7/29/2019 Sirius 067

1/147

7/29/2019 Sirius 067

2/147

1

SIRIUS broj 67sijeanj 1982.

SADRAJ: str.

Arthur C. Clarke:DESET KRATKIH PRIA 3

(Karantena, Kozmiki Casa-nova, Dugo putovanje u no,

Sat historije, Bez iduegjutra, Varka, Opsjednuti,Povratak predaka, Sve toblista, Bogovska hrana)

Zvonimir Furtinger:PLEMENITO PORIJEKLO 57

Ray Bradbury:

GRAD 83Catherine L. Moore:PRAH 91

Dmitrij Bilenkin:RED PRIJE SVEGA 114

A. E. Van Vogt:

DALEKI KENTAUR 117Rastislav Durman:MALO SUTRA NA KLEHARU 141

SAVJET REDAKCIJE: Jo-sip Adakovi. dr. VladimirAnti, Ljudevit Bauer (pred-sjedavajui), Nenad Brixy,Tomislav Butorac, dr. AdolfDragievi, in. VesnaGazdag, Marija Jureta,Borivoj Jurkovi, elimirKoevi, Nada oljan, Is-met Voljevica, Ana upan-Bender. GLAVNI I ODGOVORNIUREDNIK: Borivoj Jurkovi. SIRIUS bibliotekaznanstvene fantastike, izlazisvakog petog u mjesecu Izdava: RO Novinsko-izdavaka djelatnost SOUR-a Vjesnik n.sol.o. OOUR Informativno-revijal-na izdanja n.sub.o. Redak-

cija Romani i stripovi,41000 Zagreb, Avenijabratstva i jedinstva 4 Struni savjet Siriusa:Klub prijatelja znanstvenefantastike i fantastike SferaZavoda za kulturu i obra-zovanje, Zagreb, Ivanigrad-ska 42a Adresa urednitva:Sirius, Redakcija Roma-ni i stripovi, 41000 Zagreb,Avenija bratstva i jedinstva

4, telefon: (041) 515-555 i519-555 Tisak: RO tam-parska djelatnost Vjesnikn.sol.o. OOUR-i Novinskarotacija n.sub.o. i TM n.sub.o., 41000 Zagreb, Avenijabratstva i jedinstva 4. Ci-

jena pojedinom primjerku 30dinara. Pretplata: za jednugodinu 360 dinara (spopustom 10% 324 dinara),za est mjeseci 180 dinara(s popustom 162 dinara).Samo unaprijed plaenapretplata osigurava popustod 10 posto. Pretplata seuplauje opom uplatnicomu korist rauna 30101-833-1216 SOUR-a Vjesnik,Interna banka, s oznakom:za Sirius. UREDNIK: Borivoj Jur-kovi. U ureivanju ovogbroja sudjelovali su KrstoMaurani, Damir Mikulii i

Zoran ivkovi Grafikaoprema: Ivica Bartoli i Lju-devit Gaj Crte na naslov-noj stranici: Vjekoslav Ivezi

Lektor: uro najder.

7/29/2019 Sirius 067

3/147

2

Rije urednikaDragi itatelju!neete mi zamjeriti ako Vam, s pe-todnevnim (odnosno: prodajno-

dnevnim) zakanjenjem poelimmnogo, mnogo sree i uspjeha uovoj novoj 82. godini. I da Vamistodobno zahvalim, draga itate-ljice i itatelju, za najbolje eljeSIRIUSU, a i urednitvu, pa i meniosobno. Hvala, hvala! Kad je ve rije o 82. godini,nemojte, dragi moji, posti pod stolkad ugledate ovaj SIRIUS. Nijenita drukiji od dosadanjih, samoto mu je udarna tema desetClarkeovih pria (koje je izabrao i

preveo na Z. Zivkovi), uz naslov-nu stranicu koja se donekle, slae sClarkeovom Karantenom. Voliobih, dragi itatelju, kad biste mimogli napisati koju rijeo tih desetClarkeovih pria. No, nemojte u-

riti: u iduem SIRIUSU pojavit ese osmi mini YU SIRIUS s takoerdeset pria, domaih, pa ih, molimVas, pokuajte usporediti sa Zivkovievih deset odabranih Clarke-ovih, i tek tada nastojte da meobdarite svojim miljenji ma i usporedbama. Hvala! Jo neto o ovome broju: u nje-mu ete, dragi itatelju, nai i V.

Vogtovu glasovitu priu DalekiKentaur, navodno objavljenu jo

prije tucet go dina u blaeno-poivem Kosmoplovu. Nisam toitao, no itao sam u SIRIUSU 44

priu Put bez kraja Miodragaorevia iz Kruia no koju steme Vi, dragi itatelju, upozorili da

je plagijat V. Vogtove prie Far

Centaurus. Plagijat ili ne topitanje ostavljam otvoreno Vama,dragi itatelju,

poto proitate Miloviev prijevodorevieve prie. Dr Janos Horvath iz (51307)Prezida pie mi kako je Bradbury-

jeva pria Marionette, Inc ve

objavljena u Galaksiji broj 18,pod naslovom Roboti ljube bolje.Nadalje, dr Horvath navodi kako sezadnji brojevi SIRIUSA svode naobjavljivanje pria ve objavljenihu Jugoslaviji. (Nije mi jasno

zato se silom eli od ve i ovakoloeg izdanja napraviti jo loije.Verujem da ste po tirau primetili'vrednost' SIRIUSA tako dr

Horvath). Zahvaljujem dru Horvat-hu na zamjerki svaka je kritika i

putokaz prema poboljanju SIRI-USA no moram i odgovoriti:Galaksije, Kosmoplovi i ostalaizdanja samo su POVREMENI ob-

javIjivai najljepih sf pria, paSIRIUS, kao stalan (i priznat, tira-

om i italakom publikom) objav-ljiva najljepih sf pria ne smije

zaobii ni one prie koje su prijemnogo godina proitane u drugimizdanjima, a koja se danas ubrajajuu sf klasiku. No, da se pretjerano nehvalim S1RIUSOM (koji, ruku nasrce, ipak nije MOJE djelo nego

proizvod svih jugoslavenskih sfovaca koji mu kupujui ga, dajumaterijalnu podrku ve tolike

godine...). BURZU odsad traite naposljednjim stranicama Tako to. Kao to vidite, dragiitatelju, Vae me kritike modavie stimuliraju od Vaih pohvala

moda je rijeo onom poznatompsiholokom sindromu... no, otome, moda, u jednoj od narednihsf pria u Siriusu...

Dotad VASBORIVOJ JURKOVlC

7/29/2019 Sirius 067

4/147

3

Arthur C. Clarke:

Preveo Zoran ivkovi

Deset kratkihpria

Quarantine

KarantenaSagorjeli komadi Zemlje jo su ispunjavali pola neba, kada se

pitanje profiltriralo iz Generatora radoznalosti do Centrale. Zato je to bilo nuno? Iako su bili organski, oni su ipak

dostigli Trei stupanj inteligencije. Nismo imali izbora: pet prethodnih jedinica ostalo je

beznadno zaraeno kada je stupilo u kontakt. Zaraeno? Kako?Nekoliko mikrosekundi proteklo je sporo, dok je Centrala

prizivala ono malo izblijedjela sjeanja koje je procurilo pokrajCenzorskog ulaza, kada je preoptereenim Vodovima za izvianjebilo nareeno da pristupe samounitenju.

Oni su se suoili s... problemom... koji se do kraja ne moeanalizirati u toku vijeka svemira. Iako ukljuuje samo est operatora,oni su postali sasvim opsjednuti njime.

Kako je to mogue?

7/29/2019 Sirius 067

5/147

4

Ne znamo: mi to nikada ne smijemo saznati. Ako bi tih estoperatora ikada ponovo bilo naeno, to bi bio kraj svih racionalnihraunanja.

Kako se oni mogu prepoznati? To takoer ne znamo: zabiljeili smo im samo nazive prije

no to se Cenzorski ulaz zatvorio. Naravno, oni nam ne govore nita. Svejedno, elim ih znati.Voltaa Cenzure poela je rasti, ali nije blokirala ulaz. Evo ih: kralj, dama, lovac, skaka, top, pjeak...

Cosmic Casanova

Kozmiki CasanovaOvoga puta izbivao sam pet tjedana s matinog planeta prije no

to su simptomi postali akutni. Na posljednjem putovanju do takvesituacije prolo je samo mjesec dana; nisam bio siguran da li turazliku valja pripisati poveanoj starosti ili neemu to su midijetetiari stavili u kapsule hrane. Ili je moda stvar jednostavno utome to sam bio zaposleniji; galaktiki krak koji sam izviao bio jegusto naikan, prosjean razmak izmeu zvijezda jedva da jedostizao nekoliko svjetlosnih godina, tako da mi je preostajalo malovremena da razmiljam o djevojkama koje sam ostavio za sobom.Cim bi jedna zvijezda bila klasificirana i obavljeno automatskotraganje za planetima, kucnuo bi as da se kree u susret novomsuncu. A kada bi se, to se dogaalo otprilike jednom u desetsluajeva, odista pojavio planet, onda bih danima imao posla preko

glave, vodei rauna o tome da Max, brodski elektronski kompjutor,zapie na trake sve informacije.

Sada sam, meutim, dovrio posao u tom gustom podrujusvemira, tako da mi je povremeno bivalo potrebno ak po tri dana dastignem od jednog sunca do drugog. A to je bilo sasvim dovoljno dase seks prikrade na brod, odnosno da sjeanja na posljednju vezuuine da mi mjeseci koji su preda mnom izgledaju vrlo prazni iosamljeni.

Moda sam stvarno malo prevrio mjeru na Diandi V, dok mije brod bio na remontu, a ja trebalo da se odmaram izmeu dviju

7/29/2019 Sirius 067

6/147

5

misija. Ali jedan izvia provodi osamdeset posto svog vremena samu svemiru, a s obzirom na ljudsku prirodu sasvim je razumljivo toposlije nastoji nadoknaditi proputeno. Ja, meutim, ne samo to samnadoknadio proputeno nego sam uzeo i obilati predujam zabudunost premda, kako se po kazalo, ni to nije bilo dovoljno za

ovo putovanje.Prva je, sjeam se eznutljivo, bila Helena, ljupka i popustljiva

plavua, premda nematovita. Proveli smo izvjesno ugodno vrijemezajedno, prije no to joj se, sa svoje misije, vratio mu; pokazao jepuno razumijevanja prema cijeloj stvari, ali je s razlogom istakao dae Helena ubudue imati malo vremena za druge veze. Sreom, umeuvremenu sam ve upoznao Iris, tako da nisam mnogo patiozbog gubitka.

Iris je stvarno bila bomba. ak i sada podiu me marci kada jese sjetim. Kad se i veza s njom raspala iz jedno stavnog razlogato ovjek povremeno mora malo i odspavati odrekao sam seenskog drutva cio tjedan dana. A onda sam naiao na jednu dirljivupjesmu nekog starog zemaljskog pjesnika po imenu John Don zavreuje vau panju, pod uvjetom da znate primitivan engleski koja me je podsjetila da se izgubljeno vrijeme nikada ne moevratiti.

Shvativi odmah svu istinitost tog iskaza, smjesta sam obukaosvoju astronautsku uniformu i krenuo u etnju obalom jedinog morana Diandi V. Nisam prevalio ni nekoliko stotina metara, a ve samuoio desetak zgodnih prilika, otpisao nekoliko dobrovoljki ikonano odabrao Nathalie.

U poetku je ta veza prilino dobro napredovala, ali onda jeNathalie stala prigovarati zbog Ruth (ili je to moda bila Kay?).Kako nikako ne mogu podnijeti djevojke koje misle da posjeduju

mukarca, raskinuo sam poslije jedne dosta mune scene, prilikomkoje je stradalo poprilino grnarije. To me je ostavilo u turobnom

raspoloenju nekoliko dana, sve dok se nije pojavila Cynthia iponudila mi svoju pomo ali pretpostavljam da ste ve stekli opupredodbu, tako da vas vie neu zamarati pojedinostima.

To su, dakle, bila draga sjeanja koja su mi se vraala, dok bise jedna zvijezda gubila iza mene, a druga pomaljala ispred.Hotimice sam odluio da na ovaj put ne ponesem pinup slike, buduida sam zakljuio da one samo pogoravaju stvari. No, pokazalo se daje to bila greka; budui da sam i sam bio prilino dobar umjetnik na

7/29/2019 Sirius 067

7/147

6

jedan naroiti nain, poeo sam crtati i ubrzo sam imao zbirku kojabi teko bila primjerena nekom planetu to dri do svog ugleda.

Ne bih nikako volio da pomislite da je bavljenje tim poslom nabilo koji nain tetilo mojoj efikasnosti kao lana GalaktikogNadzora. lijezde bi ovladale mnome samo u toku dugotrajnih,

sumornih prelazaka izmeu dviju zvijezda, kada nisam imao nikakvodrugo drutvo do svog kompjutora. Max, moj elektronski sudrug,prilino me je zadovoljavao kada su u pitanju razne svakodnevnestvari, ali ima i takvih pojava za koje je neosnovano oekivati da ihjedan stroj moe razumjeti. esto mi se dogaalo da mu povrijedimosjeaje kada bih bio u jednom od onih zlovoljnih raspoloenja,padajui u vatru, na izgled, bez ikakva razloga.

