skripta crystal language death

8/17/2019 Skripta Crystal Language Death

1/21

Crystal, 2. poglavlje, Why should we care?

- rašireno mišljenje: smanjenje broja jezika je dobrobit za čovječanstvo, a netragedija (to propagira i tradicija, poznati primjer: kula u Babilonu, različiti jezicisu zapravo kazna čovječanstu); u idealnom svijetu, trebao bi postojati samo jedan

jezik za postojanje uzajamnog razumijevanja i mira

- 2 problema s takvim gledištem

! naivnost vjerovanja da "e jedan jezik donijeti me#usobno razumijevanjei mir (primjeri monolingualni$ dr%ava dokazali to s gra#anskim ratovima i sl!)

2! pitanje izbora: ljudi koji su naklonjeni jednom jeziku kao univerzalnom,dolaze iz monolingualni$ nacija te čekaju dan kada "e nji$ov jezik zapravo postatitaj univerzalni & kon'ikt nastaje kad odluka ode u drugom smjeru i kad taj jezikbiva gurnut u stranu

- bitno napomenuti: takvo poimanje univerzalnog jezika nema veze s linguarancom, jezikom koji omogu"ava komunikaciju izme#u osoba različiti$ materinji$

jezika, jer on ne ugro%ava te materinje jezike

- idealno: pričati 2 jezika, svoj i lingua ranca & materinji kreira identitet, a l!!kreira razumljivost te nisu u me#usobnom kon'iktu; no to je teško posti"i zbogindividualne povijesti svakog jezika te razni$ kon'iktni$ situacija (kolonijalneeksploatacije i sl) u kojima više predvladavaju emocije (pr! nji$ov* jezik jeprimitivan, ne bi bilo loše da nestane) koje bi se trebalo ostaviti postrani

- često se čuju i argumenti s ekonomskom osnovicom: puno jezika je trošenjepreviše love (za prevo#enje i sl); s jednim jezikom neometano bi se odvijalasvjetska ekonomija

- postoji i šira ekonomska perspektiva: ekonomija utječe na jezik, ali i jezik uvelikeutječe na ekonomiju, pr! turizam

+bog čega onda %elimo očuvati što više jezika svijeta to time dobivamo

. osnovi postoji / glavni$ argumenta zašto bi nas se trebalo ticati što jezici

odumiru

Pogodnosti održavanja što većeg broja jezika u svijetu

1. Jer nam treba jezina raznoli!ost

- ekološke argumentacije: isto ono čime se opravdava potreba za očuvanjembiološke različitosti mo%e se primjenit na jezik; bez pogovora pri$va"amo da jebiološka različitost potrebna i va%na- evolucija ovisi o raznolikosti, pove"anje uniormiranosti pove"ava opasnost zadugoročni opstanak neke vrste & to vrijedi i za jezike, najsna%niji ekosistem je onaj

koji ima najviše raznolikosti, stoga je prezervacija lingvističke raznolikosti od


2/21

esencijalne va%nosti, gubljenjem jezika gubimo naslje#eno znanje koje predstavljačovjekovo intelektualno postignu"e

- čak i monolingualni ljudi su bilingualni; nji$ovi jezici sadr%e brojne tu#ice kojegovore o povijesti i isprepletenosti jezični$ kultura; tako#er, brojne riječi i idiomi

te bogatstvo vokabulara i gramatičke konstrukcije omogu"avaju individualneekspresije identiteta - putem riječi i raze jezik nam ukazuje nešto o du$unekadašnji$ govornika našeg jezika i o kulturnim kontaktima koje su oni odr%avali!

2. Jer jezi! je izraz identiteta

- dijalekti su bitan dio izra%avanja identiteta te osje"aj nostalgije isentimentalnosti tu dolazi do izra%aja, pogotovo kada je riječ o ugro%enom jezikuili dijalektu & dijalekti govore o karakteru neke zajednice te o kulturalnimraznolikostima isti; bitno je zabilje%iti stvari onakvima kakve one jesu naoriginalnom jeziku, a ne i$ prevoditi na primjerice engleski

- jezik je najbitniji kulturni identitet u smislu samoizra%avanja njeni$ %itelja

- da bi s$vatili identitet neke zajednice, moramo istra%iti njen jezik, on je simbol iregistar identiteta

". Jer jezici su riznice i spremi#ta povijesti

- jezici kao pedigre nacije (pedigre u smislu naslje#a)

- jezik obu$va"a govornikovu povijest, on je ar$iv njegove povijesti, najočitije ugramatičkom i leksičkom pogledu koji su doga#aji koji su kreirali njegovu prošlost

- kao individue iznimno cijenimo lingvističke bilješke koje su nam naši preciosigurali (pr! djedov dnevnik), ponosni smo na nji$, vidimo i$ kao izvor velikogzadovoljstva i inspiracije

- kada jezik nestane, nestaju i poveznice s našom prošloš"u (0$en 1ou lose 1ourlanguage, 1ou eclude 1oursel rom 1our past)

- problem je i ako jezik nije nikada materijalno po$ranjen, tada su oralniperormeri (mislim zaista, ja ne znam kako se netko mo%e ozbiljno ovakoizra%avat 34) oni koji odr%avaju %iva sje"anja povijesti nekog jezika te bivaju

jedini i veoma bitni aktori za očuvanje jezika

$. Jer jezici doprinose sveu!upnom ljuds!om znanju

- identitet i povijest idu uz korak s činjenicom da jezik re'ektira jedinstvenuinterpretaciju ljudskog postojanja; trebalo bi nas biti briga jer mo%emo mnogonaučiti kroz jezike, ponajviše kroz druge jezike koji nam nisu materiji (osobni rast& koliko jezika znaš, toliko ljudi vrijediš)

- monolingualni ljudi su u mnogočemu u nedostatku, jer ljudski mozak imaprirodni kapacitet učenja više jezika (pola ljudske rase je bilingualno);

monolingualistima je te%e s$vatiti svijet u tom kontekstu, jer je nji$ov mindset jošuvijek dio dominantne kulture u kojoj drugi ljudi uče nji$ov jezik, a oni ne uče tu#i


3/21

(monolingualne nacije najčeš"e su one s kolonijalnom ili religioznom prošloš"uširenja svoji$ granica)

