UNIVERZITET U BIHAĆU

VISOKA ZDRAVSTVENA ŠKOLA

EKOLOŠKO-SANITARNI SMJER

Seminarski rad iz ekologije vode

TEMA: Zdravstveno- ekološki aspekti upravljanja papirom u EU i BiH sa posebnim

osvrtom na stanje u USK-kantonu

Mentor: Studenti:

Ass. Fatima Muhamedagić Sabina KozlicaDenisa DraganovićEdvina Bećirević

Bihać, 2013.

SADRŽAJ

UVOD.............................................................................................................................31. PROIZVODNJA PAPIRA I NJEGOV RAZVOJ...........................................................42. PROIZVODNJA PAPIRA..............................................................................................53. RECIKLIRANJE............................................................................................................6

3.1.................................................................................................Dobre strane reciklaže 74. ODVOJENO SKUPLJANJE OTPADA.........................................................................8

4.1.............................................................................................Organizacija sakupljanja 104.2...........................................Šta se dešava sa otpadnim papirom nakon prikupljanja? 11

5. NAČIN RECIKLIRANJA............................................................................................116. NORME RECIKLAŽE.................................................................................................147. ZNAČAJ RECIKLIRANJA..........................................................................................15

7.1....................................................................................................Primjeri recikliranja 168. UTJECAJI NA OKLIŠ.................................................................................................169. APEL GRAĐANIMA IZ JKP „KOMRAD“ ZA SELEKTIVNO ODLAGANJE

OTPADA......................................................................................................................1710. ZAKLJUČAK...............................................................................................................18

LITERATURA..............................................................................................................19

UVOD

2

Širom svijeta razvoj i ekspanzija industrijskih procesa i neprestano uvođenje u proizvodnju novih hemijskih proizvoda stvara sve veće količine opasnog otpada koji predstavlja potencijalnu prijetnju životnoj sredini i javnom zdravlju. Otpad se, danas, smatra jednim od najznačajnijih ekoloških problema savremenog svijeta. Čovjek je, sa svojim aktivnostima, odlučujući činilac u mjenjanju i zagađivanju okoline. Te su aktivnosti povezane sa zadovoljenjem čovjekovih potreba. Korišćenje savremenih sredstava zaštite čovjekove radne i životne sredine nužan je zahtjev savremenog tehnološkog napretka. U ovom radu su razmotreni opšti principi reciklaže u cilju zaštite životne sredine .

Papir i karton čine 20 % od ukupnog kućnog otpada. Većinom je to ambalažni i novinski papir. Poseban je po tome da ga je moguće više puta reciklirati i na taj načinu štedjeti vodu i sirovinu-drveće. Odlažu se u kontejner koji ima plavi poklopac i obilježen je plavom oznakom. Papir koji se odlaže ne smije biti onečišćen!

Papir je ukućanstvu vrlo često korišten kao ambalažni materijal: dobar dio prehrambenih proizvoda je pakiran u kartonsku ambalažu. Stoga je korisno odvojiti kartonsku ambalažu prehrambenih proizvoda poput keksa, tjestenine, riže, pahuljica...

Reciklaža je izdvajanje materijala iz otpada i njegova ponovna upotreba. Sakupljanje otpada,izdvajanje, prerada i izrada novog proizvoda su karike u lancu reciklaže. Otpad nije dovoljno samo smanjivati i izbjegavati. Potrebno ga je razdvajati na mjestu nastanka prema vrstama otpada jer samo odvojeno sakupljeni otpad može se iskoristiti.