U emu je problem, Joe? upitao bi strpljivo Max.

Zacijelo se nisi razbjesnio zato to sam te opet pobijedio u ahu?Sjeti se, upozorio sam te da e se to dogoditi. Ma idi do vraga! uzvraao bih zlovoljno, a onda bi

uslijedilo pet prilino napornih minuta prije no to bih izgladio stvaris prilino doslovnim navigacijskim robotom.

Nakon dva mjeseca izbivanja iz Baze, kao i registriranihtrideset sunaca i etiri solarna sistema, dogodilo se neto to je bacilou zasjenak sve moje osobne probleme. Oglasio se dalekodometni

monitor; odnekud ispred mene poeo je dopirati signal; dao sam sveod sebe da ga odredim to tonije; emisija je bila nemodulirana, vrlouskosnopna oigleno, nekakav radio-far. Meutim, koliko je menibilo poznato, nijedan na brod nikada nije uao u ovoj zabiti krajsvemira; istraivao sam potpuno neispitani sektor.

To je, kazao sam u sebi, najzad onaj pravi trenutak, koji mijedino moe naplatiti sve one osamljenike godine to sam ih proveou svemiru. Na nekoj neznanoj daljini ispred mene nalazila se druga

civilizacija dovoljno uznapredovala da raspolae hiper-radiom.Tono sam znao to mi je initi. im je Max potvrdio podatkedo kojih sam doao i analizirao ih, lansirao sam prema Bazi sondu sporukom. Ako bi mi se neto dogodilo, Galaktiki nadzor e znatigdje je to bilo i moi e ustanoviti kako. Bilo je izvjesne utjehe upomisli da e ako se ne vratim po planu moji prijatelji smjestapohitati ovamo i pokupiti moje ostatke.

Ubrzo su nestale sve sumnje u to odakle dolazi signal i ja sam

promijenio kurs prema maloj, utoj zvijezdi koja se poklapala sfarom. Nitko ne bi, kazao sam samome sebi, slao ovako snaan

7/29/2019 Sirius 067

8/147

7

signal, ako i sam nije u stanju putovati svemirom; lako se moedogoditi da sam nabasao na kulturu podjednako razvijenu kao to je imoja sa svim onim to tada slijedi.

Bio sam jo prilino daleko kada sam poeo pozivati, premdabez nade u uspjeh. No, na svoje veliko iznenaenje, uslijedila je brza

reakcija. Neprekidni val trenutno se pretvorio u niz impulsa, koji sestao neumorno ponavljati. ak ni Max nije mogao izii na kraj sporukom; ona je moda znaila: Tko li si ti, do vraga?, to je ak iza najinteligentniji prevodilaki stroj bio prevelik zalogaj.

Iz sata u sat signal je postajao sve snaniji; da bih im stavio doznanja da sam jo tu i da ih ujem jasno i glasno, povremeno sam upravcu odailjaa uzvraao istu poruku. A onda je uslijedilo drugoveliko iznenaenje.

Oekivao sam da e ma tko ili ma to bili prijei nagovornu emisiju im se budem dovoljno pribliio za dobar prijem.Oni su to i uinili; ali ono to nisam oekivao bilo je da e imatiljudski glas, pri emu je jezik, sasvim sigurno, bio jedna vrstengleskog, koju, meutim, nisam mogao razumjeti. Uspijevao samrazabrati jedva jednu u deset rijei; ostale su mi bile ili potpunonepoznate ili, pak, tako iskrivljene da ih nisam mogao prepoznati.

im su se prve rijei oglasile iz zvunika, naslutio sam to je

posrijedi. U pitanju nije bila strana, neljudska vrsta, ve neto gotovopodjednako uzbudljivo, a vjerojatno i mnogo neopasnije, bar kada jeu pitanju jedan osamljeni izvia. Uspostavio sam kontakt s jednomod izgubljenih kolonija Prvog Carstva s pionirima koji su seotisnuli sa Zemlje u ranim danima meuzvjezdanih istraivanja, prijepet tisua godina. Kada je carstvo propalo, veina tih izoliranihgrupa nestala je ili utonula u barbarstvo. Kako se ini, ovo je bilajedna koja je uspjela opstati.

Uzvratio sam im na najsporijem i najjednostavnijemengleskom za koji sam bio kadar, ali pet tisua godina je ipak dugorazdoblje u ivotu ma kojeg jezika, tako da je teko moglo da budegovora o pravoj komunikaciji. Bilo je oigledno da ih je kontaktuzbudio u pozitivnom smislu, koliko sam mogao ocijeniti. To,meutim, nije uvijek sluaj; neke izolirane kulture zaostale iz PrvogCarstva postale su vrlo ksenofobske i gotovo su histerino reagiralekad bi doznale da nisu u svemiru.

7/29/2019 Sirius 067

9/147

8

Nai pokuaji da komruniciramo nikako nisu urodili plodom,kad se najednom zaulo neto to je odmah promijenilo mojedranje. Iz zvunika se zauo enski glas.

Bio je to najdivniji glas koji sam ikada uo; ak i da nije bilosvih onih osamljenikih tjedana koje sam prevalio preko glave

putujui svemirom, mislim da bih se svejedno odmah zaljubio u tajglas. Vrlo dubok, ali i savreno enski, imao je svojevrsnu toplu,milujuu osobinu koja mi je odmah uzbudila sva osjetila. Naao samse, zapravo, tako zateen da je proteklo nekoliko minuta prije no tosam shvatio da mogu razumjeti ono to mi govori ta nevidljivaarobnica. Obraala mi se na engleskom koji sam gotovo polamogao razabrati.

No, da mnogo ne duljim, ubrzo sam saznao da se zove Laila i

da je jedini filolog na planetu i strunjak za primitivan engleski. imje uspostavljen kontakt s mojim brodom, ona je pozvana kaoprevodilac. Kako izgleda, srea mi je bila silno naklonjena; lako se,naime, moglo dogoditi da za tumaa dobijem nekog odrvenjelog,sjedobradog fosila.

Kako su sati prolazili, a njeno sunce postajalo sve vee nanebu, Laila i ja polako smo postajali sve bolji prijatelji. S obzirom nakratkou vremena, morao sam biti bri nego ikada ranije. injenica

da nitko drugi nije mogao razumjeti ono to govorimo zajamila namje izoliranost. Osim toga, Lailino znanje engleskog bilo je ba tolikonesavreno da mi omogui neke ne ba edne opaske; nemaopasnosti da se ode predaleko s djevojkom koja e uvijek radijepretpostaviti da ste htjeli kazati neto drugo, a ne ono to je onapomislila u prvi mah...

Je li potrebno rei da sam se osjeao vrlo, vrlo sretan? inilo seda su se moji slubeni i privatni interesi ba lijepo poklopili.

Postojala je, me

utim, mala neizvjesnost. Jo nisam imao prilike davidim Lailu. ta ako uope nije lijepa?Prva prilika da razrijeim tu nelagodnu nedoumicu ukazala mi

se est sati prije sputanja na planet. Ve sam se bio dovoljnopribliio da primam i videoemisije, a Maxu je bilo potrebno sveganekoliko sekundi da analizira prispjele signale i da prema njimapodesi brodski prijemnik. Konano sam mo gao prvi put pobliepromotriti planet koji se pribliavao ba kao i Lailu.

7/29/2019 Sirius 067

10/147

9

Bila je gotovo podjednako divna kao i njezin glas. Zapiljio samse u ekran, nesposoban da bilo ta kaem, a sekunde su brzoprolazile.

to je? upita ona. Zar nikad nisi vidio neku djevojku?Morao sam priznati da sam vidio vie nego dvije ili tri, ali

nikada ovakvu kakva je ona. Bilo je veliko olakanje sa znati da samse i ja njoj svidio, tako da se inilo da nita ne stoji na putu naojbuduoj srei samo ako nam uspije umai vojsci uenjaka ipolitiara koji e me okruiti im se spustim. Nade da emo moiostati nasamu bile su sasvim malene tako da sam gotovo doao uiskuenje da prekrim jedno od svojih svetih pravila i oenim se sLailom, ako je to bio jedini nain da se srede stvari. (Da, dvamjeseca samovanja i uzdravanja u svemiru stvarno izmijene

ovjeka...)Pet tisua godina historije deset tisua, zapravo, akoraunate i moju ne mogu se lako saeti u nekoliko sati. Ali uztako draesnog uitelja brzo sam upijao znanje, a sve to bi mipromaklo ulazilo je u vodove Maxove nepogreive memorije.

Arkadija, kako se ljupko zvao ovaj planet, nalazio se na samojgranici meuzvjezdane kolonizacije; kada je plima carstva stala daustupa mjesto oseki, ostala je nasukana. U nastojanju da opstanu,

Arkadijci su izgubili zaaman dio svojih prvotnih naunih znanja,raunajui tu i tajnu Zvjezdanog pogona. Nisu se mogli otisnuti izmatinog sunevog sistema, ali malo to ih je na to i tjeralo. Arkadijaje bila plodan svijet, a niska gravitacija koja je dostizala jedvaetvrtinu Zemljine pruila je kolonistima fiziku snaguneophodnu da planet uine dostojnim njegova imena. Uzevi u obzirak i neke Lailine prirodne predrasude, bilo je to vrlo privlanomjesto.

Malo, uto Arkadijsko sunce ve se poelo nazirati kao vidljividisk kada mi je sinula sjajna ideja. Odbor za doek me silnozabrinjavao i isplanirao sam kako da ih se oslobodim. Plan je traioLailinu suradnju, ali na to se ve moglo raunati. Ako mi dopustitemalo neskromnosti, oduvijek sam umio sa enama, a ovo nije bilomoje prvo udvaranje preko televizije.

I tako, dva sata prije no to je trebalo da se spustim, Arkadijcisu saznali da su izviai vrlo stidljiva i sumnjiava stvorenja. S

obzirom na ranija tuna iskustva s neprijateljski orijentiranimbiima, utivo sam odbio da poput muhe uletim u njihovu luku. S

7/29/2019 Sirius 067

11/147

10

obzirom na to da sam bio sam, predloio sam da i oni poalju jednogpredstavnika i da se naemo na nekom izoliranom mjestu koje bismoizabrali zajedno. Ako taj sastanak proe dobro, onda u otii donjihovog glavnog grada; ako to ne bude sluaj vratit u se putemkojim sam i doao. Nadam se da oni ovakvo ponaanje nee smatrati

neuljudnim, ali ja sam samo usamljeni putnik daleko od doma, a sobzirom da su oni razumna bia, uvjeren sam da e imatirazumijevanja za moje zahtjeve.

I imali su. Izbor emisara bio je oigledan i Laila je postalasvjetska heroina koja se dobrovoljno uputa u opasnu misijususretanja sa udovitem iz svemira. Javit e se radiom, kazala jesvojim zabrinutim prijateljima, jedan sat poto stupi na moj brod.Pokuao sam da to produim na dva sata, ali ona je pri mijetila da bi

to moglo biti predugo i da bi zli jezici poeli govorkati...Brod se sputao kroz atmosferu Arkadije, kada mi najednompadoe na um moji kompromitirajui pinupovi, tako da sam moraopoduzeti uurbano veliko spremanje. (No, ak i tako, jedno prilinoeksplicitno remekdjelo skliznulo je ispod jednog pulta i stvorilo misilne neprilike kada ga je, nekoliko mjeseci kasnije, otkrilo osobljeza odravanje.) Kada sam se vratio u kontrolnu prostoriju, na ekranuse vidjela prazna, otvorena ravnica, u ijem me je samom sreditu

ekala Laila; za dvije minute drat u je u naruju, milovat u jojkosu, dodirivat u joj draesne obline...Nisam se brinuo za sputanje, budui da sam se mogao

pouzdati u Maxovu besprijekornost. Umjesto toga, pojurio sam uzranu komoru i utroio posljednje zalihe strpljenja na ekanje da seukloni posljednja prepreka to me je jo razdvajala od Laile.

Izgledalo je da je protekla cijela vjenost prije no to je Maxizvrio rutinsko provjeravanje zraka i dao signal za otvaranje vrata.

Izjurio sam prije no to je metalni disk sasvim skliznuo u stranu ikonano zakoraio na bogato tlo Arkadije.Vodio sam rauna o tome da sam ovdje etverostruko laki,

tako da sam se kretao oprezno, uprkos silnom nestrpljenju. No,nalazei se na sedmom nebu, potpuno sam smetnuo s uma ta jeoslabljena gravitacija u stanju da uini ljudskom tijelu u toku dvijestotine pokoljenja. Na malom planetu, evolucija je kadra mnogo togauiniti za pet tisua godina.

Laila me jeekala, podjednako lijepa kao i na ekranu. Postoji,meutim, jedna sitnica koju mi televizija nije bila u stanju doarati.

7/29/2019 Sirius 067

12/147

11

Nikada nisam volio velike djevojke, a sada ih jo manje volim.Da sam to i dalje elio, moda sam i mogao zagrliti Lailu. Aliizgledao bih vrlo glupo, stojei tamo na vrhovima prstiju i dreiruke obavijene oko njezinih koljena...