- da smo dopustili gubitak neki jezika, ne bi danas imali bogatstvo literature (pr!da nije bilo 5ld 6nglis$a, ne bi imali 7$akespearea, 4ickensa; da nije bilo

rancuskog, ne bi imali 8olierea, 9ugoa ili Baudelairea itd) & takav načinrazmišljanja mo%e se primjeniti na sve jezike, bez obzira na to što su oni ar$iviraliili ne & pitanje je što gubimo s ovima koji nisu ar$ivirani pr! indijanska priča okojotu koji je pobijedio čudovišta u divljini zapadne 8ontane & tu priču znamoza$valjuju"i etnologici 6lli lark koja je transkribirala stare priče koje su seprenosile s koljena na koljeno

- $eritage & veoma je lako podcijeniti bitnu esenciju ovog znanja; kontakt sdomorocima diljem svijeta donosi nam svjesnost o auni i 'ori, kamenu i tlu,klimatskim promjenama, u konačnici svjesnost o ekologiji & domorocima jeekologija princip za pre%ivljavanje, dok zapadnjacima je to tek nešto novo ineotkriveno; domorocima jezik zdru%uje sve, povezuje ekološku praksu skulturalnim znanjem te to širi kroz svoju zajednicu & za s$va"anje toga, autsajderse mora poprilično unijeti u tu kulturu da bi ju razumio

- pr! eat priča o paralelama izme#u zapadnjaka i domorodaca (zapadnjačkiekolozi naglašavaju me#upovezanost prirode kao i domoroci, zapadnjački liječniciuva%avaju tradicionalne medicinske modele (tijelo i um) kao i domoroci, kao štotako#er razvijaju koncept prirode kao procesa & jezik kao izraz cjelokupnogdruštva i povijesti; sredstvo za prenošenje priča, glavni me$anizam za rituale itditd & zato zapadnjaci zaključili da ako %ele s$vatiti domorodačko iskustvo, moraju

se osloniti na jezik

- jezici kao bitnije područje istra%ivanja od primjerice empirijskog promatranja(različiti nazivi u različitim jezicima za iste stvari i sl), preko jezika mo%emo otkritičak i najraniju povijest neke jezične zajednice te njeno kretanje kroz povijest

- čak i u umjetnosti potrebno je jezikom objasniti neke tradicije kako bi i$ se upotpunosti s$vatilo (pr! poezija, pjesma i sl & okus na ormu jezika) & različiti

jezici racličito do%ivljavaju obrasce zvuka, gramatike, vokabulara, idioma te


4/21

materijala, raznolikosti te intelektualnog bogatstva & raznolikost je ljudskaevolucijska snaga i trebalo bi ju se čuvati; raznolikost ra#a raznolikost)

%. Jer su jezici zanimljivi sami po sebi

- interesantni, zanimljivi, korisni, bitni

- svaki jezik maniestira spoj zvukova, gramatike i vokabulara u komunikacijskisistem koji prilikom demonstriranja univerzalni$ principa organizacije i strukture

je zapravo jedinstven doga#aj koji re'ektira vi#enje svijeta & što više jezikaproučavamo i učimo, više "emo učiti o ljudskim lingvističkim mogu"nostima; jakobitni ugro%eni jezici, jer najvjerojatnije zbog svog statusa imaju orme koje nisuvidljive u drugim jezicima (glavna opasnost: smrt jezika)

- zbog neznanja, ljudi podcjenjuju kompleksnost i veličinu takvi$ jezika (kulturakoja je te$nološki primitivna ne mo%e imati bogati i kompleksni jezik*), čak i

visoko educirani ljudi tako razmišljaju, pogotovo u zapadnjačkom svijetu i ve"ormiranom mindsetu, stoga je teško do"i do potpore za ugro%ene jezike u timdr%avama (ako je jezik primitivan, onda nije beliki gubitak ako se ostane beznjega) & naravno, to je nonsens i ne tako razmišljati i sad gramatički kroz eng

jezik objašnjava zašto ne: (onologija, gramatika, vokabular, diskurs)

- onologija: svjetski jezici se bitno razlikuju od engleskog po zvučnom sistemu(pr! =$oisan jezik & u prošlosti, kolonijalisti ga uspore#ivali sa zvukovima %ivotinja)

- gramatika: mnogi jezici nude ve"e područje izra%avanja nekog iskustva krozsvoju gramatiku, nego što to primjerice ima engleski jezik (problem s >! licem, i

danas se pokušava smisliti spolno neutralna zamjenica koja "e smanjitinerazumljivosti & neki jezici imaju i dvojne zamjenice čak)- pr! ako ka%emo ?$e book ell on t$e 'oor* ne zna se je li osoba koja to govorividjela da se to doga#a ili se samo izvještava o onome što je osoba čula odnekoga; s druge strane, postoje jezici koji jasno preciziraju takve stvari i to unutarglagolske orme, što znači da osoba mora odabrati izme#u dvije orme: je li osobato vidjela ili samo izvještava da je netko vidio & to je primjer gramatičkeevidencijalnosti koja je zanimljiv izraz speci


5/21

- srodstvo je dobar primjer kako se jezici razlikuju u nji$ovom odnošenju sljudskim iskustvom- pojava avoidance languages* & u Australiji je česta pojava da muškaracizbjegava ve"inu %enine rodbine (često majka i brat) & pr! 41irbal & svakodnevni

jezik je u@al, a mot$er-in-la@* jezik je 41alngu1

- diskurs: stilističke varijacije- zbog toga što lingvisti tragaju za sličnostima u jezicima, postaje problemnedovoljan okus na lingvističke raznolikosti & tako se i u školama uči i to jeproblem tako#er- treba se okusirati na jedan jezik i proučavati ga sistematski i podrobno, a nepovršno i to po mogu"nosti da je riječ o jeziku koji je manjinski ili ugro%en

ovaj zadnji dio o diskursu nisam se trudila po$vatati jer pišu pizdarije pa ako vamse da, bacite pogled u knjigu 34


6/21

". &a#to jezici izumiru???????

