situaciona-analiza (1)

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE TEŠANJ

2012-2020

SITUACIONA ANALIZA

Tešanj juni 2012. godine

1

UVOD

Općinsko vijeće je donijelo Odluku _______ o izradi Strategije razvoja općine Tešanj za preod 2012-2020. godina. Formiran je radni tim, na sjednici tima formirani su sektorski timovi. Sektorski tim za izradu strateške platforme čine:

Na vojoj sjednici od utvrđeni su pojednačni zadaci po oblastima, stim je vođa tima preuzeo ovavezu da kontaktira JU i JP koji treba da obezbjede potrebne podatke i dokumente potrebne za pravljenje situacione analize. Na osnovu prikupljenih podataka i uvida u postojeće dokumente grupa je pristupila izradi ove analize.

Aktuelene Strategije općine Tešanj

Na nivou općine trenutno postoje sljedeće strategije:„Strategija razvoja općine Tešanj (2007–2015)“, Općina Tešanj 2007. godina

Prema ovom dokumentu, strategija je uspostavljena u skladu sa vizijom općine Tešanj a to je: „Tešanj kao jedinstvena ekološka i turistička oaza sa razvijenim gradskim i seoskim poduzetništvom i infrastrukturom, modernim školama i bogatim kulturnim i sportskim životom, otvorena i komunikacijski uvezana unutar općine i sa okruženjem”. Ova vizija i misija su dopunjene Rezolucijom o izmjeni i dopuni vizije i misije lokalne uprave koja glasi: “Tešanj - općina evropskog kvaliteta življenja, ekonomske snage i ekološke svijesti“ a koju je donijelo Općinsko vijeće Tešanj na svojoj 16. sjednici održanoj 27.02.2006. 1 Strateški prvaci razvoja su sljedeći:1. Konkurentna privreda, sa naglaskom na turizam, poljoprivredu i povećanje stepena zaposlenosti;2. Razvoj infrastrukturnih sistema i zaštita životne sredine;3. Efikasna lokalna uprava - kvalitetan servis i učesnik u projektima razvoja;4. Bolji kvalitet življenja uz viši nivo obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite i naglašen kulturni identitet.

U okviru strateškog pravca 4, tj. Operativnog cilja 4.1.: Osiguranje prostornih i tehničkih kapaciteta za efikasan i kvalitetan sistem socijalne i zdravstvene zaštite, pored programa, predviđeni su i sljedeći projekti: elektronski registar u socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti; Proširenje prostornih kapaciteta Centra za socijalni rad - dnevni boravak i prihvatilište, rad u grupama...; Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama. U okviru Operativnog cilja 4.2.: Osiguranje boljih i ravnomjernijih materijalno-tehničkih uslova za rad u svim obrazovnim ustanovama, predviđeni su programi za unapređenje predškolskog obrazovanja; Centar mladih pri Centru za kulturu i obrazovanje i dr.

„Strategija dostizanja vizije općine Tešanj „Tešanj – sredina ekološke svijesti čistoće i reda“, Općina Tešanj 2006. godina

Vizija i misija ove strategije su također u skladu sa općinskom vizijom i misijom a odnosi se na unapređenje ekološke svijesti čistoće i reda u općini Tešanj. Strategija je ponudila 39 okvirnih

1 Izvor podataka: www.opcina-tesanj.ba

2

http://www.opcina-tesanj.ba/ba/uprava/opinska-uprava/10195-rezolucija-o-izmjeni-i-dopuni-vizije-i-misije-lokalne-uprave.html

ciljeva, sa procijenjenim mogućim ili željenim rokovima njihovog dostizanja, nosiocima aktivnosti i potrebnim resursima kod većine ciljeva

„Strategija podrške mladima Općine Tešanj (2010 – 2015)“, Općina Tešanj 2009. godina

Strategija za podršku mladim općine Tešanj 2010. – 2015. godine ima za cilj stvaranje socijalnih, obrazovnih, kulturnih, materijalnih, političkih, ekoloških i drugih uvjeta za trajnu dobrobit mladih te njihovo aktivno, potpuno i odgovorno sudjelovanje u društvenoj zajednici, te svim područjima ekonomske i političke djelatnosti. (više vidjeti pod 2.5.)

Strategija razvoja socijalne zaštite općine Tešanj 2012-2017. godine

Vizija Strategija razvoja socijalne zaštite općine Tešanj 2012-2017. godine je vračanje dostojanstva čovjeku kroz ojačan sistem socijalne zaštite, a misija da socijalni akteri javnog i privatnog sektora u općini Tešanj predstavljaju mrežu partnerstva za socijalnu brigu po evropskim standardima za svakog građanina.Izrada strategije odvija se u vrijeme svjetske ekonomske krize koja se se sve više produbljuje i za posljedicu ima :-propadanje malih, srednjih i velikih preduzeća-pad bruto društvenog proizvoda ,- smanjenje broja zaposlenih,- opšti pad standarda, -pogoršanje svih makro i mikroekonomskih pokazatelja.Prilikom izrade strategijskog plana razvoja općine Tešanj ova činjenica se ne smije ostaviti po strani , nego se treba uvrstiti u plan kao jedan od ciljeva : preduzimanje mjera za zaustavljanje i smanjenje efekata svjetske ekonomske krize na nivou općine Tešanj.Uzroci svjetske ekonomske krize su nastali u visoko razvijenim zemljama sa dobro razvijenim financijskim tržištima. Naime, kriza je počela u Sjedinjenim Američkim Državama u toku 2007.godine krizom sekundarnih hipotekarnih kredita, a prenijela se na tržište eurozone u toku 2008.godine zbog pada aktivnosti u realnom sektoru. Više razvijene zemlje eurozone zbog boljeg ekonomskog statusa i bolje pripremljenosti su lakše podnijele početak recesije, ali su zemlje kao što je Italija, Grčka, Španija i Portugal snažno reagovale i vrlo brzo su negativni efekti globalne ekonomske krize uticali i na razvijene. Obzirom da Bosna i Hercegovina nije imala razvijena finansijska tržišta uticaj globalne ekonomske krize se nešto sporije osjetio na domaćem tržištem. Uvozno orjentisana ,a izvozno tržište većinom oslonjeno na evropsko tržište, od 2009 do danas zbog globalne ekonomske krize nastao je značajan pad ekonomskih i financijskih aktivnosti što se manifestovalo kroz gore navedene faktore. Smanjen priliv novčanih doznaka građana iz inostranstva, smanjenje stranih investicija i smanjenje kreditnih aktivnosti su direktne posljedice globalne ekonomske krize ,a istovremeno i uzroci krize u Bosni I Hercegovini. Iako bankarski sektor u Bosni i Hercegovini posluje u jednom zatvorenom, relativno sigurnom sistemu za kapital banaka , problemi koji se javljaju u matičnim bankama u Austriji i Sloveniji odrazili su se i na domaće tržište. Banke sa porijeklom iz ovih zemalja kontrolišu više od 90% bankarskog tržišta u Bosni i Hercegovini.

3

Pooštravanjem kriterija za odobravanje kredita , smanjenjem rokova povrata i povećanjem kamatnih stopa direktno se ugrožava ekonomski razvoj i socijalni status stanovništva. Ocjena kreditnog rejtinga B3 ( na posmatranju-negativno) za Bosnu i Hercegovinu snizila je izglede za poboljšanje stanja u finansijskom sektoru.U općini Tešanj posluje 12 banaka. Ovoliku koncetraciju i broj banaka tešanjska privreda je privukla svojim privrednim aktivnostima , a naročitu u sektoru malih i srednjih preduzeća. Svakako bi trebalo usmjeriti aktivnosti privrede Tešnja na što efikasnije i povoljnije korištenje raspoloživog kapitala koncentrisanog u ovim finansijskim institucijama bez obzira na činjenice navedene u gornjem pasusu.

GEOGRAFSKE KARATERISTIKE

Položaj općine

Geografska širina Tešnja: 44° 33' Nadmorska visina: 230 m (najveća nadmorska visina 732m na Crnom vrhu)Klima: Umjereno-kontinentalna

Površina općine Tešanj: 163 km2 (283 stanovnika po km2);1991. godine: 223 km2 (217,40 stanovnika po km2).

Općina Tešanj se nalazi na prostoru između srednje i sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, a prema teritorijalnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine ona pripada sjeverozapadnom dijelu entiteta Federacije BiH i jedna je od dvanaest općina Zeničko-dobojskog kantona, kao općina koja predstavlja sjeverozapadni dio ovog kantona.Sadašnja teritorija općine Tešanj je određena Dejtonskim mirovnom sporazumom za BiH iz 1995. go-dine i Zakonom o konstituisanju novih općina u Federaciji BiH, te nakon ovako uspostavljenih novih, poratnih, granica teritorija općine Tešanj se umanjila sa dotadašnjih 223 km2 na sadašnjih 163 km2.

Reljef

U reljefnom smislu općina Tešanj se nalazi u pojasu niskih unutrašnjih Dinarida i spada u karakte-ristično brežuljkasto-brdovita područja sjeverne Bosne. Ravničarski dio općine (nadmorska visina od 148 m do 200 m) se prostire uz rijeke Usoru, Radušicu, Tešanjku i Bosnu.Najveći dio površine općine Tešanj čine brežuljkasto–brdovita područja nadmorske visine 200-400 m i zauzimaju centralni dio teritorije općine Tešanj. Izrazito brdoviti dio teritorije općine Tešanj se proteže u jugozapadnom, južnom i jugoistočnom dijelu općine. U tom dijelu nadmorska visina se kreće od 400 do 700 m (poznatije kote u tom dijelu su Zmajevac – 684 m, Crni vrh – 732 m, te Trebačko brdo – 604 m). U ovom pro-storu je evidentan veliki broj klizišta. Najveće površine ravničarskog zemljišta imaju naselja Bobare, Drinčići, Piljužići, Miljanovci (prostiru se sa lijeve strane rijeke Usore), zatim Jelah, Rosulje, Ljetinić i Kraševo (prostiru se sa desne strane rijeke Usore) i polja u naselju Šije (protežu se duž lijeve obale rijeke Bosne ).

Tabela: Karakteristike općine

4

OPĆINA

TEŠANJ

OPIS Nadmorksa visina

grad 230

najniža 150

najviša 732

Izvor podataka: Statistika općine Tešanj

Pedološke karakteristike prostora

U neposrednoj vezi sa geološkom građom je i struktura pedološkog pokrivača. Ona predstavlja važan faktor prirodnog kompleksa, a na području tešanjske općine izdvajamo:

- Aluvijalna i semiglejna tla uz rijeku Usoru u Jelahu, Kaloševiću, Putešiću, Ljetiniću, Bobarama itd. Karakteristika ovog tla je da imaju malo humusa, te da navodnjavanjem mogu dati visoke prinose;

- Sionice se prostiru sjeverno i južno od prethodnih, u Piljužićima, Mrkotiću, O. Planjama, Potočanima, Jevadžijama, Vukovu, Rosuljama, Medakovu i sl. Sionice su se razvile na lapornim i karbonatnim glinama. To su teška, glinovita tla crne boje;

- Smeđa tla se nalaze na različitoj geološkoj građi (krečnjaci, serpentine, gline), siromašna su humusom, jer velika količina padavina povećava spiranje zemljišta i humusa neophodnog za uzgoj bilja, te se zbog tog razloga navedeno zemljište mnogo đubri.

Vegetacijske karakteristike prostora

Pripadnost umjereno-kontinentalnoj klimi i reljefne karakteristike tla najznačajniji su faktori u učešću i rasprostranjenosti određenih biljnih zajednica. Tako područje općine Tešanj pripada ekosistemu mezofilnih šuma kitnjaka i običnog graba.Šume bukve rasprostranjene su u visinskom pojasu i zauzimaju hladnije predjele, a spuštaju se do 150 m nadmorske visine niskoravničarskih predjela. Šume vrba i topola se nalaze neposredno uz vodotoke, a većim dijelom su uništene i pored rijeka se sada nalazi zamočvareno zemljište.Na teritoriju općine po poljima raste ljekovito bilje raznih vrsta, kao npr. čubrić (majčina dušica), divlja metvica, kunica (hajdučka trava), čelinac (pčelinja trava), žara (kopriva), bijeli i crni sljez, žuti kantarion, mas-lačak, bokvica, odoljen, čičak, preslica, jagorčevina i slično. Obzirom da se u posljednje vrijeme (a i u vrijeme naših predaka) ljekovito bilje koristi u farmaceutskoj djelatnosti, trebalo bi istražiti mogućnost primjene određenih vrsta, a također i mogućnost uzgajanja ljekovitog bilja na prostoru naše općine.

Klimatske karakteristike

Područje općine Tešanj pripada umjereno-kontinentalnom klimatu koji obuhvata sjeverne predjele Bosne i doline srednjih tokova sliva rijeke Save. Prema ukupnoj količini vodenog taloga u toku godine, općina Tešanj sa prosječno 900 ml po 1 m2 spada u sušnije dijelove Bosne i Hercegovine.

5


Hidrografske karakteristike

Gotovo cijela teritorija općine Tešanj pripada slivu rijeke Usore koja predstavlja lijevu pritoku rijeke Bosne, dok samo područje MZ Šije pripada slivnom području rijeke Bosne. Režim ovih vodotoka je aluvijalni. U ljetnom periodu rijeka Usora ima minimalan protok, tako da joj je odnos maksimalnog i minimalnog protoka vrlo nepovoljan.

Tabela 2: Rijeke

OPĆINA RIJEKE Ukupno (km) U regiji (km)

TEŠANJ Tešanjka 17 17Usora 25 16,5Bosna 3 3


PRIRODNI RESURSI

Kao značajni prirodni resursi koji će se sigurno i dalje koristiti kao razvojne mogućnosti općine Tešanj su zemljište, šume, vode i mineralne sirovine.

Kategorizacija i korištenje zemljišta

Na području općine Tešanj u periodu 1977-1981. godine vršen je novi premjer zemljišta i u okviru tih radova katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljišta. Prema načinu iskorištavanja plodna zemljišta na našoj općini svrstana su po kulturama u njive, voćnjake, livade, pašnjake i šume razvrstane u klase od I do VIII, te postoji i kategorija neplodnih zemljišta.

Prikaz površina zemljišta po kulturama i klasama dat je u slijedećoj tabeli.

Plodna zemljišta :

Zemlj. po kulturama

Iklasa m2

IIklasam2

III klasa m2

IVklasa m2

Vklasa m2

VIklasa m2

VII i VIII klasam2

Ukupnapovršinam2

3.848.032 7.611.614 15.554.906 24.786.530 19.775.009 6.410.312 78.422.483

Tabela 1: Važniji meteorološki podaci

OPĆINA

TEŠANJ

Minimanlne temperature

Meksimalne temerature

Prosječna godišnja temperatura ºC

Prosječan broj sunčanih sati

Prosječne godišnje padavine 1/m2

-18 34 12,08 295 996,6

6

Njive 436.080

Voćnjaci 84.9842.237.476 3.079.825 1.581.784 381.669 42.074 - 7.407.812

Livade 249.804 2.080.7841.971.198 2.723.577 801.157 - - 7.826.520

Pašnjaci 188.008 742.5082.789.722 1.590.411 424.989 - - 5.735.638

Šume 19.439 4.127.66533.016.138 9.595.643 1.552.643 1.294.805 - 49.606.333

Ukupno: 978.315 13.036.465 48.468.497 31.046.321 27.946.988 21.111.888 6.410.312 148.998.786Pregled površina neplodnih zemljišta na općini:

Vrsta zemljišta PovršinaZemljište pod zgradama 1.095.603,00 m2

Magistralni putevi 175.997,00 m2

Regionalni putevi 468.085,00 m2

Lokalni putevi 484.903,00 m2

Ulice 54.797,00 m2

Nekategorisani putevi 4.520.548,00 m2

Vodotoci 2.548.664,00 m2

Ostalo neplodno zemljište 5.156.894,00 m2

Ukupno neplodnog zemljišta: 14.505.491,00 m2

U cilju što racionalnijeg i planskog korištenja zemljišta općina Tešanj je planski pristupila upravljanju i korištenju zemljišta izradom planskih dokumenata kojima je određeno svrsishodno organiziranje, korištenje i namjena zemljišta, te mjere i smjernice za zaštitu prostora. Ukupna površina zemljišta koja je donesenim plan-skim aktima predviđena za gradnju iznosi oko 1/3 cjelokupne površine općine i zauzima, uglavnom, zemljišta koja su prirodno kvalitetna za obradu.

Šume

Šume i šumsko zemljište zauzimaju 30,3% ukupne površine sadašnje teritorije općine Tešanj. Nešto više od polovine ukupne površine šumskog zemljišta nalazi se u državnom vlasništvu (2.554 ha), a na privatne šume otpada površina 2.407 ha i iste pripadaju gospodarskoj jedinici Tešanj kojom gazduje Šumsko privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona d.o.o. Zavidovići. Prema vrsti na našoj teritoriji zastupljene su šume bukve, čiste šume jele/smrče, te mješovite šume jele, smrče i bukve, hrasta kitnjaka i lužnjaka. Analize strukture drvne mase naših šuma ukazuju da je drvna masa vrlo nepovoljna, da 66% od ukupne mase otpada na ogrjevno drvo, 34% na tehničko drvo, sa tendencijom daljeg opadanja količina kvalitetne drvne mase.

7

Vode

Vode općine Tešanj predstavljaju slijedeći vodotoci: - dio rijeke Bosne (koja teče istočnim rubom općine) u dužini od oko 4 km, - rijeka Usora u dužini od oko 14 km, s tim da je u dužini od oko 5 km općina Tešanj dijeli sa općinom Usora. Najduže i najveće pritoke rijeke Usore su rijeka Tešanjka, Trebačka rijeka, te Radušica, Talin porok, Grgin potok, Golubovac i potok Lužanjka. Može se reći da su, za sada, najviše iskorištene vode rijeke Usore gradnjom izvorišta za snabdijevanje vodom stanovništva i industrijskih pogona, te površinski zahvat u Crnom Vrhu, na pritoci rijeke Tešanjke. Brojni su prirodni izvori pitke vode, kao što su: Guber u Jablanici, Ključ u Crnom vrhu, Izvor u Putešiću, Ježevac u Kaloševiću, Stubanje u Bobarama, Ponikva u Šijama, Studenac u Trepču i sl.

Mineralne sirovine

Što se tiče mineralnih sirovina, njihova nalazišta su dosta skromna i ograničena. Prema do sada vršenim geološkim istraživanjima, ima nalazišta lignita i mrkog uglja, zatim određene količine kvarcnog pijeska, beto-nista i sl. Međutim, količine svih ovih sirovina su gotovo neznatne i njihova eksploatacija nije isplativa, izuzev mogućnosti eksploatacije kamena (Trebačko brodo) u različite vrste kvarcnog pijeska i šljunka.Na prostoru MZ kalošević i Mrkotić nalaze se nalazišta veoma kvalitetnog kamena-granita. Do početka 60-tih godina eksploataciju kamena vršilo je privredno društvo koje je pripojeno Ciglani iz Jelaha. Shodno novom zakonu o koncesijama koji je definisao postupke kod ispitivanja i postupke kod eksploatacije, ovaj resurs ostaje kao resurs pokretanja tih aktivnosti shodno zakonu.Mineralne vodeU posljednje vrijeme posebno interesantnom pokazala se eksploatacija mineralnih voda, za čiji kvalitet su u svijetu dobivene i brojne nagrade. Značajna izvorišta mineralnih voda se nalaze u području Crnog vrha, Dolca, Gornje Raduše i Orašje Planja.Mineralne vode su, zasigurno, jedan od prirodnih i privrednih resursa po kojima je Tešanj danas poznat i koji je postao dio novog ukupnog poslijeratnog imidža ove sredine, te su primjer dobro iskorištenog prirodnog resursa. Trenutno se preradom voda u Tešnju bavi pet koncesionara: Celvik, Oaza, Princess, Tešanjska vrela – Tešanjski dijamant, Zema - Tešanjski kiseljak.Njihovim, ali i velikim uspjehom ove sredine, mogu se smatrati:

- legalizacija eksploatacije vode i rada kroz odgovarajuća odobrenja i koncesije,- pokretanje i realizacija značajnih investicija u proizvodnju kod većine ovih subjekata

usmjeren je prije svega na izgradnju proizvodnih hala i nabavku savremene opreme za preradu i pakiranje voda, dostizanje visokog kvaliteta uopće, te certificiranje ovih poslovnih subjekata i njihovih proizvoda u skladu sa međunarodnim standardima kvaliteta

- osvajanje novih tržišta (osobito kroz rastući izvoz).Ovakav resurs nije moguće iskoristiti bez maksimalnog kvaliteta finalnog proizvoda i

dobrog mar-ketinga. U tom pravcu sve nabrojane firme napravile su u novije vrijeme značajne pomake. Dostignutim ste-penom razvoja proizvođači mineralne vode stvorili su realne pretpostavke za uspješnu realizaciju mogućih zajedničkih programa u budućnosti (zajednički proizvodi, robne marke, zastupanje vodećih proizvođača pića u BiH, licencirana proizvodnja i dr.).

8

STANOVNIŠTVO - DEMOGRAFIJA

Godina koja se često uzima za komparaciju u demografskim analizama 1991. jer je tada izvršen posljednji popis stanovništva. Te, 1991. godine, općina Tešanj je, prema zvaničnoj statistici, imala 48.480 stanovnika sa 12.262 domaćinstva. Tadašnja prosječna gustina naseljenosti iznosila je 217 stanovnika/km2. Tokom posljednjih 16 godina došlo je do velikih demografskih promjena, uglavnom kao posljedica vještački izazvane migracije stanovništva zbog ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovinu. Raspoloživi podaci najčešće nisu kompletni, a često ni potpuni.

Brojnost stanovništva

Grafikon: Kretanje broja stanovnika 1948-2006. (podaci za 2004. i 2006. godinu su procjene FZSBIH)

9

Iz tabele je vidljivo da je 2007. godine u općini Tešanj živjelo 47 752 stanovnika koji žive u 41 naseljenom mjestu, organizovani u 25 mjesnih zajednica. Prema tim podacima, općina Tešanj je druga po broju stanovnika u Zeničko-dobojskom kantonu. Od 1996 do 2007. godine broj stanovnika općine smanjio za 11,6%. Ukupan broj stanovnika u općini Tešanj od 1996. godine se smanjivao usljed procesa povratka progranih lica u prijeratna mjesta boravka. Osim migracione komponente, na ukupna kretanja stanovništva uticalo je i smanjenje stope nataliteta, te povećanje stope smrtnosti stanovništva.Analizirajući brojnost stanovnika u posljednih šest decenija, dolazimo do zanimljivih podataka. U proteklim godinama, zbog ratnih i postratnih dešavanja, došlo je do velikih demografskih promjena. Naime, jedan dio terito-rije sa pripadajućim stanovništvom je Dejtonskim spora-zumom postao dio drugog entinteta. Osim toga, iz ranijeg sastava općine Tešanj izdvojeno je nekoliko naselja, koja danas čine općinu Usora. Stoga, u pregledu demografskih promjena u posljednjih 15 godina treba poći od činjenica:Teritorij sadašnje općine Tešanj je od 1991. godine dva puta smanjivan. Svaka od promjena je utjecala na promjenu brojnosti stanovništva i, pogotovo, na nacionalni sastav stanovništva. Dejtonskim sporazumom teritorij Općine Tešnja u 1995.godini smanjen je za ukupno 1.326 ha, i 1.314 stanovnika iz popisa 1991. godine, što je posljedica pripajanja područja Vitkovaca drugom entitetu. Formiranjem općine Usora 1998.godine i izbijanjem rata (1992-1995.) demografska slika ovog prostora se mijenja, jer je popisom stanovnika iz 1991.godine prema nacionalnoj pripadnosti na području općine Tešanj bilo 8.929 Hrvata. Konstituisanjem općine Usora 5.729 stanovnika je pripojeno drugoj općini, od toga 5.198 Hrvata. Ratna dešavanja i blizina entitetske granice proizveli su doseljavanje stanovništva iz drugih općina. Posljedica svih promjena jeste da na značajno manjem teritoriju od onog iz 1991. godine živi gotovo isti broj stanovnika. Na osnovu iznesenih podataka dolazimo do zaključka da je prosječna gustina naseljenosti u decembru 2006. godine iznosila 292 stanovnika po km2. Prosječna gustina naseljenosti u Zeničko-dobojskom kantonu iznosi 120,1 (broj stanovnika 401.594, površina 3.343 km2), a u BiH 79 stanovnika po km2. Općina Tešanj je po gustini naseljenosti 2004. godine zauzimala 7. mjesto u Federaciji BiH i bila najgušće naseljena općina u Kan-tonu. Najgušće su naseljeni dijelovi u dolini rijeke Usore, rijeke Bosne, središnji dijelovi u području grada Tešnja, dok je naslabije naseljen južni i jugoistočni brdsko-planinski dio općine Tešanj.

Prirodni priraštaj

Broj živorođenih je pozitivna komponenta prirodnog priraštaja koja direktno utiče na porast broja stanovnika, pa je zbog toga veoma značajna za opću reprodukciju. Promjene prirodnog prirasta stanovništva rezultat su niza faktora, a iz podataka datih u grafikonu vidi se da su u periodu 1971-

1996. stope mortaliteta u tešanjskoj općini imale tendenciju opadanja. Godine 1998. stopa mortaliteta je povećana, a od 1998. godine stope mortaliteta imaju tendenciju osjetnog opadanja, što je uslovljeno povećanjem obima i kvaliteta zdravstvene zaštite, kulturnog i obrazovnog nivoa i ži-votnog standarda. Najveća stopa smrtnosti u posmat-ranom periodu bila je

10

1998. godine (8,6 %), a najniža 1996. godine (5,8 %). Stopa prirodnog priraštaja na početku posmat-ranog perioda od 22,8 % smanjila se na 5 % na kraju perioda. Uporedni podaci iz 2004. godine govore da je Tešanj u odnosu na druge općine, ipak, imao znatno povoljniji prirodni priraštaj. Analizom prirodnog priraštaja na nivou naseljenih mjesta na području općine zaključujemo da od 41 naseljena mjesta u općini Tešanj njih 18 ima depopulacioni karakter, što je 44 % općinskog prostora, a da 23 naseljena mjesta imaju porast broja sta-novništva, od čega u gradu Tešnju sa procentom od 15,36 %. Najveći procent porasta ima naseljeno mjesto Jelah (porast od 122,01 %) i Potočani (porast od 89,35 %). Prema istraživanjima dr Kadušić Tešanj je do 1977 godine imao visoku stopu nataliteta, preko 25%. Od tada natalitet pada da bi 1991 iznosio 18,5%Nakon rata natalitet pada sa 18,3 % 1996 na 10,7 %2007. godine. U drugim dijelovima svijeta uobičajno je da se poslije rata poveća natalitet zbog povećanog broja brakova odgođenih zbog rata, pa bi trebala slijediti i visoka rodnost. Kretanja se mogu vidjeti iz sljedeće tabele:

Prema procjeni Ujedinjenih nacija, u BiH će 2025. godine živjeti 4.180.226 stanovnika, a 2050. godine 3.896.902 stanovnika. Na bazi takvih podataka i prosječne stope rasta ukupan očekivani prirast do 2025. godine na općini Tešanj će iznositi 12.286 stanovnika, a broj stanovnika 59.800. Moguće je da ukupni očekivani priraštaj ima različite varijacije zbog cjelokupne privredne i političke situacije – migracije/imigracije stanov-ništva u treće zemlje i pada priraštaja stanovništva.

Mortalitet i starosna struktura stanovništvaIz tabele (Demografske promjene na području općine Tešanj u drugoj polovini XX i početkom XXI vijeka-dr Alma Kadušić) uočljivo je da je stopa mortaliteta nakon 1997. godine ima tendenciju pada i da su niže nego u BiH. Veći udio starog u ukupnom stanovništvu nakon 1996. godine je osnovni

11

razlog većih stopa smrtnosti u BiH nego u Tešnju. Prosječna stopa smrtnosti evropski zemalja iznosila je 2007. godine 11,0% pri ćemu su z6naztno iznad prosjeka one zemlje koje imaju značajan procenat starog stanovništva u odnosu na ukupni broj.

Jednu od najznačajnijih struktura stanovništva čini dobna struktura zbog toga što predstavlja osnov popula-cijskog razvoja, ali isto tako i bazu aktivnog stanovništva po raznim sektorima djelatnosti.Ova struktura je pod većim uticajem nataliteta nego mortaliteta jer se smatra da visoka stopa nataliteta obavezno uslovljava mlađu dobnu strukturu koja obezbje-đuje veći izvor radne snage. Analiza starosti stanovništva najčešće se vrši preko analiza pojedinih starosnih kontingenata. Starosnu strukturu stanovništva karakterizira značajan procenat radno sposobnog stanovništva (od 15 do

64 godine starosti), što predstavlja značajan resurs za razvoj privrede. Udio stanovništva do 64 godine starosti u ukupnom stanovništvu je veći od prosjeka koji je zabilježen u Ze-do kantonu, kao i u FBiH.Podaci Federalnog zavoda za statistiku ukazuju da je općina ispod granice koja definira reproduktivnu sposobnost stanovništva (25% stanovnika do 14 godina starosti), jer je trenutni udio populacije do 14 godina starosti u ukupnom broju stanovnika 22,22%. Može se zaključiti da prosječna starost stanovništva općine, kao i dobna struktura, potvrđuje tendenciju demografskog

12

starenja.

OBRAZOVANJE

Na području Ze-do kantona oblast obrazovanja regulisana je Zakonom o osnovnoj školi i Zakonom o srednjoj školi, te je njima definisana potpuna nadležnost kantona po pitanju osnivanja i upravljanja radom osnovnih i srednjih škola. U slučaju osnovnih škola ovo je u suprotnosti sa Zakonom o principima lokalne samouprave u FBiH, po kojem je osnovno obrazovanje u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Stoga je trenutna nadležnost kantona u osnovnom obrazovanju od Ustavnog suda FBiH proglašena neustavnom, ali do promjena u nadležnosti još nije došlo.

Predškolski odgoj i obrazovanje su u nadležnosti Opcine. Bez obzira na stvarnu nenadležnost, Općina je u prethodnim godinama svoj interes u osnovnom i srednjem obrazovanju ostvarivala putem finansijske podrške u kapitalnim i tekućim investicijama u školskim objektima, jer postoji jasno ubjeđenje da su troškovi u obrazovanju dugoročna investicija.

Predškolski odgoj i obrazovanje

Trenutni nivo razvijenosti predškolskog odgoja nije zadovoljavajući. Na području općine postoje dvije registrovane institucije i jedna u procesu registracije, koje se bave predškolskim odgojem i obrazovanjem. Riječ je o privatnim predškolskim ustanovama, smještenim u privatne objekte. Općina na polugodišnjem nivou podržava rad ovih ustanova, sa tendencijom razvoja preciznijih i jasnijih kriterija kojima će se podrška davati prema korisnicima. Prosječno u ovim obdaništima boravi 131 dijete sa prostora cijele općine. Usvajanjem Zakona o predškoskom odgoju na nivou BiH propisana je obaveza da djeca u posljednjoj godini pred polazak u školu moraju boraviti u obdaništu minimalno 150 sati. Zakon još nije u primjeni, a kantonalni zakon za ovu oblast je postavio određene rokove koji nisu realni.

Ranije namjenski građena zgrada dječijeg obdaništa nije u funkciji, jer je u njoj smještena Opća biiblioteka, a od septembra 2011. godine i nekoliko odjeljenja srednje škole. Pretpostavka vraćanja prvobitne namjene objekta jeste dovršetak gradnje novog objekta biblioteke i preseljenje ove ustanove, te obnova i sanacija objekta. Nadležnost za osnivanje ustanova predškolskog odgoja ima lokalna zajednica, a stručni nadzor vrši Pedagoški zavod Zenica.

Osnovno obrazovanje

Osnovno obrazovanje u 9 osnovnih škola na području općine pohađa 4973 učenika2 razvrstanih u 221 odjeljenje. Nastava se odvija u 9 matičnih i 11 područnih škola/objekata, u kojima je zaposleno 325 uposlenika. Obrazovno-odgojni proces na općini Tešanj odvija se u slijedećim osnovnim školama:

O.Š. "Huso Hodžić" Tešanj O.Š. "Rešad Kadić" Tešanj O.Š. "Džemal Bijedić" Miljanovci O.Š. "Abdulvehab Ihamija" Kalošević O.Š. "9. septembar" Medakovo O.Š. "1. mart" Jelah O.Š. "Kulin ban" Tešanjka O.Š. "Gazi Ferhad-beg" Jablanica

2 Informacija o završetku školske 2010/2011. godine i početku 2011/2012 godine u osnovnim i srednjim školama na prostoru općine Tešanj – Općina Tešanj, septembar 2011. godine, 03-38-5-3125/11

13

O.Š. "Mustafa Mulić" Šije

Veći dio objekata je građen krajem 70-tih i početkom 80-tih godina prošlog vijeka, te postoji mnogo problema sa kojima se susreću ove ustanove: starost objekata, neadekvatno održavanje – nedovoljno ulaganje u školske objekte, nedovoljna infrastrukturna opremljenost školskih objekata i sl.Bez obzira na stalna nastojanja za poboljšanjem, evidentno je da postoje neujednačeni uslovi u svim školama na području Kantona, pa i na prostoru općine, a najizraženiji problemi su: loše i zastarjele instalacije, neuređena školska dvorišta, nedostatak četiri sportske sale, ali i slaba opremljenost preostalih sala, problem nedostatka školske opreme i nastavnih učila. U proteklim godinama Općina je finansirala i sufinansirala niz projekata u osnovnim školama, a vrlo je važno istaći da su roditelji učenika u posljednje dvije godine često bili pokretači i sufinansijeri određenih pro-jekata. Iz ugla njihove angažovanosti ovakav pristup treba pohvaliti, no to istovremeno ukazuje na činjenicu da je neophodan veći angažman osnivača škola u rješavanju njihovih problema. Općina je u saradnji sa menadžmentima škola izradila planski dokument – Studiju razvoja školske infrastrukture, u kojem su predstavljene potrebe i planovi obnove i razvoja školske infrastrukture naa području općine do 2025. godine.

Po pitanju uspjeha ostvarenih u učenju moguće je izraziti zadovoljstvo jer su na takmičenjima u znanju učenici ostvarili dobre pojedinačne rezultate, te je moguće poboljšanje i na nivou zajednice.

Srednje obrazovanje

Za potrebe srednjeg obrazovanja na području općine Tešanj osnovane su i djeluju tri srednje škole: - Gimnazija "Musa Ćazim Ćatić" Tešanj - Srednja tehnička škola Tešanj- Mješovita stručna škola Tešanj

Srednje škole na području općine pohađa 2.492 učenika svrstanih u 85 odjeljenja. Sve srednje škole rade u jednom objektu čija gradnja datira iz 1984. godine, a objekat je građen kao namjenski, sa 30 projektovanih učionica za kabinetsku nastavu, sa školskim radionicama za praktičnu nastavu i bibliotekom. Sve tri škole ističu izražen problem nedostatka prostora i smatraju da je neophodno povećati prostor na sadašnjem objektu ili, kao bolju varijantu, predlažu dislociranje jedne od škola na drugu lokaciju. Izgradnjom sportske dvorane i osnivanjem JU "Sportsko-rekreacioni centar" svi učenici srednjih škola imaju normalne uvjete za odvijanje sati tjelesnog odgoja.

Značajan problem JU Gimnazija "Musa Ćazim Ćatić" predstavlja nedostatak opreme i učila koja jedva zadovoljavaju minimum koji je neophodan da se nastava normalno odvija.

Srednja tehnička škola obrazuje kadar za 4 različita zvanja, a u njoj se vrši obrazovanje učenika po programima slijedećih tehničkih škola:

1. Medicinska škola, IV stepen sa zvanjima: medicinska sestra (tehničar), akušersko-ginekološka sestra -tehničar, farmaceutski tehničar;

2. Ekonomska škola, IV stepen;3. Elektrotenička škola, IV stepen, sa zvanjem elektrotehničar energetike;4. Mašinska škola, IV stepen, sa stručnim zvanjem mašinski tehničar.

Škola trenutno raspolaže sa 11 učionica, 6 kabineta, jednom radionicom i bibliotekom. Školi

14

nedostaje oprema za kabinete medicinske struke, hemije i biologije (za kabinet hemije je kompletirana oprema, ali zbog skučenosti prostora nije u cijelosti montirana). Škola ne raspolaže specijaliziranom radionicom elektrotehničke i mašinske struke, već je raspoloživi prostor prilagodila praktičnoj nastavi ovih struka, sa skromnom opremom koja ne zadovoljava standarde potrebne za ove radionice. Cjelokupan učionički namještaj je dotrajao i trebalo bi u najskorije vrijeme izvršiti njegovu zamjenu.

Mješovita stručna škola obrazuje učenike za slijedeća zanimanja:1. Elektrotehnička stručna škola: Električar, EU-VET program2. Mašinska stručna škola: Automehaničar, Mašinbravar, Metalostrugar, Plinski i

vodoinstalater, Zavarivač3. Tekstilna stručna škola: Krojač, EU-VET program4. Građevinska stručna škola: Zidar-fasader-izolater, EU-VET program, Zidar-fasader-izolater,

Keramičar-teracer-podopolagač5. Drvoprerađivačka stručna škola: Stolar, EU-VET program6. Trgovinska stručna škola: Trgovac, EU-VET program7. Poslovni sekretar EU-VET program 8. Stručna škola uslužnih djelatnosti: Frizer-vlasuljar9. Ugostiteljsko-turistička stručna škola: Kuhar, EU-VET program, Konobar, EU-VET

program10. Poljoprivredna stručna škola: Cvjećar-vrtlar, EU-VET program11. Prehrambena stručna škola: Prehrambeni prerađivač, EU-VET program12. Kožarska stručna škola: Konfekcionar kožne odjeće

U Mješovitoj srednjoj školi vrši se obrazovanje učenika trećeg stepena.Srednja stručna škola dijeli objekat sa ostale dvije srednje škole, te prostorom, kao ni ostale srednje ško-le, ne zadovoljava potrebe definisane pedagoškim standardima. Djelimično su poboljšani uslovi rada gradnjom i dogradnjom objekta poljoprivredne škole u naselju Dolac. Školi nedostaje oprema za kabinete biologije, hemije, fizike i kabinet stranih jezika, dok je opremljenost ostalim učilima na zadovoljavajućem nivou. Veći dio učioničkog namještaja je dotrajao i trebalo bi u najskorije vrijeme izvršiti njegovu zamjenu.

Odnos broja upisanih u srednje škole i broja završenih osnovaca–postotak obuhvata

Prema podacima iz dokumenta PRSP, broj učenika koji upisuje stručne i tehničke škole je cca 79%. Drugo istraživanje pokazuje da svega 4% mladih samostalno donosi odluku o svom daljem školovanju. Tržište rada gotovo nikako ne utiče na odluku omladine o njihovoj budućoj karijeri, pa se dešava da se veći dio učenika odluči za stručne škole za kojima tržište nema potražnje.

Visoko obrazovanjeVisoko obrazovanje kao sastavni dio obrazovnog sistema nije u nadležnosti lokalne samouprave. Međutim znanje koje ljudi ponesu sticanjem visokog obrazovanja svakako je važan faktor razvoja svake zajednice. Shodno tome, općina Tešanj je u prethodnim godinama dala veliki značaj obrazovanju na visokoškolskim institucijama i stručnom razvoju i unapređenju mladih ljudi.

U akademskoj 2004/05 prema podacima Federalnog zavoda za statistiku sa područja općine Tešanj

15

na fakultetima unutar Bosne i Hercegovine studirao je 671 student3. Šest godina kasnije, u akademskoj 2010/11 ovaj broj se povećao na 7764 (povećanje od 16%). Između ostalog, ovakav trend je posljedica i aktuelne politike općine Tešanj, kojom je svaki student koji je ispunjavao formalne uslove (upis u narudnu godinu studija i sl.) imao stipendiju općine ili nekog drugog subjekta.Tako je iz budžeta za ovu namjenu u posljednjih 6 godina investirano 1.528,570 KM. Centri civilnih inicijativa su u svojoj analizi “Stipendije u BiH: politike i perspektive“, za period 2008.-2010. rangirajući najbolje politike i prakse općini Tešanj dodijelile drugo mjesto u BiH.

Osim redovnog stipendiranja dodiplomskog studija, općina Tešanj je jedna od rijetkih općina u Bosni i Hercegovini koja već četiri godine daje jednokratnu finansijsku podršku za dovršetak magistarskog i doktorskog studija.