Reciklaža se primenjuje sa četiri osnovna principa četiri slova R (RRRR):

R - reduce - smanjitiR - reuse - ponovo koristitiR - recycle – recikliratiR – recovery – obnavljanje

Slika1. Osnovni principi reciklaže (RRRR)

1. HISTORIJA PAPIRA I NJEGOV RAZVOJ

3

Papir kao podloga za pisanje, u današnjem obliku, pojavio se u Kini oko 105. godine. Do tada, u Kini se pisalo na svili. Papir se izradivao ručno od bambusove trske, rižine slame, lika, konoplje, starih ribarskih mreža, uopće, od sirovina koje u osnovi imaju vlaknastu strukturu. Spomenuti materijali usitnjavali su se tucanjem u kamenim posudama ili mljeli s ciljem da se dobiju udrobljena sitna vlakna. Dugo godina je proizvodnja papira u Kini bila strogo čuvana tajna. Tek 500 godina kasnije papir se počeo proizvoditi u Koreji, i nešto kasnije, u Japanu. Oko 750. godine Arapi su počeli proizvodnju papira iz krpa koje su mljeli u kamenim mlinovima i tako dobijali potrebna vlakanca. Oni su prvi počeli bojiti i izrezivati papir u više odredenih formata.

U   Europi  papir se počeo proizvoditi znatno kasnije, tek oko 1100 - tih godina. Najme, u to vrijeme javile su se prve radionice za ručnu izradu papira, i to na Siciliji i u Valenciji, Španjolska. U Francuskoj u 14-om stoljeću Italijani osnivaju prve radionice. U Njemačkoj poznata je radionica iz 1390. godine.

Izumom tiskarskog stroja započinje era modernog tiskarstva koja uzrokuje znatno povećanje potrošnje papira. Počinje se polako razvijati manufakturna proizvodnja papira, a kao sirovine koriste se pamuk, lan, konoplja i stare krpe. No, osjeća se stalni nedostatak papira zbog sve vece potrošnje i manjka osnovnih sirovina, krpa...

Francuz Luis Rober 1799. godine uvodi u proizvodnju prvi parni stroj pomoću kojeg se mogla proizvoditi beskonačna papirna traka uz primjenu beskonačnog sita iz krpa kao osnovne sirovine, a nje je bilo nedovoljno da se zadovolje sve veće potrebe za papirom. Njemac Keller brušenjem drveta dobio je drvena vlakna koja su, pomiješana s krpama, davala sasvim dobru osnovnu sirovinu za izradu papira. Na ovaj način se zapravo dobila drvenjaća kao osnovna sirovina za izradu papira koja se i danas koristi za izradu novinskih papira. Godine 1870 . pojavljuju se nove sirovine za izradu papira: bijeljena celuloza iz slame i natronska celuloza iz drva četinjača. Godine 1884. počinje proizvodnja sulfitne celuloze iz četinjača. No, pravi tehnološki napredak za masovnu industrijsku proizvodnju papira, i upotreba drveta kao baze za osnovnu sirovinu, počeo je tek u prvoj polovici dvadesetog stoljeća.

Slika 2. Proizvodnja papira u Kini

2. PROIZVODNJA PAPIRA

4

Papir se pravi od drveta.

A dok drvo je najvažnija sirovina za proizvodnju celuloze, 90% ukupne svjetske proizvodnje celuloze dobiva se iz drveta. Za proizvodnju papira potrebno je iz drvene mase razčinjavanjem dobiti vlakanca.

Za dobivanje povoljne strukture vlakanaca odlučujući su sljedeći faktori:

a) morfološka građa vlaknaste sirovine

b) mogućnost industrijskog razčinjavanja sirovine

c) pogodnost poluproizvoda dobivenog iz odredene sirovine za proces daljnje prerade.

U papirnoj industriji danas se uglavnom prerađuju višegodišnje biljke: crnogorične i listopadne. Građa tih biljaka izrazito je vlaknasta, što je zapravo rezultat vlaknaste strukture molekule celuloze.

Za izradu papira i kartona odnosno celuloze i drvenjače koristi se drvo, i to:

crnogorično: smreka, bor, jela

listopadno: bukva, breza, topola

Drvo se prvo oguli od kore a potom se melje u sitne komadiće. Isitnjena masa se kuha u hermetički zatvorenim kazanima uz dodatak raznih hemikalija i pretvara se u celuloznu kašu. Zatim se ispire, radi odstanjivanja nečistoće i trunčica, a onda joj se oduzima višak vode. Tako dobijenoj smjesi se dodaju razna punila (kaolin, lijepak, gips, boje itd. – već prema vrsti papira), a onda se dobiveni papir pušta u mašinu odakle izlazi namotan na velike kaleme.