- danas oko CDDD jezika u svijetu, a broj se smanjuje- sistematsko bilje%enje jezika dolazi razvojem komparativne D jezika izumrlo dolaskom španjolskog! 4anas su

kon'ikti slo%eniji i uključuju kriminalne i gerila akcije u nerazvijenimpodručjima

- ropski rad & tlačenje od strane autNinsajdera

Faktori mijenjanja kulture naroda

- iako su članovi zajednice %ivi i zdravi, nji$ov jezik mo%e izumrijeti ili bitiugro%en

- kult! asimilacija & jedna kult! je pod utjecajem dominantne i počinje gubitisvoj karakter kao rezultat prilagodbe članova novim ponašanjima inormama

- to se dešava na više načina:


7/21

- dominacija mo%e biti rezultat demograskog uranjanja (submersion) & velikbr! stranaca do#e na teritorij zajednice i zamjeni auto$tono stanovništvo(kolonijalizam)

- kult! mo%e vršiti dominaciju nad drugom kult! i bez imigracije vojnomsuperiornoš"u ili ekonomskom nadmo"i

- u oba slučaja jezik postaje znak dominacije- brojnost nije uvijek ključna & 8anja grupa mo%e vladati ve"om ( 6uropa nadArikom)

- urbanizacija & dolazak gradova je magnet za ruralne zajednice- u gradovima su izlo%eni konzumerističkom društvu i $omogenizaciji- učenje dominantnog jezika (španj!, portug!, !!!) olakšava ovaj proces- čak i ako ostanu u svojim ruralnim zajednicama nemaju izbora, zbog

transportni$ sredstava koja dovoze takve proizvode do nji$- centralizacija mo"i u gradovima & gubitak autonomije lokalni$ zajednica- jezik dominantne kult! in! mla#e generacije postaju iskusni u novom jeziku, identi


8/21

- postoje mnogi slučajevi u kojima su jezici korišteni kao otpor represivnimre%imima

- ili & robovlasnici su miješali robove različiti$ jezika kako se ne bi moglipobuniti

- neprijateljstvo prema jeziku nije svugdje prisutno & pr! u Ou%noj Americi &

nji$ov stav je više indierentan- antipatija ima i suptilnije orme & ljudi s$va"aju da imaju manje prilika dakoriste svoj jezik (nije u javnim domenama, bankama, uredima,obrazovanju, medijima)

- tako polako i nestaje, ali mo%e ostati prisutan u nekom domenama s ni%imstatusom kao što je zabava ili olklor

- s političkog stajališta j! postaje nevidljiv & O! Fis$man to nazivaolklorizacijiom jezika

- nestankom iz odre#eni$ domena %ivota dolazi do gubitka vokabulara idiskurzivni$ obrazaca

- stoga ni jezik sa velikim br! govornika nije dugoročno siguran

- svoj auto$toni j! govornici mogu s$vatiti kao znak nazadnosti ili kaoprepreku u društvenom polju

- tim lošim stavovima doprinosi dominantna kultura čiji članovi doprinosestigmatizaciji govornika i nji$ovog jezika

- u nekim slučajevima upotreba lokalnog jezika je ka%njavana & =enijskiautor ?$ionngPo navodi pr! kazne u školi za korištenje drugog jezikaumjesto engleskog & nošenje ploče oko vrata s natpisom ja sam glupimagarac*

- engleski nije jedini jezik supresije & ra!,španj! port! japanski- rezultat & osje"aj ineriornosti i srama, pa nije čudno da ne %ele očuvati

vlastiti j!- nakane govornika jednog j! da unište drugi j! su česte (kolonije) to neki

autori nazivaju ubojstvom jezika- još jedna razina kompleksnosti očuvanja ugro%enog j! & on mo%e biti

podr%an prisutnoš"u dominantnog jezika u regiji &pr potpora velškomoormljivanjem Qelškog jezičnog društva PC2

- kada se drugi j! percipira kao po%eljan i koristan, ljudi ga %ele učiti- argument nije da ljudi ne bi trebali učiti ve"inski j!, ve" da nije nu%an sukob

novog i starog j!

+aključak

- neke zemlje imaju rezervate i zašti"ena područja za jezike- smrt j! je postepen i variraju"i proces, generalni trendovi utječu na članove

društva na razne načine- neki pret$odni aktori su konačni (pr! poplave), no kroz kult! aktore

mogu"e je predvidjeti neke is$ode ovisno o povijesnim okolnostima- pozitivni rezultati ako zajednica ima jak kulturni identitet i endogamne

bračne prakse- va%an utjecaj lokalni$ medija- autsajderi mogu biti od pomo"i ili mogu biti zapreka


9/21

CRYSTAL 4. POGLAVLJE: "GDJE POČINJEMO? (WHERE DO WE BEGIN?)"

iakoi ma više od 3000 ugroženih jezika, oni nisu svi u istoj skupini ugroženosti; neki

su u svojoj završnoj (pred-umirućoj) fazi a neki imaju još dosta vremena pred sobom prvi korak u zaštiti jezika mora biti projena trenutnog stanja odre!enog jezika jer

samo s deta"jnim i opsežnim podaima o životu jezika možemo imati dugoro#nu predodžbu o g"oba"noj "ingvisti#koj karti

#injenia o broju govornika je samo jedna od #injenia koje moramo znati tako!er su važne #injenie o kontekstu u kojem govornii žive kao i stavovi govornika

i šire zajednie u kojoj oni žive $r%sta" sada govori o tome kako ima mnogo na#ina zbog kojih se jezik može smatrati

ugroženim, prije svega važni su stavovi te govorni#ke zajednie o tome smatraju "i onetaj jezik ugroženim i"i ne& 'ostoje raz"i#iti mode"i i stupnjevi ugroženosti i stoga nam

treba jedan teoretski okvir u kojem će biti biti postignut jedan konsenzus o tome kojisu pokazate"ji ugroženosti jezika& ko uzimamo u obzir sve #injenie i stavove od svihgovornika, nikad nećemo doći do tog teoretskog okvira& 'oanta je s"jedeća pog"ed naugroženost jezika je subjektivan*

ne postoji #ak ni sug"asje oko termina kojim bi se ozna#ava"a "ingvisti#ka disip"ina

koja štiti jezik+ (peri"ingvistika, preventivna "ingvistika&&&) tipo"oški okvir kojeg je smis"io ohn .d/ards za manjinske jezike prepoznaje

re"evantnih faktora o skojih se svaki primjenjuje na jezike, njihove govirnike i postavke jezika demografske, soio"oške, "ingvisti#ke, psiho"oške, povijesne,

po"iti#ke, geografske, edukaijske, re"igijske, ekonomske i tehno"oške 1enore 2renob"e i 1indsa% ha"e% sugeriraju pismo kao dodatni faktor

