skupŠtina lovaČkog saveza herceg bosne ...ih iskoriste na neki od spo-menutih načina. no kako...

Glasilo Lovačkog saveza Herceg Bosne i Kinološkog saveza Herceg-Bosne

OŽUJAK - SVIBANJ 2017. GOD. XX. • BR. 108

SKUPŠTINA LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE

IZVJEŠĆA PRIHVAĆENA, PROSTORIJE UPITNE

Nužno je „poznavati“ svakog srnjaka

LOV SRNJAKA DOČEKOM

SKUPŠTINA SAVEZAMostar, 13. 5. 2017.

3www.lovackisavez-hb.ba



DOBRO OBUČEN KRVOSLJEDNIK ZLATA VRIJEDI

LOVCI OZBILJNO PUNE PRORAČUNE

LU “ZAVELIM” ROŠKO POLJE:POGLEDAJ NAS, ZAVELIMSKA VILO

STRANE INVAZIVNE VRSTE U EUROPI

OTVORENO PRVENSTVO LD-A “MOSOR” ŠIROKI BRIJEG

LOVSTVO U BIH U DOBA AUSTROUGARSKE MONARHIJE

Adresa uredništva: Hrvatskih branitelja b.b., 88 000 MostarTel.: 00 387 36 318 477 • Faks: 00 387 36 318 478 • E-mail: [email protected] • www.lovackisavez-hb.baZa nakladnika: Slavko Marin • Glavni urednik: Dragan Naletilić • Izvršni urednik: Ivica Lučić • Uredništvo: Mladen Bešlić, Vlado Bošnjak, Blago Lasić, Ivica Lučić, Tomislav Mihaljević, Dragan Naletilić, Vlado Soldo, Dobroslav Vrdoljak • Lektor i korektor: Blago Lasić • Tajnik uredništva: Vlado BošnjakPriprema za tisak: TIPOART, Široki Brijeg • Tisak: SUTON d.o.o., Široki Brijeg • Fotografija: Shutterstock, autori i arhiva SavezaGodišnja pretplata: BiH 25 KM, inozemstvo 45 KMPlaćanjem članarine u svojoj udruzi, članici Lovačkog saveza Herceg Bosne, automatski se postaje pretplatnikom na list.Žiroračun (KM): 3382202200225742 Unicredit banka • Devizni račun: 7100-280-48-06-06373-2 UniCredit bankaCijena oglasnog prostora: 1/1 stranice – 400 KM • 1/2 stranice – 200 KM • 1/3 stranice – 150 KM • 1/4 stranice – 100 KM1/8 stranice – 50 KM • 1/1 unutarnja stranica korica – 500 KM • 1/1 zadnja stranica korica – 600 KMUredništvo ne mora biti suglasno sa stavovima autora tekstova.

ISSN 1840-0647

IZ SADRŽAJA

05

10

13

16

18

35

41

44

Pogled s čeke

Dragan Naletilić

Izvještajna proljetna skupština. Jednako uobičajena i u Savezu i u lovačkim udrugama. Ona „sa-vezna“, ove je godine održana 13.

svibnja u Mostaru. Po dnevnom redu koji je također „duboko pustio korijen“.Negdje na početku sjednice: Izvješće o radu Saveza u 2016. godini. Opšir-no je. Ljudi u Savezu „nešto“ rade, godina je duga, pa nije lako to sažeti u malo riječi. Izvješće bi, ipak, ubuduće valjalo malo osvježiti, jezično i sadržajno. Ovako, ovogodišnje sliči prošlogodišnjem, prošlogodišnje pretprošlogodišnjem…Zastupnici su ga prihvatili, svi do jed-noga. Zadovoljni su, dakle, radom Sa-veza u 2016. godini. Ili…? Sudeći po izjašnjavanju o nekim sljedećim izvje-šćima, stječe se drugi dojam. Jedno-glasnosti je nestalo. Nekim zastupnici-ma, vjerojatno, Izvješće o radu Saveza samo po sebi nije dovoljno izazovno. Možda im se čini i dosadnim. „Podržat ću ovo, ali ću poslije reagirati“, kalku-lirali su. Podigli su zeleni karton, čeka-jući (svoj) trenutak za crveni. A on je došao s izvješćima o financijskom po-slovanju. Otprilike trećina nazočnih zastupnika nije bila zadovoljna tim iz-vješćima. Uglavnom su to bili oni, koji su i dosad s nepovjerenjem gledali na financijsko poslovanje Saveza. Sum-njali su u točnost i vjerodostojnost fi-nancijskih pokazatelja. No kako su bili u manjini, često i bez pravih argume-nata, nisu utjecali na konačni rezultat. Kao ni ovaj put. Izvješće je prihvaće-no, ali je (opet) ostao gorak okus me-đusobnog nepovjerenja.

Je li ova skupština ispunila očekivanja? Odgovor na to pitanje u prethodnim je redcima, ali još više u „odluci“ Skupšti-ne o prostorijama za smještaj Saveza. Zapravo, u nespremnosti zastupnika da donesu pravu odluku.Točka o problemu prostorija za smje-štaj i rad Saveza s dosta je očekivanja uvrštena u dnevni red. Kako i ne bi, kad se godinama čeka na bilo kakvo rješenje. Predsjednik Saveza odlično je obrazložio o čemu je riječ i što očekuje od zastupnika. Pa ipak, možda se sve to moglo malo bolje uskladiti, pripremiti. Zastupnici su uvjeravali jedni druge da nisu ništa znali o mogućim rješenjima, cijeni, načinu financiranja i sl. Treba-li su to znati, prije skupštine. Premda, teško se tim (eventualnim) propustom mogu pokriti baš sve rupe, nije pitanje prostorija Saveza od jučer…Na skupštini je jasno rečeno: želi se ODLUKA. Odluka Skupštine, ne neči-ja druga. I to, zamislite, odluka o pri-jedlogu Upravnog odbora Saveza, ne „tko zna čija“. Odluka nakon koje bi se što prije išlo u izgradnju (dogradnju) vlastitih prostorija. Nema se više koga što pitati.A što se dogodilo? Ništa, ili gotovo ni-šta. Odlukom Skupštine proglašen je stav zastupnika da sve to treba vratiti na županijska vijeća za lovstvo, člani-cama. Vrtnja u krugu, dakle. Kao da smo na početku, kao da naš 25-godiš-nji Beskućnik – nije naš. Može li se, onda, ova skupština progla-siti uspješnom? Neki će reći može, pri-hvaćeni su svi predloženi dokumenti. Jesu, ali to ni izdaleka nije dovoljno!

Vrtnja u krugu

4Broj 108, OŽUJAK - SVIBANJ 2017.

Jelen kao ni drugi preživači nema u gornjoj čeljusti sjeku-tiće. Taj dio njegove čeljusti je očvrsnuo, tako da može njime i donjim sjekutićima uzimati hranu, što je bitno zimi, kad su izbojci dobar dio njegove prehrane. Na taj način jelen uspijeva presjeći izbojke mekih lišćara debele gotovo centi-metar i djelomice ih sažvakati. Dok preživa, posve ih usitni, toliko da ih može progutati. Ne zaboravimo, njegov želu-dac i želudac drugih preživača sastavljen je od više dijelova. Hrana najprije ide u predže-ludac, a nakon preživanja u kapuru, knjižavce i sirište.Jelen je tipičan biljožder, a biljožderi nemaju očnjake. Očnjaci su, ponajprije, odlika zvijeri, ali i nekih sveždera, poput divlje svinje. U pradav-na vremena jelen je uzimao i životinjsku hranu, pa na mjestu nekadašnjih očnjaka ima rudimentaran ili zakržljali očnjak vrlo kratka korijena i slabo učvršćen u čeljust. Taj zakržljali očnjak nazivamo biserak, jer mu je dio koji je izvan čeljusti sličan biseru, osobito u mlađoj dobi kad nema tzv. nahuk, odnosno kad je potpuno bijel. Poslije, sa starošću dobiva kestenjasti preljev ili nahuk samo na dijelu gdje se brusi tijekom prehra-ne; tada više nije okrugao kao u mlada jelena, nego postaje malo plosnat, zaobljen i sjajan.

Biserak je cjenjeniji što je ke-stenjastiji nahuk izraženiji, jer to svjedoči o poodmakloj dobi

Jelenski biserakMnogi lovci bi-serke ističu na svojoj odjeći, kao vrijedan nakit

njegova nositelja. Ta-kvi se biserci doimaju

ljepšima.Biserke još zovemo gran-

dulama, prema njemačkoj riječi Grandl.

Zbog kratka korijena biserci se lako vade iz čeljusti, što sam lovac ili njegov pratitelj trebaju učiniti nakon odstrela, kako se pri prijevozu jelena ne bi ošte-tili ili čak izgubili. (J. Trohar,

dipl. ing. šum.)Biserci su vrlo cijenjen trofej koji mnogi lovci na različite načine ističu na svojoj odjeći. Optočeni najčešće zlatom ili srebrom, služe za izradu igala za kravatu i drugog nakita. Pri-tom dijelovi od zlata ili srebra prikazuju stanište jelena, tj. imaju oblik grančice odnosno listova hrasta ili pak grančice crnogorice. Drugi je način uporabe biseraka ugradnja u dugmad za košulje ili lovačka odijela, a ako lovac posjeduje više biseraka, može dati zlataru da mu napravi komplet koji se sastoji od dugmeta za košulju i igle za kravatu. U svijetu se takav nakit može kupiti, a ko-liko se cijene biserci, svjedoči to što se biserci važu i njihova se težina jednako vrednuje kao i zlato. Pažljiv suprug može svojoj bračnoj družici dati napraviti broš od biseraka, koji je jednako vrijedan kao i zlatni. Takav se broš može nositi i bez lovačke odjeće.Uporaba biseraka kao nakita upućuje na stupanj nečije lovačke kulture, ali i kultu-re sredine kojoj pojedinac pripada. Stoga preporučujemo svima koji posjeduju biserke da ih iskoriste na neki od spo-menutih načina. No kako naši zlatari malo znaju o načinu izrade takva nakita, treba im pokazati njegove fotografije. Možemo ih naći u stranim lovačkim katalozima, kao već izrađen ukras.

Mladen Bešlić

ZANIMLJIVOSTI

Biserci u nakitu

Ukras od biseraka na vezici za lovačku košulju

Zlatni lančić s biserkom

Prekrasna ženska ogrlica

Redovita godišnja izvje-štajna Skupština Lovačkog save-za Herceg Bosne održana je 13. svibnja 2016. u kongresnoj dvo-rani Poslovnog centra „Sivrić“ u Mostaru. Skupština je započela intonira-njem himne hrvatskog naroda „Lijepa naša domovino“ i minu-tom šutnje za umrle i poginule lovce članove Saveza.Skupštinu je otvorio njezin predsjednik Ilija Vrljić, zajedno s dopredsjednicima Skupštine Ivicom Širićem i Petrom Gelom. Na prijedlog predsjednika Skupštine u radno predsjedniš-tvo su izabrani Krešo Ćavar i Marinko Džoić, u verifikacijsko povjerenstvo Mićo Lešić, Ivo Nikolić i Mario Ćuk, za zapi-sničara je izabran Ivica Lučić, a za ovjerovitelje zapisnika Maki Grle i Marko Bilandžija.Verifikacijsko povjerenstvo obavilo je svoj zadatak i u njego-vo je ime Mićo Lešić izvijestio da je od ukupno 80 zastupnika sastanku Skupštine nazočno 58

zastupnika s pravom glasa, iz 35 članica, te da Skupština može pravovaljano donositi odluke. Predsjednik Skupštine predlo-žio je dnevni red koji je prihva-ćen jednoglasno, bez rasprave.

MATE BUNTIĆ U NADZORNOM ODBORU

Po usvajanju dnevnog reda usli-jedio je izbor člana Nadzornog odbora Saveza. Uz obrazloženje da je na prošlogodišnjoj Skup-štini donesen zaključak da će na ovoj biti izabran član Nadzor-nog odbora, predsjednik Skup-štine za tu je dužnost predložio Matu Buntića iz LU-a „Orlov kuk“ iz Tomislavgrada. Na ovaj prijedlog reagirao je zastupnik iz Roškog Polja informacijom da je Županijsko vijeće za lov-stvo Hercegbosanske županije predložilo Radovana Serdaruši-ća za člana Nadzornog odbora ali da on nije nazočan na Skup-štini. Na upit predsjednika Skupšti-ne, može li netko biti biran na dužnost ako nije nazočan na skupštini, odgovorio je pred-

sjednik Povjerenstva za statu-tarna i pravna pitanja Ivica Širić tumačenjem da nitko iz reda za-stupnika ne može biti biran ako nije nazočan na Skupštini. Nakon ove informacije, koju su zastupnici prihvatili, uslijedilo je glasovanje za prvotni prijed-log, pa je Mate Buntić izabran za člana Nadzornog odbora Sa-veza.

BRANKO LEKO DOPREDSJEDNIK SAVEZA

Obrazlažući točku dnevnog reda koja se odnosila na izbor dopredsjednika Saveza, pred-sjednik Skupštine je istaknuo da je statutarna obveza Skupštine izabrati dopredsjednika Saveza te da to mjesto u ovome man-datu pripada Županijskom vi-jeću za lovstvo (ŽVL) Županije Zapadnohercegovačke (ŽZH). Potom je dao riječ predsjedniku ŽVL-a ŽZH Mariju Hercegu, koji je za dopredsjednika Saveza predložio Branka Leku-Lisku, predsjednika HLU-a „Malič“ iz Gruda, što je Skupština jedno-glasno podržala.

RAD SAVEZA U 2016.

Izvješće o radu Saveza u 2016. godini podnio je predsjednik Saveza Slavko Marin. U njemu je prezentirao rad i aktivnosti Saveza u protekloj godini, po-sebno pohvalivši rad organa i radnih tijela Saveza, te rad žu-panijskih vijeća za lovstvo i su-radnju s članicama, a izvješće je završio riječima:– Smatram da je Savez i u 2016. godini opravdao svoju misiju i potvrdio ulogu nezaobilaznog čimbenika i kreatora svih pro-cesa u lovstvu na lokalnoj, dr-žavnoj i međunarodnoj razini, kao i ulogu promicatelja lovnih, kulturnih, povijesnih i nacio-nalnih znamenitosti hrvatskog lovca i čovjeka u Bosni i Herce-govini i svijetu.S ovim pozitivnim vrijedno-stima i aktivnostima u lovstvu treba nastaviti i ubuduće, želim da idemo dalje putem razvoja i unaprjeđenja našeg lovstva i izgradnje naših lovačkih orga-nizacija na dobrobit hrvatskog lovačkog korpusa i cjelokupnog lovstva u Bosni i Hercegovini.U raspravi o Izvješću, za riječ se prvi javio Boris Bralić iz LD-a „Sokol“ Nova Bila, obrazloživši stanje i problematiku lovstva u Središnjoj Bosni s refleksijama i konotacijama na lovačko druš-tvo iz kojeg dolazi. Posebno je istaknuo da je u Središnjoj Bo-sni već dvije godine na snazi za-


IZVJEŠĆA PRIHVAĆENA, PROSTORIJE UPITNE

Skupština se složila da treba riješiti pitanje trajnog smještaja Saveza, ali odlu-ku o financiranju ipak je delegirala na županijska vijeća za lovstvo i svoje članice

piše Ivica Lučić


IZ SAVEZA

Slijeva: Slavko Marin, Marinko Džoić, Ilija Vrljić, Ivica Širić, Petar Gelo i Krešo Ćavar

Broj 108, OŽUJAK - SVIBANJ 2017.

brana lova te da krivolov cvjeta jer lovci ne smiju u lovišta: – Tražim da sve naše raspoložive snage stavimo u funkciju da ri-ješimo pitanje lovstva u Središ-njoj Bosni. Bila bi velika šteta izgubiti ta lovišta. Bošnjaci nisu za suradnju, oni su isključivi. Sad nam se nudi nekakva uni-ja koju mi ne razumijemo. Ako gubimo svoje ime i svoj savez, mi na to ne pristajemo – bio je decidiran Bralić. Ivica Bejić iz LD-a „Fazan“ Usora u svojoj je raspravi istaknuo da su u Usori imali sličan problem te da su pravdu morali potražiti na Ustavnom sudu koji je donio presudu u njihovu korist, pa sada imaju lovište u administrativnim granicama općine Usora.Tomislav Filipović iz LD-a „Go-lub“ Čitluk rekao je da nije pro-

blem lovstva samo u Središnjoj Bosni nego i u Čitluku, te iznio zamjerke na račun Saveza tvr-deći da Savez može nešto podu-zeti da se ovo pitanje riješi.Ivo Nikolić iz LSUG-a „Jarebica“ Brčko Distrikt istaknuo je da je kod njih već 8 godina na snazi zabrana lova, da imaju 17 lovač-kih društava i da nitko ne lovi. – To su veliki problemi o kojima znaju samo ovi ljudi iz Saveza koji nam pomažu. Naša najveća potpora je Lovački savez Herceg Bosne – istaknuo je Nikolić.U svome izlaganju Marinko Džoić iz LU-a „Sava“ Orašje rekao je da je pomalo zapanjen kad sluša ove priče o proble-mima koje su iznijeli prethodni govornici jer njegova udruga nema tih problema. Predložio je da se problem lovstva u Brč-

ko Distriktu pokuša riješiti u dogovoru s Lovačkim savezom Republike Srpske i gradonačelni-kom Brčko Distrikta. Kao najveći problem istaknuo je što ispaštaju obični lovci jer ne love. Komen-tirajući problematiku lovstva u Čitluku, Džoić je zapitao: – Ne znam zašto se dijelite, ako to ud-vostručuje sve troškove koje ma-nja društva ne mogu financirati?Mate Buntić iz LU-a „Orlov kuk“ Tomislavgrad u svom je obraćanju zahvalio Skupštini na ponovnom izboru za člana Nadzornog odbora, te istaknuo da Savez nije taj koji ustanov-ljuje i dodjeljuje lovišta, repli-cirajući na izlaganje Tomislava Filipovića. – Moja udruga ne funkcionira od članarine, nego od projekata i drugih sredstava za koja se treba izboriti – rekao

je Buntić odgovarajući Marinku Džoiću na pitanje kako manje udruge mogu uopće opstati.S ovim obraćanjem završila je rasprava o Izvješću o radu Save-za u 2016., koje je Skupština na-kon toga jednoglasno prihvatila.

FINANCIJSKO POSLOVANJE

Podnoseći Izvješće Nadzornog odbora o financijskom poslova-nju Saveza u 2016. godini, pred-sjednik Tadija Šugić posebno se osvrnuo na stavke prihoda i rashoda, ističući ostvareni višak prihoda nad rashodima, odno-sno pozitivno financijsko poslo-vanje Saveza u protekloj godini. Završavajući svoje izlaganje, Šu-gić je zaključio: – Materijalno-financijsko poslovanje Saveza od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. teklo je u skladu sa za-konskim propisima i odlukama tijela Saveza i nije bilo nepravil-nosti u radu, te sukladno tome Nadzorni odbor daje pozitivno mišljenje o materijalno-finan-cijskom poslovanju Saveza u 2016. godini.Otvarajući raspravu o Izvješću Nadzornog odbora, predsjed-nik Skupštine Ilija Vrljić predlo-žio je da se ona spoji s idućom točkom vezanom za Financijsko izvješće Saveza za 2016. godinu, što je i prihvaćeno. Za riječ se prvi javio Krešo Ća-var iz LD-a „Mosor“ Široki Bri-jeg koji se vrlo kritički izjasnio o financijskom poslovanju i radu Saveza. – Županijsko vijeće za

6

IZ SAVEZA

Zastupnici prate izvješće predsjednika Marina o radu Saveza u 2016. godini

Nema jedinstva oko financijskog poslovanja Saveza u 2016. godini

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

7

lovstvo Županije Zapadnoher-cegovačke sinoć je imalo sjedni-cu, podržavamo rad Saveza, ali ne možemo prihvatiti ova izvje-šća – bio je izričit Ćavar. Potom je postavio pitanje vezano za lovno pripravništvo i rad Povje-renstva za polaganje lovačkog ispita, pitanje troškova Hoopa!, te pitanje kredita koji je Savez podigao 2014. godine kako bi podmirio dug tiskari „Suton“.Na Ćavarove upite reagirao je predsjednik Saveza Slavko Ma-rin prijedlogom da se usvoji Financijsko izvješće Saveza za 2016. godinu, a da se odgovori na pitanja zastupnika Kreše Ća-vara dostave članicama zajedno sa zaključcima Skupštine. Kako nije bilo daljnje rasprave, Marinov je prijedlog Skupština prihvatila kao zaključak, nakon čega je usvojeno Izvješće Nad-zornog odbora i Financijsko iz-vješće Saveza za 2016. godinu. Program rada i Financijski plan Saveza za 2017. godinu, kao idu-će točke dnevnog reda, usvojeni su jednoglasno, bez rasprave.

TRAJNI SMJEŠTAJ SAVEZA

Obrazlažući problem prostorija za smještaj Saveza, predsjednik Slavko Marin istaknuo je:– Potreba za adekvatnim pro-storijama za smještaj Saveza postoji i ona je naša realnost. Stanje na tržištu nekretnina u privatnom i državnom vlasniš-tvu je nepovoljno, zbog visokih cijena i zbog zakonskih uvjeta da državna imovina ne može ni-kome biti dana u vlasništvo bez odgovarajuće naknade. Bez ob-zira na takvo stanje, Savez mora pokrenuti aktivnosti na rješa-vanju ovog pitanja. Da bismo mogli bilo što ozbiljno raditi, mi kao Skupština Saveza moramo donijeti određene odluke koje se odnose na osiguranje finan-cijskih sredstava i vrstu objekta koji nam treba kao dugoročno i trajno rješenje. Upravni odbor je razmatrao ovu problematiku te je zaključeno da se Skupštini ponude modaliteti osiguranja financijskih sredstava potreb-

nih za rješavanje ovog pitanja. Utvrđeno je da su to: financij-ska sredstva od članica Saveza, financijska sredstva od donato-ra i prijatelja Saveza te kreditna sredstva. Financijska sredstva od članica osigurala bi se po modelu da svaki član preko svo-je udruge donira 10 KM, ili neki drugi iznos, za ovu namjenu. Donatorska sredstva osigurala bi se po modelu dodjele zlatnih, srebrnih i brončanih plaketa donatorima. Kreditna sredstva osigurali bismo kod komercijal-nih banaka, i to tek nakon priku-pljanja sredstava od članica i do-natora. Mi kao Skupština danas trebamo donijeti odluku o ovim pitanjima, svjesni potreba Save-za kao naše krovne institucije. Molim članove Skupštine da u raspravi budu kooperativni i, ako ne prihvaćaju ove prijedloge, ponude druga rješenja. Ono što moramo, to je naći rješenje za ovaj problem. Ja želim da danas o ovome donesemo jednoglasnu odluku, ma kakva ona bila.Uključivši se u raspravu, Ilija Vrljić obrazložio je mogućnost dobivanja na korištenje zgrade u Rodoču, od Civilne zaštite HNŽ-a, tvrdeći da je to dobro rješenje, koje se može realizirati u etapa-ma, onoliko koliko ima novca.Tomislav Perić iz LU-a „Livanj-sko polje“ Lištani bio je vrlo jasan i konkretan: – Žalosno je da mi danas, nakon 25 godina, nemamo svoj prostor. Ne bi nitko trebao biti protiv ovoga. Dobro bi bilo da taj objekt bude samostojeći i naše vlasništvo 1/1. Ima različi-tih modela kako doći do novca, a izbiti danas lovcu 10 KM iz dže-pa, prava je umjetnost. Držim da trebamo odrediti iznose koje će plaćati udruge, a ne lovci. Uime Županijskog vijeća za lov-stvo Županije posavske, Skup-štini se obratio njegov pred-sjednik Joso Leovac, član LU-a „Kuna“ Domaljevac: – Kao Savez, predugo smo beskućni-ci, a u isto vrijeme sve lovačke sekcije u Posavini i drugdje ima-ju svoje lovačke kuće. Najam prostorija privremeno je rješe-nje, koje košta, ali dobro je jer

negdje moramo biti. Držim da na ovom polju ni prethodni ni ovaj saziv Upravnog obora Sa-veza nisu napravili ništa. Jedina varijanta je da kupimo zemlji-šte, gradimo zgradu i da sve što radimo bude trajno rješenje. Mario Herceg iz HUL-a „Kra-vica“ Ljubuški ovako je proko-mentirao izlaganje predsjednika Marina: – O svakoj stavki koju je predsjednik iznio, može se razgovarati, ali tih 10 KM, to je individualno za svaku lovačku udrugu. Moja je udruga izglasa-la na skupštini da se ne plati tih 10 KM, i sve članice našega Žu-panijskog vijeća za lovstvo pro-tiv su toga. Treba pronaći druge načine, jer ovih 10 maraka po lovcu velik je problem.Dopredsjednik Saveza Tomislav Mihaljević smatra da Savez treba trajno riješiti prostor, da to bude njegovo vlasništvo, ali da prijed-log 10 KM po lovcu nije dobar, nego da treba aplicirati prema projektima i tako doći do novca.– Svaka članica Saveza, svaka naša udruga, ima trajno riješen smještaj, samo Savez nema. Svi smatramo da to treba riješiti, pozivamo se na hrvatstvo, ali i na tešku financijsku situaciju. Lov je jako skup sport i ništa se ne može dobiti bez novca – mi-šljenje je Pave Kosića, također dopredsjednika Saveza, koji je predložio da se u nekom razu-mnom roku oko ovoga postigne dogovor na razini Županijskih vijeća za lovstvo i članica Saveza. Kao rezime ove rasprave, pred-sjednik Marin zaključio je kako se Skupština slaže da treba traj-no riješiti pitanje smještaja Sa-veza, te predložio da se izradi prijedlog mogućih rješenja koji će biti razmatran na Upravnom odboru Saveza i županijskim vi-jećima za lovstvo, te na temelju toga donijeti konačnu odluku, što su zastupnici prihvatili.Ova Skupština, kao i prethodne, imala je i svoj mali svečarski dio u kojem je predsjednik Saveza Slavko Marin članicama Saveza uručio tvrdi uvez pet brojeva Ho-opa! iz 2016. godine, čime je za-vršila sjednica Skupštine Saveza.