Formiranje Univerziteta u Zenici sa 8 fakulteta je značajna prednost za učenike koji žele steći visoko obrazovanje na području Kantona. Trenutno su u fazi realizacije aktivnosti na registraciji dva fakulteta Travničkog univerziteta: Pravni i Ekonomski. Fakulteti bi bili locirani u industrijskoj zoni Bukva, a početak rada se očekuje u septembru 2012. godine.

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

Prema podacima Zavoda za zdravstvo Ze-do kantona, zdravstveno osiguranje na općini Tešanj koristi 36.352 korisnika i članova njihovih porodica. U sistem zdravstvenog osiguranja nije uključeno oko 11.000 stanovnika, što predstavlja jedan od najizraženijih problema u zdravstvenoj zaštiti stanovništva.Na području općine primarna zdravstvena zaštita organizovana je u:

- Domu zdravlja Tešanj, - Privatne poliklinike Medikus i Huskić- privatnim ordinacijama kao dopunska djelatnost: ginekološka i dermatološka,- 7 privatnih zubarskih ordinacija - 18 apoteka (od kojih je jedna sa državnim kapitalom-"Tefarm" – gradska apoteka sa 5

podružnih).Sistem zdravstvene zaštite upotpunjen je sa 11 ambulanti porodične medicine organizovanih u mjesnim zajednicama općine, a nadgradnju čitavom sistemu primarne zdrastvene zaštite pruža Opća bolnica, vršeći uslu-ge sekundarne zdravstvene zaštite.Opći statistički pokazatelj koji govori o kvaliteti zdravstvene zaštite na jednom području je odnos broja stanovnika i broja ljekara. Ako računamo samo odnos broja ljekara u javnim ustanovama i broj stanovnika, dolazimo do podatka da jednom ljekaru pripada oko 915 stanovnika. Treba reći da je odnos značajno povoljniji jer postoje i privatne medicinske ustanove na području općine (poliklinike Medicus i Huskić i veći broj manjih privatnih ordinacija). Prema ovim podacima, Tešanj se ubraja u red općina unutar Federacije BiH koje imaju bolji prosjek. Slična je situacija i sa odnosom broja bolesničkih postelja i broja stanovnika, prema kojem je Tešanj među prvih 10 općina u Federaciji BiH.

Kapaciteti

3 Federalni zavod za statistiku, publikacija Visoko i više obrazovanje u FBiH u 2004/05, Sarajevo, mart 2005.4 Federalni zavod za statistiku, Visoko obrazovanje u Federaciji BiH u 2010/11, Statistički bilten 154, Sarajevo 2011.

16

Stanje kapaciteta zdravstva Općine Tešanj mjereno korisnom površinom i brojem bolesničkih postelja u 1991, 1995. i 2005. godini, prikazan tabelarno:

R. br.

OPISJed. mjere

STANJE

1991. 1995. 2005. 2011

1. Površina radnog prostora

m2 7.100 7.100 11.577 12 660

2. Broj bolesničkih kreveta

kom. 46 120 179 220

JZU Dom zdravlja "Izudin Mulabećirović Izo"

Prostorni kapaciteti JZU Dom zdravlja " Izudin Mulabećirović Izo" u Tešnju većim dijelom zadovoljavaju potrebe ustanove i korisnika zdravstvenih usluga. Ustanova raspolaže sa ukupno 4.522 m2 vlastitog korisnog poslovnog prostora i 140 m2 poslovnog prostora u vlasništvu mjesnih zajednica (Miljanovci-Lončari 80 m2 i N. Miljanovci – 60 m2) te 350 m2 parking-prostora kojeg koristi zajedno sa Općom bolnicom.

Trenutno je u funkciji 16 ambulanti porodične medicine i to u centralnom objektu u gradu (8), i 7 timova u porodičnim ambulantama u mjesnim zajednicama u Jelahu (dva tima), Novi Miljanovci, Miljanovci Lončari i Piljužići (jedan tim porodične medicine), Šije, Tešanjka i Kalošević po jedan tim porodične medicine, Karadaglije i Trepče (jedan tim porodične medicine). U PZU „Medicus“ Vukovo radi ugovorni porodični doktor (tim) za naseljena mjesta Rosulje i Cerovac.

Pored porodične medicine, u Domu zdravlja organizovane su sve prateće grane medicine koje čine primarnu zdravstvenu zaštitu: služba za zdravstvenu zaštitu djece i omladine, služba za zdravstvenu zaštitu žena, Služba hitne medicinske pomoći, pneumoftiziološka zdravstvena zaštita, Služba za bolesti usta i zuba, Centri za rehabilitaciju u zajednici ( mentalno zdravlje i fizikalna medicina i rehabilitacija), higijensko-epidemiološka služba, laboratorijska služba.

U Domu zdravlja organizovana je specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita angažovanjem vlastitog kadra iz slijedećih medicinskih grana: oftalmologija, otorinolaringologija, neurologija, dermatovenerologija, medicna rada, pedijatrija i pedodoncija.

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti obavlja se veliki broj pregleda i usluga. U toku 2011. godine obavljeno je 219552 pregleda i 881.867 ostalih usluga i pokazuje tendeciju stalnog kvantitativnog rasta.

U konsultativno-specijalističkim ambulantama obavljeno je ukupno 19.556 pregleda i 36.264 ostalih usluga. Tehnička opremeljenost je na zadovoljavajućem nivou i posebno se unapređuje posljednjih godina nabavkom savremenih dijagnostičkih aparata, sanitetskih vozila, kompjuterske opreme i sl.

Materijalnu osnovu čine sredstava obezbijeđena u visini 86,5 %, ukupnog prihoda, a razlika se ostvaruje iz vlastitih prihoda.

17

U narednom periodu planirane su sljedeće aktivnosti :1. završetak radova na spratu zgrade iznad garaža za potrebe Centra za fizikalnu medicinu

i rehabilitaciju 2. rekonstrukcija ambulante u Kaloševiću 3. informatizacija medicinskih službi 4. nabavka medicinske opreme: aparati za laboratoriju (hematološki brojač, mikroskop), stomatološke jedinice (stolice), UZV aparat i druga medicnska oprema kojom će se podići nivo dijagnostičke djelatnosti 5. obnova voznog parka od čega prioritet ima nabavka jednog terenskog vozila za potrebe prevoza dijaliznih pacijenata

Kadrovi

:

Struktura zaposlenih 1991-2011. godina

STRUKTURA 1991. godine

2011. godine

Doktori medicine 18 7

Doktori na specijalizaciji 4

26Doktori medicine – specijalisti

11

Spec. medicinske biohemije - 1

Doktori stomatolozi 8 4

Diplomirane med. sestre, fizioterapeut, laboratorijski inženjer

- 4

Zdravstveni saradnici - 3

Svega VSS 46 45

Viši medicinski tehničari VŠS 11 11

Medicinski tehničari – SSS 79 63

Nemedicinski radnici 36

UKUPNO: 136 155

Izvor podataka: Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju JZU Dom zdravlja Tešanj za 2011. godinu.

18

Dom zdravlja kontinuirano ulaže u edukaciju medicinskog kadra, planirano i kontunuirano upućuje doktore medicine na specijalizaciju radi obezbjeđenja vlastitog kadra za budućnost. Zbog deficitarnosti zanimanja, Dom zdravlja ima teškoće u obezbjeđenju medicinskih kadrova SSS određenog profila (laboratorijski tehničar, fizioterapeut, RTG VŠ tehničar). Ostala radna mjesta su popunjena u skladu sa općim aktima Ustanove i važećim podzakonskim aktima u FBiH. U praksi se sve više pojavljuje problem neopredjeljenosti doktora medicine za specijalizacijom iz porodične medicine što može predstavljati problem u obezbjeđenju kadrova u budućnosti.

Opća bolnica TešanjOpća bolnica Tešanj registrovana 1994. godine u dijelu prostora Doma zdravlja Tešanj.Danas Opća bolnica Tešanj raspolaže sa 220 bolesničkih postelja, raspoređenih na slijedećim odjeljenjima i službama: Odjeljenje za interne bolesti, neurologiju i izolaciju akutnih psihoza, Odjeljenje pulmologije, Odjeljenje hirurgije, Odjeljenje diječije hirurgije, Odjeljenje za ginekologiju i akušerstvo.Uz stacionarni bolesnički dio Opća bolnica pruža i konsultativno – specijalisticke zdravstvene usluge, iz slijedećih grana medicine:

- Interna medicina: kardiologija, gastroenetrologija, endokrinologija i dijabetologija, reumatologija, alergologija i imunologija, nefrologija,

- Pulmologija, grudna hirurgija, - Hirugija: urologija, ortopedija, abdominalna hirurgija, diječija hirurgija,- Pedijatrija,- Ginekologija, akušerstvo, UZV, kolposkopija, citologija - Transfuziologija,- Neurologija i psihijatrija, - Oftalmologija.

Dijagnostičke i radiološke usluge se pružaju kako za ležeće – bolničke pacijente tako i van bolničke pacijente, iz oblasti:

- biohemijsko-hematološke dijagnostike, imunologije, alergologije i autoimunih bolesti, endokrinih bolesti, onkoloških bolesti (tumor markeri).

- radiloška dijagnostika: radiografija, skopija, CT dijagnostika, UZV dijagnostika, Color Doppler dijagnostika, mamografija, kontrastna snimanja.

- funkcinalna dijagnostika iz respiratornih i kardiovaskularnih bolesti: spirometrija, ergometrija, UZV srca, Color Doppler, holter monitoring Ekg-a.

- služba mikrobiologije: TBC, kvantiferon test, hemokulture, parazitologija, testiranje životnih namirnica.

- transfuziologija: prikupljanje krvi i krvnih sastojaka, njihovo testiranje i njihova primjena u liječenju, test na insulin, testovi na transmisione bolesti.

- služba za patologiju pruža usluge iz citologije i patohistološke analize preoperativno i postoperativno.

- Endoskopski kabinet: bronhoskopija, gastroskopija, kolonoskopija, uz dijagnostičke pruža i terapeutske zdravstvene procedure.

Dijalizni centar pruža usluge dijalize od 1992. Godine i trenutno su u programu dijalize 43 pacijenta. U istom centru se vrši i dijagnostička priprema pacijenata za transplantaciju bubrega. Bolnička apoteka, sterilizacija, prosektura sa mrtvačnicom su smješteni u tehničkom dijelu bolnice. Bolnica ima vlastitu kuhinju za ishranu bolesnika i restoran za uposlenike, vlastiti vešeraj, te rezervni agregat za električnu energiju.

19

Administrativni dio sa tehničkom službom, menadžmentom, pravnom i ekonomskom službom.Navedena odjeljenja i službe sa pratećim administrativno-tehničkim dijelom su smješteni u prostoru od blizu 8.000 m2.Bolnica ima 220 uposlenika, od toga 39 doktora medicine (25 specijalista i subspecijalista, 7 na specijalizaciji, a 7 u svojstvu odjeljenskih doktora). U bolnici je 121 zdravstveni radnik od kojih je 23 sa završenom višom medicinskom školom i zdravstvenim fakultetom, a 14 njih je sa priznatim statusom VŠS. 60 uposlenika je nemedicinske struke. Iz navedenog se vidi da odnos broja doktora, zdravstvenog kadra po broju bolesnika je daleko ispod standarda Europske unije.Iz navedenog se vidi da Opća bolnica Tešanj prostorno ne zadovoljava kriterije broja kvadratnih metara po bolesničkom krevetu, što zahtjeva traženje rješenja za proširenje prostora u skladu sa normativima. Broj zdravstvenih radnika i doktora je mali na broj bolesničkih postelja što zahtjeva nove uposlenike, stoga strategija razvoja bolnice u narednom periodu treba da ide u tri pravca:

1. Edukacija i osposobljavanje kvalitetnih zdravstvenih radnika i doktora. 2. Obezbjediti dodatni broj kvadratnih metara prostora u skladu sa zakonskim odredbama.3. Obezbjediti novu medicinsku opremu i aparaturu kako bi se zdravstvene usluge mogle

pružiti na vrijeme i u obimu koji je potreban.Mi želimo da osiguramo: profesionalno i pod jednakim uslovima pružanje suvremenih i efikasnih zdravstvenih usluga bolničkog nivoa, svim pacijenntima i korisnicima naših usluga, a prvenstveno pacijentima gravitirajućih općina i cijelog ZE-DO kantona, što podrazumjeva:

- održavanje i kontinuirano poboljšanje zdravlja pacijenata uz obostrano razumijevanje i zadovoljstvo,

- kontinuiranu edukaciju kadrova u cilju sticanja novih znanja i vještina i ovladavanja metodama i tehnikama liječenja, uz stalno unapređenje kvalitete pruženjih zdravstvenih usluga,

- plansko ulaganje u razvoj i opremu u okviru raspoloživih materijalnih resursa, radi poboljšanja postojećih i kreiranja, usvajanja i uvođenja novih zdravstvenih usluga i metoda liječenja naših pacijenata,

- namjeru da se poboljša saradnja sa širom zajednicom,- saradnju sa dugim zdravstvenim ustanovama i institucijama i centrima za obrazovanje i

istraživanje.- Kroz navedeno nastojimo stvoriti objektivne uslove:

- da budemo regionalni centar za pružanje medicinskih usluga visokog kvaliteta iz oblasti bolničke zdravstvene zaštite na području gravitirajućih općina i šire,

- da budemo zdravstvena ustanova koja će razvijati i unaprijeđivati naučno-istraživačku i nastavnu djelatnost za sve profile medicinskog osoblja,

- da pružamo usluge najvišeg nivoa sigurnosti i kvalitete,- da budemo ustanova u kojoj su pacijenti zadovoljni pruženim zdravstvenim uslogama,- da budemo ustanova u kojoj će postojati uslovi u kojima će se vrednovati rad , znanje i

vještine svih zaposlenih.U doglednom periodu se planira:

- otvaranje regionalnog urgentnog centra sa dva mobilna tima i dva reanimobila za pripadajuće četiri općine,

20

- otvaranje dnevne bolnice sa dnevno-dijagnostičkom obradom i minimalnom invazivnom hirurgijom i terapijom,

- u okviru Odjeljenja za pulmološke bolesti planira se otvoriti odsjek za onkologiju respiratornog trakta sa primjenom kemoterapije,

- otvaranje Odjeljenja za hospitalizaciju bolesnika sa malignom bolesti u terminalnom stadiju (Hospicij),

- usklađivanje službe za transfuziju sa zakonom o krvi i krvim preparatima,- racionalizacija upotrebe energije, solarna energija, termoizolacija, prilagodba krova i

izmjena prozora, izgradnja kolektora za prikupljanje kišnice,- igradnja kolektora i sistema zbrinjavanja medicinskog otpada,- uvođenje informatičkog sistema u zdravstvu,- akreditacija u zdravstvu,- rekonstrukcija postojećih bolesničkih soba prema standardima EU.

Za realizaciju naprijed navedenih potreba neophodna je pomoć i angažovanje osnivača nadležnog Ministarstva zdravstva, Kantona i Federacije BiH koji će nam omogućiti da kroz projekte razvoja dravstva omoguće i ovoj bolnici pristup fondovima Europske unije, kreditnim linijama za koje će biti garant kao što je to bilo za veliki broj bolnica i zdrvastvenih ustanova u BiH do sada.

ApotekePromocija zdravog načina života i zaštita zdravlja obezbjeđenjem efikasnih, sigurnih i kvalitetnih lijekova i pružanjem apotekarske usluge svakom pacijentu je misija apotekarstva u svijetu pa tako i na području opštine Tešanj. Shodno svom primarnom cilju je nastala mreža apotekarske djelatnosti kojom je dosta dobro, ali ne u potpunosti ravnomjerno pokriven naša opština. Zakon o apotekarskoj djelatnosti je odredio da apoteke mogu biti osnovane od opštine, kantona, domaćeg i stranog fizičkog odnosno pravnog lica u svim oblicima svojine te da u svojoj strukturi može imati i različite organizacione oblike. Na prostoru Opštine Tešanj radi 18 apoteka, od kojih je 5u sastavu JU Apoteka i CMS Tefarm Tešanj, a ostale su u privatnom vlasništvu. Sve apoteke imaju pravo snabdijevanja pacijenata i lijekovima sa esencijalne liste što znači da su u ugovornom odnosu sa ZZO ZE-DO kantona.Ugovorni odnos na našem kantonu je jedan od najlošije riješenih odnosa u Federaciji BIH, najlošije plaćena usluga po izdatom receptu (preračunato iz marže) i najduži perid čekanja naplate (od 7 do 8 mjeseci). Sve ovo ne smije da bud razlog da apotekarstvo odustane od aktivnosti koje podrazumjevaju uluganje u kvalitet, modernizaciju rada prema najsavremenijim svjetskim standardima kojim bi mogli zadovoljiti potrebe korisnika za zdravljem kroz moderne apoteke otvorenog tipa uz neposredan kontakt sa pacijentom. U maju mjesecu ove 2012. god federalni ministar zdravlja je donio Pravilnik o bližim kriterijima prostora, opreme i kadra za otvaranje apoteka kojim je regulisana mogućnost otvaranja, naime apoteke su mogle biti otvorene na bilo kojoj lokaciji bez obzira na potrebe lokalne zajednice za apotekarskom djelatnošću. Novim pravilnikom mogućnost otvaranja apoteke je regulisana na način uvođenja demografskih kriterija i kriterija udaljenosti tako da se prva apoteka otvoriti na području na kome živi 3000 stanovnika, a svaka sljedeća za 5000 stanovnika i na udaljenosti od 400 metara

SOCIJALNA ZAŠTITAJU Centar za socijalni rad

21

JU Centar za socijalni rad Tešanj (CSR) je institucija sa javnim ovlaštenjem koja pruža kvalitetne usluge socijalnog rada i utiče na unapređenje socijalne i porodične zaštite na području općine Tešanj. JU Centar za socijalni rad Tešanj u svom vlasništvu posjeduje Zemljište i zgradu Centra. CSR u svom vlasništvu posjeduje i nekretnine (zemljište) koje su naslijeđene po osnovu darovnih ugovora o izdržavanju i zbrinjavanju lica. Na jednoj od tih parcela izgrađeno je socijalno naselje „Logobare“ koje ima svrhu zbrinjavanja socijalno-ugroženih porodica. Radi se o šest manjih objekata u kojim borave isključivo socijalno-ugrožene porodice.

Osnivač javne ustanove CSR je Općina Tešanj koja finansira plaće i materijalne troškove za rad ustanove, te omogućava finansiranje određenih pomoći u okviru granta za socijalnu zaštitu i pomoći iz Budžeta Općine Tešanj

Zaposleno je 12 radnika od čega su 3 socijalna radnika, dva pravnika i jedan referent za maloljetničku delikvenciju.

Prava iz socijalne zaštite finansira nadležno Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Zeničko-dobojskog kantona. Naknade po osnovu stepena invaliditeta ostvaruju se iz budžeta FBiH, prema propisima o neratnim invalidima, tj. Zadaci CSR, obzirom na njegovu djelatnost i nadležnost, utvrđeni su u nizu zakonskih i podzakonskih akata, a evo podataka za neke od djelatnostiU 2011.godini ovim oblikom zaštite obuhvaćen je 97 korisnika. Pravo na ovaj oblik zaštite ostvaruju osobe koje su nesposobne za rad, nemaju dovoljno prihoda za izdržavanje, nemaju članove porodice koji su po Zakonu obavezni da ih izdržavaju ili ako ih imaju da nisu u mogućnosti da izvršavaju obaveze izdržavanja. Smatra se da lice nema dovoljno prihoda za izdržavanje ako ukupan prihod po članu domaćinstva ne prelazi 10% od prosječne plaće kantona . Visina ove pomoći iznosi za jednočlano i dvočlano domaćinstvo 17% od prosječne plaće kantona i ona trenutno iznosi 101,55 KM i ne može biti veća od 23 % od iznosa prosječne plaće kantona . U finansiranju ovog oblika zaštite sa 60% (63,35 KM) sredstava iz budžeta učestvuje kanton a 40%(42,20 KM)sredstva iz budžeta općine.U drugoj polovini 2009 godine sva materijalna davanja koja se finansiraju iz budžeta Kantonalnog i Federalnog Ministarstva, a u skladu sa Interventnim zakonom su umanjena za 10 %.Te mjere su otale na snazi u 2011.godini.Imajući u vidu da su korisnici stalne novčane pomoći najugroženija kategorija,umanjeni iznos se finansira iz sredstava koja su obezbijeđena u općinskom budžetu.Takodje je bitno napomenuti da se od primjene Kantonalnog zakona o socijalnoj zaštiti,zaštiti CŽR i zaštiti porodica sa djecom prava iz socijalne zaštite ne uskladjuju sa porastom prosječne plaće Kantona,a zbog nedostatka sredstva.Kategorija korisnika stalne novčane pomoći u izvještajnoj godini ostvarila je pravo na subvenciju za ogrev u visini 229,16 KM.Ova sredstva su takodje obezbijedjena u budžetu općine.Bitno je naglasiti da svi korisnici stalne novčane pomoći i članovi njihovih porodica ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu putem ove službe,te da su u izvještajnoj godini bili i česti korisnici jednokratne novčane pomoći, te pomoći u naturi (prehrana,higijena,odjeća i obuća).Za četiri osobe je zbog smrti prestalo navedeno pravo,te su troškovi sahrane regulisani putem ove ustanove.Druga materijalna pomoć (jednokratna,povremena) je pravo kojim se obezbjedjuje novčana intervencija za porodice i pojedince koji se nadju u stanju trenutne socijalne potrebe.S obzirom na prisutnu veliku nezaposlenost,te ne ostvarivanje prihoda po osnovu rada,veliki je broj gradjana kod kojih je prisutna potreba za ovim vidom socijalne zaštite.Posebno ako se ovim otežavajućim okolnostima dodaju česti slučajevi liječenja van područja općine nekog od članova domaćinstva,pa

22

sezonski troškovi kao što je nabavka ogreva,plaćanje el.energije u zimskom periodu,polazak učenika u školu i dr.Jednokratnu i povremenu novčanu pomoć u izvještajnoj godini koristilo je 1.711 osoba.Analizom podataka utvrdjeno je da se većinom radi o radno sposobnim osobama koje vlastitim radom ne mogu da obezbijede osnovnuegzistenciju.Razlozi traženja ovog vida zaštite su uglavnom egzistencionalne prirode i potrebe liječenja, što ukazuje na činjenicu da je u sistemu pored velike nezaposlenosti loše riješeno pitanje zdravstvene zaštite.Sredstva za jednokratne novčane pomoći u izvještajnoj godini obezbijedjena su iz Budžeta općine,budžeta Kantonalnog ministarstva za rad i socijalnu politiku i donacija.Bitno je napomenuti da je ovim vidom zaštite obuhvaćeno 22 teško bolesne djece,sa novčanim iznosima koji se kreću od 200-800 KM. Osposobljavanje za život i rad ostvaruju djeca koja su iz različitih razloga ostala bez roditeljskog staranja,djeca ometena u psiho-fizičkom razvoju,i djeca vaspitno zanemarena porodičnim prilikama.Ovaj oblik zaštite mogu ostvariti i odrasla invalidna lica.Osposobljavanje za rad ima za cilj da se djeci ometenoj u fizičkom ili psihičkom razvoju i odraslim invalidnim licima omogući osposobljavanje za rad pod posebnim uslovima prema njihovim sklonostima i preostaloj sposobnosti. Na osposobljavanje za rad upućuje se maloljetno lice ometeno u psihičkom ili fizičkom razvoju i invalidno lice, ako prema zdravstvenom stanju i drugim okolnostima ima uslove za uspješno osposobljavanje za rad. Tokom 2011 godine na osposobljavanju za rad -školovanju bilo je 7 djece, prema a nalaze se u Đačkom domu Zenica i Zavodu Mjedenica u Sarajevu Tokom 2011.godine, a u postupku revizije utvrdjenog prava Centar je izvršio premještaj dvoje djece iz „Mjedenice“ u srednju specijalnu školu u Zenici. Smještaju, prije svega djece i omladine, lišene roditeljskog staranja, daje se odgovarajući značaj, iako ovaj oblik zaštite nema tradiciju na ovim prostorima, a u stručnim krugovima se smatra jednim od najboljih instituta zaštite djece bez roditeljskog staranja.Na smještaju u 2011. godini bilo je 6 djece,što znači da se ovaj oblik zaštite u odnosu na prijašnji period razvija u pozitivnom smjeru. Po Zakonu, porodični smještaj određuje se kao poseban oblik socijalne zaštite, kojim se obezbjeđuje u drugoj porodici organizovan smještaj djece bez roditelja, djece lišene roditeljskog staranja i djece čiji je razvoj ometen prilikama u vlastitoj porodici. Dakle, jedan broj djece iz određenih razloga mora biti udaljen iz vlastite porodice. Za uspješan porodični smještaj djece najvažiji uslov je dobar izbor hraniteljske porodice, da bi ona uspješno zamijenila vlastitu porodicu. Međutim, zbog neadekvatne materijalne naknade ponekad se dešava da hraniteljske porodice ne ispunjavaju sve zakonom propisane uslove za smještaj (nedovoljan obrazovni nivo hranitelja, stambene prilike, zdravstveno stanje, starosna dob), ali zbog nemogućnosti iznalaženja povoljnije porodice, Centar za socijalni rad je u prilici da nekad mora prihvatiti i ovakve porodice - hranitelje. Prema kantonalnom Zakonu hranitelj ima pravo na novčanu naknadu i to 22% od prosječene plaće kantona u srodničkoj porodici (136,60 KM), a hraniteljima (nesrodnička porodica) za smještaj djece i odraslih isplaćuje se novčana naknada za smještaj u iznosu od 30% od prosječne plaće kantona (186,30 KM), a za djecu i odrasle sa smetanjama u fizičkom i psihičkom razvoju visina naknade iznosi 40% od prosječne plaće kantona (248,40 KM). kantonu. Socijalni radnici su tokom godine vršili posjete hraniteljskim porodicama i pružali im razne oblike zaštite,te obezbijedili povratak za dvoje djece u vlastitu porodicu.Smještaj u ustanovu socijalne zaštite ima za cilj da licu u stanju socijalne potrebe obezbijedi socijalnu zaštitu, koja treba da obuhvati stanovanje, ishranu, odijevanje, zdravstvenu i drugu njegu. Pravo na smještaj u organizaciju socijalne zaštite ostvaruju stara lice bez porodičnog

23

smještaja (dijeca i odrasli),,mentalno retardirana i psihički oboljela lica koja nemaju adekvatnu brigu u vlastitoj porodici, pri čemu se uzimaju u obzir njegove stambene i porodične prilike. U izvještajnoj godini u ustanovama socijalne zaštite bila su zbrinuta 44 štićenika,što znači da se broj štićenika u odnosu na prošlu godinu umanjen što je vidljivo u dole prikazanoj tabeli.NAZIV USTANOVE Broj štićenika u 2009

god.Broj štićenika u 2010.god.

Broj štićenika u 2011.god.

Zavod za zbrinjavanje mentalno-invalidnih lica Fojnica 5 štićenika

6 štićenika 5 štićenika

Zavod za zbrinjavanjementalno-invalidnih osoba Duje 2 štićenika

2.štićenika 2 štićenika

Zavod za zaštitu djece i omladine Pazarić

2 štićenika 3.štićenika 4 štićenika

Naš Dom Travnik 4 štićenika 6.štićenika 7 štićenikaJU „DOM-Porodica“Zenica 15 štićenika -djece 15.štićenika-

djece15 štićenika

SOS Dječije selo Gračanica 7 štićenika- djece 6.štićenika-djece 6 štićenikaKuća mladih Tuzla 6 štićenika- djece 6.štićenika-djece 5 štićenika

Smještaji u ovim ustanovama finansiraju se uglavnom sredstava Budžeta Kantona.U troškovima smještaja učestvuje štićenik sa svojim ličnim primanjima, roditelji, staratelji, ukoliko im mjesečna primanja po članu domaćinstva prelaze 15% od prosječne plaće Kantona, a razliku do punog iznosa cijene smještaja snosi budžet Kantona.Kod naših štićenika evidentirano je lično učešće samo u četiri slučaja. Broj podnešenih zatjeva za institucionalno zbrinjavanje u odnosu na ranije godine je uvećan. Slabljenje porodične funkcije i osiromašenje većine građana glavni su faktori zbog kojih je u porastu broj zahtjeva za ostvarivanje prava na smještaj u odgovarajuću ustanovu. Većina njih ima potrebe za institucionalnim zbrinjavanjem, ali zbog popunjenosti smještajnih kapaciteta u postojećim ustanovama i finansiranja, to nije moguće, što predstavlja poseban problem. Slijedeća tabela-dijagram, slikovito prikazuje evidentan porast oblika socijalne zaštite koji se ogleda kroz jednokratnu novčanu pomoć i povremenu novčanu pomoć,što je rezultat sve većih posljedica ekonomske krize i nezaposlenosti.

24

Sredstva za finansiranje materijalne naknade obezbjeđuju se u Budžetu Kantona i Federacije.Visina naknade za CŽR zavisi od stepena tjelesnog oštećenja – 60% tjelesnog oštećenja 101,51 KM do 100% tjelesnog oštećenja 563,95 KM. Visina naknade porodičnim žrtvama rata kreće se od 242,50 KM do 366,57 KM, zavisno od broja članova domaćinstva. Pravo na novčanu naknadu po ovom zakonu u 2011 godini koristila su 153 korisnika (lična invalidnina 87 i porodična invalidnina 66).Revizija na ovom referatu se radi kontinuirano, a u odnosu na predhodno izvještavanje broj korisnika civilnih žrtava rata uvećan je za jedan. Navedenu naknadu u 2011.gidini koristilo je 180 porodilja. U izvještajnom periodu najveći iznos plaće bio je 660 KM, a najniža plaća je odredjena Zakonom i ne može biti niža od 200,00 KM. Kao što je vidljivo u gore navedenoj tabeli broj porodilja u 2011.godini u odnosu na 2010 godinu se se znatno uvećao za deset porodilja . U izvještajnoj godini ovim pravom obuhvaćena je 170 porodilja. Visina jednokratne novčane pomoći je identična za sve nezaposlene porodilje, a u 2011.godini je iznosila 135,00 KM.Pored jednokratne novčane pomoći nezaposlena porodilja ostvaruje pravo i na : a) Jednokratnu pomoć za opremu novorođenog djeteta. Ovo pravo ostvarila je 170 nezaposlenih porodilja.Visina pomoći u izvještajnom periodu iznosila je 86,60 KM. b) Prehrana djeteta do 6 mjeseci: Ovu pomoć je primilo 170 porodilja, a visina pomoći iznosila je 66,10 KM Pravo na ovaj oblik zaštite imaju porodice kod kojih prihod po članu domaćinstva ne prelazi iznos od 15% od prosječne plaće kantona. Jednokratnu novčanu pomoć ženi-majci koja nije u radnom odnosu u 2011. godini ostvarilo je 170 porodilja, a naknadu umjesto plaće ženi-majci koja nije u radnom odnosu ostvarilo je 180 porodilja.

Lica sa invaliditetom i lica ometena u fizičkom ili psihičkom razvoju imaju slijedeća prava: ličnu invalidninu dodatak za njegu i pomoć drugog lica ortopedski dodatak pomoć u troškovima liječenja i nabavci ortopedskih pomagala osposobljavanje za rad (profesionalna rehabilitacija,prekvalfikacija i dokvalifikacija)

25

prioritetno zapošljavanjeNa kraju 2010 godine broj lica uvedenih u pravo na naknadu po osnovu utvrđenog stepena invalidnosi i tuđe pomoći je iznosio 902 korisnika. U 2011.godini uslijedila je tzv „papirnata revizja“, te je broj priznatih prava ponovo umanjen.Na kraju 2011.godine broj osoba koja su uvedena u pravo neratnih invalida iznosio je 798.Izmjenama i dopunama Kantonalnog zakona o socijalnoj zaštiti,zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodica sa djecom u 2011.godini uvedeno je novo pravo,koje podrazumijeva novčanu naknadu, naknada za njegu i pomoć od strane drugog lica za osobe starije od 65.godina života. U 2011 u navedeno pravo uvedeno je 125 korisnika. Za istu godinu od strane Prvostepene stručne komisije obrađeno je 21 djece, od toga je po Pravilniku o ocjenjivanju i razvrstavanju,evidenciji i otkrivanju djece i omladine ometene u fizičkom ili psihičkom razvoju kategorisano 19 djece, a za 3 djece je utvrdjeno da se radi o edukativnoj zapuštenosti usljed loših porodičnih prilika. Ukupan broj djece ometen u psihofitičkom razvoju na evidenciji CSR JE 49.U 2011.godini putem CSR Tešanj zdravstveno osiguranje je ostvarilo 286 osoba, a shodno zakonskim odredbama.U izvještajnoj godini pismeni zahtjev za posredovanje podnijela su 51 bračna para. Od toga je postignut sporazum vezan za staranje, kontaktiranje i izdržavanje djece u 30 predmeta. Sporazum i mirenje nije uspjelo u 21 predmet. 2011.godini u Centru je registrovano 353 slučaja u kojima se posredovalo po pitanju saniranja konfliktnih bračnih i porodičnih prilika, te udovoljilo sudskim zahtjevima po pitanju izmjena odluka o izdržavanju i povjeravanju mldb.djece.U jednom slučaju Organ starateljstva je pokrenuo postupak kod Općinskog suda za oduzimanje prava roditlju da živi sa djetetom.U odnosu na 2010.godini,broj predmeta u 2011.godini po pitanju poremećenih porodičnih odnosa i samih zahtjeva za razvod braka je znatno povećan , što zahtjeva jednu širu analizu na utvrdjivanju uzroka, što će ovoj službi u narednom peroiodu biti jedan od prioritetnih ciljeva.Porodični zakon Federacije BiH određuje da brak ne može zaključiti lice koje nije navršilo 18 godina života, ali iz opravdanih razloga sud može u vanparničnom postupku dozvoliti zaključenje braka maloljetniku starijem od 16 godina života ako utvrdi da je to lice tjelesno i duševno sposobno za vršenje prava i dužnosti koje proizilaze iz braka. Podnosioci prijedloga za zaljučenje maloljetničkog braka su uglavnom djevojke koje žele stupiti u bračnu zajednicu. U 2011. godini Centar je zaprimio 8 zahtjeva za davanje saglasnosti za zaključenje maloljetničkog braka. Analizom podataka je utvrdjeno da se radi uglavnom o maloljetnicama iz ruralnog dijela općine, te da se broj maloljetničkih brakova smanjuje (u 2009.godini, zaključeno 10 maloljetničkih brakova). Pod starateljstvom nad maloljetnim licima u 2011. godini bilo je 38 djece, od toga je 32 djece je pod neposrednim staranjem ove službe i smješteni su u ustanove socijalne zaštite, a 6 djece je pod starateljstvom srodnika. Ova djeca su zbog različitih razloga lišena roditeljskog staranja te im je potrebna briga šire društvene zajednice. U 2011.godini pod stalnim i neposrednim starateljstvom lica lišene poslovne sposbnosti bilo je 24. odraslih lica,od toga 15 lica je pod neposrednim staranjem Centra, i smješteno je u ustanove socijalne zaštite, a 9 lica je pod starateljstvom srodnika. U toku 2011 godine doneseno je 17 rješenja o postavljanju posebnog staraoca. U 2011. godini Centar je zaprimio 26 zahtjeva za usvojenje, a postupak je okončan samo za jedno nepotuno usvojenje, što znači da se roditelj-i veoma rijetko ili nikako ne odriču dijeteta.

26

Tokom 2011. godine 9 osoba je prijavilo nasilje u porodici i Centar je u okviru svojih zakonskih ovlaštenja radio sa cijelom porodicom. U jednom slučaju je izvršeno kratkoročno izmještanje žrtve nasilja iz porodičnog okruženja.

