Pistols : Gangsters 8. Kings Of Leon: Fans 9. The Aliens: Rox 10. The Mules: We’re good people

MUZI^KI IZLOG

TRI USKLI^NIKA: Album Myth Takes bio bi izvanredan da je objavljen kao EP izdanje



NAUKA I EKOLOGIJA: Afri~ke crkve

RELIGIJOM DO

ZDRAVLJA Priredio: Nedim Hasi}

Pentekostalne sekte u Africi svojim vjernicima obe}avajuzdravlje, izlazak iz siroma{tva i materijalno bogatstvo. I privla~ehiljade ljudi. “Mi smo apostoli Isusa Krista. Za vrijeme Duhova jeDuh sveti si{ao s neba i oni su kr{teni u ime Isusovo”, poja{njavasvoju pripadnost sekti vjernica iz Nigerije. Kao i ona, tako i stotinehiljada ljudi u nigerijskom Lagosu svake nedjelje èle doìvjetisilazak Duha svetoga. Vjernici se okupljaju u bezbrojnim malim ivelikim crkvama. Najuspje{niji me|u njima izgradili su na putu

prema Ibadanu prave katedrale u koje mogu stati deseci hiljadaljudi. Ta

Bo`ja autocesta posta-la je sim-

bolom uspjeha kariz-matskihcrkava uAfrici.Ljude

privla~i prije sveganada u spasod

siroma{tva i bolesti ve} na ovom svijetu. Jer, dok tradicionalnecrkve pre~esto svoje vjernike tje{e drugim svijetom, pentekostalnecrkve nude izravnu pomo} na ovome svijetu. Inènjer Ejiah Ndifon

je u tu svrhu osnovao vlastitu crkvu Royal Kingdom CitizenInternational . On sam se naziva prorokom. “Ima tako puno ìvota izkojih bi moglo nastati ne{to veliko, ali oni ne mogu ostvariti svojusudbinu jer nikoga nema ko podràva njihovu viziju. RoyalKingdom Citizen nudi upravo tu potporu, dovodi ljude i njihoveìvote u sklad s Bo`jom ~isto}om. Radi se o tome da se ostvarepotencijali ljudi koje im je Bog dao.” Tako vjernici u~e da Duhsveti njihovu sudbinu moè izravno okrenuti nabolje. Bolest ineuspjeh mu~e samo onoga ko se ne brani protiv Zla koje je posvu-da prisutno. U toj borbi protiv zla leì tajna uspjeha pentekostalnihcrkava, smatra Erhard Kamphausen, dugogodi{nji voditelj Misijske

akademije na Univerzitetu u Hamburgu. “Stara afri~ka tradicija kojanije absorbirana ili marginalizirana kr{}anskim misioniranjem pot-puno je prihva}ena. To zna~i tradicionalni vjerski sadràji - jakova`na je vjera u istjerivanje zlih duhova/magiju, koju tradicionalnecrkve odbacuju, nju pentekostalne crkve potpuno prihva}aju.Istjerivanje zlih duhova odnosno magija je realnost, samo trebaimati odgovaraju}u mo} da joj se suprotstavi.” Tu mo} da sesuprotstavi zlu vjernici dobiju na vjerskim obredima. Pojedinci koji-ma je Duh sveti pomogao svjedo~e o tomu. Sve}enici djeluju kaoiscjelitelji rana. Ali, oni istodobno poti~u svoje vjernike da vi{e

pla}aju u crkvenu blagajnu. Darivanje novca, po njihovim rije~ima, pomaè da se iskusi Bo`ju pomo}. Za vjernike pentekostalnih crka-va to je potpuno normalno. A onaj koji u ìvotu nema uspjeha, zanjih je ~esto sam kriv. Nije ~udo da se najboljima smatra one

sve}enike i osniva~e crkava koji su skupili najve}e bogatstvo.Pentekostalne crkve nude i ozdravljenja. Osobito u kampanjamaobra}anja onih koji ne vjeruju ili vjeruju u ne{to drugo u sredi{tu

pozornosti su ozdravljenja ~udom, nagla{avaErhard Kamphausen.“ûdo igra va`nu ulogu. âk i prili~no osvije{teni njema~ki pen-tekostalci kaù da za pentekostalca ne smije biti dana bez ~uda.”


