skener - geodetska tehnička Školagsurina/06_skener.pdfu nijansama sive pogodno je kada boja nije...
TRANSCRIPT
Skener
© S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
2 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Ulazni uređaj
Skener je ulazni uređaj koji sliku predloška pretvara
u oblik prihvatljiv računalu.
3 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Osnovni elementi predloška
Predložak se u postupku
skeniranja “dijeli” na
konačan broj osnovnih
elemenata
(što ih je više, kvaliteta
skenirane slike bit će bolja).
Zadatak skenera je svaki od osnovnih elemenata
predloška pretvoriti u digitalni oblik.
4 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Građa i načelo rada
Građu skenera možemo podijeliti u nekoliko osnovnih
cjelina:
a) Kućište sa zaštitnim
poklopcem i staklom
na koje se polaže
predložak.
5 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Građa i načelo rada
b) Izvor bijele svjetlosti za osvjetljavanje predloška.
Bijela svjetlost je
potrebna zato što
sadrži sve valne
duljine.
6 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Izvor svjetlosti
Kao izvor svjetlosti koristi se fluorescentna lampa.
Kod novijih tipova skenera koristi se
engl. cold cathode fluorescentna lampa, CCFL ili Xenon lampa.
7 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Građa i načelo rada
c) Sustav ogledala, leća i filtera
Kada se bilo koji od osnovnih
elemenata predloška osvijetli,
svjetlost se od njega
reflektira.
Zadatak ovog sustava je
reflektiranu svjetlost usmjeriti
na osjetilo svjetla.
8
Osjetilo svjetla
d) Osjetilo svjetla
Zadatak mu je reflektiranu svjetlost pretvoriti u
elektičnu struju.
Sastavni je dio sklopa koji se naziva glava za
skeniranje.
9 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Građa i načelo rada
Glava za skeniranje
objedinjuje:
sustav ogledala, leća
i filtera,
osjetilo svjetla.
10 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Glava za skeniranje
Glava je pričvršćena
na vodilicu
(engl. stabilizer bar)
koja se proteže kroz
tijelo skenera.
11 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Pogonski, koračni motor
e) Pogonski koračni motor (engl. step motor)
Pomoću remena pokreće
glavu za skeniranje.
Glava se giba duž
predloška kako bi se svi
dijelovi slike osvijetlili a
potom “prenijeli” do
osjetila svjetla.
12 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Građa i načelo rada
f) Analogno-digitalni pretvarač.
Nakon što osjetilo svjetla energiju
svjetla pretvori u električnu struju,
analogno-digitalni pretvarač je
pretvara u digitalni oblik.
Krajnji razultat su različiti intenziteti
reflektirane svjetlosti predočeni
različitim binarnim brojevima.
Načelo rada
skenera
14 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
RGB komponente
Kod skeniranja predloška u boji mora se zabilježiti
odgovarajuća nijansa boje svakog od osnovnih
elemenata predloška.
Svaka se boja može prikazati
kombinacijom tri osnovne boje:
crvene (engl. red, R),
zelene (engl. green, G) i
plave (engl. blue, B).
15 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
RGB komponente
Da bi se boja svakog od osnovnih
elemenata predloška prikazala
pomoću tri osnovne komponente,
potrebno je reflektiranu bijelu
svjetlost rastaviti na crvenu, plavu
i zelenu komponentu.
16 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
RGB komponente
Nakon što se bijela
svjetlost rastavi na
komponente, potrebno
je posebno zabilježiti
digitalizirani intenzitet
svjetla svake od te tri
komponente.
17 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Kvaliteta skenera
O kvaliteti skenera govore dva podatka:
razlučivost,
broj boja.
18 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Razlučivost
Razlučivost skenera je podatak o broju osnovnih
elemenata predloška koje skener može prepoznati.
Izražava se brojem točkica po inču (1 inč=2,54cm)
(engl. dot per inch, dpi).
22 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Broj boja
■ Po podjeli predloška na osnovne
elemente, boju svakog elemenat
treba pretvoriti u binarni broj.
■ Stoga se broj boja izražava brojem
bitova.
■ Uporaba većeg broja bitova daje
mogućnost prepoznavanja većeg
broja boja što određuje kvalitetu.
23 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Broj boja
■ Primjer pokazuje kako s porastom broja uporabljenih
bitova raste mogućnost prepoznavanja broja boja.
■ Predložak je kvadrat s postupnim prijelazom crne u
bijelu boju.
21=2 22=4 23=8 24=16 28=256
24 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Broj boja
■ Kod prikaza u boji, za prikaz
svake od osnovnih RGB
komponenata boje koristi se
trećina ukupnog broja bitova.
■ Danas gotovo svi skeneri
upotrebljavaju 36 (ili više)
bitova za prikaz boja.