Slika 3. Proizvodnja papira

5

3. RECIKLIRANJE

RECIKLIRANJE JE ponovno iskorištavanje sirovina iz otpadnog materijala. Sirovine koje se najčešće recikliraju su: papir, staklo, plastika i metal. Simbol recikliranja su tri strelice koje zatvaraju krug i označavaju odvojeno sakupljanje, preradu i ponovnu upotrebu.

 Danas recikliranje postaje sve važniji način zbrinjavanja otpada. Radi se o relativno novoj tehnološkoj disciplini koja nameće mnoga nova pitanja i dileme kao što su: U kojoj mjeri je recikliranje opravdano? Kako mjeriti prikladnost dotrajalog proizvoda recikliranju? Kako izabrati postupak recikliranj?U recikliranje spada sve što se može ponovno iskoristiti, a da se ne baci. U svijetu postoje centri za reciklažu koji iskorištavaju materijal od starih stvari kako bi napravili nove.Ipak, reciklaža se može primjenjivati i u svakodnevnom životu, neovisno od toga postoje li centri za reciklažu. Npr. poklanjanje stvari koje se ne koriste je oblik reciklaže. To je mnogo bolje i korisnije nego bacanje sve te odjeće. Također, pravljenje komposta od organskih ostataka je još jedan dobar primjer recikliranja. Bez uvođenja reciklaže u svakodnevni život nemoguće je zamisliti bilo kakav cjelovit sustav upravljanja otpadom.Neke materije, poput stiropora, nisu biorazgradivi i ne mogu se reciklirati ali se umjesto njih mogu pronaći ekološke zamijene.

Dobro je znati da: je jednoj plastičnoj boci ili vrećici potrebno do 500 godina da se razgradi većina obitelji baca oko 40 kg plastike godišnje koja se može uspješno reciklirati staklo se može reciklirati 100% i neograničeno se puta ponovno koristiti staklo koje se baci na smetlište, nikada se neće razgraditi aluminijske konzerve mogu se reciklirati i biti u ponovnoj upotrebi za samo šest sedmica 80% dijelova automobila može se reciklirati 1 reciklirana konzerva uštedi toliko energije koja je dovoljna za tri sata rada televizora 1 reciklirana staklena flaša sačuva toliko energije koliko je potrebno za 25 minuta rada na

kompjuteru količina energije koja se može dobiti iz godišnjeg sadržaja jedne kante za smeće može

omogućiti da televizor bude upaljen 5 000 sati u EU u prosjeku 16% cijene proizvoda odlazi na ambalažu, koja gotovo uvijek po

otpakiranju proizvoda završava u kanti za smeće.

3.1.Dobre strane reciklaže:

Reciklaža spašava i čuva našu planetu - Reciklaža otpada pomaže očuvanju naše životne sredine. Ako to pogledamo na primjeru papira, poznato je

6

da se veliki broj stabala isječe samo da bi se proizveo papir. Reciklaža papira, koji se pravi od prirodnih resursa, doprinosi da se isječe manji broj drveća čime čuvamo svoje okruženje.

Reciklaža čuva energiju - Za obradu recikliranih materijala potreban je utrošak manje količine energije nego za preradu prirodnih materijala. Ako to opet pogledamo na primjeru proizvodnje papira, potrebno je mnogo manje energije za obradu recikliranih materijala nego proizvesti papir od drveća.

Slika 4. Oznaka za reciklažu

Reciklaža utiče na smanjenje globalnog zagrijevanja i smanjuje zagađenje - Uštedom energije u industrijskoj proizvodnji kroz reciklažu smanjuje se emisija štetnih gasova iz fabrika i industrijskih postrojenja, a takođe se smanjuje i upotreba goriva koja emituju te gasove tokom proizvodnje. Reciklaža nerazgradivog otpada je znatno bolje rješenje od njegovog spaljivanja, jer se time smanjuje zagađenje vazduha i emisija gasova koji oštećuju ozonski omotač.