www.lovackisavez-hb.ba

Krešo Ćavar

Joso Leovac

Mate Buntić

Tomislav Mihaljević

Slavko Marin i Maki Grle

RADNA TIJELA SAVEZA

U radu Saveza u prote-kloj godini sudjelovala su gotovo sva njegova tijela počevši od Skupštine, Upravnog odbora, Nad-zornog odbora, Stručnog vijeća za lovstvo, Struč-nog vijeća za izobrazbu kadrova u lovstvu, Izda-vačkog vijeća, Povjeren-stva za lovno streljaštvo, Povjerenstva za lovnu ki-nologiju te Povjerenstva za međunarodnu surad-nju, što govori o kvali-tetnom organizacijskom ustroju i dobrom modelu rada Saveza.Redovitu godišnju izvje-štajnu Skupštinu Saveza održali smo 23. trav-nja prošle godine u Mostaru. Upravni odbor Saveza u 2016. je održao četiri sjednice na ko-jima je razmatrao aktivnosti i zadaće iz djelokruga rada Save-za i njegovih članica, te o tome donio 48 zaključaka i odluka, koje su provodili radna tijela i stručna služba Saveza, te člani-ce i članstvo Saveza.U radu Upravnog odbora do-minirale su aktivnosti u vezi s provedbom Zakona o lovstvu, traženjem kvalitetnog mode-la financiranja Saveza, trajnim rješavanjem prostorija za smje-štaj Saveza, kao i teme o lov-nom gospodarenju, suradnji s MUP-om i primanju novih čla-nica u Savez.Aktivnosti u vezi s imple-mentacijom Zakona o lovstvu odnosile su se uglavnom na provedbu procedura za ute-meljenje i dodjelu lovišta na korištenje. Odgovornim radom članica i Županijskih vijeća za lovstvo, te uz potporu Struč-ne službe Saveza, na ovom je

polju ostvaren dobar rezultat. Bez obzira na sve poteškoće, na putu smo da sve naše članice do konca 2017. dobiju lovišta na gospodarenje. Kao težišna zadaća Upravnog odbora nametnula se i aktivnost oko iznalaženje modela finan-ciranja Saveza, te problematika oko rješavanje trajnog prostora za smještaj Saveza. Održan je niz sastanaka i dogovora, ali do konačnih rješenja nismo došli, pa ove aktivnosti moraju biti prioritet i u 2017. godini. Upravni odbor Saveza u više je navrata inicirao suradnju s MUP-om radi suzbijanja kri-volova i stavljanja pod kontrolu lovačkog naoružanja. Ovu ak-tivnost treba nastaviti, a naše članice imaju obvezu ostvariti dobru suradnju s policijom, kako bismo krivolov i druge ne-zakonite radnje u lovstvu sveli na najmanju mjeru.Nadzorni odbor Saveza provje-rio je materijalno-financijsko poslovanje Saveza u 2016. go-

dini te o tome načinio izvješće koje će Skupština razmotriti.Stegovni i Arbitražni sud Save-za nisu se sastajali u protekloj godini, jer nije bilo povrede članskih prava, dužnosti i ob-veza, kao ni međusobnih spo-rova članica.Radna tijela Saveza, odnosno Upravnog odbora: Stručno vi-jeće za lovstvo, Stručno vijeće za izobrazbu kadrova u lovstvu, Izdavačko vijeće, te Povjeren-stva za lovno streljaštvo, lovnu kinologiju i međunarodnu su-radnju, zajedno sa Stručnom službom Saveza, dala su znača-jan doprinos radu i aktivnosti-ma Saveza u 2016. godini.Treba istaknuti i kvalitetan rad Županijskih vijeća za lovstvo kao tijela koja su dala velik do-prinos radu Saveza u protekloj godini.

LOVNO ZAKONODAVSTVO

Implementacija Zakona o lov-stvu nametnula se kao naša

težišna zadaća koja je godinama dominirala, a dobrim dijelom i optere-ćivala rad Saveza i njego-vih članica. Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu 2014. godine, za što najveće zasluge pripadaju na-šem Savezu, otklonjene su zapreke i olakšane procedure dodjele lo-višta na korištenje, te u potpunosti zaštićeni interesi naših članica. Rezultati tih izmjena i dopuna Zakona o lov-stvu danas su vidljivi na terenu, gdje su naše članice u Hercegovač-ko-neretvanskoj, Zapad-nohercegovačkoj, Posav-skoj, Zeničko-dobojskoj i Hercegbosanskoj župa-niji potpisale ugovore o desetogodišnjem zakupu lovišta, izradile lovno-gospodarske osnove i planove gospodarenja,

uspostavile stručnu i lovoču-varsku službu, ustrojile razli-čite lovne evidencije, obilje-žile granice lovišta i provele niz drugih aktivnosti, što je znakovit pomak i velik na-predak u uspostavi organizi-ranog i planskog lovnog gos-podarenja. Određeni problemi i zastoji postoje u HNŽ-u (Rama, Či-tluk, Doljani), zatim u HBŽ-u (Tomislavgrad, Bosansko Gra-hovo), a najneizvjesnije i naj-teže je u Središnjoj Bosni, gdje smo provodili različite aktiv-nosti i bili intenzivno angaži-rani u procesu izrade odluke o osnivanju lovišta, kao i izrade amandmana na postojeću od-luku, nastojeći u tim procesi-ma maksimalno zaštiti intere-se svojih članica. Aktivnosti i dogovori koje trenutačno pro-vodimo daju nadu i optimizam da će se pronaći zajedničko rješenje i da će taj problem biti napokon riješen. Treba, također, istaknuti teško

Izvješće o radu LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE

u 2016. godini

IZ SAVEZA

Broj 108, OŽUJAK - SVIBANJ 2017.8

Izvješće je podnio Slavko Marin, predsjednik Saveza

stanje u lovstvu na području Brčko Distrikta uzrokovano neprovedbom Zakona o lov-stvu, gdje je već godinama na snazi zabrana lova i gdje naše članice, uz potporu Saveza, ulažu velike napore kako bi očuvali članstvo, divljač i infra-strukturu u lovištima. Moramo učiniti sve što mo-žemo da naše članice u svim županijama i Brčko Distriktu dobiju lovišta na gospodarenje, što u konačnici znači i ostvare-nje našeg cilja: svim našim lov-cima omogućiti da love, a svim našim članicama da gospodare svojim lovištima.

IZOBRAZBA

Izobrazba članstva trajna je zadaća Saveza, a njezino je te-žište u protekloj godini bilo na izobrazbi lovnih pripravnika i polaganju lovačkog ispita. Sa-vez je organizirao 14 lovačkih ispita, a pristupilo im je 445 lovnih pripravnika. Ispit je po-ložilo 375 lovnih pripravnika, a 70 nije. Izobrazba i lovački ispit dobro su organizirani, a znanje lovnih pripravnika iz godine u godinu raste, zahvaljujući po-najprije radu lovačkih udruga i Županijskih vijeća za lovstvo.Programom rada Saveza za 2016. bila je planirana izobraz-ba lovnika u lovačkim udru-gama, no ona nije provedena dijelom zbog opravdanih (fi-nancijskih) razloga, dijelom zbog nedovoljnog interesa čla-nica za ovakvom izobrazbom.Savez i njegove članice u proš-loj su godini sudjelovali u pro-vedbi seminara “Zaštita ugro-ženih vrsta ptica močvarica”, koji su organizirani u Čapljini i Širokom Brijegu.

LOVNA KINOLOGIJA

Lovno-kinološke aktivnosti na razini Saveza i njegovih člani-ca u protekloj godini tekle su u suradnji s Kinološkim save-zom Herceg-Bosne i u skladu s rasporedom kinoloških mani-

festacija u 2016. godini. U tim aktivnostima sudjelovale su sve naše članice te članovi Po-vjerenstva za lovnu kinologiju, što treba podržati i provoditi i ubuduće. Ostaje nam, također, obve-za da pitanje lovne kinologije rješavamo sustavno kako bi naše članice ispunile zakonske odredbe vezane za lovne pse, odnosno upotrebu pasa u lovu.

LOVNO STRELJAŠTVO

U prošloj godini na razini Sa-veza održana su dva streljačka natjecanja: Otvoreno prven-stvo Saveza u lovnom streljaš-tvu, koncem svibnja u Čapljini i Prvenstvo članica Saveza u lovnom streljaštvu, početkom kolovoza u Kupresu. U okviru Hercegovačke stre-ljačke lige održana su natjeca-nja u Čitluku, Širokom Brijegu, Busovači, Neumu i Čapljini, a ukupni pobjednik je LD „Mo-sor“ iz Širokog Brijega.S razine Saveza poticali smo izgradnju novih streljana, što ćemo činiti i ubuduće, kako bi-smo još više razvili lovno stre-ljaštvo kao značajan segment lovstva.

LOVNO IZDAVAŠTVO

U skladu s odlukama Uprav-nog odbora i Skupštine Saveza o mjerama štednje, u prošloj smo godini izdali pet planira-nih brojeva Hoopa!, poštujući zadane rokove i nastojeći mak-simalno unaprijediti njegove informativne, stručne, dizaj-nerske i medijske standarde. Tiskali smo, također, kalendar, dnevnik rada lovnog priprav-nika, različite vrste formulara, diploma, uvjerenja, pohvala i odličja, te osigurali tvrdi uvez Hoopa! za 2016. godinu.

SURADNJA S ČLANICAMA

Suradnja Saveza i njegovih čla-nica bila je vrlo intenzivna i sa-držajna, a tekla je kroz posjete

članicama, sastanke Županij-skih vijeća za lovstvo, lovačke večeri, zajedničke lovove, stre-ljačka natjecanja, lovačke ispi-te, edukacije, obljetnice, struč-nu pomoć te druge aktivnosti i sadržaje. Posebno značajna aktivnost naših članica je obilježavanje blagdana sv. Huberta. U ovu manifestaciju, koja je dio naše-ga vjerskog i nacionalnog iden-titeta, ubuduće moramo uklju-čiti što veći broj lovaca. Lovački balovi, lovačke večeri i zajednički lovovi sadržaji su koji su postali našom tradici-jom i dijelom našega lovačkog identiteta. Spomenut ću lovač-ki bal u Uskoplju za sve članice Županijskog vijeća za lovstvo Središnje Bosne, te lovačke večeri u Viru, Rami, Mostaru, Odžaku, Ljubuškom, Žepču, Čitluku, Grudama, Štrepcima, Posušju..., kao i zajedničke lo-vove u Kupresu, Žepču, Ljubuš-kom, Posušju, Grudama...Sve ove aktivnosti dio su naše tradicije i našeg identiteta, one su naša potreba i smisao posto-janja našeg Saveza kao krovne organizacije hrvatskih lovaca u BiH. Njih treba razvijati, podr-žavati i proširivati u onim sre-dinama gdje još nisu dovoljno zaživjele.

SAVEZ NA DRŽAVNOJ I MEĐUNARODNOJ RAZINI

Aktivnosti Saveza na državnoj razini tekle su kroz sudjelova-nje u radu Savjeta lovačkih sa-veza BiH, čiji je rad ponovno iniciran nakon višegodišnjeg zastoja uzrokovanog zahtje-vom Lovačkog saveza Republi-ke Srpske za promjenom imena Saveza lovačkih organizacija BiH i podjelom prijeratne za-jedničke imovine. Savjet lovačkih saveza BiH u protekloj je godini održao tri sjednice: u Mostaru, Banjoj Luci i Sarajevu. U organizaci-ji i pod predsjedanjem našeg Saveza, u nazočnosti visokih dužnosnika CIC-a, održana je

sjednica Savjeta u Mostaru, na kojoj je postignut dogovor o ponovnoj uspostavi normalnog i funkcionalnog rada Savjeta lovačkih saveza BiH. Međunarodna aktivnost Save-za odvijala se kroz tradicional-no dobru suradnju s CIC-om i FACE-om. Tradicionalno dobra i prijateljska suradnja ostvarena je i s Hrvatskim lo-vačkim savezom, te s lovačkim savezima zemalja u okruženju.Izaslanstvo Saveza sudjelova-lo je na sjednici CIC Koordi-nacijskog foruma za srednju i jugoistočnu Europu, koja je održana početkom lipnja u slovačkom gradu Nitri. Na ovoj sjednici Lovački savez Herceg Bosne predstavljao je lovstvo Bosne i Hercegovine i u toj ulozi podnio vrlo zapažen referat o problemima lovstva u Bosni i Hercegovini.U 2016. godini ostvarena je dobra suradnja Saveza s in-stitucijama i predstavnicima vlasti na lokalnoj, županijskoj i državnoj razini, kao i surad-nja s vjerskim, gospodarskim i kulturnim institucijama u Bosni i Hercegovini. Vodstvo Saveza održalo je niz sasta-naka i susreta od kojih treba istaknuti sastanke sa županij-skim ministrima poljoprivre-de, vodoprivrede i šumarstva u HBŽ-u i SBŽ-u, ravnateljem Civilne zaštite HNŽ-a, direk-torom Elektroprivrede HZHB, te predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH. Svim ovim sastancima cilj je bio afirmacija Saveza, rješavanje problematike lovstva u BiH i institucionalna potpora aktiv-nostima Saveza. Držim da je Savez i u 2016. opravdao svoju misiju i po-tvrdio svoju ulogu nezaobila-znog čimbenika i kreatora svih procesa u lovstvu na lokalnoj, državnoj i međunarodnoj ra-zini, kao i ulogu promicatelja lovnih, kulturnih, povijesnih i nacionalnih znamenitosti hr-vatskog lovca i čovjeka u BiH i svijetu, te lovstva općenito.

IZ SAVEZA



LOVNA DIVLJAČ

Srna je papkar preživač, elegantna, manjih dimenzija. Mužjaka nazivamo srnjak (srndać), ženku srna, a mlado lane. Osjetila su joj dobro razvijena, pogotovo sluh i njuh, vid je astigmati-čan. Na skočnim zglobovima nalaze se mirisne žlijezde. Mužjaci nose rogove, a kod stare i jalove ženke također se mogu pojaviti kržljavi roščići. Rogovi su od koštane materije, a mužjak ih odbacuje u jesen nakon čega počinju rasti novi. U proljeće srnjak skida svoje novonarasle rogove koji su u to vrijeme pokriveni kožicom s dlakama, tzv. bastom, istodob-no označavajući svoj teren. Zimi, srneća se divljač skuplja u stada, a u ožujku se stada razdvajaju. Ženke su neznatno ma-nje i lakše od mužjaka (5 – 10 %). Srna je manja i lakša od jelena lopatara, visoka je u grebenu oko 75 cm, dugačka je 130 – 140 cm, a rep joj je dugačak do 5 cm. Težina zrelih mužjaka je od 20 do 30 kg, a ženke od 17 do 25 kg. Srneća je divljač viša u stražnjem dijelu tijela nego u prednjem, što govori da je građene za skokove, a ne za trčanje. Lako preskače grmlje, šikaru, visoku travu i slično, ali ne može dugo trčati. Krzno srne pri-lagođava se vremenskim uvjetima te varira. Ljetna boja dlake je crvenkasto smeđa, na stražnjici srne imaju oznaku od žućkasto bijele dlake srcolika oblika, a srnjaci ovalnog oblika. Zimska dlaka je siva ili sivo smeđa, a bijele oznake na stražnjici znatno su veće i istog oblika kao i ljeti. Nazivamo ih ogledalo. Lane ima kestenjavo smeđu boju s bijelim pje-gama koje zadrži do jesenskog linjanja. Životni vijek srneće divljači je do 15-ak godina. Visoka stopa smrtnosti kod srneće divljači je brzo nakon lanjenja i tijekom prve zime.

STANIŠTE

Srneća divljač je široko rasprostranjena u cijeloj BiH, nešto brojnija u gorskim i kontinentalnim predjelima. Uz divlju svi-nju, srna je naša najraširenija lovna divljač. Stanište srneće divljači su bjelogorične i miješane šume, šumarci i proplanci. Pri-lagodljiva je pa se može naći i u poljima, ponekad i posve blizu naselja i uz ceste. Vjerna je staništu i ne migrira. Srneća je divljač jako izbirljiva u hrani, naglasak je na brstu mladica, grmlja i trava te na šum-skim plodovima. Kao preživač, srneća se divljač hrani isključivo biljkama. Većinom živi samotnjačkim životom. Srna je s lane-tom cijele godine, srnjaci žive odvojeno. Moguća su okupljanja u manje obiteljske skupine tijekom zime ili na otvorenim područjima. Srneća se divljač glasa baukanjem, laja-njem i piskanjem.

Srnjaci od proljeća zauzimaju teritorije koje označavaju i agresivno brane od drugih (smrtni su ishodi rijetki). Pare-nje se odvija tijekom srpnja i kolovoza, kada srnjaci natjeruju srne u krugovima (vještičji krugovi). Za srneću divljač nije karakteristična rika i ne okuplja se u hareme. U tijeku razdoblja parenja mogu se čuti tipični zvukovi srnjaka u potrazi za ženkom. Oplođena srna nosi plod devet i pol mjeseci od čega je plod u stanju mirovanja četiri i pol mjeseca. Srna lani najčešće dva, rjeđe jedno ili troje lanadi, u svibnju ili lipnju. Tek rođeno lane teži oko jednoga kilograma. Srna posjećuje lanad samo radi dojenja, kako svojim tragom ne bi privukla grabežljivce do skloništa. La-nad u to vrijeme najviše vremena provodi


Nužno je „poznavati“ svakog srnjaka Ovakvim se načinom

može dobro pratiti divljač koju lovimo i ustanoviti je li ili nije za odstrel

piše Tomislav Mihaljević


LOVNA DIVLJAČ

ležeći na zemlji kako bi ostali zaštićeni od pogleda grabežljivaca. Tek rođena lanad nema vlastiti miris. Zbog toga je pogrešno nađenu lanad dirati, jer ih srna nakon ljudskog dodira odbacuje. Srneća je divljač specifična po pojavi embriotenije (usporeni razvoj zametka kao prilagodba stanišnim i klimatskim uvjetima). Osjetila mirisa i sluha kod srne su izvanredna, osjetilo vida je slabije. Srne su daltonisti i ne registriraju treću dimenziju prostora, ali odlično reagiraju na pokret. Kod srne su osjetila nešto slabije razvijena nego kod jelena običnog. Srneća je divljač aktivna cijelog dana, ali najviše u sumrak i zoru. Danju zalegne u branjevinu i preživa. Srneća divljač zna činiti štetu na usjevima i mladicama drveća. Lanad često stradava od poljoprivredne mehanizacije, a odrasle jedinke u prometu. Srneća divljač ima dosta prirodnih nepri-jatelja: vuk, medvjed i neke ptice grabežlji-vice. Neprijatelji lanadi su i lisica i divlja svinja. Posebni neprijatelji srneće divljači su psi skitnice, koji je nemilosrdno proga-njaju, često s kobnim posljedicama.

PLAN GOSPODARENJA

Planiranje uzgoja srneće divljači temelj je gospodarenja lovištem. Ono se temelji na matičnom brojnom stanju koje se utvrđuje prebrojavanjem srneće divljači svake godine, uz sveobuhvatne i stručne pripreme. Vrlo bitan element je i bonitet lovišta, koji je određen na temelju moguć-nosti lovišta u odnosu na životne zahtjeve

određene vrste divljači i koji predstavlja kvalitetu lovišta, odnosno staništa divljači. Njega obično prati određeni koeficijent prirasta. Na temelju utvrđenog boniteta i površine izražava se kapacitet lovišta za svaku vrstu divljači. To je optimalan broj divljači koja na tom prostoru ima sve po-trebne uvjete za razvoj i reprodukciju. Pod pojmom matično stanje podrazumijeva se zapravo matični fond, odnosno broj divlja-či koja svake godine preostane poslije lova i svih zimskih gubitaka, a koji utvrđujemo proljetnim prebrojavanjem. U uzgojnim planiranjima, za matični fond uzima se ono brojno stanje koje se ustanovljava početkom ožujka i to je temelj daljnjeg prirasta s kojim se računa u budućnosti. Temeljni elementi matičnog fonda su brojnost te starosna i spolna struktura. Ti elementi trebaju biti što približniji utvrđenom kapacitetu lovišta. Matični fond utvrđuje se svake godine brojenjem i to je osnova za bilo kakva planiranja. Divljač se treba brojiti nakon solidnih priprema, savjesno i odgovorno. Odnos spolova u lovištima srneće divljači dugo je vremena pogrešno shvaćan i nedovoljno vrednovan. Zato treba razjasniti što znači međusobni odnos spolova srneće divljači u planiranju uzgojnih mjera. Znanost je dokazala da na svijet dolazi skoro isti broj muške i ženske lanadi. Moguća su odstu-panja zbog nepovoljnih vanjskih utjecaja, ali se za praktične potrebe planiranja uzima podjednak broj muške i ženske lanadi koja dolazi na svijet. Pitanje koje se nameće u vezi s optimalnim odno-som spolova je, koliko srna opari jedan srnjak tijekom razdoblja parenja. Kako je srneća divljač poligamna vrsta, na jednog srnjaka otpada više srna i on je, u načelu, sposoban opariti do pet srna. Dakle onoli-ko srna koliko ih tijekom razdoblja parenja može promijeniti, jer u isto vrijeme pari samo jednu srnu. U prirodnim uvjetima gdje ima više srnjaka, iako je normalno da jedan srnjak opari više srna, logično je da slabiji srnjaci ne sudjeluju u parenju. Temelj prirodnog odabira i eliminiranja iz razmnožavanja slabijih jedinki je u tome, što u razmnožavanju sudjeluju najsnažniji mužjaci u populaciji. Podjednak odnos spolova ili umjereni višak srnjaka u popu-laciji posve je prirodan i parenje se u tim uvjetima obavlja prirodno. Odgovarajući odnos spolova vrlo je bitan s uzgojnog stanovišta, jer se samo uz prirodan odnos spolova mogu očekivati dobri rezultati lova. Zato je potrebno prihvatiti ono što

stručnjaci ističu, da je neodgovarajući od-nos spolova, tj. višak srna, izravan uzrok što u lovištu nema odgovarajući broj trofejno jakih srnjaka. Treba, dakle, rašči-stiti sa zastarjelim shvaćanjem i prihvatiti stručna saznanja da je odgovarajući odnos spolova srneće divljači u lovištu temeljni uvjet uzgoja srneće divljači te prema tome i uvjet za lov jakih trofejnih srnjaka.

LOV SRNJAKA

Prema Zakonu o lovstvu i njemu pripa-dajućim podzakonskim aktima, za odstrel srneće divljači koriste se puške s užlije-bljenim cijevima. Najmanja dopuštena kinetička energija zrna na 100 m je 1000 J (džula), a najmanja težina zrna iznosi 3,2 grama. Najveća dopuštena daljina gađanja iznosi 150 m. Srneća je divljač popularna lovna divljač radi mesa i trofeja „rogovlja“.Srnjaci se love dočekom, vabljenjem i šuljanjem. Ovisno od biotopa razlikuje se i trofejna vrijednost naših srnjaka, koja prosječno iznosi oko 300 g težine. U do-brim lovištima ta se trofejna snaga može povisiti i na primjerke s 450 – 500 g. Sr-njak se najčešće lovi dočekom na livadama na koje pred večer ili u rano jutro dolazi na pašu. Lovimo ga također i šuljanjem za pogodna vremena. U vrijeme parenja, tj. koncem srpnja i početkom kolovo-za, srnjak se lovi vabljenjem (vapcima), oponašajući zov srne. Srne i lanad lovimo dočekom i šuljanjem, a kako se lov na njih odvija u jesen i zimi, to je šuljanje najčešći način lovljenja, pri čemu se koriste i trago-vi na snijegu, ako ga ima.Sukladno Pravilniku o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači, srnjaka je dopušteno loviti od 1. svibnja do 30. rujna u nizinskim i brdskim lovištima te od 1. lipnja do 30. listopada u planinskim lovištima, a srnu i lane od 1. listopada do 31. siječnja.Često srna zna izaći na rub livade, a za to je vrijeme srnjak u šumi, boji se izaći iz za-klona. Lov često zna potrajati i čitav dan jer srneća divljač često jede te nemali broj puta srnjak ili srna prelaze iz šumarka u šumarak po najvećim vrućinama, i u podne. Nakon kiše je dobar lov, divljač tada izlazi na rub šume ili zaklonjene livade i ostaje tamo sve dok kapi s lišća ne padnu na tlo.