25 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Proračun ukupnog broja boja
Broj boja koje može prepoznati 36-bitni skener:
12 bitova za svaku osnovnu boju:
36:3=12,
svaku od osnovnih boja može se kodirati na:
212 = 4096 načina,
ukupan broj boja je
4096 3 = 68.719.476.736 boja.
26 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Vrste skenera
Postoji više vrsta skenera. U upotrebi su:
stolni (engl. flatbed),
ručni (engl. hand held),
rotacijski (engl. drum).
27 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Ručni skeneri
Služe za unos malih slika.
Osjetljivi su na pravocrtnost i brzinu pokretanja.
28 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Ručni skeneri
U širokoj upotrebi je posebna vrsta ručnih skenera koji
čitaju crtični (linijski) kod s proizvoda u trgovinama
(engl. bar code).
29 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Rotacijski skener
Rotacijski skeneri spadaju u najkvalitetnije skenere;
koriste se u grafičkoj industriji.
30 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Rotacijski skener
Predložak se stavlja
na stakleni valjak
koji rotira velikom
brzinom.
Glava za skeniranje
se nalazi u
unutrašnjosti valjka.
31 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Priključivanje skenera
Na priključak USB sabirnice:
suvremen, brz i
jednostavan način
spajanja.
34 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Načini skeniranja
Skeniranje u boji
(engl. full color, true color).
Skeniranje u nijansama sive
boje (engl. gray scale).
Jednobojno skeniranje
(engl. line art).
35 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Jednobojno skeniranje
Rezultat ovog skeniranja
je crno-bijela slika bez
polutonova.
Pogodno je za skeniranje
teksta ili tehničkih crteža.
Zauzeće memorije je
najmanje.
56 KB
36 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
U nijansama sive
Pogodno je kada boja nije
potrebna.
Datoteke su po zauzeću
memorije veće od
datoteka nastalih
jednobojnim skeniranjem.
444 KB uz 8-bitni prikaz nijansi sive
37 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Skeniranje u boji
Skeniranje u boji daje
najvjerniji prikaz
predloška.
Ovako nastale datoteke
su po zauzeću
memorije najveće.
1325 KB uz 24-bitni prikaz boje
38 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Grafičke datoteke
Datoteke koje nastaju kao rezultat skeniranja često
su vrlo velike jer sadrže informacije o boji svakog
osnovnog elementa predloška.
Velike datoteke su nepodesne za korištenje i
zauzimaju mnogo memorije zbog čega su razvijeni
razni načini sažimanja takvih datoteka.
42 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Grafičke datoteke
Najčešći formati grafičkih datoteka nastalih
sažimanjem:
BMP,
TIFF,
GIF,
JPEG (JPG),
PNG.
43
BMP
Koristi se najčešće nesažeti
(iako postoji i sažeti) zapis slike,
bez gubitaka kvalitete slike.
Zauzima mnogo memorije.
Za sve namjene od pohrane
crteža i jednostavnijih slika
do pohrane fotografija.
44
TIFF
Podržava sažimanje podataka
bez gubitaka ali može
pohranjivati i nesažete podatke.
Za sve namjene, od pohrane
crteža i jednostavnijih slika do
fotografija.
U odnosu na BMP zauzima
manje memorije, a u odnosu na
JPEG daje veću kvalitetu slike.
45
GIF
Koristi sažimanje podataka bez
gubitaka kvalitete slike.
Broj boja ograničen je na 256.
Za pohranu crteža i jednostavnijih slika
koje ne sadrže puno prijelaza boja.
Podržava mogućnosti
prozirnosti i animacije.
46
JPEG (JPG)
Koristi sažimanje podataka s gubitkom
kvalitete slike.
Za pohranjivanje fotografija.
Najveća prednost formata u odnosu
na ostale je u bitno manjem zauzeću
memorije.
47
JPEG (JPG)
Gubitak kvalitete slike određuje se stupnjem
sažimanja podataka.
53 kB 15 kB 20 kB 4 kB
48
PNG
Koristi sažimanje podataka bez
gubitka kvalitete.
Za pohranu crteža i fotografija.
Zauzeće memorije je veće od JPG
formata ali je ovo bolji izbor u
odnosu na JPEG ukoliko se
pohranjuju slike koje sadrže tekst
ili crtež, ili imaju oštre prijelaze.
49
Grafičke datoteke
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
50 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Optičko raspoznavanje znakova
Ponekad se javlja potreba pretvorbe dokumenta
ispisanog na papiru u digitalni oblik, ali ne u oblik
slike već u oblik teksta koji će se moći uređivati u
programu za obradu teksta.
51 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Optičko raspoznavanje znakova
Program za optičko raspoznavanje znakova (engl.
OCR, optical character recognition) pretvara
skeniranu sliku slova u računalno čitljiv tekst.
52 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
OCR
Program za optičko
raspoznavanje znakova
raspoznaje znakove:
uspoređivanjem
ili
raspoznavanjem
glavnih značajki slova.