Reciklaža smanjuje količine otpada u deponijama - Deponije skladište uglavnom biološki nerazgradiv otpad kome su potrebne stotine godina da se razloži. Reciklažom možemo da smanjimo količinu ovih iskorišćenih materijala na deponijama, jer ukoliko to ne budemo radili, na deponijama će vremenom biti sve će više otpada, dok se one u potpunosti ne popune. A ukoliko bi se to desilo, više ne bismo imali gdje da čuvamo otpadni materijal.

Reciklaža štedi novac - Reciklaža pruža različite načine uštede novca. Materijali koji se mogu reciklirati mogu se prodati firmama koje žele da ih kupe i dalje prerađuju, kao što je fabrika za reciklažu PET Reciklaža. Korišćenje recikliranih materijala smanjuje troškove, pa su i sami proizvodi napravljeni od recikliranih materijala jeftiniji od proizvoda napravljenih od prirodnih materijala.

Međunarodni univerzalni kod recikliranja za papir dan je tablicom ispod. Ovaj kod pomaže prilikom sortiranja i recikliranja papira. 

od  Opis  #20 C PAP (PCB)  Karton

 #21 PAP Ostali papir, mješani papir (novine, magazini)

 #23 PBD (PPB)  Razglednice, kutije od hrane, omoti kljiga

 

7

4. ODVOJENO SKUPLJANJE OTPADA.PAPIR

U plavi kontejner odlažemo otpadni papir. Time čuvamo šume, ali i druge prirodne vrijednosti kao što su energija i voda. I količina otpada na deponiji se znatno smanjuje prikupljanjem iiskorištavanjem papira, a papir se u tijelu deponije vrlo sporo razgrađuje.

Šta odložiti u plavi kontejner za otpadni papir?

Da: Novine, časopise, prospekte, kataloge,papir za pisanje, knjige, kartone i sl.

Ne: Prljavi i zauljeni papir, plastikom obloženu kartonsku ambalažu, ambalažu od lijekova ili osvježavajućih napitaka (tetrapak) sa više vezanih slojeva. Takve otpatke treba odložiti u posude za ostali otpad.

Slika 5. Kontejner za papir Preporuka: Kartonsku ambalažu prije odlaganja razložiti!

Otpadni papir i karton se sakupljaju putem plavih posuda postavljenih na mjesta gdje obično ima tog otpada. Nakon toga se sortira, sabija u bale i odvozi u fabriku na dalju preradu.Otpadni papir je vrijedna sirovina kojom se trguje i na svjetskim berzama.

Slika 6. Nezbrinuti karton i papir

U tvornicama se proizvodi originalan ekološki papir, reciklirani papir i karton. Originalni ekološki papir se bez izbjeljivanja i bojenja uz minimalan utrošak energije i vode proizvodi iz 100% starog papira. Reciklirani papir se proizvodi od 80-100% starog papira i nove celuloze uz dodatak kemijskih pomoćnih sirovina. Reciklirani

papir se koristi se za sve kopirne aparate, 4-5 puta manje opterećuje okoliš i vijek trajanja mu je preko 100 godina. Upotrebljava se u industriji papira, građevinarstvu (kao izolacijski materijal) i industriji namještaja (zamjena za ivericu).

Slika 7. Izrada recikliranog papira

U ovoj tabeli su prikazane uštede prilikom proizvodnje jedne tone papira ukoliko se koristi otpadni papir.

U proizvodnji jedne tone papira, korištenjem otpadnog papira postižu se sljedece uštede:

8

Bijeli papir Reciklirani papir

Sirovina 2 tone drveta 1.2 tone otpadnog papiraVoda 85.000 l. vode 16.000 l vodeEnergija 7400 kWh 3600 kWhZagadenost otpadnih voda 15 jedinica onecišcenosti vode 1 jedinica onečišćenosti

vode

4.1. Organizacija sakupljanja

Informisanje stanovništva se vrši preko raznih sredstava informisanja (TV, Radio...). Termini za sakupljanje se upisuju u kalendare za otpad, a neposredno pred početak akcije stanovništvo se informiše pomoću cjeduljica koje se podijele. Sakupljanje starog papira i kartona se treba vršiti jednom mjesečno u školama.  Pored sakupljanja od kuće do kuće kontejneri se postavljaju na centralna mjesta u gradu gdje se može uvijek stari papir i karton odložiti. Svaka tona sakupljenog papira donosi opštini određenu dobit. 