LOV DOČEKOM

To je pojedinačan način lova kod kojeg lovac s određenog mjesta, stajališta, ima


pogodne uvjete za odstrel. Čekanjem se lovi na mjestima gdje divljač izlazi radi prehrane, ili na premetima, putovima, preletima. Ovim načinom lova mogu se loviti jeleni, srne, divokoze, medvjedi, divlje svinje, lisice, patke, guske, golu-bovi, šljuke… Za čeke se biraju pogodna mjesta gdje divljač obično izlazi, odnosno prelazi ili prelijeće. Čeke mogu biti po-sebno uređene na zemlji ili visoko iznad zemlje. Ovakvim se načinom može dobro pratiti divljač koju lovimo i ustanoviti je li ili nije za odstrel. Prije svega nužno je poznavati svakog srnjaka „ponaosob“, a to se može postići tek nakon dugih mjeseci praćenja. Uz to se mora znati vrednovati svako od tih grla te prepo-znati slaba ili bolesna srnjaka. To je težak zadatak pošto se zna da stupanj razvoja rogova nije nužno povezan s genetskim potencijalom mladog srnjaka, niti ima veze s njegovom starošću, već može varirati iz godine u godinu zbog cijelog niza vanjskih čimbenika. Mladi srnjak ne samo da dobro čuje i razlikuje mirise, nego je sposoban uočiti i najmanji pokret na velikoj udaljenosti. Bit ovakvog lova je

tiho prelaženje lovačkih staza i šumskih puteljaka. Lovac pritom često zastajkuje i „pokriva“ se biljem i raslinjem da bi, s pomoću dvogleda, promotrio okolinu. U potrazi je za pogodnim dijelovima okoli-ša: livade, rubovi šume koji su okruženi poljima, mlado rastinje… Osim toga lovac mora paziti da se kreće uz vjetar, koristeći što više može konfiguraciju tla i raslinje ne bi li prikrio svoju prisutnost. Na najmanji znak uznemirenosti srnjaka, lovac mora neko vrijeme ostati nepokre-tan kako bi se srnjak ponovno opustio. Lovac ne smije nastaviti s potragom za srnjakom koji je naglo uzdigao glavu te jednako tako brzo uronio natrag glavom u raslinje, jer je riječ o lukavstvu mladog srnjaka. Pravit će se da mirno pase, ali će ispod oka pozorno promatrati oko-linu. Lovac će nastaviti potragu tek kad je siguran da divljač više nije na oprezu. Preporučuje se odjeća neutralnih tonova koja omogućava diskretno kretanje kroz gusto raslinje. Tome pogoduju samo po-jedini materijali (vuna, samt). Nepromo-čive jakne jako šušte u dodiru s trnjem te se zato ne preporučuju. Što se tiče obuće,

najbolje su cipele s mekanom gume-nom potplatom koje lovcu omogućuju osjetiti konfiguraciju terena te eventualne grančice koje se nađu na putu. Odstrel odabrane divljači vrši se s umjerene uda-ljenosti, s manje od 150 metara. Lov srnjaka metodom vabljenja primje-njuje se uglavnom u vrijeme parenja. Na našim prostorima parenje srneće divljači obično počinje sredinom srpnja, a završava sredinom kolovoza, što znači da je priroda lovcima podarila približno mjesec dana uživanja u ovoj izazovnoj metodi lova. Za lov vabljenjem jako je bitno dobro poznavati teren. Ako znamo da se na nekom području nalazi divljač koju namjeravamo odstrijeliti – srnjaci su obično vjerni svom staništu i rijetko migriraju, osim u razdoblju parenja u potrazi za novim teritorijem – treba na vrijeme pronaći prava mjesta za vabljenje divljači. Starija grla srneće divljači obično su jako osjetljiva, pa i pri najmanjem ljud-skom mirisu donesenom vjetrom doček može biti uzaludan. Što se vremenskih uvjeta tiče, najboljima za lov pokazali su se sunčani dani bez vjetra.

LOVNA DIVLJAČ


LOVNA KINOLOGIJA

ta vrijedi

Kinološka tema za ovaj broj Ho-opa! nametnula se sama po sebi. Svibanj je na pragu, a lov na srnjaka samo što nije počeo. Lov na srnjaka velik je izazov. Srnjak ima jako istančane osjete sluha i mirisa, pa ve-liku ulogu u uspješnu lovu igraju lovčevo iskustvo i taktika nadmudrivanja s ovom plemenitom i nadasve plahom divljači. Da bi lovac ostvario siguran pogodak, uz ovo prije navedeno, mora imati stabilan polo-žaj tijela, čvrst oslonac za pušku i mirnu ruku, s tim da su zadovoljeni tehnički pre-duvjeti (kvalitetna puška, optički ciljnik i upucanost). U protivnom hitac će se svesti na „nagađanje“, s redovito lošim ishodom. Najveća pogreška mladih lovaca je gađa-nje iz „slobodne ruke“, jer je tada položaj puške labilan pa je njezino pomicanje i po pravcu i po visini neizbježno. Idealan stav za siguran pogodak je poluležeći ili ležeći, s tim da puška ne smije biti izravno oslonjena na tvrdu podlogu, jer će zbog vibracije prilikom opaljenja zrno dobiti neželjenu putanju i promašiti cilj. Lovački ruksak ili komad odjeće odlično će poslu-žiti kao podloga za pušku.

POTRAGA ZA NASTRIJELJENOM DIVLJAČI

Prema jednome starom etičkom lovačkom pravilu, nakon hica na krupnu divljač, bez obzira na to pala ona na mjestu u vatri ili ne, ne prilazi se odmah k njoj, nego joj se da vremena da ugine. Lovci kažu, „popuši cigaretu“, pa tek nakon desetak minuta otiđi provjeriti u kakvu je stanju divljač. Takve situacije nisu nimalo bezazlene, jer se znalo događati da se ranjena krupna divljač pritaji i u određenom trenutku napadne neoprezna lovca i nanese mu po život opasne ozljede, ponekad i sa smrt-nim ishodom. Da nam tema ne bi otišla u neželjenu

pravcu, vratimo se na ranjenu divljač koja je pobjegla s mjesta ranjavanja, na načine prepoznavanja težine ranjavanja, načine obilježavanja lokacije i mogućnosti potra-ge i pronalaska divljači. Ako je u trenutku pucnja divljač pogođena a nije pala u vatri, iskusan lovac prati po-našanje i položaj tijela pogođene divljači i skoro precizno može ocijeniti težinu rane i dužinu preživljavanja pogođene divljači. Ako je hitac u predjelu srca, divljač se obično propne na stražnje noge i potr-či. Kako pogodak u srce ima dva načina manifestiranja, divljač može pasti nakon 10 m ili otrčati i do 100 m. Ako je srce sti-snuto divljač će dobar pogodak nositi i do 100 m, a ako je srce puno krvi i ako ono usisava krv, divljač pada na mjestu pogot-ka, u vatri, ili pada nakon samo nekoliko koraka u pokušaju bijega. Ako je pogodak u vrat, glavu ili gornji dio pluća, divljač pokušava bijeg spuštene glave, a ako je pogodak u rog, onda od nervnog šoka pada na licu mjesta, ali nakon otprilike dvije minute ustaje i bježi kao da se ništa nije dogodilo. Ako je pogodak u pluća ili u grlo, tu obično ostaje svijetla ili pjenasta krv s mjehurićima, i to je znak da treba pričekati nekoliko sati i tek onda krenu-ti u potragu za ranjenom divljači. Kod pogotka u trbuh divljač se skvrči i bježi s nisko pognutom glavom. Na mjestu ranja-vanja obično se nađu komadići crijeva ili želuca, te neprobavljena zelenkasta kaša. Tu vrijedi temeljno pravilo da se ne ide za ranjenom divljači barem tri sata. Divljač je u trenutku pogotka osjetila bol i šok te instinktivno bježi, i ako je lovac ne prati zaleći će nakon 100-200 metara i iskrva-riti, što lovcu omogućuje njezin sigurniji pronalazak. Ako je riječ o okrznuću, što se često događa, posebice kod mladih i ner-voznih lovaca, onda se na mjestu nastrela može pronaći dosta dlake, komadiće tkiva i kosti te dosta svijetlocrvenkaste krvi.Za lovce je bitno naglasiti: nemojte trčati za ranjenom divljači, jer je tako mnogo divljači izgubljeno, i za lovca i za lovište.

Zakon o lovstvu Fe-deracije BiH propisao je obvezu da svaka lovačka udruga koja u svome lovištu gospo-dari visokom divljači mora imati najmanje jednoga certificiranog krvosljednika za ovu vrstu lova. No kako zakonodavac nije za-branio posudbu ili iznajmljivanje takvih pasa, lovačke su se udruge, da bi zado-voljile inspektora, dosjetile baš toga. Svi zadovoljni, ali nikoga nije briga što se stvar-no događa s ranjenom divljači

Dobro obučenkrvosljednikzla

piše Zdravko Pranjić-Brižankić



Ako divljač osjeti da joj je lovac na tragu, posljednjim će snagama, makar i teško ranjena, otići kilometrima daleko pa će potraga za njom biti vrlo teška i s neizvje-snim ishodom. Ako ove teorijske postavke pokušamo u praksi realizirati, trud će nam biti uza-ludan bez dobra psa krvosljednika i bez dobre pripreme za početak traganja. Ako je pravilo da se ni za jednom ranjenom krupnom divljači ne kreće u potragu odmah nakon ranjavanja, onda je lovac

„nesretnik“ dužan barem obaviti predrad-nje za kasniji, sigurniji početak potra-ge. Dužan je, najprije, obilježiti mjesto odakle je pucao, jer se zna dogoditi da od uzbuđenja poslije ne može prepoznati to mjesto, a onda i obilježiti smjer pucnja i smjer kretanja divljači, te nekom ma-ramicom ili vrećicom obvezno obilježiti mjesto ranjavanja divljači. Izvršenjem ovih predradnji stječu se optimalni uvjeti za točnu lokaciju starta psa tragača po krvi i njegova vodiča.

KRVOSLJEDNIK NA TRAGU

Pronalaženje ranjene divljači teška je, ali i plemenita disciplina, koja se mjeri upor-nošću, pravilnim zapažanjima i savršenom suradnjom vodiča i psa. Pronalaženje ranjene divljači nije samo dobitak za lovca u smislu trofeja i mesa, nego je i velika moralna obveza svakog lovca da ranjenoj divljači samilosnim hicem skrati muke i agoniju ranjavanja. Većina lovaca i danas misli da je svaki lovački pas sposoban pronaći ranjenu divljač, što laički gledano i nije nemoguće, jer mu je ta odlika genetskim kodom ucrtana od nastanka vrste. Međutim, napredak civilizacije pse izvlači iz čopora, razvrstava ih prema potrebama i svojstvi-ma, te čak pojedine pasmine specijalizira samo za određene radne discipline. Tako je stvoren i pas krvosljednik, kojem je uža specijalnost pronalaženje visoke, ranjene divljači. Stvaranje kvalitetna i uspješna krvosljednika težak je i dugotrajan proces, i vezan je isključivo za jednog psa i jednog vodiča. Tu ne smije biti ni pogrešaka ni svaštarenja, obuka je stroga i stručna, a krajnji rezultat ovisi o kvaliteti nabavlje-nog šteneta, stručnosti vodiča i broju sati provedenih u praktičnom radu na terenu. Na „početku karijere“ krvosljednik mora pokazivati urođenu sklonost prema praće-nju bilo kakva traga, što iskusnom vodiču daje samo dio mogućnosti za uspješan bu-dući razvoj. Nabavka šteneta od poznatih i priznatih, u praktičnom radu dokazanih roditelja, i to najmanje u četiri generacije, najbolje je jamstvo kvalitete i urođenih svojstava. S dresurom krvosljednika valja početi što prije, poradi buđenja lovačke strasti za određenom vrstom divljači i stjecanja iskustva u određenim zadacima. Danas u svijetu pasa poznajemo samo dvije priznate pasmine krvosljednika, obje iz Njemačke: bavarskog krvosljednika i hanoverskog krvosljednika. S napretkom kinologije došlo se, međutim, do spoznaje da svaki lovački pas, pod uvjetom da po-tječe od radnih roditelja i uz pravodobnu i kvalitetnu obuku, može polučiti vrhunske rezultate na tragu ranjene visoke divljači. Preporučuje se da lovac sam dresira svog psa za rad na krvnom tragu, jer se i u praksi pokazalo da krvosljednik korektno radi samo s vodičem koji ga je učio ovoj disciplini. Zakon o lovstvu Federacije BiH propisao je obvezu da svaka lovačka udru-ga koja u svom lovištu gospodari visokom divljači mora imati najmanje jednog certi-



ficiranog krvosljednika za ovu vrstu lova. Međutim, ako se malo bolje pročita taj za-kon, vidi se da zakonodavac sve, pa tako i ovo, propisuje općenito, ne vodeći računa o prirodnim staništima visoke divljači.

POKRIJ SE PAPIROM I "MIRNA BOSNA"

Zašto ovo pišemo? Zato što naš obični lovac ne zna da se kvalitetan krvosljednik stvara najmanje tri godine, da se trenira svakodnevno i da mu je godišnje potrebno najmanje 30 teških praktičnih treninga na visoku divljač, što na umjetnom, što na prirodnom tragu, a to je moguće samo u terenima gdje je velik broj visoke divljači. Primjerice, u terenima dijela Hercegovi-ne od Tomislavgrada do Mostara, visoke divljači skoro i nema. A ako slučajno koje grlo i zaluta, „pokusa čorbu“ isti dan, pa ovdje krvosljednik uopće nije potreban. Lovačke udruge nisu toliko bogate da kupuju „gotova psa“, jer on košta čitavo malo bogatstvo, a i kvalitetnih je grla u široj regiji toliko, da se mogu nabrojiti

na prste jedne ruke. Doduše, Međuna-rodna kinološka federacija (FCI), vodeći računa o svojstvima pojedinih pasmina pasa i njihovoj radnoj uporabi, donijela je pravilnike o radu tih pasmina, pa danas u svojim kinološkim savezima imamo i pravilnik o radu pasa krvosljednika po kojem možemo organizirati ispite toga tipa i mjerodavno certificirati pojedina grla kao pse tragače po krvi s položenim radnim ispitom. Da bi se takav radni ispit organizirao moramo imati krvosljednike obučene i spremne za ispit, a nemamo ni jednoga, ili moramo imati psa bilo koje

lovne pasmine spremna za takav ispit, a također nemamo ni jednoga. Na koncu, ni Kinološki savez Herceg-Bosne, a niti lovačka populacija, ne pokazuju interes, prvi za organiziranjem, a drugi za pristu-panjem takvom radnom ispitu. Istinskim lovcima i kinolozima nije ugodno živjeti s ovim našim neredom glede pasa krvo-sljednika, ali se određena „utjeha“ može pronaći u činjenici da je tako u sva tri kinološka i lovačka saveza u BiH, nažalost. O ovoj je temi napisano brdo literature, ali je ona našim lovcima i dalje velika nepoznanica, pa da ne bismo srljali u ne-poznato, bolje je pokriti se papirom nego psom. Naime, zakonodavac nije zabranio posudbu iliti iznajmljivanje pasa krvo-sljednika od drugih lovaca ili kinoloških udruga, pa je dovoljno lovnoj inspekciji (ako dođe) podastrijeti u pisanoj formi ugovor o iznajmljivanju krvosljednika za potrebe svoje lovačke udruge. Svi zado-voljni, a zakon se „trese“ od veselja. Samo nikoga nije briga što je bilo s ranjenim srnjakom. A to ćemo saznati u jednome od idućih brojeva Hoopa!.

Danas u svijetu pasa poznajemo samo dvije pri-znate pasmine krvosljed-nika, obje iz Njemačke: bavarskog krvosljednika i hanoverskog krvosljednika

IZ ŽVL-A

Danas mnogi ističu da se njihovom zaslu-gom pune proračuni:

općinski, gradski, županijski, entitetski, državni… I svatko sebi daje pravo od tih subjeka-ta očekivati određeni povrat uloženog novca. Reklo bi se s razlogom. Lovci se u tom kontekstu vrlo rijetko spominju. Koliko oni svojim troškom koji se odnosi samo na lov sudjeluju u punje-nju proračuna i time razvoju ukupnoga gospodarstva? Nije nam poznato postoje li takvi podatci na bilo kojoj razini. Do određenih rezultata pokušali smo doći analizom stanja u Županiji Zapadnohercego-vačkoj (ŽZH). Rezultati naših napora prikazani su u tabeli, uz napomenu da je ipak riječ o

KOLIKO TROŠE LOVCI U ŽUPANIJI ZAPADNOHERCEGOVAČKOJ

Lovci ozbiljno pune proračuneU Županiji Zapadnohercegovačkoj ima oko 2300 lovaca. Prema nepotpunoj računici, oni godišnje na lov potroše blizu dva mili-juna maraka, sigurno i više ako bi se uračunao svaki trošak. Dio toga završi u raznim proračunima, a što lovci dobiju zauzvrat?

nepotpunim i okvirnim podat-cima koji i kao takvi pokazuju vrijednost lovstva i lovaca u tamošnjim gospodarskim tokovima.

OVO, I JOŠ DOSTA TOGA

U Županiji Zapadnohercego-vačkoj je oko 2300 lovaca. Iz godišnje članarine koju lovci plaćaju svojoj matičnoj udruzi financiraju se zaposlenici (lovočuvari, tajnici, agencije za vođenje knjigovodstva), list Hoop!, lovačke tiskanice, obveze prema matičnom župa-nijskom ministarstvu, nabavka divljači, osiguranje lovaca te ostali troškovi. Tako od svote od oko 300.000 KM mnogi imaju korist. Svake se godine u ovoj županiji u lovačko član-

Red. br. Vrsta troška Broj

lovacaProsječan trošak

po lovcu Iznos

1. Lovačka članarina 2300 130 KM 299 000 KM

2. Lovci pripravnici 80 400 KM 32 000 KM

3. Lovci pripravnici – puške 80 1000 KM 80 000 KM

4. Lovci pripravnici – lovačka oprema 80 350 KM 28 000 KM

5. Godišnja obnova streljiva i opreme 2300 200 KM 460 000 KM

6. Lovačke večeri (7 večeri po 400 uzvanika prosječno) 2800 65 KM 182 000 KM

7. Lovačka tombola – vrijednost - - 105 000 KM

8. Ulaganja u lovište – mimo članarine 2300 50 115 000 KM

9. Sadržaj „lovačkog ruksaka“ u lovnom danu (10 izlazaka u lov u sezoni) 2300 30 KM 69 000 KM

10. Zajednički lovački ručkovi po sekcijama i grupama 2300 35 KM 80 500 KM

11. Vakcinacija pasa (1 pas prosječno) 2300 20 KM 46 000 KM

12. Držanje pasa (hrana, ispiti…; 1 pas prosječno) 2300 150 KM 345 000 KM

Ukupno: 1 841 500 KM

stvo uključi između 80 i 100 pripravnika, koji samo u toj godini naprave ukupan trošak od preko 150.000 KM. Osim redovitog troška kroz lovačko društvo, oni plaćaju liječničko uvjerenje, oružni list, lovačku pušku, lovačko odijelo, obuću, ruksak s odgovarajućom opre-mom, tehnička pomagala itd.).Pred početak lovne sezone lovci obično obnavljaju zalihe lovačkog streljiva, dotraja-lu lovačku opremu, odjeću, obuću… U Širokom Brijegu, Ljubuškom, Posušju i Gruda-ma solidno rade prodavaonice lovačke opreme. Cijene u nji-ma i nisu baš niske. Primjerice, malo bolju lovačku obuću za hercegovački krš, tzv. gojzeri-ce, treba platiti oko 300 KM. U prosjeku, za streljivo i opremu

lovci u ŽZH godišnje potroše blizu pola milijuna KM.Lovačke udruge iz ŽZH poznate su po redovitom organiziranjem lovačkih večeri. Osim lovaca, tim se svečanostima vesele vlasnici svadbenih salona i pro-davači lovačke opreme. Za ovu vrstu zadovoljstva lovci godišnje potroše preko 250.000 KM.Svaki odlazak u lov lovca ko-šta, ovoliko ili onoliko. Lovački ruksak valja dobro napuniti, što ima svoju cijenu. Početku lovne sezone vesele se vlasnici lokalnih kavana gdje se lovci okupljaju, ali i restorani u ko-jima lovci prave svoje fešte pri otvaranju i zatvaranju lovne sezone. Ne treba zaboraviti ni lovač-ke pse. Prodavaonice hrane i opreme za pse, veterinari, kino-loški sudci…, također duboko zavuku ruku u lovački džep. Sa sigurnošću se može reći da u prosjeku na lovca dolazi jedan pas i pod pretpostavkom mini-malnog troška po psu, ukupni se trošak po ovoj stavci penje na više od 300.000 KM. Još bi se puno toga moglo do-dati kao trošak lovca. Nismo, primjerice, uračunali dodat-ne lovačke radove lovaca u lovištu, gorivo, vozila, lovačka gađanja, kinološke smotre, posjete drugim lovačkim udru-gama, lovni turizam i još puno toga. Ako bi se sve to uzelo u obzir, cifra od preko 1.800.000 KM do koje smo došli, debelo bi prešla 2.000.000 KM. Dio toga, naravno, završi u raznim proračunima. Što lovci dobiju zauzvrat? Vidi li to barem netko i cijeni li lovce zbog toga? Odgovor je, bojimo se, jasan i kratak: jako malo!

Vlado Bošnjak




Očekivani sastanak predsjednika lovačkih udruga iz Župani-

je Zapadnohercegovačke s predstavnicima županijskog MUP-a održan je 27. travnja 2017. u Ljubuškom.Sa strane policije sastanku su nazočili Milan Galić, kome-sar MUP-a ŽZH, Milenko Madunović, načelnik Sektora uniformirane policije i Boro Leko, načelnik Ureda kome-sara MUP-a. U svojim izla-ganjima njih su trojica ista-knuli potrebu bolje suradnje policije i lovačkih udruga u svim segmentima, a posebice u primjeni novog Zakona o oružju i streljivu te pravilnika koji iz njega proisteknu. Novi Zakon o oružju i streljivu znatno je pooštrio uvjete za držanje i nošenje oružja. Svaki će lovac, između ostalog, svoje

lovačko oružje morati donijeti u policiju na provjeru njegove ispravnosti, ali i vlasništva. S vremenom, nagomilali su se mnogi problemi u sferi vlasništva nad oružjem i bilo je krajnje vrijeme poduzeti konkretne mjera u pogledu provjere i utvrđivanja vlasniš-

tva nad oružjem općenito, naravno i lovačkim. Velik je to posao, pretpostavka je da neće biti okončan tako brzo, a policija u tom poslu očekuje pomoć i suradnju lovačkih udruga, kojima je u interesu da se ozbiljno provjeri vlasništvo nad lovačkim oružjem kako bi

u lovištu posve nestalo onoga koje je ilegalno i koje nose pojedinci koji nisu njihovi članovi. Poslije lovaca na red će doći oni koji imaju oružje a nisu lovci, posebice oni koji su „naslijedili“ oružje od svojih pokojnika a nikad nisu riješili pitanje vlasništva na zakonit način. Novi županijski Zakon o oružju pooštrio je i uvjete pod kojima se čuva (drži) oružje, te općenito mjere sigurnosti u pogledu rukovanja oružjem.Ovaj zakon pozdravljaju svi pravi ljubitelji prirode i divljači jer unosi više reda i sigurnosti u jednu oblast u kojoj već duže vrijeme nema potrebne razine nadzora i utjecaja sa strane državnih službi.

Mario Herceg

NOVI ZAKON O ORUŽJU I STRELJIVU U ŽZH-u

Dogovor lovaca i policije

Lovačka sekcija Brestov-sko brojčano nije velika, ali je takvom postala po

odlučnosti da dovede u red do sada propušteno u svome lovi-štu. Ako se redovito ne održa-va i ne ulaže u njega, lovište je zapušteno i prazno, bez temelj-ne funkcije. To su lovci sekcije Brestovsko prihvatili kao svoje geslo i žele da se o njima kao takvima sazna u ovome lovač-kom glasilu. Aktivnost ponaj-više inicira predsjednik sekcije Ivica Milićević, koji želi da nje-gova sekcija bude primjer do-bra rada i gospodarenja. Prosijecanje staza, uređenje postojećih i pravljenje novih čeka, popravak nadstrešni-ca i kuća, to su poslovi koje

obavljaju skoro svake subote i nedjelje. U lovištu Zahor, na parceli površine tri duluma, posijali su zob. Iznijet će i ka-menu sol u stara i nova solila. Lovačko oružje zamijenili su motorna pila i ostali alat, a dva traktora uzorala su zemlju za sjetvu zobi.Članovi LD-a „Lještarka“ rade i uređuju lovište, premda već ne-koliko godina ne love i ne znaju kad će se i kako razriješiti ov-dašnji gordijski čvor oko lovi-šta. No kako su lovce oduvijek krasili čestitost te zdravi, iskre-ni međuljudski odnosi, vjeruju da će baš na tim temeljima osi-gurati lijepu budućnost.