A Walk in the DarkDugo putovanje u no

Kada mu se ugasila elektrina svjetiljka, Robert Armstrong je,koliko je uspio ocijeniti, upravo preao neto vie od tri kilometra.Za trenutak je zastao, ne vjerujui da mu se mogao dogoditi takavpeh. Potom, u nastupu bijesa, daleko odbaci nekoristan predmet.Svjetiljka pade negdje u mrak, parajui tiinu tog malog svijeta.Metalni odjek razlijegao se dolinom, a potom sve utihnu.

Ovo je, pomisli ljutito Armstrong, doista najgora stvar koja semogla dogoditi. Gotovo da nije postojalo nita gluplje. Smogao je

ipak hrabrosti da se gorko osmjehne svojoj nesrei i da se vie neuljuljukuje nadom da e mu biti sklona udljiva boginja sree. Tkobi pomislio da e se traktor pokvariti ba kada se pripremao da poeu Port Sanderson? Sjetio se grozniave urbe kojom ga je pokuaopopraviti, olakanja kad je vozilo zatutnjalo po drugi put, idefinitivnog sloma kad se saplela gusjenica.

Bilo je besmisleno aliti to je kasnio s polaskom: nijednu odovih nezgoda nije mogao predvidjeti uostalom, ni CANOPUSnee poletjeti jo puna etiri sata. Morao ga je stii na bilo kojinain; sljedeih mjesec dana nee ovamo stii nijedan drugi brod.

Njegovi poslovi nisu se mogli odloiti i bilo je nezamislivoostati na ovom dalekom i izgubljenom planetu jo itava etiritjedna. Prema tome, nije mu nita drugo preostalo; imao je bar sreuda Port Sanderson nije udaljen od kampa vie od deset kilometara; tonije bilo daleko ak ni za pjeaka. Morao je ostavit svu opremu, ali

e je ve moi prenijeti na sljedei brod. Put nije bio ba najbolji; bioje to usjek kroz stijene koji je prokrio jedan stotonski buldoer;

7/29/2019 Sirius 067

13/147

12

Armstrong se nije imao ega plaiti, jer nije mogao zalutati; ak nisada nije doista bio u opasnosti, iako je vrlo vjerojatno da ezakasniti na brod. Napredovao je polako, jer se nije smio izloitiopasnosti da izgubi put u tom predjelu kanjona i udnih tunela kojinikada nisu bili istraeni. Naravno, vladala je potpuna tama. Ovdje,na krajnjim granicama Galaksije, bilo je tako malo zvijezda da se nanjihovu svjetlost nije moglo ozbiljno raunati. Usamljeni svijetosvjetljavalo je udno sunce, ali je jo bilo daleko do njegovaizlaska. Na nebu je, istina, bilo pet malih mjeseca, no oni su se jedvarazaznavali golim okom. Nijedan od njih nije pravio sjenu.

Armstrong nije bio ovjek koji bi dugo jadikovao nad svojomsudbinom. On lagano poe putem, ispitujui ga oprezno nogom.

Znao je da mora ii samo ravno, osim kroz klanac Carver. Zaeli daima nekakav tap kojim bi ispitivao put. Zapravo, trebalo je da seravna prema obliku tla, onako kako ga je mogao osjetiti.

U poetku je napredovao vrlo sporo, ali poslije postadesigurniji. Nikada ne bi pomislio da je to tako teko koraati uistom pravcu. Mada je mogao upravljati svoj hod prema blijedojsvjetlosti zvijezda, tko zna koliko se puta spotaknuo o razbacanokamenje kojeg je bilo mnogo na looj stazi. Pipajui nogom ipak jepronalazio pravi put.

Sada je ve stekao izvjesno iskustvo. Na alost, nije bio ustanju ii bre; mogao je samo ovako nastaviti, nadajui se da e svebiti u redu. Ostalo mu je jo osam kilometara moda osam i pol.Sve bi bilo lako, samo kad ne bi zalutao. A na to se nije usuivae nipomisliti.

Tek kad se sve ovo zavri, dopustit e sebi tu rasko da

razmilja. Deavalo mu se ve da se nae i u teim neprilikama negoto je ova. Sve dok se bude drao puta, nema se ega plaiti. Nadaose da e se nekako prilagoditi svjetlu zvijezda to bi mu omoguiloda ipak razazna put. Sada mu je, meutim, postalo jasno da e ipakmorati nastaviti u potpunom mraku. Shvativi to, osjetio je jopotpunije koliko je daleko od sredita Galaksije. U tako jasnoj noikao to je ova, sunce bilo kojeg drugog planeta moralo bi da budesasvim dovoljan izvor svjetlosti. Ovdje, na rubu Galaksije, nebo nijebilo sasvim tamno, ali taj slabi sjaj izgledao mu je isto toliko

7/29/2019 Sirius 067

14/147

13

nekoristan kao i tih pet smijenih mjeseca, na koje nitko ne bi obratiopanju.

Lagana promjena pravca puta prekide mu tok misli. Da li je tubio zaokret, ili je skrenuo previe udesno? Vrlo oprezno ispitivao je

nevidljiv i loe probijen put. Ne, nije bilo greke: put je skretaoudesno. Pokuao se sjetiti kako je put izgledao po danu, mada ga jeprije toga vidio samo jedanput. Znai li to da je ve blizu klanac?Ako je tako, onda je ve preao polovinu puta.

Pokuao je prodrijeti pogledom kroz mrak, ali mu za krivljenalinija horizonta nije nita govorila. Potom shvati da je put skrenuosasvim udesno i misli mu se smraie. Klanac je bio jo prilinodaleko: trebalo je prei jo oko pet kilometara.

Pet kilometara ta razdaljina mu se inila smijeno malom.Koliko li je vremena potrebno CANOPUSU da prijee petkilometara? Bio je uvjeren da ovjek ne moe mjeriti prostor takokratkim intervalom vremena. Koliko li je samo milijardi kilometaraon, Robert Armstrong, preao u svome ivotu? Broj bi moraoimpresionirati, poto je za po sljednjih dvadeset godina rijetka kadostajao vie od mjesee dana na jednom svijetu. Samo ove godinepreao je dvaput uzdu i poprijeko Galaksiju, a to se ne bi moglopotcijeniti, ak ni u vrijeme ovakvih letjelica.

Spotaknuo se o nekakav kamen i taj ga zvuk vrati u stvarnost.Nije vie niemu koristilo misliti na brodove koji mogu jednostavnoprodrijeti svjetlosne godine. Nalazio se licem u lice s prirodom, bezikakva drugog oruja osim svoje snage i spretnosti. Bilo je udno damu je trebalo toliko vremena da shvati stvarni uzrok svoje nezgode.Posljednja etiri tjedna bila su vrlo zamorna i iscrpljujua, zatim ona

urba oko polaska, a onda se joj pridruila briga zbog kvara traktora sve mu je to ovladalo mislima toliko da nije dospio razmiljati odrugim stvarima. tovie, uvijek se hvalio kako ima tvrdu glavu i damu nedostaje mate. Sve dosad, nije oupe mislio na prvu veer kojuje proveo u Bazi, dok se posada alila na raun novih lanova.

Tada mu je jedan stari inovnik Baze priao o svojoj nonojetnji po Port Sandersonu; iao je do kampa kroz klanac, ne izlazeiizvan osvijetljenog kruga vlastite svjetiljke. Armstrong, koji je takveprie sluao na desecima svjetova, nije joj obratio nimalo panje.

7/29/2019 Sirius 067

15/147

14

Prije svega, znalo se da planet nije nastanjen. Ali logikom se nijemoglo tako lako rijeiti ovo pitanje. A to, ako ipak ima neke istine ufantastinoj prii starog ovjeka? Nije bilo ugodno misliti na to i zatoArmstrong nije elio ponovo razmiljati o tome. A, zapravo, znao jeda e ga ta misao i dalje opsjedati. Jedini nain da se pobijedi tastravina igra mate bio je da joj smjesta suprotstavi svoju hrabrost;to je odista morao to prije uiniti.

Njegov najvri argument bila je potpuna sterilnost ovogsvijeta i apsolutna pusto, mada se ovome moglo suprotstavitimnogo dokaza, kako je to ve uinio i stari inovnik. ovjek je tuivio tek dvadeset godina i najvei dio planeta bio je jo neispitan.Nitko nije mogao porei da su tuneli u pustinjama bili vrlo

tajanstveni, iako su svi mislili da su vulkanskog porijekla. Naravno,sasvim je bilo mogue da je na tim mjestima ipak postojao ivot.Drhtei, on se sjeti divovskih polipa koji su zarobili prve istraivaes Vargona II.

Sve to nije niemu vodilo. Da zavrimo ovu raspravu, reesam sebi, pretpostavimo da na planetu ipak ima ivota. Pa toonda?

U najveem broju slu

ajeva iva bi

a svemira nisu imalanikakva znaenja za ovjeka. Neka od njih, kao plinovita bia

Alkorana, ili udljiva valovita bia Sandaluna, nisu se mogla ak nizaobii, niti se moglo proi pokraj ili oko njih kao da jednostavno nepostoje. Neka su bila samo zanimljiva, dok su druga ispoljavalazanemarujui i optereujui nagon za prijateljstvom. Zapravo, malokoja bi se usudila napasti bez izazova.

Meutim, to nije imalo nikakva znaenja za mranu priu koju

mu je ispriao stari slubenik one veeri. U dobro osvijetljenom iugrijanom salonu, uz pie, Armstrongu je bilo vrlo lako da seosmjehne na sve to. Ali ovdje, u tmini, kilometrima daleko odnajblieg ljudskog naselja, to je znailo neto drugo.

Osjetio je olakanje kad je posrnuo o rub puta, pa ak i dok jerukama provjeravao da li se kretao dobrim pravcem. Putovanje mu jepostajalo sve napornije. Jedva da je mogao razabrati okolne stijene.Ipak, poslije nekoliko minuta sve je ponovo bilo u redu.

7/29/2019 Sirius 067

16/147

15

Bilo mu je neugodno kad je shvatio kojom su mu se brzinomvratile one iste, uznemirujue misli, i to ga je sasvim izbacilo izkolosijeka.

Pa ipak, postojalo je neto utjeno u svemu tome: bilo je jasno

da nitko u Bazi nije mnogo vjerovao starevoj pri

i. U onomtrenutku on se smijao isto onako glasno kao i ostali. Napokon,

kakvim je injenicama raspolagao starac? Nekim plinovitim oblikomkoji se pojavio u tmini po svoj prilici bila je to neka stijenaneobina oblika? Uostalom, i ono udno zveketanje koje je tolikoimpresioniralo starca, iako mu se taj zvuk mogao samo priiniti,govorilo je o njegovoj pretjeranoj nervozi. Ako je stvorenje biloraspoloeno neprijateljski, zato je ostalo u mjestu, zato nije

krenulo? Zar zato to se bojalo moje svjetiljke, rekao je starac.Dobro, to je prilino prihvatljivo: objanjava zato ga nikada nisuvidjeli po danu. Jedno takvo stvorenje stvarno bi moglo ivjeti podzemljom i ne izlaziti dok ne padne mrak zaboga, zato uopeozbiljno shvaa buncanje tog izlapjelog starca? Arm strong ponovoovlada svojim mislima. Ako tako nastavi ree sam sebi bijesno ne treba se uditi ako uskoro bude vidio i uo cijelu menaerijuudovita.

Naravno, postojalo je neto to je jo u poetku obaralosmijenu priu u osnovi jednostavno: nije vie htio razmiljati otome. Kako bi ivjelo jedno takvo stvorenje? Na cijelom planetunema ni najmanjeg traga vegetacije. Osmjehnuo se pri pomisli kakose cijela ta jeftina stareva pria moe zaas sruiti; istodobno, bio jenezadovoljan zbog toga to se nije nasmijao glasno. Ako je tolikosiguran u svoje argumente, zato ne bi zvidao, pjevao ili radio bilo

to drugo, ako bi ohrabrivalo? pitao se sasvim asno, kao dastavlja na kunju svoju odvanost. Napola postien, morao jepriznati kako ga je jo strah zbog toga to je moglo biti istine u tojprii. Pa, ipak, ovo analiziranje mu je godilo.

Mada je bio samo napol umiren, bilo bi korisnije da sasvimobuzda ovakve misli. No, jedan dio njegova razuma jo je pokuavaoporei maloprijanje rasuivanje koje je izveo tako briljivo. Naalost, to mu je polo za rukom im se sjetio vegetabilnih bia sa

7/29/2019 Sirius 067

17/147

16

Ksantile. Pomisao na njih dovoljna je da zastane u mjestu kaoukopan.

Treba odmah rei da vegetabilna bia sa Ksantile nisu nimalozastraujua. Zapravo, ona su izuzetno lijepa. Ali, u ovom trenutku,

deprimirajua je bila spoznaja da su te biljke mogle beskona

nodugo izdrati bez ikakve hrane. Svu energiju koja im je bila potrebna

za njihov udni ivot dobivale su od zraenja iz svemira. A to jezraenje ovdje bilo isto toliko snano kao i ma gdje drugdje usvemiru.