Slika 8. Akcija sakupljanja papira

Primjer 1:Škole bi trebale sa djecom organizovati ovakve akcije i dobit iskoristiti za ekskurzije, time bi djeca sticala navike i uvidjela moguću korist od sakupljanja otpadnih sirovina. To bi bila i prilika da se više govori o recikliranju otpadnih sirovina i razlozima za recikliranje.

Primjer 2:Kada bi se napravila akcija sa cijelim stanovništvom i to da dobit od sakupljenog i prodatog papira i stakla ide npr. kao pomoć za liječenje oboljelih osoba od raka. Ta akcija bi se trebala sprovoditi pod parolom: „Poklonimo stari papir, kartom i staklene poce za borbu protiv raka“.

O ovoj akciji bi se trebalo stanovništvo informisati preko štampe, radija i TV tako da stanovništvo unaprijed pripremi prikupljene sirovine. Na ovaj način bi došlo do osvješćivanja stanovništva.

Na radnim mjestima i u školama treba vršiti odvojeno sakupljanje papira i uvijek gdje je to moguće koristiti ekološki papir,

informisati stanovništvo o smislu i značaju sakupljanja starog papira (ekološki značaj i finansijska ušteda),

informisati stanovništvo o mogućnostima korištenja produkata iz starog papira, upoznati stanovništvo sa mogućnostima smanjenja papirnog otpada (materija za

pakovanje ostavljati u trgovinama, ne prihvatati reklamni matrijal itd.), ne kupovati imenike sa adresama stanovništva.

9

4.2. Šta se dešava sa otpadnim papirom nakon prikupljanja?

Novinski papir se može reciklirati najmanje sedam puta. Reciklaža novinskog papira temelji se na takozvanom De-inking postupku. Postupak ima za cilj uklanjanje boja.Novine i časopisi se najprije potope u kašastu smjesu u koju se ubacuju mjehurići zraka. To je postupak flotacije pri kojem štamparske boje ostaju na pjeni koja se zatim usisava.Tako očišćena kašasta smjesa se koristi za proizvodnju recikliranog roto papira.U prodavnicama i velikim tržnim centrima na području Sarajeva ima mnogo otpadne kartonske ambalaže. Ona je obično izrađena od otpadnog papira. Valovita kartonska složena ljepenka može se ponovo preraditi u ljepenku.

Slika 9. Reciklaža papira i kartona

Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i Javno komunalnopreduzeće “Rad” nedavno su započeli realizaciju projekta odvojenog sakupljanja otpadana mjestu nastanka. U Sarajevu su u naselju Lužani i ulici Skendera Kulenovićapostavljene plave kante za odlaganje otpadnog papira i žute za PET amabalažu.U velikom broju sarajevskih osnovnih škola postavljene su specijalne posude zaodlaganje tih vrsta otpada. Uskoro ćemo ih moći vidjeti i u drugim dijelovima grada, ublizini trgovina i stambenih zgrada.

5. NAČIN RECIKLIRANJA

Recikliranje papira je vraćanje odbačenog papira (vlakana papira) u proizvod koji se može ponovno koristiti.  

Proces recikliranja započinje u kućanstvima, na radnim mjestima i tvornicama tako da se papir koji se želi reciklirati sortira i odnosi u reciklažna dvorišta ili se ubacuje o za to predviđene kontejnere. Papir koji se želi reciklirati bi trebao biti čist, a ne onečišćen hranom, plastikom ili drugim stvarima, jer ga je teško reciklirati i on postaje otpad koji se spaljuje, kompostira ili

10

odnosi na odlagališta smeća. Reciklažna dvorišta obično traže da se papir koji se dovozi sortira ovisno o tipu i kvaliteti.