DVIJE I PO DECENIJE

Sretan ro|endan, smajli

Koriste ih gotovo svi korisniciinterneta i ve}ina ih uzima zdravoza gotovo, no vrlo mali broj inter-netomana upoznat je s porijek-

lom smajlija ili emotikona kako ih neki nazivaju. Iako lik nasmije{enog ùtoglavca datira jo{ iz 1963. godine, kada je slo-bodni umjetnik Harvey Ball osmislio ovaj prepoznatljiv lik, prvipravi znakovni smajli kakvim se koristimo danas datira iz 1982.godine. Naime, zasluge za ovakvog - :) smajlija pripadaju ScottuFahlmanu, profesoru s Univerziteta Carnegie Mellon . On je,naime, 18. septembra 1982. godine predloìo smajli kako bi se naoglasnoj plo~i njegovog Univerziteta razlikovali ozbiljni oglasi od

onih {aljivih, a prvi smajli na spomenutoj oglasnoj plo~i pojavio se19. septembra iste godine.

MALA ALI MO]NA @vaka}a za `garavicu

@garavica je posljedica refluksaprobavnih sokova iz èluca u jednjak.Brojne su ideje kako sebi pomo}i, ali ~inise da je najdjelotvornije i najjednostavnijerje{enje - vaka}a guma. Tridesetak dobro-voljaca je nakon serviranog ru~ka koji

garantirano izaziva `garavicu `vakalo {arene gume bez {e}era okopola sata. Koli~ina nepoèljne kiseline se zahvaljuju}i `vakanju bitno

smanjila. U sli~noj studiji gdje su ispitanici `vakali nakon preobilnogdoru~ka, `vaka}a guma se tako|er pokazala kao djelotvorna pomo}.

G.I. JANEKad u vojsku po|em

@ene se sve ~e{}e pridruùju austral-skoj vojsci, ali ne da bi se borile za svojuzemlju nego da bi dobile besplatni face lifting , pa ~ak i pove}anje grudi. Vode}aestetska hirurginja Pamela Noon izjavila

je da unato~ tome {to ìvi od plasti~nehirurgije misli da nije u redu da porezniobveznici pla}aju takve zahvate. “Ljudi

su zadovoljniji sobom nakon takvih zahvata i mi svi smatramoda ako smo zadovoljni sami sobom da tada i bolje radimo, alimeni stvarno nije jasno kako to moè pomo}i na{oj vojsci, kako}e joj to pomo}i u obrani na{e zemlje.”

AMERI^KA SAZNANJA Dijeta i cigarete

Tinejdèrice koje prakticirajudijete imaju gotovo dvostruko vi{eizgleda da po~nu pu{iti od svojih

kolegica koje nisu na dijeti, tvrde nau~nici sa University of Florida koji su prou~avali veze izme|u prehrane i pu{enja. Podaci o gotovo

7800 tinejdèra prikupljeni od 1994. do 1996. pokazuju da je samo21% djevojaka bilo prekomjerne tjelesne mase, ali ~ak 55% ih sepodvrgavalo raznim dijetama. U istraìvanju je utvr|eno datinejdèrice koje su na dijeti imaju ~ak 1,9 puta vi{e izgleda dapo~nu i pu{iti.

” Ne bavim se manekenstvom niti snimam porno

filmove da bi moj izgled bio presudanRADOJKA [VERKO, pjeva~ica zabavne glazbe

NOVA OTKRI]A

CRKVA U NIGERIJI: “Najbolji” vjernici su onikoji svome sve}eniku donesu najvi{e novca



SPORT: Francuz zvijezda “Bayerna”

NOVA BAVARSKA

ZVIJEZDA Priredio: Nedim Hasi}

Francuski reprezentativac Frank Ribery najskuplje je pla}eniigra~ u istoriji Bayerna . U kasu njegovog doskora{njeg kluba izMarseillea slavni njema~ki klub uplatio je 25 miliona eura prijenego {to je Ribery potpisao pristupnicu za Bayern, kojem ga je

preporu~io nekada{nji as Paul Breitner, koji je odskora jedan odsavjetnika u menad`mentu kluba. Ribery nije imao lak ìvotni

put. Odrastao je u jednom predgra|u gradi}a Boulogne sur Meer,a otac mu je bio putar. Kao ~etverogodi{nji dje~ak sa ocem jedoìvio saobra}ajnu nezgodu, u kojoj je zaradio oìljak na licu.Igrao je najprije za lokalni Boulogne , potom za tre}eliga{a Ales .