(ne)ugroženosti jezika i preporu#uju hijerarhijsku organizaiju svih gore navedenihfaktora od kojih je najvažniji onaj ekonomski&

ekonomska snaga, soija"ni status i gustoća (densit%) govornika su vr"o visoko

rangirani u mnogo situaija kod projene ugroženosti $r%sta" sad nešto govori o tome ko"iko bi se vremena i novaa treba"o utrošiti na

prou#avanje jednog ugroženog jezika&&projene idu od 34000 funti (za u#enje razinegramatike i jezika) što uk"ju#uje dvije godine rada jednog "ingvista

neki koji imaju širi pog"ed na stvar (2erdts) govore da bi se jezik treba"o prou#avati 4

godina na što bi se utroši"o 5 mi"ijuna do"ara itd& $r%sta" isti#e prob"em što se o ugroženim jeziima ne govori to"iko u javnosti, nemaju

podršku u medijima i onda ironi#no kaže kako je 667& bio svjetski dan kora"jnoggrebena (haha*) a ugroženim i umirućim jeziima nije posvećen ni jedan dan, tjedan&&&

srećom, imamo naznake da se k"ima po"ako mijenja, u novoj formi +jezi#nog

kuriku"uma+ u nekim dje"ovima svijeta; uzbu!enje i fasiniranost jezi#nim studijima jesve veća i veća me!u novom generaijom u#ite"ja; a"i naravno, potreban je neizbježanvremenski period dok studenti koji će profitirati od tih u#ite"ja budu dostig"i dovo"jnoutjeajne poziije u društvu kako bi svojim stavovima radi"i raz"iku

g"avni i"j je otkriti u "judima smisao za vrednovanjem jezika i svijest o tome što se

izgubi kada jezik umre


10/21

mi jezik možemo tretirati kao naiona"no b"ago i"i +raz"og za s"av"je+ (ause for

e"ebration*) i"i kao prirodno b"ago povezanost jezika i eko"ogije konferenije i kampanje o oko"išu moraju uk"ju#iti jezik

kao dio njihove nad"ežnosti genera"na zabrinutost oko o#uvanja je prisutna u mnogim kampanjama a ti#e se k"ime,

bio"ogije i oko"iša, sada mora biti fokusirana na jezik npr& u 8uebeu i a"esu se puno govori o jeziku (jezi#ni raz"i#itostima, prob"emima),

jezi#na pitanja su svakodnevne vijesti a"i potrebno je još akija u .uropi postoji .uropski biro manjinskih jezika koji je osnovan 695&; tako!er

postoje i razne pub"ikaije u kojima "judi iz raz"i#itih država govore drugima o jezi#noj situaiji u svojoj zem"ji, tako!er i :nternet se sve više koristi u ove svrhe

ipak, to se prije svega odnosi na po"iti#are, jezi#ne aktiviste i profesiona"ne "ingviste;

osta"i "judi s jednog kraja svijeta ug"avnom ne znaju što se doga!a na drugom kraju "judi se moraju g"oba"no više povezati što se ti#e ugroženosti jezika, davati jedni

drugima inpiraiju i podršku pogotovo kada se suo#avaju s bešćutnim v"adama; onimoraju znati da nisu sami i da postoje kana"i koji će razviti me!unarodnu suradnju

sad $r%sta" govori o tome kako bi se i umjetnost treba"a usmjeriti ka o#uvanju

ugroženih jezika& n daje jedan zanim"jiv primjer jedne sku"tpure u adi se o tome da je istraživa# ?umbo"t u užnoj meriinaišao na neko indijansko p"eme koje je ubi"o svoje susjede i ukra"o njihove papigekoje su govori"e jezikom tog poubijanog p"emena (dak"e govori"i su mrtvim jezikom),a ?umbo"t je neke rije#i uspio prepisati& @ad je profesoria sku"pture >ahe" Aer/ik#u"a za tu pri#u, konstruira"a je umjetniki rad baziran na njoj& Bku"ptura je prikaziva"advije amazonske papige koje su pokušava"a izgovoriti neke rije#i tog jezika i tasku"ptura je izazva"a ve"iko odušev"jenje i pobudi"a kao zanimanje za taj jezik& (iakokaže $r%sta" ta pri#a o ?umbo"tu je možda i "ažna )& Cg" on se pita zašto ne postoji

nikakva simfonija o umirućim jeziima zašto se ne održi ni jedan konert kao podrška ugroženim jeziima zaštooooo

u većini dije"ova svijeta bu#an aktivizam u ime manjinskih jezika je izostao i"i je

potisnut& D"ade su indiferentne i"i imaju negativan stav prema njima; statisetike ogovorniima mogu biti izmanipu"irane i"i iskriv"jene dak"e u mnogim dje"ovima

svijeta koneptu ugroženosti se ne daje dovo"jno pažnje u .uropi je fokus više stav"jen na jezi#na prava nego na ugroženost

ipak, imamo neke izrazito pozitivne primjere na akademskoj razini; osnovanasveu#i"išta manjinskih jezika $o"ombian $entre for Btud% of :ndigenous 1anguages uAogoti, adem% of Ea%an 1anguages u 2vatema"i, $enter for .ndangered1anguates u


11/21

LG?6R675QAGO6 7A86 +AO64GL6 SLOL O6 O6+L= .R5T6G

- česta pojava je negativan stav prema vlastitom jeziku

- kompleksan i osjetljiv problem oko kojeg su se vodile mnoge rasprave je-

kako reagirati kad nai#emo na zajednicu koja ne mari za opstanakvlastitog jezika

- neki smatraju da sredstva treba dodijeliti zajednicama koje T6U6 očuvatisvoj jezik, one su to kao zaslu%ile, a zajednice koje ne %ele očuvat svoj jezik, koje nije briga, one nisu zaslu%ile da se na nji$ troši vrijeme i pare

- unutar same zajednice- često se javljaju podvojena mišljenja o tome daltreba ili ne očuvati jezik

- prilikom procjene jezične zajednice treba uzet u obzir različite stavovečlanova te zajednice o jeziku & daje primjere vezane za ekonomsku korist,tradiciju i sl (znači-npr neko %eli očuvat jezik zbog tradicije, očuvanjaidentiteta i svoje povijesti, dok s druge strane neko ne %eli očuvat jezik jerim je on prepreka u napretku na poslu isl!)