Prikupljeni papir se drži u skladištima reciklažnih dvorišta  dok  ne bude potreban. U skladištima se papir drži u različitim razredima, ovisno o kvaliteti i tipu, i kor iste se da bi se dobili različiti tipovi recikliranog papira.

Ovisno o vrsti papira koja se reciklira (novinski papir, uredski papir, itd.), proces recikliranja teče na slijedeći način:

Kreiranje celulozne mase (Pulping): dodavanje vode i korištenje mehaničkih procesa za razdvajanje papirnih vlakana.

Prebiranje (Screening): korištenje sita sa rupama ili češljeva za odvajanje nečistoća koje su veće od celuloznih vlakana.

Centrifugalno čišćenje  (Centrifugal cleaning): rotiranje celulozne kaše u pročišćavaču uzrokuje da se materijali veće gustoće od celuloznih vlakana kreću prema vanjskim rubovima i odbacuju.

Plutanje  (Flotatation): puštanje mjehurića zraka kroz celuloznu kašu, uz prisustvo  površinsko aktivnih tvari, uzrokuje da se čestice tinte sakupljaju zajedno sa pjenom na površini. Odstranjivanjem onečišćene pjene, celulozna masa postaje  svjetlija.

Gnječenje ili raspršivanje (Kneading ,  dispersion): mehaničke akcije koje se primjenjuju na djelić koji sadrži čestice

Ispiranje (Washing): male čestice se uklanjaju puštanjem vode kroz celuloznu smjesu.

Izbjeljivanje (Bleaching): ako je potrebno dobiti bijeli papir, koriste se peroksidi ili hidrosulfati za odstranjivanje boje iz celulozne mase (prije se koristio klorin, ali se sada izbacuje iz upotrebe zbog velike štetnosti za okoliš).

Izrada papira (Papermaking): čista (i izbjeljena vlakna) se sastavljaju u novi papir na isti način na koji se pravi i originalni papir.

Pročišćavanje otapala: voda iz procesa reciklliranja se čisti radi ponovnog korištenja.

Zbrinjavanje otpada: neiskorišteni materijali, najčešće tinta, plastika, dodaci i kratka vlakna, se nazivaju mulj. Mulj se zakopava odvozi na odlagališta otpada, izgara se da bi se dobila energija za postrojenja za preradu papira ili se koristi kao umjetno gnojivo na farmama.

11

12

Bale presovanog

Ručno odvajanje krupnih metalnih, plastičnih, staklenih, drvenih i drugih predmeta od otpadnog papira

Izdvojeni papir

Sortiranje papira po kvalitetu

Klase papira: kancelarijski, novinski, papir, karton i dr.

Usitnjavanje papira

Pranje papira i pravljenje pulpe

Flotacija

Pranje papirnih vlakana

Izbjelljivanje industrijskog papira

Punila i prevlake

Mastila i boje

Sitne metalne, plastične, staklene, drvene i druge čestice

Krupni metalni, plastični, stakleni, drveni i dr.predmeti

Papir odvojen od ostalog otpada u kontejnerima postavljenim u stambena naselja

2. papir odvojen od ostalog otpada u specijalnim kontejnerima

1.papir pomješan sa drugim otpadom u kontejnere za otpad

Otpadni papir se prikuplja na dva načina:

Usitnjavanje papira se vrši u valjkastim drobilicama-tzv.šrederima

Pranje papira pod mlazom vode na situ, pravljenje pulpe i

Flotacijski reagensi: kolektori i pjenušači

Reagensi koji se koriste zavise od vrste tonera, odnosno boje i od željenog kvaliteta proizvoda

Slika 10. Principijelna tehnološka šema recikliranja papira

6. NORME RECIKLIRANJA

Svaki puta kada se papir reciklira vlakna postaju slabija i kraća, tako da se nova celuloza mora miješati sa  korištenim papirom da bi se dobila čvrstoća. Zbog oslabljivanja papir se može reciklirati 4 do 6 puta. Ne postoji univerzalni standard za maksimalnu količinu nove celuloze u recikliranom papiru (papir je važeći ako sadrži od 10 do 100 posto rabljenog papira).