Rade Tomić

Nadoknaditi propuštenoLD “Lještarka” Kiseljak

Sa sastanka u Ljubuškom

Lovci sekcije Brestovsko



U nedjelju 19. veljače 2017. u Roškom Polju odrađena je hajka na štetoči-ne. Bila je to druga hajka koju su

zajedno i uspješno organizirale LU „Za-velim“ Roško Polje i LU „Vran“ Tomislav-grad. Bit će upamćena po odličnu odstrelu i rekordnom broju lovaca, kako domaćih, tako i njihovih gostiju iz Jajca, Uskoplja, Glamoča, Livna, Posušja, Gruda, Širokog Brijega, Ljubuškog, Čitluka, te iz Imotskog, Prološca Donjeg i Omiša. Herceg Bosna i Lijepa Naša u malom, u srcu Roškog Polja:

Pogledaj nas, zavelimska viloLU „Zavelim“ Roško Polje

„Pogledaj nas, zavelimska vilo, Herceg Bo-sna i Hrvatska, jedna duša i jedno su tilo“. Četiristo dobro raspoređenih lovaca. Jed-ni iz pravca Gornjeg Brišnika i Dobrića, a drugi iz Roškog Polja put Midene, krenuli su „češljati“ lovište. Snijeg koji je pao dan prije došao je kao naručen. I bura, koja je pratila lovce svojom jutarnjom pjesmom, sve tišom i tišom. Pjev bure svako bi malo nadjačali pucnji pušaka, čas na jednom, čas na drugom kraju lovišta. Hajka je potrajala do jedanaest sati, a rezultat je bio deset od-

strijeljenih lisica i jedan vuk, bolje rečeno vučina po veličini i izgledu. Na lokalitetu zvanom Razdolje, u podnožju Midene, od-strijelio ga je Ivan Ljubas – Zjalića. Od svih lovaca lovne grupe „Carska lokva“, pred-vođene Markom Orlovićem – Begovim i autorom ovih redaka, lovačka se sreća osmjehnula Ivanu na kojeg su naišla četiri vuka. Odstrijelio je najvećeg i najboljeg, a ostala su tri odjurila duboko u unutrašnjost lovišta spasivši tako živu glavu. Po završetku lova u Rogovima smo uži-

vali u obilju hrane. Dva ka-zana gulaša od divljači, dva kazana graha s kobasicama te desetak pečenih odoja-ka, sve to uz dobru kaplji-cu. U dobru raspoloženju i veselju dočekali smo samu večer. Prije ručka, kao i uvi-jek upriličeno je zajedničko fotografiranje te čestitanje lovcima na ustrijeljenoj lo-vini. Nakon toga kratka za-jednička molitva na čelu sa župnikom fra Jozom Rado-šem – Đokom, pa ručak. Sve pohvale kuharima Mirku, Mladenu, Štefanu i njiho-vim pomagačima za izvrsno Ivan Ljubas-Zjalića Nije lako vući konap na snijegu...


LU „Zavelim“ Roško Polje

spremljenu hranu. Čista desetka! Poslije ručka krenula je pjesma, na sve strane. Naš prijatelj Stipe Rade i ovaj je put potegao iz Kaštel Kambelovca kako bi sa svojom harmo-nikom dodatno uljepšao naše lovačko druže-nje. Pohvala i za njega. Stari gangaši: rodijak Burik, kum Dane, Jure Sučić i rodijak Liskić nisu štedjeli grla nižući gangu za gangom. Nema im mane, komotno mogu na festival u München. Iz Münchena s rodijakom Branimirom dođo-še i dva Nijemca. Jedan je i prije dolazio. Nisu krili oduševljenje viđenim i doživljenim. Poslije ručka, natjecanje u potezanju konopa i gađanju glinenih golubova. U potezanju konopa pobijedili su Kazagin-čani, pobijedivši u završnici posuške Galiće. Svaka čast svim momcima! Okušali su se u nimalo lakoj disciplini i to na terenu snijegom prekrivenim. Bilo je koprljanja i na zemlji i u zraku. Grudska ekipa, koja je ranije ispala, „kažnjena“ je od strane svoga trenera Kepala

valjanjem u snijegu. U gađanju glinenih golubova u jakoj konku-renciji pobijedio je Ante Zelić iz Ljubuškog te je zasluženo nagrađen nagradom sponzo-ra Net Art Lov- Aimpoint Hrvatska Omiš. Velika hvala i sponzoru. Po prvi put na ovom lovačkom druženju upriličena je tombola, pet maraka po listiću. Jedinu i najvrjedniju nagradu, GPS navigaci-ju, osvojio je Frano Marinčić iz LU-a „Vran“ Tomislavgrad.Sve pohvale ponajprije organizatorima iz LU-a „Vran“ i LU-a „Zavelim“ te svim sudi-onicima ovoga odlično organiziranog i ne-zaboravnog druženja. Momci, od prvog do zadnjeg, kapa dolje!Na kraju, ovu zabilješku završavamo dvjema narodnim izrekama: „Ako želiš uživati cijeli život, budi lovac!“ i „Zlato se u vatri poznaje, a čovjek u lovu!“.

Ante Đikić

U noći s 13. na 14. svibnja, nadomak Gačića kuća vuk je

zaklao srnu koja se za koji dan trebala okotiti. Sudeći po tra-govima na oranici srna je pred vukom bježala iz pravca Za-velima prema selu i, nažalost, nije uspjela spasiti ni sebe ni mlado koje je nosila u sebi. A tako je malo trebalo da ga do-nese na svijet! Po svoj prilici bila je riječ o vučici koja ima mlade, a njih treba prehraniti i na red je došla skotna srna.

Ovom prilikom nije uspjela odnijeti cijeli plijen nego je samo istrgnula jednu plećku. Pretpostaviti je da ju je nešto u tom trenutku omelo imajući u vidu blizinu samih kuća, možda prolazak auta ili nešto drugo. Ovo je još jedan dokaz da vuka ima i da ne preže kad će i što napasti, bila to do-maća stoka ili divljač. Njemu je svejedno jer mora doći do hrane kako bi i sam opstao.

Ante Đikić

Vuk zaklao bremenitu srnu


Ante Zelić (lijevo), najbolji strijelac

Kazaginčani, pobjednici u potezanju konopa Harmonikaš Stipe iz Kaštel Kambelovca s roškim lovcima

Ostatci zaklane srne


Svoju redovitu izvještajnu skupštinu, u nazočnosti 44 zastupnika iz 21 sek-cije, HUL „Kravica“ Ljubuški održala

je 30. travnja 2017. u restoranu „Fragola“ u Donjim Radišićima.Prema izvješću o radu Upravnog odbora Udruge, to je tijelo, u skladu sa svojim mo-gućnostima i ovlastima, provelo zacrtani program rada. Lovnogospodarska osnova

Udruge predana je u županijsko Mini-starstvo gospodarstva 1. listopada 2016., a odobrenje za nju iz Ministarstva stiglo je 12. travnja 2017. godine, za oba lovišta. U Ministarstvo gospodarstva predan je i Godišnji plan gospodarenja lovištem u 2017./2018. te izvješće o odstrelu. Na taj je način kompletirana dokumentacija potrebna za upravljanje i gospodarenje

Zastupnici zadovoljni izvješćima o radu

HUL „Kravica“ Ljubuški

lovištem, sve u skladu sa zakonom i zada-nim rokovima.HUL „Kravica“ podigla je visinu članari-ne za svoje lovce na 120 KM, pa je sada realno očekivati da se u lovište pusti više divljači. Umjesto 30 KM, koliko je bilo do sada, ubuduće će se u lovište puštati div-ljači u vrijednosti od 40 KM po lovcu.Izvješće o radu Stegovne komisije podnio je Srećko Brkić. U njemu se navodi da je Stegovna komisija u prošloj sezoni obra-dila osam predmeta i u svim slučajevima izrekla neku od stegovnih mjera predvi-đenih pravilnikom. Na ovoj je skupštini izabrana nova stegovna komisija koja će također redovito sankcionirati članove Udruge koji prekrše zakon ili postojeće pravilnike.Lovnik Udruge, Ante Skoko, izvijestio je o stanju divljači u lovištu, posebno napome-nuvši stalno smanjivanje lovne površine zbog novih nasada smilja, vinove loze i maslina.Odlukom Upravnog odbora, Miji Hercegu nije produžen ugovor o obnašanju duž-nosti lovočuvara. Istekao mu je 1. veljače 2017. i trenutačno je mjesto lovočuvara slobodno. Predloženo je da se raspiše natječaj za obnašanje te dužnosti.Sva tri izvješća jednoglasno su prihvaćena.Na kraju, odlučeno je da će ovogodišnja lovačka večer biti upriličena 6. listopada u svadbenom salonu „Ohio“ na Humcu.

Mario Herceg

Predsjedništvo sekcije Prozor na čelu s predsjednikom Romeom Doli-ćem organiziralo je zajednički lov u

„Inventura“ LD „Vepar“ Prozor-Rama

povodu završetka lovne sezone 2016./17. Glavni razlog – „inventura“ u lovištu. Svi su zajedno pogledali učinjeno i čuli iz

prve ruke što se sve radilo ne samo u kući i okolo nje, nego i u cijelom lovištu i što je u planu u skoro vrijeme učiniti. U kući je izrađen cijeli gornji kat, tri sobe. Još treba nabaviti 14 kreveta, da bi kat u potpuno-sti bio završen. Za to već ima obećanja. „Nadam se da će kreveti biti tu do otva-ranja lova 18. lipnja. Drago mi je da su se lovci odazvali u ovolikom broju. O svemu smo popričali i manje-više svi su zadovolj-ni kako se radi kao i ovim zajedničkim lo-vom“, bio je zadovoljan predsjednik Dolić.Što u lovu, što poslije na „iću i piću“, prošlo je preko pedeset osoba. Zajednički lov bio je za lovce iz sekcije i one s poziv-nicom: osam lovaca iz Mostara, trojica iz Uskoplja i nekoliko ostalih kao pripomoć. Bio je tu i predstavnik vlasti, Josip Juričić. Nisu ništa ulovili, niti im je to bio cilj.

Stanko Ćurčić


Pred restoranom “Fragola”

Mjesto okupljanja: lovačka kuća Borova kosa



Izborno-izvještajna skupštinaLSUG „Jarebica“ Štrepci

Dana 19. ožujka 2017. u dvorani kod župne cr-kve u Zoviku održana

je izborno-izvještajna skupština LSUG-a „Jarebica“.Nakon opširnih izlaganja o radu u protekloj godini, kao i prikaza utrošenih financijskih sredsta-va, sva su izvješća jednoglasno prihvaćena. Usvojen je također i plan rada za 2017. godinu. Uz redovite poslove, planom su predviđene sljedeće aktivnosti: 1) adaptirati i urediti kupljeni lovački objekt u Gornjem Zoviku te ga sta-viti u funkciju, 2) prenijeti na Udrugu zemljište donirano za

izgradnju lovačke kuće u Bode-rištu, eventualno i početi graditi taj objekt, 3) ishoditi lokacijsku dozvolu za streljanu u Gornjem Zoviku, ili na nekoj drugoj loka-ciji koja zadovoljava sigurnosne i opće uvjete, te početi graditi streljanu, 4) aktivirati streljačku sekciju kroz treninge na najbli-žim mjestima gdje je to moguće, te sudjelovati na 9. Otvorenom prvenstvu Saveza koje organi-zira LU „Sava“ Orašje 27. svib-nja na streljani „Jelineži“, na 17. Prvenstvu članica Saveza koje organizira LD „Mosor“ Široki Brijeg 5. kolovoza na streljani na Mostarskom blatu i na Otvo-

renom prvenstvu u lovnom streljaštvu koje organizira LU „Kuna“ Domaljevac 23. lipnja u Domaljevcu, 5) nastaviti su-radnju s predstavnicima Vlade Brčko distrikta u traženju op-timalnog načina provedbe Za-kona o lovstvu Brčko distrikta i dodjele lovišta Udruzi, pri čemu se izravno oslanjati na stručnu pomoć Lovačkog saveza Herceg Bosne, 6) angažirati osobu koja će povremeno, vikendom, radi-ti u uredu LSUG-a „Jarebica“ u Domu mjesne zajednice Štrepci.U izbornom dijelu skupštine, jednoglasno, novi četverogo-dišnji mandat predsjednika

Udruge dobio je Toma Anđe-lović. Zastupnici su se složili da je vodio Udrugu u vrlo teškim uvjetima i da je taj posao radio vrhunski, ne dopuštajući niko-mu diskreditaciju Udruge.Osim predsjednika, izabran je i Upravni odbor koji u ovom mandatu, sukladno Statutu Udruge, ima 11 članova.Za tajnika Udruge izabran je Fi-lip Filipović, a za glavnog lovni-ka Anto Filipović – Bubo.Nakon sastanka upriličen je do-mjenak za članove Skupštine i pristigle goste.

Filip Filipović

Zastupnici su odgovorno obavili svoj zadatak

Pred dvoranom kod župne crkve u Zoviku


Protekla lovna sezona u LD-u „Galeb“ Čapljina bila je jedna od aktivni-

jih. Razlog tomu je novi način gospodarenja i obveze pre-uzete dobivanjem lovišta na korištenje. No, odmora nema. U tijeku su pripreme nove lov-ne sezone. Od strane vlasnika lovišta, HNŽ-a, usvojeno je izvješće o izvršenju Godišnjeg plana gospodarenja lovištem za prošlu sezonu. Dobivena su-glasnost na Godišnji plan gos-podarenja lovištem za sezonu 2017./2018. U međuvremenu lovci obavlja-ju potrebne radove u lovištu. Tako je lovna grupa ogranka „Trebižat“ prosijecala staze na Crnom brdu. Na nekoliko mje-sta posijana je djetelina. Lovci

ogranka „Doljani-Dračevo“ či-stili su pojilišta za divljač i ure-đivali staze. I u ostalim revirima lovišta teku različite aktivnosti. Lovočuvarska služba redovito nadzire lovište kako bi se osi-gurao mir divljači. U Društvu je u tijeku izobrazba lovnih pripravnika za polaganje lovač-kog ispita koji je planiran za 19. svibnja. Lovci su također aktiv-ni na kinološkim manifestacija-ma, a streljačka sekcija počela je s natjecanjima. Sudjelovali su na natjecanju u Širokom Brije-gu 6. svibnja, a pripremaju se za sudjelovanje na Otvorenom prvenstvu Saveza krajem svib-nja u Orašju. Sve ovo ukazuje da se u Društvu sustavno radi i da se u ovu sezonu može ući s puno optimizma.

Pero Zekušić

Raste optimizamLD “Galeb” Čapljina

Stipo Zlatunić novi predsjednik DruštvaLD „Pavlovica“ Novi Travnik

Izborna Skupština LD-a „Pavlovica“ održana je 21. travnja 2017. u nazočnosti

20 od ukupno 29 zastupnika. Skupštinu je otvorio predsjed-nik Slavko Marin, a nastavili su je voditi, uz Marina, Jadranko Budimir i Josip Slipac, kao čla-novi radnog predsjedništva.Govoreći iscrpno o radu Druš-tva u proteklom razdoblju, predsjednik Skupštine Slavko Marin istaknuo je da Društvo posluje solidno, možda čak bolje nego neke tvrtke, da stoji na čvrstim temeljima i da je značajan čimbenik u Lovač-

kom savezu Herceg Bosne i ŽVL-u.U izbornom dijelu, najprije je izabran novi predsjednik Skupštine. Umjesto Slavka Ma-rina, za predsjednika Skupštine

jednoglasno je izabran Mirko Lešić, dotadašnji predsjednik Društva.Kandidati za novog pred-sjednika Društva bili su Stipo Zlatunić „Bećar“, član sekcije

Mravinjac i Dragan Gudelj, član sekcije Gradina. Sa 17 glasova potpore, za novog predsjednika Društva i Uprav-nog odbora izabran je Stipo Zlatunić „Bećar“.Povjerenje da bude glavni lovnik Društva zastupnici su jednoglasno dali Stipi Ivošu, članu sekcije Sebešić.U Upravni odbor Društva, uz predsjednika Skupštine Mirka Lešića, predsjednika Druš-tva Stipu Zlatunića i glavnog lovnika Stipu Ivoša, izabrani su predsjednici sekcija: Mario Ljubas, Stipo Marin, Slavko Jakić, Slavko Čabro i Ivica-Icko Zekić, te još Dragan Gudelj, Josip Slipac, Jozo Jurišić, Ja-


Lovna grupa ogranka Trebižat

S državne utakmice pasa goniča na divlju svinju u Čitluku

Radno predsjedništvo skupštine


Petnaestoj redovitoj skupštini LD-a „Fazan“ Odžak, održanoj 9. travnja 2017. u Lovačkom domu u Odžaku,

nazočilo je 39 od ukupno 49 zastupnika.Na početku sjednice minutom šutnje oda-na je počast lovcima preminulim između dvije sjednice.Nakon konstruktivne rasprave, zastupnici su bili jednoglasni u svojim zaključcima i odlukama.Izvješće o radu Upravnog odbora za pret-hodnu godinu podnio je predsjednik Dra-gan Guberac, ista-knuvši da je Upravni odbor djelovao u okviru donesenog financijskog plana i u skladu sa Zako-nom o lovstvu, pod-zakonskim aktima i normativnim aktima Društva. Izvješće o radu Nad-zornog odbora i za-pisnik o obavljenom nadzoru pročitao je tajnik Društva, jer je predsjednik ovoga

tijela bio opravdana odsutan. Prema ovom izvješću, rad Društva je javan i transparen-tan, uredan i u skladu sa zakonima. Izvješće o radu Disciplinskog suda podnio je predsjednik Mato Kesedžić. U prošloj su godini podnesene tri prijave. Jedna je od-bačena kao neosnovana, a kod druge dvije podnositelji su povukli prijavu, jedan zato da se ne narušavaju međuljudski odnosi, drugi zato što su počinitelji priznali krivnju i obećali da više neće činiti prekršaje.Osim prethodno navedenih dokumenata,

LD „Fazan“ Odžak

Skupština prihvatila sva izvješća o radu prihvaćeni su i sljedeći: Izvješće o izgra-đenim lovnotehničkim i lovnouzgojnim objektima u lovnoj 2016./17., Izvješće o razduživanju poena i radnih dana u lovnoj 2016./17., Izvješće o izvršenom lovu u lov-noj 2016./17., Izvješće o financijskom po-slovanju u 2016. godini, Financijski plan za 2017. godinu, Godišnji plan gospodarenja lovištem „Odžak“ za lovnu 2017./18. te Ka-lendar lova za lovnu 2017./18.Usvojena je, također, Informacija o iz-mjenama i dopunama Kriterija za dodjelu odlikovanja i priznanja, te je odlučeno da se disciplinska mjera izrečena lovcu „pi-smeni ukor“ briše nakon dvije godine od

dana pravomoćnosti i da se mjera „zabra-na lova tri, šest i dva-naest mjeseci“ briše nakon četiri godine od dana isteka kazne.Nakon skupštine serviran je lovački ručak u prostorija-ma Lovačkog doma u Odžaku, gdje se uz čobanac nastavilo o lovačkim temama i idućim aktivnostima.

Nedžad Garić

dranko Budimir, Dragan Jukić i Josip Mlakić.Na čelu Nadzornog odbora ostao je iskusni lovac i ekono-mist Ivica Fišić, za predsjed-nika Stegovnog suda izabran je Vatroslav Grubešić, a za tužitelja policijski djelatnik Žarko Lozančić.Nakon izbora, zastupnicima se obratio novi predsjednik LD-a „Pavlovica“ Stipo Zlatunić „Bećar“:- Poštovani moji prijatelji i kolege lovci, ponajprije vam zahvaljujem na povjerenju što ste mi ga iskazali izborom za predsjednika Društva. Vaše me povjerenje obvezuje i nastojat ću ga opravdati maksimalnim zalaganjem i radom u svim sferama i na svakom polju. Uvijek iznova treba zahvaljiva-ti dosadašnjim predsjednicima

Društva na svemu što su za Društvo učinili u svojim man-datima, jer je zasigurno bilo teško Društvo podići takoreći iz ničega i dovesti ga na razinu kojom se ponosi svaki novo-travnički lovac, pa i mnogo-brojni pridruženi članovi koji nas prate kroz cijeli rad. Kao i do sada radit ću na zaštiti divljači, sprječavanju krivolo-va, na ostvarivanju suradnje sa svim relevantnim čimbe-nicima, susjednim lovačkim društvima, na organiziranju druženja unutar Društva, a u cilju stvaranja još boljih među-ljudskih odnosa. Posebno se obvezujem da ću u suradnji sa Županijskim vijećem za lovstvo i našom svetinjom Lo-vačkim savezom Herceg Bosne raditi na dobivanju lovišta na gospodarenje i da neću ništa

uraditi mimo njihove sugla-snosti (…) Želim i očekujem zalaganje svih izabranih tijela Društva, a posebice želim i očekujem prepoznatljiv rad sekcija Društva i Upravnog odbora, gdje su izabrani mlađi

lovci, što bi se lovačkim rječni-kom reklo došlo je do osvježe-nja krvi u tijelima upravljanja Društvom, što će zasigurno polučiti još bolje rezultate.

Anto Cvitanović


Zastupnici pozorno prate izlaganja svojih kolega

Ispred Lovačkog doma u Odžaku

Hrvatska lovačka udruga „Orao“ iz Čitluka, 17. veljače 2017. u hotelu

„Brotnjo“ upriličila je lovačku večer, tradicionalno druženje lovaca i simpatizera lova, uz hranu, piće i bogatu tombo-lu, uz 380 uzvanika. Večer je počela intoniranjem hrvatske himne, nakon koje je voditelj programa Borislav Šimović po-zvao prisutne da minutom šut-nje odaju počast svim umrlim i

poginulim lovcima Brotnja.Sve prisutne lovce matične udruge kao i brojne uzvanike iz drugih lovačkih udruga, ugled-ne goste riječima dobrodošli-ce pozdravio je Stojan Musa, predsjednik HLU-a „Orao“ Či-tluk. Blagoslov na sve okuplje-ne, te na jelo i piće, zazvao je fra Ivan Kvesić. Prigodnim rije-čima okupljene su pozdravili i Ivica, Lučić, tajnik Lovčkog sa-veza Heceg Bosne u ime pred-

sjednika Saveza Slavka Marina, Marin Radišić, načelnik Općine Čitluk i Donko Jović, ministrar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi HNŽ-a.Tijekom večeri, predsjednik HLU-a „Orao“, Stojan Musa, dodijelio je lovačka priznanja i odličja članovima Udruge koji su se posebno istaknuli u nje-zinu razvoju. Priznanja su do-bili: Jure Milićević, Jure Šarac, Slavko Miletić, Ivan Ševo, Mla-

Zanimljiva lovačka zabavaHLU „Orao“ Čitluk

Uz postojeće lovačke kuće: Kle-kovnicu, Skrabonos, Pisvir i lje-poticu sa solarnom energijom u

Vinovu brdu, lovci sekcije Gračac, njih osamdesetak i sedmerica pripravnika, otvoriše još jednu – petu! Nalazi se na rubu jugoistočnog dijela općine, prema Konjicu, u planini Bokševici po kojoj je i

Neumorni lovci sekcije Gračac

LD „Vepar“ Prozor-Rama

dobila ime. Kuća je sagrađena, pokrive-na i 25. veljače otvorena, sve za nepunih šest mjeseci. „Još preostaje uređenje okoliša, finiranje i namještanje interijera i to bez prekida“, zadovoljan učinjenim reče nam predsjednik sekcije Ivo Bilić. Ovdje posebno raduje činjenica da su inicijatori i realizatori ovoga projekta sami lovci, odnosno sekcija kao niža organizacijska jedinica od Društva, što potvrđuje njezinu snagu i kompaktnost. Projektant i voditelj izgradnje naš je vrijedni lovac i trenutačni lovnik Miroljub Miro Biloš, a radove je izveo Zaim Husrep. Sve to, naravno, uz ma-

terijalnu i financijsku pomoć brojnih donatora: Općina Prozor-Rama na čelu s načelnikom dr. Jozom Ivančevićem, LD „Vepar“, Elvedin Pinjić iz Drežnice, prijatelji iz Banje Luke predvođeni Go-ranom Ninkovićem te brojni ljubitelji lova i prirode. Lovcima sekcije Gračac, koji su očekivano ponijeli najveći teret, pomogli su i lovci iz drugih sekcija Društva. Lovačku je kuću svečano otvorio Ivo Bilić, predsjednik sekcije Gračac, uz njemu svojstven i veoma nadahnut prigodni govor. A otkrivanje ploče sa službenim nazivom kuće „Bokševica“



Ivica Lučić

Marin Radišić

Donko Jović

Gosti i prijatelji iz lovačkih udruga

den Korać, Držen Korać, Božo Sušac, Mladen Musa, Zdenko Zovko, Ivan Sabljić, Vinko Vla-ho, Mario Duganžić, Marijan Luburić, Tomislav Luburić i Marinko Zovko.Počasnim članom Udruge, jer je na temelju Statuta HLU-a „Orao“ stekao pravo na to, pro-glašen je Grgo Vučić.Odličjem trećeg reda odlikova-

ni su Bože Prusina i Božo Dži-da, a Odličjem prvog reda Ilija Musa (posmrtno).Najzanimljiviji dio večeri sva-kako je bila lovačka tombola, a glavni pokrovitelj večeri bilo je Central osiguranje. Kao i prote-klih godina bilo je mnogo vri-

jednih nagrada. Atraktivne na-grade (puške) osvojili su Ante Galić, Tino Vlaho, Ivan Kvesić, Jozo Luburić, Željko Ostojić i Jozo Dugandžić.S pjesmom, gangom i be-ćarcem, te izvrsnom hra-nom, veselje je potrajalo do

jutarnjih sati, a okupljene je zabavljao tamburaški sastav „Tajna“. Organizatori zahva-ljuju svim sponzorima ove lovačke večeri, kao i osoblju hotela „Brotnjo“.

Stojan Musa

preuzeo je predsjednik LD-a „Vepar“ Ivo Zane. Osim brojnih društvenih uglednika svečanosti su nazočili i lokalni vjerski do-stojanstvenici fra Mato Topić, župnik župe Gračac, te efendija Amir Drežnjak, hodža iz Lizoperaca, kao i stotinjak lovaca, njihovih prijatelja i ostalih uzvanika. Za veselo raspo-loženje, pjesmu i svirku pobrinuli su se naši gosti iz Banje Luke, sve uz „ićem i pićem“ bogat stol u aranžmanu samih domaćina. Pa, neka je dobra kob lovcima koji gravitiraju kući „Bokševica“ i svima onima koji je budu dobronamjerno i s ljubavlju koristili i čuvali.

Stanko Ćurčić



Grgo Vučić i Stojan Musa

Dobitnici lovačkih pušaka na tomboliPjevači bećarca

Puno posla oko organizacije večeri

Lovačka kuća sekcije Gračac

Broj 108, OŽUJAK - SVIBANJ 2017.