- spominje G6G7L 45RLOAG- proučavala gelski u škotskoj- zapazila dagovornici gelskog s nelagodom dočekuju nekoga ko se zanimaNzala%e zao%ivljavanje gelskog, govornici %ele bit neupadljivi; s druge strane, nji$ovemla#e generacije osu#uju svoje pretke jer im nisu prenijeli jezik i jer su

dopustili da izumre

- takve reakcije osu#ivanja- sad tu objašnjava kako prva generacijauglavnom ne mari, tek nji$ova djeca koja se u novom jeziku osje"aju kaona svome, te %ive boljim društveno-ekonomskim prilikama, tek oni počinjurazmišljat o izgubljenom naslje#u- oni na jezik gledaju kao na temeljidentiteta i izvor ponosa

- pripadnici zajednice ugro%enog jezika- trebaju razmišljat o posljedicamagubitka jezika na društvoNzajednicu i svoje potomke

- ugro%ene jezične zajednice & uglavnom ne s$va"aju svoj status, neprimje"uju potrebu da se nešto poduzme, ne vide znakove upozorenja &treba im pomo"i da to uvide

- od presudnog je značaja & 85.VG57? L+B5RA zajednica treba imatmogu"nost izbora na temelju činjenica i pouzdani$ inormacija (tu va%nuulogu imaju lingvisti i drugi stručnjaci koji bi im trebali pru%it teinormacije)

- vrlo je bitno i ojačati samopouzdanje zajednice & da se ukine negativanodnos prema jeziku osvjestit govornike o psi$ološkoj i du$ovnoj dobiti &


12/21

putem umjetnosti, svečanosti, kulturni$ aktivnosti i sl! (npr! knji%evnevečeri), trebalo bi privu"i sve dobne skupine i svi$ motivirat na neki način

tada da da gotovoW

'romoting the authentiit% of the /ho"e ommunit%

• $ije"i jezik je autenti#an F svi njegovi dija"ekti, varijante i sti"ovi• C jez postoji kohabitaija starih i novih forma koje se unutar druš distribuiraju s vezi sa

faktorima kao što su dob, rod i"i druš k"ase• :stinski život svakog jezika prona"zi se u njegovim raz"i#itim varijantama i njegovoj

sposobnosti prihvaćanja promjena; samo mrtvi jezii se na mijenjaju

• Gato se govornii ugroženih jez trebaju pripremiti na promjene (iako niti nemaju izbora)• Csvajanje novih forma ne zna#i da će stare nestati•


13/21

zajednie nije nužno; autoria zastupa tu tezu; jez je vjerojatno najja#e sredstvo iden

i možda najvažniji e"ement ku"t, a"i to ne zna#i da će promjenom i"i smrću jez, "judi

izgubiti svoj iden• Ito se doga!a promjenom jez F nova ku"t nije ista kao stara, a"i nije niti potpuno

druga#ija; pr, stare pri#e mogu se prenositi i na drugom jez, iako se dosta toga može

izgubiti u prijevodu• 5& 'ristup omogućuje ink"uziju #"anova zajednie koji više ne žive u njoj i koji možda niti

ne govore njen jez, a"i že"e ipak biti dio nje• 'itanje o tome kako najbo"je poduprijeti jez F prema & 'ristupu (nužnost jez) treba

u"agati direktno u ono što je povezano s jez (npr sredstva za u#enje ); prema 5& 'ristupu

(jez nije nužan) treba u"agati u sve povezano s ku"t (npr, razni na#ini potianja

ekonomije); pristup soio"ingvistike podržava 5& 'ristup (prvo ku"tura); potianjeje"okupne ku"t osnovni je preduvjet za rast jez - uvijek treba p"anirat ne dugi rok,

odnosno potrebna su dugoro#na u"aganja, a ne samo kratkotrajne mjere• 'rob"emi s 5& 'ristupom F pitanje koji su to aspekti ku"t koji su re"evantni za održavanje

jez


14/21

/!5UAQUO6: ?5 76 O5 85T6 .SLGL?L

( na samom početku piše o tome kako naše odluke mogu biti kompetente al nepočivaju uvijek na jasnim principima, i da još uvijek ne znamo zašto se pripadnicineke jezične zajednice anga%iraju a druge ne bla bla!!i onda daje primjere neki$

jezika i zajednica koje su očuvale svoj jezik, načini o%ivljavanja itd!!uglvanomsmatram do nebitnim za skriptu a ako koga zanima to je na str KI-KK :4 )

- postavlja se pitanje pošto sad ve" raspola%emo značajnim korpusom podataka okoliko-toliko uspješnim projektima za očuvanje jezika, postoje li aktori koji se

javljaju toliko često da bismo i$ mogli proglasiti ključnim za revitaliziaciju jezika išto je neop$odno da bi se jedan jezik koristio kod ku"e (i ne samo kod ku"e) kaosredstvo za komunikaciju me#u različitim generacijama r1stal po ovom pitanjunavodi C takvi$ presudni$ aktora:

) .R5T6GL O6+L= 85VL V6 5OASA?L A=5 . 5SL8A RLA4GL=A 458LGAG?G6

+AO64GL6 .U64 GO65QL9 5Q5RGL=A 5RA7?6-zajednica koja govori neki ugro%eni jezik mora biti što više prisutna u javnostikako bi imala što ve"i publicitet u široj zajednici i na taj način ona mora postatividljiva

-zatim je tu pristup medijima nad kojima monopol uglanvom ima dominantnakultura; za početak dovoljna je i redovna rubrika u dnevnimnovinama ilipovremeni izvještaj na radiju ili na televiziji o kulturnim proslavama ili vjerskimpraznicima prilikom koji$ se koristi indigeni jezik, a da bi se ljudi navikli da gakoriste moraju mu imati pristup