Jedva da je i pomislio na ovaj dokaz, kada pokuljae i drugi.Sjetio se oblika ivota koji je postojao na Trantor Beti, o kojem sezna da se moe izravno koristiti atomskom energijom. A Trantor

Beta je takoer potpuno pust svijet, sasvim nalik na ovaj...Vrlo brzo Armstrongove misli se podijelie na dva dijela, od

kojih je svaki pokuavao nadjaati onaj drugi, iako nijedan u tomenije uspijevao potpuno. Armstrong je odbijao da shvati do koje jemjere izgubio samopouzdanje; ak je i dah poeo zadravati, odstraha da taj um ne izazove neki drugi koji bi dopro iz pomrine.Iznerviran, odagna iz glave sve te besmislice i ponovo usredotoipanju na tre nutnu situaciju.

Bez sumnje, put se lagano uspinjao jer se linija horizontaocrtavala na nebu mnogo vie. A poeo je i vijugati. Armstrongiznenada opazi da se i s jedne i s druge strane uzdiu visoke stijene.Uskoro se mogao vidjeti samo komadi neba, a pomrina, ako je touope bilo mogue, postade jo gua.

Zatien ovim zidovima od stijena, on se na neki nain osjetisigurnijim. Bio je zatien bar sa dvije strane. tovie, kako je put

ovdje bio briljivo izravnan, mogao se kretati lake. Najzad, bio jesiguran i to ga malo odobrovolji da je preao polovinu puta.

Za trenutak, ponovo mu se vratilo samopouzdanje. A zatim beznjegove volje i neobjanjivo, misli mu se ponovo vratie starimtemama. On se sjeti da je s druge strane klanca Carver, ako je touope istina, stari inovnik doivio avanturu. Jo jedan kilometar inai e se ponovo u dolini, bez zatite stijena. Misli mu postadoe

dvostruko mranije.

ak se po

eo osje

ati kao da je gol. Kad stignetamo, moi e ga napasti sa svih strana, bit e apsolutno bez obrane.

7/29/2019 Sirius 067

18/147

17

Sreom, jo je dobro vladao sobom. Razmatrajui cijelu stvariz poetka, poeo je eliminirati jednu po jednu, svaku injenicu kojaje ila u prilog starevoj prii. Na kraju je kao nekakav dokazizgledalo jo samo to to je stareva ala u sali kampa izazvala nagaomuk. Sada, kada mu je volja oslabjela, Armstrong se sjeao rijeizbog kojih mu se ledila krv u ilama ak i u onoj zagrijanoj sobiudobne administrativne zgrade Baze.

Starac je prilino inzistirao na jednom momentu: ni najslabijizvuk nije dolazio od nejasnog oblija koje je prija osjetio nego vidiona rubu svjetlog kruga svoje svjetiljko. Nije, dakle, bilo ni lupkanjakopita, ni grehanja apama, ak ni ruenja kamenja. Kao da, to suupravo bile rijeci koje je starac upotrijebio u svojoj prii, stvar koja

me goni moe savreno vidjeti u mraku, i kao da ima mnogo malihapa pomou kojih se lako i brzo kreo po stijenama poput nekedivovske gusjenice, ili jednog od onih stvorenja sa Kralkora II.

Osim toga, iako nije moglo biti rijei ni o kakvom bunomgonjenju, starac je ipak vie puta zauo nekakav zvuk... Bio je tolikoneuobiajen da je izazvao uas. Tih i neprekidan, neodoljivo jepodsjeao nazveket...

Starac je sve to umio opisati vrlo ivo,ak suvie zaArmstrongov ukus.

Da li ste ve imali prilike uti kako insekt polako vae svojplijen? govorio je on. E, pa, ovo je sasvim slino. ini mi seda rak proizvodi potpuno isti zvuk kada sjecka svojim klijetima. Bioje to um kako se ono kae kao kada se prignjei neki kukac.

Armstrongu pade na pamet kako se buno smijao tog trenutka.(Bilo je stvarno udno to se sada toga tako ivo sjeao.) Meutim,

osim njega nitko se drugi nije nasmijao. Shvativi da se raspoloenjepromijenilo, i Armstrong se utiao i zatraio od starog inovnika danastavi svoju priu. A zato tada nije obuzdao svoju radoznalost?

Kraj je bio ubrzo ispripovijedan. Sutradan je jedna skupinatehniara-skeptika otila do niije zemlje u pod noju klancaCarver. Meutim, oni nisu bili toliki skeptici da ne ponesu i puke,premda nisu imali prilike da se njima i poslue, budui da nisu otkrili

nikakav trag nekog ivog bia. Kao i uvijek, naili su samo na jame itunele, kojih stvarno ima mnogo na ovom planetu, te svjetlucave

7/29/2019 Sirius 067

19/147

18

provalije u kojima se svjetlo njihovih svjetiljki odbijalo o glatkezidove, sve dok se negdje duboko ne bi izgubilo.

Ekspedicija nije pronala nikakav znak ivota, ali je otkrilaneto to joj se jo manje svidjelo. U tom pustom i neistraenom

predjelu u podnoju klanca, grupa je upala u tunel iri od ostalih...Odmah uz ulaz u tunel nalazila se stijena, djelomino zakopanau zemlju, na kojoj su bili urezani udni tragovi; izgledalo je da ju jenetko koristiokao golem kamen za otrenje. Najmanje pet prisutnihosoba vidjelo je neobinu gromadu. Nitko od njih nije mogao datineko zadovoljavajue objanjenje, ak ni pozivajui se na prirodnueroziju, ali to jo nije dokazivalo da je stareva pria istinita.Armstrong ih je upitao zato cijelu stvar nisu provjerili temeljito?

Najprije je za trenutak nastala neugodna tiina, a zatim je AndrewHargraves rekao: Imali smo pametnija posla nego da cijelu notumaramo po klancu. Nisu vie razgovarali o tome. Zapravo, kolikose zna, nitko drugi nije pjeaio od Port Sandersona do kampa nidanju, a kamoli nou. Preko dana nijedan ovjek ne bi mogaopreivjeti zraenje golemog bijelog sunca, koje je pokrivalo polovinuneba. I nitko ne bi pjeaio jedanaest kilometara, ak ni u odijelukoje titi od zraenja, ako se mogao koristiti traktorom.

Armstrong osjeti da je klanac ostao iza njega. S obje stranesputao se kameni zid, a put vie nije bio tako zatvoren i jasno ocrtankao maloprije. Ponovo je zaao u dolinu, a nedaleko, u pomrini,oekivala ga je tajanstvena stijena koja je moda sluila za otrenjemonstruoznih eljusti ili klijeta. Ta misao nije bila ba utjena, nonije ju mogao odagnati iz svijesti. Kako je u tom trenutku bio vrakiuznemiren, Armstrong je iz sve snage nastojao ponovo uspostaviti

kontrolu nad sobom. Pokuao je opet usmjeriti tok misli na netodrugo, na posao koji je obavio u ovom kampu, na bilo to, samo nena one demonske stvari. Neko mu je vrijeme to sasvim dobrouspijevalo. Ali ubrzo, s fantastinom upornou, svaka nova misaovraala se na staro. Nije mogao odagnati iz svijesti sliku teneobjanjive stijene, kao ni komare koji su poeli navirati sa svihstrana. Neprekidno se pitao koliko je daleko od nje, da li ju je veproao, ili mu se, moda, upravo sada nalazi s lijeve ili desnestrane...

7/29/2019 Sirius 067

20/147

19

Put je sad bio potpuno ravan. Iao je gotovo kao po zategnutomkonopcu. Postojao je zraak nade. Port Sanderson nije mogao bitidalje od tri kilometra. Armstrong nije imao nikakvu predodbu otome koliko je vremena proveo hodajui. Na nesreu, njegov sat nijebio osvijetljen. Mogao je samo nasluivati koliko je sada sati. Unajgorem sluaju, CANOPUS ne bi trebao poletjeti bar jo dva sata.Ali, nije ba bio siguran u to, pa ga je poelo muiti jo neto: jezivstrah da ne ugleda pred sobom na nebu kako se brzo udaljava irokitrag svjetla. Sama spoznaja da je kroz sve ovo proao uzalud bila bivie nego nepodnoljiva.

Sreom, nije vie teturao u mraku. inilo mu se da je ve ustanju predvidjeti gdje je rub puta prije no to se o njeg spotakne.

Sasvim je mogue, hrabrio se, da ide istom brzinom kao to bi iaoda ima svjetiljku. Ako sve bude u redu, ui e u Port Sanderson prijenego to proe pola sata. Kako smijeno kratko vrijeme, pomisli.Vjerojatno e mu se sve ovo initi jo smjenijim kad bude ulazio usvoju rezerviranu kabinu na CANAPUSU, dok se oko njega buderazlijevalo ono poznato podrhtavanje to nastaje kad snani motoriponu ubrzavati velik brod, koji e ga odnijeti daleko od svogsistema, prema sreditu Galaksije, da bi se napokon vratio na samuZemlju. Cijelog je svog ivota to samome sebi obeavao, ali seuvijek sukobljavao s istim odgovorom nema se vremena. Nije li,stvarno, bilo udno da je taj maleni planet mogao odigrati takogolemu ulogu u razvoju svemira, da je ak uspio ovladati mnogomudrijim i inteligentnijim svjetovima nego to je on sam?

Armstrongove misli postadoe bezazlenije, i on osjeti da semalo primirio. Spoznaja da se pribliava Port Sandersonu inila ga je

mnogo sigurnijim, i on neprimjetno zadra svoje misli na nekim nemnogo vanim obiteljskim pitanjima. Klanac Carver je bio vedaleko iza njega, a s njim i cio dogaaj kojeg se nije htio sjeati.Jednog dana, ako se ikada vrati na ovaj svijet, posjetit e klanac podanu, i vjerojatno e se smijati samome sebi. Za dvadeset minuta tajstrah e se pridruiti komarima njegova djetinjstva. Trenutak potomdoivio je pravi ok: jedan od najugodnijih koje je ikada iskusio;pred njim na horizontu pojavila su se svjetla Port Sandersona.

Zakrivljenost ovog malog svijeta bila je vrlo varljiva: nije bilo

7/29/2019 Sirius 067

21/147

20

normalno da jedan planet, ija je gravitacija gotovo isto tolika kaoZemljina, ima horizont tako blizu. Jednog dana netko e moratiotkriti to se nalazi u sreditu ovog svijeta i daje mu toliku gustinu.Moda e brojni tuneli olakati to istraivanje. Eto, kako mu se misliodjednom nesretno preokrenue, ali zbog blizine cilja zaboravio jesve to je pretrpio. Istinu govorei, misao da se stvarno mogao nai uopasnosti davala je izvjesnu zanimljivost njegovoj pustolovini. Sadamu se nita vie nije moglo dogoditi; nije mu preostalo vie od desetminuta hoda, a i svjetla kozmodroma ve su se dobro vidjela.Nekoliko minuta kasnije njegovi osjeaji iznenada se promijenie.Bio je zaboravio na krivinu koja je zbog zaobilaenja produavalaput za jedan kilometar. Pa dobro, ta se tu moe, pomisli Armstrong

neveselo, ali ipak spokojno. Kilometar vie ili manje, sada je vesasvim svejedno. U najgorem sluaju jo deset minuta hoda.Osjeao se kao prevaren kada svjetla grada iezoe.

Armstrong se nije sjeao ovog grebena koji se isprijeio na putu.Moda je to bila samo nekakva uzviica koju se po danu jedvazapaalo, Skrivajui svjetlo velikog kozmodroma, ovaj novi prediooduzeo mu je istovremeno nadu i vratio ga jo jednom starom strahu.

Iako je to bilo sasvim besmisleno, on poe misliti kako bistvarno bilo strano da mu se sada neto dogodi kad je tako blizucilja. Za trenutak je uspio odagnati jezu koja ga je obuzela, nadajuise iskreno da e se svjetla grada uskoro pojaviti ponovo. Ali kako suminute prolazile, on poe shvaati da je uzviica mnogo dua negoto mu se inilo u poetku. Pokuao se utjeiti milju kako e gradbiti mnogo blie kada ga bude ponovo ugledao, ali trenutak potompostade mu jasno da je poeo gubiti osjeaj za zdravo rasuivanje.

Shvatio je najednom da radi neto to nije inio ak ni kada je bio upustom predjelu klanca Carver.Najprije je zastao, a zatim se lagano osvrnuo. Zadravajui

dah, poeo je oslukivati sve dok mu se nije uinilo da e mu prsnutiplua.

S obzirom na blizinu kozmodroma, unaokolo je vladalaudnovata tiina. Bilo je oigledno da iza njega nema nikakva uma.Pa naravno, ne moe ga ni biti, ree sam sebi ljutito. Sada mu je ve

7/29/2019 Sirius 067

22/147

21

bilo lake. Misao na ono lagano i nenamet ljivo zveketanje, o komeje priao starac, nije mu davala mira ve cio sat.

Zvuk koji se najzad zauo bio je tako prijateljski i tako blizak,da on najednom zaeli da prsne u glasan smijeh.