MLADI

Mladi Općine Tešanj su nedovoljno aktivni u svojoj zajednici. Postoje mnogi problemi koji sputavaju mlade da oni uspiju u svom radu od strane same zajednice uopće, ali i mladi nisu dovoljno zainteresirani za aktivno učešće u segmentima koji se odnose na njih, i takođe nisu dovoljno informisani za mogućnosti koje im se pružaju. Vodeći problemi mladih u našem gradu su sljedeći: Nezaposlenost mladih:Danas je veliki broj mladih ljudi koji nisu u mogućnosti da se zaposle, iako imaju završeno srednjoškolsko obrazovanje, a neki i fakultet. Ovaj problem je danas zastupljen u našem gradu i iz godine u godinu postaje sve veći, takođe ovaj navedeni problem je zastupljen na prostoru cijene BiH. Mladi i školovani ljudi ne mogu da se zaposle u svojoj struci, jer im zajednica ne pruža nova radna mjesta, nažalost danas smo svedoci jako teške ekonomske situacije u cijeloj BiH i Svijetu uopšte. Mladi iz tog razloga mogu izabrati pogrešan put u smislu poroka, ali i neadekvatnog odgovora prema poslu za koji nisu stručni, kao što je zapošljavanje u oblasti u kojoj nema struku ali nikako zapošljavanje danas stvara veći problem u društvu i zajednici uopšte, a bavljenje mladih volonterskim radom u našoj zajednici je veoma u malom procentu, što takođe možemo definisati kao problem, obzirom da danas zajednica koja treba da, da pomoć i podršku mladima, ali očekuje s razlogom puno više od trenutnog anagažmana mladih na našoj Općini. Sljedeći problem je nedovoljna aktivnost mladih;Mladi danas nisu aktivni, već su velikim dijelom posmatrači, slabo se uključuju u trenutne aktivnosti koje im se nude i smatramo da su veoma pasivni. Mladi naše zajednice očekuju mnogo od nje, a doprinose jako malo. Većina će ih posmatrati kako se u gradu nešto novo radi, a neće upitati kako mogu biti dio toga i kako mogu pomoći. Dosta njih će u tom trenutku htjeti nešto promijeniti, učestvovati i uraditi nešto novo, međutim ta želja nije dovoljno velika da u njima izazove potrebu za radom, a i sredina, odnosno društvo u kome se nalaze, nije dovoljno zainteresirano, pa i sam pojedinac može lako odustati od neke svoje nove ideje. Jedan od problema, koji je usko povezan sa prethodno pomenutim problemom je i to što mladi misle da je njihov trud precijenjen i bilo kakva vrsta rada, da za to moraju biti nagrađeni. Mnogi očekuju nagradu za odrađeni posao, ukoliko učestvuju u njemu. Nije im važno na koji način će doprinijeti zajednici, već kako će zajednica doprinijeti njima. Mnogi ni ne shvaćaju svrhu osnivanja organizacija za mlade, učestvovanje u sportskim aktivnostima, kvalitetno obrazovanje i zaposlenost. Sljedeći problem koji je zastupljen u našoj sredini je nedovoljno informisanje mladih:Pored velike nezainteresiranosti mladih, veliki probleme predstavlja i nedovoljna informisanost mladih. Većina njih ne zna šta znači biti volonter, šta su to nevladine organizacije, kako mogu postati član, kako se učlaniti u neki sportski klub i slično... Kako i znamo, postoji veliki broj interenetskih stranica, koje pišu zanimljive informacije o mladima, starima, sportu i raznoraznim događajima kako iz grada, tako i iz svijeta. Ali, možda u tome i jeste problem, što mladi nemaju imenovano svoju stranicu za mlade, koja neće sadržavati podatke iz svijeta, politike, tračeve i ostalo, nego stranica koja će biti samo posvećena njima, koju će moći posjećivati kada žele, objavljivati informacije koje žele, postavljati pitanja, učlanjivati se u rad organizacija i ostale interesantne stvari. Jedan od vodećih problema je također i nepravilno iskorištavanje slobodnog vremena;Nažalost, naši mladi više vremena provode u klubovima, diskotekama, nego volontirajući ili

27

učestovajući na raznim takmičenjima. Internet može pomoći uveliko mladima, ukoliko ga znaju dobro iskoristiti. Međutim, kako i znamo internet pored onih dobrih strana kao što su informacije za mlade, da mladi mogu na vrijeme imati informaciju o situaciji u cijelom gradu, da mogu nadgledati rad općinskih organizacija, ima svoje i loše strane. Danas ih većina interenet ne koristi dobro. Više će vremena provesti za računarom, igrajući se igrica, provodeći vrijeme na duštvenim mrežama, nego potražiti nešto korisno i zanimljivo o stanju u njihovom gradu. Danas je veliki broj interenestskih stranica, koje mladima pružaju mogućnost informisanja. Međutim, većina ih ni ne zna da te stranice postoje. Međutim, mladi nisu u mogućnosti provesti svoje ideje u djela. Prije svega, da bi došlo do kompletnog obrazovanja, mladim ljudima se trebaju pružiti odgovarajuće mogućnosti izbora. Nove ideje, pomažu u realizaciji kvalitetnog obrazovanja i aktivnosti. Jako je bitna i redovna provjera profesora, na koji način rade i kako rade sa učenicima. Jedan od problema je i ne poticanje raznih projekata od strane institucija, gdje bi mladi mogli da prošire svoje vidike i urade nešto inovativno. Kroz razne vrste projekata mladima se pruža mogućnost rada, korištenja slobodnog vremena i prije svega dobrobiti za cijelu zajednicu. Ukoliko se radi o projektima koji su na bazi školstva, volonterizma, mladi će uraditi korisno i za njih same, ali i za opštinsku organizaciju. Danas, za razliku od proteklih godina, javlja se veći broj konkursa za mlade, ali opet nedovoljna informisanost sprječava ih da projekte rade i realizuju. Mladi ne znaju kako mogu nedostake u svome gradu ispuniti, popraviti, pa čak i sami riješiti. Nažalost, nisu svjesni da od njih sve i počinje i da njihovim radom i zalaganjem, a prije svega upornošću se nedostatci mogu riješiti. Prije svega, ne znaju kome se mogu obratiti i s kim mogu razgovarati o pomenutim temama, kako oni mogu riješiti neki problem u svome gradu. Većina ih se i plaši da predloži neke mjere , jer smatraju da nisu dovoljno dobre i da od strane organizacije neće proći i neće se realizovati. Većina omladine kao što je već pomenuto ne zna na koji način se može informisati o aktivnostima u gradu. Danas, također mladi nisu dovoljno zastupljeni u vlasti; Mladi nisu dovoljno zastupljeni u vlasti, a ako i jesu nemaju uticaja na vlast. Bilo kakva ideja koja krene od mladih teško može biti realizovana, jer kreativne ideje i druge radnje nisu podržane od strane naše Općine. Takve situacije omladinu demorališu i dolazi do nezainteresovanosti mladih.Općina Tešanj treba da podrži mlade, a primjer tome je da su više puta tražili pomoć i prezentirali ideje ali pomoć nisu dobili. Ukoliko je došlo do angažmana mladih u vlasti onda su to obično mladi sa sličnim ili istim idejama. Mladi nisu dovoljno uključeni u građanske inicijative i udruženja; Iako mladi smatraju da udruženi mogu riješiti svoje probleme, i zadovoljiti svoje potrebe, oni nisu dovoljno uključeni u aktivnosti i inicijative koje organizuju i provode udruženja i neformalne grupe.Potrebno je podržati i poticati formiranja udruženja mladih, a posebno podržati osnivanje omladinskih centara. Komunikacija između mladih i vlasti je nedovoljna što utiče na pasivnost mladih; Komunikacija između mladih i vlasti je nedovoljna. Na području naše općine i ako se može ostvariti ta komunikacija ne dođe do željenih rezultata. Vrlo rado vlasti saslušaju mlade i njihove prijedloge i ideje, ali kada je potrebna realizacija, pomoći nema. Potrebno je da vlast ozbiljnije shvati mlade i njihove potrebe. Obrazovni sistem nije prilagođen potrebama mladih; Mladi rastu i žive u modernom dobu koje je prožeto savremenim tehnologijama, stranim jezicima, intelektualnošću, mobilnošću mladih, te oblicima vršnjačkog, multimedijalnog i interaktivnog obrazovanja. Međutim, naša vlast ne nudi takvo obrazovanje mladima, ne vodi se računa koji je poziv (struka) najtraženiji. Upoznati smo da postoji potreba na prostoru naše Općine za određenim zanimanjima koja su neophodna ali situacija se ne mijenja. Fakultetski obrazovani mladi ljudi su nezaposleni ili rade poslove koji nisu iz njihove struke. Jedan od najvećih problema je što mladi imaju poroke. Mladi na području naše općine često konzumiraju cigarete, a alkohol je postao način druženja. Već u prvom razredu srednje škole se konzumira alkohol, kako muškarci tako i djevojke. Rijetko koje zajedničko okupljanje (rođendan, vjerski praznici i sl.) bude bez konzumacije alkohola, odnosno opijanja. Zloupotreba psiho aktivnih

28

supstanci je popratna pojava alkoholu, koje vlasti nisu dovoljno svjesni. Konzumacijom alkohola i psiho aktivnih supstanci nastaju razni poremećaji, od asocijalnog ponašanja do kriminalnih radnji. Sljedeći problem, često zastupljen je i nedovoljna edukacija mladih.Pod ovim problemom podrazumijevamo nedovoljnu edukaciju mladih o aktuelnim temama u zajednici. Jedna od tih tema je i Reproduktivno i seksualno zdravlje, o kojem mladi danas nisu upućeni. Sve je veći broj neželjenih trudnoća i spolnih bolesti, a da mladi nisu ni svjesni. Samo dovoljnom edukacijom i prevencijom mladi bi se mogli osvijestiti o datoj temi. Većina mladih smatra da prethodno pomenuta tema nije aktuelna, međutim treba raditi na tome da se iz dana u dan mladi sve više edukuju i počnu promišljeno razmišljati shodno svojim godinama. Razne vrste seminara i radionica će u tome mladima pomoći i spriječiti u određenoj mjeri, smanjiti negativne konotacije i sačuvati svoje zdravlje. Prije svega, zajednica je ta koja treba mlade da informiše o tome, a oni sami da probude svijest i aktivno učestvuju. Još jedan od aktuelnih problema, kojima mladi nisu dovoljno upoznati jeste i Ovisnost i njena prevencija;Samo saznanje da je neko ovisnik dolazi do izbjegavanja susreta od strane komšija, prijatelja, poznanika, a i oni neminovni počinju sa riječima negodovanja i kritike. Kad im je pomoć najpotrebnija sve što dobiju je pogled pun sažaljenja i osude. Iz iskustva evidentno je da je droga prisutna u svim slojevima društva i nažalost uključuje sve mlađe i mlađe osobe. Postavlja se pitanje: „Otkud takva dostupnost u našoj sredini?!“ Trebamo se suočiti sa činjenicom da se BiH nalazi na poznatoj „balkanskoj ruti“ za krijumčarenje opojnih droga tako da je prisutnost raznih psiho aktivnih supstanci u našoj zemlji veoma visoko.

Prevencija ovisnosti;Primarna prevencija se odnosi na aktivnosti koje sprečavaju da uopšte dođe do upotrebe droge. Primarna prevencija je najvažnija od svih prevencija a najveću ulogu u njoj imaju roditelji, djeca, škole i društvo. Roditelji na različite načine svjesno ili nesvjesno djeluju na svoju djecu i na njihovo ponašanje, stavove i razvoj ovisnosti. Djeca traže od roditelja informacije, ali i argumente za izbor o odluci za ne uzimanje droge. Roditelji trebaju poslati jasnu poruku: „ Ne uzimaj drogu!“Roditelji MORAJU puno, puno više kontrolisati svoju djecu !Neophodno je lično pozitivnim primjerom podupirati argumente i razloge takvoj tvrdnji. Roditelji ne smiju tolerisati niti jedan nagovještaj devijantnog ponašanja.Samo snažnom stalnom i strateški dobro osmišljenom društvenom intervencijom, dakle programima suzbijanja zloupotrebe droge na svim nivoima od općinskih, kantonalnih pa do državnih programa moguće je pojavu onih kojima će droga biti način življenja i umiranja održati na nivou podnošljivom za zajednicu.Državu, njen sistem vrijednosti i kvalitet življenja najvećeg broja ljudi teško je mijenjati, odnosno poboljšati, ali raditi na izradi državnog programa suzbijanja droga i njegovoj provedbi moguće je i nužno.Učinimo li to, možemo biti uvjereni da će sredina u kojoj živimo djelovati barem malo ljepšom i da će nesretnih, bolesnih i prerano umrlih sigurno biti manje.

Svi navedeni problemi govore da je potrebna stalna edukacija i održavanje predavanja mladima na temu ovisnosti koja je izmakla kontroli. Zapošljavanje mladih treba da bude prioritet, jer je jasno da velika stopa nezaposlenosti dovodi do razni kriminalnih radnji i svih vrsta devijantnog ponašanja. Podrška mladima u provođenju ideja u djela je preventivni način svih asocijalnih ponašanja. Međutim, kako su kod mladih zastupljeni problemi, tako oni imaju i svoje potrebe. Potrebe mladih naše općine su raznolike, jedan dio omladine smatra da našem gradu nedostaju kulturna mjesta, kao što je kino sala, da imamo manji broj kulturnih dešavavanja, kao što su predstave, izložbe slika i

29

knjiga. Međutim, drugi dio omladine smatra da ipak nedostaju lokali, barovi i mjesta za provod. Omladina nije dovoljno uporna u svojim idejama i ne zna na koji način ih može realizirati. Mlade treba podstaknuti o tome koliko se njihove ideje cijene i koliko mogu biti korisne po zajednicu. Navodim primjer, Mladi CK Tešnja su smatrali da je veliki nedostatak našem gradu „Kino sala“, svoju ideju su odlučili realizirati tako što su organizovali „Filmsko veče na otvorenom“ na Gradini, te ulaz naplaćivali u vrijednosti od 2 KM. Njihova ideja je uspješno odrađena, oni su pohvaljeni, a novac od ulazica je otišao u dobrotvorne svrhe.Najbolji primjer jeste kada se jedan projekat uspješno odradi i pokaže većini mladih kako se trud isplati i kako jedna dobra ideja može uspjeti. Važno napomenuti je da i jedan dio omladine živi nekoliko kilometara udaljen od grada, gdje se većina aktinvosti provodi. Većini je to velika prepreka, pa lako odustaju od aktivnosti koje im zajednica pruža. Veći gradovi u BiH pružaju veći broj aktivnosti, dok u manjim gradovima nešto je manji broj aktivnosti iz razloga što je tu manji broj mladih osoba, manje potrebe i mogućnosti grada. Koliko god bilo društveno korisnih aktivnosti koje nude pojedine organizacije, a nedovoljan broj zainteresiranih, aktivnost ne može opstati. Mladima trebaju novi, zanimljivi i primamljivi projekti, gdje bi oni mogli da pokažu svoju kreativnost i impliciraju nova znanja. Omladina, danas, ima mali broj prijatelja s kojima provodi svoje vrijeme, jer ih je zamijenila sa interenetom i televizijom. Treba im se pružiti prilika da sklope nova prijateljstva kroz učešće u zajednici. Sklapanje novih prijateljstava bi bilo ostvarivo kako sa mladima iz iste općine, tako i iz drugih općina. Jer kroz partnerske odnose, mladi će više naučiti. Prije svega, da bi mladi bili korisni za svoju zajednicu i u njoj uspjeli, trebaju biti obrazovani. Obrazovanje je ključni element svakog pojednica, kroz koje on sazrijeva, postaje sociološki aktivan i uči sprovesti svoje ideje u djela. Na području ZE-DO kantona oblast obrazovanja regulisana je Zakonom o osnovnoj školi i Zakonom o srednjoj školi, te je njima definisana potpuna nadležnost kantona po pitanju osnivanja i upravljanja radom osnovnih i srednjih škola. Predškolski odgoj i obrazovanje su u nadležnosti Općine. Bez obzira na stvarnu nadležnost, Općina je u prethodnim godinama svoj interes u osnovnom i srednjem obrazovanju ostvarivala putem finansijske podrške kapitalnim i tekućim investicijama u školskim objektima, jer postoji jasno ubjeđenje da su troškovi u obrazovanju dugoročna investicija. Prvi stupanj obrazovanja je predškolski odgoj i obrazovanje, trenutni nivo razvijenosti predškolskog odgoja nije zdovoljavajući. Na području Općine postoji registrovana jedna institucija koja se bavi predškolskim odgojem i obrazovanjem. Dječje obdanište je smješteno prije rata u namjenski građenom objektu. Sa aspekta održavanja i funkcionisanja ovog obdaništa riječ je o hvale vrijednom projektu, ali trenutni kadrovski, prostorni i drugi resursi ne odgovaraju potrebama. Nadležnost za osnivanje ustanova predškolskog odgoja ima lokalna zajednica. Zatim slijedi, osnovno obrazovanje. Osnovno obrazovanje u 9 osnovnih škola na području Općine pohađa preko 6000 učenika. Veći dio objekata je građen 70-tih i početkom 80-tih godina prošlog vijeka, te postoji mnogo problema sa kojima se susreću ove ustanove: starost objekata, neadekvatno održavanje – nedovoljno ulaganje u školske objekte, nedovoljna infrastruktura, opremljenost školskih objekata i slično. Bez obzira na stalna poboljšanja, ili nastojanja za poboljšanjem evidentno je da postoje neujednačeni uslovi u svim školama na području Kantona, pa i na prostoru Općine, a najizraženiji problemi su: loše i zastarjele instalacije, neuređena školska dvorišta, loše ili nikako uređeni sportski poligoni (postojanje fiskulturne sale pored svake škole čini se prilično dalekim), problem nedostatka školske opreme i nastavnih učila. U proteklim godinama Općina je finansirala i sufinancirala niz projekata u osnovnim školama, a vrlo je važno istaći da su roditelji učenika u posljednje dvije godine često bili pokretači i sufinansijeri određenih projekata. Iz ugla njihove angažovanosti ovakav pristup treba pohvaliti, no to istovremeno ukazuje na činjenicu da je neophodan veći angažman osnivača škola u rješavanju njihovih problema. Po pitanju uspjeha

30

ostvarenih u učenju moguće je izraziti zadovoljstvo, jer su na takmičenjima u znanju učenici ostvarili dobre pojedinačne rezultate, te je moguće poboljšanje i na nivou lokalne zajednice. U pogledu stručnosti uposlenih u školama treba napomenuti da postoje određeni problemi u nastavi stranih jezika ( prvenstveno engleskog ) i nastavi kulture (muzičke i likovne ). Nakon osnovnog obrazovanja slijedi srednjoškolsko obrazovanje.Na području općine Tešanj nalaze se 3 srednjoškolska centra koju pohađa preko 2000 učenika. Iako sve tri škole postižu veoma dobre rezultate, potrebno je reći da mladi imaju veoma mnogo poteškoća u organizovanju svojih ideja. Najveći i ujedno jedan od glavnih problema koji prati sve tri škole i otežava realizaciju planiranog plana i programa jeste nedostatak školskog prostora. Ono sto se mora istaći jeste da škola raspolaže sa malim brojem učionica koje su raspoređene u 2 smjene, što ukazuje na činjenicu da jedno odjeljenje nema svoju učionicu kao ni kabinet za vanškolske aktivnosti.Također potrebno je naglasiti da Gimnazija i Srednja tehnička škola dijeli zajedničke prostore, hodnike, amfiteatar, mokre čvorove, ulaz u školu i druge prostore koji se nalaze u istom objektu. Učionice su skučene u odnosu na broj učenika koji u njima borave. Također možemo reći da je Vijeće učenika osnovni organ preko kojeg mladi u školi mogu organizovano djelovati u realizaciji svojih ideja. Međutim, iako ono postoji učenici koji rade u Vijeću učenika susreću se sa ogromnim problemom a to je ponovno nedostatak prostora, iako imaju punu podršku Nastavničkog vijeća škola nije u mogućnosti da im obezbijedi prostor gdje bi se oni okupljali i radili na realizaciji svojih ideja i u kome bi održavali svoje sastanke. Još jedan od problema je da Srednje škole posjeduju veoma skroman kabinet informatike u kome je gotovo nemoguće izvoditi nastavu i koji se nalazi u veoma skučenom prostoru. Također potrebno je naglasiti da srednja tehnička škola posjeduje biblioteku koja je smještena u kabinetu, knjižni fond biblioteke je skroman i nekompletan. Nakon obrazovanja, sljedeći bitan element koji je zastupljen jeste kultura. Na području općine Tešanj možemo reći da imamo dovoljan broj kulturnih dešavanja. Veliki broj pozorišnih predstava, pjesničkih večeri, promocije knjiga itd. Pitanje se postavlja da li su dovoljno zastupljena kulturna dešavanja pogodna za omladinu. Međutim postavlja se i pitanje da li su mladi zainteresirani za kulturna dešavanja. Mali grad poput Tešnja, mladima pruža poprilično dovoljan broj kulturnih mjesta za posjetiti i kulturnih događaja, ali možemo da primjetimo da se veoma mali broj omladine odazove tim pozivima. Većina će ih prije sjesti u obližnje lokale, nego posjetiti jedno pjesničko večer. Jedan dio omladine je uključen u održavanje kulture naše općine, a pitanje se postavlja šta je sa ostatkom omladine. Zašto nisu uključeni i oni? Tu se javlja problem jer omladine ne zna na koji način može biti dio svega toga, kako se može učlaniti i doprinijeti kulturnom razvoju grada. Veća promocija događaja i bolja informisanost mladih bi uveliko poboljšala situaciju. Da bi mladi bili u potpunosti aktivni to im pružaju vannastavne aktivnosti. Tako, jedna od njih jeste i sport.

Zadaci lokalne samouprave u oblasti sporta su sljedeći:- izgradnja,obnova i održavanje sportskih objekata od značaja za Općinu Tešanj,- razvojni sport za opredjeljenjem za masovnost, i- sportski odgoj i obrazovanjem u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama.

Naredna vannastavna aktivnost, veoma korisna za mlade, danas najzastupljenija je volonterizam mladih. To je jedna od veoma aktivnih tema mladih, mladi ljudi žele znati kako postati dio voloterskog rada. Mladima je pružena mogućnost izbora, te opredjeljenja određenim organizacijama u kojima žele volontirati. Volonterski rad je veoma korisna stvar, koja mladim ljudima pruža mogućnost korisno provedenog slobodnog vremena, stvaranja novih ideja i sklapanja novih prijateljstava. Također kroz volonterski rad pruža im se i mogućnost pisanja novih projekata, realizacije i korisnog djelovanja na zajednicu. Shodno tome da mladi imaju veliki izbor organizacija

31

u kojima žele volontirati, tako mogu da biraju i opredjeljenje u kojem žele da volontiraju. Imaju mogućnost izbora između volontiranja sa većom ili manjom skupinom ljudi i mogu da izaberu ciljanu skupinu kojoj žele da se posvete. Da bi se mladi uključili u aktivnosti, kao što su volonterizam, sport i ostalo, potrebna je veoma česta i kvalitetna Informisanost mladih. Informisanje mladih u jednoj modernoj i demokratskoj sredini čemu teži BiH ali i općina Tešanj kao organizovana lokalna sredina i normativno je regulisano kroz „Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima“, „Konvencijom o pravima djeteta“, „Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda“, te u „Preporuci 7 Vijeća Evrope“ koja se tiče informisanja i savjetovanja mladih u Evropi. Izvorište o obavezi lokalne vlasti da razvija instrumente za informisanje mladih nalazimo i u domaćoj legislativi kroz npr. Zakon o slobodi pristupa informacijama. Informisanje po evropskim standardima podrazumijeva niz aktivnosti koje bi trebale da pruže posebni informativni centri za mlade, omladinski informativni servisi unutar struktura vlasti i mediji. Općina treba da usmjeri svoje snage prema mladima na način da ističe volonterski rad kao prednost u ostavrenju njihovih daljih ideja. Za unaprjeđenje informisanosti mladih ali i mogućnosti konkretnijeg i bržeg artikulisanja potreba mladih, po uzoru na sredine u kojima je omladinska politika dobila na afirmaciji može se predložiti sljedeće: Izraditi plan formiranja Info tačke za mlade- praksa drugih sredina je da na oglasnim tablama unutar mjesnih zajednica postavljaju oglasne table za informisanje mladih, ili da barem na već postavljenim tablama stalno ističu podatke bitne za mlade, koje je potrebno stalno i redovno ažururati.Za ažuriranje informacija na ovim „info tačkama za mlade“ mogu se zadužiti sekretari mjesnih zajednica,aktivisti organizacija mladih sa tog područja,a svoje učešće čak mogu uzeti i mladi vijećnici od kojih se očekuje da posjeduju veći senzibilitet za probleme mladih, Dani otvorenih vrata- moguće je razmišljati i o organizovanim posjetama mladih institucijama lokalne zajednice. U nekim sredinama je praksa da se ovakve posjete planiraju barem jednom u četiri mjeseca.

Podrška lokalnim medijima u skladu sa finansijskim mogućnostima organizovati programski sadržaj koji tretira pitanja mladih koji bi bio još jedan od značajnih i veoma funkcionalnih načina razvoja vlastitih kanala informisanja mladih.

I na kraju kao strateški zadatak usmjeren ka razvoju informisanja mladih u lokalnoj zajednici se nudi uspostavljanje INFO CENTRA ZA MLADE , po uzoru na sredine u BiH koji ga već imaju.

SPORTSport kao aktivnost od velikog je značaja kako za mlade, tako i sredinu. Kod mladih se razvija sportski duh, kojim mogu da korisno popune svoje slobodno vrijeme, da aktivno djeluju u zajednici i doprinose njenom razvoju, te da izbjegnu moguće probleme sa porocima. Osnovni problem ogleda se u pitanju da li sport predstavlja dobru platformu za optimalan razvoj mladih. Istraživanja pokazuju da je tako i zato se ovom strategijom mora ustanoviti dobar plan za razvoj sporta. Istina je da mladi i kao pojedinci i kao ekipa ostvaruju jako dobre rezultate. Postavlja se pitanje da li općina Tešanj kao jedna od jačih općina može da se zadovolji takvim rezultatima. Ako bi ovom strategijom uspjela da se poboljša sadašnja situacija u razvoju sporta općine Tešanj, ostvarili bi se još bolji rezultati u oblasti sporta kako u pojedinačnim, tako i u ekipnim sportovima. Problem su i uslovi u kojima se održavaju potrebni treninzi za mlade. Time ćemo, kao problem, uvrstiti i poboljšanje

32

uslova u kojim se održavaju sportska dešavanja. Cjelokupnom realizacijom i rješavanjem problema moguće je ubrzati razvoj sporta na području općine Tešanj. Pored velikog broja nevladinih organizacija, koje mladima pružaju mogućnost volonterskog rada, tu je i Planinarsko - sportsko Društvo «Zmajevac-684», koje je multietnička, društvena, nezavisna, neprofitabilna organizacija, a nastaje dobrovoljnim udruživanjem građana u cilju zadovoljavanja potreba za planinarenjem.Programski ciljevi i sadržaj aktivnosti Društva su:

- -djelovanje na programima razvoja planinarstva, društvenog aktiviranja i vaspitanja članstva-organiziran boravak građana u planinama radi očuvanja zdravlja i razvijanja psiho-fizičkih sposobnosti, čime se doprinosi poboljšanju zdravstvenog stanja građana, upoznavanju i čuvanju prirode i kulturno-povijesnih znamenitosti, stjecanje znanja o kretanju i boravku u planini, te gajenju međuljudskih odnosa.

Pored toga, jedno također od aktivnih društava na našem području su i „Odred izviđača- Crni Vrh, Tešanj“.Udruženje koja postoji već 55 godina, cillj jeste da se mladi ljudi druže u jednom ambijentu, da urade nešto korisno, gostuju na raznim takmičenjima, kampuju i kako njihovi rezultati kažu njihov zadatak i jeste da pokažu svoju snagu, spremnost i gotovitost. I tako, iz dana u dan, iz godine u godinu, pedeset godina. Jer, biti jednom izviđač-ostati cijeli život izviđač.Općina Tešanj još uvijek nema razvijenu mrežu objekata sporta i fizičke kulture kao druge sredine, ali su u posljednjih nekoliko godina učinjeni značajni napori da se stvore uslovi za podršku radu i razvoju sporta. Mrežu objekata sporta i fizičke kulture čini 5 zatvorenih sportskih objekata (površine 2.180 m2), što je nedo-voljno za oko 6.500 učenika osnovnih škola.Otvorene sportske terene čini 5 stadiona za veliki nogomet (površine po stadionu od 7.000 do 8.000 m2, ukupno 35.000 do 40.000 m2), 12 poligona za mali nogomet po lokalnim sredinama (površine oko 11.907 m2), 8 otvorenih sportskih poligona uz osam osnovnih škola (površine 11.907 m2), te otvorena kupališta na pojedinim lokalitetima. Nogometne stadione održavaju i njima upravljaju sportski klubovi sa sjedištima u Tešnju i Mekišu (TOŠK), Jelahu (Borac), Tešanjci (Pobjeda) i Šijama (Napredak). Zatvoreni sportsko-rekreativni objekti na prostoru općine su:

- Sportska dvorana O.Š. "Huso Hodžić" Tešanj (površine 777 m2),- Sportska sala u O.Š. "1. mart" Jelah (površine 288 m2),- Sportska sala u O.Š. "Kulin Ban" Tešanjka (površine 510 m2),- Sportska sala u O.Š. "Rešad Kadić" Krndija (površine 317 m2),- Sportska sala u O.Š. "9. septembar" Medakovo (površine 288 m2).- Sala "Partizan" Tešanj (površine130 m2) u okviru JU "Sportsko-rekreativni centar",- Sportska dvorana Tešanj (površine 1.650 m2) u okviru JU "Sportsko-rekreativni centar" sa

ukupnom površinom 3.320 m2.Izgradnjom Sportske dvorane na području općine Tešanj stvorena je značajna pretpostavka za razvoj sporta, unapređenje rekreacije građanstva i povoljniji uslovi za odvijanje nastave tjelesnog odgoja za oko 2.500 srednjoškolaca.Odlukom Općinskog vijeća iz 2006. godine osnovana je Javna ustanova "Sportsko-rekreativni centar", kojoj je na upravljanje predat objekat novoizgrađene Sportske dvorane i Sportske sale "Partizan", tako da na području općine postoji ustanova koja radi na pripremi i stvaranju uslova za rad sportskih klubova. Finansijske mogućnosti najprije, pa i drugi faktori, utjecat će na budućnost ove ustanove. Uz adekvatnu podršku lokalne zajednice moguće je očekivati proširenje sadržaja za sport i rekreaciju. Trenutno Općina izdvaja sredstva za plaćanje termina za treninge i prvenstvene utakmice dvoranskih sportova, tako da su uslovi rada sportskih klubova bitno poboljšani. Za

33

očekivati je i značajnije sportske rezultate5. Sportskom djelatnošću na prostoru općine bavi se 18 klubova:

1. Nogometni klub "TOŠK" Tešanj,2. Nogometni klub "Borac" Jelah,3. Nogometni klub "Pobjeda" Tešanjka,4. Nogometni klub "Napredak" Šije,5. Nogometni klub "Pousorac" Miljanovci,6. Ženski rukometni klub Tešanj,7. Rukometni klub "Bosna-TS" Tešanj,8. Košarkaški klub "Gradina-Trica" – Tešanj, 9. Centar borilačkih sportova Tešanj,10. Klub borilačkih sportova "Borac" Jelah,11. Savez za sport i rekreaciju invalida Tešanj,12. Udruženje građana sportskih ribolovaca Jelah-Tešanj,13. Udruženje građana sportskih ribolovaca "Blinker" Kalošević,

Kultura

U oblastim kulture djeluju tri javne ustanove čiji je osnivač općina Tešanj i nekoliko udruženja građana.

JU Centar za kulturu i obrazovanje

Odlukom o transformaciji ustanove Narodni univerzitet koju je Općinsko vijeće Tešanj donijelo 7.5.1996. godine osnovana je JU Centar za kulturu i obrazovanje. Propisane osnovne djelatnosti Centra su: kinofikacija sa masovnim oblicima kulture (pozoriše, koncerti, izložbe i sl.), izdavaštvo, obrazovanje, bibliotečka djelatnost (do 2001. godine kada je biblioteka izdvojena u posebnu JU), te zaštita spomenika i muzejska djelatnost (do osnivanja Muzeja kao nove JU). Dopunske djelatnosti Centra su pružanje knjigovodstvenih usluga i ugostiteljstvo. Centar je u dosadašnjem periodu ostvario zapažene rezultate u različitim oblastima svoga rada, iako nije djelovao ni sa dovoljno novčanih sredstava, ni sa adekvatnom kadrovskom popunjenošću, ni sa potrebnim tehničkim uslovima. Ipak, u ovom periodu Centar je organizirao veliki broj kulturnih sadržaja: 93 likovne izložbe (radeći uveliko na afirmaciji tešanjskih likovnih stvaralaca), oko 300 književnih večeri sa domaćim i inozemnim autorima, 60-tak različitih javnih tribina, objavio je 123 nove knjige, organiziran smo veći broj okruglih stolova i naučnih skupova o tešanjskim kulturnim, privrednim i povijesnim temama, te o istaknutim ličnostima iz Tešnja, priređeno je gostovanje stotinjak pozorišnih predstava različitih bh. pozorišta, te je organizirano i niz muzičkih koncerata, a godinama je održavan rad kina kao jednog od rijetkih u manjim bh. gradovima. I za Biblioteku je Centar nabavio oko 7000 novih knjiga do oktobra 2001. godine dokad je ona bila u sastavu Centra. U istom periodu izvršeno je njeno preseljenje iz salona namještaja u Simetrali u zgradu Obdaništa, a još 1996. godine u Centru je pripremljena projektna dokumentacija za gradnju odgovarajuće namjenske zgrade Biblioteke. U oblasti zaštite spomenika i muzejske djelatnosti urađena je 1996. godine opsežna informacija sa fotodokumentacijom o historijatu i stanju spomenika kulture, te sa prijedlogom mjera koje je trebalo poduzeti radi otklanjanja devastacija i raznovrsnih oštećenja, pa je taj dokument proslijeđen

5 Značajniji sportski rezultati su prisutni stalno. Pojedinačno, tokom 2006. godine, u kick-boksu i ribolovu postignuti su uspjesi na među-narodnom planu, dok su ekipno u svim sportovima postignuti uspjesi, ulazak u više rangove, uspjesi na državnom, federalnom i kantonalnom nivou.

34

svim relevantnim organima i ustanovama. Ova informacija predstavljala je osnov za sve što je kasnije urađeno u ovoj oblasti na prostoru naše općine. I potom su iz Centra kontinuirano davate inicijative i vršeno povezivanje nadležnih organa vlasti sa Zavodom za zaštitu spomenika, pa su, tako, u prvim poratnim godinama sanirana sva oštećenja koja su na Gradini nastala tokom rata, obnovljena je Dizdareva kula i krov na njoj, obnovljen je sarkofag Gazi Ferhad-bega, osnivača Tešnja, i dr. Na incijativu Centra Zavod je još 2000. godine izradio i studiju kojom je u idejnom smislu riješena obnova i funkcionalizacija cjelokupnog kompleksa tvrđave. U ovoj oblasti izvršeno je i prikupljanje fotodokumentacije iz rata 1992-1995. godine, te priređena izložba (1997.), zatim je priređena izložba kulturnohistorijske zbirke Mehe Bajraktarevića i štampana publikacija o njemu (1997.), a u Centar je prenesena i zbirka fotomaterijala prvog tešanjskog fotografa Mustafe Deljkića, te priređena izložba i štampana knjiga sa njegovim odabranim fotografijama (1999.). I u pogledu znamenite zbirke tešanjskih ikona - prvo su stvarani uslovi da se one vrate u crkvu iz sefa PBS gdje su uklonjene 1992, a nakon što su protivzakonito odnesene u Bijeljinu, Centar je činio mnogo kako bi se animirala bh. javnost i na njihovom povratu angažirali nadležni organi.U Centru su osmišljene i inicirane tri svakogodišnje općinske manifestacije: Tešanjsko proljeće, Ljeto u Tešnju i Dani grada Tešnja. U ovom periodu Centar je poduzimao aktivnosti i na obnovi i sanaciji zgrade Doma kulture. Neposredno po osnivanju ustanove pronađen je način da se obnovi fasada koja je stradala od gelera i od direktnih artiljerijskih pogodaka, zatim je izvršena sanacija svih toaleta i dijela krova (prema zgradi PBS) koji je bio najugroženiji, a potom je Općina izvršila sanaciju cjelokupnog krova. Sredstvima Općine izvršena je i obnova pozorišne dvorane (dijela za publiku), a izvršena je 2011. godine i popravka kinoaparature. Osnivač je prihvatio i inicijativu Centra da se u prizemlju izvrši namjenska preadaptacija prostora kako bi se stvorio primjeren galerijski prostor (urađena je projektna dokumentacija). Takođe, urađen je i Općini dostavljen predmjer i predračun sanacije instalacija centralnog grijanja.Osim nedovoljne i nepovoljne strukture uposlenih (trenutno ih je 7 od kojih je samo jedan na realizaciji osnovnih djelatnosti), najveći problem ove ustanove je to što joj je Općina dodijelila Dom kulture na korištenje i upravljanje. Ova velika zgrada (oko 1700 m²) predstavlja balast Centru zbog velikih troškova održavanja i režijskih troškova, te zbog neiskorištenog prostora budući da je interes za zakup iz godine u godinu sve slabiji.

JU Muzej Tešanj

Tešanj je mjesto sa dugom historijom. Bogat je kulturno-historijskim naslijeđem koje zbog svog značaja sve više postaje predmetom interesa turista. JU Muzej Tešanj radi od 2010. i njegovim dosadašnjim radom, stvoreni su uslovi za prikupljanje, čuvanje, održavanje i prezentaciju kulturnih dobara tešanjskog prostora. Redovnu djelatnost muzeja finansiraju ZE-DO kanton i općina Tešanj. Muzej je u 2011.godini djelovao sa minimalnim raspoloživim stručnim i tehničkim kadrom. Tačnije, tek od mjeseca juna 2011. ima na raspolaganju 4 uposlena radnika sa slijedećim statusom: 1 radnik na neodređeno vrijeme i 3 radnika na određeno. Struktura uposlenih radnika: 2 VSS, 1 SSS (IV stepen) i 1 VKV. Osnivanjem Muzeja Tešanj obezbjeđeni su uslovi za zaštitu kulturno-historijske baštine, kao i za očuvanje kulturnih i tradicijskih vrijednosti tešanjskog kraja, i njihovu prezentaciju. U proteklu godinu dana u tešanjskom muzeju otvorene su 4 privremene muzejske izložbe, jedna stalna postavka, dvije promocije knjiga, dvije radionice za učenike tri osnovne škole s prostora općine Tešanj pod naslovom „Kreativne radionice primjenjene umjetnosti i dizajna“, postavljena stalna

35

tematska izložba Spomen soba 1992-95. „Zaborav je neprijatelj“, realizirane tromjesečne radionice „Škola starih zanata i rukotvorina“ u saradnji sa 4 osnovne škola s prostora općine Tešanj i UG Sehara Tešanj koje je i nosilac projekta. Od 2011. muzej organizuje i dodjelu nagrada za najbolje literarne radove na polju humanizma. U toku 2011. godine prikupljeni su na terenu predmeti za historijsku, etnološku i numizmatičku zbirku. Rezultat toga bio je obogaćivanje navedenih zbirki predmetima kao što su: staro ruho, ćilimi, jambezi, fermen, alat za poljoprivredu, grnčarsko kolo, mangala, peškiri, jambezi (za etnološku zbirku), kao i pištolji i puške (historijska zbirka), te novci od kasnoantičkog do savremenog perioda (numizmatička zbirka). Predmeti su nabavljeni otkupom ili poklonom. Pored toga, muzejska biblioteka bogatija je za 168 novih naslova iz stručne i opće literature. Muzej Tešanj sa depandansima: Stari grad Tešanj, Eminagića konak i nekropola stećaka Vukovo postaje muzejski hram kulture etabliran u svijetu muzeologije, turističko hodočašće i stjecište kulturnih poslenika. Muzej se uključuje i u rad drugih institucija. Tako se Muzej uključio u projekat Tecex (izvrsnost tešanjski zanata ) čiji je nosilac UG Sehara Tešanj. Ulaganja u opremu 2011. godine iznosila su 46.302,00 KM. ZE-DO kanton je formirao Komisiju koja bi trebala ispitati zakonitost finansiranja JU Muzeja Tešanj, što ukazuje da bi kantonalna vlast mogla da ugrozi opstanak Muzeja prestankom finansiranja. Iz tih razloga dolazilo je i do kašnjenja finansiranja redovne djelatnosti.

JU Opća biblioteka TešanjPrvi tragovi bibliotekarstva u Tešnju prisutni su potkraj 19. i početka 20.stoljeća kroz rad i organizovanje kiraethana-čitaonica. Navodi se da je 1870.godine ustanovljena kiraethana tj. čitaonica u Tešnju. U knjizi Biblioteke u Bosni i Hercegovini 1878 –1918 autorica prof. Lamija Hadžiosmanović navodi podatak da je 1893. godine u Tešnju postojala jedna Muslimanska čitaonica. Nešto kasnije, poslije Prvog svjetskog rata, 1919. godine osnovana je druga čitaonica-biblioteka. Pravila ove biblioteke su odobrena od strane Pokrajinske uprave za BiH 1922. godine, a na poslovima bibliotekara radio je Hasan ef. Smailbegović. Od knjiga ove biblioteke i darova građana, 1946. godine osnovana je Narodna biblioteka koja danas nosi ime Opća biblioteka.Važna godina za razvoj bibliotekarstva je 1957. godine, tada je donesen Zakon o Bibliotekama, a biblioteka je posjedovala fond od 2500 knjiga, i oformljena odjeljenja.Od posebne važnosti za rad i razvoj ove biblioteke je godina 1968. kad se knjižni fond znatno obogatio. Naime, Općina Tešanj je izdvojila sredstva za kupovu privatne biblioteke književnika i kulturnog poslenika Hamida Dizdara (1907-1967), koja čini zasebnu cjelinu u Biblioteci kao "Fond Hamida Dizdara".

Bogata historijska građa i brojni rukopisi, te stara periodika čine posebnu dragocjenost ovog fonda. Smatra se da je ova zbirka jedna od vrednijih privatnih knjižnih zbirki u Bosna i Hercegovina. Nju čine 17.237 knjiga pretežno iz oblasti humanitarnih znanosti i umjetnosti, te zbirke ugašene periodike od 898 naslova uglavnom nekompletnih časopisa i listova, od kojih je dobar dio iz 19. stoljeća.Među njima se nalaze: novosadska "Danica" iz 1866, "Golubica" iz 1842, Jagićev "Književnik" iz 1864. te "Srpski letopis" iz prve polovine 19. st. , pa "Bosna", "Bošnjak", "Sarajevski cvjetnik", "Bosanska Vila", "Nada", "Behar", "Gajret" i drugi listovi i časopisi. Posebnu vrijednost fonda čine rariteti tj. rijetki primjerci knjiga objavljenih kod nas i u inostranstvu počev od druge polovine 18. stoljeća pa nadalje.Zbirka rariteta broji 1218 knjiga. Od toga broja 321 sveska se odnosi na bosansku knjigu, 813 na "jugoslaviku", a 84 sveska na stranu literaturu. "Fond Hamida Dizdara" zasita je jedan od vrijednih spomenika naše kulturne baštine, ali ipak ne i jedini.

36

Pored fonda Hamida Dizdara u biblioteci se nalaze Fondovi knjiga i rukopisa na orijentalnim jezicima, zatim fondovi: muftije i muderisa Mustafe Šefki ef. Udžičanina, zatim tu je i biblioteka Mesuda ef. Smailbegovića, (1837-1904) posljednjeg muftije i muderisa Gazi Ferhad-begove medrese u Tešnju. Biblioteku koju je poklonio sadrži publikacije uglavnom iz oblasti šerijatskog prava, tefsiri – tumačenje Kur'ana, tu su i rječnici, leksikoni arapskog, turskog, perzijskog, jezičnog područja. U fond na orijentalnim jezicima spada i zaostavština tešanjskog učitelja, jednog od osnivača Pozorišta u Tešnju, člana raznovrsnih kulturno–umjetničkih društava, a riječ je o Mehmedu Bajraktareviću Mehi (1927-1993). Pored ovih dobrotvora, u bogaćenju bibliotečkog fonda učestvovali su još: Edhem Pobrić, rođen 12. 2. 1921. god. u Tešnju-bankar, političar, vijećnik AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a, poslanik u Skupštini Bosne i Hercegovine. Dao je izuzetan doprinos privrednom i društvenom razvoju tešanjskog područja 70-tih i 80-tih god. Umro je 6. 10. 1991. god i sahranjen je u Tešnju.Zatim biblioteke trgovca Dragutina Tanasića i književnika Kasima Derakovića, koji je rođen u Doboju 15. 3. 1935. god. pisao je prozu i poeziju za djecu i odrasle, književne i likovne kritike, eseje, putopise, reportaže. Umro je 10. 10. 1990. godine. Pjesnik, prozni pisac, pisac za djecu Bajruzin Hajro Planjac, je još jedan Tešnjak koji je, također, dao svoj doprinos u bogaćenju bibliotečkog fonda Opće biblioteke u Tešnju.Zadnji a nadamo se i ne posljednji fond koji je otkupila Općina Tešanj je fond rah. Adila Alića koji je otkupljen od njegove porodice.

