Sklopovlje(hardware):Matična ploča,procesor

Razvojem računala pojavljivali su se razni standardi matičnih ploče, odnosno Form Factor

koji određuje oblik i veličinu matične ploče, te njen način funkcioniranja i mogućnosti.

Danas je uobičajen ATX standard, dok imamo i njegovu mikro varijantu mATX za ploče

namijenjene manjim kućištima, dok je obična ATX ploča nešto veća. Najnoviji standard je

Intelov BTX format matičnih ploča.

Formati ploča

o PC/XT - Izvorni standard koga je propisao IBM za prva kućna računala.

o AT (Advanced Technology) - Prvi „form factor” masovno korišten za 386 računala.

o Baby AT - Nasljednik AT mat. ploča, manjih dimenzija, većinom dolazio bez AGP utora.

o ATX - ATX je najviše korišteni format kod matičnih ploča, još uvijek u aktivnoj upotrebi.

o Mini-ATX - Identičan kao i ATX, samo manjih dimenzija (za manja kućišta).

o microATX - Isto vrijedi i za microATX, ovaj put samo još manjih dimenzija.

o FlexATX - Podstandard microATX-a, omogućuje prilagodljiv dizajn matične ploče,

namijenjen za specijalizirana računala.

o LPX - Osmislio ga je Western Digital. Ovaj format koriste velike OEM kompanije.

o Mini LPX - Umanjena verzija LPX-a.

o NLX – „nisko-profilna” matična ploča, nikad nije dostigla neku veću popularnost.

o BTX (Balanced Technlogy Extended) - Najnoviji standard koga je propisao Intel.

o microBTX i picoBTX - Smanjeni BTX standardi.

o Mini-ITX - Osmislila ga VIA, vrlo mali i prilagodljiv, stavlja se u tanka kućišta.

o WTX (Workstation Technlogy Extended) - Veliki format matičnih ploča, dizajniran za

velike radne stanice, obično imaju više utora za procesor i hard disk.

Jedan od najvažnijih dijelova matične ploče je sabirnica. Preko sabirnice idu svi podaci, te

tako komponente međusobno komuniciraju i razmjenjuju podatke. Brzina sabirnice mjeri se u

MHz-ima (megahercima). Što je veća brzina to se više podataka istovremeno može prenijeti.

Najbitnija sabirnica je FSB (Front Side Bus) glavna procesorska sabirnica koja povezuje

Northbridge i CPU. Osim FSB-a, postoje i druge sabirnice:

Kako radi matična ploča?

o Memorijska sabirnica spaja Northbridge sa memorijom

o IDE sabirnica spaja Southbridge sa hard diskovima ili CD/DVD

uređajima(danas SATA sabirnica)

o AGP sabirnica spaja grafičku kartu sa memorijom i CPU

o PCI sabirnica spaja PCI slotove sa Southbridge-om, također PCI

sabirnicu koristi novi PCI Express (kao zamjena za PCI i AGP)

Komponente matične ploče

Čipset: Glavni dio koji veže sve ostale dijelove sa procesorom, te šalje glavnom procesoru

(CPU) informacije ostalim dijelovima. Sastoji se od dva dijela:

o NorthBridge - direktno je povezan sa procesorom preko FSB-a što omogućava brzu

dostupnost podataka iz memorije i grafičke kartice. Od njega najviše zavise performanse

matične ploče. Integriran je na matičnu ploču što znači da se ne može mijenjati, ali

njegova voltaža i performanse se mogu mijenjati kroz BIOS ili softverski.

o Southbridge - sporiji je od Northbridge-a i sabirnicama je spojen na PCI, USB, zvučni čip,

SATA i PATA konektore itd.

Socket: određuje koji procesor može biti ugrađen u matičnu ploču. Nemoguće je staviti AMD

procesor u matičnu ploču koja podržava Intel socket (i čipset).

BIOS: Basic Input/Output System nadzire osnovne funkcije računara i svaki put provjerava

svoje stanje prilikom paljenja računara.

Memorijski slotovi: Služe za umetanje RAM memorije, obično ih ima više.

PCI utor: Peripheral Component Interconnect konektori za zvučne, TV, mrežne kartice.

AGP utor: Accelerated Graphics Port, konektor namijenjen za grafičke kartice, karakterizira

ga veća brzina od PCI-a.

IDE konektori: Integrated Drive Electronics, služi za spajanje PATA hard diskova, optičkih

uređaja (DVD/CD-ROM/RW).

SATA konektori: Serial Advanced Technology Attachment, noviji nego PAT, služi za

povezivanje SATA hard diskova i donosi bolje mogućnosti.

USB priključci: Universal Serial Bus služi za priključivanje vanjskih uređaja (printera,

memorijskih stikova …).

