skok u vis - straddle

SKOK U VIS - straddle

SKOK U VIS - Horine


• Posljednjih godina skok u vis kod nas je postalo svojevrsna hit atletska disciplina.

• Uspjesi B. Vlašić svakako su doprinjeli popularizaciji skoka u vis.

• Uzrok povećanja dostignuća je primjena suvremenih trenažnih modela.


• Biomehaničkom analizom različitih tehnika došlo se do najekonomičnije tehnike "flop".

• Međutim, u školskom programu i dalje se primijenjuje opkoračna tehnika - kojoj zbog toga trebamo posvetiti dužnu pažnju.


TEHNIKA• Skok u vis kao i skok u dalj dijeli se u četiri

faze:

– ZALET– ODRAZ– LET– DOSKOK


ZALET• Osnovni cilj zaleta je postizanje horizontalne brzine koja

skakaču omogućava da nakon pravilnog odraza što više podigne težište tijela.

• Na dobar zalet utječe:– smjer zaleta– dužina zaleta– brzina zaleta– ritam koraka– kut zaleta– postavljanje odrazne noge na mjesto odraza

SKOK U VIS - straddle• Dužina zaleta kod najboljih skakača iznosi 8 – 12 koraka.

• Zalet mora biti ritmičan i dinamičan.

• Na kraju zaleta skakač treba razviti brzinu 5 – 7 m/sek.

• Brzina zaleta tijekom samog zaleta narasta do te mjere da bi u samom odrazu bila optimalno maksimalna.

• Povećanje brzine zaleta ovisi o ritmu zaleta.

• Dobar zalet karakterizira produženje predzadnjeg i skraćenje zadnjeg koraka.


• Kut pod kojim skakač dolazi pod letvicu kod tehnike streddle iznosi 25 - 40˚.

• Tijekom posljednjih koraka zaleta skakač spušta

težište tijela produžujući korak i povijajući noge u zglobu koljena i kuka.

• Na taj način zauzima optimalnu poziciju za odraz.


ODRAZ

• Odrazna noga se postavlja na mjesto odraza niskom putanjom iznad samog tla.

• Skakač kukove gura prema naprijed.

• Na taj način se dobiju povoljni uvjeti za aktivan rad skakača za vrijeme odraza jer je težište tijela spušteno i udaljeno od odrazne noge.

• Krivulja puta kod tehnike sreddle podići će se vertikalnije na gore nego kod drugih vrsta skokova.

SKOK U VIS - straddle• Učinkovitost odraza ovisi i od rada ruku. Razlikujemo dva

načina:– naizmjenični rad ruku– paralelni rad ruku

• Iako je naizmjeničan rad ruku prirodan suvremene tehnike skoka u vis odlikuju se paralelnim radom ruku.

• Paralelan rad ruku tipičan je i za opkoračnu tehniku skoka u vis.

• Nakon početne faze zaleta u posljednjem koraku nastaje izmjena rada ruku na način da skakači zaustavljaju kretanje ruke na strani zamašne noge a nakon toga je povlače unazad. U tom momentu odrazna noga postavlja se na mjestu odraza, a obje ruke se nalaze u zamahu pozadi.


• Cilj odražavanja je usmjeravanje težišta tijela pod najoptimalnijim kutem prema gore što omogućava dobra horizontalna brzina stvorena u fazi zaleta.

• U pravilan odraz uklapa se rad odrazne noge, zamašne noge, ruku i trupa.

• Što je veći rad zamašne noge i brži zamah tim je odraz učinkovitiji.


• Moment sile određenog dijela tijela zahvaljujući zbrajanju drugih sila (sila mišića, gravitacijska sila, sila otpora podloge, sila težine) koje istovremeno djeluju, izazivaju kutno ubrzanje ukoliko je ono usporedno sa smjerom kretanja zamašne noge.

• Na taj se način brzina kretanja pojedinog dijela tijela povećava.


RAD ODRAZNE NOGE

• Za vrijeme trajanja odraza razlikujemo dvije faze:– fazu amortizacije odraza– fazu opružanja odrazne noge

• Amortizacija odraza traje od trenutka postavljanja odrazne noge na podlogu do momenta njenog maksimalnog povijanja u zglobu koljena koji iznosi 135 – 140 ˚.


• Sila pritiska odrazne noge izaziva reakciju podloge jednaku po snazi ali suprotnu po smjeru. Njena horizontalna komponenta koči kretanje tijela naprijed.

• S mehaničke točke gledišta amortizacija je suprotna procesu odražavanja. Ipak, s obzirom na funkciju koju vrši nemoguće ju je tako okarakterizirati. Amortizacija u samom procesu odražavanja služi za pripremanje odrazne noge kako bi se što brže opružila.

• Bez amortizacije odraz ne bi bio moguć.

• Tijekom odražavanja skakač udaljava svoje tijelo od podloge progresivnim ubrzanjem.


LET SKAKAČA

• Let skakača je putanja kojom skakač prelazi preko letvice u skoku u vis.

• Kut uzleta težišta tijela izosi 63 - 65˚.

• Za vrijeme leta tijelo skakača vrši obrtanje oko bočne, poprečne i uzdužne osovine.


• Najbrže obrtanje oko uzdužne osovine potrebno je skakaču u momentu prelaska preko letvice opkoračnom tehnikom radi čega se smanjuje polumjer obrtanja opružanjem noge uzduž letvice približavajući je ka osi obrtanja, da bi je kasnije udaljili i usporili obrtanje.


DOSKOK

• Doskok kod skoka u vis, u stvari, je ništa drugo do zauzimanje takove pozicije tijela koja osigurava siguran kontakt s podlogom nakon leta preko letvice.

skok u vis - straddle

Documents