S udaljenosti od svega nekoliko stotina metara, reskoodzvanjajui u okolnoj tiini, dopirao je zvuk traktora s piste zapolijetanje. Mogao je to takoer biti i neki stroj koji je opremaoCANOPUS prije polijetanja. Jo nekoliko sekundi, pomisliArmstrong, i ugledat e kozmodrom na svega stotinjak metara predsobom. Nona avantura najzad je bila zavrena. Za nekolikotrenutaka, ova prokleta udolina postat e samo daleki, zaboravljenikomar. Ali...

Bilo je to strana nepravda. Tako malo vremena, tako mali dioovjekova ivota, samo to mu je sada bilo potrebno! Ali bogovi suoduvijek bili vrlo nepravedni prema ovjeku, i upravo su sada uivaliu svojoj podloj smicalici. Jer krgutanje udovinih eljusti u tamiispred njega nije ostavljalo nimalo mjesta sumnji...

History LessonSat historijeNitko se vie nije sjeao kada je pleme krenulo na dugi put.

Zemlja velikih krunih ravnica, koja im je bila prvi dom, odavno seve rastoila u poluzaboravljeni san.

Mnogo godina Shan i njegov narod lutali su predjelima punimbreuljaka i blistavih jezera, sve dok se pred njima nisu ukazaleplanine. Ovog ljeta morat e ih prijei da bi stigli u june krajeve.Nije bilo vremena za gubljenje. Bijeli uas koji se sputao s polova,mrvei kontinente u prainu i zamrzavajui zrak pred sobom, nalaziose samo dan hoda iza njih.

Shan se zabrinuto pitao mogu li ledenjaci dosei vrhoveplanina, ali mu je u srcu ipak tinjao plamiak nade. Planinski bedempredstavljao je prepreku pred kojom je ak i nemilosrdan led morao

7/29/2019 Sirius 067

23/147

22

ustuknuti. U junim krajevima, o kojima su priale legende, njegove narod konano nai utoite.

Bili su potrebni tjedni da bi se otkrio klanac kroz koji su plemei ivotinje mogli proi. Kada je dolo pozno ljeto ulogorili su se uusamljenoj dolini gdje je zrak bio blag i gdje su zvijezde sjale sjajem

koji nikad nitko ranije nije vidio. Poinjala je ve jesen kada je Shansa dvojicom sinova krenuo naprijed da ispita put. Tri dana su seneumorno uspinjali, a tri noi spavali na smrznutim stijenama;etvrtog jutra ugledali su pred sobom blag uspon do kamenog oltarakoji su tu prije mnogo vjekova podigli neki drugi putnici.

Dok je koraao prema maloj piramidi Shan osjeti kako drhti,ali je znao da to nije od hladnoe. Njegovi sinovi niice su pali nazemlju. Nitko nije govorio, jer je trenutak sudbine bio sasvim blizu.

Jo samo nekoliko trenutaka i saznat e da li su se uzalud nadali.Na istoku i zapadu planinski zid se otvarao i otkrivao predio upodnoju. Dolje je lebdjelo bezbroj kilometara nedirnute ravnice svelikom rijekom koja je pravila otre okuke. Bila je to plodna zemljana kojoj je pleme moglo sijati, znajui da se prije etve nee moratipovui.

A zatim, Shan podie pogled prema jugu, i u tili as raspriese sve njegove nade. Tamo, na kraju svijeta, presijavala se ona

mrtvaka svjetlost koju je tako esto viao na sjeveru odsjaj ledaispod obzorja.Naprijed se nije moglo. U toku ovih godina uzmicanja,

ledenjaci s juga neumitno su napredovali u susret onima sa sjevera.Uskoro e ih zgnjeiti pokretni zidovi leda.

* * *Ledenjaci s juga stigli su do planina cijelo jedno pokoljenje

kasnije. Tog posljednjeg ljeta Shanovi sinovi ponijeli su plemenske

relikvije do uzvisine nad ravnicom. Led koji se nekada presijavaoispod obzorja sada im je bio gotovo za petama. S proljea, on e seve iskriti na obroncima planina.

Vie nitko nije razumio te relikvije. Dolazile su iz odve dalekeprolosti da bi ih netko od ivih shvatio. Porijeklo im se izgubilo umaglama koje su okruivale zlatno doba, a kako su konano dole uposjed ovog lutalakog plemena vie nikada nee biti razjanjeno.Bila je to pria o civilizaciji koja je davno utonula u zaborav.

Jednom su sve te silne relikvije bile sauvane zbog nekogvelikog valjanog razloga, a onda su postale svete, poto im je smisao

7/29/2019 Sirius 067

24/147

23

odavno izgubljen. Stranice starih knjiga izblijedjele su prije mnogovjekova, ali je veina slova jo bila vidljiva samo to vie nijebilo nikoga tko bi ih itao. Prole su generacije i generacije otkada senitko nije koristio logaritamskim tablicama sa sedam decimala, atlassvijeta i partitura Sedme Sibeliusove simfonije koju je prema

natpisu na koricama tampala tiskara H. K. Cu u gradu Pekingu2371. godine.Stare knjige smjetene su uz najdublje potovanje u malu

kriptu napravljenu za tu priliku. Zatim je slijedila arolika zbirkapredmeta: zlatni i platinasti novac, slomljene telefoto lee, sat,glavna svjetiljka, mikrofon, reza elektrinog brijaa, nekolikosiunih radiolampica sve ostaci civilizacije ija se plima zauvijekrazbila o grebene vremena.

Te su relikvije briljivo odloene u spremite, a zatim je doaored na jo tri relikvije koje su svi smatrali najsvetijim zato to su ihrazumjeli.

Prva je relikvija bio komad metala, neobina oblika, koji jepokazivao boje vrhunske ljepote. Na svoj nain, bio je tonajuzvieniji od ovih simbola, zato to je govorio o najveimdostignuima ovjeka i o budunosti koja mu je stajala na dohvaturuke. Stalak od mahagonija, na kome je bio postavljen, imao je

srebrnu ploicu s natpisom:Pomoni starter iz desnog mlanjakasvemirskog broda Jutarnja zvijezdaZemljaMjesec, 1985. godina.Nakon toga uslijedilo je jo jedno udo drevne nauke kugla

od providne plastike s komadiima metala udnog oblika u njoj. Usreditu se nalazila siuna kapsula sintetikog radioelementa,okruena konveksnim ekranima to su emitirali zraenje u cijelom

spektru. Dok materijal bude aktivan, kugla e predstavljati maliradioodailja koji e slati emisije u svim pravcima. Bilo jenapravljeno svega nekoliko ovakvih kugli. Trebalo je dapredstavljaju vjeite svjetionike koji bi obiljeavali orbite asteroida.Ali ovjek nikada nije dosegao asteroide, tako da svjetionici nisuimali priliku da budu upotrijebljeni.

Posljednja relikvija bila je ravna, kruna limenka, ira negovia, koja bi zazveala ako bi je netko zatresao, i na kojoj se nalazio

dobro zatvoren poklopac. Plemenski vra

je proricao veliku nesreu

7/29/2019 Sirius 067

25/147

24

ako se limenka otvori; nitko nije ni slutio da je u njoj umjetnikodjelo staro vie od tisuu godina.

Posao je bio gotov. Dva ovjeka vratie veliki kamen na ulazkripte i poee se polako sputati niz velike planine. ak i na samomkraju, ljudi su i dalje gajili nadu u budunost i nastojali sauvati

neto za potomke.Te zime su velike gromade leda poele prvi juri na planine,

napadajui istodobno s juga i sa sjevera. Breuljci a podnoju bili suosvojeni ve u prvom naletu i led ih je razdrobio u prainu. Aliplanine su bile mnogo postojanije, I kad je dolo ljeto, led se moraonakratko povui.

I tako, iz zime u zimu, borba se nastavljala, a zvuk drobljenjastijena i eksplozivno rasprskavanje leda ispunjavali su zrak stalnom

grmljavinom. Nijedan ljudski rat nije bio ei od ovog niti su borbeikada voene na ovako velikoj fronti. Konano, naleti leda poeli sujenjavati i on se lagano povlaio niz padine planina koje nikada nijesasvim ni osvojio. Doline i klanci i dalje su bili vrsto u njegovuzagrljaju. Bila je to pat pozicija. Ledenjaci su se razdvojili, ali zaovjeka ovaj poraz nije imao vie nikakva znaenja.

I tako su vjekovi proli; a onda se konano dogodilo neto tose jednom neizostavno mora desiti u historiji svakog svijeta u

svemiru, ma kako on bio dalek i usamljen...* * *Brod s Venere stigao je sa zakanjenjem od 5000 godina, ali

njegova posada toga uope nije bila svjesna. S udaljenosti od mnogomilijuna kilometara, teleskopi su otkrili golem pokrov leda koji jeuinio Zemlju najsvetlijim tijelom na nebu poslije Sunca.

Mjestimino je zaslijepljujue ogledalo bilo proarano tamnimmrljama koje su otkrivale prisutnost gotovo prekrivenih planina. To

je bilo sve. Nemirni ocean, vegetacija i ume, pustinje i jezera sveono to je predstavljale ovjekov svijet bilo je okovano ledom,moda zauvijek.

Brod se pribliavao Zemlji i zaustavio se u orbiti na udaljenostiod dvije tisue kilometara. Pet dana je kruio oko planeta, dok sukamere biljeile sve to se moglo vidjeti, a stotine instrumenataprikupljala obavjetenja koja e vene rijanski uenjaci prouavatigodinama.

Ateriranje nije bilo planirano. Bilo je razloga za to. Ali estogadana slika se promijenila. Panoramski monitor podeen na najvei

7/29/2019 Sirius 067

26/147

25

stupanj uveanja, otkrio je sve slabije zraenje svjetionika starog5000 godina. Tokom minulih vjekova, on je neumorno slao svojesignale no sve slabijom snagom kako mu je radioaktivno srcepolako kopnjelo.

Monitor je bio podeen na frekvenciju svjetionika. U

kontrolnoj sobi zvono je oglasile da se dogaa neto vano. Ubrzo jebrod skliznuo iz orbite i poeo se sputati prema Zemlji premaplaninskom lancu koji se i dalje ponosito uzdizao iznad leda prema sivom, kamenom tornju koga godine gotovo da nisu niokrznule...

Veliki Sunev disk mono se sjajio na nebu koje vie nije bilopokriveno maglom, poto su oblaci, kakvi su nekada okruivali iVeneru, sada potpuno iezli. Bez obzira na to koja je sila stajala iza

svega, promjena Suneva zraenja dovela je do kraha jedneoivilizaoije i roenja druge. Prije samo pettisua godina, poludivljistanovnici Venere prvi put su ugledali Sunoe i zvijezde. Kao to jenauka na Zemlji poela s astronomijom, tako se dogodilo i naVeneri, na tom toplom raskonom svijetu koji evjek nikada nijevidio i gdje je progres bio zapanjujui brz.

Moda su Venerijanoi imali sree. Oni su upoznali Mranodoba koje je dralo ovjeka u lancima tisuu godina. Izgubili su,

dodue, mnogo vremena na polju kemije i mehanike, ali su napreacdoli do osnovnih zakona radijaoijske fizike. Za vrijeme koje jeovjeku bilo potrebno da bi prevalio put od piramide do svemirskogbroda na raketni pogon, Venerijanci su savladali sve, odpoljoprivrede do antigravitaoije te najvie tajne koju Zemljaninisu nikada odgonetftuli.

* * *Topli ocean, koji je i dalje iz svojih njedara raao veinu oblika

ivota na planetu, tromo je valjao valove na pjeanoj obali.Kontinent je bio tako nov da je i sam pijesak jo izgledao ljunkovit ihrapav. More jo nije imalo dovoljno vremena da ga isitni i izglaa.

Znanstvenici su dopola stajali u vodi dok su im se divnareptilska tijela presijavala na Suncu. Najvei umavi Venere skupilisu se na ovoj obali. Ono to ih je neodoljivo privuklo bile su novespoznaje o Treem planetu i tajanstvenoj vrsti koja ga je naseljavalaprije dolaska leda.

Historiar je stajao na obali zato to instrument koji je onkoristio nije podnasio vodu. Pored njega se nalazio velik stroj koji je

7/29/2019 Sirius 067

27/147

26

privlaio radoznale poglede kolega. To je oigledno bila nekaoptika naprava, jer su se kroz sistem lea projicirale iz njega zrakena ekran od bijelog materijala udaljen desetak metara. Historiar jepoeo govoriti. Ukratko je izloio injenice o ono malo otkria uvezi sa Treim planetom i njegovim stanovaioima.

Spomenuo je stoljea neplodnih pokuaja da se protumaijednostavno zemaljsko pismo. Planet je naseljavala vrsta velikihtehnikih mogunosti. To je nesumnjivo dokazivalo ono malodijelova strojeva, koji su pronaeni na vrhu planine.