Dvadesetak godina poslije tačnije 1987.godine biblioteka u Tešnju je proglašena za najbolju biblioteku u BiH. Rat je Biblioteku zatekao u zgradi Šareni mekteb, gdje je ostala sve do 1993. godine. Te godine biblioteka je iseljena, jer joj se oduzima zgrada koje se vraća IVZ-i Tešanj. Biblioteka biva smještena u "Vemal"-ov Salon namještaja u stambenom naselju Simetrale, gdje ostaje sve do 1998. godine kada se premješta u nešto adekvatniji prostor, zgrada Dječijeg obdaništa u ulici Hajrudina Hajdića, gdje se i danas nalazi. Prvobitno je imala 264,5 m. kvadratnih prostora, da bi se otvorenjem čitaonice proširila na 272 m kvadratna. Da se knjiga u Tešnju oduvijek poštovala i čuvala, te da osjećaj za kulturnim nasljeđem na ovom prostoru nije prestao, svjedoči i činjenica da su u ratnom periodu (1992-1995), radnici biblioteke na čelu sa njenim tadašnjim direktorom, rahmetli Adilom Alićem, uspjeli da sačuvaju njena vrijedna dijela, izmjestivši ih u odgovarajuća skloništa

Značajan događaj u genezi razvoja biblioteke desio se 2001.godine. Tada je donesena Odluka o transformaciji RO Narodnog Univerziteta. Naime tom je Odlukom biblioteka postala samostalna Javna ustanova i preimenovana u Opća biblioteka.

Godine 2005. Biblioteka zahvaljujući Općini Tešanj, putem fondacije ODRAZ dobija značajna sredstva za opremu, proširenje i adaptaciju zgrade.

Biblioteka je organizovana kao inistitucija modernog tipa koja može odgovoriti zahtjevima i potrebama koji se od nje očekuju. Rad u biblioteci je automatizovan, dok se IKT-a odavno koriste svi uposlenici. Biblioteka je od 2007.godine član u COBISS sistemu što omogućava pregled online

37

kataloga knjiga, ali i formiranje elektronske baze podataka od našeg fonda knjiga. Biblioteka funkcionira kroz nekoliko odjeljenja:

- Posudbeno odjeljenje- Dječije odjeljenje,- Čitaonica,- Fond Hamida Dizdara,- Zavičajna zbirka,- Odjeljenje periodike,- Orijentalna zbirka.- Odjeljenje Obrade bibliotečke građe,

Biblioteke je u periodu od 2007-2012.godine organizovala 5 Konferencija koje su bile na nivou BiH, ali i regionalnog karaktera.Na Konferencijama su bile zastupljene savremene teme iz oblasti bibliotekarstva: digitalizacija, informacijska pismenost, marketing i menadžment u bibliotekarstvu, usluge u bibliotekama, uloga biblioteka u ionterkulturalnom dijalogu. Gosti i predavači su bili iz BiH i regije.

Pored Konferencija biblioteka je 2007.godine ustanovila nagradu u oblasti bibliotekarstva, a nosi ime po najznačajnijem bosanskohercegovačkom bibliografu „Mustafi Ćemanu“. Do sada su nagrade dobili:

- Enes Kujundžić (2007)- Slavica Hrnkaš (2008)- Nevenka Hajdarević(2009)- Beba Ešrefa Rašidović(2010)- Ismet Ovćina i Biserka Sabljaković (2011)

Biblioteka je ustanovila potkraj 2009.godine izdavačku djelatnost. Za nešto više od dvije godine objavljeno je 13 knjiga, autori su sa prostora Općine i ostalih krajeva BiH.Najznačajnija i najvažnija stvar koja se dešava u bibliotekarstvu u Tešnju je početak gradnje nove zgrade za biblioteku.Sve je počelo 2007.godine kada su se radila pravila Strategije razvoja općine 2007-2015.godina. Tada je uneseno u Strategiju da se izgradi nova zgrada za biblioteku. Ostalo je se odvijalo munjevitom brzinom. Tako je izmjenom regulacionog plana „Musalla“ 2009. godine biblioteka dobila K.Č. česticu. Zatim , je 2010.godine potpisivanjem Ugovora između Općine i“ Fareksa“ sagrađen suteren za biblioteku. Potom je Općina 2010.godine potpisala Sporazum sa firmom „Inter“ za završetak izgradnje biblioteke.Dvije godine kasnije 2012.godine na biblioteku je postavljena stolarija i urađena fasada dok je za njeno opremanje podnešena aplikacija TIK-i. Odgovor se čeka. Zadnje činjenice ukazuju na to da s pravom možemo zaključiti da biblioteka od svog osnutka upravo danas proživljava zlatno razdoblje u svom postojanju.

Cjelokupni fond Biblioteke danas sadrži nešto više od 65. 000 kjniga, 6000-7000 bibliotečkih jedinica periodičnih publikacija i druge bibliotečke građe, i kao takav stoji na raspolaganju čitaocima. U biblioteci je 7 uposlenika, što je nedovoljno, obzirom na broj knjiga, broj korisnika i fondove koje ima. Finansiranje biblioteke se u najvećoj mjeri odvija sa Kantona dok u finansiranju učestvuje i Općina.

38

NEVLADIN SEKTORU Općini Tešanj djeluje više udruženja u oblasti nevladinog sektora. Udruženja djeluju u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH (Sl. glasnik, br. 32/01, 42/03, 63/08), odnosno Zakonom o udruženjima i fondacijama u FBiH (Sl. glasnik FBiH, br. 45/02 i 85/07), kao i u skladu sa Statutom udruženja i drugim relevantnim dokumentima. Udruženje je, u smislu zakona, svaki oblik dobrovoljnog povezivanja tri ili više fizičkih lica, u svim kombinacijama, radi unapređenja i ostvarivanja nekog zajedničkog ili općeg interesa ili cilja, u skladu sa Ustavom i zakonom a čija osnovna svrha nije sticanje dobiti“.

Imajući u vidu činjenicu da Zakon o udruženjima građana u BiH i FBiH ne reguliše oblast saradnje lokalne samouprave sa nevladinim sektorom, niti propisuje obavezu njihovog finansiranja od strane lokalne samouprave, Općina Tešanj je preduzela aktivnosti na izradi propisa koji će nadomjestiti ovu pravnu prazninu. Osnovni motiv za aktivnosti u ovoj oblasti predstavlja nedvosmisleno opredjeljenje Općine Tešanj da podrži rad i razvoj nevladinog sektora na svojoj teritoriji, imajući u vidu zajednički interes i zajedničke vrijednosti koje ostvaruju nevladin i javni sektor u cilju razvoja demokratskog društva. Upravo navedeni razlozi motivisali su Općinu Tešanj da budžetom predvidi određeni iznos sredstava za raspodjelu nevladinim i drugim organizacijama, a Općinsko vijeće da donese Odluku o kriterijima, načinu i postupku raspodjele sredstava nevladinim organizacijama. Na taj način se stimuliše razvoj nevladinog sektora, čiji je prioritetan cilj podizanje kvaliteta života građana i razvoj građanske – demokratske svijesti. Sadržina dokumenta pod nazivom „Polazne osnove za rad Komisije za saradnju sa nevladinim organizacijama i dodjelu sredstava za programe i projekte nevladinih organizacija“ predstavlja osnovu za normativno uređivanje odnosa i preduzimanje aktivnosti Općine Tešanj na planu saradnje sa nevladinim organizacijama.6

U cilju što boljeg informisanja nevladinih organizacija o budžetskim sredstvima Općine predviđenim za finansiranje programa i projekata, kao i pitanjima vezanim za postupak aplikacije, uslove i zahtjeve vezane za konkurs, te informisanje, pri Općini Tešanj djeluje nadležna Komisija za saradnju sa nevladinim organizacijama i raspodjelu sredstava za programe i projekte nevladinih organizacija koju imenuje Općinski načelnik. Način rada i druga pitanja u vezi sa radom Komisije uređuje se Poslovnikom o radu Komisije. Raspodjela sredstava vrši se na osnovu javnih konkursa koje raspisuje Općinski načelnik. Komisija vrši raspodjelu sredstava na osnovu programa i projekata koje, uz prijavu na Konkurs, podnose nevladine organizacije, koristeći pri tome kriterije propisane Odlukom Općinskog vijeća o kriterijima, načinu i postupku raspodjele sredstava nevladinim organizacijama.7

Nevladine organizacije kojima su dodijeljena sredstva po javnom konkursu za prethodne godine, prilažu i izvještaj o realizaciji projekta, sa detaljnim opisom faza realizacije i detaljnim obrazloženjem eventualnih odstupanja, uključujući i finansijski izvještaj čija je sadržina propisana

6 Strategija razvoja Općine Tešanj 2007-2015, Općina Tešanj, 2007. godina7 ibid.

39

zakonom. Ukoliko nevladina organizacija ne dostavi tražene izvještaje, ne može učestvovati u raspodjeli sredstava za godinu u kojoj se sredstva dodjeljuju.8

Dakle, Općina Tešanj ima potpisan Sporazum o saradnji između Općinskog vijeća, Općinskog načelnika i nevladinih organizacija Općine Tešanj broj: 02-49-1-5150/09 od 16.11.2009. godine, što govori u prilog činjenici da Općina Tešanj nevladin sektor doživljava kao partnera u radu i realizaciji određenih projekata.9

Tome svjedoči nevladin sektor koji je u većoj mjeri razvijen u Općini Tešanj. Općina Tešanj na svom području ima registrovanih 106 nevladinih organizacija. U Općini djeluje 19 udruženja koja se direktno ili indirektno bave socijalnom zaštitom. Nevladine organizacije su odlukama Općinskog vijeća prema statusu podijeljene na: udruženja od posebnog interesa (18 udruženja), sportska udruženja (27 udruženja), udruženja u kulturi (11 udruženja) i ostala udruženja (50 udruženja).

Sportska udruženja djeluju u području nogometa, ženskog i muškog rukometa, košarke, odbojke, tenisa, kick boxa, šaha, ribolova, streljaštva, invalidnih sportova, itd. Udruženja u kulturi uključuju kulturno-umjetnička društva, pozorište, tamburaški sastav i udruženje muzičara. Područja djelovanja ostalih udruženja su različita: uzgajivači sitnih životinja, pčelari, lovci, motoristi, turizam i starine, ekologija, mladi, prevencija ovisnosti i sl. Udruženja od posebnog interesa su prema odlukama Općinskog vijeća prepoznata kao najznačajnija udruženja, te se njima obezbjeđuje kontinuirana podrška iz budžeta Općine. Udruženja od posebnog interesa i njihova područja rada prikazani su u sljedećoj tabeli.

Tabela 1. Spisak NVO od posebnog interesa

R.br. Naziv udruženja Područje rada

1Organizacija porodica šehida i poginulih boraca

Socijalna zaštita i statusna pitanja

2 Organizacija RVI Tešanj Socijalna zaštita i statusna pitanja3 UG UBNOR Tešanj Socijalna zaštita i statusna pitanja4 UG "Zlatni ljiljani" Tešanj Socijalna zaštita i statusna pitanja5 JOB "Unija veterana" Tešanj Socijalna zaštita i statusna pitanja6 UG invalida rada Tešanj Socijalna zaštita i statusna pitanja

7 Udruženje slijepih i slabovidih osoba TešanjIntegracija i pomoć slabovidnim i slijepim osobama

8 UG "Sugar" Tešanj Društvo za borbu protiv dijabetesa9 UG "Povratak" Tešanj Udruženje povratnika i raseljenih osoba10 Crveni križ Tešanj 11 UG hroničnih bubrežnih bolesnika Populacija bubrežnih bolesnika12 UG "Crveni polumjesec" Humanitarni rad

8 Odluka o kriterijima, načinu i postupku raspodjele sredstava nevladinim organizacijama općine Tešanj, Općina Tešanj9 Strategija razvoja socijalne zaštite 2012-2017, Općina Tešanj, mart 2012. godine

40

13 Dječija ambasada Tešanj preregistrovani - edukacija mladih14 Dobrovoljno vatrogasno društvo Jelah Zaštita i spašavanje ljudi

15 UŽ Naša porodicaUdruženje žena, briga o porodici i populaciji žena, pomoć Srebrenici

16 NHU OslonacPomoć u stambenom zbrinjavanju socijalno ugroženih

17 Udruženje penzionera Tešanj Socijalna zaštita i statusna pitanja18 Udruženje otpuštenih radnika iz RH Statusna pitanja

Za nevladin sektor Općine Tešanj karakterističan je veliki broj udruženja čija se područja rada preklapaju. Zbog toga strukturu ovog sektora čini veći broj organizacija sa malom finansijskom moći, i često malim brojem članova. To svakako utječe na postizanje slabijih rezultata u odnosu na one koji bi se postizali u slučaju snažnijih organizacija. Ovo je posebno evidentno kod boracka udruženja, koja su prema statusu svrstana u udruženja od posebnog interesa, što podrazumijeva kontinuiranu budžetsku podršku Općine.

LJUDSKI RESURSI I TRŽIŠTE RADA

.Podaci o broju nezaposlenih u periodu od 2009-2012. godine

Broj nezaposlenih:2009 7675 3220 žena2010 7793 31912011 7778 32282012 7745 3179

Školska sprema nezaposlenih (2010. godina)

Bez osnovne 2811Osnovno obrazovanje 367Srednje obrazovanje 4445Više obrazovanje 35Fakultetsko obrazovanje 130

Starosna struktura nezaposlenih (2011. godDo 18 godina 28419-25 135025-30 116530-40 1882

41

40-50 1752Preko 50 1342

Treba uzeti u obzir i činjenicu da:- dio onih koji se prikazuju kao zaposleni (pri određenim firmama) realno je bez posla i, stoga, to su fiktivna ili realno izgubljena radna mjesta,- dio zaposlenih vezan je za sektor sive ekonomije,- već duže vrijeme isključivu moć zapošljavanja ima privatni sektor,- sistem poticaja zapošljavanja nije zadovoljio potrebe privrede zbog svojih manjkavosti u alokaciji sredstava namijenjenih poticaju zapošljavanja (često su ona dobivana ovisno o mogućnosti ostvarivanja uticaja na odgovarajućim nivoima raspodjele korištenja i korištena u svrhu legaliziranja radnih mjesta koja su realno već postojala, ali nisu bila prikazana),- sistem kontrole rada na crno je neefikasan, a nedovoljno oštar režim sankcija stimulira ovaj vid sive ekonomije i utaje (rizike manipuliranja čini relativno malim), odnosno očekivane posljedice neprijavljivanja radnika čini čak prihvatljivim.Evo jos nekoliko podataka za koje smatram da mogu naci mejsto u ekonomskom dijelu:

U vezi sa pitanjem zapošljavanja i nezaposlenosti treba istaći još dvije činjenice:- evidencije su sasvim nepouzdane i kao takve ne mogu biti uzete za meritorne kod bilo kakve ozbiljnije analize, što je vidljivo i iz javnih osvrta na ovu neuređenu oblast, te kompetentnih ocjena datih s njom u vezi koje govore da dio stvarno zaposlenih nije prikazan, kao i to da je dio prividno uposlenih lažno prikazan (status radnika na čekanju ukinut, ali statusi nekih firmi su neriješeni),- činjenica da nemamo kvalitetnu evidenciju niti uređeno tržište rada, pa, sve i da su pokazatelji povoljniji, to ni malo ne umanjuje težinu problema nezaposlenosti i sve socijalne i općedruštvene, a pogotovo individualne, posljedice egzistencijalne ugroženosti nezaposlenih.

INFRASTRUKTURA

Saobraćaj

Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma sanacija ratnih šteta, obnova i razvoj shvaćeni su kao prio-ritet aktuelnih lokalnih vlasti i svakog građanina općine Tešanj. Cilj je bio jasan: u oblasti infrastrukture što prije sanirati posljedice ratnih dejstava i obezbijediti pretpostavke za brži razvoj.Preko 30 humanitarnih organizacija i fondacija raznih vlada iz cijelog svijeta se uključilo u realizaciju programa obnove putne mreže, vodosnabdijevanja, napajanja električnom energijom, PTT komunikacija, te ob-nove objekata za stanovanje, školstvo, zdravstvo, toplifikacije, poljoprivrede i ekologije. Putna mreža općine Tešanj danas obuhvata magistralne putne pravce M-4 i M-17 u ukupnoj dužini od 31 km asfaltiranog puta (dionice: Kalošević – Karuše i Mravići – Šije); regionalni putni pravac RP-474 Prnjavor – Novi Šeher (dionica: Križ – Jelah – Tešanj – Kiseljak – Kahvica) u dužini od 29 km, od toga 23 km asfaltnog i 6 km makadamskog puta; te oko 140 km lokalnih i 130 km nekategorisanih puteva.Do 1992. godine asfaltirano je samo 32 km lokalne putne mreže, koja je skoro u potpunosti obnovljena novim asfaltnim slojem zbog nemogućnosti održavanja, raznih oštećenja i pojava

42

klizišta. Danas su magistralni pravci u relativno dobrom stanju, ali se isto ne može reći za regionalni put RP-474, kojem je neophodna zna-čajnija rekonstrukcija.

Pregled putne mreže u 2012. godiniNadležnost Asfalt

mMakadam m

Ostalo m

Federacija BiH 24 400 - -

ZE-DO kanton 14 200 7 100 -

Općina Tešanj 230 158 187 085 5 900

Ukupno268 758 194 185 5 900

U lokalnu putnu mrežu u proteklih___ godina uloženo je preko__ miliona KM, od toga je skoro ___ miliona KM vlastito učešće građana, te preko __ miliona KM učešće budžeta Općine Tešanj. Donatorska sredstva su __ miliona KM, a sredstva kapitalnih ulaganja iz Kantona oko __ miliona KM.

Činjenica je da svaka od 25 mjesnih zajednica ima asfaltirane glavne saobraćajnice, pa i više od toga.Nedavno usvojena varijanta trase Koridora autoputa 5-C uglavnom se podudara sa trasom koja je kao takva i usvojena Prostornim planom općine Tešanj.Usvojena varijanta trase autoputa na dijelu Kraševa i Karadaglija ne podudara se sa trasom koja je go-dinama štićena općinskom prostorno-planskom dokumentacijom. Upoznati smo da federalna Vlada planira izradu prostornog plana cijele trase Koridora autoputa 5-C. Navedeni planski dokument treba da odredi mnoge pokazatelje (uticaj na okoliš, vodosnabdijevanje, potrebnu infrastrukturu i dr.), a usvajanjem takvog dokumenta definirat će se i mogućnost gradnje na lokalitetima na ko-jima se ranije nije moglo graditi.

KOMUNALNA INFRASTRUKTURAVodosnabdjevanjeProblem vodosnabdijevanja općine i grada Tešnja datira već dugi niz godina. Analizom hidroloških te geološko-hidrogeoloških odnosa na teritoriji općine nedvojbeno se dolazi do zaključka da su na području općine Tešanj vodni resursi prilično oskudni i da je najizdašniji od njih zapravo rijeka Usora, koja u donjem dijelu svoga toka protiče teritorijom općine. U zaobalju ovog vodotoka locirano je i najvažnije izvorište cijelog vodovodnog sistema Tešnja, izvorište Jelah. Pored izvorišta Jelah u sistemu vodosnabdijevanja Tešnja nalaze se i izvorište Stupa-Mekiš locirana na dva površinska vodotoka, Trebačkoj rijeci i Mekiš potoku. Pored navedenih, na području općine nalazi se još nekoliko manjih izvorišta sa kojih se snabdijevaju pojedine mjesne zajednice i naseljena mjesta. Navedena izvorišta u uslovima malih voda ne obezbjeđuju potrebne količine vode, pa je dugoročnim programom vodosnabdijevanja stanovništva i privrede Bosne i Hercegovine, koji je urađen i usvojen prije rata 1992-1995. godine, perspektiva vodosnabdijevanja ove općine razmatrana je u okviru regionalnog vodosnabdijevanja centralnog dijela sjeverne Bosne. Po ovom

43

rješenju, vodosnabdijevanje Tešnja se trebalo obezbijediti zahvatanjem vode iz planirane akumulacije Marica na rijeci Velika Usora, na lokaciji uzvodno od Teslića cca 20 km. S obzirom na sadašnje ekonomske uslove, te entitetsko ustrojstvo BiH po kojoj je lokacija planirane akumulacije ostala na teritoriji entiteta Republika Srpska, nije realno očekivati takvo rješenje u bliskoj budućno.U Tešnju se pitka voda koristi za sve potrebe domaćinstava i industrije. Odnos prema vodi nije kao prema ograničenom resursu. U njemačkoj je potrošnja po stanovniku godišnje 120 m3, a u Americi oko 390. Razlika nije u različitim higijenskim potrebama nego u racionalnosti korištenja. Tako kod nas skoro sva domačinstva imaju vodokotliće za isoiranje najmanje 10 litara i to često sa slabim zaptivanjem i stalnim curenjem. A trećina vose se troši za vodokotliće. Obzirom na klimatske promjene i ograničenje resursa sadašnje stanje odnosa prema pitkoj vodi će se morati mijenjati.

Opis postojećeg sistema vodosnabdijevanja

Prvi savremeni vodovod je u Tešnju izgrađen 1910. godine, kada je izvršeno kaptiranje vrela Kraljevac i Bukovac i izveden cjevovod i rezervoar koji su služili za snabdijevanje stanovništva na području Grada uglavnom preko javnih česmi. Usljed razvoja Grada i porasta potrošnje vode u periodu od 1961-66. godine izveden je zahvat površinskih voda Stupa na Trebačkoj rijeci, a 1979. godine je u ovaj sistem uključen i zahvat na Mekiškom potoku. Vodozahvati na ovom izvorištu, koje se danas zove Stupa-Mekiš, nalaze se oko 4,5 južno (Stupa) i 3,5 km jugozapadno (Mekiš) od Grada. Zbog povoljnog visinskog položaja, zahvaćena voda sa izvorišta Stupa-Mekiš se gravitaciono doprema do postrojenja za kondicioniranje, na kojem se zbog lošeg kvaliteta vode vrši njeno prečišćavanje.U periodu od 1981-84. godina pušten je u eksploataciju sistem Tešanj-Jelah, koji danas čini okosnicu vodosnabdijevanja grada i općine Tešanj. Zahvat vode u ovom sistemu vrši se na izvorištu Jelah, koje je locirano u aluvijalnim sedimentima rijeke Usore u istoimenom naselju, a nalazi se na udaljenosti 5,5 km sjeverozapadno od grada Tešnja. Zahvatanje vode vrši se putem niza bunara sa kojih se voda do područja potrošnje doprema pumpanjem.Voda se od izvorišta Jelah i postrojenja za kondicioniranje vode doprema do distribucionih rezervoara dovodnim cjevovodima koji na pojedinim dionicama imaju funkciju i distributivnih vodova. Iz rezervoara se voda doprema do potrošača putem distributivnog sistema koji je podijeljen u zone snabdijevanja koje omogućuju bolje upravljanje pritiscima u mreži. Distributivna područja sa dva navedena izvorišta su razdvojena, ali je moguće prebaciti određene količine vode iz jednog podsistema i drugi.

Opis postojećih izvorišta

Izvorište JelahKao što je već spomenuto, okosnicu vodosnabdijevanja Tešnja pitkom vodom čini izvorište Jelah. Ovo izvorište locirano je na lijevoj obali rijeke Usore u aluvijalnim sedimentima koji leže na slabo propusnim pliocenskim laporima kao podinskom izolatoru. Zahvatanje vode vrši se putem šest vertikalno bušenih bunara Φ 800/600 mm (EB-1 do EB-6) od kojih jedan nije u funkciji, lociranih na međusobnoj udaljenosti oko 200 m. Dubina izvedenih bunara se kreće od 9 do 11 m. U bunarima su instalirane pumpe različitih tehničkih karakteristika, tako da kapacitet crpljenja na bunarima nije isti. Bunari su povezani na zajednički potisni cjevovod dužine 1.190 m, preko priključnih cjevovoda Φ 150 mm. Sabirni cjevovod na izvorišnom prostoru je Φ 200 mm u dužini 210 m i Φ 250 mm u dužini 892 m. Crpljena količina vode mjeri se zbirno na glavnom potisnom vodu.U trenutku puštanja ovog izvorišta u eksploataciju pojedinačni kapacitet bunara kretao se u rasponu od 3 do 15 l/s, a ukupna minimalna izdašnost u tom periodu (1983. godine) procijenjena je na oko 45 l/s. Međutim, tokom eksploatacije ova količina se postepeno smanjivala, tako da je npr. 1991.

44

godine dostigla 29 l/s. Tokom sušnog perioda koji je registriran 2011. godine izdašnost izvorišta opala je na 20 l/s. Važno je naglasiti da je tokom 2000. godine zabilježena još niža izdašnost od svega 18 l/s.Prihranjivanje ovog izvorišta vrši se dominantno vodama rijeke Usore tokom sušnog dijela godine. U vlažnom periodu godine prihranjivanje izvorišta, osim vodama Usore, vrši se i iz brdovitog zaleđa odakle dotiče nekoliko povremenih vodotoka koji prolaze kroz samo izvorište. U vrijeme kada su navedeni potoci aktivni izvorište je praktično i najizdašnije. Međutim, u sušnijem dijelu godine, kada ovi potoci potpuno presuše, nastaju problemi u vodosnabdijevanju. Spomenuti potoci nedvojbeno povoljno utiču na izdašnost, ali zasigurno mogu u određenim situacijama ugroziti dobar kvalitet voda izvorišta, s obzirom na naseljenost područja kroz koje protiču.Opisani izvori prihranjivanja, imajući u vidu kapacitativnost rijeke Usore i spomenutih potoka, nedvojbeno ukazuju da postoje problemi sa održanjem bilansa voda na izvorištu. Ukoliko bi se prihranjivanje iz Usore odvijalo u kontinuitetu i bez problema, bilo bi moguće održavati kapacitet izvorišta na projektiranom nivou. Naime, rijeka Usora je najkapacitativniji vodni resurs na području općine Tešanj, pa bi izvorište locirano u njenom zaobalju trebalo imati dovoljnu izdašnost, pod uslovom da se iz ovog vodotoka vrši kontinuirano prihranjivanje dovoljnom količinom vode. Međutim, tokom sušnog perioda, kada prestane prihranjivanje iz povremenih vodotoka, izvorište vidno smanji izdašnost, što najvjerovatnije ukazuje da su, zbog nekontrolirane eksploatacije šljunka iz korita, značajno promijenjeni uslovi prihranjivanja iz rijeke Usore.Sve navedeno zapravo na izvjestan način locira osnovni problem smanjenja izdašnosti ovog izvorišta, i donekle usmjerava naredna istraživanja kada je ovo izvorište u pitanju.Izvorište Stupa-MekišIzvorište Stupa-Mekiš sastoji se od dva površinska zahvata vode, jednog na Trebačkoj rijeci (izvorište Stupa) i drugog na Mekiškom potoku (izvorište Mekiš).Na izvorištu Stupa zahvatanje vode za potrebe Tešnja izvršeno je 1966. godine, izgradnjom tirolskog praga. Vodozahvat se nalazi na koti 380,30 m.n.m., tako da se dovod vode do postrojenja za kondicioniranje vrši gravitacionim cjevovodom Φ 150 mm, koji je dužine oko 4,27 km. Postrojenje za kondicioniranje nalazi se na koti oko 293,5 m.n.m.Izvorište Mekiš formirano je 1979. godine, kada je na Mekiškom potoku izveden tirolski zahvat. Ovaj vodozahvat nalazi se na koti 334,85 m.n.m., što također omogućuje gravitacioni dovod vode do postrojenja za kondicioniranje. Cjevovod Φ 150 mm izveden je u dužini 1,86 km od vodozahvata do spoja sa cjevovodom sa izvorišta Stupa.Osnovni problemi na ovom izvorištu su male količine vode, naročito u sušnim periodima, i nezadovoljavajući kvalitet vode, zbog čega se i vrši njeno prečišćavanje.Premda se izvorišta koriste dugi vremenski period, do sada nisu tačno utvrđeni karakteristični minimalni proticaji. Prema Dugoročnom rješenju snabdijevanja vodom opštine Tešanj iz 1991. godine, na osnovu nekoliko pojedinačnih mjerenja je zaključeno da proticaj u Trebačkoj rijeci pada i ispod 5 l/s, dok je ocijenjeno da je na Mekiš potoku minimalni proticaj nešto veći. U ovoj studiji je ocijenjeno da se na ovim izvorištima može računati sa ukupnom minimalnom količinom od 10 l/s. Eksploatacija je međutim pokazala da u sušnim godinama (npr. 2003. i 2011. godine) proticaj u ovim vodotocima padne na oko 3 l/s, što ukazuje da je minimalna izdašnost ovih izvorišta znatno manja od one procijenjene 1991. godine, i da zapravo iznosi oko 6 l/s. S obzirom na malu minimalnu izdašnost, koja ne zadovoljava potrebe Općine za vodosnabdijevanjem u sušnim periodima godine, javile su se ideje da se povećaju minimalni proticaji izgradnjom akumulacije. Ovo rješenje nije nikada tehnički i ekonomski valorizirano, premda predstavlja jednu od mogućnosti povećanja raspoloživih količina vode u sušnom periodu.

45

Podaci o kvalitetu vode na izvorištima Stupa i Mekiš govore da sirova voda prema fizičko-hemijskim i bakteriološkim pokazateljima ne zadovoljava uslove prema propisima o higijenskoj i zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. Posebno su nepovoljne situacije tokom kišnih perioda, kada se javlja pogoršanje kvaliteta vode koje uglavnom nastaje usljed povećanja mutnoće i sadržaja organskih materija. S obzirom na navedeno, izgrađen je uređaj za prečišćavanje uz primjenu klasične tehnologije koagulacijom i flokulacijom, taloženjem, filtriranjem i dezinfekcijom vode. Postrojenje je više puta rekonstruirano sa ciljem poboljšanja efikasnosti rada i povećanja kapaciteta sa projektovanih 15 l/s na 30 l/s. Međutim, niti jedna od rekonstrukcija nije u potpunosti postigla svoj cilj, niti u pogledu očekivanog kapaciteta od 30 l/s, niti u pogledu efekata, posebno u periodima padavina. Bez obzira na prečišćavanje voda na ovom izvorištu, od ključnog značaja za održanje kvaliteta voda je uspostavljanje i provođenje odgovarajućeg režima zaštite u slivnom području koje je veličine oko 7 km2. Na slivnom području nema naseljenih mjesta, što je povoljno sa stanovišta zaštite. Najveći uticaj na pogoršanje kvaliteta vode ima sječa šume, usljed čega dolazi do intenziviranja već prisutnih erozionih procesa.Ostala izvorištaPored navedenih izvorišta koja se nalaze u sistemu vodosnabdijevanja grada Tešnja, pojedina prigradska i seoska naselja posjeduju lokalna izvorišta od kojih je vrijedno spomenuti sljedeća: Kraševo Q = 6 l/s, Ljetinić Q = 12 l/s, Tešanjka Q = 4,5 l/s, Raduša Q = 4 l/s, Kaloševići Q = 4 l/s, Ponikva Q = 10 l/s.Treba istaći da navedene izdašnosti nisu potvrđene mjerenjima u sušnom periodu, niti je poznata metoda izvršene procijene. Navedeni podaci preuzeti su iz dostupne dokumentacije koja tretira probleme vodosnabdijevanja Tešnja i trebaju se uzeti sa velikom rezervom.Izvorište Kraševo. Ovo izvorište formirano je 1986. godine za potrebu vodosnabdijevanja naselja Kraševo, Lepenica i Mravići. Izvorište je locirano u desnom zaobalju rijeke Usore u zoni aluvijalno terasnih sedimenata, gdje su izvedena tri bušena bunara Φ 700/400 mm i pojedinačne dubine 9 m. Ovo izvorište dominantno se prihranjuje vodama rijeke Usore. Debljina aluvijalnih sedimenata na izvorištu u zoni bunara iznosi oko 7 m, dok debljina vodonosnog sloja u periodu malih voda iznosi oko 3 m. Udaljenost izvorišta od rijeke Usore je oko 300 m. To obezbjeđuje zadovoljavajuće uslove za samoprečišćavanje infiltracionih voda, kojima rijeka Usora prihranjuje podzemni akvifer na tom lokalitetu. Zahvaćena voda sa ovog izvorišta se putem potisnog cjevovoda profila Φ 150 mm i dužine 1.000 m transportira u rezervoar Kraševo I, odakle se vrši daljnja distribucija.Izvorište Ljetinić. Na ovom izvorištu postoje 3 bunara ukupne izdašnosti 12 l/s. Potisnim cjevovodom prečnika 140 mm, dužine 2.000 m voda se transportira do rezervoara Ljetinić I zapremine V = 200 m3. Cjevovodom profila 110 mm dužine 1.500 m preko pumpne stanice vode se transportiraju do rezervoara Ljetinić II, također zapremine V = 200 m3.Izvorište Tešanjka. Voda sa ovog izvorišta zahvata se jednim bunarom kapaciteta 4,5 l/s. Od zahvata preko mreže potisno-razvodnih cjevovoda profila 110 mm i dužine 1.400 m voda se transportira do rezervoara Žabljak zapremine V = 150 m3. Ukupna dužina mreže je oko 2,5 km.Izvorište Raduša. Ovim izvorištem kaptirana su četiri manja vrela ukupne minimalne izdašnosti procijenjene na oko 4 l/s (način procijene izdašnosti nije poznat). Gravitacionim cjevovodom prečnika 110 mm i dužine 1.200 m vode sa izvorišta transportiraju se do rezervoara Raduša, zapremine V = 50 m3.

46

Izvorište Ponikva. Izvorište Ponikva koristi se za vodosnabdijevanje oko 3.000 stanovnika naselja Šije (UZRS, 2009). Procijenjena izdašnost ovog izvorišta je 10 l/s. Prregled predhodno provedenih radova

Prergled predhodno izvršenih radova

Koncepti rješavanja problema vodosnabdijevanja Tešnja

U periodu do 1992. godine, tj. do početka rata u BiH, urađen je veći broj studija sa ciljem definiranja koncepta vodosnabdijevanja grada i općine Tešanj. Još od 1970-ih godina za dugoročno rješavanje problema vodosnabdijevanja općina u području donjeg sliva rijeke Bosne je planirana izgradnja regionalnog vodovoda „Sjeverna Bosna“, koji bi obuhvatio 15 općina među kojima u općinu Tešanj. Kao najznačajnija izvorišta ovog sistema predviđene su akumulacije Marica na rijeci Usori i Krajinići na rijeci Krivaji. Planirano je da se ovaj sistem gradi etapno, a sistem bi prema tadašnjim planovima obezbijedio nesmetano vodosnabdijevanje do 2020. godine.Programom tekućeg i dugoročnog rješavanja osnovnih pitanja snabdijevanja vodom i odvođenja i dispozicije otpadnih voda grada i opštine Tešanj iz 1989. godine (ZHGF, 1989) predložene su aktivnosti na dugoročnom razvoju snabdijevanja vodom opštine Tešanj i obezbjeđenju potrebnih količina vode u prijelaznom periodu do uključenja u sistem regionalnog vodovoda centralnog dijela sjeverne Bosne. U okviru programa dati su prijedlozi mjera za unapređenje stanja na izvorištu Stupa-Mekiš, od kojih je posebno značajno ispitivanje kvaliteta vode na izvorištu i određivanje kvantitativnih karakteristika izvorišta sa ocjenom mogućnosti povećanja izdašnosti. Na izvorištu Jelah predviđeni su radovi na testiranjima i čišćenjima bunara, te daljim istraživanjima koja će objasniti vezu rijeke Usore sa podzemnom izdani iz koje se vrši eksploatacija. U prelaznom periodu do uključenja u budući regionalni sistem predviđeno je povećanje kapaciteta na izvorištu Jelah za oko 60 l/s. Ovo povećanje temelji se na izgradnji niza pragova duž rijeke Usore, čime bi se povećali minimalni nivoi rijeke Usore i količina infiltracije prema aluvionu izvorišta. Programom je prema potrebi predviđeno uključivanje i izvorišta Planje, koje se nalazi oko 5 km jugozapadno od Tešnja. Na ovom lokalitetu prethodno su izvršena istraživanja termalnih voda, a uočene su indikacije da bi se mogle očekivati i određene količine pitkih voda. Kao jedan od načina povećanja raspoloživih količina, u Programu je navedena i potreba smanjenja gubitaka u vodovodnom sistemu. Procijenjeno je da se smanjenjem tadašnje vrijednosti gubitaka (38%) za 10% može dobiti novih 5 l/s za vodosnabdijevanje potrošača.Dugoročnim rješenjem snabdijevanja vodom opštine Tešanj (IHGF, 1991) dato je rješenje razvoja vodovodnog sistema na području općine Tešanj koje se bazira na priključenju budućem regionalnom sistemu Sjeverna Bosna. Zbog položaja vodovodnog sistema Tešnja, obezbjeđenje vode svim potrošačima na području općine Tešanj vršilo bi se sa akumulacije Marica, koja je planirana u prvoj fazi izgradnje regionalnog sistema. Sistem je dimenzioniran za maksimalnu dnevnu potrošnju vode od 166 l/s 2000. godine i čak 348 l/s na kraju planskog perioda 2020. godine. U prelaznom periodu je i u ovoj studiji planirano korištenje postojećih izvorišta, slijedećih procijenjenih kapaciteta: Jelah 45 l/s, Stupa-Mekiš 10 l/s i ostala manja izvorišta 30 l/s. Uz planirano proširenje kapaciteta izvorišta Jelah na 100 l/s, u studiji se računalo sa 140 l/s na postojećim izvorištima u prelaznom periodu. Studijom nisu definirana nikakva tehnička rješenja povećanja kapaciteta izvorišta Jelah.U decembru 1992. godine urađen je predinvesticioni program za rješavanje problema vodosnabdijevanja opština Doboj, Maglaj, Tešanj, Teslić u prelaznom periodu do izgradnje regionalnog sistema Sjeverne Bosne (RVDF, 1992). Ovim programom ocijenjeno je da je jedini realan izvor za obezbjeđenje vode za ove četiri općine rijeka Usora i njeni aluvijalni sedimenti.

47

Programom je u prvoj fazi predviđen zahvat vode direktno iz rijeke Usore na lokalitetu ušća u rijeku Bosnu. S obzirom da je srednji proticaj na ovom profilu ocijenjen na oko 18,9-19,2 m 3/s, biološki minimum 2,54 m3/s, a minimalni proticaj 1,80 m3/s, zahvat potrebnih količina voda za sve četiri općine (procijenjen na oko 500 l/s) na ovom lokalitetu ne bi značajno uticao na ukupni režim voda rijeke Usore. U programu je ocijenjeno da je dodatni zahvat vode moguć i u aluvijalnim sedimentima rijeke Usore, i to prvenstveno u području Jelaha. Autori su bez obrazlaganja procijenili da bi se vještačkom infiltracijom izvorišta Jelah moglo obezbijediti čak do 200 l/s. U Programu je navedeno da se na desnoj obali Usore nizvodno od Jelaha na šest izvorišta (Ljetinić, Tešanjka, Kreševo, Alibegovci, distributivni centar i Matuzići) može zahvatiti oko 70 l/s. U okviru izrade programa provedena su određena kvalitativna ispitivanja voda (februar i mart 1992. godine), koja su pokazala relativno dobar kvalitet ali u uslovima smanjene proizvodnje u mnogim preduzećima na području Teslića, Tešnja i Doboja i relativno velikih voda. Konstatirano je da provedena ispitivanja nisu u potpunosti reprezentativna, jer je u prošlosti u uslovima malih voda dolazilo do značajnog povećanja opterećenja posebno površinskih voda. Zbog navedenih kvalitativnih karakteristika rijeke Usore, predloženo rješenje sa zahvatanjem vode direktno iz rijeke Usore podrazumijeva izgradnju uređaja za prečišćavanje uz tehnologiju koja se bazira na procesima uklanjanja pijeska na pjeskolovu, predozonizacije, korekcije pH vrijednosti, koagulacije, flokulacije, taloženja, glavne ozonizacije, filtracije (na dvoslojnim pješčanim brzim gravitacionim filterima i filterima sa granuliranim aktivnim ugljem) i dezinfekcije. Važan preduslov za ovo tehničko rješenje je odgovarajuća zaštita rijeke Usore, koja prvenstveno podrazumijeva prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda naselja i industrija na uzvodnom dijelu.Generalni koncept vodosnabdijevanja općine Tešanj iz 1998. godine (Hydro-Modem, 1998) dao je rješenje dugoročnog razvoja vodovodnog sistema Tešnja do 2020. godine koji se bazira na korištenju vlastitih vodnih resursa. Programom je predviđeno da se u prvoj fazi izvrši revitalizacija i proširenje postojećih izvorišta, dok bi u drugoj fazi bila izvedena nova izvorišta. U prvoj fazi bi se na izvorištu Jelah izvršila revitalizacija izvorišta razradom postojećih i izgradnjom novih bunara, te izgradnjom infiltracionih objekata, čime bi se zahvatilo do 125 l/s vode. Na izvorištu Stupa-Makiš bi se doveli u punu funkciju postojeći zahvati i postrojenje za prečišćavanje, pri čemu se računa sa minimalnom izdašnošću od 10 l/s. Na izvorištu Kraševo bi se prema ovoj studiji uz revitalizaciju postojećih zahvatnih objekata, te izgradnju novih infiltracionih i zahvatnih objekata moglo koristiti 40 l/s vode. Također se planira korištenje svih ostalih postojećih izvorišta na području općine Tešanj, čija izdašnost je procijenjena na 20 l/s. Na ovaj način bi se sa ovih izvorišta obezbijedilo 195 l/s, što prema studiji pokriva potrebe za vodom do 2005. godine. U drugoj fazi bi se nedostajućih 100 l/s vode obezbijedilo zahvatanjem i prečišćavanjem vode iz rijeke Usore, čime bi bile zadovoljene potrebe za vodom do 2020. godine. U studiji je predloženo da se umjesto indirektne infiltracije izvorišta Jelah podizanjem nivoa rijeke Usore vrši direktna vještačka infiltracija zahvatanjem vode u rijeci Usori i uvođenjem u objekte za infiltraciju. Ocijenjeno je da su prednosti ovoga pristupa mogućnost prethodnog prečišćavanja vode rijeke Usore, lakše čišćenje infiltracionih objekata u slučaju kolmiranja i mogućnost isključenja infiltracije u slučaju pogoršanja kvaliteta vode u rijeci Usori. Sličan pristup u pogledu infiltracije predložen je i za izvorište Kraševo.

