sklonidba ili deklinacija

SKLONIDBA ILI DEKLINACIJA

Ponavljanje i usustavljivanje jezičnoga gradiva 5. razreda

by Viktorija Lokas, prof.

promjena imenica po padežima riječ padež vuče svoje podrijetlo od glagola

padati latinski glagol declinare znači udaljavati se,

otklanjati se strme ili nakošene travnate livade ne Velebitu

tamošnje stanovništvo naziva padežima.


Sklonidba ili deklinacija

NOMINATIV (N) – Tko? Što? (postoji)GENITIV (G) Koga? Čega? (nema)DATIV (D) Komu? Čemu? (prilazim)AKUZATIV (A) Koga? Što? (vidim)VOKATIV (V) Oj! Ej! (dođi)LOKATIV (L) O kome? O čemu? (govorim)INSTRUMENTAL (I) S kim? Čim? (putujem).


Uza svaki padež dolaze padežna pitanja, ali i pomoćne riječi koje ti

pomažu da odrediš padež u rečenici.

U hrvatskom jeziku ima šest padeža. NETOČNO Sedmi padež se zove instrumental. TOČNO Svaki padež, čak i vokativ, odgovara na dva

pitanja. NETOČNO Vokativ je peti padež. TOČNO Promjena imenica po padežima zove se

sklonidba ili deklinacija. TOČNO


Provjerimo svoje znanje o padežima.

Imenice se mogu sklanjati u jednini i množini. TOČNO Četvrti padež je akuzativ. TOČNO Pitanja za šesti padež glase: Komu? Čemu? NETOČNO Nominativ je drugi padež. NETOČNO Prvo od dva pitanja se odnose na što živo! TOČNO



u rečenici ima službu:

a)vršitelja radnje – SUBJEKT Učitelj je zanimljiv. Tko? (živo) Knjiga je zanimljiva. Što? (neživo)

b)govori nešto o vršitelju radnje On je umjetnik.


NOMINATIV Tko?, Što?

u množini imenica muškoga roda javlja se kratka i duga množina

u nekim imenicama m. r. mn. provodi se glasovna promjena sibilarizacija.


NOMINATIV Tko?, Što?

kratka mn. duga mn.

vuci vukovi

snijezi snjegovi

junak junaci k u c ispred i

jastog Jastozi g u z ispred i

trbuh trbusi h u s ispred i

značenje :

pripadnost - Šalica je stajala na rubu stola. djelomičnost - Imao sam puno sreće. građa - Haljina od svile. (svilena haljina ) mjesto - Kod prijatelja se osjećam ugodno.

prijedlog od stoji uz imenicu u genitivu samo kad izriče građu, a gdje se može, treba ga zamijeniti pridjevom.

( lančić od zlata – zlatni lančić kapa od vune – vunena kapa )


GENITIV Koga?, Čega?

N jd. G mn.

Sestra Sestara

sunce sunaca


GENITIV Koga?, Čega?

u nekim imenicama provodi se glasova promjena nepostojano a

samoglasnik a koji se ne javlja u svim oblicima riječi, naziva se nepostojano a.

značenje smjer kretanja - Vraćam se ocu. namjena - Knjigu sam darovao prijatelju.

prijedlozi najčešće bez prijedloga - Darujem cvijeće majci. Prijedlozi: k, ka, unatoč, usprkos, nasuprot Priđi k prozoru. Pomakni se ka Katici. Pogriješio sam unatoč pažnji. Nasuprot školi je igralište. Otišli smo u šetnju usprkos hladnoći.


DATIV Komu?, Čemu?

U nekim se imenicama provodi glasovna promjena sibilarizacija.


DATIV Komu?, Čemu?

junak junacima k u c ispred i

jastog jastozima g u z ispred i

trbuh trbusima h u s ispred i

u rečenici ima službu predmeta radnje Ubrao sam jabuku. Život joj je nalikovao na bajku.

značenjecjelovitost - Pojeo sam jagode.mjesto radnje - Upao sam u blato.vrijeme radnje - Izvukao sam se na vrijeme.


AKUZATIV Koga?, Što?

značenjedoziv - O, Jakove!obraćanje - Što se dogodilo, dječače?

vokativ nije dio rečenice pa se od rečenice s kojom dolazi u pisanju odvaja zarezom

Ivane, danas nisi dao nijedan gol! Danas, Ivane, nisi dao nijedan gol! Danas nisi dao nijedan gol, Ivane!