Upravni odbor Društva, na sjednici održanoj 9. siječnja 2017., donio je odluku o nabavci odraslih fazana u

omjeru 1 : 5 u korist koka, u vrijednosti od oko 12.000 KM. U povjerenstvo za nabavku divljači izabrani su lovnik Društva Grga Gr-gić, te predsjednici sekcija Anto Mašić, Mar-ko Jeleč, Juro Vucić i Ivo Marić.Nakon pristiglih pismenih ponuda, povje-renstvo je kao najpovoljniju prihvatilo ponu-du Fazanerije „Posavina“ iz Posavske Mahale, s tim da ta fazanerija nije mogla udovoljiti zahtjevu 1 : 5, nego 1 : 3 u korist koka.Projekt naseljavanja odraslih fazana u lovi-šte odobrilo je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Županije Posav-ske, i djelomice ga financiralo. Društvo se, prvo, obvezalo u siječnju i veljači na razini svojih sekcija upriličiti čišćenje lovišta od predatora koji mogu ugroziti puštenu fa-zansku divljač, tj. pripremiti lovište za pu-štanje fazana, i drugo, u razdoblju siječanj – lipanj kontinuirano iznositi hranu u lovište, što se uspješno i izvršava.U nazočnosti Marka Matanovića, predstav-nika županijske Uprave za šumarstvo, pu-štanje nabavljene fazanske divljači u lovište izvršeno je 11. ožujka. Pušteno je 560 odra-slih fazana, po 140 u svakoj sekciji.Predsjednici i lovnici sekcija, zajedno s grupovođama lovnih grupa, zaduženi su svakodnevno pratiti stanje puštene fazanske divljači i o tome voditi zapisnik.

PREBROJAVANJE DIVLJAČI

Stručna služba Društva donijela je Elaborat o prebrojavanju divljači 15. veljače ove godi-

ne, gdje je navedeno vrijeme i način prebro-javanja divljači u lovištu „Odžak“.Prebrojavanje srneće divljači obavljeno je metodom transekata 3., 4. i 5. ožujka u vre-menu od 6 do 9 ujutro i od 15.30 do 18.30 popodne. S obzirom na to da Društvo vodi evidenciju odstrela srna po spolnoj i staro-snoj strukturi, za deset godina, brojno sta-nje utvrđivat će se i metodom lovnog indek-sa (povratnog računanja).Prebrojavanje divljih svinja obavljeno je metodom praćenja na hranilištima, a kao provjera i metodom kružnih transekata utvrđivanjem tragova u snijegu. Brojno sta-nje divljih svinja također će se utvrđivati i metodom lovnog indeksa.Prebrojavanje sitne divljači (zec i fazan) obavljeno je 19. ožujka 2017. metodom pri-mjerenih ploha. S obzirom na to da Druš-tvo vodi evidenciju odstrela zeca i fazana, za deset godina, brojno stanje ove divljači također će se utvrđivati i metodom lovnog indeksa.Prebrojavanje srneće divljači transekti-ma, krupne divljači na temelju tragova u snijegu, corvida i ostalih vrsta, prebroja-vanje pataka i drugih močvarica, šljuka u preletu radili su profesionalni lovočuvari Božo Grgić i Mersed Kosovac. Njihov je zadatak i praćenje divljači tijekom lovne godine.Svi prikupljeni podatci sumirani su i obra-đeni od strane Stručne službe Društva. Služba je u obzir uzela i sve izvještaje o opažanju divljači u lovištu tijekom cijele godine od strane lovočuvarske službe.

Nedžad Garić

Nabavka i prebrojavanje divljačiLD „Fazan“ Odžak

Matično jato od 250 fazana, u omje-ru 3 : 1 u korist koka, pušteno je 19. ožujka u domaljevačko lovište.

LU „Kuna“ Domaljevac

26


Puštanje fazanske divljači u lovište



Dvanaesta redovita programsko-izvještajna skupština LD-a „Sokol“ Nova Bila održana je 26. ožujka

2017. u dvorani HKC-a Nova Bila. Dnevni red koji je, nakon što je pozdra-vio zastupnike, predložio Žarko Jandrić, predsjednik LD-a „Sokol“, jednoglasno je prihvaćen.U radno predsjedništvo izabrani su Žarko Jandrić za predsjedavajućeg te Dario Sučić i Anto Ivišić za članove. Za zapisničara je izabrana Ružica Bajo, a za ovjerovitelje zapisnika Ilija Bjelobrk i Zlatko Meljančić.Verifikacijsko povjerenstvo (Josip Sučić i Drago Marjanović) ustanovilo je da je sjednici nazočilo 35 od pozvanih 45 za-

stupnika, što je značilo da Skupština može donositi pravovaljane odluke. Na početku sjednice predsjednik Društva Žarko Jandrić pročitao je izvješće o radu Društva za proteklu godinu i upoznao nazočne s veoma složenom aktualnom situacijom u lovstvu.Glavni lovnik Društva Boris Bralić proči-tao je izvješće o svom radu i naglasio da nije zadovoljan sadašnjim stanjem jer su mnogi lovci bili neaktivni u svojim sekci-jama, a i slab je bio odziv na vakcinaciju lovačkih pasa, kao i slaba naplata članari-ne. Izvješće glavnog lovnika usvojeno je s jednim suzdržanim glasom. Izvješće Nadzornog odbora i financijsko

Izvješća prihvaćena, predsjedniku povjerenje

LD „Sokol“ Nova Bila-Travnik izvješće jednoglasno su usvojeni s na-pomenom da podmirenje duga prema Lovačkom savezu Herceg Bosne mora biti prioritet. Bilo je prijedloga da se visina članarine poveća na 120 KM, ali dogovor o tome nije postignut ponajviše zbog neizvjesnosti hoće li uopće biti lova, i ove godine. Većinom glasova ovaj je prijedlog odbijen.Lovce je posebice obradovalo što je ovoj sjednici nazočio predsjednik Saveza Slav-ko Marin, koji je u svom obraćanju ukazao na jako složenu situaciju u ovdašnjem lovstvu, ali i izrazio iskrenu nadu da će ove sezone ipak biti lova. Od ostalih odluka, valja spomenuti onu da su dva člana Društva izabrana u Skupšti-nu NK „Nova Bila“: Boro Kolenda i Mijo Martić. Nezadovoljan stanjem u lovstvu i u situaciji kad, kako je to rekao, ne može više učiniti da se to stanje poboljša, predsjednik Društva Žarko Jandrić dao je svoj mandat na raspolaganje. Zastupnici su, međutim, jednoglasno odbili njegov zahtjev s obrazloženjem da je predsjednik Jandrić uzorno obnašao svoju dužnost, da nema zamjerki na njegov rada, a da ovo nije izborna skupština. Čak je bilo i pohvala za njegov uloženi trud i uspješno zastupanje Društva. A što je situacija u ovdašnjem lovstvu nezgodna i neizvjesna,

on kao pojedinac nije krivac, niti je krivac „Sokol“ kao lovačko društvo. Posljedica je to sveukupnih i raznolikih okolnosti, ne samo lovačkih.Nakon sjednice, skromni domjenak i ugodno druženje. Lovci su iskoristili prigodu za razgovor i fotografiranje s predsjednikom Saveza Slavkom Marinom.

Ružica Bajo

Radno predsjedništvo

Među zastupnicima je bio i Slavko Marin, predsjednik Saveza


Redovita skupštinaLD „Pavlovica“ Novi Travnik

Redovita ovogodišnja sjednica Skupštine LD-a „Pavlovica“ Novi

Travnik održana je 3. ožujka u nazočnosti 25 od ukupno 33 zastupnika iz sekcija Gradina, Sebešić, Mravinjac, Bučići i Novi Travnik.Predsjednik Skupštine Slav-ko Marin najprije je pozvao zastupnike da minutom šutnje odaju počast lovcima Društva koji su preminuli u protekloj godini, nakon čega su obavlje-ne uobičajene proceduralne

radnje da bi Skupština mogla normalno raditi. Predsjednik Marin u nekoliko je riječi tako-đer naglasio zadatke Skupštine i značenje njezinih odluka.Izvješće o radu Društva u 2016. godini podnio je Mirko Lešić, predsjednik Društva, ističući kao najznačajnije da su realizirane gotovo sve planirane zadaće i da su u tome sudjelovale sve sekcije Društva. Osobito je spomenuo aktivnosti u primjeni Zakona o lovstvu i podzakonskih akata,

sudjelovanje na sjednicama ŽVL-a i sastanke s predstavni-cima Ministarstva poljoprivre-de, vodoprivrede i šumarstva Županije Središnja Bosna po-svećene dobivanju suglasnosti

na Godišnji plan gospodarenja lovištem, dovršetak izgradnje objekata u lovištu, sprječa-vanje krivolova te suradnju s Lovačkim savezom Herceg Bosne i policijskim struktura-

Tijekom lovostaja nužno je, tako planovi gospo-darenja i drugi doku-

menti lovački nalažu, sabrati proteklu lovnu sezonu i na temelju tih podataka izvršiti analizu, prebrojavanje divljači prije svega – a što to ima-mo prebrojiti? – kako bismo planirali iduću lovnu godinu. Potrebno je uništiti barem one predatore koje zakon ne štiti. U našem je lovištu najopasnija kuna bjelica, divlja mačka i one podivljale mačke skitnice kao i znatan broj pasa skitni-ca. Ne želimo lovcima davati bilo kakve upute ili metode kako sve to uraditi, valjda su dovoljno osposobljeni za te poslove, jer ih svake godi-ne obavljaju ili bi ih trebali obaviti. (A vjerojatno nisu, kada je stanje divljači ovakvo kako jest.) One predatore koje ne smijemo „upucati“ (već davno smo govorili o vukovi-ma i vucima) smijemo barem označiti i imena im staviti na neki papirić, pa taman da će ga vjetar prvom prilikom ot-puhati. Znademo mi da su naj-

češće „vukovi i vuci“ pažljivo i od njihovih „anđela čuvara“ zaštićeni, ali se nadamo da će nekada i oni zaspati.Nismo posve odbacili ni aktivnost nabavke na tržištu i ubacivanja divljači u lovište, ali prevladava mišljenje da je to besmislen posao u uvjetima koji danas vladaju u lovstvu na globalnom planu.Poveli smo inicijativu i na

sjednici Upravnog odbora Društva, premda je to uobi-čajena praksa, da se po svim sekcijama očiste putovi i lovačke staze, a poseban je naglasak stavljen na obvezu da sve sekcije izvrše saniranje smetlišta i raznih otpada po lovištu. I ne samo po lovištu, već okolo cesta i putova, jer kako drukčije pokazati svojim sugrađanima (sumještanima) da smo istinski ljubitelji pri-rode i života, kako smo mi, go-tovo jedini službeni, zaštitnici eko-sustava. Nadamo se da će lovne sekcije koje se naslanjaju na korito rijeke Lištice organi-

LD „Mosor“ Široki Brijeg

Što, kada je manjak divljači...

zirati akciju uređenja i čišćenja korita. Svaka naša prisutnost uz rijeku i u lovištu uopće bit će dragocjen doprinos lovu uopće, pogotovo zaštiti i ovo malo divljači. Pokažimo malo ljubavi i milosrđa prema svojim sugrađanima, prema lovcima i pogotovo prema prirodi, bez koje nam života nema. To valja svakodnevno ponavljati, poput molitve, i nadati se da ćemo uspjeti zbog svojega rada a ne da nas netko sa strane usliši ili pomogne. Tako misle širokobriješki lovci!

Blago Lasić


Radno predsjedništvo

Uz roštilj i čašicu “crnog” ili piva, umor se brzo zaboravi


ma u općini. Nakon rasprave, ovo je Izvješće jednoglasno prihvaćeno.Izvješće o materijalno-finan-cijskom poslovanju u 2016.

godini i prijedlog financijskog plana za 2017. također je podnio predsjednik Društva Mirko Lešić, a izvješće Nad-zornog odbora Mario Ljubas,

umjesto opravdano odsutnog predsjed-nika Nadzornog od-bora. Prema ovim izvješćima, pregle-dana je sva doku-mentacija, sve su odluke utemeljene na Statutu i aktima Društva i financij-sko je poslovanje uredno. Oba su izvješća jednogla-sno usvojena, bez rasprave.Glede planova,

predsjednik je kao najznačaj-nije istaknuo dobiti lovište na gospodarenje i zaštititi divljač, te osigurati dovoljno novca za funkcioniranje Društva u

novim uvjetima, s čime su se složili svi zastupnici.Po članku 59. Statuta Druš-tva, Skupština je donijela odluku da se oslobađajućim članom proglasi Pero Ljubas, prvi poslijeratni predsjednik Društva.Na skupštini se vodila ra-sprava i o prijedlogu Uprav-nog odbora o izmjenama i dopunama Statuta Društva. Bilo je različitih stavova, ali je taj prijedlog većinom glasova ipak prihvaćen.Na kraju, Skupština je odlučila da se dvojici članova Društva isplati po 300 KM, kao jedno-kratna pomoć.

Anto Cvitanović

Redovita skupština LU-a „Sava“ ove je godine održana 12. ožujka u nazoč-nosti 29 od ukupno 37 zastupnika.

Skupštinu je otvorio predsjednik Udruge Marinko Džoić, istaknuvši, među ostalim, da je u prošloj godini preminulo sedam članova Udruge, te je njima i ostalim čla-novima Udruge koji više nisu među živi-ma ovom prigodom odana počast minu-tom šutnje.Prva točka dnevnog reda bila je razma-tranje izvješća o radu Udruge u sezoni 2016./2017. Nakon rasprave u kojoj je istaknuto zadovoljstvo urađenim, ali i oče-kivanje da se moglo i više, izvješće je jed-noglasno prihvaćeno.

Izvješće Nadzornog odbora podnio je nje-gov predsjednik Stanko Mikić, ono je tako-đer jednoglasno prihvaćeno, bez rasprave.Izvješće o financijskom poslovanju Udru-ge u 2016. podnio je tajnik Udruge. Prema njemu, Udruga je poslovala vrlo uspješno, a Upravni se odbor ponašao štedljivo i ra-cionalno u potrošnji novca. Ovo je izvješće također jednoglasno prihvaćeno.Predsjednik Disciplinske komisije Antun Mikić u svom je izvješću naglasio da su održali samo jedan sastanak, i to onaj na kojem su jednome lovcu izrekli stegovnu mjeru isključenja iz Udruge. Izvješće je jednoglasno prihvaćeno. Po financijskom planu za 2017., rashodi bi

LU „Sava“ Orašje

Godišnja skupština Udruge trebali biti veći od prihoda, ponajviše zbog upošljavanja lovočuvara, nabavke motor-nog vozila i većih izdvajanja za nabavku divljači. Za ovaj je plan glasovalo 27 zastu-pnika, dva su bila protiv.Glede lovnogospodarske osnove, predsjed-nik Džoić istaknuo je da je potpisan ugo-vor s Ministarstvom poljoprivrede, vodo-privrede i šumarstva Županije Posavske te da je taj ugovor stupio na snagu 18. ožujka 2016. godine. Po tom ugovoru, Udruga je bila dužna uposliti profesionalnog lovoču-vara, što je i učinila krajem prošle godine.Na kraju, Skupština je ovlastila Upravni odbor Udruge da donese odluku o otvara-nju ovogodišnje lovne sezone.

Blaž Živković


Jednoglasnost u zastupničkim klupama

Radno predsjedništvoZastupnici su zadovoljni radom Udruge, premda kažu da se moglo i više


Krajem ožujka organi-ziran je zajednički lov i druženje u povodu

završetka još jedne lovne sezo-ne u livanjskim lovištima. Taj tradicionalni lov ove je godine upriličen u Tablama u Livanj-skom polju s ciljem smanjenja broja štetnika. Novina je da su ove godine u organizaciji lova sudjelovale obje lovačke udru-ga iz livanjske općine: „Cincar“ i „Livanjsko polje“. Na početku su se svim lovcima i brojnim gostima i prijateljima prigodnim riječima obratili lovnici i predsjednici obiju udruga te im zaželjeli dobru kob i ugodno druženje.Lov je protekao bez ikakvih problema, a nekolicini je spret-

Lov, gađanje i druženje

LU „Cincar“ Livno

nih lovaca uspjelo nadmudriti lisice i odstrijeliti ih.Druženje je imalo i natjecatelj-ski dio u kojem je organizirano gađanje glinenih golubova. Mladi lovac Ivo Kelava u završ-nom je dvoboju zaslužio prvo mjesto i glavnu nagradu, a nimalo lošiji, ali ipak drugopla-sirani, bio je Ismet Karalić.Ostatak dana protekao je u ugodnu i veselu druženju i prepričavanju brojnih lovačkih zgoda i nezgoda, a osobito „najsvježije“ zgode u kojoj se lisica „lovila“ s pomoću teren-skih vozila, što je završilo za-glavljivanjem desetak terenskih vozila u blatu Livanjskog polja.

Ilija Bandov


Terenci “oru” Livanjsko polje u potrazi za lisicom

Dogovor uoči zajedničkog lova



Ovogodišnje, deveto lovačko nadmetanje u prstenu upriličeno je 25./26. veljače u Sebešiću. Nakon minute šutnje za umrle članove Društva, nazočni-

ma su se prigodnim riječima obratili Stipo Ivoš, predsjednik sekcije Sebešić i Anto Cvitanović, tajnik Društva.Odlukom predsjednika sekcija i Društva, natjecatelji iz pet sekcija pomiješani su na način da su napravljene dvije ekipe. Kapetan ekipe broj jedan bio je Božo Radman „Krek“, član sekcije Bučići, a ekipe

broj dva Slavko Jakić, član sekcije Sebešić. U Krekovoj ekipi bili su: Stipo Marin „Macko“, Mirko Ćelam, Anto Peša i Draženko Jakić, a u Jakićevoj: Vlado Knežević, Niko Ramljak, Stipo Zlatunić, Jozo Lešić i Stipo Ivoš.Tko će početi igru, odlučio je „šešir“, odnosno pred-sjednik Društva Mirko-Mićo Lešić koji je izvukao Vladu Kneževića, člana sekcije Sebešić, kao prvog natjecatelja.Pobjednik natjecanja bio je Božo Radman „Krek“ sa svojom ekipom, koji je proglašen i najboljim igračem turnira.Poslije natjecanja sudionici i promatrači pristupili su k serviranom stolu koji su pripremili Tomo To-pić „Ćoma“ i Pavo Škraba, profesionalni kuhari iz susjednog lovačkog društva iz Uskoplja, a za sebešić-ku gromovaču pobrinuo se Ivo Grubešić „Zino“. Uz harmonikaša Draženka Jakića, izvorne pjesme i kola, druženje je trajalo do četiri ujutro.

Anto Cvitanović

Deveti „prsten“LD „Pavlovica“ Novi Travnik

Prošle godine, 19. studenoga, LU „Jadran“ Neum održa-la je svoju izbornu skupštinu.Skupštini su prethodili sastanci sekcija koje su izabra-

le svoje kandidate za upravna tijela Udruge i zastupnike u Skupštini.Predsjednik Udruge, Ivica Bačić, pozdravio je nazočne i predložio dnevni red, koji je jednoglasno prihvaćen, nakon čega se pristupilo izboru dužnosnika.Za predsjednika Udruge izabran je Miroslav Jurković, a za tajnika Marko Tapalović.Novoizabrani predsjednik zahvalio je svim članovima Udruge na povjerenju koje su mu ukazali, a Ivici Bačiću na dugogo-dišnjem vođenju Udruge u uvjetima koji nisu bili, niti su sada, povoljni za razvoj lovstva na ovim prostorima. Kao svoje glav-ne zadatke naveo je osiguranje novca za podmirenje obveza koje je Udruga preuzela potpisivanjem ugovora o zakupu lo-višta, veću učinkovitost u suzbijanju nedopuštenih aktivnosti u lovištu te poboljšanje infrastrukture unutar samog lovišta.

Marko Tapalović

Izborna skupštinaLU “Jadran” Neum

Harmonikaš Draženko Jakić

Igru je otvorio Vlado Knežević

Zadovoljstvo nakon završene igre



Četvrta hajka na šteto-čine u virskoj lovačkoj udruzi organizirana

je 19. ožujka 2017. na terenu Podbile i Zavelima. U hajci je sudjelovalo oko 300 lovaca iz Hercegovine, Bosne i Dalmacije.Na jutarnjem postrojavanju pred početak hajke, prisutne je

pozdravio Ante Galić „Pasa-rela“, predsjednik LU-a „M. M. Bikan“, a njezin je početak obznanio glavni lovnik Jurica Protrka.Topao proljetni dan nije baš išao naruku ni lovcima ni haj-kačima, pa su se ubrzo, nakon nešto skraćenog lova, ponovno okupili na zbornome mjestu.

Sezona završena hajkom na štetočine LU „M. M. Bikan“ Vir

Konačni rezultat hajke ostao je na nuli, ali je zato sva divljač bila na broju. „Kažu da su lije lukave, ove naše su to pokazale budući da nije odstrijeljena niti jedna, jednako tako ni kuna niti bilo koja druga štetočina“, komentirao je na kraju hajke predsjednik Pasarela.Hajka je završila dobrim ruč-

kom i pjesmom uz gitaru i har-moniku. Idućih šest mjeseci je zatišje u lovištu, a lovci virske lovačke udruge ponovno će se okupiti početkom rujna, na jesenskoj skupštini, a onda opet na otvaranju sezone lova na krupnu divljač.

Mladen Bešlić

U redu za lovački gulaš Pod šatorom je, ipak, najudobnije

Lisice i vuka ni na vidiku Predsjednik Pasarela dijeli gulaš Poslije dobra objeda može se koja i popiti


U nedjelju 22. travnja 2017., kod lo-vačke kuće na Kosici zvanoj Ne-boder, upriličena je svečana pri-

mopredaja dužnosti između dosadašnjeg

LD „Pavlovica“ Novi Travnik

Novi predsjednik u sekciji Gradina

predsjednika sekcije Gradina Franje Cvita-novića i novoizabranog Maria Ljubasa.Kako je taj dan bio Mali Uskrs, prije primo-predaje dužnosti upriličeno je tucanje jaja, gdje se najtvrđim pokazao Vatroslav Grubešić.Stari predsjednik Cvitanović upoznao je svog kolegu Ljubasa s kompletnom situ-acijom u sekciji Gradina, počevši od nor-mativne regulative do planiranih zadataka. Načinjen je i potpisan zapisnik, nakon čega je novi predsjednik pozdravio nazočne i obećao da će uložiti sve svoje znanje i mo-

gućnosti u budući uspješan rad ove sekcije.Uz prase koje je osigurao Perica Krišto a ispekli ga lovci Krunoslav i Mirko Cvita-nović, druženje poslije primopredaje tra-jalo je do kasnih večernjih sati. U ugodnu ozračju, vicevima i pošalicama posebno se istaknuo novi predsjednik Mario Ljubas. Neki su rekli, pozavidio bi mu čak i Frano Vukoja, glasoviti humorist koji često uve-seljava lovce na njihovim skupovima.

Anto Cvitanović

Prebrojavanje divljači. Ovogodiš-nje prebrojavanje divljači u lovištu LU-a „Sava“ obavljeno je 26. veljače.

Nakon prebrojavanja obrađeni su podaci za deset primjerenih ploha s različitim bonitetom i razredom, za što su bile zadu-žene sve sekcije. Kako je ovo bio i posljed-nji dan lova, po završetku prebrojavanja svi su se lovci, njih oko 200, okupili na zajedničkom ručku u lovačkoj kući sekcije Matići. Uz slastan zalogaj i dobru glazbu, zabava i druženje trajali su cijelo popodne.Pušteno matično jato fazana. Uprav-ni odbor Udruge na sjednici održanoj početkom siječnja 2017. donio je odluku o nabavci matičnog jata fazana u vrijed-nosti od 12.000 KM, s omjerom 1 : 3 u korist koka. Ugovor je potpisan s fazane-rijom iz Posavske Mahale, koja je divljač isporučila 10. ožujka, kada je i puštena u lovište u nazočnosti predstavnika Uprave


Nema lova, ali ima puno posla

za šumarstvo Županije Posavske. Pušteni fazani zavidne su kvalitete, što daje nadu da će se popraviti stanje u lovištu glede ove divljači.Obilježene granice lovišta. Postupa-jući po Zakonu o lovstvu, Udruga je napravila drvene ploče i postavila ih na vidljivim mjestima pokraj ceste i na granici sa susjednim lovištima, a manje


Članovi sekcije Gradina Prase su ispekli Krunoslav i Mirko Cvitanović

Zabava na zatvaranju lovne sezone

Divljač stradala na cesti


ploče po cijeloj granici lovi-šta. Ako vandali ne „odrade“ svoje, ploče će krasiti lovište i služiti označivanju lovnog terena.Stradavanje divljači na cestama. U 2016. godini na području oraškog lovišta bile su tri prometne nezgode naletom osobnih automobila na srneću divljač, sve tri sa smrtnim ishodom za ovu ple-menitu divljač. Osim srneće, u naletu automobila stradava i ostala divljač, pri čemu lovačke

udruge trpe znatne štete. Uz preveliku brzinu i nepažnju vozača, razlog za stradavanje divljači leži i u propustima službi za postavljanje odgova-rajućih prometnih znakova na dionicama cesta na koje divljač izlazi. U sudskim sporovima uglavnom se potvrdi krivnja i pogreška vozača, ali to lovač-kim udrugama puno ne znači jer nepovratno ostaju bez stradale divljači.