Provedeni istražni radovi

Na izvorištima vodovodnog sistema Tešanj proveden je veliki obim istražnih radova sa ciljem utvrđivanja kvantitativno-kvalitativnih karakteristika izvorišnih prostora i obezbjeđenja potrebnih količina vode za vodosnabdijevanje Grada i Općine.

48

Prva istraživanja na izvorištu Jelah izvršena su početkom 1980-tih godina za potrebe snabdijevanja vodom Fabrike kočionih sistema „Pobjeda“, mjesne zajednice Jelah i grada Tešnja. U prvoj fazi istraživanja provedena su geofizička ispitivanja kojima su prikupljeni podaci o litološko-granulometrijskim svojstvima aluvijalno-terasnih sedimenata uz rijeku Usoru, a izvršena su i probna testiranja podzemne akumulacije. Na osnovu dobivenih podataka određen je lokalitet za dalja istraživanja na lijevoj obali rijeke Usore, na kojem je 1981. godine izvedeno šest probno-eksploatacionih bunara. Njihovim crpljenjem u periodu maj-juni 1981. godine došlo se do zaključka da ovi bunari mogu obezbijediti eksploatacionu količinu od 50 l/s.U slijedećoj fazi istraživanja provedenih 1982-83. godine (ZHGF, 1983) detaljnije je analiziran kvantitativno-kvalitativni režim podzemnih i površinskih voda na lokalitetu izvorišta Jelah. Utvrđeno je da se prihranjivanje izdani vrši infiltracijom voda rijeke Usore, infiltracijom iz povremenih vodotoka iz zaleđa izvorišta, te vertikalnom infiltracijom od padavina. U hidrološkim uslovima provedenih istraživanja, koja su procijenjena na minimalne vode ranga pojave 1/5 godina, uočena je značajna infiltracija voda iz vodotoka u zaleđu, na osnovu čega je zaključeno da ovi vodotoci imaju veliki značaj za prihranjivanje izvorišta u određenim hidrološkim situacijama, osobito u kišnom periodu. Praćenjem oscilacije nivoa podzemnih voda (NPV) i rijeke Usore zaključeno je da rijeka Usora ipak predstavlja glavni izvor prihranjivanja u eksploatacionom prostoru. Njen uticaj je posebno izražen u sušnom periodu, kada vodotoci u zaleđu presuše. Također je utvrđeno da smjer tečenja podzemne vode generalno prati tok rijeke Usore i da se taj pravac praktično ne mijenja promjenom hidrološke situacije. Probna crpljenja provedena su paralelno na 5 od 6 izvedenih bunara sa maksimalnom količinom od 50 l/s, što ukazuje da je ovo eksploataciona količina vode koja odgovara registriranim hidrološkim uslovima malih voda ranga pojave 1/5 godina. Matematskom analizom eksploatacionih karakteristika izdani zaključeno je će u uslovima veće suše izdašnost izvorišta pasti na 45 l/s, dok je procijenjeno da se vještačkim prihranjivanjem može postići eksploataciona količina na izvorištu do 100 l/s. Probnim crpljenjima je također utvrđeno da pojedini bunari ne zadovoljavaju svojom konstrukcijom zbog velikih registriranih turbulentnih otpora. Mjerenjima brzina podzemnih voda utvrđeno je da je prosječna vrijednost prividnih brzina podzemne vode u zoni izdani oko 1,5 m/dan u uslovima prirodnog tečenja podzemnih voda. U uslovima crpljenja registrirane su znatno veće prividne brzine podzemne vode, posebno u zoni bunara. U okviru navedenih istražnih radova izvršen je veliki obim fizičko-hemijskih, bakterioloških i hidrobioloških analiza površinskih i podzemnih voda na istražnom prostoru. Utvrđeno je zagađenje rijeke Usore amonijakom, fenolima, organskom materijom, a konstatirano je i visoko bakteriološko zagađenje posebno u malim vodama. Provedena hidrobiološka ispitivanja su pokazala da voda rijeke Usore spada u II klasu kvaliteta (β-mezosaprobna voda), premda su uočeni znaci eutrofikacije u vodotoku. I u povremenim vodotocima u zaleđu izvorišta je također utvrđeno zagađenje organskog porijekla, te povećan sadržaj N i P, dok nije utvrđeno značajnije bakteriološko zagađenje vode. Provedenim kvalitativnim ispitivanjima podzemnih voda nije jasno utvrđena funkcionalna veza ovih voda sa vodom rijeke Usore. Povećanje sadržaja amonija i organskih materija (KMnO4) na pojedinim bunarima povezano je sa uticajem sanitarnih voda, koje se vjerovatno infiltriraju iz potoka. Ispitivanjima nije utvrđeno značajnije bakteriološko zagađenje podzemnih voda. Potrebno je napomenuti da je za potrebe izvođenja ovih istražnih radova bila izvedena mreža od 31 pijezometra; međutim, danas ova mreža pijezometara više ne postoji.Nakon sedam godina eksploatacije na izvorištu Jelah utvrđeno je da izvedeni sistem ne može obezbijediti projektirane količine vode, pa su 1988. godine izvršeni dopunski istražni radovi (ZHGF, 1988). Tokom provedenih istraživanja utvrđeno je crpljenje manjih količina vode nego prilikom ispitivanja provedenih 1982. godine. Istovremeno su na 5 novoizvedenih pijezometara u

49

pribunarskim zonama (cca 8 m od bunara) utvrđeni viši nivoi podzemnih voda nego 1982. godine, iz čega je zaključeno da bi jedan od razloga smanjene izdašnosti mogle biti loše karakteristike filterskih kolona bunara. U cilju obezbjeđenja dodatnih 15 l/s u užoj eksploatacionoj zoni bunara EB-1 i EB-5 ugrađene su drenažne cijevi Φ 150 mm, dužine 120 i 190 metara respektivno. Drenažne cijevi su postavljene na dubini 4-5 m, u nagibu 3‰ prema bunarima, a izvedene su na udaljenosti 5 m od bunarskih konstrukcija. Probnim crpljenjima utvrđeno je poboljšanje izdašnosti, a procijenjeno je da se u sušnim uslovima uz sniženje nivoa podzemne vode od 0,8 metara može dobiti dodatnih 22,4 l/s. U okviru ovog istraživanja također je ispitana mogućnost zahvatanja vode u priobalju rijeke Usore uz infiltraciju voda putem potoka koji protiče uz bunar EB-5. Sva zahvaćena voda se infiltrirala u podzemlje, a evidentirano je povećanje nivoa podzemnih voda na obližnjim pijezometrima. U okviru ove studije date su i preporuke za dalje istraživanje, koje obuhvataju izvođenje osmatračke mreže od oko 30 pijezometara, ugradnju uređaja za mjerenje proticaja na bunarima, te regeneraciju eksploatacionih bunara. Potrebno je napomenuti da su spomenute drenaže nakon rata 1992-95. godine uvedene na bunare EB-1 i EB-5.Regeneracija bunara je provedena na 5 eksploatacionih objekata (EB-1 do EB-5), ali je generalna ocjena da ovim radovima nisu postignuti željeni rezultati povećanja izdašnosti pri malim vodama.U nastavku prethodnih istraživanja izvršena je modelska hidrodinamička analiza izvorišta Jelah u cilju određivanja mogućih načina i količina zahvatanja pri realizaciji mogućih interventnih mjera (ZHGF, 1989a). U studiji su analizirane dvije varijante povećanja izdašnosti izvorišta: (i) podizanjem nivoa vode u rijeci Usori uz korištenje postojećih vodozahvata, i (ii) podizanjem nivoa vode u rijeci Usori uz istovremeno izvođenje dodatnih zahvatnih objekata. U obje varijante je simulirano povećanje nivoa rijeke Usore za 0,8 m, čime bi se postiglo vraćanje na uslove prije eksploatacije šljunka iz ovog vodotoka. Za prvu varijantu je zaključeno da može obezbijediti ukupno 65 l/s postojećim sistemom zahvatnih objekata, uz maksimalna sniženja nivoa podzemnih voda od H/2, gdje je H debljina vodonosnog sloja. U drugoj varijanti se na izvorištu može obezbijediti količina vode od oko 104 l/s, ukoliko se izvedu dva drena, dužine cca 650 m uz bunar EB-5 i cca 300 m uz bunar EB-3. U studiji je predloženo da se izgradi sistem pragova na rijeci Usori koji će obezbijediti bolje uslove prihranjivanja, te da se nakon izvođenja pragova izvrši ocjena efekata koji su prognozirani matematskim modelom.U periodu 2001-2003. godine na prostoru izvorišta Jelah izveden je drenažni sistem u funkciji omogućavanja vještačkog prihranjivanja izvorišta. Voda se zahvata podužnim vodozahvatom u zaobalju rijeke Usore na lokaciji neposredno uzvodno od mosta u Jelahu, te se dovodi cjevovodom u zonu izvorišta. U neposrednoj zoni svakog od bunara drenažnim cijevima se dovedena voda disperzirano ispušta, i na taj način se vrši prihranjivanje izvorišta. Međutim, treba naglasiti da izgrađeni sistem nije dao očekivane rezultate kada je u pitanju projektirana količina prihranjivanja, s obzirom da je vodozahvat u zaobalju rijeke Usore izveden u loše provodnim materijalima, i u sadašnjim okolnostima obezbjeđuje zahvatanje količine od svega 3 l/s u sušnom periodu.Podaci o izvršenim istraživanjima izvorišta Stupa-Mekiš su veoma oskudni. Najznačajniji fond podataka nalazi se u projektu zaštite izvorišta Stupa-Mekiš iz 1991. godine (ZHGF, 1991), koji je izrađen u cilju utvrđivanja mjera koje je potrebno sprovesti na ovom izvorištu radi njegove zaštite. U ovom projektu konstatiran je uticaj pojačane eksploatacije šume, te uzgoja stoke i drugih poljoprivrednih aktivnosti na kvalitet vode na izvorištu. U projektu su sistematizirani rezultati prethodnih geoloških i hidrogeoloških istraživanja i ispitivanja kvaliteta vode, a provedene su i dopunske analize vegetacionih i erozionih karakteristika slivnog područja i svih potencijalnih zagađivača u slivu.Na lokalitetu Kraševa izvršena su hidrogeološka istraživanja aluvijalnih sedimenata na desnoj obali rijeke Usore u cilju određivanja mogućnosti zahvatanja podzemnih voda za potrebe

50

vodosnabdijevanja općine Tešanj (ZHGF, 1986). Istraživanjem je ocijenjeno da ovi aluvijalni sedimenti predstavljaju jedinu kolektorsku sredinu na ovom prostoru koja može obezbijediti uslove za formiranje izvorišta. Prostorni obuhvat sedimenata je dosta mali, a njihova debljina na ovom lokalitetu je samo od 3-7 metara. Tokom 1986. godine izvedena su tri probno-eksploataciona bunara na kojima su izvršena kvantitativno-kvalitativna ispitivanja vodonosnika, na osnovu kojih je zaključeno da bi uz pravilnu razradu dva bunara u paralelnom radu mogla obezbijediti do 16 l/s (ZHGF, 1986). Kako su istraživanja realizirana u periodu povišenih vodostaja, ovi zaključci ne ukazuju na minimalnu izdašnost izvorišta u sušnom periodu.Tokom 1988. godine provedena su istraživanja podzemnih voda u aluvijalnim sedimentima rijeke Tešanjke za potrebe Tvornice svjećica u Tešnju (ZHGF, 1988a). Na lokalitetu Bukve locirani su aluvijalni sedimenti debljine 1,5-2,5 m koji se prihranjuju vodama rijeke Tešanjke. Premda izdan ima dobru provodnost, zbog uslova prihranjivanja je zaključeno da se u malim vodama može raspolagati sa vodom koja odgovara zapremini efektivne akumulacije, što odgovara količini zahvatanja od oko 4 l/s u trajanju do 25 dana.Istraživanja podzemnih voda izvršena su i u aluvionu rijeke Usore na lokalitetu Matuzići kod ušća Usore u rijeku Bosnu. Na ovom lokalitetu su provedena geofizička ispitivanja u cilju definiranja građe sedimenata do dubine 30 metara (ZHGF, 1990). Istraživanjem su izdvojena područja sa boljim filtracionim osobinama, a kao najbolja lokacija zahvatanja voda odabran je lokalitet ušća rijeke Usore u Bosnu, na prostoru između magistralnog puta Doboj-Teslić i vodotoka. Za ovaj lokalitet su predloženi dalji istražni radovi koji treba da ukažu da li je moguće formiranje novog izvorišta na ovom prostoru, nakon čega bi se definirala lokacija, tip i veličina vodozahvata.Preliminarna istraživanja krečnjačkih vodonosnika na području općine Tešanj izvršena su 2010. godine (GF, 2010) sa ciljem utvrđivanja mogućnosti zahvatanja pitkih voda iz kraških vodonosnika i određivanja potencijalnih lokacija za naredne faze istraživanja. Istražni radovi su obuhvatili hidrogeološko kartiranje područja površine 25,5 km2 te izvođenje geoelektričnih ispitivanja terena na 12 sondi. Ispitivan je područje u istočnom dijelu općine Tešanj, između rijeka Tešanjke na zapadu i Bosne na istoku. Teren ovog područja izgrađuju sedimenti jure, gornje krede, paleogena, neogena i kvartara. Razmatranjem općih hidrogeoloških odnosa rezultata geoelektričnih ispitivanja su kao potencijalni značajni vodonosnici označene propusne stijene pukotinske odnosno kavernozne poroznosti, od kojih su najznačajniji karbonati gornje krede (K2

2+3) u zaleđu vrela Ponikva. S obzirom da je ovo područje ocijenjeno kao perspektivno za formiranje novog izvorišta na kojem bi se mogla zahvatiti količina vode od 10 l/s, u okviru izvještaja dat je i program radova naredne faze istraživanja. Programom radova je predviđeno izvođenje tri istražno-opitne bušotine ukupne dužine 300 m, sa provođenjem kvantitativno-kvalitativnih istraživanja, hidrogeoloških i geodetskih radova, izvođenjem trasiranja vodnih veza i kabinetskom obradom rezultata, na osnovu čega bi se sačinio koncept, tj. tehničko rješenje vodozahvata.

Kontrola kvaliteta vode

Komunalno preduzeće opremljeno je savremenom laboratorijom za ispitivanje kvaliteta vode za piće i raspolaže kvalifikovanim i obučenim kadrom za provođenje metoda ispitivanja propisanih Pravilnikom o higi-jenskoj ispravnosti vode za piće, te se kvaliteta vode za piće na vodovodnim sistemima kojima Preduzeće up-ravlja provodi kontinuirano po fazama prerade vode i periodično.Eksternu uslugu kontrole kvaliteta vode za piće za potrebe Preduzeća po ugovoru vrši Dom zdravlja Tešanj, a preduzeće nema obavezu kontrole kvaliteta vode na lokalnim vodovodima i privatnim bunarima.

51

Otpadne vode-kanalizacioni sistemPrikupljanje otpadnih i oborinskih voda u općini Tešanj danas funkcionira na području grada Tešnja i naselja Jelah, pri čemu ovi sistemi funkcioniraju kao dvije zasebne, odvojene cjeline. I jedan i drugi sistem su mješovitog tipa što znači da se vrši zajedničko prikupljanje i transport i otpadnih i oborinskih voda u istoj cijevi. JP Rad radio katastar kanalizacije i elaborirao ga kroz dokumentaciju koja je dostavljena obrađivaču:

1. Geodetski elaborat komunalnog uređaja - Kanalizaciona mreža – grad Tešanj (1 i 2); Agencija za geodetsko premjeravanje GEA, Banovići 2005. (snimljeno ukupno kanalizacije i regulacije potoka Krndije 9.372 metra – neka okna koja su prekrivena asfaltom ili zemljom su locirana na osnovu detektora metala ili projektne dokumentacije po kojoj se projekat izvodio)

2. Geodetski elaborat komunalnog uređaja - Kanalizaciona mreža –Jelah; Agencija za geodetsko premjeravanje GEA, Banovići 2005. (snimljeno ukupno 11.200 metara kanalizacije)

3. Geodetski podaci o kanalizaciji Raduša, nepoznati autor

Podaci o vrsti ugrađenog cijevnog materijala dati su u Tabeli , a godina izgradnje je za veći dio sekundarne kanalizacione mreže nepoznata. U obuhvatu kanalizacionog sistema Tešnja uključeni su osim gradskog područja i dijelovi naselja Bukva i Raduša. Ukupna dužina snimljene i registrirane kanalizacione mreže kanalizacionog sistema Tešanj iznosi oko 23 km, dok je zastupljenost kanalizacionih cijevi profila 250mm i više, a koji se mogu uzeti kao minimalni za fekalnu kanalizaciju, oko 19 km. Ukupna dužina kanalizacionog sistema u naselju Raduša iznosi oko 6km u šta je uključen i kanalizacioni krak dužine cca 3000 m i on je novijeg datuma. Kanalizaciona mreža u Raduši je urađena od termoplastičnih materijala (korugirane cijevi). Kako je naselje Raduša relativno veliko i prostire se i na podslivove potoka koji ne gravitiraju Raduškoj rijeci nego i Talinom potoku i Radušici, to su postojala ograničenja u pogledu gravitacionog priključka kompletnog naselja. Ispusti kolektora iz Tešnja u rijeku Tešanjku su registrirani na dva mjesta, kod ušća potoka Krndija (BC Ø500 mm) i neposredno nizvodno od industrijske zone Bukva (BC Ø700 mm). Zbog ograničenih prostornih mogućnosti, očekuje se da će se na pojedinim dionicama primarnog kanalizacionog kolektora pojaviti poklapanje trase postojeće kanalizacije iprimarnog kanalizacionog kolektora koji ima funkciju transporta otpadnih voda grada Tešnja i njemu gravitirajućih naselja.

Važno je napomenuti da se na području industrijske zone Bukva gdje su locirani i najzačajniji industrijski zagađivači formirao zaseban kanalizacioni sistem sa vlastitim ispustom.

Lokacija Profil cijevi Dužina Cijevni materijal(mm) (m)ø 800 640.17

BETON

ø 500 3583.40ø 400 198.34ø 300 3675.16ø 200 758.60ø 150 87.97

52

TEŠANJ ø 300 1314.93

PP/PEø 250 574.00ø 200 1487.70ø 150 76.10ø 300 189.84 ACC

RADUŠAø 300 2260.56

Korugirane cijeviø 250 2981.10ø 200 865.07

BUKVA

ø 1000 215.60

BETONø 800 238.18ø 700 1002.65ø 600 443.78ø 500 201.8ø 300 1553.97 PP/PEØ 200 833.03

UKUPNO 23122 mPregled učešća kanalizacionih cijevi Tešanj po profilima i

cijevnom materijalu

Ispuštanje prikupljenih oborinskih i otpadnih voda u Jelahu se vrši preko dva ispusta u rijeku Usoru. Oba ova ispusta se nalaze u zoni uticaja velikih voda rijeke Usore što zbog malih padova i profila u mreži dovodi kanalizaciju pod uspor i ostvaruje se tečenje pod pritiskom koje pri pojavi pljuskova i povećanog vodostaja Usore prouzrokuje izljevanje kanalizacije na teren ili u objekte. Jedan ispust promjera 1000mm se nalazi u blizini Rastoke, a drugi je nešto nizvodnije, ali uzvodno od ušća Radušice. Oba ova kanalizaciona kolektora se nalaze u zaštitnim zonama izvorišta Jelah kome je rijeka Usora granica zaštitne zone. Izmještanje ove kanalizacije iz zone uticaja velikih voda, ali i njenih ispusta nizvodnije, nužno je kao tehnička mjera zaštite voda sa izvorišta. Iako je jednim dijelom kanalizacioni sistem Jelaha projektiran kao separatni ili nepotpuni (samo za fekalnu kanalizaciju), u stvarnosti on funkcionira kao mješoviti, a kao posljedica priključaka oborinske kanalizacije javlja se problem malih hidrauličkih kapaciteta u zadržavanje vode.

Korišteni cijevni materijal je termoplastični materijali (PP i PE) i beton, a pregledna tabela 14 u kojoj je prikazano učešće cijevnog materijala po profilima. Ukupna dužina kanalizacione mreže u Jelahu iznosi 10.804 m, pri čemu je učešće cijevi profila 250mm i veći i iznosi 6262 m (oko 60%). I za ovaj kanalizacioni sistem će se uraditi hidraulička analiza i provjeriti kapaciteti postojećih kanalizacionih vodova.

Lokacija Profil cijevi Dužina Cijevni materijal(mm) (m)

JELAH

ø 1000 312.84

BETON

ø 800 247.99ø 600 492.77ø 500 1446.82ø 300 1378.95

53

ø 250 310.32ø 200 1626.18ø 250 2072.79

PP/PEØ 200 2915.95

UKUPNO 10804 m

Tabela 14 Pregled učešća kanalizacionih cijevi Jelah po profilima i cijevnom materijalu

Položaj i ovog kanalizacionog sistema je dat na grafičkim prilozima i mogu će je dati ga i u detaljnijoj razmjeri od 1:25.000 kako je navedeno u Projektnom zadatku.

Kanalizacioni sistem Kanalizacioni sistem Tešanj Kanalizacioni sistem Jelah

Registrovani korisnici 1251 831Broj domaćinstava 1031 729

Ostali korisnici 220 102Tabela 15 Osnovni podaci o korisnicima kanalizacionog sistema

Izuzetno mali broj stanovnika ima priključak na kanalizacionu mrežu što prema broju domaćinstava koji je naveden u Tabeli daje vrijednost od nekih 15% od ukupnog broja stanovnika. I ovaj podatak je dobiven na bazi procjena, a ukoliko se zna da ne postoje objekti za tretman otpadnih voda stanovništva, te da se one u Usoru i Tešanjku ispuštaju direktno, to stanje odvodnje otpadnih voda čini još težom.Ovi podaci ukazuju, što je iz prostornog položaja kanalizacionih vodova vidljivo, da se ni svi stanovnici Tešnja i Jelaha ne nalaze u obuhvatu ovog sistema i da zasigurno jedan broj objekata svoje otpadne vode ispušta direktno u najbliže vodotoke ili da su priključeni na septičke jame. Broj, raspored i stanje tih septičkih jama je nepoznat kako na urbanom, tako i na ruralnom području.

Stanje odvodnje na ruralnom području je još gore jer se izvorišta sa kojih se zahvataju potrebne količine vode su raspoređena na vrlo širokom području i teško ih je braniti u smislu uspostavljanja zona zaštite izvorišta i permanentne kontrole i održavanja istih. Postoje, takođe, fragmentarno izgrađeni dijelovi sistema za prikupljanje otpadnih voda koji su nastali udruživanjem grupe domaćinstava koja je svoje otpadne vode iz stambenih i gospodarskih objekata prikupila i odvela u neki potok, jarak uz lokalnu saobraćajnicu ili pak na teren.

Generalno, problem otpadnih voda na području općine Tešanj predstavlja gorući problem. Na području općine egzistiraju dva kanalizaciona sistema za prihvat otpadnih voda iz domaćinstava – kanalizacioni sistem u Tešnju i kanalizacioni sistem u Jelahu. Pored ovih sistema postoji i kanalizacioni sistem za prihvat otpadnih voda industrijske zone u Bukvi koji prihvata dijelom i otpadne vode domaćinstava, kao i sistem za prihvat otpadnih voda industrijske zone u Jelahu. Ovi sistemi su mješoviti, odnosno prihvataju kako fekalne vode tako i atmosferske vode, što će u budućnosti prilikom rješavanja problema prečišćavanja otpadnih voda predstavljati poseban problem.Ovim kanalizacionim sistemima upravlja KP "RAD" Tešanj.Tabelarno su predstavljeni osnovni podaci o dužini kolektora i broju korisnika u Tešnju i Jelahu.

Osnovni podaci o dužini kolektora i broju korisnika:

Kanalizacioni sistem

54

Kanalizacioni sistem Tešanj JelahDužina sistema 10.100 m + 3.000m izrađenih nakon rata

(procjena)11.200 m

Registrovani korisnici

1.251 831

Broj domaćinstava 1.031 729Ostali korisnici 220 102

Iz ovih podataka vidljivo je da ni u ovim izrazito urbanim sredinama nisu sva domaćistva priključena u sistem. Izraženo u procentima, svega oko 15% domaćinstava na području općine ima riješen problem otpadnih voda.Slična je situacija i sa industrijskim objektima. Generalno, ne ulazeći u specifičnosti zagađenja otpadnih voda industrije, rješenje za otpadne vode industrije imaju industrijske zone u Tešnju i Jelahu, dok industrijska postrojenja izvan ovih zona problem otpadnih voda rješavaju individualno.

I u urbanim sredinama kao što su Tešanj i Jelah postoje individualni stambeni objekti i grupe objekata koji su rješenje problema otpadnih voda našli izvan kanalizacionog sistema, upuštanjem otpadnih voda direktno u vodotoke ili izgradnjom septičkih jama.

U seoskim područjima otpadne vode kako domaćinstava tako i pomoćnih objekata (štale i sl.) upuštaju se direktno u vodotoke, u odvodne jarke puteva, direktno na puteve i na površine u blizini domaćinstava. Ne postoje podaci o broju septičkih jama, njihovoj nepropusnosti kao ni o načinu pražnjenja. Poseban problem i opasnost predstavljaju otpadne vode domaćinstava u blizini izvorišta vode. Postoje i grupe domaćinstava koje su zajednički izgradile manje kanalizacione mreže uključene direktno u vodotoke ili odvodne jarke saobraćajnica.

Dispozicija otpadnih voda

Na području općine ne postoji uređaj za prečišćavanje otpadnih voda, tako da one, bilo iz kanalizacionog sistema ili iz domaćinstava izvan kanalizacionog sistema, završavaju u vodotocima.Na isti način završavaju i industrijske otpadane vode.Pobrojani kanalizacioni sistemi upuštaju otpadne vode u vodotoke na 4 mjesta koja predstavljaju kritična mjesta zagađenja. U Tešnju otpadne vode iz kolektora upuštaju se u rijeku Tešanjku kod raskrsnice za Bukvu i kod mosta za Čifluk, a u Jelahu otpadne vode ispuštaju se u rijeku Usoru na Rastokama.Za grupe domaćinstava koje su izgradile manje kanalizacione mreže ne postoje podaci o položaju i broju ispusnih mjesta.

Rješavanje problema prikupljanja otpadnih voda sa područja općine Tešanj i njihovog prečišćavanja mora se staviti u prioritete djelovanja, a kao prvi korak predlaže se izrada studije i priprema podataka neophodnih za projektovanje.

Prikupljanje i deponovanje otpada

Prikupljanje otpada na području općine Tešanj vrši Komunalno preduzeće "RAD" Tešanj. Tokom 2011. godine provedeno je niz aktivnosti reorganizacije ljudstva i sredstava sa ciljem stvaranja

55

uslova za proširenje obuhvata prikupljanja, odvoza i odlaganja otpada. Tako je pokriven čitav prostor općine izuzev mjesne zajednice Šije (za što takođe postoji spremnost), uvedeno je 850 korisnika usluga odvoza otpada, uspostavljeno je 6 reciklažnih ostrva, uvedeno redovno pražnjenje posuda za razdvojeno skupljanje i uspostavljena saradnja sa preduzećima koja se bave reciklažom prikupljenog otpada.Tako je izvršeno proširenje obuhvata odvoza otpada na 5 MZ I TO: kAlošević, Bobare-Drinčići-Blaževci, N Miljanovc-Lončari, Piljužići, Trepče i Novo Selo.Uvedeno je 6 reciklažnih ostrva u Tešnju, Jelahu i Tešanjci. Kod 116 korisnika su uvedene posebne kante za pepeo i šljaku. Uvedeno je jednosedmično odvoženje za sve korisnike. Izvršena je akcija zamjene vreća sa kantama za odlaganje otpada kod 406 korisnika (preostalo ih je još 44). Iz baze korisnika vode uočljivo je da ima još 1000 korisnika koje treba uvesti u navedenu uslugu.Pretpostavka je da se u toku zimskog perioda preveze 2500-3000 tona pepela i šljake, tako da se može reći da su ovdje ostvareni samo početni rezultati.Rezultati u prikuplajnju pet ambalaže i papira su početni jer se ovaj otpad u veilkom broju još odlaže u kante sa ostalim smećem. Zato je organizovane šire akcije prikupljanja PET ambalaže putem škola koje su dale dobre rezultate. Današnje mogučnosti JP Rad su preuzimanje još 600-800 korisnika. Svijest građana o zakonskim, ali ekološkim obavezama iz ove oblasti se postepeno mijenja i zavisit će i od količine i kvaliteta datih informacija i medijske propagande. Za pokrivanje kompletne teritorije općine prikupljanjem i odvozom otpada u pripremi je studija prikup-ljanja otpada za koju je urađen projektni zadatak i dostavljen općini.Metalni otpad kao sekundarna sirovina sve manje se nalazi u kantama za otpad jer komercijalno interasantan građanima za skupljanje i odvoženje u specijalizirane firme koji ga otkupljuju, pa je i prestao biti predmet posebnog organizovanja skupljanja i odlaganja.Kao sekundarne sirovine interesantani su otpadni metal, papir, plastika i staklo. Kao preduslov za od-vojeno prikupljanje otpada nužno je formiranje tržišta koje je zainteresovano za otkup pojedinih od nabrojanih sirovina. Trenutno su stvoreni uslovi za odvojeno prikupljanje papira i metala, a u posljednje vrijeme i plastike. Na području općine egzistiraju servisi za otkup metala (Bukva, Vukovo) i papira, što uveliko doprinosi sma-njenju zagađenja okoliša. U pripremi je program odvojenog prikupljanja sekundarnih sirovina koji predviđa postavljanje specijalnih kontejnera za prikupljanje otpada (formiranje reciklažnih ostrva).

ELEKTRODISTRIBUCIJAKapaciteti

Trafostanice 10(20)/0,4 Kv

U vlasništvu Elektrodistribucije

143 kom, 26 MVA

163 kom, 37 MVAU vlasništvu trećeg lica

20 kom, 11 MVA

Vodovi 10(20) kVNadzemni 126 km

138 kmPodzemni 12 km

Vodovi 0,4 kV Nadzemni – goli vodići

406 km 673 km

Nadzemni – izolovani vodići

200 km

56

Podzemni 67 km

Obrazloženje za TS 110 kV Jelah

TS 35/10 kV Jelah je proširena i značajnije remontovana sredinom sedamdesetih godina, od kada je u stalnom pogonu. Električnom energijom napaja šire područje Jelaha i Pousorje, odnosno većinu stanovništva op-ćine Tešanj, a na njoj je potrebno izvršiti veći zahvat revitaliziranja, povećanja sigurnosti eksploatacije po pi-tanju isporuke električne energije, kao i sigurnosti ljudskih života i bezbjednosti materijalnih dobara.Nakon rata, zbog veoma atraktivne geografske lokacije Jelaha i okolnih područja koji se nalaze na kri-žanju magistralnih saobraćajnica Tešanj – Prnjavor i Doboj – Teslić, dolazi do intenziviranja potrošnje električne energije (uzrokovano povećanjem industrijske potrošnje, te povećanjem broja kupaca iz kategorije domaćinstava sa tempom priključenja novih kupaca od oko 400 kupaca godišnje). Zbog toga došlo je do potrebe proširenja kapaciteta trafostanice 35/10 kV Jelah, te je izvršena ugradnja još jednog transformatora snage 4 MVA, čime je ukupna instalisana snaga iznosila 12 MVA. Zbog stalnog rasta potrošnje električne energije ponovo se ukazala potreba za daljnjim proširenjem kapaciteta, te je postojeći transformator 4 MVA zamijenjen drugim snage 8 MVA, čime je ukupna instalisana snaga iznosila 16 MVA. Stanje sa instalisanom snagom je trenutno na nivou od 16 MVA, preko 10 kV dalekovoda se napaja 105 trafostanica PJ distribucije Tešanj instalisane snage 18,62 MVA i dio poslovnice Usora instalisane snage 2,5 MVA, što iznosi ukupno 21,12 MVA instalisane snage sa napajanjem iz TS 35/10 kV Jelah. Time je obuhvaćeno područje površine oko 100.000.000,00 m2 sa 8.111 kupaca PJD Tešanj (7.408 domaćinstava i 703 ostale potrošnje).Međutim, potrebe za električnom energijom su u stalnom rastu, te dolazimo u situaciju da nije moguće daljnje povećanje snage zamjenom transformatora iz sljedećih razloga: TS 35/10 kV Jelah se sada električnom energijom napaja preko 35 kV dalekovoda iz TS 110/35/10 kV Tešanj instalisane snage 20 MVA. Kako TS 110/x Tešanj električnom energijom napaja i industrijsku zonu Tešnja (instalisana snaga oko 11 MVA, a sadašnje potrebe za električnom energijom dostigle su prijeratni nivo i u daljnjem su rastu, te su u najavi i daljnja proširenja kapaciteta), prostom računicom dolazimo do zaključka da ćemo u vrlo kratkom roku doći u situaciju da nećemo imati dovoljno električne energije za zadovoljenje potreba kupaca.Rezervno napajanje, kako TS 35/10 kV Jelah, tako i kompletnog područja Općine Tešanj, je preko 35 kV dalekovoda na relaciji Maglaj – Doboj Jug – Jelah, ne zadovoljava ni jedan aspekt potreba za električnom energijom (tu prije svega mislimo na kvalitet napona u TS 35/10 kV Jelah koji umjesto potrebnih 10,5 kV iznosi neprihvatljivih 9,2 kV, kao i na snagu koja se može isporučiti preko pomenutog dalekovoda, pa umjesto potrebnih 15-17 MVA moguće je u povoljnim uslovima dobiti maksimalnih 9-11 MVA), što uzrokuje, pored katastrofalnog napona, još i redukcije u isporuci električne energije (da bi održali prioritetne potrošače moramo isključiti i do 40 % široke potrošnje).Za ilustraciju rasta potrošnje električne energije može poslužiti podatak da je još 18.12.1998. godine u TS 110/x Tešanj registrovano vršno opterećenje 16,6 MW i 6,4 MVAr. Nakon tog perioda sa napajanja iz TS 110/x Tešanj skinuto je kompletno područje PJD Doboj-Jug, skinuto je područje sela Šije (5 trafostanica prebačeno na Doboj-Jug) , skinuto područje Oruče i Ravne (2 trafostanice prebačene PJD Maglaj). I pored svih ovih poduzetih mjera već je prestignut nivo potrošnje električne energije koji je bio prije skidanja navedenih područja.

57

Zaključak

Dugoročno rješenje problema sa isporukom električne energije je izgradnja, odnosno pretvaranje po-stojeće TS 35/10 kV Jelah u TS 110/x Jelah. Ovim potezom riješio bi se čitav niz problema u isporuci, odnosno sigurnosti i kvaliteti isporuke električne energije. Prije svega, obezbijedilo bi se dvostrano napajanje električnom energijom područja općina Tešanj, Doboj-Jug i Usora, izbjegli prekidi u isporuci električne energije uzrokovani sadašnjim "antenskim" napajanjem Tešnja, te bi kupci električne energije u svakom trenutku imali kvalitetan napon.Još jedna povoljna situacija je što u neposrednoj blizini postojeće TS 35/10 kV Jelah prolazi i 110 kV Dalekovod Doboj – Teslić, te bi se uz minimalna ulaganja na zamjeni izolacije na postojećem 35 kV dalekovodu Tešanj – Jelah kompletno područje napajalo preko 110 kV napona.

Toplotna energija

Od 11500 domačinstava koliko se predspostavlja da ima Tešanj ___ porodica i___ privrednih subjekata se snabdjeva toplotnom energijom iz JU Toplane. Kao gorivo koristi se ugalj mrki i lignit, drvo,nešto manje plin i nafta. Ne postoje podaci o kvaliteetu gradnje objekata i gubicima ali su pretpostavke da je samo manji broj novoizgrađenih kuća i zgrada, kao i tvorničkih hala izgrađen sa kvalitetnom izolacijom. Kotlovnice, njihov položaj i način loženja uglja u privatnim stambenim objektima veoma često su nekvalitetni pa se ostvaruje nepotpuno sagorjevanje. Pored povećanog procenta sumpora u uglu to još više pogoršava zagađenost posebno vazduha posebno u samom gradu Tešnju.

Proizvodnju toplotne energije vrši JP Toplana smještena u industrijskoj zoni BukvaToplana je dioničarsko društvo. Vlasnik je općina sa 76,55%, a 23,45 privatni kapital (mali dioničari bivši radnici osnivača). Broj zaposlenih je 24 od čega 2 sa VSS i jedan sa VS.Toplana posjeduje dva kotla od po 6,5 MW koja rade još od 1984 godine koja snabdjevaju toplotnom energijom preko vrelovodnog toplovodnog sitema. Snabdjeva 541 stambeno-poslovna korisnika ukupne površine grijanja 50460 m2 i (od čega je) korisnika iz kategorije proizvodni prostor 42 641 m3.

Godišnja proizvodnja toplinske energije u Toplani d.d. Tešanj iznosi 19.000 MWh.

Toplana radi samo u sezoni grijanja (6 mjeseci) u cilju proizvodnje toplinske energije za grijanje industrijske zone, poslovnih i stambenih objekata.

Za vrijeme rada Toplane u najvećem dijelu ogrjevne sezone u funkciji je naizmjenično jedan kotao, koji radi punim kapacitetmo od 5,00 sati do 22,00 sata, a u periodu od 22,00 do 5,00 sati kotao se održava na toplom režimu. Samo u slučaju vrlo niskih temperatura -5 oC i niže pogon se održava 24 sata neprekidno.