Uope ne znamo zato je propala tako napredna civilizacijaprimijetio je on. Gotovo sigurno, ona je posjedovala dovoljnoznanja da preivi ledeno doba. Oito je da postoje jo neki inioci okojima za sada nemamo pojma. Eventualne bolesti, ili degeneraoija

vrste nisu iskljueni. ak je spominjana i mogunost da su seplemenski sukobi, koji su se dogaali kod nas u prahistoriji, nastavilii u tehnolokoj eri... Neki filozofi smatraju da poznavanje tehnikestroja ne mora nuno znaiti i visok stupanj civilizacije, odnosno daje teorijski mogue postojanje ratova u drutvu koje raspolaemehanikom silom, letenjem pa ak i radiom. Ta koncepcija izgledastrana naem nainu rezoniranja, ali ne smijemo je zanemariti. Onazacijelo ima nekog udjela u propasti izgubljene vrste... Oduvijek se

smatralo da nikada neemo saznati kakvog su fizikog izgleda bilabia koja su naseljavala Planet Tri. Vjekovima su nai umjetniciimprovizirali scene iz historije mrtvog svijeta, nastanjujui ganajfantastinijim stvorenjima. Veina ovih ideja temeljila se umanjem ili veem stupnju na naem izgledu, premda je esto isticanokako injenice da smo mi reptili nipoto ne mora znaiti da su to isva ostala inteligentna bia. Sada znamo odgovor na jedno odnajzagonetnijih problema historije. Najzad, nakon vie stotina godinaistraivanja ustanovili smo toan izgled i prirodu vladajueg oblikaivota na Treem planetu.

Zaulo se iznenaeno mrmljanje meu okupljenim uenjacima.Neki su bili toliko zbunjeni da su za trenutak nestali u blagoj gustoioceanskih dubina, to su inili svi Venerijanci u trenucimauznemirenosti. Historiar je priekao dok mu kolege nisu ponovoizronile u elemenat koji su tako prezirali. On se, meutim, osjeaosasvim udobno, zahvaljujui malim rasprivaima koji su muneprekidno kvasili tijelo. Uz pomo ovih naprava mogao je izdrati

7/29/2019 Sirius 067

28/147

27

ak nekoliko sati na suhom. Zaprepatenje je lagano minulo igovornik nastavi:

Jedan od najzagonetnijih predmeta pronaenih na PlanetuTri bio je ravan metalni kontejner u kome se nalazila vrlo dugaka,providna materija, perforirana s obje strane i gusto namotana na

kalem. Ta providna traka izgledala je u poetku sasvim besmislena,ali ispitivanja novim subelektronskim mikroskopom pokazala su dato nije tako. Po povrini materijala, nevidljive za nae oi ali sasvimjasne pod odgovarajuim svjetlom, bile su nanesene tisue sliica.Vjerujemo da su utisnute u materijal nekim kemijskim putem, ali sus vremenom neto izblijedjele. Te slike prikazuju ivot s Treegplaneta na vrhuncu civilizacije. One su meu sobno zavisne.Susjedne sliice gotovo su identine i razlikuju se samo u detaljima

pokreta. Svrha ovakvog biljeenja je oigledna. Potrebno jeprojicirati slike u brzom slijedu da bi se dobio privid kontinuiranogkretanja. Napravili su stroj koji to radi i ovdje se nalazi tonareprodukcija slijeda slika. Prizori kojima ete sada prisustvovativraaju vas mnogo tisua godina u prolost, u velike dane naegplaneta-brata. Oni prikazuju sloenu civilizaciju, iji veliki brojdostignua uspijevamo samo nejasno naslutiti. ini se da je ivottamo bio vrlo silovit i estok; dobar dio onoga to ete vidjeti doveste vas u ozbiljnu nedoumicu. Sasvim je sigurno da su Tre

i planetnaseljavala razliita bia, meu kojima nije bilo reptila. To je udarac

naoj tatini ali nema mjesta sumnji. Dominantni je oblik ivota bio,po svoj prilici, dvostruki dvonoac. Hodao je uspravno i prekrivaotijelo nekim savitljivim materijalom, koji mu je vjerojatno sluio kaozatita od hladnoe, budui da su na ovom planetu i prije ledenogdoba vladale mnogo nie temperature nego na naem svijetu. Alineu dalje optereivati vae strpljenje. Sada ete vidjeti to o emusam vam govorio.

Zasljepljujua svjetlost bljesnula je iz projektora. Zaulo seblago zujanje i na ekranu se pojavie stotine neobinih bia, kreuise udnim trzajima na sve strane. Prizor se poe suavati i ekranispuni samo jedno stvorenje; uenjacima postade jasno da jehistoriarev opis bio potpuno toan.

Bie je imalo dva oka, odve blizu jedno drugom, ali su ostalidijelovi lica bili pomalo zatamnjeni. Na donjem dijelu glave nalaziose velik prorez koji se neprekidno otvarao i zatvarao. Moda je tobilo u nekoj vezi s disanjem.

7/29/2019 Sirius 067

29/147

28

Znanstvenici su netremice promatrali kako udno bie prolazikroz niz fantastinih pustolovina. Najprije se dogodilo nevjerojatnoestok sukob s nekim drugim stvorenjem, koje se neznatnorazlikovalo. Izgledalo je oito da oboje moraju biti mrtvi, ali kada sesve zavrilo nikome nije bilo nita.

Zatim je uslijedila bjesomuna vonja po itavom kraju, nanekakvom mehanikom vozilu na etiri kotaa koje je bilo sposobnoza izvanredne pothvate u kretanju. Jurnjava se zavrila u nekomgradu punom slinih vozila, koja su se kretala u svim pravcimavrtoglavom brzinom. Nitko nije bio iznenaen kada je vidio dvatakva stroja kako se sudaraju uz katastrofalan ishod.

Nakon toga, dogaaji su se jo vie zapetljali. Postalo je sasvimoigledno da e biti potrebno mnogo godina istraivanja da bi se

analiziralo i prouilo ono to se dogodilo. Takoer je bilo izvjesnoda je u pitanju umjetniko djelo, unekoliko stilizirano, a ne vjernareprodukcija ivota kakav je stvarno postojao na Treem planetu.

Veina uenjaka osjeala se savim zbunjeno kada je projekcijazavrena. U posljednjim scenama, bie koje je bilo u sreditu panjenalo se u spletu neobinih i potpuno nepojmljivih dogaaja, koji suse okonali potpunom katastrofom. Na kraju, slika se saela u krug,uokvirujui glavu glavnog stvorenja.

Posljednja scena prikazivala je eksploziju njegova lika, to jevjerojatno trebalo da izrazi neki snaan osjeaj. Meutim, teko semoglo rei da li je to bio bijes, prkos, malodunost ili neto drugo.Slika je najzad nestala. Za trenutak, na ekranu su se pojavili nekakviznaci, a onda je sve bilo gotovo.

Nekoliko minuta vladala je potpuna tiina, u kojoj se ulo samozapljuskivanje valova o pjeanu obalu. Uenjaci su bili opetzbunjeni da bi progovorili. Minuli sjaj zemaljske civilizacije sasvim

ih je izbacio iz ravnotee. A onda je mala skupina poelarazgovarati, najprije apatom, a zatim sve glasnije i glasnije kako suse utisci i objanjenja razmjenjivali. Najzad je historiar zamolio zamalo panje i dogovorio nov sastanak.

Sada planiramo rekao je on opsean programistraivanja kako bismo ekstrahirali sve dostupno znanje iz ovogsnimka. Nainjene su tisue kopija i podijeljene istraivaima.Nadam se da cijenite uloen trud i da ete i sami sudjelovati u

istraivanju. Ovo se posebno odnosi na psihologe. Uvjeren sam daenai napori uroditi plodom. Tko zna to moemo nauiti za samo

7/29/2019 Sirius 067

30/147

29

jednu generaciju od ove udesne vrste. Prije no to se raziemo,pogledajmo jo je danput nae daleke srodnike ija je mudrostmoda nadmaila nau, ali od kojih je ostalo tako malo.

Ponovo je zavrna scena bljesnula na ekranu, nepokretna ovogputa, zato to je projektor bio zaustavljen. S izvjesnim

strahopotovanjem uenjaci su gledali nepominu dvononu figuruiz prolosti, koja im je uzvraala pogled uz karakte ristian arogantanali i veseo izraz lica.

U budunosti ovo e postati simbol ljudske vrste. Psiholozi sVenere ispitat e njegove akcije i paljivo e prouiti svaki pokret,kako bi mogli da rekonstruiraju um. Bit e napisane tisue knjiga oovoj temi. Izmislit e se bezbroj tuma enja koja e motivirati iobjanjavati udno ponaanje.

Ali itav taj trud, sva istraivanja bit e sasvim uzaludno.Ponosno i usamljeno lice s ekrana kao da se podrugljivo osmjehivaloznanstvenicima koji su upravo poinjali vrlo dug i jalov posao.

Njegova tajna ostat e neotkrivena sve do kraja vremena, jervie nije bilo nikoga tko bi razumio izgubljeni jezik Zemlje. Uvjekovima koji su dolazili, ove posljednje rijei bljesnut e milijuneputa na ekranu, ali e njihovo znaenje ostati zauvijek zapretano udalekim hodnicima prolosti: PROIZVODNJA: WALT DISNEY

No Morning afterBez idueg jutra

Ali to je strano! ree Vrhovni uenjak. Mora da

postoji neto to moemo poduzeti! Postoji, vaa Mudrosti, ali je izuzetno teko. Od planeta nas

dijeli vie od petsto svjetlosnih godina i kontakt se moe odratisamo uz velike napore. Pa ipak, vjerujemo da emo biti u stanjupodii mostobran. Na alost, to nije jedini problem. Praktiki nismou mogunosti da komuniciramo s tim biima. Njihove telepatskesposobnosti su sasvim nerazvijene... gotovo da uope ne postoje. Aako ne uspostavimo vezu s njima, ne postoji nain da im

pomognemo.

7/29/2019 Sirius 067

31/147

30

Zavladala je duga mentalna tiina dok je Vrhovni uenjakanalizirao situaciju; najzad, kao to se to uvijek deavalo, doao je dopravog rjeenja.

Svaka inteligentna vrsta mora imati pojedince obdarenetelepatskom moi odbruja on u mislima. Morat emo

angairati stotine promatraa koji e loviti svaku iskricu telepatskemisli. Kad otkrijete prvi mozak koji bi vam mogao odgovoriti, svi seusredotoite na njega.

Vrlo dobro, Vaa Mudrosti. Bit e uinjeno.Preko provalije koju ni sama svjetlost nije mogla prevaliti za

krae vrijeme od petsto godina, ispitivaki mozgovi planeta Taarpruili su pipke svojih misli u oajnikoj potrazi za jednim jedinimljudskim biem iji bi mozak mogao registrirati njihovu prisutnost. I

odista, srea ih je posluila, poto su ubrzo uspostavili kontakt sWilliamom Crossom, zvanim Bili.Istina, samo se u poetku inilo da je to sretna okolnost, jer su

se stvari kasnije izmijenile. No, nisu imali velik izbor. Spletokolnosti koji je uinio Billov mozak prijemiv za njihove mislitrajao je tek nekoliko sekundi, i inilo se posve nevjerojatno da e seto dogoditi jo jednom s ove strane vjenosti.

Postojale su tri kljune toke u ovom udu i teko je bilo rei

koja je znaajnija. Prva se odnosila na puku sluajnost poloaja. Kadsvjetlo padne na bocu punu vode, ono se vlada kao gruba lea ikoncentrira snop na relativno malo podruje. U neusporedivo veimrazmjerima, gusta jezgra Zemlje konvergirala je valove to su stigli sTaara. U normalnim okolnostima materija ne moe utjecati nazraenje misli ono prolazi kroz nju istom lakoom kao i svjetlostkroz staklo. Ali u planetu ima vrlo mnogo materije, tako da je cijelaZemlja odigrala ulogu divovske lee. Dogodilo se da se Bili naao u

aritu te lee, gdje su se tanani modani impulsi s Taara stostrukokoncentrirali.Dodue, u fokusu se zateklo jo nekoliko milijuna drugih ljudi,

ali oni nisu primili poruku. Prije svega zato to ti ljudi nisu biliraketni inenjeri; oni nisu proveli godine u razmiljanju i sanjarenjuo svemiru, sve dok to nije postalo nerazdvojan dio njihova bia.

Osim toga, oni nisu bili, kao Bili, notorni pijanci, koji teturajuna samom rubu svijesti, pokuavajui pobjei od stvarnosti u svijet

snova gdje nema razoaranja i ljudske bez obzirnosti.

7/29/2019 Sirius 067

32/147

31

Naravno, stajalite koje je zastupala vojska bilo mu je savrenojasno.

Plaeni ste, doktore Cross podsjetio je Billa generalPotter, dajui nepotrebnu intonaciju rijeima da projektiraterakete, a ne... hm... svemirske brodove. Ono to radite u slobodnom

vremenu samo je va problem, ali moram vas zamoliti da se nekoristite vojnim inventarom za svoj hobi. Ubudue, osobno etemeni polagati raun o svakom koritenju kompjuterskog odjela. Toje sve.