-zajednica se mora odlučiti na koje "e se društvene aktivnosti koncentrirati jer sene mo%e revitalizirati sve odjednom

-npr pričanje priča ili neki vjerski ritual mogli bi dobiti povlašteni polo%aj po tompitanju, ali tu je i umjetnost i oni mogu pru%iti motivaciju za o%ivljavanje jezika

-cilj je da se vidljivost* pove"a u što više sektora javnog %ivota a naročito suva%ne oblasti privreda, zakonodavstvo i javna uprava; na početku se često nemo%e posti"i mogo više od simboličnog prisustva jezika npr u zaglavlju namemorandumu, logu


15/21

-poboljšanje ekonomske situacije imati "e značajniji i pozitivan eekt nasamosvijest jezičke zajednice samo ako se odvija postepeno i pod mudrimnadzorom; npr! prosperitetna privreda =atalonije bila je glavni aktor koji je doveodo sve ve"e uptrebe katalonskog jezika pa je on tako dobio na ugledu i u očimagovornika katalonskog u drugim regijama

-jačanje uslu%ni$ djelatnosti i manuakture mo%e biti od velike koristi za ugro%ene jezike, dok nasuprot tome*primarne* industrijske grane naškodile su indigenim jezicima jer su tada na scenu stupili strani investitori

-turizam je dobar primjer uslu%ni$ djelatnosti od koje ugro%eni jezik mo%eznačajno pro) .R5T6GL O6+L= V6 5OASA?L A=5 .G.?AR 458LGAG?G6 +AO64GL657?5OL +A=5G7=A +A?L?A +A 5Q5RGL=6 LG4L6G5 O6+L=A

-u posljednjim desetlje"ima 2D!st! indigeni jezici u različitim dijelovima svijetaimali su koristi od sve ve"e simpatije koju je javnost pokazivala prema zaštitikulturni$ i jezični$ prava; ovaj trend bio je naročito sna%an u 6uropi gdje suvode"e političke organizacije izdale čitav niz saop"enja u tom du$u; iako su seodnosila na uglavnom manje rasprostanjene jezike u samoj 6uropi, ova susaop"enja bila jasan znak i za ljude koji se bave pravima jezika u drugimkrajevima svijeta

-EH! 6uropski parlament iznjeo je prijedlog za povelju +ajednice o regionalnim jezicima i kulturama i pravima etnički$ manjina, i to je bila prekretnica u ovoj$stvari

-slijede"i va%an korak učinio je 7avjet 6urope koji je EE2! usvojio 6uropskupovelju o regionalim i manjinskim jezicima; konvencija je stupila na snagu!>!EEH! i zakonski obvezuje sve zemlje koje su je rati


16/21

-u 6ritreji je vlada odlučila da nijedan jezik ne proglasi za zvanični što je neobičnoleberalno rješenje, naročito za Ariku

I) .R5T! O6+! V6 5OASA?L A=5 GO65QL 5Q5RGLL B.4. RAQLSG5+A7?.UO6GL . 7L7?68. 5BRA+5QAGOA

-za svaki ugro%eni jezik va%i da je najbitnije da se on očuva kao jezik koji se govorikod ku"e

-nakon nekoliko desetlje"a proučavanja i raspravljanja, metodika nastave jezikasada zna koliko je škola va%na za proces usvajanja materinjeg jezika

-školsko okru%enje djeci pru%a sve više mogučnosti da slušaju i da govore dokudovoljavaju za$tjevima kurikuluma, ali i da svoj jezik koriste u vannastavnimaktivnostima ( vjerskim ili kulturnim maniestacijama); na taj način djeca imajupriliku upoznati se s pisanim jezikom što "e im otvoriti vrata ka novim svjetovima

-ako se školska djeca s govorom i pismom upoznaju jedino preko dominantnog jezika ne treba nas čuditi što se indigeni jezik ne uspjeva odr%ati; obrnuto, ako jeindigeni jezik za$valjuju"i bri%ljivom planiranju dobio ormalno mjesto uzdominantni jezik, učenici "e svoj jezik koristiti sa sve ve"im samopouzdanjem

-no u izvjesnom vremenu obrazovanje ima i slabe strane; ono učenike izla%eupravo onim stranim utjecajima i vrijednostima radi koji$ je nji$ov jezik i postaougro%en, no istovremeno, znanje i svijest koje proces obrazovanja stvara mogudjeci pru%iti samopouzdanje koje "e im dobro do"i kad se jednog dana suoče spoteško"ama u očuvanju materinjeg jezika

-svijest o jeziku i društvena solidarnost mogu se prenest i u različitim vanškolskimaktivnostima koje "e zajednica organiziratu u okviru programa za očuvanje jezima, npr! jezične igraonice, ljetni imerzijski =ampovi, različiti programizanatske obuke ili bilingvalni praznici, a ovo isto vrijedi i za segmenteobrazovanja u kojima sudjelu i stariji pripadnici zajednice

-va%nu ulogu ima i obrazovanje odnosno obučavanje nastavnika; to je jedna odkritični$ točki za ve"inu ugro%eni$ jezika

-u idealnom slučaju ti nastavnici dolazili bi iz one grupe unutar indigene zajednicekoja još uvijek tečno govori indigeni zezik, a obuka i$ treba pripremiti za rad s

pripadnicima slijede"i$ generacija koji uglavnom ne govore indigeni jezik

/) .R5T! O6+! V6 5OASA?L A=5 L8A L785-opismenjavanje je jedan od glavni$ zadataka obrazovanja, ali ono name"emnogo speci


17/21

-pismenost ima i svoju lošu stranu bar kad su ugro%eni jezici u pitanju & tajproblem ima nekoliko aspekata: mo%da "e i sami govornici ugro%enog jezikapru%ati otpor tom pot$vatu! Ako pismenost nikad nije bila sastavni dio va#ekulture jasno je da "ete uvo#enje pismenosti mo%da prije s$vatiti kao gubitak ane kao nešto korisno, da "ete u njemui vidjeti izručenje kulture nekom mo%da i

neprijateljski nastojenom vanjskom svijetu ili gubitak prava vlasništva nad njim;neki "e ljudi misliti da se nji$ov jezik uništava time što se zapisuje, i zaistazapisivanje "e se sigurno odraziti na jezik (va%na je dinamika priče, tko i kakopriča neku priču, va%na intonacija, mimika, melodija!!!a kad se zapišu postajustatične itd blablalba!!! )