Instalirana snaga trenutnih potrošača

GodinaInst.snaga gr. tijela(kW)

Korištena snaga grijnih tijela

Kapacitet izmjenjivača (kW)

Korišteni kapacitet izmjenjivača

2011. 12412 11500 21933 13.493

58

Toplana je uvela i implementirala Standarde ISO 9001:2008 i ISO 14001:2004.,čime svakako doprinosimo provođenju Vizije Općine Tešanj-sredina ekološke svijesti,čistoće i reda.U fazi realizacije je projekat toplifikacije SŠC Tešanj i priključivanjem novoizgrađenih objekata na daljinsko grijanje kao što su Musala i Kantanga.Realizacija projekta toplifikacije SŠC Tešanj realizovat će se zajedničkim finansiranjem JP Toplana i općine Tešanj u skladu sa potpisanim ugovorom. Sredstva za finansiranje ovog projekta u visini 600.00.00 bit će obezbjeđena iz krditne linije Razvojne banke Federacije BiH sa učešćem od 10% JP Toplana. U periodu oktobar –decembar 2011. Godine potrošeno je 650 t manje uglja u odnosu za isti period 2010.godine što je u finansijskim efektima iznosi 72.000,00 KM ,i ako je u istom periodu ugalj poskupio 16% .Broj isključenih korisnika u 2011. godini je 20,i veći je za 3 u odnosu na 2010.godinu.Svi navedeni korisnici isključeni su sa jedinstvenog sistema na lični zahtjev zbog toga što u navedenim prostorima trenutno niko ne boravi ili imaju alternativne izvore. Posebno je značajno da je među njima i starteški korisnik MANN+HUMMEL.Prema dokumentaciji o potrošačima trenutno je priključeno 12,412 MW od toga 9,977 MW u Gradskoj zoni i 2,435 MW u industrijskoj zoni.Planira se priključenje 6 MW novih potrošača i to 2 MW na priključnom mjestu kod Elektrodistribucije i 4 MW kod Simetrala.Ovim bi bilo priključeno ukupno 18,412 MW što je za 5,412 MW više od instalisane snage u kotlovnici.Međutim analizom postojećeg stanja može se doći do slijedećeg:- Smanjenjem vanjske projektne temperature sa -20°C na -15°C smanjuje se opterećenje za 12,5% .- Instalisana snaga potrošača je predimenzionisana tako da se može računati na smanjenje od 15% pri čemu će i tada specifično opterećenje iznositi 170 W/m2 što odgovara izuzetno loše izolovanim objektima.Ovakvim smanjenjem dobivamo stvarno priključeno opterečenje potrošača kako slijedi :

Dakle priključenje novih potrošača se može izvršiti do kapaciteta 13,00 MW što iznosi 4,06 MW. Za zadovoljenje potreba potrošača kod priključene instalisane snage od 13 MW rad sa jednim kotlom bi mogao biti do vanjske temperature 0°C, a pri nižim temperaturama morao bi se obezbjediti paralelan rad dva kotla. U dosadašnjem radu izbjegavao se paralelan rad zbog bojazni u pouzdanost koltlova. Zamjenom plameno-dimnih i ekranskih cijevi obezbjedila bi se pouzdanost kotlova i povećao vijek trajanja kotlova za cca 5 godina.S obzirom na starost kotlova, a i potrebe proširenja priključenog konzuma u navedenom periodu od 5 godina bilo bi potrebno planirati rekonstrukciju kotlovnice.Rekonstrukcija bi trebala ići u pravcu nabavke novih kotlova većeg kapaciteta koji bi zadovoljili konačne potrebe toplinskog konzuma (definirano u dugoročnim strateškim ciljevima). Kako bi se došlo do planskog konzuma neophodno bi bilo usvojiti granice zona toplifikacije i u okviru njih uzeti u obzir priključenje postojećih objekata kao objekata koji se planiraju izgraditi.Cirkulacija vrele vode u distributivnoj mreži i kotlovima se ostvaruje sa postojećim cirkulacionim pumpama Wilo NP100/200 v-55/2. Za konzum od 13 MW potreban je protok od 167 m3/h što se može ostvariti postojećim cirkulacionim pumpama. Međutim analizom distributivne mreže očito je da je većina priključnih vodova do toplinskih podstanica predimenzionisana. Kako bi se obezbjedio ravnomjeran raspored potrebnog protoka do svakog potrošača neophodno je izvršiti balansiranje mreže. Prije svega potrebno je obratiti pažnju na vod do toplinske podstanice „Pobjeda“. Radi se o

59

ogranku DN200 na kojem je priključeno samo 2,435 MW. Brzina vode iznosi 0,25 m/s što predstavlja do 10 puta manju bzinu od preporučene.Potrebno je napomenuti da su pumpe bez regulacije. Ukoliko bi sve toplinske podstanice bile u regulaciji, što je potrebno u narednom periodu ostvariti, pri povećanju vanjske temperature protok kroz podstanice bi se smanjio pa u jednom trenutku i zatvorio. U ovom slućaju bi došlo do opterećenja pumpi. Treba u narednom periodu planirati ugradnju frekventnih (elektronskih) regulatora što bi produžio vijek trajanja pumpi, a i smanjio utrošak električne energije.Osnovni problem u daljnjem razvoju toplifikacije na teašnjskoj općini su investicione sposobobnosti JU Toplana. Naime osnovna zadaća proizvođaća toplote je dovesti energiju do potošaća po konkurentnoj cijeni. To znači da privredni subjekti moraju imati najmanje iste cijene energije kao konkurencija, kako energija ne bi uticala na povećanja troškova. Uzrok ne mora biti samo proizvođać nego i korisnik. Naime većina korisnika ima proizvodne hale koje su projektovane i građene bez adekvatnih izolacija. Toplifikacija industrijskih zona, naselja Jelah i proširenja u Tešnju bi se daleko brže odvijala ako bi se obezbjedila značajna ulaganja,ali iz temeljnog kapitala, a ne iz komercijalnih kredita. Privatizacija državnog kapitala ili neki drugi oblik partnerstva državnog i privatnog kapitala su rješenja koja će trebati ispitati. Evropski fondovi kao alternativa javnom sektoru isključivo finansiraju biomasu kao gorivo, te je potrebno i u tom pravcu vršiti pripreme.

TELEKOMUNIKACIJE

Fiksna telekomunikaciona mreža - pristupna tk mreža

Kada je riječ o postojećem stanju, organizacija počiva na komutacijama, tj. centralama-čvorištima.

Redni broj

Telefonska centrala

R. br. MZ

MZ koje centrala poslužujeStanje telefonske mreže MZ

1 Tešanj

1 Grad Tešanj Dobro2 Sejmen Polje Dobro3 Mekiš Dobro4 Dolac Dobro5 Kotlanice Dobro6 Dobro Polje Dobre7 Trepče Loše8 Raduša Loše

2

Tešanj (očekuje se skoro uključenje na novu komutaciju u naselju Bukva)

9 Bukva (industrijska zona) Dobro10 Logobare Dobro11 Čifluk Dobro12 Krndija Dobro13 Škapurovo Brdo Dobro

3 Novo Selo 14 Novo Selo Dobro15 Medakovo Dobro

60

16 Ljetinić Dobro17 Dubalj Dobro18 Žabljak (dio) Dobro

4 Jelah

19 Jelah Dobro20 Jelah Polje Dobro21 Jevadžije Dobro22 Potočani Dobro23 Rosulje Dobro24 Vukovo Dobro

5 Miljanovci

25 Miljanovci Dobro26 Piljužići Dobro27 Križ Dobro28 Blaževci Dobro29 Lončari Dobro

6 Mrkotić

30 Mrkotić Dobro31 Oraš Planje Dobro32 Džemilić Planje Dobro33 Kalošević Dobro34 Bobare Dobro35 Putešić Dobro36 Drinčići Dobro37 Potočani (dio) Dobro

7 Jablanica

38 Jablanica Dobro39 Ripna Dobro40 Tugovići Dobro41 Čaglići Dobro42 Roše Dobro43 Karadaglije Dobro44 Koprivci Dobro

8 Tešanjka 45 Tešanjka Dobro46 Lepenica Dobro47 Kraševo (dio) Dobro

9 Šije 48 Šije Dobro

Zaključak

Stanje pristupnih telekomunikacionih mreža je dobro u svim mjesnim zajednicama. Razlog tome je što su skoro sve mreže relativno novijeg datuma. Jedina iznimka su uža gradska jezgra Tešnja i područje Trepča, gdje je još uvijek zastupljena tzv. vazdušna mreža koja ne zadovoljava uslove digitalnog prenosa. Upravo je u fazi realizacije projekat mreže Trepče koji će posebno riješiti ovo naselje, a i rješavanje gradske jezgre Tešnja je u fazi projektovanja.GSM mreža

Trenutno na području općine Tešnja rade tri bazne stanice i to: Tešanj-Paklenica, Trebačko brdo i Jelah.U planu za ovu godinu su bazne stanice na lokacijama Industrijska zona Bukva i Miljanovci-

61

Mrkotić.

Optički spojni (prenosni) kablovi

Na području općine Tešanj položeni su optički kablovi: Tešanj – Tešanjka – Jablanica; Tešanj – Jelah – Tešanjka; Tešanj – Bukva – Novo Selo; Jelah – Miljanovci; Jelah – Mrkotić.Planiraju se izgraditi i pravci Bukva – Trepče – Trebačko brdo.

ANALIZA PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE

Uzimajući u obzir potrebe građana i privrednika općine Tešanj, te povećnje iskoristivosti prostora kao resursa, izvršena je analiza postojeće provedbene i razvojne planske dokumentacije koju posjeduje Općina Tešanj koja reguliše uvjete korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora i dobara u prostoru. Kako se planski dokumenti klasificiraju na razvojne i provedbene (izvedbene) planove, tako je prema ovoj klasifikaciji i izvršena analiza postojećih planskih dokumenata općine Tešanj.Razvojni planovi:

- Prostorni plan općine Tešanj (Sl. glasnik općine Tešanj broj 7a/09 – Odluka o provođenju izmjena i dopuna Prostornog plana općine Tešanj „Sl. glasnik općine Tešanj“ broj 7a/09);donesen je za period od 2009 do 2020. godine (aktuelan) te nema potrebe za donošenje izmjena.

- Urbanistički plan Tešnja (Sl. glasnik općine Tešanj broj 1/89);- donesena je Odluka o pristupanju izmjena i dopuna- urađen projektni zadatak- raspisivan tender (konkurentski) na koji su pristigle dvije prijave zbog čega se odustalo- potrebno je ( obzirom na zastarjelost i izmjene koje su bile do danas) revidirati.

- Urbanistički plan Jelah (Sl. glasnik općine Tešanj broj 6/87)- donesena je Odluka o pristupanju izmjena i dopuna- obzirom na zastarjelost te proširenje granica obuhvata (Odlukom o provođenju izmjena i dopuna prostornog plana općine Tešanj proširen je obuhvat Urbanističkog plana Jelah međutim nisu definisane namjene površina u tim proširenim dijelovima) potrebna je revizija (izmjena i dopuna) istog;

Razvojni planovi po svojoj jedinstvenoj metodologiji sadrže samo zoniranje, određivanje namjene površine, granice i mjere zaštite svih prostornih resursa na području općine. Tako su Prostornim planom općine Tešanj („Službeni glasnik općine Tešanj“ broj: 7a/09) utvrđene namjene površina za:

- Urbana područja - Proizvodne zone - Rezervisane površine za budući razvoj - Kamenolom - Obradive poljoprivredne površine - Neobradive poljoprivredne površine - Šume - Rječne površine

62

Urbana područja planirana su na površinama predviđenim za izgradnju sa funkcijom stanovanja, rada, rekreacije i komunalne infrastrukture, a u cilju racionalnijeg organizovanja urbanih struktura, ekonomičnijeg opremanja naselja sadržajima komunalne i društvene infrastrukture. Površine urbanih područja su različite, jer su definisane na osnovu postojećeg stanja, prirodnih karakteristika područja, kao i planiranog broja stanovnika i pretpostavki budućeg razvoja, koji će zahtijevati i promjenu površine. Generalno se može konstatovati da se urbana područja mogu povećavati, smanjivati ili zadržati svoj obim, a mogu i izgubiti karakter urbanog područja.

Proizvodne zone koje su predviđene Planom:1. Zona Jelah-Rosulje (na prostoru naselja Jelah, Rosulje i Vukovo, uz magistralni put M4, a

njena orijentaciona površina iznosi 76 ha). Za ovu zonu je donesen i Regulacioni plan (Regulacioni plan „Poslovna zona Glinište“ općina Tešanj-„Službeni glasnik općine Tešanj“ broj: 9/09)

2. Zona Medakovo je planirana u naselju Medakovo i jednim dijelom u naselju Lepenica,3. uz trasu autoputa Vc i buduće čvorište, orijentacione površine 50 ha. 4. Zona Šije je planirana u naselju Šije uz magistralni put Doboj-Sarajevo, orijentacione

površine 13 ha.5. Zona Cerovac je planirana u naselju Cerovac u dolini rijeke Radušice, orijentacione

površine 18 ha. 6. Zona Ljeskovac-Rosulje je planirana u naselju Rosulje, orijentacione površine 41 ha.7. Zona Mekiš je planirana u naselju Mekiš, s obje strane regionalnog puta, orijentacione8. površine 23 ha. 9. 7. Rezervisana površina Mrkotić je planirana u naselju Mrkotić između magistralnog puta

M4 i rijeke Usore, orijentacione površine 12 ha.

Površine koje su rezervisane za budući razvoj Planom su predvođene samo u Putešiću.Kamenolomi su planirani u Trepču (Trebačko brdo) te u Putešiću i Kaloševiću.

Granice navedenih područja određene su grafičkim prikazom Prostornog plana općine Tešanj, - namjena površina u mjerilu 1:2500.

Prostornim planom su predložene zone posebnih turističkih predispozicija i to:

- Zona općinskog centra,- Zona Karadaglije-Kiseljak,- Zona Trebačko brdo-Šije,- Zona Orašje Planje (općinsko Vijeće je donijelo Odluku o pristupanju izradi Regulacionog

plana „Turističko-rekreaciona zona O.Planje“ -„Službeni glasnik općine Tešanj“ broj: 4/10),- Zona Jelah-Usora.- Kao značajan lokalitet za razvoj turizma izvan turističkih zona je lokalitet banje Logobare.

Odlukom o provođenju izmjena i dopuna Prostornog plana općine Tešanj („Sl. glasnik općine Tešanj“ broj: 7a/09) članom 8. Izmjenjen je naziv Urbanističkog reda Jelah u Urbanistički plan Jelah, članom 9. su proširene njegove granice. a članom 10. revidirane njegove pojedine zone. Članom 11. Izmjenjene su granice Urbanističkog plana Tešanj a članom 11. se revidiraju pojedine planirane namjene.

Općinsko Vijeće je na svojoj 16. sjednici održanoj 30.03.2010.godine donijelo Odluku o

63

pristupanju izrade ''Izmjena i proširenje obuhvata Urbanističkog plana naseljenog mjesta Tešanj'' a na 21. sjednici održanoj 08.10.2010.godine Odluku o pristupanju izrade ''Izmjena i proširenje obuhvata Urbanističkog plana naseljenog mjesta Jelah''

Dio područja naseljenog mjesta Jelah se nalazi u obuhvatu provedbenog dokumenta – Regulacioni plan "CENTAR" Jelah („Službeni glasnik općine Tešanj“ broj: 7/03), a kako provedbeni dokument sadrži detaljnije podatke, istim su utvrđene precizne granice određenih namjena. Izvršena je analiza pomenutog plana te je općinsko Vijeće usvojilo Odluku o pristupanju izmjeni istog a sve radi funkcionalnijeg i racionalnijeg iskorištavanja prostora koji je u njegovom obuhvatu. Prilikom izrade izmjene neophodno je posebnu pažnju posvetiti na organizaciju i rješavanju saobraćaja, kako kolskog tako i pješačkog. Od strane općinskog Načelnika formiran je radni tim koji je izvršio analizu, plan i kategorizaciju saobraćajnica u obuhvatu regulacionog plana a na osnovu koje je urađen projektni zadatak.

S ciljem stvaranja uslova za plansku izgradnju, korištenje, uređenje i zaštitu prostora unutar obuhvata na lokalitetu zv. Ciglana – Jelah, općinsko Vijeće je donijelo i Odluku o usvajanju i provođenju Izmjena namjene dijela "Urbanističkog reda Jelah" na lokalitetu zvanom Ciglane-Jelah („Službeni glasnik općine Tešanj“ broj: 5/08) Dio područja naseljenog mjesta Jelah se nalazi u obuhvatu Urbanističkog rješenja mikrolokacije Centar Jelah sa redefiniranjem elemenata dijela regulacionog plana „Centar“ Jelah. Za ovaj dio je usvojen Nacrt plana te se u ovoj godini očekuje i Prijedlog Plana u koji će se uvrstiti i saobraćajnica koja je planirana RP Centar, Jelah a detaljno razrađena u projektu rekonstrukcije i semaforizacije raskrsnice regionalnog i magistralnog puta u Jelahu. Karakteristika ovog urbanističkog rješenja je niz sadržaja koji su nastali iz potreba sredine a na zahtjeve mjesne zajednice Jelah. Planirani su kulturni i sportski sadržaji te poslovno-stambeni objekat.

Za proizvodnu zonu Jelah-Rosulje (na prostoru naselja Jelah, Rosulje i Vukovo) predviđenu Prostornim planom općine Tešanj općinsko vijeće je donijelo Odluku usvajanju i provođenju Regulacionog plana „Poslovna zona Glinište“ općina Tešanj („Službeni glasnik općine Tešanj“ broj: 9/09). Prostor obuhvaćen Planom nalazi se na oko 5km sjeverno od grada Tešnja, ima karakter savremene humane poslovne zone, koja pored poslovno-proizvodnih i skladišnih objekata ima sadržaje iz reda tercijarnih privrednih djelatnosti (trgovina, poslovanje, zanatstvo i usluge, ugostiteljstvo i turizam i sl.), društvene djelatnosti (vrtić i ambulanta) i sportske i rekreativne sadržaje, koji će biti u funkciji kako samog planiranog naselja tako i šireg područja. Općina Tešanj je obezbijedila Glavni projekat saobraćajnica za ovu poslovnu zonu te je krenula u njegovu realizaciju (djelimično pribavljene dozvole, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, eksproprijacije i sl.)

Općinsko vijeće na svojoj 27. sjednici, održanoj 30.03.2007. godine, donijelo Odluku o usvajanju i provođenju Regulacionog plana "POSLOVNA ZONA BUKVA“ Tešanj („Službeni glasnik općine Tešanj“ broj: 3/07). Na obuhvatnom području u granicama ovogOvog Regulacionog plana planirana je izgradnja malih i srednjih preduzeća, da bi cjelokupan Plan prema namjeni (postojeći i planirani sadržaji) bio homogenizovan. U okviru Plana zadržavaju se već izgrađeni privredni objekti uz moguće intervencije (rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje) dok je neznatan broj objekata ( izbjegličko naselje )planiran za dislociranje. Općina Tešanj je

64

izvršila pripremu te djelimično opremanje jednog dijela zemljišta koje je u njenom vlasništvu (Vila).

Općinsko vijeće Tešanj ja na svojoj 15. sjednici održanoj dana 26.02.2010. godine, donijelo Odluku o usvajanju i provođenju regulacionog plana Turističko-rekreacione zone «Kiseljak» Tešanj. („Službeni glasnik općine Tešanj“ broj: 2/10). Granice obuhvata Turističko-rekreacione zone “Kiseljak” Tešanj predstavljene su na grafičkom prilogu (karti broj: 03), a osim užeg i šireg područja turističko-rekreacione zone Kiseljak površine cca 10ha, granice obuhvata su proširene na dio zone Parka prirode „Crni Vrh“ i to samo njegovim dijelom do postojećeg regionalnog puta Tešanj-Novi Šeher i tretirano je kao šira zona rekreacijskog parka „Kiseljak“. Općina Tešanj je u 2011. Godini raspisala Javni poziv za iskazivanje interesa za privođenje krajnjoj namjeni Regulacionog plana turističko-rekreacione zone „Kiseljak“ Tešanj.

U gradu Tešnju postoje sljedeći provedbeni akti

regulacioni planovi:

- Jugozapad Tešanj,- Centralni dio Tešnja,- Plan revitalizacije i regeneracije stare čaršije Tešanj sa proširenjem granica i Starim gradom –

Gradinom,- Regulacioni plan „Musala“ Tešanj II.Detaljni planovi

- Urbanistički projekat „Zona zdravstva“ Tešanj,- Urbanististički projekat „Tešanj-Centar“ Tešanj,- Urbanističko rješenje Vrata grada 1(poslovno stambeni objekat zv. „Katanga“),- Urbanističko rješenje Vrata grada 2 U prostornom obuhvatu "Jugozapad" Tešanj predviđena je izgradnja stambeno-poslovnih sadržaja na lokalitetu Dolačka ravan, na kojem bi se mogla razviti manja poslovna zona sa namjenom iz reda uslužnih ili drugih sličnih djelatnosti.

Jedan od značajnijih provedbenih planova za strateški razvoj grada i općine Tešanj je Plan revitalizacije i regeneracije stare čaršije Tešanj sa proširenjem granica i Starim gradom – Gradinom, obzirom da je uz navedeni planski dokument urađena i Studija o vrijednostima stare čaršije Tešanj koja inicira korištenje kulturno-historijskog naslijeđa kao ekonomskog resursa užeg i šireg lokaliteta.

U okviru navedenog plana usvojen je i Idejni projekt namjene Starog grada – Gradine, pa bi slijedeća procedura bila izrada izvedbeno-planske dokumentacije za pojedinačne sadržaje predviđene ovim Idejnim projektom, a potom pokrenuti aktivnosti na zaživljavanju predviđenih sadržaja.

Objekat Gradina predstavlja izuzetan ekonomski potencijal naše općine, te bi trebao da predstavlja jedan od prioriteta pri izradi strategije razvoja općine Tešanj, a lokalna uprava treba paralelno i da aktivira spomenične resurse Gradine uz izradu dokumentacije.

Regulacioni plan „Musala“ Tešanj II („Službeni glasnik općine Tešanj“ broj: 7/08) donesen je za područje koje kroz kroz urbanističku postavku predstavlja samostalnu i jedinstvenu prostornu i funkcionalnu cjelinu. Na predmetnom lokalitetu planirani su sljedeći zahvati i sadržaji: objekti kolektivnog stanovanja sa poslovnim dijelom te prostorom za stacionarni saobraćaj, sportski objekat, objekat kulture (biblioteka), tržni centar, uklanjanje jednog dijela stijene tzv.Grič te

65

revitalizacija spomenika lokalnog karaktera (Musala), uklanjanje objekata i kultivisanje prostora do parka ispred O.Š. Huso Hodžić kao i formiranje šetnice uz rijeku Tešanju. Planiranom šetnicom pješački saobraćaj se kompletno odvaja od kolskog na potezu od Doma kulture do izlaza iz naselja ''Simetrale'' prema srednjoškolskom centru te je njena izgradnja od naročitog značaja.

Urbanističkim projektom „Tešanj-Centar“ Tešanj („Službeni glasnik općine Tešanj“ broj: 2/12) definisane su zone sa sljedećim namjenama:

- Zona Lijeve obale - Park: rekreacija i Džamijski harem: religija i edukacija- Zona Desne obale - Hotelski kompleks:- hotelijerstvo+trgovina, ugostiteljstvo, poslovanje; Stambeno-poslovni objekat "Grič" i

Memorijal- Saobraćaj - Stacionarni saobraćaj,- Ostale javne površine za komunikaciju: Pješačka zona i trotoari i kolsko - pješačka

saobraćajnicaPredmetni plan sadrži i idejna rješenja planiranih objekata (gradski hotel sa pratećim sadržajima, stambeno-poslovni objekat i trgovke).

Realizacijom autoputa - Koridora 5-C, pravilnim planskim pristupom i odabirom prioriteta realizacije određenih aktivnosti odredio bi se osnov strateškog razvoja općine Tešanj.

PRIVREDA I ZAPOŠLJAVANJE

Položajne karakteristike i privredni razvoj

Općina Tešanj svojim položajem u centralnom dijelu Jugoistočne Evrope i između srednje i sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, na površini od 163 km2 sa 304 stanovnika/km2, predstavlja homogen interaktivan komunikacijski prostor kome postojeći prirodni resursi i društveni faktori daju realno povoljan osnov za dalji uspješan privredni rast i razvoj. Industrijske zone su razvijene i dalje se razvijaju u neposrednoj blizini regionalnog (R474 - do 2 km) i magistralnih puteva (M4, M17 - do 7 km) a i u neposrednoj blizin autoputa koridora Vc koji je u izgradnji (do 5 km). Udaljenost aerodroma je 75 km (Banja Luka). Najbliža luka je luka Ploča, udaljena 450 km. U periodu 1945-1992 godine razvila se automobilska industrija: Pobjeda, Unico filter, Enker i FAD (pumpe, filteri, svjećice, keramika, kočioni dijelovi) sa tržištima izvan Ex Jugoslavije (posebno naglašeno prisustvo na tržištu Zapadne Evrope, najznačajnije Njemačka). Pored ovog područja poslovale su i firme: Sloga (koža), Napredak (tekstil), Ukus (drvo), Čarapara (čarape), IGM Usora (cigla), Autoprijevoz, Prijevoz (saobraćaj), Univerzal (građevinarstvo), Vemal (trgovina) i Zvečaj (ugostiteljstvo). U periodu 1992-1995 godine, cijeli prostor općine Tešanj je pretrpio ogromna razaranja (preko 2.000 slučajeva ratnih šteta, avio-bombardovanja, 60 raketa zemlja-zemlja, i hiljade tenkovskih, haubičkih i minobacačkaih granata uključujući helikopterski napad strijelama. Prekinuto je snabdijevanje električnom energijom kao i PTT saobraćaj, a regionalni centar se odvojio. Škole su bile devastirane, zdravstvenne ustanove sa nedovoljnim kapacitetom i porušenim i devastiranim stambenim fondom.Uspostavom Federacije BiH je pokrenut projekat napajanja električnom energijom i uspostava PTT saobraćaja prema novom regionalnom centru Zenica. Prva strategija razvoja je izrađena 1996.

66

godine a Općina Tešanj je razvila prve industrijske zone "Ciglana" i "Ekonomija" 1996. i 1998. godine, obje na Jelahu na kojima se danas nalaze firme: AS (kondiktorska industrija), Dukat (pekarska industrija, mlin), Belif (hemijska industrija), East-Inox (obrada inoxa), Samplast (izrada natpisa), Saltaga (obrada metala i nemetala), Koža komerc i ART (koža i tekstil), May (obrada drveta), ...U staroj industrijskoj zoni Bukva su se razvili: Koteks (koža i obuća), Algoja(ambalaža za prehranu), MADI (prerada pilećeg mesa), TS Saračević (obrada i usluge metala), Koala Paintings (plastika i dječije igračke), Sockmaker i Konita (čarape), Kontesa (tekstil), B&M komerc (koža i tekstil), Nord end (obrada drveta), EKO-servis (otpad i ulja). Razvili su se na neovisnim lokacijama pogoni: Alpina-Bromy (obuća), ZEMI (radna odjeća), Artisan i Arteco (obrada i dizajn drveta), Medena komerc, Metalplast, Zupčanik (obrada metala), Ring, El-max, Sike, Brka (obrada metala i montaža), Jami, MS (prerada mesa i gotova jela), Planjax, Kartonkomerc, Grafik komerc, Agfa print (ptamparija i kartonaža), Zema, Princess, Celvik, Oaza, Tešanjska vrela, Vin-Mis (eksploatacija mineralne vode), ...Razvile su se grupacije AS Group (AS, Vemal, Napredak, Kent-Visoko, Vispak-Visoko), HIFA Group (uvoz, izvo i distribucija nafte i naftnih derivata).Nakon toga dolazi do neke vrste zatišja, da bi izradom prvo Strategije za dostizanje vizije (2005) a zatim izradom Strategije razvoja (2007) dobili novi smjer i fokusirali nove lokacije za industrijske zone kao i jačanje institucionalnog kapaciteta. Općina Tešanj formira Agenciju za razvoj (TRA, 2009) koja predstavlja novu podršku lokalnoj privredi ali i iznalaženju vanjskih izvora finansiranja za lokalne projekte.Općina Tešanj ima visok stepen izvoznog učešća (246.053.536,82 KM za 2011. godinu, od čega za tržište Njemačke 79.161.493,57 KM. Istovremeno proizvodnja velikog broja firmi ima visoke troškove u cijeni proizvoda i pored niske cijene rada. Mala ulaganja omogućila su kadrovima koji su bili nositelji znanja i inicijativa relativno lak prelazak u privatni sektor, te se desio proces u kojem su nekadašnje državne firme, orijentirane na proizvodnju čarapa, kožne galanterije, drvoperade, građevine i saobraćaja (koje nisu uspjele preživjeti nove okolnosti) nadomještene velikim brojem manjih firmi koje su postale fleksibilne, održive i uposlile veći broj radnika u ukupnom broju. Te novonastale firme su nastavile razvoj branše u istom okruženju, orijentirane na ista i nova tržišta, zasnivajući proizvodnju, uglavnom, na modernijim tehnologijama i manjem broju zaposlenih.Period 2008-2009 je obilježen svjetskom recesijom koja je ostavila dubok trag u svjetskoj ekonomiji, pa samim time i našoj privredi, manifestujući se padom prodaje u gotovo svim branšama, a posebno građevinskom sektoru i autoindustriji. To je proizvelo pad zaposlenosti kako u našim firmama tako i u okruženju odnosno veliki broj radnika iz Slovenije, Hrvatske i Italije (oko 500 radnika) gdje su bili na privremenom radu dobilo je otkaz i došao je kućama.Prvi znaci oporavka kod većine firmi su vidljivi već u 2010. godini. I kod nas je dio firmi bio prinuđen da gotovo zaustavi aktivnosti ili ih bitno smanji i nakon tog perioda (Voćepromet, Roša ŠPED...).Pozicija općine Tešanj u Bosni i Hercegovini je veoma afirmativna i služi kao model lokalne zajednice u svim oblastima a posebno je poduzetnost privrednika i veoma širok asortiman roizvodnje specifičan.

Privatizacija i razvoj privatnog poduzetništva (biznis-situacija)

Općina Tešanj je u prednosti u odnosu na većinu drugih općina u Bosni i Hercegovini i u pogledu procesa privatizacije firmi sa državnim vlasništvom. Prije svega, prednost leži u činjenici da na

67

području općine Tešanj nije postojao veliki sistem, jer se pokazalo da su veliki sistemi koliko god bili prednost u periodu do 1992. godine, toliko su postali teret i kočnica u novim okolnostima nakon 1995. godine. Uz to, automobilska industrija je bila vitalna, uspjela je zadržati prisustvo i brzo se vratiti na tržište te je uspješno privatizirana. Ovo je od suštinske važnosti za snagu i stabilnost lokalne privrede imajući u vidu strateški značaj kapaciteta autoindustrije i da je kroz privatizaciju osiguran ulazak dvije dobro pozicionirane strateške partnerske grupacije u autobranši (MHBA, Prevent) na svjetskom tržištu i sa izuzetnim potencijalima za ulaganja i razvoj.Kompanije koje su poslovale u niskoakumulativnoj branši, oslanjajući se na lohn poslove i slično te opterećene drugim problemima, kao što su starosna i spolna stuktura uposlenih radnika, radne navike, odsustvo kvalitetnog menadžementa nisu preživjele. Ali nije se dugo čekalo, proces je završen brže nego na drugim mjestima, te je imovina oslobođena (Čarapara, Ukus, Sloga, Zvečaj, Univerzal, IGM Usora)10 i stavljena u novu funkciju. Posljednja privatizacija veterinarske stanice je uspjšno okončana. Javna komunalna preduzeća (Rad, Toplana) nisu privatizirana i sa istim upravlja Općina Tešanj. Lokalna privreda se uspjela ipak brzo oporaviti od recesije i održati zaposlenost, odnosno krenuti u njegovo povećanje, posebno firme: Alpina-Bromy, FAD, MHBA, MADI, ...

Broj zaposlenih Broj zaposlenih žena

Broj nezap. žena Broj nezaposlenih

1991 8148 + 2.000 izvan BiH

2008 8434 71192009 8125 76752010 8750 3 191 7 7882011 8 846 3 228 7 77831.12.2011 11962 + 1.145

izvan BiH=13.107Prema podacima Porezne ispostave Tešanj, na temelju

poreznih prijava2012 (29.02) 9 052 - 3 179 7 794

Tabela:Sa 29. 02.2012 prema podacima zavoda za zaposljavanje Tesanj je imao 9052 zaposlena i 7794 nezaposlena radnika.

Broj registriranih privrednih subjekata

Jedan od važnih pokazatelja razvijenosti je i broj registriranih privrednih subjekata, a vladini poticaji razvoju poduzetništva bili su orjentisani subvencijma kamata kod investicija, subvencijama na novouposlene, te ka buđenju poduzetničkih inicijativa s ciljem samozapošljavanja i novog zapošljavanja kroz osnivanje novih privrednih subjekata. Ovaj proces je kod nas nakon agresije, u uvjetima tranzicije ka tržišnom sistemu privređivanja i uvođenju njemu svojstvene liberalizacije u vlasničkim odnosima, tekao spontano ali ubrzano, i rezultirao osnivanjem velikog broja novih fizičkih i pravnih lica.Sam broj firmi među 100 najvećih u BH i Federaciji BiH sve govori. Opcina svake godine dodjeljuje priznanja tim firmama uz adekvatnu prezentaciju trendova i kretanja naših firmi.

10 Općina Tešanj je pokrenula stečaj firme Sloga 2009. godine, jer je i sama bila povjerilac, a novi vlasnik se krajnje neodgovrno ponašao, te pomogla u pokretanju stečaja firmi Ukus i Autoprijevoz čime su procesi ubrzani

68

Ono što se mora zaključiti a samim time i nalaže jedan od prioritetnih pravaca djelovanja da bi za 10 godina imali nova velika preduzeća i firme, potrebno je:

1. Intenzivirati poticaje za otvaranje novih preduzeća a što je prvi puta i urađeno 2011. godine,2. Propagirati i poticati zapošljavanje VSS kadrova u manjim firmama,3. U školama i kroz Agenciju za razvoj razvijati ideju start biznisa i samozapošljavanje kroz

radionice, sekcije i takmičenja. Mladima kroz izradu biznis planova vraćati poljuljano samopouzdanje i nadu za budućnost.

Struktura privrede

Područje općine Tešanj i okolinu karakterizira disperzirana i heterogena privredna struktura sa podu-zećima čija veličina nije prenaglašena i nije neproporcionalna prema ostatku privrede (nemamo sindrom "velikih sistema" poput Maglaja, Zavidovića, Zenice). Privredu karakterizira širi spektar zastupljenih branši, među kojima naročitu važnost imaju branše prikazane u slijedećoj tabeli.

Djelatnost Općina Broj zaposlenih (procjena)

Udio u ukupnom broju preduzeća

Industrija i rudarstvo 145 19,89

Poljoprivreda i rudarstvo

14 1,92

Šumarstvo 0 0

Vodoprivreda 0 0

Građevinarstvo 58 7,96

Saobračaj i veze 53 7,27

Trgovina 212 29,08

Ugostiteljstvo i turizam

11 1,51

Zanastvo i lične usluge 133 18,24

Stambeno-komunalna djelatnost

2 0,27

Finansijske i druge usluge

36 4,94

Obrazovanje i kultura 22 3,02

Zdravstveno socijalna zaštita

14 1,92

Društveno političke zajednice i organizacije

29 3,98

Ukupno 729 100,00

Radi ilustracije broj pravnih lica 1991. godine bio je ukupno 86. Prihod u 1991. godini je iznosio

69

4.507.465 hiljada dinara.11

Iz heterogenosti i disperziranosti privredne strukture proizlazi jedno od njenih vrlo važnih svojstava neophodnih za stabilno dugoročno pozicioniranje na tržištu – fleksibilnost.Većina tešanjskih preduzeća su već tradicionalno izvozno orijentirana i prihode od prodaje proizvoda ili usluga ostvaruju u devizama. Sadašnja vanjskotrgovinska politika i zakonska regulativa iz ove oblasti ne omogućavaju izvozno orijentiranim preduzećima da se ravnopravno bore na svjetskom tržištu zbog nekonkurentnih cijena. Politika iz ove oblasti ne djeluje stimulativno, već obrnuto. Općina Tešanj je značajan izvoznik proizvoda i usluga: Enker‚ Pobjeda, Unico, Napredak‚ Koteks‚ Sloga‚ Belif‚ Ćostović‚ Skopljak i mnogo drugih, bez obzira da li su direktni ili indirektni izvoznici. Samo Enker‚ Pobjeda, Mann&Humel i FAD izvoze preko 80% svoje proizvodnje i zapošljavaju oko 1.200 radnika koji čine značajan potrošački potencijal za ostale djelatnosti na općini. Privreda u općini Tešanj, posmatrana u cjelini, bilježi natprosječno dobre rezultate u poslovanju. Njih je, vjerovatno, najlakše ilustrirati podatkom da je u 2004. godini evidentiran kod AFIP-a porast ukupnih prihoda pravnih lica u općini Tešanj u visini od 35%. Ova stopa rasta je iznimno visoka općenito, ali i u usporedbi sa ostatkom Kantona, imajući u vidu da je prosječan rast na nivou Kantona, prema istim podacima, u istom vremenu bio 15%.Izvoz privrede Tesnja u 2011. godini je bio 246.054.000,00 KM a uvoz 394.002.000,00KM pri cemu je u uvozu dominantna Hifa-OIL, a u izvozu firme autoindustrija, s tim da svake godine raste broj firmi koje izvoze.Ulazak Hrvatske u EU ce imati odraz na čitavu BH privredu. BH nije pripremljena a odnosi u samoj BH koji u zadnjihn 6. godina nemaju gotovo nikakav napredak, bolje reći nazaduju, sve više pogoršavaju uslove privređivanja. Među deset najvećih izvoznika u Kantonu su četiri firme iz Tešnja (Unico, Pobjeda, Enker i Koteks). Među poduzećima koja su pojedinačno ostvarila veliki rast prihoda treba istaći grupaciju Hifa, AS, Koteks, Pobjedu, MHBA, MADI i druge.

Industrija i pravci razvoja male privrede

Metaloprerada je jak oslonac cjelokupne privrede, ali i ostale djelatnosti (konfekcija, obuća, namještaj itd.) mogu biti daleko konkurentniji, razvijajući prateću oblast male privrede. BiH će vremenom ući u EU. Do tog momenta trebamo razviti dovoljan broj malih proizvodnih kapaciteta koji će u tim uslovima moći prihvatiti i mnogo ozbiljnije poslove. Tešanj ima više firmi koje mogu služiti kao poluga razvoja, kako velikih, tako i malih kapaciteta.U okviru Udruženja privrednika, na paritetnoj osnovi, sklapanjem međusobnih ugovora, kao i ugovora sa malim proizvodnim firmama, moguće je ubrzati razvoj. Ukoliko se to riješi kao jedinstveni strateški proces stimulisan od zajednice, mogao bi u narednih 10 godina dati ogromne rezultate. Broj uposlenih bi se mogao utrostručiti, posebno zbog slijedećih činjenica:

- Model je već isproban i nije novost – viđen je već u Sloveniji, a i u Tešnju- Imamo dovoljno znanja za određene oblasti (staro znanje – firme koje egzistiraju)- Imamo potrebnu bazu – stručnu školu koju bi trebalo reorganizirati u smislu poboljšanja

znanja struke (mnogo više praktične nastave)- Nema straha u ljudima od posla i Europe (komunikacija)

11 Služba društvenog knjigovodstva, Mart 1991

70

Koncept razvoja male privrede je prihvaćen strategijom razvoja tako da postavljene elemente iz te strategije o stimulaciji početka biznisa i utvrđivanje i uređenje industrijskih zona kao i druge elemente koji su ukomponovani u prostorne i druge planove po oblastima treba nastaviti razvijati kroz postojeće projekte i redovno preispitivanje istih, vodeći računa o turizmu, ekologiji i poljoprivredi. Svi ovi elementi su važni i mogu biti ključni za sredinu ugodnog življenja.

Resursi – pretpostavke razvoja, privrednog rasta i zapošljavanja

Kadrovi - znanje i poduzimljivost

Veliki broj poduzetnih ljudi koji su bili kreatori i realizatori poslovnih procesa i poslovnih uspjeha bivših državnih podzeća na različite načine otišao je iz njih: smrću, odlaskom u inozemstvo, prelaskom na druge poslove u sektorima van privrede (politika, diplomacija, obrazovanje,...) i prelaskom u privatne kompanije, bilo na način da su ih samostalno osnivali ili sklapali menadžerske ugovore sa drugim poduzećima.Desilo se da su kadrovski značajno osiromašila ona poduzeća koja su, doslovno, bila dugogodišnji "rasadnici" i "proizvođači" novih, veoma uspješnih i sposobnih kadrova, odnosno vrhunskih menadžera. Na taj način, a imajući u vidu da tokom agresije nije bilo moguće obezbijediti kontinuitet kadrova prijemom sa fakulteta i prenošenjem poslovnih iskustava na mlađe, došlo je do razdvajanja znanja i kapitala. Često su oni kadrovi koji su se opredjeljivali za samostalni biznis i bili dobri poznavaoci slabosti državnih kompanija nastojali izbjeći te slabosti u vlastitom radu i iskoristiti ih u poslovanju sa državnim sektorom.Veliki broj ekonomista, pravnika, inženjera i kadrova drugih profila opredijelio se za sektor usluga (knjigovodstveni servisi, konsalting, advokatske usluge, projektovanje, investiciono manje zahtjevna proizvodnja i dr.), nastojeći da u svom radu maksimalno iskoriste u državnom sektoru stečena znanja, iskustva i poslovne veze. Sa postepenim kadrovskim slabljenjem državnog sektora, zahvaljujući ovom procesu, istovremeno je jačao privatni sektor. Trenutno veliki broj mladih ljudi studira u zemlji i inozemstvu najrazličitije fakultete. Ukoliko se dio njih i ne opredijeli za vraćanje u Tešanj, naš trajni interes biće razvijanje programa koji će ih animirati i stavljati u funkciju potreba razvoja ove sredine. Izuzetno su dragocjena iskustva doprinosa razvoju kompanija koji daju mladi ljudi u onim društvima koja su ih uposlila (poput Hifa grupacije, AS-a, Belifa, Koteksa, MHBA...).U tradiciji je Tešnja da se uvijek vodilo računa o školovanju kadrova. Bilo bi dobro nastaviti sa tom tradicijom na način da se objedine evidencije kadrova na raspolaganju, koji kadrovi i kome nedostaju, zatim sačiniti evidenciju studenata na višim i visokim školama, tako da se mladi ljudi mogu usmjeravati prema djelatnostima koje su potrebne ovom kraju. Općina Tešanj bi trebala pozvati – animirati Tešnjake koji su van Tešnja (one koji se bave politikom ili biznisom širom svijeta) da se ozbiljnije aktiviraju u javnom i privrednom životu Tešnja, ulažući u određene projekte i korisne informacije za razvoj. Pogodne informacije o kadrovima i ponude Tešnjacima širom svijeta osmišljeno davati na web stranicama Tešnja kako bismo privukli njihovu pažnju.