Sa 19 godina u ovom klubu je zara|ivao tako malo da je gotovoostavio nogomet. “Nisam mogao dobit i kredi t, banka mi je uzelakarticu” , pri~ao je kasnije Ribery. Tih je godina oènio dana{njusuprugu Wahibu i sje}a se da nisu imali novca ni za svadbu.Ipak, Wahiba, s kojom ima dvogodi{nju k}erku, najzaslu`nija jeza njegov povratak nogometu. “Wahiba me je nagovor ila da nas-t av im igrat i, kad sam ve} sa moj im ocem, koj i renovira ces te ,

kopao kanale da bihvratio dugove u kojesam zapao.”Sre}om, za Riberyjase zainteresiraoBrest koji mu je

ponudio ugovor ispasio ga nov~anih

problema. Potom je pre{ao u Metz i tek tada na sebe skrenuo

pozornost francuske javnosti. Pre{ao je, primamljen milioni-ma, u bogati turskiGalatasaray . Ali, sanovcem mu opet nijei{lo kako je èlio.Po{to mu Turci nisuisplatili tri mjese~ne

zarade, obratio seFIFA-i , koja je pre-sudila u njegovukorist. Tako seRibery obreo uMarseju. Kada jeimao trinaest godina,Frank je odlu~io

pre}i na islam.“Odrastao sam usiroma{noj ~etvrti,gdje je bilo punoMarokanaca,Alìraca i drugih,

tako da sam se ve}tada opredijelio da postanem musliman”, kaè igra~ koji se i pored ponuda madridskog Reala odlu~io za Bayern. “Za Njema~ku meveè i moj najve}i usp jeh u kar ijeri, f inale SP 2006. u Ber linu isrebrna medalja. Ali, sa Bayernom èlim najprije osvojiti prvenst-vo Njema~ke, a potom Ligu prvaka.”


KULT MARKET ”

Jednu tetovaù imam i na skrivenom mjestu, a oni sretnici koji uspiju da je vide odmah shvate {ta predstavlja

SUZI Q, pjeva~ica

AUTOMOBILIEtox Zafer

Turski proizvo|a~ auto-mobila Etox razvija potpunonovi model pod nazivom Etox Zafer . Radi se o malenoj

jurilici koncepcijski sli~nojbritanskom TVR -u. Etox se nada proizvesti i do 500 komadagodi{nje iako je realnije o~ekivati svega 20 komada godi{nje. Urazvoj je utro{eno pola godine rada, a u projekt je bilo uklju~eno46 inènjera. Iza cijelog projekta stoji Tur~in Ercan Malcok.

MOTOCIKLI

Yamaha YZF-R125

Yamaha je predstavila svojevi|enje trkalice za po~etnike,koja }e se suprotstaviti odli~noprodavanoj Hondi CBR125R .

YZF-R125 koristi potpuno novi ~etvorotaktni, te~no hla|eni,agregat sa elektronskim ubrizgavanjem i ~etiri ventila po cilindru,koji razvija 15ks. Snaga se na drum prenosi preko {estostepenogmjenja~a i to~kova dimenzija 17 cola. Yamaha je na ovu maluma{inu prenijela znanje ste~eno na ve}im modelima tako da jezadnja banana vila preuzeta sa modela R6 , dok je prostornialuminijski ram napravljen po linijskoj koncepciji M1 MotoGP ma{ine.

DESIGN Audi S7

Audi radi narazvoju kupea sa~etvero vrata koji bibio pozicioniran

izme|u najve}eg A8 i ne{to manjeg A6 modela. Radi se o modelukoji }e vjerovatno nositi oznaku A7 , a bit }e direktan rivalMercedesovom CLS -u i vjerovatno BMW -ovoj finalnoj verziji CS koncepta. Sportska S7 verzija ima}e V10 motor zapremine 5,2litra iz modela S6 . Posebnu pa`nju privla~i informacija da }e bitiponu|ena i RS7 verzija koju }e pokretati skoro predstavljeni

biturbo V10 motor sa 580 KS koji je svoje mjesto na{ao unajnovijem RS6 karavanu.