Blaž Živković

U prelijepoj dvorani svadbenog salona „Golden Palast“

(Bazeni) u Orašju, LU „Sava“ Orašje i ove je godine uprili-čila lijepo i sadržajno dru-ženje svojih lovaca, njihovih kolega i prijatelja iz okolnih lovačkih društava i gostiju iz Hrvatske, ukupno oko 800 uzvanika.Predsjednik Udruge Marinko Džoić svim je uzvanicima zaželio dobrodošlicu, a u ime Lovačkog saveza Herceg Bosne i njegova predsjednika, prigod-ne je riječi uputio dopredsjed-nik Saveza Pavo Kosić.Uslijedio je nastup KUD-a

„Sloga“ iz Tolise i prelijepi splet kola i pjesama iz posav-skoga kraja, a prije objeda,

Ugodno druženje na lovačkoj zabaviLU „Sava“ Orašje

uzvanike, hranu i piće blago-slovio je fra Marko Oršolić.Nakon dodjele zahvalnica

i odličja, na scenu je stupio glazbeni sastav „Tigrovi tame“ i svojom pjesmom i svirkom na noge digao većinu nazoč-nih u dvorani. Pjevalo se, igralo i plesalo, a vrhunac za-bave bila je tombola, odnosno očekivanje tko će biti izvučen kao dobitnik neke od 100 vri-jednih nagrada, među kojima su bile i tri lovačke puške. Uz LU „Sava“, glavni sponzor ove lovačke zabave bilo je „Central osiguranje“, ali su pomogli i brojni drugi, te im svima ovom prigodom iskre-no zahvaljujemo.

Blaž Živković


Ploče za označivanje granica lovišta

Dobitnici uvijek atraktivnih lovačkih pušaka

Priznanja u pravim rukama


INVAZIVNE VRSTE

Strana vrsta je nezavičajna vrsta koja prirodno nije obitavala u ekološkom sustavu nekoga područja, nego je u njega dospjela namjernim ili nenamjernim unošenjem. Sinonimi za stranu vrstu su: alohtona, nenativna, nezavičajna, egzotič-na, introducirana ili unesena vrsta.Prema Zakonu o zaštiti prirode Federaci-je BiH, invazivna strana vrsta je ona čije naseljavanje ili širenje ugrožava biorazno-likost ili zdravlje ljudi ili uzrokuje gospo-darsku štetu.Globalno gledajući danas se smatra da su invazivne vrste na nekom području, uz izravno uništavanje staništa, najveća opasnost za njegovu bioraznolikost. Ubr-zani rast trgovine, transporta i putovanja u 20. st. imao je za posljedicu širenje mnogih vrsta Zemljom i snažan kontinu-irani rast broja vrsta unesenih u nove re-gije. Unošenje invazivnih vrsta, odnosno biološka invazija nije, međutim, pojava modernog vremena. Velike migracije ljudi, trgovina i transport oduvijek su bili praćeni širenjem vrsta izvan područja njihove rasprostranjenosti. Od otkrića i kolonizacije Novog svijeta problem stra-nih invazivnih vrsta ubrzano raste, a u 20. st. postao je jednom od glavnih prijetnji očuvanju bioraznolikosti.Europska komisija sastavila je listu od 37 vrsta biljaka i životinja čiji je uzgoj u EU-u ubuduće zabranjen, jer je riječ o invaziv-nim vrstama. Od četveronožaca Euro-pljani se ubuduće neće smjeti družiti s američkim rakunima, američkim istočnim vjevericama i malim indijskim mungosima koji su još od početka 20. st. problem na nekim dalmatinskim otocima.Na popisu se nalazi još mnogo životinja, biljaka i kukaca, od kojih ćemo spomenuti samo one nama zanimljivije.

Mali indijski mungos (Herpestes javanicus)Svoje mjesto u sadašnjem dodatku popisa našao je i indijski mungos koji probleme pravi u Dalmaciji još od 1910. godine. Te je godine tadašnji austrougarski ministar poljoprivrede naložio da se na Mljet uveze sedam mužjaka i četiri ženke kako bi te žilave životinjice potamanile tamošnje poskoke. Od 1921. do 1927., tada već u Kraljevini Jugoslaviji, mungose su uvezli i na Brač, Šoltu, Pelješac i Korčulu, a 1970. pojavio se i na Hvaru, malo potom i na Čiovu.

Mungos je zmije isprva doista temeljito potamanio. No, kako je riječ o životinji koja u prirodi, od Indokine do Irana, ne lovi samo zmije, nego i ptice, njihova jaja, voće, čak i neke sisavce veće od sebe, taj je četveronožac postao prava napast. Skočio je na vrh lokalnog prehrambenog lanca, poremetio prirodnu ravnotežu, pa i poha-rao lokalne kokošinjce. Usput se u novu domovinu savršeno uklo-pio i kao jedan od prijenosnika bjesnoće, leptospiroze i sličnih zaraznih nevolja. Danas je na listi od 100 najgorih svjetskih invazivnih vrsta. Vrlo ga je teško iskorije-niti. Nisu ga iskorijenili čak ni katastrofal-ni šumski požari. Ipak, na Šolti i Braču iz nekog se razloga nije održao.

Barska nutrija (Myocastor coypus)Barska nutrija je semi-akvatičan glodavac koji obitava uz rijeke, jezera ili u močvar-nim područjima. Izgledom podsjeća na mišolikog dabra, što i kazuje složenica la-tinskog imena za rod Myocastor. Nutrija je aktivna pretežito u promjeru 100 m od vode i rijetko se udaljava dalje. Biljožder je, no ponekad joj se na jelovniku nađu i školjke. Društvena je životinja i živi u pa-rovima ili manjim obiteljskim skupinama. Prirodno je rasprostranjena na prostoru

Južne Amerike južno od južne obratnice. U prirodnom arealu nutrija je plijen aliga-tora, riba, zmija i ptica grabljivica.Farmski uzgoj nutrija započeo je krajem

KAD SE PROŠIRE, GOTOVO IH JE NEMOGUĆE UKLONITI

Kontrola invazivnih vrsta i smanjivanje njihova utjecaja na zavičajne vrste i cjelo-kupne ekosustave danas je jedan od najvećih izazova u zaštiti prirode u Europi. Stra-nu invazivnu vrstu gotovo nikad nije moguće ukloniti iz staništa u kojem se proširila, osim na otocima te na ogra-ničenim dijelovima kopna, jer je to uglavnom ekonomski neisplativo. Zato je bitno rano otkriti potencijalno in-vazivne strane vrste u ekosu-stavu, a hitne mjere kontrole širenje i uklanjanja najčešće su jedine učinkovite mjere borbe protiv takvih vrsta

piše Mladen bešlić

STRANE INVAZIVNE VRSTE U EUROPI

Mali indijski mungos

Barska nutrija


INVAZIVNE VRSTE

19. st. Zbog krzna je uzgajana diljem svije-ta, obično u nekontroliranim uvjetima, pa je dio životinja uspio pobjeći i uspostaviti svoje populacije u mnogim područjima. Danas se nutrija može pronaći u prirodi Sjeverne Amerike, Azije i Europe.U područjima gdje je unesena nutrija ima negativan utjecaj na bioraznolikost i izaziva velike ekonomske štete. Hraneći se vodenom vegetacijom nutrija ponekad ima značajan utjecaj na vodeni ekosustav. Na taj način dolazi do smanjivanja staništa koja koriste neke ptice močvarice, što ima negativan utjecaj na njih. Nutrija svoje nastambe gradi u obali i nasipima kopaju-ći duboke rupe i tunele. Kopanjem u obali nutrije narušavaju njezinu stabilnost, a veći broj rupa uzrokuje urušavanje i ero-zivne procese. Izaziva štete i na poljopri-vrednim kulturama. Nutrija je unesena u Hrvatsku na područje dunavskog slijeva te u Istru gdje izaziva velike probleme i štete. Brojni su primjeri uklanjanja i kontrole nutrije u Europi, a najpoznatiji su britan-ski i talijanski. U Italiji je u razdoblju od 1995. do 2000. iz prirode izlučeno 220.000 jedinki. Ta je aktivnost koštala oko 2,6 mi-lijuna eura, a štete nastale u isto vrijeme na riječnim obalama, nasipima i poljo-privrednim kulturama iznosile su oko 11 milijuna eura.Nutrija je uvrštena na popis 100 najgo-rih stranih invazivnih vrsta na svijetu i u Europi.

Bizamski štakor (Ondatra zibethicus)Vrsta je glodavaca, koji živi u priobalnim područjima. To je jedina vrsta iz roda On-datra. Podrijetlom je iz Sjeverne Amerike, odakle je prenijet u dijelove Europe, Azije i Južne Amerike. Vrlo se uspješno prila-gođava različitim klimatskim uvjetima i životnim okruženjima, svejed je i vrlo

prilagodljiva invazivna vrsta. Dobio je ime po krznu „bizam“. Vrlo kvalitetno krzno koristi se za izradu odjevnih predmeta.Odrasli bizamski štakor dug je 40 do 60 cm, gotovo pola dužine mu je rep. Teži između 0,7 i 1,8 kg. Prekriven je gustom, kratkom dlakom srednje do tamno smeđe boje. Trbuh je malo svjetliji, a starenjem postaje siv. Ima dvoslojno krzno kojim se štiti od hladne vode. Dugi rep prekriven je ljuskama i malo je bočno splošten. Njime se pomaže pri plivanju. Pri hodanju rep se vuče po zemlji.Provodi velik dio vremena u vodi, na što je vrlo dobro prilagođen. Pod vodom može izdržati 12 do 17 minuta. Uši se mogu zatvoriti u vodi, čime se sprječava prodor vode. Na stražnjim nogama ima plivaću kožicu.Donekle sliči nutriji, ali je riječ o različitim vrstama. Manji je i ima bočno splošten rep u odnosu na nutriju.

Rakun (Procyon lotor)Rakun je nekad živio na području od juž-ne Kanade do Srednje Amerike. No, oko 1930. prebukirao je njemačka uzgajališta krznenih životinja, a 1934. i službeno se naselio na području oko Ederskog jezera. Za samo pedesetak godina rakun je oku-pirao cijelo područje srednjonjemačkog gorja i na pojedinim mjestima postao velik problem. Prvobitno su stanište rakuna umjerene i mješovite šume Sjeverne Ame-rike, ali zbog svoje prilagodljivosti staništu proširio je svoj areal na planinska područ-ja, obalne močvare i urbana područja, gdje ga mnogi ljudi smatraju štetnikom. Ženke u srodstvu često dijele neko pod-ručje, a nesrodni mužjaci žive u grupi od

najviše četiri životinje kako bi održali svo-ju poziciju protiv drugih mužjaka tijekom sezone parenja. Veličina teritorija varira od tri hektara kod ženki u gradovima, do 50 km² kod mužjaka koji nastanjuju preriju.U zapadnoj Europi, posebno u sjeveroza-padnom dijelu Njemačke, velike proble-me stvara preko 500.000 rakuna. Prema njemačkim medijima, za njihovo razmno-žavanje krivi su nacisti koji su ih 40-ih godina 20. st. pustili na slobodu. Brzo su se uspjeli razmnožiti i znatno proširiti svoj teritorij.

Američka siva vjeverica (Sciurus carolinensis)Jedan od svjetskih primjera problema invazivnih vrsta je i tzv. rat između vje-verica. Riječ je, naime, o sivoj američkoj vjeverici koja je istisnula domaću crvenu

vjevericu s njezina prirodnog staništa u Europi.Vjeverica Sciurus vulgaris jedina je europ-ska autohtona vrsta iz porodica Sciurida, a kroz mnoga stoljeća bila je i jedina vrsta na Starom kontinentu. Upravo zbog toga je uvijek nosila naziv samo vjeverica, bez bojazni da bi se mogla zamijeniti s bilo kojom drugom vrstom vjeverica (ima ih oko 200). No, posljednjih godina zoolozi su je počeli zvati crvenom vjevericom. Naime, posljednjih desetljeća pojavila se velika prijetnja crvenoj vjeverici, a riječ je o sivoj vjeverici Sciurus carolinensis koja potječe iz Sjeverne Amerike. Uvezena je u Europu, a prvi put u Englesku krajem prošlog stoljeća. Posljednjih pedeset godi-na siva se vjeverica nevjerojatno proširila na području Velike Britanije, a crvena vjeverica postala je sve rjeđa te je goto-Bizamski štakor Rakun

Američka vjeverica



vo u potpunosti nestala s tog područja. Danas se još može pronaći u Škotskoj i na ponekim otocima. Nestanak crvene vje-verice znatno je složeniji no što se mislilo. Pomišljalo se da je nestala zato što je siva vjeverica puno jača i veća od crvene pa je agresivnija prema njoj. Napravljena su brojna istraživanja i dokazano je da to nije pravi razlog. Pravi razlog povećanja broja sive i smanje-nja crvene vjeverice je taj, što su sive vje-verice bolje prilagođene životu u listopad-nim šumama. Crvene vjeverice prilagodile su se životu u crnogoričnim šumama u kojima se hrane pinjolima, plodovima koji se nalaze na vrhovima stabala. Iako ove hrane nema u izobilju, barem je prisutna u svim godišnjim dobima i upravo zato su populacije crvenih vjeverica obično rijetke. Brojnije i krupnije sive vjeverice konzumiraju znatno više hrane od crvene vjeverice. Primjerice, obje vrste vjeverica vole jesti lješnjake, no kako su sive brojnije preostaje manje lješnjaka za crvenu vrstu. Najkritičniji je čimbenik što crvene vjeve-rice ne vole žirove jer ih ne mogu dobro probaviti, što je velika nepovoljnost za njih jer su upravo žirovi glavni izvor jesenje hrane mnogim životinjama. Za razliku od njih, sive vjeverice obožavaju žirove i do zime uspiju bez muke napraviti masne zalihe. U Italiji su sive vjeverice gotovo u potpu-nosti istrijebile domicilnu crvenu, pa su Talijani bili primorani rigoroznim mjera-ma (puškama) riješiti se stranca i jedna su od rijetkih zemalja koje su u tome uspjele.

Grivasti skakač (Ammotragus lervia)U Hrvatsku je iz Afrike početkom devede-setih godina 20. st. stigla golema grivasta ovca, najprije u Dalmatinsku zagoru i na otok Tijat, a 2002. iz ograde na Mosoru i drugih lokaliteta pobjeglo je nekoliko primjeraka te životinje koje se rapidno razmnožavaju i sada ih u divljini ima više od stotinu, a u privatnim uzgajalištima još najmanje toliko. No, ekološki aktivisti navode da ovce nisu pobjegle, nego su namjerno puštene u pri-rodu od pojedinih lovaca i lovozakupnika s ciljem da se nekontrolirano namnože, pa bi ih država bila prisiljena proglasiti divljači, a lovci bi, u nedostatku muflona i drugih trofejnih vrsta, imali priliku uživati u odstrelu nove životinje koja je poznata i po nazivu grivasti skakač, a zna težiti i 150 kilograma.

Stručnjaci i dokumentacija meritornih institucija govore da drugim životinjskim vrstama na Mosoru i Dalmaciji prijeti istrebljenje, te je ugrožen cijeli prirodni sustav zbog sebičnosti pojedinih lovaca koji su na štetu cjelokupnog ekosustava, bez pitanja i protuzakonito, naselili tu agresivnu vrstu u zemlju i sada traže lega-lizaciju njezina uvođenja u prirodu.Uvođenjem te vrste u prirodu Hrvatske, baš kao i u slučaju SAD-a i Novog Zelan-da, kad je vojska sudjelovala u uništavanju primjeraka, može doći do nepopravljive štete za floru i faunu u Hrvatskoj. Štovi-še, dokumentacija Hrvatskog zavoda za biologiju nalaže da se svi primjerci hitno moraju iznijeti iz zemlje, te nema druge alternative osim trajnog uklanjanja ove vrste iz prirode. Struka tako odbija pomi-sao o davanju statusa divljači tim ovcama, te su tako lovcima onemogućili užitak u potjeri i odstrelu, kao i uzgoju za ponovni izlov. Osim već navedenih, gledajući s lovačkog aspekta, spomenut ćemo još neke strane invazivne vrste s popisa od stotinjak izra-ženijih u Europi: crvenouha kornjača, kali-fornijska pastrva, američki mramorni rak, srebrnopruga napuhača (morska riba), te slatkovodne ribe: gambuzija, sunčanica, sabuška, crni somić, bijeli amur, riječni glavočić itd.

Invazivne (alohtone) životinj-ske vrste dospijevale su na prostor BiH izravnim utjeca-jem čovjeka u cilju uzgoja, ili

spontano.Od invazivnih vrsta u vodenim ekosustavima najprisutnije su vrste riba koje su dospjele iz kul-ture u slobodne vode ili spontano iz dodirnih rijeka i jezera.Prirodna i umjetna jezera staništa su koja invazivne vrste lako osvajaju. Invazivne vrste riba nalazimo u hidroakumulacijama Salakovac, Grabovica, Svitavsko jezero, Gorica, Bilećko jezero na Trebišnjici, Buško jezero, hidro-akumulacijama na rijeci Vrbasu, te Višegradsko jezero, Perućac i Zvorničko jezero na rijeci Drini.U prirodna jezera Prokoško, Boračko ispod Prenja, Blidinje jezero u Dugom polju između Čvrsnice i Vrana, Kukavičko, Rastićevo i Turjača na Kupresu, te Veliko i Malo Plivsko jezero, invazivne su vrste dospjele prili-kom poribljavanja, nakon čega su u mnogima od njih promijenile sliku biljnog i životinjskog svijeta.Invazivne su vrste u značajnoj mjeri narušile strukturu eko-sustava mnogih vodotoka. U posebnoj se opasnosti nalazi endemični genogond, kao što je neretvanska mekousna pastr-va, (Salmothymus obtusirostris oxyrhynchus).Od sisara su introducirani dabar (Castor fiber), koji se dobro prila-godio u priobalnom pojasu voda gornjovrbaskog slijeva i muflon (Ovis aries musimon), koji kod nas naseljava južno planinsko po-dručje. Zbog naglašenog krivolo-va broj muflona je izuzetno mali.Na našem području introdu-cirane su određene populacije, oko 300 jedinki jelena lopatara (Dama dama). Iako se još uvijek nalazi pod kontrolom čovjeka, pitanje je dana kad će ova vrsta dospjeti u slobodnu prirodu.

INVAZIVNE VRSTE U BiH

Grivasti skakač

Američki mramorni rak



Povod za pisanje o „Anschützu“, njemačkom proizvođaču oružja, njegov je novi obrtnočepni lovački karabin – Model 1780, koji je prije nekoliko godina na međunarodnom sajmu oružja IWA plijenio pozornost lo-vaca i ljubitelja oružja. On se sada redovito proizvodi i jako je tražen na tržištu, pa smo odlučili podrobnije predstaviti ovu poznatu tvornicu preci-znih pušaka.Godine 1856., Julius Gottfried Anschütz i njegova supruga Luise u mjestu Zella-Mehlis

utemeljili su tvrtku „J. G. Anschütz“. Odlučili su krenuti s izradom Flobert oružja, od-nosno džepnih malogabarit-nih pištolja i sačmarica. Posao je išao dobro, godine 1896. tvrtka je brojala 75 radnika. Početkom 20. st., točnije 1901., Gottfried umire, a posao nastavljaju njegovi sinovi Fritz i Otto. Pet godina poslije tvrtka već ima skoro 200 zaposlenih.U vrijeme Prvoga svjetskog rata, ovi će radnici danonoćno proizvoditi oružje za njemač-ku vojsku. Poslije Ottove smrti, njegov brat Fritz sa sinovima Maxom i Rudolfom, god. 1923. nastav-

lja voditi tvrtku. Pod čvrstom rukom Maxa i Rudolfa, tvrtka i dalje napreduje, a broj onih koji rade u njoj popeo se na 550. Odmah poslije Drugoga svjetskog rata, god. 1945., tvrtka prestaje raditi. Ipak, ne zadugo, jer već 1950. u gradu Ulmu (Njemačka) utemelje-na je tvrtka „J. G. Anschütz GmbH“ sa sedam radnika i 20 strojeva. Ona počinje izrađi-vati zračno oružje i reparirati sportske – streljačke puške. Kvaliteta se odmah prepozna-la, pa je ubrzo posao u njoj našlo 250 radnika. Zbog ozbiljne proizvodnje vrhunskog sportskog oružja,

PRECIZNOST I KVALITETA„Anschütz“ je danas sinonim za preciznost. Njegovi su modeli goto-vo savršeni, pa redovito ubiru medalje na svim značajni-jim svjetskim streljačkim natjecanjima

ANSCHÜTZ PUŠKEpiše Mladen bešlić


LOVAČKO ORUŽJE

upravo su sportaši bili ti koji su munjevitom brzinom pro-krčili put „Anschützu“.Poslije kraće povijesti ove tvrtke, priču počinjemo od njihovih malokalibarskih pušaka.

MATCH 54 I MATCH 64

Malokalibarske puške serije 1700 proizašle su iz sportske streljačke puške Match 54. „Anschützovi“ konstruk-tori ovo su sportsko oružje prilagodili manje zahtjevnim natjecanjima, lovu sitnih živo-tinja i rekreacijskom pucanju. Tako su stvorili sjajnu obrt-nočepnu malokalibarsku .22 LR pušku vrlo široke namjene, idealnu za sva streljačka nad-metanja te za lov u zemljama gdje je kalibar .22 LR dopu-šten u lovu. Konstrukcija serije pušaka Match 54, odnosno modela 1710 i 1712, zasniva se na za-pinjanju udarnog mehanizma u zatvaraču po krivoj površini i ekscentričnom smještaju zatvarača u sanduku. Ove odlike donijele su mnoštvo osvojenih medalja na olimpij-skim i svjetskim natjecanjima. Kretanje zatvarača je glatko i bez otpora, a rub i dno čahure

metka .22 LR idealno naliježu na čelo zatvarača. Izvlačenje ispaljenih čahura je pouzda-no, a baš je to često problem kod .22 LR streljiva u drugim puškama. Jednodijelna udarna igla ima ograničen hod, tako da nema deformacije ako se opaljuje na prazno. Na sandu-ku je urezan 11 mm širok žli-jeb za vezu montaže optičkog ciljnika. Postoje namjenski kanali za odvod plinova, ako dođe do pucanja čahure pri opaljenju. Kočnica smještena s desne strane blokira obaraču i zapinjaču. Postoji i položaj koji dopušta manipuliranje za-tvaračem u smislu pražnjenja oružja, a sve ostalo osigurano je od neželjenog opaljenja.Model 1712 ima cijev dužine 54,9 mm, a promjera 18 mm, što daje ukupnu masu od 3,3 kg. „Anschütz“ model 1710 ima dužu cijev – 58,4 cm, uz promjer u zoni usta cijevi od 18 ili 21 mm, po želji kupca. Ovdje je i masa puške veća i iznosi 3,4 odnosno 3,6 kg. Ove malokalibarke mogu se dobiti i u paljenom finišu, s finom cvjetnom gravurom, zlatnim inkrustacijama i kun-dakom od vrhunske orahovi-ne. Naravno, tako dorađene luksuzne puške imaju i neus-

poredivo višu cijenu.Za strijelce koji imaju nešto skromnije sportske zahtjeve ili žele pušku rubnog paljenja u kalibrima jačim od .22 LR, „Anschützovi“ su konstruktori ponudili liniju pušaka Match 64. Njihova je konstrukcija nešto lakša, ali su zadržale „Anschützovu“ pouzdanost i preciznost. U okviru serije Match 64 po-stoje sljedeći modeli: a) Model 1416 u šest varijanti i dužina cijevi, svi u kalibru .22 LR, b) Model 1417 (.22 LR) s ultra

kratkom cijevi od svega 355 mm koja na ustima ima navoj za vezu prigušivača pucnja (Postoje zemlje, kao što je Francuska, u kojima građani mogu posjedovati prigušena oružja i za njih je „Anschütz“ prilagodio više svojih mode-la), c) Model 1516 u kalibru .22 WMR u dvije varijante, d) Model 1517 u čak šest verzija, u sve popularnijem novom kalibru rubnog paljenja .17 HMR, na koji treba obratiti dodatnu pozornost. Novi metak .17 HMR (.17 Hornady Magnum Rimfire) svom zrnu kalibra 4,5 mm daje početnu brzinu od 777 m/s (2.549 fps) i energiju na ustima cijevi od 333 džula (J). Osim što je .17 HMR najbrži metak rubnog paljenja, on pokazuje i odlično očuvanje brzine zrna. Na udaljenosti od 100 m, brzina V100 iznosi 699 m/s, uz izvrsnu preciznost. „Anschützovom“ puškom M 1517 (.17 HMR), na 100 m dobivene su grupe pogodaka promjera 1 cm, a na 200 m grupacija pogodaka bila je u rasponu od 3 do 5 cm. Za jedan jeftini metak rubnog paljenja, to je izvanredan rezultat. Osim prednosti u sportskoj uporabi, ove su puš-ke i kalibar .17 HMR odlične i u lovu sitnih krznaša na većim daljinama. U svemu ostalom malokalibarke serije Match 64 sliče na već opisane puške serije Match 54. Primaju pet ili deset metaka u odvojivom okviru. Cijevi su im duge 355, 457, 584 ili 650 mm, s meha-ničkim ciljnicima ili bez njih.