Akademska godina Broj stipendija Iznos sredstava2003/04 33 45.759 KM2004/05 44 71.760 KM2005/06 38 51.570 KM2006/07 80 80.000 KM2007/08 101 101.000 KM

71

2008/09 235 235.000 KM2009/10 318 318.000 KM2010/11 326 326.000 KM

2011/2012 323 323.000 KMUKUPNO 1175 1.552.089,00 KM

Projekat - Stipendije svima je strateski jako bitan za budućnost i očekujemo prve generecije ovako odškolovanih studenata. To zahtjeva novin projekat i izazov: POSAO SVIMA ILI BAR PRIPRAVNICKI.Pozitivni primjeri stipendiranja mladih su ohrabrujući. Ipak, veliki broj poduzeća još uvijek ne upošljava ni izbliza onoliko stručnih ljudi koliko je neophodno za dugoročni opstanak i razvoj. Nivoi plaća i uvjeta za rad menadžera često nisu adekvatni, a unutarnje organiziranje poduzeća koje bi osiguralo pravilnu distinkciju vlasnik-menadžer i omogućilo da funkcije privrednog društva budu kvalitetno "pokrivene" sa jasno definiranim poslovima i ovlaštenjima, često ne postoji.

Pregled studenata za 2010/11 godinu po vrsti fakulteta:Vrsta fakultetaEkonomski fakultet 57Filozofski 35Pedagoški 26Pravni 24Saobraćajni 20Medicinski 19Mašinski 13Prirodno matematički fakultet 12Ostalo 94

Podsticaji za privredu (zakonski okvir)

Podsticaji za privrednike u Bosni i Hercegovini definisani su kroz razne zakonske regulative te ćemo u nastavku istaći neke od njih: Zakon o Porezu na dobit Federacije BiH je što se tiče podsticaja je definisao sljedeće:- Obveznik koji je u godini za koju utvrđuje porez na dobit izvozom ostvario preko 30% od ukupno ostvarenog prihoda oslobađa se plaćanja poreza na dobit za tu godinu,- Obveznik koji u toku pet uzastopnih godina investira u proizvodnju u vrijednosti najmanje 20 miliona KM, na teritoriji Federacije BiH, oslobađa se plaćanja poreza na dobit za period od pet godina počevši od prve godine investiranja u kojoj mora biti najmanje investirano 4 miliona KM,- Obveznik koji zapošljava više od 50% invalidnih lica i lica s posebnim potrebama oslobađa se plaćanja poreza na dobit za godinu u kojoj je bilo zaposleno više od 50% invalidnih osoba i lica s posebnim potrebama i- Investicijski kapital je oslobođen plaćanja uvoznih carina i carinskih tarifa ( sa izuzetkom privatna vozila, te strojeve i aparate za kockanje), Zakonom o politici direktnih stranih u BiH strani investitori se tretiraju kao građani BiH, i

zakonom je definisano sljedeće:- Strani investitori imaju pravo otvoriti transakcijske račune u bilo kojoj komercijalnoj banci,

72

- Strani investitori imaju pravo slobodno zaposliti strane državljane u skladu za Zakonima BiH o radu i imigraciji i- Starni investitori mogu posjedovati nekretnine u BiH. Strani investitori uživaju ista vlasnička prava u odnosu na nekretninu kao državljani BiH i pravne osobe i dr. Zakon o poticaju razvoja male privrede- Ovim Zakonom se uređuje planiranje, osiguranje sredstava i provođenje mjera razvoja male privrede u Federaciji Bosne i Hercegovine,- Finansijska sredstva za provođenje Programa razvoja iz ovog Zakona osiguravaju se u Budžetu Federacije za svaku kalendarsku godinu,- Visina finansijskih sredstava iznosi do 2% vrijednosti godišnjeg Budžeta Federacije i proporcionalna je vrijednosti eventualnog rebalansa Budžeta. Osim navedenih sredstava, mogu se koristiti i druga raspoloživa sredstva čije korištenje nije zakonom zabranjeno i - Godišnjim programom poticaja Vlada Federacije će na prijedlog Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta utvrditi prioritete poticaja u skladu sa raspoloživim sredstvima iz prethodnog stava.

Turizam

Turizam kao djelatnost ima perspektivu u cijeloj Bosni i Hercegovini i jedna je od strateških grana razvoja identifikovana i u planovima Evropske unije. Diversifikacijom tržišta turizma nastali su specifični oblici i usmjerenja u turističkoj djelatnosti (rekreativni, ekstremni, banjski, vjerski, kulturni...). Analizirajući usmjerenost jedne zajednice ka razvoju turizma mora se voditi računa o ključnim pretpostavkama za bavljenje ovom djelatnošću (turistička infrastruktura, atraktivnost ponude, ljudski i organizacioni kapaciteti...) te na osnovu toga bazirati strateška usmjerenja u razvoju zajednice, pripremati programme i projekte.Analizirajući prilike na prostoru općine Tešanj i iskustva i interese u razvoju turizma, moguće je ustvrditi da u prošlosti turizam na ovim prostorima nije bio naročito razvijen, ali i da u posljednje vrijeme dobiva na intenzitetu. Novi intenzitet aktivnosti i nova snaga usmjerena u obnovu kulturnog naslijeđa, uz neke druge aspekte nematerijalne kulture promijenile su mnogo toga. Sve su češće jednodnevne posjete i obilasci kulturnog naslijeđa. Poslovna saradnja dovodi sve više ljudi u Tešanj, koji uz ostvarenje poslovnih kontakata žele upoznati i zajednicu sa kojom posluju. Uz to treba imati u vidu da za dalji razvoj turizma važnu ulogu može imati obnova i dalji razvoj banjskog lječilišta u susjednoj općini Teslić (ZTC Kardial), koji je najveći ovakve vrste u Bosni i Hercegovini. Veliku prednost za daji razvoj turizma može predstavljati i saobraćajnica M17, kojom u vrijeme ljetnih sezona dnevno prođe oko 20.000 vozila. Sve ovo može biti šansa za veći broj turista. Osnovni magnet za turiste u Tešnju predstavlja kulturno naslijeđe (nacionalni spomenici Stari grad, Sahat kula, Ferhadija džamija, Eminagića konak…)Kulturno naslijeđe se sve češće oblikuje kao proizvod i nudi na tržištu. Ovakav koncept tretira kulturu (uključujući i kulturno naslijeđe) i turizam kao prirodne partnere. Uvažavajući u potpunosti i bez rezerve primarne ciljeve zaštite kulturnog naslijeđa neosporno je da postoje i da su kulturni spomenici sve češće u fokusu kreatora i korisnika turističke ponude. U posljednjih desetak godina takva pažnja se usmjerava i na nivou Vijeća Evrope, Europske unije i UNESCO-a.

73

Kraj prošlog i početak novog stoljeća označen je ozbiljnim planskim dokumentima koji nastoje pronaći održivo zajedništvo kulturnog naslijeđa i ekonomskih interesa izraženih kroz turizam. Ovo treba posmatrati u kontekstu prilika, stanje Gradine pružalo je mogućnosti da se posvećenije razmišlja i o drugim ciljevima obnove kulturnog naslijeđa. No, nije ni samo to.

Već u području kulture naznačeno je da Tešanj ima bogato kulturno-historijsko naslijeđe, kako u materijalnoj, tako i nematerijalnoj kulturi. Nesumljivo, turizam kao grana poslije industrije treba da dobije prioritetno mjesto u strategiji razvoja. Nema turizma bez dobrih prostornih planova, kvalitetnih sadržaja i infrastrukture koja ih podržava, te ekologije kao krune svih tih sadržaja. Tešanj ima veliku šansu za razvoj turizma, koji može biti profitabilan i omogućiti nova zapošljavanja. Turističke resurse treba koristiti, a Općina mora obezbijediti uslove za određene projekte i dozvole. Mnogo naših ljudi je zainteresirano da uloži i otvori nova radna mjesta u ovim oblastima.Treba djelovati istovremeno u više pravaca: - Revitalizacija Gradine- Revitalizacija Stare čaršije- Izgradnja pristupnih puteva i parkinga- Izgradnja smještajnih kapaciteta (kao restoranskih i kulturnih sadržaja)- Uređenje svih ostalih sadržaja turizma u gradu (spomenici kulture, vjerski i kulturni objekti)- Uređenje Kiseljaka kao turističko-rekreativnog centra u sklopu Crnog vrha, kao rekreativne

zone i šetališta sa mnogo lijepih rekreativnih staza- Odmarališta u Planjama- Izgradnja zatvorenog gradskog bazena u blizini dvorane, po mogućnosti olimpijskih dimenzija- Izgradnja sportskih zona na Jelahu u blizini Usore, po mogućnosti na Rastokama, itd.

PoljoprivredaPrema katastarskim podacima od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta na podrućju općine Tešanj prema kategoriji korištenja oranice zauzimaju 7 815 ha,vočnjci 728, livade 777 ha i pašnjci 568 ha. Raspložive poljprivreedne površine predstavljaju značajan potencijal za razvoj stočarestva, voćarstva i ratarstva.U stočarskouj proizvodnji posebno je razvijena proizvodnja mlijeka, kojom se bavi najveći broj gazdinstava. Većina gazdinstava uzgaja od 1-6 muznih krava, manji broj ih ima 7 i više grla. Dva gazdinstva su u 2011. godini registrovala svoje farme. Otkup mlijeka vrše mljekare Saraj Milk Maglaj, ZIM Zenica, IMMER Gradačac i Promet i prerada Tuzla, OPZ Zlatna kap Jelah koja osim otkupa vrši i proivzvodnju sireva. Značajan doprinos razvoju i unapređenju proizvodnje mlijeka dalo je i udruženje žena poljoprivrednica Usorsko-tešanjskog kraja kroz otkup mlijeka za mljekaru Tuzla. Trenutno je za prikupljanje i skladištenje mlojeka obezbjeđeno 29 laktofriza.U preradarskoj proizvodnji firma Madi do.o. Tešanj se bavi otkupom i preradom mesa brojlera. Sa podrčja tešanjske općine otkupi godišnje 550 000 grla, Agrobis d.o.o uzgoja brojlere u jednom turnusu 12 000 grla, Ekofarm farma koka nosilja godišnje proizvede 3 000 000 jaja.Krajem 2011 godine osnovana je i savremena farama firme Zlatno pile u Mrkotiću sa kapaciteetom 40 000 brojlera po turnusu.O zdravstvenom stanju stočnog fonda brinu se tri privatne veterinarske stanice.U voćarskoj proizvodnji, posljednjih godina, evidentan je porast ulaganja u zasnivanju zasada intezivnih vočnjaka (veći broj sadnica po jedinici površine), a dominantne voćne vrste su: šljiva,

74

jabuka i kruška. Zasnovani vočnjaci su uglavnom površine 0,2-0,6 ha, dok je manji broj gazdinstava zasnovao zasadepovršine hektar i više. Trenutno na općini ima oko 50 ha mlađih intezivnih vočnjaka.Zadnjih godina evidentan je porast proizvodnje u zaštičenom prostoru-plastenicima. Manji broj se bavi proizvodnjom za vlastite potrebe, dok su ostali tržišno orijentisani i posjeduju plastenike površine 250-1000 m2. Danas je ova proizvodnja zasnovana na oko 3,5 ha.Firma Edas-plast se bavi proizvodnjom plastenika i presadnica voća.U ratarskoj proizvodnji se najviše sije kukuruz i pšenica, od povrtlarskih kultura krompir, kupus i luk pri čemu je zadržan tradicionalni način proizvodnje.U proizvodnji povrča značajan napradak je ostvaren u proizvodnji krastavaca-kornišona gdje je u 2011. godini zasijano oko 15 hektara, a otkupljeno oko 600 tona. Educirano je certificirano 47 poljoprivrednika za proizvodnju u zaštičenom prostoru.U cilju razvoja i unapređenja postojeće proizvodnje na području općine u 2011. godini, realizovan je Program novčanih poticaja primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji izdvajanjem budžetskih sredstva u iznosu od 278 091, 00 KM,šestu godinu zaredom.

Pregled korištenja podsticajnih sredstava u 2010. i 2011. god.R br.

Namjena poticajnih sredstava

Realizovano u 2010. Realizovano u 2012.Obim Sredstva KM Obim Sredstva KM

1 Održavanje zasnovanih vočnjaka

12120 sadnica

4 076,00 9001 sadnica 4 066,00

2 Proizvodnja povrća na otvorenom

83 dunuma 6 095,00 106 dunuma 8 208,00

3 Plastenička proizvodnja

20 819 m2 33 660,00 27 569 m2 42 456,00

4 Proizvodnja pšenice 31,4 ha 7 837,00 35,6 ha 8223,00

5 Proizvodnja voća za otkup

30 000 kg 4 992,00 44 450,00 kg 6 223

6 Proizvodnja kravljeg mlijeka

1093 grla 124 034,00 1274 grla 136 059,00

7 Tov junadi 140 587 kg 11 696,00 536 335 kg 37 452,00

8 Pčelarstvo 2656 košnica 22 097,00 2348 košnica 18 079,00

9 Proizvodnja povrća za otkup

140 589 kg 11 696,00 536 335 kg 37 452,00

Stanje poljoprivrede, sektora za čiji razvoj općina Tešanj, kao i regija, ima potrebne prirodne pred-uslove, dat je kroz analizu sljedećih dimenzija ovog sektora na općinskoj razini:- struktura upotrebe zemljišta - poljoprivredni posjedi- vrste poljoprivrednih kultura

75

- poljoprivredne zadrugeUkupna površina zemljišta …………….............… 16.000 ha- u privatnom vlasništvu ……………..…… 11.500 ha- u državnom vlasništvu ………………...… 4.500 haNa području općine Tešanj poljoprivredom se bavi oko 8.000 domaćinstava – 20.000 stanovnika, uz-gojem stoke, peradi, pčela, te voćarskim i povrtlarskim kulturama.U privatnom sektoru gotovo 80% registrovanih firmi na području općine Tešanj ima u opisu svoje dje-latnosti i poljoprivrednu proizvodnju. Međutim, skoro sve se bave isključivo trgovinom. Proizvodnja je, uglav-nom, organizovana u privatnom sektoru i, uz sve izneseno, karakteriše je usitnjenost posjeda, odsustvo inten-zivne obrade i primjene savremenih agrotehničkih mjera, proizvodnja uglavnom za vlastite potrebe, neorgani-zovan plasman tržišnih viškova i nepostojanje industrijskih kapaciteta za njihovu primarnu preradu i daljnju finalizaciju.

Područije uz desnu i lijevu obalu rijeke Usore, nekada je bilo kompletno obrađeno, uglavnom, žitaricama. Danas zbog izvoza šljunka uništena je I devastirana velika površina veoma kvalitetnog poljprivrednog zemljišta, a taj prostor danas nije praktično upotrebljiv. Rekultivizacija navedenog zemljišta uz zaštitu rijeke Usore stvorili bi značajno obradivo poljoprivredno zemljište koje bi se, uz korištenje, savremenih agrotehničkoh mjera bilo idealno za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Zemljište se nalazi u privatnom i državnom vlasništvu.

U cilju zaštite rijeke Usore potrebno je pristupiti sanaciji obala od ušća potoka I većih pritoka(Tešanjska, Planjska rijeka).Jedan od izvora finansiranja su i sredstva fonda za pretvorbu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. Građani I privredni subjekti općine Tešanj u bidžet ZE-DO kantona po ovom osnovu plačaju značajna sredstva, a povrat je neznatan.

Industrijske zoneKako bi storila što prihvatljivije uslove osnivanja biznisa u Tešnju dosene su odluke o izgradnji privrednih zona.

CiglanaNalazi se na 3,5 hektara od mkojih je 1,7 ha nepokriveno proizvodnim pogonima. Pet firmi ne može dobiti dozvolu za gradnju zbog tri dalekovoda koji prelaze preko ovog prostora, a čije premještanje je planirano. Na ovom prostoru rade 22 fieme sa oko 700 zaposlenih

Glinište.Regulacioni plan poslovne zone "Glinište", općina Tešanj, obrađuje područje definirano Prostornim planom općine Tešanj 2007-2020 usvojenim na Općinskom vijeću općine Tešanj 29. 09.2009. god. kao proizvodna zona Jelah - Rosulje.

Prostor obuhvaćen regulacionim planom je smješten između magistralnog puta M-4 Doboj-Jelah-Teslić-Banjaluka na sjeveru, regionalnog puta RP-474 Jelah-Tešanj na jugu i postojećih lokalnih saobraćajnica na istoku i zapadu.

76

Poslovna zona "Glinište" važan je općinski projekt kojim se investitorima omogućuje dugoročno rješavanje pitanja poslovnog prostora i poslovno povezivanje, a Općini i njenim stanovnicima osiguravaju se nova radna mjesta, proizvodnja, potrebne robe i usluge, te financijski prihodi koji omogućavaju prvenstveno komunalni i privredni razvoj općine.

U cilju stvaranja pogodnog ambijenta za investiciona ulaganja i kvalitetnog opremanja predmetnog zemljišta planiranom infrastrukturom potrebno je izraditi investiciono-tehničku dokumentaciju za izgradnju saobraćajnica, oborinske i fekalne odvodnje, telekomunikacijske mreže i javne rasvjete, trafostanica, elektroenergetske i vodoopskrbne mreže.

Kao osnovni razvojno-lokacijski potencijali ove zone prepoznati su povoljan saobraćajni položaj i mogućnost lakšeg infrastrukturnog opremanja prostora zahvaljujući neposrednoj blizini postojeće proizvodne zone Jelah.Na površinama proizvodno-poslovnih zona, definisanim Prostornim planom, dozvoljene su djelatnosti koje nemaju ili imaju određen negativan uticaj na životnu sredinu, odnosno industrijske djelatnosti iz 1. i 2. kategorije uticaja na životnu sredinu, kao i sve vrste uslužnih djelatnosti.

Ukupna površina obuhvata plana je oko 76,16 ha.Regulacionim planom poslovne zone "Glinište" je zbog preopterećenja postojeće TS 35/10 kV

Jelah i zbog planiranog vršnog opterećenja od 24 MW za područje Jelaha kroz programske elemente PP općine Tešanj zacrtana je izgradnja nove TS 110/x kV Jelah. Nova TS 110/x kV Jelah treba da se izgradi umjesto postojeće TS 35/10 kV Jelah. Da bi se izgradila nova TS 110 kV Jelah potrebno je proširenje postojeće parcele na kojoj je već izgrađena postojeća TS 35/10 kV. Potrebna površina parcele za buduću TS 110/20 kV Jelah iznosi dodatnih cca 4000 m2. Planirano je da se nova 110 kV trafo-stanica gradi prema uslovima Elektroprenosa BiH, sa sjeveroistočne strane postojeće TS Jelah.

Kako se u budućnosti planira intezivna izgradnja poslovne zone, a zbog nemogućnosti adekvatnog napajanja iz postojeće TS prvenstveno bi trebalo istu riješiti kako je navedeno u regulacionom planu.

Regulacionom planom poslovne zone "Glinište" definisano je da će Gradske Toplane Tešanj izraditi tehno-ekonomsku analizu izgradnje toplifikacionog sistema za predmetno područje, kako bi se vidjela ekonomska opravdanost i isplativost takvog sistema.

Studijom ekonomske opravdanosti za dodjelu koncesije za distribuciju gasa na području opštine Tešanj - Mjesna zajednica Jelah i datim je idejnim rješenjem gasnog sistema za Jelah predviđeno je da isti veže na buduće trase gasovoda kroz opštinu Tešanj za planirani magistralni gasovod od Slavonskog Broda-Dervente-Modriče-Doboja-Teslića.

Dok se ne stvore svi potrebi uslovi da bi se izvela gore planirana gasifikacija ili toplifikacija ovog prostora, potrebna toplotna energija za planirane objekte može se ostvariti iz individualnih toplotnih izvora.

Iz gore navedenih razloga gasifikacija i toplifikacija poslovne zone nije obrađena ovim projektnim zadatkom.

Usvojen je urbanistički plan, realizaciju usporava privatno zemljište koje čini veći dio zone.

Vila

77

Regulacionim planom «Poslovna zona Vila“ utvrđena je jedinstvena namjena površine (privreda) u skladu sa namjenom postojećih i novoplaniranih objekata i sadržaja u okviru koje su zastupljene sljedeće površine:

a) građevinske površine 30,25 hab) saobraćajne površine 6,27 hac) zelene površine 7,74 had) vodene površine sa obaloutvrdom 2,23 ha

Regulacionim planom predviđene su 63 građevinske parcele na kojima je predviđena izgradnja objekata poslovno-proizvodne namjene osim jedne parcele na kojoj je zadržan stambeni objekat, te saobraćajne, vodne i druge površine na kojima nije predviđena gradnja. Trenutno je na 20 parcela priveden plan u potpunosti ili djelimično (građ.parcele broj: 3, 4, 11, 12, 16, 21, 27, 35, 37, 38, 39, 43, 44, 45, 46, 52, 54, 61, 62 i 63) i iste imaju površinu cca 8,5 ha. U privatnom vlasništvu je 20 građevinskih parcela ukupne površine od cca 6,00 ha, koje nisu privedene namjeni i na kojim nema izgrađenih objekata. U državnom vlasništvu, a na kojim je kao korisnik upisano neko fizičko ili pravno lice, je 18 građevinskih parcela površine cca 7,00 ha koje nisu privedene namjeni. U državnom vlasništvu gdje je kao korisnik upisana općina je 5 građevinskih parcela ukupne površine cca 2,5 ha. Ostala površina u iznosu od cca 21 ha odnosi se na saobraćajneZona regulacionog plana «Poslovna zona Vila» Tešanj, bruto površine 45,33 ha raspolaže sa ukupno 2,3 ha (23.140,26 m2) saobraćajne površine, što predstavlja svega 5% bruto površine obuhvaćene regulacionim planom. Saobraćajne površine su djelomično uređene, bez razdvojenih kolskih i pješačkih površina od kojih 19679,06 m2 tj. 85% čine uređene površine i 3461,2 ha su neuređene, makadamske i zemljane površine.Poslovna zona Vila nalazi se uz trasu lokalnog puta Tešanj – Medakovo – Tešanjka, koji čini okosnicu saobraćaja za ovo područje. Uz ovu konstataciju može se reći da su uslovi za dobru saobraćajnu povezanost ovog područja sa gradskim i prigradskim centrima povoljni. Povezanost ovog područja na gradsku mrežu saobraćajnica, kao i magistralnu mrežu (M-4), ostvaruje se preko jednog putnog pravca (lokalni put Tešanj – Medakovo –Tešanjka) a povezanost sa magistralnim putem M17 ostvaruje se lokalnim putem Tešanj-Medakovo-Šije. Od velikog značaja za poslovnu zonu Vila je plan kojim će izgradnja Auto ceste ili „Koridora VC“ imati priključenje iz Tešnja u naseljenom mjestu Medakovo, a što je samo 2,5 km udaljenosti od poslovne zone.Vodosnadbijevanje poslovne zone Vila odvija se vodovodnom mrežom kojim upravlja komunalno preduzeće Rad Tešanj. Sa glavne vodovodne mreže napajanje poslovne zone se odvija preko rasteretne komore “Bukve” zapremine V= 60 m3, koja je spojena sa rezervoarom Krndija zapremine V= 400 m3. Ovo područje snabdijeva se vodom sa rasteretne komore Bukve koje obuhvata visinsku zonu od 200 – 240,0 m.n.m.

Kanalizaciona mreža je položena u postojeće ili novoprojektovane saobraćajnice, dok su glavni fekalni kolektori postavljeni pored saobraćajnice Tešanj – Tešanjka ( FK1 ) i ispod radne zone ( FK2 ). Na padinskim djelovima postavljen je veći broj revizionih okana radi izrazito strmog terena (kaskadni sistem odvodnje otpadnih voda). Kanali za fekalne otpadne vode omogućuju priključenje svih korisnika na ovu odvodnu mrežu. Oborinska kanalizacija pokriva sve saobraćajnice, parkirališta i ostale prostore za koje bude potreba za odvodnjom oborinskih voda

ANALIZA BUDŽETA

78

Prihodi budžeta

U cilju sagledavanja potencijala Općine u pogledu finansiranja razvojnih projekata i izrade procjene prihoda za naredni srednjoročni period izvršena je analiza ostvarenja budžeta Općine za period 2007 – 2011. godina. Radi naglašavanja kapaciteta tekućeg budžeta, izvršeno je izdvajanje iz analize kreditnih sredstava i sredstva prenesena iz prethodnih godina, koja se iskazuju u zasebnoj tabeli. Ostvarenje prihoda budžeta i njihovo kretanje u periodu 2007-2011. godina iskazano je u slijedećem tabelarnom i grafičkom pregledu:

Vrsta prihoda, primitka 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.Prosječni godišnji rast %

I POREZNI PRIHODI 5.757.445 6.552.907 5.694.900 5.873.853 6.414.500 3,27

1. Direktni porezi (dohodak, dobit, imovina i dr.)

2.364.124 2.765.077 1.887.589 1.533.227 1.876.278 -2,79

2. Indirektni porezi 3.393.321 3.787.830 3.807.311 4.340.626 4.538.222 7,68

II NEPOREZNI PRIHODI I . POTPORE

2.224.149 2.457.438

2.194.566

2.194.555

2.301.478 1,17

1. Prihodi od preduzetničkih aktivnosti i imovine

315.846 559.055 529.133 466.499 186.714 -0,04

2. Prihodi od naknada, taksi i pružanja javnih usluga

1.908.303 1.898.383 1.665.433 1.728.056 2.114.764 3,34

III GRANTOVI I PRIMICI 1.253.216 878.344 627.813 832.886 1.356.515 9,27

SVEGA PRIHODI 9.234.810 9.888.689

8.517.279

8.901.294

10.072.493

2,72

Tabela 1. Ukupni prihodi bez prenesenih i kreditnih sredstava za period 2007-2011. godina

I SVEGA PRIHODI 9.234.810 9.888.689 8.517.279 8.901.294 10.072.493 2,72II KREDITNA SREDSTVA 0 0 0 0 500.000 -

III PRENESENA SREDSTVA

805.016 2.250.018 1.794.194 741.518 691.474 23,46PRIHODI SA PRENESENIM I

10.039.826

12.138.707

10.311.473

9.642.812

11.263.967

4,05

Tabela 1. Ukupni prihodi sa prenesenim i kreditnim sredstvima za period 2007-2011. godina

79

Graflkon 1: Rast prihoda budžeta za period 2007 – 2011.g. Graflkon 2: Rast prihoda sa prenesenim i kreditnim sredstvima

U posmatranom periodu, za razliku od prethodnog, ukupni prihodi budžeta Općine iskazuju značajne oscilacije. Konstantni rast prihoda zabilježen još od 2001. godine zaustavljen je u 2009. godini kada je došlo do pada prihoda u odnosu na prethodnu godinu za cca. 14%, odnosno 1.370.000 KM. Navedeno umanjenje je izazvano opštom svjetskom krizom koja se snažno odrazila i na budžete svih nivoa vlasti unutar BiH, pa time i općine Tešanj. Nakon 2009. godine, stabilizacijom privrednih i finansijskih aktivnosti, dolazi do ponovnog konstantnog rasta prihoda, tako da je u 2011. godini dostignut nivo prihoda iz 2008. godine, a u odnosu na baznu 2007. godinu zabilježen je rast od 9%.

U pogledu strukture prihoda može se reći da se ona po godinama mijenjala i u nešto većem rasponu, ali i to da je omjer tri osnovne grupe prihoda i primitaka približno isti u 2011. i baznoj 2007. godini. Struktura prihoda utječe na budžet samom razlikom u namjeni sredstava i obavezom namjenskog trošenja istih. S toga se može reći da struktura prihoda, nije imala ni približno značajan utjecaj na budžet kao njihova visina.

PRIHOD PROCENTUALNO UČEŠĆE PRIHODA PO

80

GODINAMA2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

I POREZNI PRIHODI 0,62 0,66 0,67 0,66 0,64II NEPOREZNI PRIHODI I . POTPORE 0,24 0,25 0,26 0,25 0,23III GRANTOVI I PRIMICI 0,14 0,09 0,07 0,09 0,13

Tabela 2. Struktura prihoda i primitaka po godinama

U pogledu stabilnosti prihoda potrebno je istaći slijedeće:

- Indirektni porezi, sa porezom na dodanu vrijednost predstavlja najznačajniji izvor općinskog budžeta. Ovi porezi čine i do 45% općinskog budžeta bez kreditnih i prenesenih sredstava. On sada predstavlja stabilan i institucionalno u potpunosti regulisan prihod koji će i ubuduće predstavljati osnov općinskog budžeta. Za razliku od drugih prihoda, koji su zabilježili značajniji pad u kriznom razdoblju, ovi prihodi su imali stalni rast koji je bio samo usporen tokom 2009. godine. Budući da je ovaj porez vezan direktno za potrošnju, sve varijacije koje se iskazuju kroz osnovne makroekonomske pokazatelje (rast cijena, inflacija, obim industrijske proizvodnej, BDP i drugo) najdirektnije se odražavaju na njegovu visinu. Potrebno je istaći da se najavljuje novi krizno razdoblje koje će se odraziti i na ove prihode. Pored toga, zbog djelimičnog ujednačavanja privrednih aktivnosti u Federaciji BiH i RS-u, konstanto se vrši izmjena omjera raspodjele između entiteta, tako da se umanjuje dio prihoda koji pripada Federaciji BiH. Zbog svega navedenog u narednom srednjoročnom razdoblju se može očekivati usporeniji rast ovih prihoda, ali ne i njihov pad. Prosječan godišnji rast ovih prihoda u posmatranom periodu iznosio je 7,68%, a najveći rast je ostvren u 2010. godini kada je iznosio 14%.

- Direktni porezi su u posmatranom periodu zabilježili prosječan pad od 2,79%. Do smanjenja ove grupe prihoda došlo je izmjenom zakonske regulative, donošenjem Zakona o porezu na dohodak. Donošenjem ovog Zakona ukinuti su raniji poreski oblici (poreza na dobit, porez od igara na sreću i drugo), čime je izvršeno značajno smanjenje poresko opterećenja pravnih i fizičkih lica, ali i smanjenje ove grupe prihoda općinskih budžeta za cca. 30%. Nakon provedenih zakonskih izmjena i uspostave mehanizma naplate i ovaj prihod pokazuje stabilnost i rast koji je uzrokovan povećanjem dohodaka i prije svega rasta zaposlenosti koji je direktno vezan za lokalnu sredinu. Prihodi od poreza na dohodak ubrani na teritoriji Općine se vraćaju u 34,46%-tnom iznosu u općinski budžet, a ovaj procent se može mijenjati samo na više. Porez na imovinu i porez na promet nekretnina neće trpjeti veće izmjene budući da su zakonski propisi sa stopama poreza izdefinisane u protekle dvije godine.

- Neporezni prihodi predstavljaju izvorne prihode budžeta Općine i oni većim dijelom zavise direktno od aktivnosti organa uprave. Određene oscilacije unutar ove grupe prihoda uzrokovane su izmjenom zakonske regulative i odlukama Općinskog vijeća kojima se reguliše ova oblast. Ovim odlukama se reguliše visina neporeskog opterećenje pravnih i fizičkih lica, ali i visina sredstava budžeta za razvoj zajednice, jer su često ovi prihodi sa tačno definisanom namjenom. Najznačajnije stavke komunalnih taksi, te administrativnih taksi i naknada predstavljaju značajan i stabilan prihod koji će i ubuduće biti jedna od osnova razvojnog dijela budžeta. Prosječan godišnji rast ove grupe prihoda iznosio je 1,17%.

- Grantovi i primici predstavljaju najčešće namjenska sredstva koja su doznačena iz budžeta viših nivoa vlasti, fondova, mjesnih zajednica ili donatora. Njihova namjena je unaprijed određena i samim time utječe na strukturu budžeta. U posmatranom periodu došlo je do značajnijeg rasta ove grupe prihoda u toku 2011. godine od kada se vrši evidentiranje namjenskih sredstava ZE-DO kantona za stambeno i drugo zbrinjavanje boračkih populacija. S druge strane, došlo je do

81

značajnijeg smanjenja sredstava mjesnih zajednica u realizaciji projekata, tako da će ovaj vid finansiranja trebati ponovo animirati u realizaciji porjekata mjesnih vodovoda i sličnog. Prosječan godišnji rast ove grupe prihoda iznosio je 9,27%.

- Prenesena sredstva iz naredne godine ne predstavljaju prihod budžeta tekuće godine, te su izdvojena iz analize. Ova sredstva se javljaju manjom realizacijom određenih projekata ili većim ostvarenjem prihoda tokom godine. Stabilizacijom prilika (zakonska regulativa i dr.) ova sredstva se trebaju smanjivati i svesti na minimum.

- Kreditno zaduženje u proteklom periodu je vršeno u svrhu uređenja poslovne zone Glinište u Jelahu. Zaduženje je izvršeno emisijom općinskih obveznica u visini od 500.000,00 KM i pokazalo se kao dobro rješenje za realizaciju manjih infrastrukturnih radova koji će ostvariti povrat sredstava kroz indirektne efekte budućih poslovnih investicija na prostoru koji se trenutno uređuje.

Zbog nedostatka drugih izvora finansiranja, kao i zbog obezbjeđenja uslova za povoljno kreditno zaduženje kroz projekt Svjetske banke, Općinsko vijeće je izrazilo spremnost za značajnije kreditno zaduženje kojim će se rješavati problem prikupljanja i prečišćavanja otpadnih voda na teritoriji cijele Općine. U narednoj projekciji prihoda i primitaka je iskazano planirano zaduženje sa grant sredstvima u ukupnoj visini od 14.500.000,00 KM. Ovo zaduženje značajno mijenja strukturu kako prihodovne tako i rashodovne strane budžeta u narednom srednjoročnom periodu.

Imajući u vidu gore navedenu stabilnost prihoda i utvrđeni konstantni ali usporeni rast, planirano kreditno zaduženje i grant sredstva po istom, te dostupne makroekonomske pokazatelje za naredni srednjoročni period, može se očekivati dalji rast prihoda i u narednom srednjoročnom periodu.

Procjena prihoda i primitaka budžeta Općine za narednih 6 godina sa prosječnom stopom povećanja od 2,23% dana je u slijedećem tabelarnom pregledu:

PROCJENA VISINE

UKUPNIH 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Prosječni godišnji rast %

I PRIHODI BEZ KREDITNOG ZADUŽENJA I PRENESENIH SREDSTAVA

10.290.000 10.600.000 11.000.000 11.500.000 12.100.000 12.800.000 4,47

II KREDITNO ZADUŽENJE SA PRIPADAJUĆIM GRANT SREDSTVIMA I PRIJENESOM SREDSTVA

1.884.000 3.500.000 3.300.000 6.200.000 2.500.000 0 1,65

UKUPAN BUDŽET

12.174.000 14.100.000 14.300.000 17.700.000 14.600.000 12.800.000 2,23

Tabela 3: Procjena rasta ukupnih prihoda bez prenesenih i kreditnih sredstava za period 2012-2017. godina

82

Rashodi budžeta

Ostvarenje rashoda i izdataka budžeta Općine u periodu 2007-2011. godina prikazano je u narednom tabelarnom i grafičkom pregledu.

Vrsta rashoda, izdatka 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.Prosječni godišnji rast %

I Sredstva za bruto plće i naknade

2.032.470 1.951.011 2.027.119 2.023.417 2.075.199 0,57

II Direktni materijalni rashodi Organa uprave

645.046 694.441 721.449 716.017 806.028 5,84

III Opštedruštvene potrebe

965.589 1.143.871 1.468.747 1.318.560 1.329.882 9,37

IV Tekući grantovi, kamate i sredstva rezervi

1.763.511 2.095.091 2.633.439 3.022.299 3.197.175 16,26

1. Grantovi socijalne zaštite i pomoći

576.037 641.230 774.681 777.958 1.099.227 18,46

2. Grantovi za kulturu, obra-zovanje i mlade

320.724 437.756 568.653 692.377 880.394 28,83

3. Grantovi u oblasti sporta 216.797 230.820 218.428 239.517 236.863 2,41

4. Grantovi udrazenjima građana

121.764 138.418 119.229 124.046 119.500 0,05

5. Grantovi za razvoj (poljoprivreda, poduzetništvo i dr.)

215.448 202.347 387.128 436.950 491.743 27,66

6. Ostali grantovi 230.128 289.499 250.970 314.574 284.970 7,11

7. Kamate, budžetska rezerva i sanacija šteta

82.613 155.021 314.350 436.877 84.478 37,19

V Kapitalni grantovi i izdaci

2.383.192 4.601.132 2.719.202 2.079.323 1.970.951 5,86

SVEGA RASHODI I IZDACI

7.789.808 10.485.546 9.569.956 9.159.616 9.379.235 6,00

Tabela 4. Ukupni rashodi i izdaci budžeta Općine za period 2007 - 2011. godina

83

Grafikon 3: Kretanje rashoda i izdataka budžeta Općine za period 2007 - 2011. godina

Iz tabelarnog i grafičkog prikaza mogu se uočiti osnovne karakteristike kretanja rashoda i izdataka u posmatranom periodu.

Prvenstveno treba istaći da je struktura rashoda uslovljena prijenosom sredstva za realizaciju kapitalnih projekata, koji je nekada iznosi i do 18% budžeta. Zbog toga je kapitalni dio budžeta u 2011. godini prvi puta u posmatranom periodu bio na nivou sredstava za plate i naknade organa uprave. Budući da je izvršeno ugovaranje i prijenos sredstava od preko 1.000.000,00 KM, ovako iskazana struktura ne daje pravu sliku utroška sredstava za tu godinu, dok će u narednoj godini biti iskazano značajno uvećanje kapitalnog dijela budžeta. Zbog navedenog potrebno je obratiti pažnju na kretanje prihoda pojedinačno bez obzira na učešće u ukupnim rashodima.

- Sredstva za plaće i naknade zaposlenih i vijećnika u posmatranom periodu su prosječno rasla za 0,57%, što predstavlja najmanji rast u odnosu na sve druge grupe rashoda. Ovo je obezbijeđeno smanjenjem broja izvršilaca uz istovremeno kontinuirano jačanje lokalne samouprave - jačanje menadžmenta i poboljšanje kvalifikacione strukture zaposlenih. Istovremeno, ostvaren je kontinuiran rast prosječnih ličnih primanja zaposlenih.

- Direktni materijalni rashodi organa uprave su takođe rasli u manjem obimu od preostalih grupa rashoda. Njihov prosječni rast iznosio je 5.84%, a vezan je prije svega za povećanja cijena usluga i materijala.

- Sredstva za opštedruštvene potrebe su prosječno rasla za 9,37%, prvenstveno zbog uvećnog obima održavanja infrastrukturnih objekata koja je značajno uvećana investiranjima koja su izvršena u poslijeratnom periodu (uvećana je mreža asfaltnih puteva, javne rasvjete, uređenih javnih površina i drugo).

- Tekući grantovi, kamate i sredstva rezervi su zabilježili najveći rast koji je u prosjeku iznosio 16,26%. Stalnim rastom izdvajanja sredstava, ova grupa rashoda u 2010. godini je postala najveća i čini oko 33% budžetskih sredstava. Tome je doprinijelo i uključenje sredstava ZDK za zbrinjavanje svih kategorija boračkih populacija, koja se kreću i do 400.000,00 KM. Zbog njihove visine i značaja u okviru tabelarnog pregleda posebno je iskazana visina ovih sredstava. Na ovaj način je obezbijeđeno poboljšanje pojedinih segmenata socijalne zaštite, razvoja zajednice, sporta i drugog. U narednom tabelarnom pregledu iskazana su ukupna izdvajanja iz budžeta i procentualno učešće u budžetu za posmatrani period.