FAN SHOPFiat 500 Cup

MS

Veliki trud uloìli sustru~njaci tunerske firmeMS Design kako bi zadivili

javnost svojom verzijomFiata 500 nazvanog Cup . Saagresivnim aerodinami~kim

paketom, novim prednjim odbojnikom sa pro{irenim usisima ivelikim spojlerom na vratima prtlja`nika, ovaj je Fiat u prvomredu namijenjen mla|im voza~ima. Dinami~ni dojam poja~avajuintegrirani prednji spojler, pro{ireni blatobrani kao i modificiranistra`nji branik sa difuzorom.

PETA BRZINA

FRANK RIBERY: Supruga Wahibavratila ga je iz ponora i natjerala da seopet po~ne aktivno baviti nogometom



MADE IN BiH: 47. internacionalniteatarski festival MESS

KONDENZOVANI

PROGRAMPi{e: Dino Bajramovi}

Ovogodi{nji, 47. internacionalni teatarski festival MESSotvori}e, 23. oktobra, Deutsches Theater iz Berlina, predstavomOrestija , u reìji Michaela Thalheimera. U deset festivalskihdana, MESS }e ugostiti vi{e od 20 reditelja, 19 gluma~kihansambala sa oko 500 gostiju. A publika }e u periodu od 23.oktobra do 1. novembra imati priliku gledati predstave iz trinaestdràva.

“Posebno bih izdvojio gostovanje Deutsches Theatera izBerlina, {okantne i ekspresivne Orestije, u r e` iji jednog od najz-

na~ajnijh reditelja Njema~ke, Michaela Thalheimera. Potom,dolazak jednog od najve}ih ìvu}ih reditel ja, Eugenia Barbe, koj i}e po p rv i put borav iti na MESS-u, sa svojom predstavomAndersen’s Dream . Zatim, novo ~udo iz Litvanije, k ako ga ~es tonazivaju i najavljuju kriti~ari, Grauìnisa Cezarisa sa predstavom

ArabianNight. Na{igosti su iregionalniznalci poputMagellija,Diega deBrea,Savina, kaoi radPa{ovi}apro{lesezone uZKM-uViktor ilidjeca navlasti. Tusu jo{ ialternativniItalijani,nekada{njipobjednici

iz Bugarske- Sfumatoteatar, solodance izGr~ke, streetteatar izAustrije,

s jajna Lee de Long iz Francuske, premijera kontroverznog Frajasa Gospo|icom Julijom”, najavljuje MESS njegov direktor DinoMustafi}.

Na ovogodi{njem MESS-a bi}e odigrano 16 predstava uGlavnom programu , te dvije Festivalske premijere i dvije pred-stave u Off Programu . “MESS je ove godine bio prinu|en kon-denzovati program u deset igraju}ih dana radi redukcije budèta,

odsustva o~ekivane podr{ke Vije}a ministara, zatim nedostatnimsredstvima koja ovom na{em najstarijem i najva`nijem festivaluscenske umjetnosti onemogu}uju daljnji razvoj i stabilno poslo-vanje. O~ita je politika uni{tavanja internacionalne kulture, èljeda se na{ prostor dodatno izolira i provincijal izira”, kaè DinoMustafi}.


U âpljini je u utorak, 18. septembra,otvorena me|unarodna manifestacija Dani europskog naslje|a . Organizatori suFederalno ministarstvo kulture i sporta usaradnji sa Vije}em Evrope. Manifestacija}e 20. septembra biti zatvorena revijomodje}e s etno motivima, koju je pripremila

dizajnerica Gordana Zuci}.

U Tesli}u je 19. septembra otvorenatradicionalna manifestacija Jesenji dani kulture , koja }e trajati do sredine decem-

bra. “U okviru ove manifestacije bi}eorganizovana i prodajna izlo`ba knji-ga”, najavljuju iz Organizacionog odboraJesenjih dana kulture .