Legacy konektori: Riječ je o starim konektorima (serijskom i paralelnom), ali su još uvijek tu

radi podrške starim uređajima iako se sve manje koriste.

Konektori za periferije: Konektori za miš i tastaturu su također veoma stari i nisu se previše

mijenjali. Danas se miševi i tastature sve više proizvode za USB standard.

CMOS baterija: Pamti neke vitalne i osnovne postavke. U sebi sadrži i sistemski sat koji

pamti točno vrijeme i kada je računalo ugašeno.

Integrirani dijelovi: Većina ploča danas ima već ugrađene zvučne, mrežne pa i grafičke

čipove.

Naponski konektor: Preko njega matična ploča dobije struju te je raspodjeljuje ostalim

dijelovima na matičnoj ploči.

Osnovni pojmovi i funkcije matične ploče:

o CPU preko FSB(Front Side Bus)komunicira sa Northbridgeom.

o Northbridge je čipset, odn. zatvoreni sklopovni krug koji omogućava komunikaciju radne

memorije,grafičke kartice sa procesorom. On također komunicira sa southbridgeom.

o Southbridge je također čipset koji komunicira sa sporijim komponentama kao tvrdim

diskovima i optičkim uređajima.On preko Northbridgea komunicira sa procesorom.

o Chipset je integrirani strujni krug sastavljen od više dijelova koji rade kao jedna cjelina.

Kada govorimo o računalima, chipset se sastoji od Northbridgea i Southbridgea.

o Sabirnica je podsistem koji prenosi podatke između komponenata u računalu.

o Slot je ležište u koje se spajajaju proširujuće kartice(AGP i PCI Express slotovi za

graf.kartice,PCI slotovi za mrežne,TV i ostale kartice.)

o Socket je ležište kojim matična ploča komunicira sa čipovima(najvažniji CPU socket)

Konektori za Integrirani zvučni čip

USB priključci

Utor za LAN (mrežna kartica)

AGP utor

BIOS

PCI utori

Flopy priključak

South Bridge

CMOS baterija

SATA konektori

IDE konektori

Naponski konektori

Legacy Konektori serijski i paralelni

Konektori za periferije Miš i

Tastatura

Socket (ležište za procesor)

Slotovi (utori) za RAM memoriju

North Bridge

(ispod pasivnog hladnjaka)

Mikroprocesor (mikro + procesor), integrirani sklop koji u računalima i sličnim elektroničkim

uređajima provodi aritmetičke i logičke operacije, danas se sve češće naziva samo procesor.

Kao središnja jedinica za obradbu ili CPU (Central Processing Unit), osnovni je dio svakoga

elektroničkog računala, u koje se ugrađuju i drugi mikroprocesori posebne namjene, npr. za

obradbu zvuka ili slike.

U biti je to poluvodički mikroelektronički sklop (čip; integrirani sklop) koji se sastoji od više

milijuna tranzistora i drugih elektroničkih elemenata, izrađenih na jednoj silicijskoj pločici

ploštine tek nekoliko kvadratnih centimetara.

Međusobnim povezivanjem i organiziranjem tih elemenata u složenu strukturu oblikuju se svi

dijelovi procesora:

o registri,

o aritmetičko-logička jedinica,

o upravljačka jedinica,

o priručni spremnik i dr.

U novije doba sve se više rabe višejezgreni procesori, tj. integrirani sklopovi koji sadrže više,

uglavnom nezavisnih, procesora (jezgri), obično dvije, četiri, šest, ali i više desetaka).

Osim prema broju jezgri, suvremeni se mikroprocesori razlikuju prema taktu na kojem rade,

duljini registara, veličini pomoćnog spremnika i dr

Mikroprocesor - skraćeno

Obavlja sve računske zadatke i poslove te upravlja svim ostalim dijelovima računala kao što su

memorija, tvrdi disk, grafička kartica, mrežna komunikacija.

Kontrolno-upravljački dio ima zadaću dekodirati (dešifrirati) instrukcije i na temelju toga

upravlja svim ostalim dijelovima računala.

Aritmetičko-logička jedinica izvršava aritmetičke (zbrajanje, oduzimanje, dijeljenje i

množenje) i logičke operacije (uspoređivanje) na temelju upravljačkih signala koje joj šalje

upravljačka jedinica.

Mikroprocesor

• Što je matična ploča?

• Nabroji i opiši dijelove matične ploče

• Što je procesor i koja mu je uloga u računalu?

• Navedi glavne dijelove procesora?

• Koju zadaću ima ALU te CU?

Dodatni sadržaji na internetu:

–http://computer.howstuffworks.com/motherboard.htm

–http://computer.howstuffworks.com/microprocessor.htm

–http://computer.howstuffworks.com/build-a-computer1.htm

Što smo naučili?