84

Vrsta rashoda, izdatka

Ukupno za period

2007 - 2011. godina

2011. godina

učešća u budžetu

2011.godine (%)

1. Grantovi socijalne zaštite i pomoći 3.869.133 1.099.227 11,722. Grantovi za kulturu, obra-zovanje i mlade

2.899.904 880.394 9,39

3. Grantovi u oblasti sporta 1.142.425 236.863 2,534. Grantovi udrazenjima građana 622.957 119.500 1,275. Grantovi za razvoj (poljoprivreda, poduzetništvo i dr.)

1.733.616 491.743 5,24

6. Ostali grantovi 1.370.141 284.970 3,047. Kamate, budžetska rezerva i sanacija šteta

1.073.339 84.478 0,90


1.763.511 3.197.175 34,09

Tabela 5. Struktura grupe rashoda tekućih grantova, kamata i sredstava rezervi

- Kapitalni dio budžeta u posmatranom periodu je zabilježio prosječan rast od 5,86%. U okviru ove grupe rashoda izdataka zabilježene su najveće oscilacije. Kako je to već naglašeno, osnovi razlog tome jeste značajniji prijenos sredstva za realizaciju ugovorenih kapitalnih projekta u narednu govinu. Ukupna kapitalna ulaganja u posmatranom periodu iznosila su 13.753.800,00KM, što sa prenesenim ugovorenim projektima iz 2011. godine od 1.047.000,00 KM iznosi 14.808.000,00 KM.

Shodno istaknutim kretanjima u posmatranom periodu i utvrđenoj procjeni prihoda, kreditnog zaduženja i grantova, ukupan potencijal za kapitalna ulaganja iz budžeta Općine Tešanj u periodu 2012 – 2017. godine iznosi 32.032.000,00 KM. Istovremeno se procjenjuje povrat kamata i osnovnog duga u visini od 2.257.000,00 KM.

Procjena prihoda i primitaka budžeta Općine za narednih 6 godina sa prosječnom stopom povećanja od 2,23% dana je u slijedećem tabelarnom pregledu:

PROCJENA VISINE

UKUPNIH RASHODA I IZDATAKA

BUDŽETA PO GODINAMA

2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.Prosječni godišnji rast %

I Sredstva za bruto plće i Naknade

2.207.000 2.270.000 2.330.000 2.380.000 2.430.000 2.500.000 2,53

85

II Direktni materijalni rashodi Organa uprave

788.400 810.000 835.000 860.000 880.000 900.000 2,68

III Opštedruštvene potrebe

1.445.000 1.500.000 1.560.000 1.620.000 1.650.000 1.700.000 3,31


3.590.600 3.750.000 3.950.000 4.150.000 4.340.000 4.450.000 4,39

od čega kamate

30.000 81.000 169.000 308.000 443.000 480.000 82,61

V Kapitalni grantovi i izdaci

3.946.000 5.560.000 5.415.000 8.647.000 5.257.000 3.207.000 3,96

od čega tretman

0 3.000.000 3.000.000 6.000.000 2.500.000 0 -

VI Otplate kredita i garancije

197.000 210.000,00 210.000,00 43.000,00 43.000,00 43.000 -14,58

UKUPAN BUDŽET

12.174.000 14.100.000 14.300.000 17.700.000 14.600.000 12.800.000 2,23

Tabela 6. Projekcija rashoda – izdataka budžeta Općine za period 2012 - 2017. Godina

Pored ove analize kojom je utvrđen potencijal budžeta za finansiranje razvojnih projekata Općine, potrebno je navesti druge izvore finansiranja istih koji, kako to pokazuje dosadašnje iskustvo u realizaciji projekata, učestvuju povremeno i sa preko 50% ukupnih ulaganja.

Radi se, prvenstveno, o sredstvima budžeta ZE-DO kantona koja se realiziraju kroz sufinansiranje projekata za koje je obezbjeđeno vlastito učešće Općine, ili se radi o cjelokupnom finansiranju projekata. Zahvaljujući aktivnosti lokalne uprave, obezbjeđenjem kvalitetnih projekata i vlastitog učešća u realizaciji istih, i dalje se može očekivati značajna podrška budžeta Kantona.

Finansiranje projekata od strane Vlade Federacije BiH realizuje se, uglavnom, putem grantova koji se iskazuju u okviru budžeta Općine, tako da se u ovoj analizi ne mogu navoditi kao uvećanje osnove za kapitalna ulaganja. Slično je i sa učešćem mjesnih sredina koje se do sada ogledalo samo u projektima asfaltiranja lokalnih puteva i vodosnabdijevanja. Pored navedenog, posebno treba istaći i mogućnost korištenja sredstva pristupnih fondovima i drugih sredstava EU.

LOKALNA UPRAVA

Općina Tešanj teritorijalno je organizirana u 25 mjesnih zajednica čiji izabrani organi koordiniraju svoj rad sa općinskom upravom. Predstavnički organ – Općinsko vijeće, čini 25 vijećnika izabranih na lokalnim izborima 2012.

86

http://www.opcina-tesanj.ba/

godine, sa stranačkom strukturom: upisati nakon izboraOpćinsko vijeće ima komisije kao stalna radna tijela. Općinska administracija broji 98 uposlenih12

(zajedno sa vatrogasnom jedinicom) organiziranih u pet općinskih službi. Rukovodna struktura je na čelu sa Općinskim načelnikom i pet pomoćnika. Profesionalno je angažovan i PRK (predstavnik rukovodstva za kvalitet). Općinski pravobranilac je dio općinske uprave. Općina ima terenske urede elektronski potpuno uvezane u Jelahu, Tešanjci, Šijama i Kaloševiću te je sposobna pružiti sve usluge građanima i u terenskim uredima.Općinska uprava je u poslednje četiri godine prošla značajnu reformu i danas funkcinira na nivou elektronske uprave. Općinska administracija je svoje procese uredile prema zahtjevima međunarodnog sistema kvaliteta ISO 9001:2008 i definirala četiri glavna procesa:1. obrada zahtjeva2. izrada i realizacija budžeta3. razvoj zajednice4. izrada i donošenje propisaOpćina Tešanj je uredila svoje procese i prema okolinskim zahtjevima (ISO 14001).Općinsko rukovodstvo je razvilo jedinstven menadžment sistem općinske administracije Tešanj (MSOT) koji je postao prepoznatljiv na širem planu i priznat kao uspješan model lokalne uprave. Općina periodično izdaje vlastito interno informativno glasilo Tešanjski bilten, ima ugovore sa lokalnim radio i tv medijima a Općinski načelnik izdaje i redovni mjesečni elektronski bilten.Internet stranica Općine www.opcina-tesanj.ba je korisnički orijentirana, dinamična i administrira se u realnom vremenu. Na strani se nalazi i Registar administrativnih postupaka sa svim potrebnim informacijama korisnicima usluga. Kao lider u oblasti jačanja i inovativnog pristupa lokalne samouprave u BiH, općinska uprava vrši redovno samoocjenjivanje po evropskom modelu - CAF metodologiji (CAF - engl. Common Assessment Framework – Zajednički okvir za samoprocjenjivanje). Metodologija posmatra uticaj liderstva, strategije i planiranja, upravljanja ljudskim resursima, procesima i promjenama, partnerstava i resursa na rezul-tate u organizaciji.Općinska uprava je uspostavila mjerenje zadovoljstva korisnika usluga i uposlenih, i utvrdila svoje performanse za 124 usluge koje pruža te vrši stalna mjerenja, analize i poboljšanja.

U strukturi uposlenih u organima uprave Općine Tešanj dominira srednjeobrazovna struktura namještenika 4. stepena obrazovanja, i to sa 46,00%; VSS-VŠ sa 36,00%, SSS 3. stepen sa 14% te ostalo 4%. Ovakva struktura, uz poboljšanja u korist VSS odlaskom u penziju starijih radnika te stalnom edukacijom i usavršavanjem kroz razvoj ljudskih resursa može odgovoriti potrebama lokalne uprave. Uz nedovoljnu motivaciju članova rukovodstva i srednjeg menadžmenta koji je u razvoju, trenutna struktura mogla bi biti narušena.Prema podacima o polnoj strukturi uposlenih, muškarci čine 58,00% uposlenih, a žene 42,00%, što je relativno povoljno u odnosu na druge lokalne uprave.Također, prema pregledu starosne strukture uposlenih u organima uprave, vidljivo je da se polahko ta struktura podmlađuje, ali mnogo sporije nego što je potrebno. Ipak, obzirom na zakonski okvir, pa i ljudske sudbine, nije realno očekivati brži zaokret. Godine uposlenih Broj

Učešće

18 do 30 5 5%31 do 40 17 17%41 do 50 38 39%

12 1,98 uposlenih/1000 stanovnika

87

51 do 60 32 33%od 61 6 6%

Ključni partneri

Međunarodni subjekti u Bosni i Hercegovini, pa tako i u općini Tešanj, već duže vrijeme ne podržavaju infrastrukturne projekte, ali je Općina Tešanj snažno uključena i involvirana u proces saradnje sa gotovo svim organizacijama (UNDP, UNESCO, UNICEF, MDGF, TIKA, GTZ/GIZ, MDGF, USAID, Svjetska banka, Delegacija EU u BiH), a održavaju se i kontakti sa mnogim organizacijama kao i stranim ambasadama.Projektni pristup je pravilo, a općinska administracija i Agencija za razvoj su osposobljene za izradu najzahtjevnijih aplikacija.Osoposobljen je i NVO za ovakav pristup koji se uspješno koristi.Očekuje se brži puta BiH ka EU kako bi imali pristup strukturalnim fondovima sa infrastrukturu i privredu.Općina Tešanj je razvila partnerstva sa mnogim općinama u BiH i sujedstvu i radi zajedničke aplikacije prema pozivima donatora.Ipak, i pored svega navedenog, još uvijek nije pronađen mehanizam da se na ključnim mjestima nađu kvalitetni, prije svega stručni i vrijedni, kadrovi koji bi pokrenuli sve do sada neiskorištene mogućnosti za približavanje naše općine svijetu, prvenstveno koristeći mogućnost partnerskih odnosa u smislu jačanja lokalnog razvoja i boljeg života građana kroz upošljavanje, a sve manje kroz socijalne programe. Koordinacija lokalnih i viših nivoa uprave, kada se partnerstva s drugim subjektima tiče, nije u potpunosti razvijena, posebno nespremnost viših nivoa u procese elektronske integracije i prenošenje prihoda na općine (primjer sredstava za zaštitu okoliša). Potrebno je nastaviti sa elektronskim uvezivanjem na lokalnom nivou sa javnim ustanovama i preduzećima, a insistirati i dalje na uvezivanju sa višim vlasti.Interes za općinu Tešanj je na vrlo visokom nivou, kako stranih organizacija tako i domaćih partnera, jer svi koji su radili posljednjih godina nose odlične uspomene i daju visoke ocjene. Općina Tešanj je postala pouzdan i potpuno otvoren partner za sve.

DEMINIRANJE

Ratna zbivanjaZa vrijeme ratnih zbivanja u periodu 1992-1995. godina općina Tešanj je bila pod neposrednim udarom ratnih dejstava. Borbena djelovanja su bila aktivna na oko 110 km fronta, što je procentualno oko 30% teritorije općine, uz masovnu upotrebu minsko-eksplozivnih sredstava, posebno uz linije fronta koje su često mijenjale svoj položaj. Linije konfrontacije u toku 1992. godine su se protezale pravcem: Gornja Omanjska – Gojakovac – Lončari – Blaževci – Hercezi – Stražba – Miljevac – Jorgić – Orašje Planje – Džemilić Planje – Svinjci – Zmajevac – Staje – Kužno Groblje – Brezove dane i dalje općina Maglaj. Ispred svojih linija odbrane ARBiH je postavljala minska polja, ali je to radila i Vojska RS. Zbog značajnih pomjeranja linija procjenjuje se da je, pored registriranih, postavljen i manji broj neregistrovanih minskih polja, a što potvrđuju mino-incidenti koji su se dešavali na ovim lokacijama koje nisu registrirane kao minska polja. Najugroženija područja kontaminirana minama na području općine Tešanj su grupisana oko rubnih

88

naselja i mjesta Hercezi, Lončari, Križ, Kalošević, Mrkotić-Putešić, Džemilić Planje i Staje, gdje je još uvijek aktuelan i povratak stanovništva.Unutrašnjost općine nije bila pošteđena od granatiranja, bombardovanja i slično, pa je i ovdje evidentan dosta veliki broj neeksplodiranih ubojnih sredstava. Ratne šteteOpćina Tešanj je pretrpila ogromne ratne štete. Pored velikog broja ljudskih žrtava izazvane su i velike materijalne štete na stambenim, privrednim i infrastrukturnim objektima, kao i poljoprivredi.U toku ratnih dejstava 1992. do 1995. godine preko 75% teritorije općine Tešanj je bilo pod direktnim uticajem dok je 25% bilo indirektno ugroženo. Linije razdvajanja su u toku rata više puta pomijerane tako da se procjenjuje da postoji veliki broj neregistrovanih minskih polja.Nažalost, u ovom periodu je bio i značajan broj stradalih od mina na području općine. Obzirom na veličinu sumnjive i rizične površine i broj očekivanih mina i drugih eksplozivnih sredstava još uvijek postoji opasnost od stradanja. Prema prvim procjenama 1996. godine očekivana rizična površina (sumnjiva površina) od mina je je iznosila oko 18,5 km2. U periodu od 1996. do kraja 2011. godine kroz razne vidove protivminskih akcija, a i značajnim nastojanjima lokalnih općinskih struktura i drugih relevantnih činilaca, svedena je i reducirana na 3,0895 km2.

U periodu od 1996. do kraja. 2011. god. provedene su sljedeće protivminske akcije:

Humanitarno deminiranje

Aktivnosti humanitarnog deminiranja (čišćenje i tehničko izviđanje) u periodu od 1999. do kraja 2011. godine su provedene na 23 lokacije ukupne površine 313.610,82 m2 i to 17 projekata čišćenja ukupne površine 207.764,94 m2 i 6 projekata tehničkog izviđanja (TI) ukupne površine 105.845,88 m2 . U tabeli deminiranih površina se nalaze lokacije za koje Služba CZ Tešanj i općinski koordinator za deminiranje posjeduje Certifikate –Uvjerenja o izvršenom kvalitetu deminiranje izdate od strane BH MAC-a ili koji su arhivirani u bazi podataka -BHMAIS Centar za uklanjanje mina u BiH - BH MAC-a. Sve aktivnosti humanitarnog deminiranja su provođene prema Standardu za uklanjanje mina u BiH, kroz stalnu pripremu lokacija-generalno izviđanje i stručni nadzor BH MAC-a i uz pomoć općinskih struktura, a posebno Službe Civilne zaštite. Na projektima deminiranja je po potrebi i u skladu sa Standardima za uklanjanje mina u BiH vršeno trajno i polutrajno obilježavanje.

Tabela: Lokacije obrađene aktivnostima humanitarnog deminiranja u općini TešanjIzvor: Centar za uklanjanje mina u BiH-baza podataka BHMAIS i općina Tešanj –Služba CZ i općinski koordinator za deminiranje(stanje po izdatim certifikatima sa 31.12.2011.god.)

Red.broj

Godinarealizacije Naziv lokacije BH MAC

Vrsta PMA

Površina(m2)

89

ID1 1999. Klokot-Komarac 10148 čišćenje 1.111,002 Filipovići 2 10147 čišćenje 1.708,003 2000. Hercezi vodovod 10475 čišćenje 7.279,004 2001. Put Oraš-Planje-Vriskovac 10567 čišćenje 1.806,005 2002. Hercezi vodovod 3 10885 čišćenje 2.632,006 Harlovača 10912 čišćenje 976,337 2004. Lončari 2 11273 čišćenje 6.034,878 2005. Vrela, dem. radi obilježavanja 11411 čišćenje 552,009 Lončari 1 11451 čišćenje 9.185,3410 Lončari 6 11596 čišćenje 32.172,8311 2006. Lončari 5 11748 čišćenje 36.616,8312 Lončari 5-1 11785 TI 28.577,9313 2007. Oraš-Planje 12253 TI 8.885,9814 Lončari 5A Brezik 12017 TI 14.457,1015 2008. Šije 2A 12515 TI 8.995,4516 Lončari 5B 12559 TI 18.630,0917 Šije 2 12500 čišćenje 4.958,8318 Šije 12501 čišćenje 7.908,1119 Lončari 4 12519 čišćenje 2.440,7420 2009. Lončari 5B-1 12681 TI 26.299,3321 2011. LZ Lončari-Bašići 12995 čišćenje 26.566,0622 LZ Lončari-Gaj 13126 čišćenje 29.694,0023 LZ Lončari-Komin 13139 TI 36.123,00

UKUPNO: 313.610,82Trajno obilježavanje

Trajno obilježavanje je provedeno na 2 lokacije sa ukupno 704 m trajne ograde.

Tabela:Lokacije obrađene aktivnostima trajnog obilježavanja/ograđivanja u općini Tešanj Izvor: Centar za uklanjanje mina u BiH-baza podataka BHMAIS i općina Tešanj - Služba CZ i općinski koordinator za deminiranje(stanje po izdatim certifikatima sa 31.12.2011.god.)Rednibroj

Naziv lokacije MAC ID Broj trajnih znakova (kom)/ dužina trajne

ograde(m) 1. Lončari 20649 331 2. Vrela 11411 373

UKUPNO: 704

Sve aktivnosti trajnog obilježavanja su provođene prema Standardu za uklanjanje mina u BiH, kroz stalnu pripremu lokacija-generalno izviđanje i stručni nadzor BH MAC-a i uz pomoć općinskih struktura, a posebno Službe Civilne zaštite i općinskog koordinatora za deminiranje.Kroz uvide na terenu je utvrđeno da je veći dio postavljene trajne ograde devastiran i otuđen. Mjesta gdje je vršeno trajno obilježavanje su naknadnim aktivnostima obrađena kroz projekte humanitarnog deminiranja ili je izvršeno hitno obilježavanje kroz aktivnost korekcije sistematskog izviđanja.

90

Generalno izviđanje

Za sve aktivnosti humanitarnog deminiranja i trajnog obilježavanja koje su realizovane u periodu od 1996. do kraja 2011. godine vršena je priprema lokacija-generalno izviđanje od strane izviđačkih timova BH MAC-a, a u skladu sa Standardima za uklanjanje mina u BiH i SOP BH MAC-a.

Pored navedenog trenutno ima pripremljeno, odnosno izvršeno je generalno izviđanje na 17 projekta humanitarnog deminiranja I i II faze ukupne površine 917.762,38 m2 i to 7 projekata za čišćenje površine 247.833,06 m2 i 10 projekta za tehničko izviđanje površine 669.929,32 m2.

Tabela: Lista pripremljenih i nerealizovanih projekata humanitarnog deminiranja za općinu TešanjIzvor: Centar za uklanjanje mina u BiH -baza podataka BHMAIS (stanje 31.12.2011.)

ID GI 1A

ID GI 1 Lokacija

Lokalna zajednica

Vrsta PMA Površina

2604 20047 Vrela Kalošević TI 80.040,007112 20047 Vrela-Krcana Kolašević Čišćenje 51.704,397121 20047 Vrela-Crvena Zemlja Kalošević TI 46.816,387122 20047 Vrela-Kanatova kosa Kalošević TI 46.893,758862 20047 Vrela-Bujadni potok Kalošević Čišćenje 25.968,657340 20123 LZ Loncari-7 Lončari TI 110.356,428779 20862 Lončari-Potkomin 1 Lončari Čišćenje 19.573,058780 20862 Lončari-Potkomin 2 Lončari Čišćenje 34.395,358781 20862 Lončari-Potkomin 3 Lončari Čišćenje 39.724,408782 20862 Lončari-Potkomin 4 Lončari Čišćenje 46.663,178783 20862 Lončari-Potkomin 5 Lončari TI 120.710,328784 20862 Lončari-Potkomin 6 Lončari TI 102.317,228860 20861 Kalošević-Bugarinovići 1 Lončari Čišćenje 29.804,058861 20861 Kalošević-Bugarinovići 2 Lončari TI 36.977,228866 20861 Kalošević-Bugarinovići 3 Lončari TI 64.498,568867 20861 Kalošević-Bugarinovići 4 Lončari TI 56.148,778881 20887 Mrkotić-Barica Kalošević TI 5.170,68

UKUPNO: 917.762,38 Na svim lokacijama na kojima je vršeno Generalno izviđanje i priprema projekata humanitarnog deminiranja izviđački timovi BH MAC-a, su vršili aktivnost hitnog obilježavanja sa standardnim znacima za hitno obilježavanje.Pored navedenog, u toku 2011. godine, izviđački timovi BH MAC-a, u saradnji sa predstavnicima općine Tešanj i OŠCZ Tešanj, kroz aktivnost korekcije sistematskog izviđanja, su na 8 lokacija (ugroženih lokalnih zajednica) izvršili hitno obilježavanje sa ukupno 214 znakova za hitno obilježavanje.

91

Plan provođenja protivminskih akcija za period 2011-2019 Na osnovu Strategije protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine od 2009. do 2019. god. (usvojena na 45. sjednici Vijeća Ministara Bosne i Hercegovine održanoj 24.04.2008. godine),planirane su aktivnosti protivminskih akcija za općinu Tešanj:-Do 2019. godine, potpuno eliminisati sumnjivu površinu I i II kategorije prioriteta, kroz redukciju iste tokom generalnog i tehničkog izviđanja i čišćenja mina na rizičnim lokacijama. (Operativni cilj 1.1. )-Do 2019. godine potpuno eliminisati sumnjivu površinu III kategorije prioriteta, kroz poduzimanje mjera na zabrani kretanja i aktivnosti za izviđanje. (Operativni cilj 1.3.)

Tabela: Minska situacija za općinu TešanjIzvor: Centar za uklanjanje mina u BiH -baza podataka BHMAIS (stanje 30.09.2011.)

Minska situacija-općina Tešanj

Sumnjiva površina I kat. ( km2) 0,5697Sumnjiva površina II kat. ( km2) 0,7251Sumnjiva površina III kat. ( km2) 1,7947Ukupna sumnjiva površina ( km2) 3,0895Broj ugroženih zajednica 10

Tabela: Opća procjena minske situacije za općinu Tešanj Izvor: Centar za uklanjanje mina u BiH -baza podataka BHMAIS (stanje 31.12.2011.)

NAZIVUGROŽENEZAJEDNICE

POVRŠINASUMNJIVAPOVRŠINA

INCIDENTIOD 2004.

NIVO UTICAJA(LIS-2004.)

NIVO UTICAJA(BHMAC-2007.)

km2 I KATkm2

II KATkm2

III KATkm2 KOM

RADUŠA 14,46 0 0 0,5331 - NISKI

DŽEMLIĆ PLANJE

5,61 0 0 0,0757 NISKI NISKI

KALOŠEVIĆI 10,9 0,3377 0,2471 0,2826 SREDNJI SREDNJI

KARDAGALIJE 13,28 0,0219 0 0,450 NISKI NISKI

LONČARI 3,01 0,176 0,3064 0,0431 NISKI SREDNJI

MILJANOVCI 3,78 0 0,0673 0 NISKI SREDNJI

NOVI MILJANOVCI

10,11 0 0 0,0313 - NISKI

ORAŠ PLANJE 5,48 0 0,0664 0,3789 NISKI NISKI

PILJUŽIĆI 5,47 0,0341 0,0379 0 NISKI NISKI

ŠIJE 10,61 0 0 0 1 NISKI NISKI

92

UKUPNO-OPĆINA TEŠANJ 0,5697 0,7251 1,7947

Tabela: Akcioni plana dinamike rada za općinu Tešanj do 2016. godineIzvor: Centar za uklanjanje mina u BiH

Akcioni plan

Općina Tešanj

Deminiranje

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

KALOŠEVIĆI0,130km2 KALOŠEVIĆI

0,200km2 KALOŠEVIĆI

0,1077km2 KALOŠEVIĆI

0,1471km2 LONČARI

0,1064km2

KARDAGALIJE0,0219

km2 LONČARI0,100km2 LONČARI

0,100km2

LONČARI0,176km2 MILJANOVCI

0,0673km2 PILJUŽIĆI

0,0379km2

PILJUŽIĆI0,0341

km2 ORAŠ PLANJE0,0664

km2

Uspostava mjera zone zabrane u III kategoriji

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

KALOŠEVIĆI0,2826

km2 RADUŠA0,250km2 KARDAGALIJE

0,250km2 RADUŠA

0,2831km2

ORAŠ PLANJE

0,1789km2

LONČARI0,0431

km2DŽEMLIĆ PLANJE

0,0757km2 ORAŠ PLANJE

0,200km2

KARDAGALIJE0,200km2

NOVI MILJANOVCI

0,0313km2

Za sve aktivnosti humanitarnog deminiranja je potrebno planirati generalno izviđanje i pripremu lokacija prema dinamici prikazanoj u tabeli. Uz aktivnost GI uporedo planirati i izvoditi i aktivnosti hitnog obilježavanja, zanavljanja znakova hitnog obilježavanja, korekcije sistematskog izviđanja kao i aktivnosti upozoravanja na opasnost od mina.

Uz aktivnost humanitarnog deminiranja (Čišćenje i tehničko izviđanje) uporedo planirati i izvoditi i aktivnosti trajnog obilježavanja kao i aktivnosti upozoravanja na opasnost od mina.

Tabela:Lokacije za postavljanje panoa minske opasnosti - po prioritetima usaglašena sa općinom Tešanj:Izvor: Centar za uklanjanje mina u BiH

R.Brprioriteta

Naziv lokacijeKoordinate mjesta postavljanja

Y X

1. Miljanovci Novi 6495900.00 4947650.00

2. Miljanovci-Lončari 6493911.00 4948833.00

3. Piljužići 6492274.00 4948580.00

4. Kalošević 6492839.00 4944450.00

5. Mrkotić 6493776.00 4943620.00

6. Oraš Planje 6494449.00 4942351.00

93

7. Džemlić Planje 6494782.00 4940280.00

8. Raduša (Dolac) 6498037.00 4939234.00

9. Raduša (Srednja) 6495820.00 4939605.00

Lokacije za postavljanje panoa minske opasnosti (Karta lokacija za postavljanje informativnih panoa) su po prioritetima usaglašene sa općinom Tešanj i općina planira da djelimično sufinansira postavljanje panoa.

Neeksplodirana ubojna sredstva

Tokom proteklog rata i ratnih dejstava upotrijebljen je ogroman broj različitih minsko-eksplozivnih sredstava, ali nisu sva upotrijebljena sredstva i eksplodirala. Ostala su u zemlji, na zemlji i drugim različitim mjestima. Dakle, pored postojanja minskih polja kao opasnosti po živote ljudi u minskim poljima, neophodno je istaći i opasnosti od neeksplodiranih ubojnih sredstava (u daljem tekstu: NUS). NUS se nikako ne može planirati i locirati prije nego se pronađe tokom izvođenja određenih radova, najčešće zemljanih iskopa, poljoprivrednih radova i slično, pa skoro da i nije bilo područja u općini Tešnj na kojem nisu otkrivena NUS-a. Međutim, također je značajno istaći da je od NUS-a na području općine Tešanj od 2004. godine, stradala jedna , a dvije osobe teže povrijeđene. Uklanjanje NUS-a se vrši prema utvrđenim procedurama Službe civilne zaštite i Tima za uklanjanje neeksplodiranih ubojnih sredstava Federalne uprave civilne zaštite. I pored navedenog, sve veći problem predstavljaju odbačena NUS-a od strane nesavjesnih građana, koja se mogu pronaći u šumama, koritima, divljim deponijama, u starim objektima i sl.

Zaključak

Ukupna sumnjiva površina općine Tešanj je 3,0895 km2, ili 1,90% u odnosu na ukupnu površinu općine, što je utvrđeno kroz Plan protivminskog djelovanja općine Tešanj izrađen od Centra za uklanjanje mina BiH. Općina Tešanj se nalazi u složenoj situaciji kada je u pitanju opasnost od mina i NUS-a. Ovakva situacija znatno utiče na povratak i održivost povratka stanovništva, a velika kontaminiranost minama na poljoprivrednim dobrima i šumama čini značajan uticaj na kvalitet življenja domicilnog stanovništva u rubnim područjima. Iz navedenih razloga potrebno je osigurati dodatne napore kako bi se utvrđene aktivnosti iz Plana protivminskog djelovanja općine Tešanj, realizovale u okvirima utvrđene dinamike kroz godine, uz jaču finansijsku podršku lokalne zajednice, kantona i Federacije, kao i učešćem stranih donatora.

EKOLOGIJAU strategiji razvoja općine 2007-2015 utvrđena je vizija u kojoj između ostalog stoji da je Tešanj „općina ekološke svijesti“. Pored lokalnog nivoa u posljednje vrijeme puno je toga urađeno i u provođenju propisa. Dobar broj tešanjskih firmi dobio je okolinske dozvole, što znači da su obezbjedili da njihovi procesi i monitoring tih procesa odgovara zakonskim propisima. U Tešnju su sve čišće ulice i putevi. Natpisi „Ne bacajmo smeće sadimo cvijeće“ sve više se ostvaruju ulaskom okoliša kao važne obaveze u svijest građana. JU Rad pokriva skoro cijelu općinu sa odvozom smeća, a EKO društvo mladih kroz svoje akcije prikupljanja PET ambalaže u saradnji sa školama prepozbnatljivi su u cijeloj općini.

94

Još puno toga nije riješeno. Još uvijek ima jako puno deponija auto otpada koje ugrožavaju tlo pa i izvorišta pitke vode. Mnoge praonice nemaju obezbjeđeno prečišćavanje. Još uvijek se otpaci iz tvornica ne skladište prema eko zahtjevima. Povoljna je okolnost da je firma EKO-SERVIS koji je obezbjedio uslove za preuzimanje otpadnih ulja i emulzija i njihovu reciklažu.Sve je više uređenih dvorišta, a manje smeća pokraj puteva. To je samo početak značajnije promjene ekološke svijesti. Nedostaje još puno edukacija i promocija čuvanja okoliša i odnosa svakog pojedinca prema prirodnim resursima i okolišu , od šuma do pitke vode.O prirodi se brinu i neka društva, a formiraju se i organizacije čija aktivnost je usmjerena prema zaštiti okoliša kao što je EKO-mladi.

Da bi se zaštitio fond divljih životinja na području općine Tešanj, Općina je ustanovila lovište ''Tešanj-ka'' i predala ga Lovačkom društvu ''Kiseljak'' . Granice lovišta se u potpunosti poklapaju sa administrativnom granicom općine Tešanj. Cilj lovišta je uzgajanje i zaštita divljači: srneće, zečije, fazanske, poljske jarebice i divlje patke, kao i drugih vrsta divljači ko-ja živi u lovištu. Lovačko društvo "Kiseljak" osnovano je 1921. godine i jedno je od najstarijih lovačkih društava na pod-ručju Bosne i Hercegovine, broji 280-310 članova, a u društvu djeluje 5 lovnih sekcija, zatim ekološka sekcija, kinološka, streljačka i sekcija mladeži. Lovište "Tešanjka" proteže se na površini od 16.800 hektara, od čega su 7.500 hektara oranice, 1.400 hektara livade i pašnjaci, 5.400 hektara šuma i šikara, što iznosi oko 15.000 hektara lovne površine. Opremljeno je lovno-uzgojnim i lovno-tehničkim objektima, kao što su hranilišta i solila za srne, hranilišta za drugu divljač, lovačke čeke i lovačke staze, kao i brojne lovačke kuće.

Udruženje sportskih ribolovaca "Jelah-Tešanj" ima 136 članova (mali broj članova zbog velike cijene dozvole, propisane od nadležnog Ministarstva). Uz bolji rad kontrolske službe planira povećati svoje članstvo. Po svojoj čistoći u poslijeratnom periodu naše rijeke spadaju u čišće vode, a nadamo se da ćemo ih takve i zadržati. Rijeke Bosna i Usora su nastanjene ci-piridnim vrstama ribe i to: somom, šaranom, mrenom, smuđem, klenom, šljivarom, škobaljem, ploticom i sitnom keder-ribom. Prema dugoročnom planu razvoja, uzgoja, zaštite i unapređenja ribljeg fonda, te pravilnog gazdovanja i odnosa prema sportskom ribolovu, Društvo je odlučilo da sa posebnim akcentom budući rad uglavnom usmjeri na zaštitu ribljeg fonda, zaštitu flore i faune, poribljavanje, razvijanje takmičarskog duha i učešće na takmiče-njima od udruženjskog pa do međunarodnog nivoa, te razvijanje eko svijesti kod svakog sportskog ribolovca kao potencijalnog zagađivača, uređivanje ribarskih staza, edukaciju i osvježenje udruženja mladima, seniorima, pio-nirima i omladinom. Osim navedenih aktivnosti Udruženje "Jelah-Tešanj" ulaže velike napore u saradnju i koor-dinaciju sa svim udruženjima sportskih ribolovaca, s ciljem prevazilaženja svih nesuglasica, nastojanjima da se svaki sportski ribolovac-gost, član drugog udruženja, na našim vodama osjeća kao kod svoje kuće. Naše vode su otvorene za sve sportske ribolovce i ljubitelje prirode.

SWOT ANALIZA

95

Povoljne geografske, reljefne i klimatske karakteristike; Dobro razvijena lokalna putna mreža na općini; Prirodni resursi: mineralne vode, zemljište, vegetacija ljekovitog i drugog bilja; Postojeća prostorno-planska dokumentacija i dio provedbenih planova razvoja, kao i određene

površine posebne namjene; Ravnomjerno raspoređeni objekti škola na području općine; Relativno veliki izbor i raznovrsnost zanimanja u srednjim školama; Izgrađenost zdravstvenih objekata, bolnički kapaciteti i mreža lokalnih ambulanti, kao i

kvalificiran medicinski kadar; Stalna i stabilna podrška općine u finansiranju sportskih kolektiva i značajni uspjesi u

određenim granama sporta (ribolov, šah, kick-box...) uključujući i školska sportska takmičenja;

Relativno velika izdvajanja za obrazovanje, kulturu i socijalnu zaštitu na nivou općine, te institucionalna uređenost u ovim oblastima;

Ukupna ekonomska snaga zajednice; Kulturna povijest i zaštićen dio kulturno-historijskog naslijeđa; Kontinuitet u finansiranju udruženja iz Budžeta općine i sistemsko finansiranje udruženja

putem projekata; Redovna namjenska potrošnja sredstava iz Budžeta; Izražen interes građana i finansijsko učešće u realizaciji projekata; Definirani strateški pravci i povoljan raspored glavnih trasa infrastrukture koje postoje ili su

planirane (koridor 5-C, dalekovodi, TT trase, …); Ostvaren kontinuitet kapitalnih ulaganja u infrastrukturu (posljednjih 10 godina); Opća ekspanzija gradnje na većem području općine; Solidno razvijena autoindustrija, strani kapital djelimično već prisutan; Raznovrsna industrija i veliki broj izvoznika sa kvalitetnom radnom snagom; Velika ponuda kvalitetne i relativno jeftine radne snage; Veliki materijalni potencijal ljudi u dijaspori; Velika koncentracija stanovništva – gustina naseljenosti; Jako privatno poduzetništvo i izražen interes za razvoj malih i srednjih preduzeća; Solidne pretpostavke za razvoj turizma: Kiseljak – Crni vrh, Stara čaršija, Gradina; Zemljišni resursi za razvoj poljoprivrede (tradicija i radna snaga); Koncentracija privrednih i servisnih usluga (banke, osiguravajuća društva, carina...) Formiranje općinske agencije za ekonomski razvoj Formiranje novih privrednih zona; Prilagoditi planska rješenja budućem koridoru 5-C; Nemogućnost stipendiranja svih studenata

SNAGE

96

Sadašnje teritorijalno ustrojstvo općine – nepreciznost granica, neujednačenost razvoja i naseljenosti

Udaljenost općine od središta Kantona, Federacije i države; Većina poljoprivrednog zemljišta prirodno neplodno, a prirodno plodna zemljišta napadnuta

gradnjom; Neispitana zagađenost zemljišta i zraka; Zaostala minska polja; Nerazvijen sistem predškolskog obrazovanja; Starost školskih objekata i nedovoljna ulaganja u njihovo održavanje i proširenje; Udaljenost visokoškolskih ustanova; Udaljenost od većih medicinskih centara i zastarjelost dijela medicinske opreme; Različite cijene za iste zdrastvene usluge unutar Kantona i šire; Mali broj stručnih trenera i usitnjenost sportskih kolektiva; Nedostatak sportskih terena uopće i za određene sportove (tenis, plivanje, atletika...); Nema aktivnog sportskog saveza na nivou općine; Nepoštivanje institucionalnog djelovanja u socijalnoj zaštiti i nepostojanje socijalne karte

općine; Nedostatak smještajnih kapaciteta za hitne slučajeve (nasilje u porodici, skitnja, prosjačenje,

maloljetnička delinkvencija); Neuvezanost humanitarnih organizacija; Indolentnost sistemskog pristupa kulturi u najširem smislu; Neosposobljenost udruženja za pravljenje i provedbu projekata, te usitnjenost i dupliranje

aktivnosti i organizacija/udruženja; Nagomilani infrastrukturni problemi kao refleksija dugoročnih skromnih ulaganja; Uslovljenost razvoja infrastrukture na lokalnom nivou prenesenom nadležnošću i sredstvima

na viši nivo; Nedostatak prostorno-planskih dokumenata i izvedbenih projektnih dokumentacija; Nedovoljno finansijskih sredstava u odnosu na potrebe; Složena procedura i imovinsko-pravni odnosi; Nepostojanje planova višeg reda na nivou Kantona i Federacije i prostornih planova susjednih

općina; Duga zakonska procedura donošenja i izmjena prostorno-planskih dokumenata; Nedovoljna sredstva za izradu nove i provođenje postojeće prostorno-planske dokumentacije; Nedovoljna sredstva za uređenje građevinskog zemljišta; Pravno neriješeno pitanje državne svojine u cijeloj BiH; Neusaglašenost podataka katastra i Zemljišne knjige (odnos posjed-vlasnik); Nepostojanje adekvatne strategije razvoja na nivou Općine, niti po oblastima; Mala teritorija i nekvalitetna konfiguracija za određene oblasti poljoprivredne proizvodnje; Nedovoljan broj industrijskih zona i nekvalitetno razvijena infrastruktura industrijskih zona; Veliki broj nezaposlenih; Nerazvijena intenzivna poljoprivredna proizvoda; Nedostatak prerađivackih kapaciteta za poljoprivredne proizvode Loša povezanost privrednih subjekata i nelojalna konkurencija (rad na crno); Neiskorištenost turističkih potencijala i neefikasnost trenutnog sistema organizacije

SLABOSTI

97

Popravljanje komunikacijskog položaja – gradnja koridora 5-C; Popravljanje hidrografske situacije: sadnja šuma, regulacija vodotoka; Popravljati kvalitet zemljišta primjenom agrotehničkih mjera; Podizati svijest građana o čistoj životnoj sredini; Stavljanje šuma pod poseban režim gospodarenja; Sprega privrede, roditelja i školstva u planiranju školovanja kadrova i njihovom stipendiranju; Uključivanje mladih u društvene tokove (rad NVO, MZ, dodatni programi edukacije,

vannastavne aktivnosti...); Medicinski kadar koji je trenutno na školovanju; Mogućnost proširenja na zdrastvene usluge kojih nemamo – npr. urologija; Prirodni resursi za banjsko liječenje i rehabilitaciju; Dalji razvoj zone sporta (planirano prostornom dokumentacijom) i uspostavljanje bolje sprege

svih sportskih klubova; Veća kontrola nad sredstvima koja se izdvajaju za socijalnu zaštitu, radi pravilnije raspodjele i

povećane efikasnosti kroz objedinjavanje; Kulturno-historijsko naslijeđe i kulturna tradicija kao turistički resurs, te novi kulturni

projekti: filmski festival, festival humora, festival teatra...; Prenošenje javnih ovlasti na udruženja; Omasovljenje određenih nevladinih organizacija, dodatna edukacija i informiranje

udruženja građana; Mogućnosti korištenja raznih novih izvora finansiranja; Usklađenost sa državnim projektima razvoja (i šire); Izrada provedbenih planova za utvrđene površine posebne namjene; Izrada baze podataka o posjedovnom stanju na površinama obuhvaćenim provedbenim

planovima; Reorganizacija i smanjenje glomazne i skupe administracije na svim nivoima; Harmoniziranje sistema privređivanja u državi; Iznalaženje adekvatnih poticaja u oblasti privrede Mogućnost formiranja visokoobrazovnih ustanova u skladu s potrebama privrede i mogućeg

razvoja tehnoloških parkova Formiranje savjetovališta za preduzeća koja imaju problema u poslovanju

MOGUČNOSTI

98

situaciona-analiza (1)

Documents