Udruga mladih Enter iz Viteza i ~asopisPanorama , 21 septembra }e u hotelu Vitez dodijeliti knjièvnu nagradu za najboljukratku pri~u, a u okviru Dana Marka Martinovi}a . Kako bi sa~uvali uspomenu napokojnog vite{kog knjièvnika MarkaMartinovi}a Cara, Panorama i Enter po

prvi put su ove godine raspisali nagradni konkurs.

Me|unarodna konferencija Evropske smjernice za saradnju lokalnih kulturnih institucija - biblioteka, arhiva i muzeja bi}eodràna 21. i 22. septembra u Bo{nja~kominstitutu u Sarajevu. Organizator konferen-cije je Asocijacija informacijskih stru~njaka - bibliotekara, arhivista i muzeologa .

Me|unarodni poetski susreti posve}eniIzetu Kiki Sarajli}u bi}e odràniu Sarajevu od 28. do 30. septembra u kino-teatru Prvi maj . “Ovaj pjesni~ki doga|ajima za cilj da realizira ono {to jeposljednjih godina ìvota bio sanvelikog bh. pjesnika - da vrati veliku

me|unarodnu poeziju u njegovo Sarajevo”, navode iz Ureda za kulturu Ambasade Italije u Sarajevu.

Dokumentarna serija Otisci - 15 godina poslije, u produkciji XY Films iz Sarajeva,nominovana je za ovogodi{nju Erasmus Euromedia nagradu Evropskog udruènjaza obrazovanje i komunikacije iz Be~a. A,

dokumentarni film Fantasy autora AldinaArnautovi}a, u istoj produkciji, odabran jeza u~e{}e na 6. me|unarodnom festivalu kratkog dokumentarnog filma u Münchenu.

”

”@ivot je od samog po~etka

zaraèn smr}uDINO MERLIN, estradna zvijezda

BH. INFO

TEATRI U GOSTIMA: Scene iz predstavaArabian Night (Litvanija-gore) i Endgame (Italija-dolje)

Scena iz filmaFantasy

Izet Sarajli}

Bo{nja~ki institut

Marko Martinovi}

Tesli}

âpljina




Nedavno je objavljen prvi broj ~asopisa za savremene vizualneumjetnosti, likovnu kritiku i teoriju - Vizura . Izdava~ je Gradskagalerija Collegium artisticum iz Sarajeva.

“Osjetili smo da se radi o praznom prostoru kada je upitanju teorija likovne umjetnosti i likovna kultura. Kriti~komi{ljenje u svakoj oblasti dragocjeno je za razvoj jednogdru{tva. U Bosni i Hercegovini imamo solidan broj istori~araumjetnosti i kriti~ara. Imamo i prvu generaciju istori~araumjetnosti sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, koji sudiplomirali ove godine. Do sada nismo imali ~asopis gdje suoni mogli objavljivati, tako da je ideja da objavljujemo Vizuru

proiza{la i iz tog motiva. âsopis smo, trenutno, vezali uz

Collegium artisticum , jer je ideja tu i nastala. Ali, ne radi seo ~asopisu jedne galerije, radi se o ~asopisu jedne sredine”,kaè direktor Gradske galerije Collegium artisticum StrajoKrsmanovi}.

^lanovi uredni~kog kolegija su Dunja Blaèvi}, SulejmanBosto, Fehim Hadìmuhamedovi}, Meliha Husedìnovi}, Vefik Hadìsmajlovi} , Dubravka Pozderac Lejli}, Ugo Vlaisavljevi} iMehmed Zaimovi}. Vizura }e, tako je predvi|eno, izlaziti tri putagodi{nje. “To je minimalna periodika da bismo, uz sve ostale

Ve} u septembru najavili ste dio programa jubilarnih,10. Dana Matice hrvatske - Mostarsko prolje}e 2008 .