VOKATIV Oj! Ej!

nastavci

imenice koje završavaju na – ar i – ir u vokativu mogu imati nastavke – e i –u ( ribar – ribare, ribaru )

imenice koje završavaju na nepčanike / palatale (č, ć, đ, dž, lj, nj, š, ž) u vokativu imaju nastavak –u ( kovač – kovaču, konj – konju, miš – mišu )

imena država u vokativu imaju isti oblik kao u nominativu (Hrvatska, Poljska, Njemačka) .


VOKATIV Oj! Ej!

u nekim se imenicama provodi glasovna promjena palatalizacija


VOKATIV Oj! Ej!

satnik satniče k u č ispred e

Bog Bože g u ž ispred e

duh suše h u š ispred e

zec zečec u č ispred

e

značenjemjesto radnje - U sobi je gorjela svjetiljka.tema radnje - Tada smo maštali o

proljeću.

prijedlozi – ovisi o prijedlozima o, u, na, po, pri, prema

Razgovarao je o upisu. Društvo je u kinu. Kiša je padala po oranicama.


LOKATIV O kome?, O čemu?

u nekim se imenicama provodi glasovna promjena sibilarizacija

Kao i u dativu, postoje iznimke ( Anka – o Anki, baka - o baki, mačka – o mački, praćka – o praćki … ).


LOKATIV O kome?, O čemu?

bajka o bajci k u c ispred i

prijedlog o prijedlozima g u z ispred i

propuh o propusima h u s ispred i

značenje društvo - Volim se družiti s prijateljima. sredstvo - Želim juriti automobilom. mjesto - Hodnikom je odjekivao mamin glas. vrijeme - Zorom gledam izlazak sunca. način - S veseljem je pričao o djevojci.

prijedlozi prijedlog s, sa kada izriče društvo i način U razred idem s Majom. Gledao me sa sažaljenjem. kad izriče sredstvo, uz instrumental ne dolazi prijedlog Iz Zagreba smo se vratili autobusom.


INSTUMENTAL S kim, Čim?

nastavci

instrumental najčešće ima nastavak - om ( nos – nosom)

kad osnova imenica muškog i srednjeg roda završava na č, ć, dž, đ, j, lj, nj, š, ž nastavak je - em ( puž – pužem, slušatelj – slušateljem )

izuzetak su imenice jež – ježem, Beč – Bečem imenice koje završavaju na -ar mogu imati nastavke -

om i - em (gospodar – gospodarom, gospodarem … ) kad osnova imenica ženskoga roda završava na

suglasnik, u instrumentalu ima nastavak - ju ili -i (sol – solju / soli … ) .



U nekim se imenicama provodi glasovna promjena jotacija.



smrt + ju smrću t + ju = ć

glad + ju = glađu d + j = đ

sol + ju = solju l + j = lj

Nominativ je prvi od sedam padeža u hrvatskom jeziku. TOČNO Nominativ je padež koji izriče vršitelja radnje u rečenici. TOČNO Nominativ često dolazi s prijedlozima: na, o, po. NETOČNO Genitivom izričemo doziv i poziv. NETOČNO Genitiv najčešće ovisi o glagolu. TOČNO Uz genitiv dolaze prijedlozi: od, do, protiv. TOČNO



Dativ i lokativ imaju ista padežna pitanja. NETOČNO Lokativ ne mora dolaziti s prijedlozima. NETOČNO Dativ izriče mjesto i vrijeme glagolske radnje. NETOČNO U dativu nekih imenica događa se sibilarizacija. TOČNO Lokativ izriče mjesto i vrijeme glagolske radnje. TOČNO Prijedlozi koji dolaze uz dativ jesu k, ka, nasuprot, unatoč,

usprkos. TOČNO



Akuzativ u rečenici najčešće izriče način glagolske radnje. NETOČNO Akuzativ odgovara na pitanje: Koga? Što? TOČNO Prijedlozi ne mogu stajati uz akuzativ. NETOČNO Vokativom izričemo predmet radnje. NETOČNO Vokativ može stajati u rečenici samostalno. TOČNO U vokativu se ne događa ni jedna glasovna promjena. NETOČNO



Instrumental je prvi padež, gledano straga. TOČNO Instrumental izriče predmet ili instrument glagolske radnje. NETOČNO U instrumentalu se događa jotacija. TOČNO Prijedlozi u instrumentalu jesu: s, sa, među, za. TOČNO Instrumentalom izričemo sredstvo i društvo. TOČNO



sklonidba ili deklinacija

Documents