Razumije se, nisu ga se mogli jednostavno otarasiti, poto im jebio odve znaajan. Ali ni on sam nije bio siguran eli li ostati.Zapravo, nije bio siguran ni u to osim da mu se ovaj posao smuio ida ga je Brenda konano napustila zbog Gardnera. Redosljed stvari

po znaenju iao je ba ovim redom.Blago se ljuljajui, Bili stee akama elo i zagleda se uobijeljen zid na drugom kraju stola. Jedini je ukras bio kalendar sposterom na kojem se vidjela raketa iz serije Li'le Abner Mark kakouzlijee uz grmljavinu. Bili je mrzovoljno zurio u jednu toku ipokuao mozak osloboditi misli... I tako, sve su barijere pale...

U tom trenutku, udruenim intelektima s Taara oteo se beumnikrik trijumfa i zid pred Billom lagano se rastoio u vrtlonu maglu.

inilo se kao da mu pogled najednom prodire u tunel koji se prua ubeskraj. I odista, tako je i bilo.Meutim, ta pojava gotovo da nije zaokupila Billovu panju.

Bila je donekle neobina, ali ipak nije izlazila iz okvira ranijihhalucinacija. A kada je glas poeo govoriti u njegovu mozgu, pustioga je da trabunja neko vrijeme, ak i ne pomiljajui da poduzmeneto. ak i kada je bio pijan, on se i dalje staromodno ustezao dapone razgovor sa samim sobom.

Bille obratio mu se glas sluaj paljivo. Uz velikesmo napore uspjeli uspostaviti kontakt s tobom, a ovo to imamo dati kaemo izuzetno je vano.

Bili je bio sumnjiav ve prema ovoj naelnoj pretpo stavci.Nita vie nije bilo vano.

Javljamo ti se s vrlo udaljenog planeta nastavio je glasnestrpljivo. Ti si jedino ljudsko bie s kojim nam je polo zarukom uspostaviti kontakt i mora razumjeti ono to ti govorimo.

Bili se malo zabrinuo, premda na izvjestan bezlian nain,poto mu je sada bilo tee da se usredotoi na vlastite probleme.

7/29/2019 Sirius 067

33/147

32

Pomislio je kako je udno kad ti se priinjaju glasovi. Uostalom,vano je ne uzbuditi se. Uzmi ili ostavi, Cross, ree samom sebi...Nee prekidati seansu sve dok ga ne bude poela gnjaviti.

U redu uzvratio je glasom u kome se osjeala dosada iravnodunost. Hajde, recite mi. Nee mi smetati dok je

zanimljivo.Za trenutak je zavladala tiina, a onda je glas nastavio malo

zabrinuto. Ne razumijemo te sasvim. Ne moe se rei za nau poruku

da je tek zanimljiva. Ona je od vitalnog znaenja za cijelu tvoju vrstui ti mora odmah upozoriti svoju vladu.

ekam uzvrati Bili. Ba zgodan nain da ovjekutue vrijeme.

Petsto svjetlosnih godina od Zemlje Taaranci poee urnuraspravu. inilo se da neto nije u redu, ali im nije polazilo za rukomda odgonetnu to. Nije bilo sumnje da su uspostavili kontakt, paipak, najmanje su oekivali ovakvu reakciju. Uostalom, jedino impreostaje da nastave i da se nadaju najboljem.

Sluaj, Bile nastavili su nai uenjaci su upravoustanovili da vae Sunce samo to nije eksplodiralo. To e sedogoditi kroz tri dana; precizno govorei, za sedamdeset etiri vaa

sata. Nita vie ne moe sprijeiti kataklizmu. Ali, nema razloga zauzbunu. Mi vas moemo spasiti, ako budete uradili ono to vamkaemo.

Nastavite ree Bili. Halucinacija je bila izvrsna. Napravit emo neto to nazivamo mostom. To je neka vrst

tunela kroz svemir, slian ovome kroz koji upravo gleda. Teorija jeodve sloena da bismo ti je sada tumaili, pa ak i nekom od vaihnajvrsnijih matematiara.

ekajte trenutak usprotivi se Bili. Pa ja sammatematiar, i to vraki dobar, ak i onda kada sam trijezan. itaosam o tim stvarima sve to se moglo nai u nauno fantastikimrevijama. Pretpostavljam da govorite o svojevrsnim preicama krozvie dimenzije prostora. Pa o tome se prialo jo prije Einsteina!

Billovim umom zastrujao je osjeaj primjetnog iznena enja. Nismo imali pojma da ste toliko napredovali u nauci

rekoe Taaranci. Pa ipak, sada nema vremena da govorimo o

teoriji. Sve to treba uiniti jest da uete u ovaj otvor koji je sadapred tobom i istog trenutka ete se nai na drugom planetu. To je

7/29/2019 Sirius 067

34/147

33

upravo preica, kako si ti rekao, u ovom sluaju kroz trideset sedmudimenziju.

I ona vodi na va svijet? Oh, ne, ovdje ne biste mogli opstati. Ali u svemiru ima

mnogo planeta slinih Zemlji i mi smo pronali jedan koji e vam

biti ba po mjeri. Otvorili smo ovakve mostobrane po cijeloj Zemlji,tako da ostali pripadnici tvoje vrste treba samo da zakorae kroz njihi bit e spaeni. Naravno, morat e ponovo poeti graditi civilizacijukada budu stigli u nove domove, ali to im je jedini izlaz. Ti im moraprenijeti ovu poruku i rei im to treba da uine.

Ali oni me nee ni sasluati ree Bili. Zato se neobratite osobno predsjedniku?

Zato to je tvoj mozak jedini s kojim smo mogli uspostaviti

kontakt. U ostale nismo uspjeli prodrijeti. Nije nam jasno zato. Ja u vam rei uzvrati Bili, gledajui u gotovo praznu

bocu pred sobom. Iako je za nju dobro platio, bilo je to izvrsno pie.Kako je udesna stvar ljudski mozak! Naravno, u ovom razgovorunije bilo nita originalno: lako se moglo ustanoviti odakle potjeutakve misli. Prije tjedan dana itao je neku priu o kraju svijeta; svaova luckasta razmiljanja i halucinacije o mostovima i tunelima krozprostor samo su kompenzacija nekome tko se cio ivot petljao s

tvrdoglavim raketama. Ako Sunce eksplodira upita iznenada Bili, pokuavajuida prevari vlastite halucinacije to e se dogoditi?

Va e se planet u trenu rastaliti. Ista e sudbina zadesiti iostale planete sve do Jupitera.

Bili je poelio da primijeti kako e to biti grandiozan vatromet.Pustio je da mu se mozak poigrava mislima, i to se vie udubljivao,sve vie se zabavljao.

Moje drage halucinacije ree Bili sveanim glasom. Znate li ta bih rekao kada bih povjerovao u vas? Ali ti nam mora vjerovati! razlijegao se oajniki krik

kroz svjetlosne godine.Bili nije obraao panju. Privlailo ga je jedino ono to mu je

palo na pamet. Rekao bih vam ovo: bila bi to najbolja stvar koja se moe

dogoditi. Da, samo bi jo to spasilo ovaj jad i bijedu. Svijet vie ne bi

morao voditi rauna o atomskim bombama. Oh, to bi bilo jakodobro. Upravo je to ono to svi ele. Ba lijepo od vas to ste doli

7/29/2019 Sirius 067

35/147

34

da nas upozorite; a sada se lijepo vratite kui i pokupite svojemostove.

Na Taaru su se svi jako iznenadili. Mozak Vrhovnog uenjaka,koji je poput velikog koralnog spruda plovio u svom tankunatrinskog rastvora, blago je poutio po rubo vima, to mu se nije

dogodilo ve pet tisua godina, od po sljednje ksantilske invazije.Najmanje petnaest psihologa doivjelo je ivani slom od kojeg senikada nije sasvim oporavilo. Glavni kompjuter u Koledu zakozmofiziku poeo je dijeliti svaki broj u svojim jedinicama zamemoriju s niticom i ubrzo su mu se istopile sve spojnice.

A na dalekoj Zemlji Bili Cross je i dalje drao svoj bezumnigovor.

Pogledajte me ree, pokazavi drhtavim prstom u svoje

grudi. Proerdao sam godine pokuavajui izgraditi rakete koje biradile neto korisno, a oni su mi rekli da smijem projektirati samoteledirigirane raketne glave kako bismo mogli unitavati jedni druge.Sunce e obaviti taj posao mnogo umjesnije, a ako nam date drugiplanet mi emo i na njemu poeti iznova sa svim ovim glupostima.

Tuno je zautio, poto mu je neto drugo palo na pamet. Asada me je jo i Brenda napustila, ne rekavi ni rijei. Morate shvatitinedostatak oduevljenja s kojim sam primio va samaritanski in.

Najednom je shvatio da mu nije polo za rukom da glasnoizgovori rije oduevljenje. Ali mislio je tu rije, to je bilozanimljivo nauno otkrie. Kako se sve vie bude opijao, nee li uuupss, umalo to nije pao nee li biti u stanju da izgovara samojednoslone rijei?

U posljednjem oajnikom pokuaju, Taaranci poslae svojemisli jo jednom kroz tunel ispod zvijezda.

Ne smije tako, Bille! Jesu li sva ljudska bia slina tebi?

Bilo je to zanimljivo filozofsko pitanje! Bili ga je paljivorazmotrio, odnosno onoliko paljivo koliko mu je to bilo mogue, sobzirom da ga je poela obavijati topla, crvenkasta izmaglica.Uostalom, moglo je biti i gore od ovoga. Jo je mogao nai novposao, ako ni zbog ega drugog, a ono samo da kae generaluPotteru ta moe uraditi sa svoje tri zvjezdice. A to se Brende tie...ta ene su kao automobili na ulici: svakog trenutka nailaze nove.

Najbolje od svega bila je nova boca viskija s police s oznakom

Strogo povjerljivo. Oh, avolji dan! Podigao se nesigurno na nogei teturavo krenuo preko sobe.

7/29/2019 Sirius 067

36/147

35

Posljednji put Taar se obratio Zemlji. Bille! zauo se oajniki uzvik. Sva ljudska bia

zacijelo nisu kao ti!Bili se okrenuo i pogleda u vrtloni tunel. udno... izgledao je

kao da je osvijetljen treperavim svjetlucanjem zvijezda i bio je

prilino privlaan. Osjetio je plimu ponosa: sasvim je izvjesno damalo ljudi ima ovako lijepa privienja.

Kao ja? upitao je. Ne, nisu. Kiselo se osmjehnepreko provalije od petsto svjetlosnih godina, dok je rastua plimarazdraganosti zamjenjivala osjeaj utuenosti. Ni govora nastavio je. Zapravo, veina ljudi je mnogo gora od mene. Da, bite da ja pripadam meu sretnike...

Za trenutak se iznenaeno trgnuo, poto se tunel odjednom

saeo u samoga sebe, a umjesto njega ponovo se pojavio bijeli zid,tamo gdje je bio i ranije. Taar je dobro znao kada treba odustati oddalje borbe.

to je i za halucinaciju, mnogo je pomisli Bili. Prilino me zamorilo. Ba me zanima kakva li e biti sljedea.

Meutim, nije bilo sljedee halucinacije, i poslije pet sekundiiznenada ga je obuzela neka jeza, kao da sjedi u nekom pljesnivompodrumu.

Sljedea dva dana proveo je u tmurnom i mamurnomraspoloenju, sasvim zaboravivi na minuli razgovor.

Treeg dana neto mu se poelo pomaljati na rubu sjeanja:inilo mu se da se Brenda treba vratiti i moliti ga za oprotaj.

I naravno, etvrtog dana uope nije bilo.

LoopholeVarka Poiljalac: Predsjednik Primalac: Sekretar Naunog savjeta

Obavijeten sam da su stanovnici Zemlje uspjeli ukrotitiatomsku energiju i da su poeli eksperimentirati s raketnim

7/29/2019 Sirius 067

37/147

36

pogonom. To je vrlo ozbiljno. Odmah me o svemu potankoobavijestite. Ovaj put budite saeti.

K. K. IV.* * *

Poiljalac: Sekretar Naunog savjeta Primalac: Predsjednik

Stanje je sljedee: prije nekoliko mjeseci nai instrumentiotkrili su snanu neutronsku emisiju sa Zemlje, ali analiza radio-programa nije u to vrijeme dala zadovoljavajue objanjenje. Prije tridana uslijedila je nova emisija, a ubrzo nakon toga sve radiostanicesa Zemlje javile su da je u ratu upotrijebljena atomska bomba.Prevodioci jo nisu zavrili posao, ali, ini se da je ta bomba prilinesnage. Do sada su upotrijebljene dvije. Objavljeni su izvjesni detalji

o njihovoj konstrukciji, ali jo nam nije polo za rukom identificiratiodgovarajue elemente. Pripremit emo kompletan izvjetaj to jeprije mogue. Za sada je jedino izvjesno da je stavnicima Zemljepolo za rukom osloboditi atomsku energiju, i to samo kaoeksploziju.

Vrlo je malo poznato o raketnim istraivanjima na Zemlji. Naiastronomi paljivo su promatrali planet od kada su otkrivene prveradioemisije prije otprilike dvadesetak go dina. Sasvim je sigurno da

je neka vrst raketa dugog dometa u upotrebi na Zemlji, budui da seu nedavnim vojnim radio emisijama mnogo govorilo o toj temi.Meutim, jo nije zabiljeen nikakav ozbiljan pokuaj da se osvojimeuplanetarni prostor. Moe se oekivala da e stanovnici Zemlje,kad zavri sat, poeti eksperimentirati u tom pravcu. Obratit emoposebnu panju na njihove radioemisije, a takoer e biti rigoroznopojaana astronomska nadgledanja.