I naredne godine Dani Matice hrvatske Mostar bit }e odrànipod visokim pokroviteljstvom Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine,predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstva kulture i sporta u

Vladi Federacije BiH i Ministarstva kulture u Vladi RepublikeHrvatske. S obzirom da su to jubilarni Dani , odlu~ili smo orga-nizirati susrete dvanaest gradova s kojima smo do sada imalinajbolju suradnju: Sarajevo, Tuzla, Banja Luka, Osijek, Zagreb,

Zadar, [ibenik, Split, Omi{, Dubrovnik, Kotor i Beograd. Po~elismo pripreme, jer se radi, zaista, o jednoj zahtjevnoj i sasvimsigurno kvalitetnoj kulturnoj manifestaciji. Dani Matice hrvatske - Mostarsko prolje}e 2008 bit }e otvoreni 4. travnja idu}e godineizlo`bom slika presti`nih slova~kih i ~e{kih likovnih umjetnika i,vjerujem, koncertom na kome }e se predstaviti grad Sarajevo.

U Mostaru }e gostovati predstava Dubrova~kih ljetnih

igara - Ekvinocijo i predstava Splitskog ljeta - Libar . Kada }ebiti objavljen ostatak programa?

Program se prakti~no zna, ali o njemu trenuta~no nemoèmo govoriti dok ne usuglasimo jo{ nekoliko termina.Potpisali smo sporazum o trajnoj kulturnoj suradnji saDubrova~kim ljetnim igrama i po tom sporazumu svake godine

}e na Mostarsko prolje}e dolaziti najbolja predstava sa te mani-festacije. A pripremili smo i sporazum o trajnoj kulturnoj suradnjisa Splitskim ljetom .

JOSIP MUSELIMOVI], predsjednik “Matice hrvatske - Ogranka Mostar”

“MOSTARSKO PROLJE]E”JE ZAHTJEVNA I KVALITETNA MANIFESTACIJA

U ETISTRAJO KRSMANOVI],

direktor Gradske galerije“Collegium artisticum”

STRAJO KRSMANOVI]: “Ne radi se o ~asopisu jednegalerije, radi se o ~asopisu jedne sredine”

KRITI KO MI[LJENJE DRAGOCJENO



Nije mi jasno za{to tuìtelji ne optuùju, apolicija ne hapsi ove silne lopove i pre-varante? Ako ne znaju kako se zovu ta lica,

evo im u svakim novinama izlaze ta imena. Pafa}ajte te lopove! Ili novinare ako laù. A ni{talak{e nego iza}i na ulicu, pa svaku drugu facu uluksuznom automobilu u}orkiti, neka dokaèodakle mu lova za auto. Nikako ne smiju diratipje{ake, a sve mi se ~ini da su se na njih name~ili,sitnu buraniju lako je hapsiti, a s tele}om glavom

mora se namu~iti.Ni{ta ne bih imao da se sudi i onima {to u

dèpu nose sto maraka. [to se pu{u s tom sto- jom, to je puno za cigare, {ibicu i kafu, moè{ uzto uzeti i mljevenog mesa i krompira, pa napravi-ti musaku da ti jo{ preostane para. Kako fino na{iministri nikada sa sobom ne nose lovu, negosamo potpisuju ra~une. Ako si ne{to za{tedio, znase gdje se drì: u ormaru ispod opeglanih ga}a imajica.

Ako ve} tuìtelji i policija ne hapse lopove,onda u prdekanu stavite Fadila [eru, jer je onkao glavni u nevladinoj organizaciji Gong uzne-

mirio javnost obavje{tavaju}i je koliko su neza-konito i neregularno tro{ili lovu ministarstavaFederacije BiH. Treba ugu{iti svaku kritiku, aposebno javno prezentirati kako se pare odporeznih obveznika tra}e. Fadil [ero sa svojomrajom narodu govori kako su ministri nezakonitookrenuli milione maraka, zato je potrebno njega injegovu bandu zatvoriti u prdekanu, jer u javnostiznose neistine.

Kaù: bez prate}e dokumentac i je uFederalnom ministarstvu za kulturu i sportnezakonito je potro{eno 7.760.432 KM. [to

bi se drugim rije~ima kazalo da je GavriloGrahovac te silne milione pro}erdao kako senjemu svi|a, a mo`da je stavio i u svoj dèp, nemadokumentacije.