-bilje%enjem se prednost daje jednoj verziji a u tradiciji koja glavno te%ište stavljaupravo na varijacije zaista se mnogo toga gubi kad se izabere jedna jedina verzija

-odluka da se u neki jezik uvede pismo name"e još jedan problem izbora: kojivarijetet jezika zapisati 8nogi ugro%eni jezici postoje u više dijalektski$ varijantia me#u njima ima često i veliki$ onološki$, gramatički$ i leksički$ razlika

-programi za uvo#enje pisma prilično su skupi, pa se mo%e ispostaviti da sredstvakoja bi se inače iskoristila za podršku ve"em broju dijalekata sad odjednom višene postoje; ako se jedan odre#eni dijalekt izabere kao osnov za uvo#enje pisea,on "e neminovno dobiti i nešto viši status što mo%e dovesti do podjela u zajednicia to opet mo%e dovesti do ubrzanja nestanka jezika; ovaj problem je naročitovelik tamo gdje postoje dva konkurenta pisma koja se osim toga mo%da povezujui s različitim kulturama ili vjerskim tradicijama npr latinica (sa krš"anskom) iarapsko pismo (s islamskom)

-ponekad ve"a opasnost prijeti od nečeg suprotnog: ljudi mogu toliko podr%avatiuvo#enje pisma da "e na kraju ste"i nekakav la%ni osje"aj sigurnosti, povjerovatida je jezik spašen samim tim što je zapisan;

-čak se i pitanje suparnički$ dijalekata mo%e riješiti ako mu se pri#e dovoljnooprezno ( sad za primjer daje jezike kečuu i romanš)

C) .R5T! O6+! V6 5OASA?L A=5 GO65QL 5Q5RGLL +GAO. =5RL7?L?L6U6=?R5G7=. ?69G5U5LO.

-ovo je u odre#enoj mjeri $ipotetički postulat jer najviše je ugro%eni$ jezika nalazi

u zemljama koje nemaju struje a kamoli tek elektronsku te$nologiju- no u principu, inormacijska te$nologija a naročito internet ugro%enim jezicimakoji su zapisani nudi sasvim nove mogu"nosti čijeg potencijala još nismo do krajasvijesni

-ugro%enom jeziku treba se dati publicitet; do sada je to bilo prilično skupo, nprprostor u novinama, na radiju ili ?Q-u košta i to su si mogli priuštiti jedinodobrostoje"i* jezici, no s internetom su svi jednaki

-na internetu se sada mo%e na"i oko /DD jezika i pri tom je značajno to što

interne pru%a mogu"nost da se identitet više ne ve%e za točno odre#eno mjesto:mo%ete zadr%ati svoj jezički identitet tako što "ete sa svojim ro#acima,


18/21

prijateljima, kolegama širom svijeta komunicirati na zajedničkom jeziku ( no s$it-!-)

-multilingvizam treba uvesti u sotver

-nekoliko projekata za očuvanje jezika koriste npr programe za provjeru pravopisa(spelling-c$eckers) kako bi se u jeziku koji je tek nedavno dobio pismo ustalilapravopisna norma

- termin lokalizacija, dobila je svoje udru%enje (UL7A, Uocalization Lndustr17tandards Association); u ovom kontekstu lokalizacija iznačava prilago#avanjenekog proizvoda ciljnom jeziku i ciljnoj kulturi, i kao takva ona se razlikuje odglobalizacije i od internacionalizacije

(G6 +GA8 =5UL=5 7. 7A4 5Q6 4QLO6 54O6U6 BL?G6 AUL 6?5, G6=A B.46 ?.R64A RA4L!! :)

-Akira Oamamoto navodi E aktora koji idu u prilog očuvanju i jačanju mali$ jezika:!dominantna kultura koja "e tolerirati jeičnu raznolikost, 2! sna%an osje"ajzajedništva unutar zajednice koja govori ugro%eni jezik, >! orsiranje obrazovni$programa posve"eni$ ugro%enom jeziku i kulturi, I! sastavljanjebilingvalni$Nbikulturni$ školski$ programa, /! obučavanje govornika kojima jeugro%eni jezik materinji za poslove u nastavi, C! anga%iranje čitave jezičkezajednice, K! sastavljanje nastavnog materijala koji se lako koristi, H! razvijanjepismene knji%evnosti, tradicionalne koliko i nove, E! stvaranje i a! učestalost i tip mijenjanjakodova, I! kritična masa ljudi koji tečno govore dati jezik, /! distribucija takvi$govornika u društvu, C! svijest grupe o njenoj samosvojnosti i spremnost drugi$grupa da to priznaju, K! relativni presti% grupe u odnosu na jezične zajednice koje

je okru%uju, H! njena ekonomska stabilnost

.U5A ULGQL7?6

-lingvisti moraju intervenirati s jednim jedinim ciljem a to je sačuvati jezičko

zdravlje oni$ koji govore ugro%ene jezike

-ideja da lingvisti mogu raditi na takvim jezicima a da se ne zanimaju z aljude kojii$ govore, nepri$vatljiva je, ili bi bar morala biti nepri$vatljiva -M tu ka%e kako jeu prvim azama lingvistike, antropologije i etnogra


19/21

-i početna odluka o tome koji "e se jezik proučavati ima političke implikacije(zašto baš ovaj jezik a ne onaj)

-lingvisti koji su du%e vrijeme radili s ugro%enim jezicima često govore o tomekoliko ovaj društveno-politički kontekst mo%e emotivno opteretiti

-često se dešava i da lingvisti samim tim što su makar privremeno postali diozajednice, moraju preuzeti neke društvene i političke obaveze unutar nje; stupanjprisnosti sa zajednicom mo%e značajno varirati, no u manjim zajednicama taprisnost bude često visoka a mo%e dovesti i do odgovornosti za porodicu

-sad tu govori malo o ekonomskoj eksploataciji kako je jaka i da neke zajednicepretpostavljaju kako ti lingvisti dolaze kako bi zaradili na njima bla bla i onda ka%eda nije ni čudo da neki terenski radnici di%u ruke od čitavog posla ( i sad tu daljeobjašnjava kako je takvi$ zajednica malo i da se to sve da sredit, da se i u timzajebanim zajednicama mo%e razviti taktičnost i potrebna snaga itd!!!boooriiing

str 2DD!)