Na temelju podataka i zakonomjernosti, koje znamo o

planetarnoj tehnologiji, izraunali smo da e Zemljanima bitipotrebno dvadesetak godina nakon razvoja atomskih raketa da seotisnu u svemir. S obzirom na to, ini se da je dolo vrijeme dauspostavimo bazu na Mjesecu, kako bismo mogli strogo kontroliratitakve eksperimente.

TresconP. S. Rat na Zemlji se najzad zavrio, kako izgleda upravo

zbog upotrebe atomske bombe. To ne bi trebalo do vesti u sumnju

prethodne planove, ali svakako znai da e se stanovnici Zemljemoi mnogo zdunije nego do sada posvetiti istraivakom radu. U

7/29/2019 Sirius 067

38/147

37

nekim radioemisijama ve je nagovijetena mogunost primjeneatomske energije na raketni pogon.

* * * Poiljalac: Predsjednik Primalac: Sef Biroa za izvanplnnetnrnu sigurnost (BIS)

Vidjeli ste Tresconov izvjetaj.Pripremite odmah ekspediciju na Zemljin prirodni satelit. Neka

paljivo motre iz blizine planet i neka odmah jave kako napredujueksperimenti s raketama.

Obratite najveu panju ouvanju tajnosti nae prisutnosti naMjesecu. Vi ste osobno odgovorni za to. Javljajte mi se u godinjimintervalima, ili ee, ako je potrebno.

K. K. IV.* * *

Poiljalac: Predsjednik Primalac: BIS

to je s izvjetajem o Zemlji?K. K. IV.

* * * Poiljalac: BIS

Primalac: Predsjednikalimo zbog zakanjenja. Do njega je dolo uslijed havarijebroda koji je nosio izvjetaj.

U toku protekle godine nije bilo znakova raketniheksperimenata; radioemisije s planeta takoer nisu javile ni slova otome.

Ranthe Poiljalac: BIS

Primalac: Ranthe ml.Vidjet ete moj godinji izvjetaj o ovom predmetu kod vaegcijenjenog oca. U toku posljednjih petnaest godina nije bilo nikakvanapretka na spomenutom polju, ali je s nae baze na Mjesecu upravostigla sljedea poruka:

Raketni projektil, vjerojatno na atomski, pogon, iziao je danasiz Zemljine atmosfere sa sjeverne polulopte, i udaljio se od planetaza jednu etvrtinu njena promjera, prije no to se vratio pod punom

kontrolom. Ranthe

7/29/2019 Sirius 067

39/147

38

* * * Poiljalac: Predsjednik Primalac: ef drave

Vn komentar molim vas.K. K. IV.

* * * Poiljalac: ef drave Primalac: Predsjednik

Ovo znai kraj nae tradicionalne politike.Jedina .nada u sigurnost jest u spreavanju Zemljana da dalje

napreduju u ovom pravou. Prema onome to znamo o njima, to sejedino moe izvesti nekom zastraujuom prijetnjom.

S obzirom na to da nam velika gravitacija onemoguava da sespustimo na planet, podruje nae aktivnosti prilino je ogranieno.

Ovaj je problem prije jednog stoljea potanko razmotrio Anar, i ja seslaem s njegovim zakljucima. Moramo odmah poduzeti neto utom smislu.

F. K. S. Poiljalac: Predsjednik Primalac: Sekretar drave

Obavijestite Savjet da zakazujem izvanrednu sjednicu za sutrau podne.K. K. IV.

* * * Poiljalac: Predsjednik Primalac: BIS

Bit e dovoljno dvadeset ratnih brodova da se izvede Anarovplan. Sreom, nema potrebe da ih naoruamo, bar za sad.

Izvjetavajte me svakog tjedna kako napreduju pripreme. H. K. IV.* * *

Poiljalac: BIS Primalac: Predsjednik

Pripremljeno je devetnaest brodova. Na dvadesetom se jo radi,ali uslijed tehnikih tekoa neemo ga moi zavriti jo mjesecdana.

Ranthe Poiljalac: Predsjednik

7/29/2019 Sirius 067

40/147

39

Primalac: BISDovoljno je i devetnaest. Sutra u s vama razmotriti plan

operacije. Da li je ve pripremljena radioporuka?K. K. IV.

* * * Poiljalac: BIS Primalac: Predsjednik

Poruka gotova:Narode Zemlje!Mi, stanovnici planeta koji zovete Mars, dugo godina

promatrali smo vae eksperimente u vezi s meuplanetarnimletovima. Prouavanje vae vrste uvjerilo nas je da niste pripravninapustiti svoj planet na sadanjem stupnju civilizacije. Brodovi kojevidite kako lebde iznad vaih gradova u stanju su ih potpuno unititi,to e zacijelo i uiniti ako ne budete odustali od daljih pokuaja dakrenete u svemir.

Postavili smo promatranicu na vaem Mjesecu tako damoemo odmah otkriti svako krenje ove naredbe. Ako je posluate,neemo se vie mijeati u vae stvari. Inae, svaki put kad opazimoda vaa raketa naputa atmosferu Zemlje, unitit emo jedan od vaihgradova.

Prema nareenju Predsjednika Savjeta Marsa.Ranthe

Poiljalac: Predsjednik Primalac: BIS

Slaem se. Neka ponu prevoditi.Ja neu ii s flotom. Obavijestite me detaljno o svemu im se

budete vratili.

K. K. IV.* * * Poiljalac: BIS Primalac: Predsjednik

Imam ast da vas izvijestim o uspjenom okonanju naemisije. Put do Zemlje protekao je bez problema: radioemisije splaneta ukazale su nam da smo bili otkriveni s velike udaljenosti i daje naa pojava izazvala veliko uzbuenje. Flota se rasporedila prema

planu i ja sam radiom saopio Zemljanima ultimatum. Nakon toga

7/29/2019 Sirius 067

41/147

40

smo se odmah udaljili i nismo im dali priliku da upotrijebe neko odsvojih opasnih oruja.

Za dva dana podnijet u detaljan izvjetaj.Ranthe

* * * Poiljalac: Sekretar Naunog savjeta Primalac: Predsjednik

Psiholozi su zavrili svoj izvjetaj koji vam prilaem udodatku.

Kao to se i moglo oekivati, na zahtjev je najprije razbjesniotu tvrdoglavu i inteligentnu vrstu. Udarac koji je pretrpio njihovponos mora da je bio vrlo snaan jer su nepokolebljivo vjerovali dasu jedina inteligentna bia u svemiru.

Meutim, poslije samo nekoliko tjedana uslijedila jeneoekivana promjena tona u njihovim izjavama. Postalo im je jasnoda hvatamo sve njihove radioemisije, tako da su neke poruke bileupuene izravno nama. Izjavili su da se slau sa zamrzavanjem svihraketnih eksperimenata, u skladu s naim eljama. Ovaj neoekivanipotez svakako je dobro doao, ak i ako nas ele obmanuti, moemobiti mirni, jer smo na samoj granici njihove atmosfere postavili drugiopservatorij. Nikako ne mogu neopazice sagraditi svemirski brod

koji ne bismo otkrili bar po zraenju.U skladu s uputama, nastavit emo rigorozan nadzor Zemlje.

Trescon* * *

Poiljalac: BIS Primalac: Predsjednik

Da, sasvim je tono da u toku posljednjih deset godina nije bilonikakvih raketnih eksperimenata. Priznajem da nisam oekivao takolaku kapitulaciju Zemljana.

Slaem se da postojanje ove vrste sada predstavlja stalnuprijetnju naoj civilizaciji, te stoga eksperimentiramo kako ste namnaloili. Problem je prilino sloen, s obzirom na veliinu planeta.Eksploziv ne dolazi u obzir, ali zato bi neki radioaktivni otrov bionajefikasniji.

Sreom, sada imamo neogranieno mnogo vremena dazavrimo istraivanje. Redovno u se javljati.

Ranthe

7/29/2019 Sirius 067

42/147

41

* * * Poiljaljac: Komandant porunik Henry Forbes, Specijalniodsjek svemirskog korpusa Primalac: Profesor S. Maxton, Filoloki odjel Oksfordskogsveuilita

Kanal: Transender II (via enektedi)Dokumenti koje ste upravo proitali, zajedno s drugima,

pronaeni su u ruevinama onoga to je vjerojatno predstavljaloprijestolnicu Marsa. (Mars Grid KL302895). esto koritenjeideografa koji je oznaavao Zemlja ukazuje da je u pitanjuvjerojatno znaajan dokumenat i nastojat emo ga stoga integralnoprevesti. Ostale papire pripremit emo samo u kratkim izvodima.

Kom. por. H. Forbes* * *

Dragi Max!ao ml je Sto ranije nisam imao vremena da stupim s tobom u

veza. Vidjet emo se im se vratim na Zemlju.Kakva li kaosa na ovom Marsu! Nae koordinate su bile

savreno precizne i bombe su se materijaliiirate tono iznad gradova,ba kao to su momci sa Mount Wilsona predvidjeli.

Poslali smo prilino materijala posredstvom dva manja stroja,ali dok nam ne stigme veliki prijenosnik nita vee neemo moi

poslati i, naravno, nitko od nas nee se moi vratiti. Pourite, dakle, stim!

Drago mi je to moemo nastaviti eksperimente s raketama.Moda sam staromodan, ali ovaj prijevoz brzinom svjetlosti krozsvemir nije po mom ukusu!

Do skorog vienja,Henry.

The PosessedOpsjednuti

Sunce je sad bilo tako blizu, da je uragan zraenja potiskivaoSwarma u tamnu no svemira. Uskoro e doi vrijeme kad se vienee moi pribliiti; vjetrovi svjetlosti na kojima je Swarm jahao od

7/29/2019 Sirius 067

43/147

42

zvijezde do zvijezde, nisu mogli opstati u okolini ovog divovskogizvora toplhle i radijacije. Ako ubrzo ne bude naao neki planet, gdjebi mogao utonuti u mir i sigurnost hladne sjene, morat e napustiti iovo sunce, kao to je to uinio i s mnogima ranije.

est ledenih vanjskih svjetova ve je ispitao i odbacio.

Hladnoa na njima iskljuivala je svaku pomisao o organskomivotu, ili su se tu nalazila bia za koja Swarm nije pokazivaonikakvo zanimanje. Ako je htio preivjeti, morao je pronai utoiteslino onome koje je ostavio u svom unitenom dalekom domu. Prijemnogo milijuna godina Swarm je zapoeo svoj put premazvijezdama odbaen stravinom eksplozijom sada ve davno mrtvogsunca. Pa ipak, sjeanje na izgubljeni zaviaj bilo je jo otro i jasno bol koja nikada nee minuti!

Ispred njega bio je planet ija je stoasta sjena lelujavo klizilakroz no izbrazdanu dalekim plamenim jezicima. ula koja jeSwarm razvio u toku dugog puta usmjerila su se prema malomsvijetu i otkrila da su na njemu dobrl uvjeti za ivot.

Nemilosrdan snop radijacije sasvim je iezao kada je crni diskplaneta zaklonio sunce. Sputajui se slobodno kroz gravitaciju,Swarm se kretao blagim lukom sve dok nije stigao do vanjskihslojeva atmosfere. Prvi put kada se sputao na nepoznat planet bio je

gotovo izbezumljen, ali sada je svu svoju masu saeo nezamislivomvjetinom vrlo dugog iskustva, sve dok se nije sklupao u siunuloptu. Brzina se lagano smanjivala i na kraju je ostao nepominolebdjeti izmeu planeta i svemira.

Proveo je mnogo godina jaui vjetrove stratosfere od jednogpola do drugog, ili putajui da ga beumni plotuni zore talasajuprema zapadu od izlazeeg sunca. Svuda je nalazio na ivot, ali ne ina inteligenciju. Postojali su stvorovi koji su puzali, letjeli ili skakali,ali nije bilo takvih koji bi govorili ili gradili. Kroz deset milijunagodina ovdje e se moda pojaviti bia s umom, koja bi Swarmmogao zaposjesti i iskoristiti za vlastite ciljeve, ali sada se jo nijeopaao nikakav znak inteligencije. On nije mogao ni pretpostavitikoji e od bezbrojnih oblika ivota na ovom planetu biti mezime joneroene budunosti, a bez umova koje bi zaposjeo, on je bio teknemoan konglomerat elektrinih naboja, uzorak poretka isamosvijesti u univerzumu kaosa. Vlastitim snagama Swarm nijemogao upravljati materijom, ali kada bi se jednom smjestio u um

neke inteligentne vrste, nita ne bi bilo monije od njega.

7/29/2019 Sirius 067

44/147

43

Ovo nije bio ni prvi ni posljednji put da je na ovaj planet doaoneki posjetilac iz svemira, mada nitko od njih nije imao takoneobinu i prijeku potrebu. Swarm se morao suoiti suznemirujuom dilemom. Mogao se jo jedanput otisnuti na put, snadom da e na nekom drugom svijetu nai uvjete koje tr