A i reditelja Dinu Mustafi}a treba izdevetati, jer je kazao da se lova za kulturu tro{i nakojekakve nacionalno-vjerske skupove, a vrhun-sku umjetnost, kao {to je MESS, ostaviti da lip{e.[ta }e{, Gavro Grahovac vi{e voli kad slike lete,nego da mora razmi{ljati nad pozori{nom pred-stavom.

Za sada ne bih dirao ministra Vahida He}u,kojeg mi je milina svaki put spomenuti. Naprosto,svi|a mi se njegova faca, ozbiljna i zabrinuta, kao

da je na tuti. Treba sa~ekati da He}o prodaElektroprivredu , pa mu onda zaviriti u dèp. Alivjerovatno taj njegov dèp ne}e tada biti kodnjega, nego u nekoj stranoj banci.

Pa kad lovatorima na|u pare, neka onda negovore kako im je to od njegove Nobelove nagrade ,od amidè koji im je u Americi ostavio nasljedstvo,od profesionalnog igranja nogometa u Realu,Milanu ili Arsenalu , od rada u inozemstvu kada suizmislili perpetuum mobile. A ustvari to im je odratnih zasluga, kada su ti veliki patrioti branilisvoju zemlju u logistici sa sjedi{tem u Zagrebu iliBe~u. Ako se u ratu donosila para od Arapa ukoferima i dijelila kod Alije, nisu valjda svi stajali u

redu, u prvom safu.Interesantan je slu~aj Amile Omersofti}, kojana sav glas kuka kako joj je Ljubljanska banka drpila njenu u{te|evinu. Da se ja pitam, ne bih jojtu lovu nikako dao. Neka doti~na dama odgovorikako je mogla u socijalisti~kom nenarodnomreìmu zaraditi tolike devize, kada se zna da setada te{ko ìvjelo. Zatim kao svjesna nacionalistkinja Amila je bila oporba Titovom reìmu, pa je zatokao vjerna muslimanka odmah kad je zatutnjalopritr~ala Aliji Izetbegovi}u. A on je nju postavioza direktora sarajevske Televizije, gdje se onaizbrukala, jer je o televiziji znala toliko samo kakoslika leti, a o stvarala{tvu mogla je da bude samocenzor, {to je i bila. Iz svega toga ne bih joj vratiou{te|eni novac, jer ga je zaradila u mra~nomsistemu.

Pri~a mi jedan poduzetnik da je dobio posaona tenderu od Federalnog ministarstva zaizbjeglice da povratnicima dostavi obra|eni

materijal za obnovu ku}a. ôvjek sve kvalitetno ina vrijeme u~inio. A ministar Edin Mu{i} ne}e damu plati. Tako mjesece i godine. Da bi mogao nas-taviti svoju djelatnost, uzeo kredit s velikimkamatama, {to je bio krah za ovog ~ovjeka. Kada je Edin Mu{i} na kraju platio, boje}i se suda, ovaj

poduzetnik se nije mogao od belaja izbaviti. Ovanam pri~a govori da ministri vole da uni{tavaju pri-vatnike koji nisu iz njegove partije. Zato trebaEdina Mu{i}a u zatvor da se opameti.

Po svim me|unarodnim istraìvanjima u BiH jemito, korupcija i lopovluk na prvom mjestu. Makakvo ukidanje Republike Srpske, {to pri~a HarisSilajdì}, nama su lopovi do{li glave. A veoma jeznakovito {to upravo Haris ne progovara ni rije~i omu}kama i hapanjima, kao da je to na{a realnostkoju ne treba primje}ivati.

Ovi {to se ga|aju svojim stanovima, ku}ama,mercedesima i vikendicama trebalo bi pod hitno u

zatvor. Nema govora da su se obogatili po{teno izakonski regularno. Samo je veliki problem {tonemamo toliko zatvorskih kapaciteta. Zato imamokapacitetne kradljivce.

Zapisi iz mrtvog doma


KAD SLIKE LETE...Pi{e

Sead Fetahagi}

Za sada nebih dirao ministra

Vahida He}u, kojegmi je milina svakiput spomenuti,

naprosto, svi|a mise njegova faca,

ozbiljna i zabrinuta,kao da je na tuti;treba sa~ekati da

He}o proda

“Elektroprivredu”,pa mu ondazaviriti u dèp

slobodna bosna [broj 566, 20.9.2007]

Documents