LOVAČKI MODELI

Uz ove dvije serije uglavnom sportskih modela, „Anschütz“ je izbacio na tržište i dva izrazito lovačka modela: Mod. 1770 i Mod. 1780.Anschütz Mod. 1770. Ovu svoju finu preciznu pušku „Anschütz“ radi isključivo u kalibru .223 Rem. Rad puške

Za strijelce koji imaju nešto skro-mnije sportske zahtjeve ili žele pušku rubnog pa-ljenja u kalibrima jačim od .22 LR, „Anschützovi“ su konstruktori po-nudili liniju puša-ka Match 64

Anschütz 1780 u Camuflage varijanti


LOVAČKO ORUŽJE

se zasniva na cilindričnom zatvaraču koji u dva reda ima šest (2 x 3) zabravljujućih brjegova. Tako je dobiven kratak otklon ručice zatvarača od sve-ga 60 stupnjeva. U jednom od brjegova nalazi se izvlakač, a nasuprot njemu je okrugli opružni izbacivač čahura. Svi ovi dijelovi fino su obrađeni, tako da zatvarač bešumno klizi u sanduku. Cijev, koja je završno obrađena s unutarnje trase i krune cijevi, nema na sebi meha-ničkih ciljnika, pre-dodređena je samo za optičke ciljnike. U ovakvo precizno oružje ugrađen je kvalitetan tzv. Anschütz - direktabzug 5097, sklop obarača. Sve je na njemu podesivo, a tvornički je namješten da opaljuje pri sili od 1 daN (teg od 1000 g). Mo-guće je, međutim, sigurno ski-nuti silu okidanja sve do 0,45 daN (450 g). Cijev se puni iz okvira kapaciteta tri metka. Uz ove ponuđeni su okviri koji primaju pet metaka, ali i specijalni, tzv. einzelladera-dapter 1770 adapter, koji ovu pušku pretvara u jednometku. Mnogi strijelci na natjeca-njima pune oružje uvodeći ručno svaki metak posebno pred ležište u cijevi. Za njih su u „Anschützu“ predvidjeli ovaj adapter.Orahovina iz srca stabla iskorištena je za izradu kundaka. Cijev modela 1770 duga je 55 cm, promjer usta cijevi je 18 mm. Masa puške iznosi 3,5 kg. S odabranim streljivom tvornički strijelci iz „Anschütza“ na 100 m imaju uvijek grupu od tri spojena pogotka. To nas ne čudi, jer je „Anschütz“ puška pravljena za precizni .223 Rem. kalibar.Za lov srneće divljači, preda-tora i pucanje do 300 m, teško je naći bolju pušku.

Anschütz Mod. 1780. Lovač-ki karabin „Anschütz“ 1780, ubraja se među klasične, obrt-nočepne karabine. Za sada

se izrađuje u četiri kalibra: .308 W, .30-06 Sprg, 8x57IS i 9,3x62, a može se očekivati i proširenje ove lepeze.Pod 120 stupnjeva, na čelu nehrđajućeg zatvarača nalaze se tri jaka zabravljujuća bri-jega. U drugom redu nalaze se još tri brijega koji imaju nešto manji presjek, a time i moment inercije. U sredini jednoga čeonog brijega (široki brijeg iz prvog reda) nalazi se opružni polužni izvlakač, koji pri zabravljivanju ulazi u žlijeb na dnu čahure. Dno čahure je duboko utopljeno u čelo zatvarača, tako da je posti-gnuta maksimalna sigurnost u slučaju neželjenog prskanja čahure ili kapisle. Između prvog i drugog reda brjegova izbušen je bočni otvor koji odvodi u stranu, daleko od lica i očiju strijelca, mlaz vrelih barutnih plino-va. Na suprotnoj strani od izvlakača nalazi se okrugli, spiralnom oprugom potiskiva-ni izbacivač čahura. Cilindrično tijelo zatvarača besprijekorno je obrađeno u srebrnastom završetku s uzduž-nim kanalima. Ručica se nalazi točno iznad obarače i ergo-nomski je idealno dizajnirana. Postoji više kuglica zatvarača, od polimerskih do drvenih.

Napinjanje udarnog mehaniz-ma i udarne igle u zatvaraču obavlja se po krivoj crti i zai-sta je na razini „Anschützova“

imena. Ručica i zatvarač klize glatko, nazad-naprijed, bez ikakva otpora, u lučnom hodu s tek primjetnim povećanjem sile na ručicu. Kako sami proizvođači kažu, rad zatva-rača podsjeća na repetiranje biatlon-pušaka. Udarna je igla iz jednog dijela i ima točno definiranu točku zaustavljanja. Tako se sprje-čava njezino oštećenje kod okidanja na prazno. Hod ruči-ce na gore kratak je i iznosi 60 stupnjeva, što je omogućeno rasporedom zabravljujućih brjegova. Sanduk je izrađen od suvremene, lagane a jake legure aluminija. Gornja stra-na sanduka – risivera pripre-mljena je za prihvat montaže optičkog ciljnika. Izbušeno je pet navojnih otvora, tri u stražnjem a dva u prednjem dijelu. Površina oko njih obrađena je valovito, za prolaz poprijekih vijaka. Osim više tipova montaža optike, ura-đene su i standardne Pikatini šine, koje su se udomaćile kao univerzalna baza za montažu optičkih ciljnika. I na sanduku postoje bočni otvori za odvo-đenje mlaza vrelih plinova u sigurnu stranu, ako bi došlo do prskanja kapisle ili čahure. S desne strane sanduka nalazi se klizna komanda ručne koč-

nice, koja ima dva položaja. U ukočenom položaju, osim obarače osigurani su udarna igla, zapinjača i ručica za-

tvarača. Kočnica je, praktično, bešumna. U zapetom položaju iz zatvarača izviruje stražnji dio, koji služi i kao indikator na-tegnutosti udarnog mehanizma.Veliki napor kon-struktori i proi-zvođači uložili su u izradu kundaka. U orahov kundak ugrađen je dugi složeni aluminijski beding, koji omogu-ćuje nepomičnost

ocijevljenog mehanizma, čak i u režimu višegodišnjeg pucanja u lovnom streljaštvu. Sanduk s gornje strane ima pet navojnih otvora i poseb-no je prilagođen za montažu optičkog ciljnika. Tijekom usavršavanja, puška Anschütz 1780 testirana je u različitim uvjetima: na -30 °C, u bla-tu, po vrućini..., i svuda je besprijekorno radila te davala grupe od tri spojena pogotka na 100 m. Kako i dolikuje ovom pro-izvođaču, osim standardne varijante kupac može naručiti i luksuznu verziju s kunda-kom od oraha klase 1 do 11, s bogatom gravurom, zlatnim crtama i kuglicom zatvarača urađenom od oraha klase 11. Ako želimo jednom rečeni-com opisati karabin Anschütz 1780, ona bi glasila: Vrhunsko, pouzdano i precizno lovač-ko oružje, izrađeno po svim standardima koji vrijede za najbolje natjecateljske sport-ske puške. Od 2008. godine tvrtku „An-schütz“ vodi Dieterov sin Jo-han (Dieter je izdanak četvrte generacije Anschützovih, nap. a.), kome otac i dalje pomaže savjetima kako bi tvrtka i dalje ostala slavno ime u svijetu oružja.

Precizna puška s jako uskom grupacijom pogodaka


LOVNO STRELJAŠTVO

Ove godine, na 26. obljetnicu zaustavlja-nja tenkova, natjecanje

u gađanju glinenih golubova – trap, upriličeno je 6. svibnja u sklopu manifestacije „Svibanj-ska sjećanja“.Pri idealnim vremenskim uvjetima na streljani na Mo-starskom blatu, koja plijeni lje-potom svoga okoliša, okupilo se 46 strijelaca, što domaćih iz „Mosora“, što gostiju iz Gruda, Čitluka, Čapljine, Neuma, Mo-stara, Busovače te LD-a „Pre-pelica“ iz Opuzena, svrstanih u 14 ekipa. Nakon „Lijepe naše“

i odavanja počasti umrlim lov-cima i poginulim braniteljima, natjecanje je, uz prigodnu riječ o ovome događaju, otvorio Krešo Ćavar, predsjednik LD-a „Mosor“ Široki Brijeg. Posebice je istaknuo povijesna događanja u svibnju koja su, na ovaj ili onaj način, bitna za hrvatski narod, a jedno od njih svakako je i zaustavljanje tenkova 7. svibnja, događaj na koji su lovci „Mosora“ osobito ponosni.Po ustaljenim propozicijama rezultati s ovoga natjecanja imaju trostruko značenje:

OTVORENO PRVENSTVO LD-a „MOSOR“ ŠIROKI BRIJEG

Kao i lani, Neumljani najpreciznije rukeVeć po tradiciji otvaranje sezone natjeca-nja u lovnom streljaštvu na razini člani-ca Lovačkog saveza Herceg Bosne počinje Otvorenim prvenstvom Lovačkog druš-tva „Mosor“ Široki Brijeg. Ovo natjeca-nje, također tradicionalno, održava se u povodu zaustavljanja tenkova bivše JNA u Pologu, na granici širokobriješke i mo-starske općine, 7. svibnja 1991. godine

Prvenstvo LD-a „Mosor“ Široki Brijeg gdje se računaju rezultati samo domaćih strije-laca, Otvoreno prvenstvo LD-a „Mosor“ gdje su u konkurenciji bili svi sudionici natjecanja i, na kraju, rezultati s ovo-ga natjecanja boduju se za Hercegovačku ligu u lovnom streljaštvu.

ŠEST EKIPA SA 74 POGOTKA

Strijelci su u natjecanje ušli puni snage i želje za novim do-kazivanjima. Bilo je tu nekoliko petnaestica (Ivica Bačić, Leo Stojčić i Zoran Mandić dva puta), a i ostalim strijelcima „golubovi“ su rijetko bježali. Koliko je natjecanje bilo kvali-

tetno i izjednačeno najbolje pokazuje podatak da je čak šest ekipa imalo isti rezultat (74), a kod pojedinaca osam strijelaca s rezultatom od 25 pogodaka raspu-cavalo je za dva mjesta u finalu.Na razini LD-a „Mosor“ Široki Brijeg ekipno prvo mjesto osvojili su strijelci Lovne jedinice „Orovnik“ (Vladimir, Zoran i Tomislav Mandić i Dragan Karačić), drugi su bili strijel-ci Lovne jedinice „Blato“ (Anđelko, Miroslav i Darko Zovko i Slavenko Lasić), treći su bili strijelci Lovne jedi-nice „Desna obala“ (Ivan Banoža, Jozo Šušak i Vladimir Bokšić), a četvrti strijelci Lovne jedinice „Varda“ (Vitomir Šantić,

Strijelci “Orovnika”, pobjedničke ekipe na razini Društva , s gradonačelnikom Mirom Kraljevićem

Na razini LD-a “Mosor”, najbolji je bio Zoran Mandić

Drugo mjesto, Lovna jedinica “Blato”

Treće mjesto, Lovna jedinica “Desna obala”


LOVNO STRELJAŠTVO

Ivo Rezić, Marin Zeljko i Ivan Zeljko). U finalnoj seriji u pojedinač-nom poretku na razini „Moso-ra“ prvi je bio Zoran Mandić (40), drugi Slavenko Lasić (39), treći Tomislav Mandić (39), četvrti Miroslav Zovko (37), peti Vladimir Mandić (37) i šesti Darko Zovko (36). UBOJITI "MORNARI"

U ekipnom dijelu na razi-ni svih strijelaca, Otvoreno prvenstvo, prvo mjesto sa 76 pogodaka osvojili su proš-logodišnji pobjednici na ovom natjecanju, ekipa LU-a „Jadran“ Neum (Ivica Bačić, Mato Bačić, Alen Franić i Ante Matuško), drugo domaći strijelci – 74 (Vladimir, Zoran

i Tomislav Mandić te Anđelko Zovko), a treće također ekipa domaćih strijelaca – 74 (Mi-roslav Zovko, Darko Zovko, Slavenko Lasić i Vladimir Bokšić). I u pojedinačnoj konkuren-ciji slavio je Neumljanin Ivica Bačić (43), drugi je bio Zoran Mandić (40), treći Ivo Stojčić (38), četvrti Stjepan Grubišić (38), peti Miroslav

Zovko (38) i šesti Slavenko Lasić (36).

NAGRADE I ZAHVALE

U svečanom dijelu dodjela nagrada, sve sudionike je po-zdravio gradonačelnik Širokog Brijega Miro Kraljević i uručio nagrade pobjednicima u momčadskom dijelu. Ostale su pokale i medalje uručili član

Upravnog odbora Lovačkog saveza Herceg Bosne Stojan Musa, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Do-movinskog rata Tomislav-Toća Čerkez te predsjednik LD-a „Mosor“ Krešo Ćavar. Na kraju je Krešo Ćavar zahvalio svim sudionicima natjecanja, pose-bice pozdravljajući strijelce iz Busovače i Opuzena. Zahvalio je također i gradonačelniku Miri Kraljeviću na potpori „Mosoru“ te generalu Miljen-ku-Mići Lasiću, koji nije mo-gao biti na ovom natjecanju, ali je svakako najzaslužniji za iz-gradnju ovako lijepe streljane. Poslije toga uslijedio je ručak u restoranu „Gurman“. Ako se po jutru dan poznaje, streljačka je sezona krenula na najbolji mogući način. Do zaključenja sezonu krajem rujna u Čapljini sa streljana će poletjeti nekoliko desetaka tisuća golubova i potrošit će se dvostruko više komada streljiva. Bit će zanimljivih zgoda, neočekivanih proma-šaja, ugodnih iznenađenja, vrhunskih rezultata… Svaki susret, od Neuma do Orašja, bit će priča za sebe, ugodna u svakom pogledu. I Hoop! će u riječi i slici pokušati lovci-ma dočarati dio tog ozračja, a i poticati mlađe lovce da dođu na streljanu i okušaju svoje umijeće. Možda se rodi „ljubav“ i postanu dio streljač-ke obitelji.

Vlado Bošnjak

Šesterica najboljih strijelaca

Odmor između dviju serija

Ivica Bačić, pojedinačni pobjednik


Lovci HLU-a „Malič“ Grude, njih 21 iz svih sekcija, upriličili su natjeca-nje u gađanju glinenih golubova na

streljani „Sv. Hubert“ u D. M. Ograđeni-ku. Kiša i bura nisu im bili saveznici, ali ih nisu ni omeli da pokažu želju za natje-canjem i što većim brojem pogodaka.Nakon pripetavanja, najbolji je bio Stje-pan Grubiša, drugi je bio Vinko Lukenda, treći Robert Spajić.Natjecanje je vodio Mario Dugandžić,

Natjecanje u trapuHLU „Malič“ Grude

Lijepo i sunčano vrijeme na otvaranju ovogodišnje ri-bolovne sezone izmamilo

je velik broj ribiča na Tribistovo. Najčešće su „grizle“ štuka, ša-ran, klen i pastrva.Na Tribistovu se često ulove kapitalni primjerci, primjerice, šarani do 15 kg težine, kalifor-nijske pastrve do 8 kg te niz drugih, manje atraktivnih ribljih vrsta.Štuka od 6,5 kg do sada je bila najveća ulovljena u ovome je-zeru, no sada više nije tako. Na otvaranju ovogodišnje sezone ulovljena je štuka teška točno 8

ŠRD „Braco Vidić“ Posušje

Rekord na otvaranju ribolovne sezone

vlasnik streljane, uz pomoć Roberta Spajića, člana „Maliča“. Poslije natjeca-nja druženje je nastavljeno u konobi.Kako stvari stoje, strijelci HLU-a „Ma-lič“ ubuduće neće morati tražiti strelja-nu za svoja natjecanja. Izgradnja vlastite streljane u punom je jeku i trebala bi biti otvorena do početka ovogodišnjeg ljetnog lova.

Emil Jurčić

kilograma i dugačka 104 cm. Tu golemu grabežljivicu ulovio je Eugen Galić, strastveni lovac iz Posušja, odnedavno i veliki zaljubljenik u ribolov. Namamio ju je živom ribicom koju je po-stavio na dubinsku čeku.

U nastavku sezone ribiči se na-daju još većim primjercima ša-rana, štuke i pastrve, ribljih vr-sta kojima je bogato Tribistovo, prekrasno jezero poviše Posušja.

Mladen Bešlić


Trojica najboljih s predsjednikom udruge Brankom Lekom-Liskom

Ekipa ribiča s rekordnim ulovomEugen i Josip Galić s kapitalcem

od osam kilograma

Stoljetna osmanlijska vladavina imala je go-leme vjerske, jezične, kulturne, političke i vojne posljedice za

Bosnu i Hercegovinu. Berlin-skim kongresom 1878. godine odlučeno je da se Turska mora povući iz Bosne i Hercegovine i prepustiti je Austro-Ugarskoj, koja je zauzima i stavlja pod svoju upravu. Austrougarskom okupacijom Bosna i Hercegovi-na je ponovno uključena u kul-turni i politički prostor Europe, dio je europskoga poretka i nje-zina je sudbina povezana s europskim ideologija-ma, sukobima i geopoli-tičkim planovima. Austrougarskom okupa-cijom radikalno se mi-jenjaju životne prilike u Bosni i Hercegovini. Po-kreću se brojne reforme i društvo se modernizi-ra. Tako nastaju potpuno nove prilike i u lovstvu, kojem nova državna uprava pridaje veliko značenje. Stručan, orga-niziran i planski pristup, radikalne mjere razoru-žanja pučanstva te zatva-ranje tvornica oružja u Sarajevu i Kreševu, dovo-de do poboljšanja stanja u lovstvu i znatnog poveća-nja broja divljači.Već u prvim godinama oku-pacije, početkom 1880., au-strijska uprava donosi prve zakonske propise o lovu. Bila je to zakonska naredba kojom je utvrđen lovostaj za korisnu divljač i uvedena lovna karta za austrijske časnike i državne činovnike, a domaći su lovci i dalje mogli loviti bez lovne karte. Istodobno je zemaljska vlada poduzela mjere pojača-

nog uništavanja grabežljivih zvijeri, osobito medvjeda i vukova. Određene su i nagra-de (taglije) za uništene zvijeri. Tako je, primjerice, taglija za starijega medvjeda iznosila dvadeset, a za mlađega deset kruna, za starijega vuka deset, a za mladoga četiri krune. Zakonskom naredbom iz 1883. ukinut je dotadašnji slobodni lov i uveden regalni sustav lova. Pravo lova uvjetovano je dobi-vanjem odobrenja za nošenje lovačkog oružja i dobivanjem lovne karte, za koju se plaćala posebna lovna pristojba. Lovna

je karta bila jedini lovni doku-ment, a njezini su vlasnici imali pravo lova na cijelome područ-ju BiH. Lovnu kartu nisu mogle dobiti osobe koje su okrivljene i osuđivane zbog ubojstva, tuče, krađe, pronevjere i prijevare, zatim umobolnici, pijanice i maloljetnici. Ovom naredbom uveden je lovostaj za plemenitu divljač. Izričito je zabranjen lov divljači zamkama, gvožđima, jamama i drugim sličnim sred-

stvima, a lov dlakavih i pernatih grabežljivaca bio je dopušten svakomu.Petnaest godina nakon okupa-cije, 1893. godine, donesen je prvi zakon o lovu u povijesti Bosne i Hercegovine. Njime su postavljeni temelji suvre-menom, planskom i organizi-ranom lovnom gospodarenju u Bosni i Hercegovini. Ovaj zakon nastao je na austrougar-skim pravnim stečevinama, a dijelom je bio prilagođen lokal-nim iskustvima i specifičnim prilikama lova na ovim prosto-rima. Njegovo je najveće zna-

čenje u tome što je predvidio osnivanje zaštitnih područja za divljač (Wildschongebiet), koja su nastala kao rezultat deseto-godišnjeg istraživanja i upozna-vanja lokalnih lovnih prilika u Bosni i Hercegovini. Kao za-štitna područja, ustanovljeno je šest rezervatnih lovišta: Krušči-ca, Čvrsnica, Prenj, Bjelašnica, Zelengora i Hrbljina, ukupne površine 251.333 hektara. U tim rezervatima strogo je bio

zabranjen lov i nošenje oružja. Odobrenje za lov u ovim rezer-vatima izdavalo je ministarstvo financija u Beču, a odstrjel div-ljači plaćao se uplatom osnovne pristojbe u erarnu blagajnu u iznosu od 50 kruna.Osnivanjem rezervatnih lovišta počinju se sustavno provoditi mjere njihova uređenja u lov-nogospodarskom smislu. Orga-nizirana je lovočuvarska služba i pristupilo se izgradnji lovač-kih kuća i koliba, lovačkih staza i putova, visokih i niskih čeka, hranilišta, pojila i solila za div-ljač. Povećane su i nagrade za

uništavanje zvijeri, koje su djelovale jako poticaj-no, tako da je u razdoblju od 1880. do 1916. u Bosni i Hercegovini uništeno 2125 medvjeda i 17.576 vukova. Ova su lovišta brzo postala poznata i izvan granica BiH, a ova-ko utemeljena tradicija i stečeni ugled doprini-jeli su njihovu očuvanju i kroz kasnije promjene društvenog uređenja, pa čak i izdvajanju novih za-štićenih područja s ova-kvim statusom i načinom upravljanja.Cjelokupno razdoblje austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, u

lovnom smislu, karakterizira organizirano i plansko lovno gospodarenje, ustanovljenje zaštićenih područja, zaštita ri-jetkih i ugroženih vrsta divljači, izgradnja lovne infrastrukture i lovnih objekata te izobrazba lovstvu potrebnih kadrova.U ovome razdoblju osnivaju se i prva lovačka društva. Tako je u Sarajevu, godine 1894., osnova-no Sarajevsko lovačko društvo, koje se smatra prvim i najstari-

Priredio Ivica Lučić

Lovstvo u BiH u doba Austro-Ugarske Monarhije


POVIJEST LOVSTVA

Dio izložbenog paviljona BiH na izložbi lova u Beču 1910. godine


jim lovačkim društvom u Bosni i Hercegovini. Nakon Sarajeva, slično se dogodilo i u Mostaru, o čemu izvještava glasilo „Boš-njak“ u broju 12 iz 1899. godine: „Javljaju nam iz Mostara, da se je u prošlu subotu po podne sa-stalo više osoba, ljubitelja lova u časničkoj i činovničkoj kasini gdje se je zaključilo, da se osnu-je lovačko društvo u Mostaru.“Ove pozitivne promjene i doga-đanja u lovstvu pratio je i vrlo jak utjecaj zapadne lovne kultu-re i običaja. O utjecaju i interesu Bečkoga dvora za lov i lovstvo u Bosni i Hercegovini, pokazuju i brojni lovovi u najelitnijim bo-sansko-hercegovačkim lovišti-ma organizirani za dvorske ve-likodostojnike i plemstvo. Ove su lovove, po običaju, pratile raskošne dvorske zabave i lo-vački balovi, a najugledniji ljudi toga doba redovito su bili lovci. Oni su bili nositelji i kreatori društvenih prilika u svojim sre-dinama. Njegovali su pozitivne lovačke vrijednosti europske aristokracije i kršćanskoga svje-

tonazora, i promovirali pozitiv-ni kult lovačke ličnosti.O carskim lovovima svjedoči i sjećanje lovca Marijana Ivan-kovića iz Širokog Brijega: „Sva-ke godine pred Božić i Novu godinu na Mostarskom blatu organizirao bi se ‘Carski lov’. Lovaca je bilo malo, a pataka, guski, liske, šljuke i ostalih ptica koliko čovjek zaželi, samo ako ima praha i olova. Tada bi gos-poda iz Sarajeva, Mostara i dru-gih mjesta dolazila u lov koji je trajao po nekoliko dana. Stizali bi na konjima ili u kočijama, a spavali bi u Biskupovom hanu na Žvatiću. Vodili bi prave pse ptičare koji bi iz vode iznosili sve odstrijeljeno, a na kopnu da i ne govorim. Samo što nisu znali govoriti. Lovile su se sve močvarice ali lov na šljuku bio je najzanimljiviji. Odstrijelje-ne šljuke odlagane su i čuvane u ledu, te fijakerima slane na bečki dvor gdje su bile posebna božićna poslastica na stolu car-skih velikodostojnika. Sa šljuka-ma na dvor se slala i žilavka iz

Carskih vinograda kod Mosta-ra, a pila se i na samome lovu. Zadnji dan lova bi se proslavlja-lo, a održalo bi se i gađanje.“O značenju bosansko-hercego-vačkog lovstva za Bečki dvor govori i zaseban lovački pavi-ljon dodijeljen Bosni i Herce-govini kao sastavnom dijelu Austro-Ugarske Monarhije, na svjetskoj lovačkoj izložbi pri-ređenoj u Beču 1910. godine. Opisujući taj paviljon, autor navodi: „…Pošavši od vrata na desno, ugledaćeš jednu parti-ju sa Kleka gdje more oplaku-je našu Hercegovinu. Na žalu morskom leži uhvaćen tuljan uz koga na stijeni vidiš galeba… Do ovog prizora dolazi lov na jarebice sa „ihramom“ kakav je bio u običaju oko Mostara. Lovac pomiče pred sobom ra-zapetu ćergu prema jarebicama koje pridolaze s krša, kupe se i ježure prema toj ćergi ni ne slu-teći da je lovac za njom skriven. Kad ovaj uhvati zgodan čas, pu-kne kroz malu rupicu, pa s jed-nim fišekom može oboriti četiri

do osam komada…“Razdoblje austrougarske vlada-vine obilježeno je reformama i umjerenom modernizacijom, kojoj je bio cilj zadržati Bosnu i Hercegovinu kao posebnu upravnu jedinicu u okviru Mo-narhije, ali bez radikalnih pote-za koji bi mogli poremetiti rav-notežu odnosa u habsburškom carstvu.Osim navedenih značajki ve-zanih za lovstvo, najznačajniji procesi vezani za društvene prilike toga doba jesu ponovno uključivanje Bosne i Hercegovi-ne u kulturni i politički prostor Europe i konačna transforma-cija bosansko-hercegovačkih Hrvata od etničko-vjerskih u moderne političke subjekte, odnosno od naroda u naciju, integriranu u jedinstven nacio-nalni korpus zajedno sa svojim sunarodnjacima izvan granica Bosne i Hercegovine.