-kako ve" smo ve" rekli, dokumentiranje je neop$odan preduvijet za očuvanje jezika; va%no je napraviti procjene u kojoj mjeri je koji jezik ve" dokumentiran jernema dovoljno prilika ni sredstava a niti lingvista da bi se neke stvari radile dvaputa

-dokumentiranje je veoma velik pot$vat, ono je trajno prikazivanje jezika uzpomo" svi$ raspolo%ivi$ sredstava; jezik koji se proučava treba i zapisati i topismom koje bi moglo imati op"u primjenu, a to mo%e biti veliki problempogotovo kod jezika koji imaju mnogo glasova i tonova (latinično pismo je tu

neadekvatno jer pribjeava najraličitijim kominacijama slova i dijakritički$znakova!!!)

-veliku va%nost imaju audio-snimke i video-snimke (u$vati se dinamički aspekt jezika i izrazi lica, gestikulacije!!!) no i s tim ponekad treba biti na oprezu (govornemane, govornik mo%e izmišlajti nove oblike govoraNpisma il tako nešto!!!)

-dokumentiranje jezika je intelektualno značajno za predstavu o prirodi jezika iva%no za čovjekovu povijest

?L8 +A R6QL?AUL+ALO. O6+L=A

-za očuvanje jezika potrebna je predanost, osje"aj zajedničke odgovornosti, jasnesmjernice za rad i širok spektar konkretni$ vještina

-neki jezici ne mogu pre%ivjeti bez bri%ljivog planiranja i zato na njegovu očuvanjudanas sve češ"e rade čitavi timovi, ljudi koji vladaju posebnim vještinama i rade ukorist čitave zajednice

-sad tu govori i nabraja neke korake koji se u svakoj zajednici moraju poduzetitipa pripadnici zajednice i terenski radnici se moraju uponati, mora se posti"suglasnost o prirodi problema i dal je jezik stvarno ugro%en, treba uzeti u obzir

društvene, političke i vjerske aktore itd ( to vam je na str 2DH ako vas zanimacijela lista što se sve treba napravit prije bavljenja zajednicom i nji$ovim jezikom)


20/21

-tim za revitalizaciju jezika se mora sastojati od razni$ tipova ljudi poput: vladini$slu%benika, starješine zajednice, pripadnici zajednice koji dobro vladaju jezikom,nastavnici, pisci i ilustratori nastavni$ sredstava i lingvisti, AUL, iz iskustvaterenski$ radnika ideja takvog tima se u praksi ne mo%e baš tako lako ostvariti

-prema 4oni erds zajednica ima tri najva%nija cilja: da povrati svoj jezik i kulturu,da kontrolira sve aspekte nastave i nauke, da stekne samostalnost, mogu"nostda ovaj posao obavi i bez strani$ stručnjaka

-zapisivanje jezika mo%da "e dovesti i do iskrivljavanja pravog jezika

-u nekoliko slučajeva dogodilo se da su ljudi prekidali snimanja ili uništavali ve"snimljen materijal

-lingvisti su u takvim okolnostima teško mogli raditi i tada su jedino mogliskrenuti pa%nju na posljedice za budu"e generacije

-u suštini, najva%nije je da se ideja vlasništva nad jezikom dopuni idejomstarateljstva (brigom) nad jezikom

-još jedan va%an aspekt vlasništva nad jezikom je pitanje intelektualne svojine, i4ona erds tvrdi da upravo ovo pitanje najčeš"e usporava ili obustavlja čitavprojekt

-sad govori i o pitanju autorstva nad sirovom gra#om; na autorsko pravo nad timtrebala bi imati jezična zajednica kao što i autorska prava na knji%evno djelozadr%ava njegov autor, no u slučaju indigeni$ jezika situacija je kompliciranija jer

tu uglavnom ne postoji tradicija razumijevanja na koju smo mi navikli; zato nasamom početku svakog projekta treba dogovoriti o uvjetima istra%ivanja kao štotreba donijeti i odluku o podjeli du%nosti, troškovima i zaradi

-kad jezik umre priča se nu%no ne završava jer "e ljudi u jednom trenutko mo%dapo%eljeti o%ivjeti ga, a lingvisti koji su se posvetili bilje%enju jezika na samrtisasvim su svjesno toga: zajednica "e jednoga dana po%eljeti vratiti se na točku nakojoj je njezino jezično naslije#e prekinuto te "e po%eljeti o%ivjeti predački jezik

-pa se postavlja pitanje mogu li se mrtvi jezici o%ivjeti i $o"emo li tada uz sav truddobiti nekakvo rankenštajnsko čudovište od jezika

- izgledi za to su donekle mogu"i, a s obzirom na nove te$ničke mogu"nosti zasastavljanje tonski$ i video-zapisa izgledi su sve bolji

-školski primjer za to je $ebrejski jezik

+A=UO.SL

-smrt jezika predstavlja strašan gubitak

-ne moramo pripadati ugro%enoj zajednici da bismo osjetili tu bol ili da reagiramona to


21/21

-upravo taj bolan osje"aj gubitka anga%ira lingviste, lokalne zajednice iorganizacije širom svijeta da se anga%iraju oko očuvanja ti$ jezika

-lingvisti s velikim iskustvom u terenskom radu s ugro%enim jezicima često skre"upa%nju na to koliko je teško prona"i posljednje govornikeNgovornika i koliko je

teško raditi s njima

-često puta ti inormanti nisu daroviti govornici pa i ono malo što ka%u mo%e bitinedoslijedno; potrebno je ponekad puno vremena i novaca da bi se dobila malakoličina podataka a i tada ti podaci mo%da nemaju onaj obim i onu kvalitetukakva se očekuje u akademskim radovima itd; mo%da se na osnovu takve gra#ena kraju uop"e i ne mo%e izvesti neki teorijski zaključak

skripta crystal language death

Documents