(Iz monografije Saveza Dvade-set godina pod stijegom Herceg Bosne)

besplatni info telefon 080 088 088 www.post.ba

Najbrži, najjednostavniji, siguran i povoljan način slanja i primanja novca putem pošte

Slanje i primanje novca - PostNet uputnica Poslani novac stiže za 25 minuta na području BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije!

POVIJEST LOVSTVA



Još uvijek mi u ušima, poput eha neke tragične eksplozije, u ušima i sjećanju odjekuju poruke i poduke iz prošlo-

ga broja našega glasila, koje bi se mogle sublimirati (ukratko prepričati) s nekoliko stavova. Pogotovo ona izjava predsjednika Marina da se „lovstvo u BiH ne doživljava kao državno dobro i gospodarska grana“, koja s naslovnice tako bode i prijeti obič-nom lovcu, ako išta o tom pitanju ozbiljno promišlja. Ako bismo tu ključnu, bolno istinitu rečenicu dalje raščlanjivali, došli bismo do žalosnog zaključka da je lovačka populacija i sve ono čime se lovci bave i čime upravljaju, neka sporedna djelatnost koja ne zaslužuje nikakav status u državi, što mi lovci svakodnevno i osjećamo bave-ći se tom plemenitom, zdravom i beskraj-no korisnom djelatnošću, korisnom za sve žive organizme na Zemlji.

MUK S DRŽAVNE RAZINE

Hoće ova država, dapače, dijeliti lekcije i sipati prašinu u oči običnom čovjeku – lovcu, kojemu su ionako pune oči one životno zatrovane prašine, hoće ONA na svim razinama donositi kontroverzne i teško primjenjive zakone (znademo mi obični ljudi kako ih donosi i komu su dobitna kombinacija), hoće (i mora) ONA organizirati nadzorne (inspekcijske) služ-be, tu su šumari i policija, civilna zaštita i nevladine ekološke i druge tzv. zelene udruge koje iz raznih proračuna isisavaju znatan novac u cilju zaštite nedefinira-nih i nekada nepostojećih ekosustava.

Za mnoge od takvih ekosustavi su samo bankovni računi! No, ta i takva država je naša, mi smo njezini žitelji i dužni smo, i pojedinačno i kao institucije, sudjelovati u svim aktivnostima i u skladu sa svojim znanjima i mogućnostima pomagati i unaprjeđivati rad u svim oblastima. Mi lovci to uistinu činimo, ili barem redovito proklamiramo, za razliku od mnogih dru-gih. I, umjesto da neke instance s državne razine uče i potiču pučanstvo kako saču-vati barem ove ostatke od zdrave prirode i svih njezinih sastavnica, ljudi, a lovci pogotovo, kukaju kako nam nestade zdra-vog okoliša: šuma, šikara, krša, zadivljala polja, klizišta, sva divljač u vrlo smanje-nom obimu, ravnoteža u prirodi ozbiljno poremećena..., kao da se nikoga to ne tiče osim ljudi iz ruralnih područja i lovaca! Znaju li oni drugi (ova je podjela, naravno, samo uvjetna i radi lakšeg razumijevanja problema) da ne postoji mogućnost života bez zdrave zemlje, čiste vode i zraka i sve-ga onoga što se iz nabrojenih resursa crpe i svakodnevno za jedan i jedinstven život rabi i uvjetuje ga?Tko je pozorno i ozbiljno pročitao i shva-tio „Pogled s čeke“ našega glavnog ured-nika, iz prošloga broja, bit će mu jasno kakav splet problema i poslova visi nad glavama lovačke populacije, da su nam čak i ona ljudska i politička sloga i sloboda počesto upitne. Moramo se upitati: ima li tko od službe-nih i odgovornih u ovoj zemlji da barem prozove sve one koji naše šume (lovišta) i u njima divljač uništavaju do ludila?

Znademo, ti kradljivci su spremni i čovjeka ubiti, kako nam nedavni primjeri iz Središnje Bosne kazuju. Ima li smisla da lovci mimo državnih zakona i pravila ponašanja, mimo svake logike i etike štite opća dobra? Tako bismo i mi postali ona-kvi kao što su oni protiv kojih se bunimo. – „Kad se ne žele boriti za bolji status čovjeka: nezaposlenog, umirovljenika, beskućnika..., kako mislite da će se ovi boriti za lovište i divljač“, čuli smo od staroga razočaranog lovca. Temeljem po-vijesnoga pamćenja, što mi lovci posjedu-jemo, kada država iz bilo kojih razloga ne može odgovoriti na zadana pitanja, onda bez ozbiljne strukturne, regionalne umre-ženosti, teško će biti postaviti zamke za njih. Jer, sve ovo sliči na aktualni globalni terorizam, pa se svi moramo udružiti u cilju suzbijanja sličnih pošasti (?)!

SAMOSVIJEST I DRSKOST

Otvaranje onih čarobnih vrata, iskorak iz bespuća, dezorijentiranosti, kaljuže, birokratske represije i državnog silova-nja, moguć je samo na jedan način, koji uporno naglašavamo, a to je razvijanje samosvijesti, drskosti postavljanja stvari na svoje mjesto, pa i po cijenu kažnjava-nja od strane neistomišljenika, i borba za očuvanje našeg digniteta i poslanja, bez obzira na sve prepreke. Sve to može-mo jedino sustavom masovnoga i doži-votnog obrazovanja svih kojima je život prvi cilj. Ako već nismo odlučili učiniti ozbiljnije reforme, onda bar možemo redefinirati neku kratkoročnu strategiju lovstva na lokalnom planu, jer lov bez divljači nema baš nekoga smisla. Mi lov-ci u tom silnom bazenu života osobitu pozornost posvećujemo životu čovjeka i divljači. To treba netko i vidjeti, ako već ne može ili neće pomagati.

Blago Lasić

ČOVJEK I ZDRAV OKOLIŠU zrcalu iskrivljene logike

Ima li tko od službenih i odgovornih u ovoj zem-lji da barem prozove sve one koji naše šume (lo-višta) i u njima divljač uništavaju do ludila?

Vrijeme pupanja i lista-nja po našim lovištima i šumama uopće traje

tridesetak dana, počevši od krajnjega juga pa do najviših lijepih bosanskih i hercego-vačkih planina. Vrijeme lista-

nja je ujedno i vrijeme nicanja i rasta svih drugih biljaka, a one su osnova i uvjet života na kopnu. Listajući niz knjiga svoje kućne knjižnice, susreo sam gotovo sve bjelogorične (listopadne) i crnogorične vrste drveća, i biljke koje u predaji i liječenju imaju značajno mjesto u narodnoj uporabi, vrlo često s različi-tim iskustvima od mjesta do mjesta, nekada čak oprečnih

mišljenja i savjeta. Uostalom, takve se razlike pojavljuju i vide i u službenoj medicini, pa i u nekim drugim, čak egzak-tnim znanostima, što izgleda pomalo nestvarno.

BREZA (Betula pendula L.)Osim drvne mase koja se može više-struko koristiti, kora i pupoljci breze često se koriste za liječenje u narod-

noj medicini

Za ovu lijepu bjelogoričnu damu, koja se vrlo često sadi kao ukrasna biljka po parkovi-ma, dvorištima i drvoredima, postoje još imena: bijela, ža-losna te obična metlika, i bolji poznavatelji poput biologa i šumara poznaju bitne razlike između ovih vrsta breze. Breza je pretežito rasprostra-njena u hladnijim predjelima, premda se često može susresti i u mediteranskom dijelu kako

krasi krajolik. Može narasti i do tridesetak metara visine i dosegnuti promjer stabla do 70 centimetara. Vjerojatno je njezina bijela kora razlog njezine ljepote (i pisci su je uzimali kao svoju simboliku), a kora joj se lako u vodo-ravnim trakama guli poput trešnje ili višnje. Osim drvne mase koja se može višestruko koristiti, kora i pupoljci breze često se koriste za liječenje u narodnoj medicini. Crveno smeđe grančice vrlo su tanke

i lako savitljive pa su ljudi sa sela njih rabili za izradu korpi, metli... Žućkasti cvjetovi se u proljeće javljaju kao rese, slično orahu samo su kraće. Ženske su rese pojedinačne u proljeće, a muške su parnjaci i javljaju se ujesen.Sitne i ljepljive pupoljke beremo čim se pojave i sušiti ih treba na propuhu da se ne otvore. Ugodna su mirisa i malo opora okusa. Za lijek

se bere također mlado lišće, a ima pojedinaca koji iz stabla cijede smolu. To se ne prepo-ručuje jer tada stradavaju cije-la stabla, što šumama nanosi veliku štetu. Ugljen od breze se kod nekih ljudi koristi, također, za lijek i u kuhinji.Pupoljci i mlado lišće sadrže niz organskih kiselina bitnih za ljudsko zdravlje, flavone, gorke tvari, eterično ulje, tani-ne, saponine, alkohol, ulje... Najvažniji oblik za liječenje jest čaj od pupoljaka i lišća

koji su izuzetni kao diuretik (dobro sredstvo za pojača-vanje izlučivanja mokraće). Naravno, to je za bolesne bu-brege, mjehur i prostatu vrlo bitno saznanje. Također, kod srčanih oboljenja i nakupljanja vode oko srca i bolesti jetre treba rabiti brezov čaj. Još se rabi za izbacivanje bubrežnih

kamenaca, kod reumatizma, ateroskleroze, snižava visok krvni tlak, a pokazala se dobra kod različitih kožnih obo-ljenja, gdje se rabi i kupka i ulje. Narod je koristi i protiv grčeva u želudcu i crijevima, protiv jakoga proljeva i kašlja. Pojedinci putem suhe de-stilacije drveta breze dobiju tamnu masu sličnu katranu kojom liječe neke kožne osipe i napinje. Vidjeli ste, zacijelo, kako po našim sajmovima (vašarima) ljudi često prodaju brezove metle, razne korpe od brezova pruća, kolce, držalice, trake od bijele kore (ni sam ne znam čemu one služe), ugljen za ro-štilj koji onda vješti prodavači usput pohvale da rastvoren u vodi liječi „sve“. Što je od svega navedenog istinito, ne želim vam da morate i opro-bati, ali se držite one narodne mudre izreke da nužda sve mora oprobati (zakon mije-nja). Barem je to neporeciva istina!

Blago Lasić


LOVIŠTE I LJEKOVITO BILJE



Okruglice su dobar prilog lovačkim uma-cima i mesu za saft. Vrlo ukusan i izdašan prilog.

Sastojci:1/2 kruha 2 dl slatkog mlijeka3 jaja4-5 jušnih žlica brašna 3 jušne žlice ulja sitno sjeckani peršinsitno sjeckani list kadulje malo soli

Priprema:Kruh isjeći na kockice te ga prepržiti na ugrijanom ulju da lagano porumeni. Zatim jaja lagano umutiti s mlijekom. Kruh staviti u dublju posudu te ga preliti smjesom, do-dati peršin, kadulju te posoliti. Neka se neko vrijeme lagano odmori, da kruh omekša. Sve onda posuti brašnom, dobro sjediniti u kompaktnu smjesu. Od mekane smjese raditi okruglice. Onda ih kuhati u kipućoj vodi, sve dok ne budu na vrhu. Složiti ih na vrelu masnoću u tavu i lagano prepržiti. Mogu se posuti krušnim mrvicama.

Meso zeca ukusna je i sočna delicija vašeg stola. Bogato je vitaminima, mineralima i bjelančevinama iz prirode.

Sastojci:1 zec težine 1,5 – 2 kg2 glavice crvenog luka 1 glavica bijelog luka 2 veće mrkve1 korijen celeraperšin jabuka2 dl crnog vina2 dl ulja ili 2 jušne žlice svinjske masti2 žlice senfa2 žlice pirea od rajčicesoli po želji

Priprema:Zeca svakako treba očistiti od kože i iznu-trica. U dublju posudu meso izrezati na ko-madiće te ga dobro oprati hladnom vodom. Ostaviti meso u čistoj vodi bar dva sata, a zatim ga prepržiti na masnoći da porume-ni. Na istu masnoću dodati sitno sjeckani luk, celer, mrkvu i neoguljenu jabuku, senf, rajčicu. Kad prokuha dodati meso zajedno s peršinom, lovorom i crnim vinom, te soli. Možete kuhano povrće usitniti štapnim mikserom, da bude kašasto. Kuhati dok meso ne bude mekano. Možete po želji do-dati i gljive. Ako volite gušći umak, dodajte brašno. Uz dobro vino i zelenu salatu, dobar tek!

ZEC NA LOVAČKI KRUŠNE

OKRUGLICE

Pripremila Jelena Ljubić


ZABAVA

AUTOR: MARIOFIL

SOLDOZAGOVORNIK DJED, PUČKI

FORMA ZABAVNE GLAZBE

OVCA IZ ANDRIĆEVE

PRIPOVIJETKE

GRAD U ALBANIJI

TURSKA KOVNICA NOVCA

DOŠLICA, EPIDEMIJA,

REDNJA

NAPOMENA, PRIMJEDBA,

BILJEŠKA

VLASNIK BANKE, NOVČAR

OPKOLJAVANJE

“RADIOAKTIVNI OTPAD”

ANTE PETERLIĆ

ŽENA KOJA RAŠČLANJUJE

NORVEŠKA

SOK OD NARANČEJARAK KOJI

IZDUBE BUJICA

PISAC ARALICA

DUŠIK

POLJODJELSKO ORUĐE

KRSTO ODAK

UZDAH NEGO-DOVANJA

POKRAJINA U GRČKOJ

LJUBLJANSKE DNEVNE NOVINE MORSKA

RIBATROPSKE PTICE ŽIVO OBOJENA PERJA

ISPITI SVE

TEHNOLOŠKI DODATAK

PROIZVODU

VLASULJE

ZEMLJIŠNA MJERA

DRAŽ

ZVUČNA NAPRA-VA UZ RING

HRVATSKA PREVODITELJI-

CA GRAČAN

AUSTRIJA

AONAC, AONJANIN

ESKIMSKA BLUZA S

KAPULJAČOM

HRVATSKI KNJIŽEVNIK

POLIĆ KAMOV

FORMAT PAPIRA

NA KRAJU TOČKA NA...

DRŽAVA U ZAPADNOJ

AFRICI

P C A V A K A K S LJ O PI R A T E M A J I D D US O Š O E NJ A T S K I AP Z A C S N A N I L O DR O K I C V A T O V R AA R R LJ H A D A R Z A RV P A U Č A L S U G L ZA M B E K Z D E N K O IK O M U N A L I J E P T

U mreži osmosmjerke pronađite pojmove u nekom od osam smjerova; neiskorištena slova, čitana vodoravnim slijedom, dat će rješenje.

ATENA, BARKA, DIJAMETAR, DOLINA, GUSLAČ, ISPRAVAK, IZRA-DA, JELAC, KOMUNALIJE, OBUHVAT, OGRTANJE, POLAROID, POLJSKA, PORUKA, PROZOR, RAZRADA, RISNJAK, SKAKAVAC, STANJE, TOCILJ, ZAVITAK, ZDENKO

Frano Vukoja

Mariofil Soldo

Pucanje od smijeha

osmosmjerka

Rješenje: PUŠKOMET

PRIČANJELovac je u lovu, a supruga ga nazove na mobitel: – Halo, možeš li pričati? – Mogu – odgovori lovac.– E, onda slušaj – nastavi supruga.

DRVASkupina lovaca u šumi naišla na jednu staricu koja siječe neko debelo drvo. Pitaju je lovci:– Bako, zašto ti siječeš drvo, a gdje ti je unuk?– U teretani – pojasni im baka.

JEDAN PO JEDAN Lovca supruga poslala na tržnicu da nabavi puževe za veče-ru. No lovac se zapije s ekipom i stigne kući kad se već bilo svanulo. Ljutita supruga dočeka ga na vratima, a lovac se obrati i njoj i puževima:– Evo nas, konačno smo stigli, ajde polako jedan po jedan!

POSAOLovca koji je dobio lagodan i dobro plaćen posao nazove kolega po hobiju: – Što radiš?– Ništa, na poslu sam – odgovori lovac.

PRAŠINANakon lova skupina lovaca svrati u jednu gostionicu na zasluženo piće. Počeše i duhovita nadmudrivanja. – Hoće li tko od vas kupiti usisivač? – upita jedan lovac.– A zašto prodaješ usisivač? – priupitaše ga. – Što će mi, samo skuplja prašinu – pojasni im.

IN MEMORIAM

AHMET DUVNJAK (1955. – 2017.)

Iznenada i zauvijek, nakon srča-nog udara napustio nas je du-gogodišnji član lovačkog društva “Vepar” Prozor-Rama.Ahmet je bio član našega lovač-kog društva od 1981. godine i vrijedio je kao aktivan i uzoran lo-vac, a neko je vrijeme bio i pred-sjednik sekcije Kovačevo Polje. Bio je discipliniran član Društva, poštovao je lovačku etiku, a na-dasve je bio protivnik krivolova u čemu je postao uzor drugima, a posebno mladim lovcima svo-je sekcije i lovne grupe. S poštovanjem ćemo sačuvati dragu uspomenu na njega.


IVAN MABIĆ(1935. – 2017.)

U subotu 22. travnja 2017. u 82. godini života, nakon kraće bole-sti preminuo je naš dragi prija-telj Ivan Mabić – Rogić. Od 70-tih godina 20. st., naš omiljeni lovac, član LD-a „Ru-jan“ s Kočerina. Vrstan pozna-vatelj lovišta i divljači, sakupljač ljekovitog bilja, berač kuka… Vrlo uzoran lovac, a iznad svega dobar čovjek. Čovjek pozitivna stava, omiljen sugovornik koji je znao prvo slušati a onda govo-riti. Kum nekolicini članova naše lovne jedinice…Premalo je riječi kojima bismo izrazili koliko nam je značio i koliko za njim tugujemo. Ali se u vjeri nadamo da će ga Gospodin privesti k sebi. Dragi kume Iko, neka ti Gospo-din podari pokoj vječni. Počivaj u miru.

LD „Rujan“ Kočerin

IVAN PARLOV(1946. – 2017.)

Iznenada smo ostali bez aktiv-nog lovca, istinskog ljubitelja prirode, divljači, druženja i lova, našeg Ivana.Bio je uzoran i častan lovac zbog čega će ostati još dugo u našim sjećanjima i lovačkim razgovo-rima. Zahvalni smo mu za sve lijepe trenutke koje je proveo s nama. Počivao u miru Božjem.

LU „Vran“ Tomislavgrad

IVO BRADARA(1931. – 2017.)

Nakon duge i teške bolesti u 86. godini života i 55. godini nepre-kidnog članstva u LD „Lještarka“ Kiseljak, napustio nas je naš naj-stariji član.

MARIJAN BRADARA(1937. – 2017.)

Redove našega Društva zauvi-jek je napustio jedan izuzetno vrijedan i odgovoran član, naš kolega Marijan Bradara. Radom i osobnim primjerom neumor-no je pokazivao kako se treba odnositi prema Društvu i svo-jim obvezama. Kad je njegova sekcija gradila kuće po lovištu „Zahor“, ali i u drugim prilikama, uvijek je bio među prvima. Ugra-dio je djelić sebe u svaki kutak lovišta u sekciji „Brestovsko“. Za predan i odgovoran rad nagra-đen je prigodnom zahvalnicom. Ljubav prema lovu i prirodi pre-nio je na svog sina Dragana i niz drugih mlađih lovaca. Za sve što je dao Društvu, velika mu hvala. Ostat će trajno u na-šim sjećanjima.

LD „Lještarka“ Kiseljak

MIJO TOMIĆ – BAČKO(1925. – 2017.)

Nakon kraće bolesti u 92. godini života zauvijek nas je napustio naš dugogodišnji i počasni član Mijo Tomić – Bačko. Bio je drag i plemenit čovjek, do-bar prijatelj i etičan lovac. Volio je, kako je znao reći, lov i lovačka druženja bez oružja, dobre po-šalice i pjesme, po čemu je bio prepoznatljiv u sekciji i Društvu. Nesebičnim zalaganjem i život-nim iskustvom, znatno je prido-nio boljitku sekcije Mravinjac i Društva, proširujući ih sinovima i unucima lovcima.Fizički nas je napustio, ali nje-gov lik ostat će u našim srcima i sjećanjima. Oprostili smo se od našeg Bačka na groblju u Pećinama počasnom paljbom i zahvalama za sva dobra koja je učinio. Počivao u miru Božjem.

LD „Pavlovica“ Novi Travnik

MIRKO MEDIĆ (1935. – 2017.)

U 82. godini života, nakon kra-će bolesti, prekinut je lovački i životni put našega počasnog člana i prijatelja. Bio je uzoran lovac, častan čovjek, zaljubljenik u prirodu, lov i divljač. Sekcija Hamzići i HLU „Orao“ zahvaljuju mu na svemu što je učinio za sekciju i udrugu. Počivao u miru Božjem.

HLU „Orao“ Čitluk

MUSTAFA ĆORHASANOVIĆ (1962. – 2017.)

Redove Lovačke udruge „Sava“ Orašje zauvijek je napustio pri-jatelj i uzoran lovac, čijim smo odlaskom izgubili mnogo, a po-sebno njegove kolege iz lovačke sekcije Orašje. Bio je smiren i jed-nostavan čovjek koji je uživao u prirodi. Uvijek je nalazio vreme-na za prijatelje i kolege lovce, kao i lovačka druženja. Dragi Mustafa, hvala ti za sve učinjeno za nas lovce, trajno ćemo te nositi u svojim sjećanji-ma. Počivao u miru.


NEDJELJKO-NEĐO PRSKALO(1976. – 2017.)

Duboko nas je potresla vijest da je nesretnim slučajem u 41. go-dini života preminuo naš kolega lovac i prijatelj Nedjeljko Prskalo zv. Neđo, član sekcije Gradnići.Dragi prijatelju Neđo, prerano si završio ovozemaljski život osta-vivši za sobom neutješnu su-prugu Mariju i četvero djece baš kad si im bio najpotrebniji. Bio si velik čovjek u svakom pogledu, rado viđen u svakom društvu i kao takav stekao si brojne prija-telje i znance, o čemu svjedoči golem broj ljudi na tvome po-sljednjem ispraćaju.Tvojom smrću izgubili smo istinskog zaljubljenika u prirodu i njezine ljepote, lov i lovačka druženja. Ljubav prema lovu prenio si na svoga sina Stanka, koji je već izrazio želju biti čla-nom lovačkog pomlatka Druš-tva i nastaviti primati naš lovački list Hoop!.Za sve ono čime si doprinio ra-zvoju i boljitku našega Društva, najiskrenije ti zahvaljujemo. Za-uvijek ćemo te nositi u svojim sjećanjima.Počivao u miru Božjem.

LD „Golub“ Čitluk

LUKA VUKIĆ (1947. – 2017.)

Redove našeg Društva zauvijek je napustio njegov dugogodiš-nji član Luka Vukić, istinski prija-telj prirode i lova. Svima nama je teška spoznaja da ga više nema. Ostala je velika praznina u nje-govoj obitelji, među brojnim prijateljima i znancima i među nama lovcima, a posebno u nje-govoj sekciji Tolisa u kojoj je naj-više djelovao kako u radu, tako i u druženju. Hvala mu za sve što je učinio za Udrugu i neka poči-va u miru Božjem.

LU „SAVA“ Orašje

HAJRUDIN HODŽIĆ (1954. – 2017.)

Nakon kratke bolesti napustio nas je naš dugogodišnji član Hajrudin Hodžić. Bio je drag i plemenit čovjek, dobar prijatelj i etičan lovac. Volio je lov i lo-vačka druženja. Nedostajat će svima nama, a najviše njegovoj sekciji Orašje u kojoj je najviše djelovao i radio. Zato mu velika hvala i neka počiva u miru.

LU „SAVA“ Orašje

U članstvo Društva primljen je 1962. godine. Sve vrijeme bio je discipliniran i primjeran lo-vac. Nije mu bilo teško bilo što uraditi na zaštiti i uzgoju divlja-či, uređenju lovišta i unaprje-đenju rada Društva. Proglašen je počasnim članom Društva i dobitnik je zahvalnice za rad u povodu 80. obljetnice Društva.Za sve što je uradio i dao za LD „Lještarka“, neka mu je velika hvala i slava.

LD „Lještarka“ Kiseljak

ANTE ZELENIKA (1968. – 2017.)

S nevjericom i boli u srcu i duši primili smo vijest da nas je izne-nada, u 49. godini života, napu-stio dugogodišnji član Društva, naš dragi kolega i prijatelj Ante Zelenika.Bio je častan čovjek, zaljubljenik u prirodu i lovačko druženje. U svom lovačkom stažu zalagao se za očuvanje prirode i unaprjeđe-nje lovstva i lovačke etike. Krasile su ga vrline poštena lovca, marljivost u lovačkim akcijama Društva i sekcije Uzdol, odgovor-nost prema prirodi i divljači, kao i volja za lovačkim druženjima.U lovu sa svojim kolegama, pri-jateljima i braćom bio je veo-ma aktivan, i dok bi se ostali iz grupe nakon povratka iz lova odmarali kod lovačke kuće, on je kao vrstan kuhar za njih znao pripremiti različite lovačke spe-cijalitete. Ukop i posljednji oproštaj od Ante pokazali su koliko je imao prijatelja i da je bio veoma omi-ljen čovjek. Njegovom preranom smrću ostala je velika praznina u nje-govoj obitelji, među brojnim prijateljima, znancima i među nama lovcima.Hvala mu za sve učinjeno i neka počiva u miru Božjem.


50

skupŠtina lovaČkog saveza herceg bosne ...ih iskoriste na neki od spo-menutih načina. no kako...

Documents