Postoje tri kategorije papira koji se može koristiti kao sirovina za proizvodnju recikliranog papira: ostatci iz tvornica, otpad prije korištenja i otpad nakon korištenja. Ostaci iz tvornica su dijelovi papira iz tvornica papira. Otpad prije korištenja su materijali koji su odbačeni prije nego su bili spremni za korištenje kod korisnika. Otpad nakon korištenja su materijali koji su odbačeni nakon korištenja kod korisnika.

Dnevni otpad jednog domaćinstva podijeljen po kategorijama:

Papir

Kuhinjski idvorišni otpad

PlastikaMetalStakloOstalo

Biološki lako razgradivi otpad (biootpad) cini najveci dio otpada, zatim slijede papir i karton, plastika, staklo i metali. Sve su to otpaci koji se mogu reciklirati. Nekada su se velikenade polagale u tzv. centralne reciklaže otpada kojima su iz izmiješanog otpada različitim mehaničkim postupcima izdvajani razni korisni otpaci. Postupak se ipak pokazao kao skup manje uspješan od odvojenog sakupljanja otpada na mjestu nastanka. Prednosti ovog načina su višestruke:- Sprečavanje zagađivanja okoliša otpadom,

13

- Štednja prirodnih sirovina,- Štednja skupe i dragocjene energije,- Razumno iskorištavanje postojecih prostora za odlaganje otpada.

Odvojenim sakupljanjem iskoristivih otpadnih tvari i njihovim iskorištavanjem, moguće je znatno smanjiti količinu otpadam koji se mora odložiti. Tako bi se Gradska deponija u Sarajevu mogla koristiti mnogo duže nego što je planirano.

7. ZNAČAJ RECIKLIRANJA

Papir je inače čista i lako dostupna sirovina, koje ima oko 30% u našem otpadu. Postojeća fabrika za recikliranje papira u „Natron“ u Maglaju, upućuje na odvojeno sakupljanje ove sirovine. Ako pošaljemo u fabriku naš stari papir, imaćemo slijedeće uštede u procesu proizvodnje po toni sakupljenog papira:

65% manje energije 50% manje vode 74% manje zagađuje zrak Zamjenjuje 17 stabala

Slika 11. Upotreba starog papira u reciklaži

Činjenica je da je najzahvalnije raditi sa djecom, koja će prihvatiti i primjenjivati ono čemu učimo. Zato je edukacija djece važan faktor u jačanju ekološke svijesti građana i održivosti recikiranja uopšte. 

14

7.1.Primjeri recikliranja

SAD U SAD-u papir čini najveći dio gradskog otpada, te čini oko 40 % udjela na deponijima. U 2006. Godini 53.4 % papira se recikliralo. To znači da se oko 51 milion tona papira i njegovih produkata reciklira godišnje, što čini 76 % povećanje u odnosu na 1990 (cilj je da se do 2012. Reciklira 55 % papira).

Europska Unija Recikliranje papira u Europi ima dugu povijest, a Europski proizvođači i prerađivači papira rade zajedno da bi zadovoljili standarde Europske Komisije. Cilj im je smanjiti utjecaj otpada na okoliš tijekom proizvodnje, prerade, ispisa, sakupljanje, sortiranja i recikliranja da bi dobili optimalno i ekološki prihvatljivije recikliranje. U 2004. Postotak recikliranja papira je bio 54.6 % ili 45.5 miliona tona godišnje.

8. UTJECAJI NA OKOLIŠ

Slika 12. Tvornica papira

Prema EIA-i (Energy Information Administration) tvornice papira uštede do 40 posto energije ako papir proizvode iz recikliranog papira, a ne iz drveća. Prilikom postupka izbjeljivanja potrebno je puno manje kemikalija za reciklirana celulozna vlakna nego za nova vlakna.

15

Kontinuirana sječa šuma pridonosi eroziji tla i smanjenju kvalitete tla. To znači da za sadnju šuma treba uložiti velike količine umjetnih gnojiva, a proizvodnja, transport i rad sa njima zahtjeva utrošak velike količine energije i narušava okoliš.

Kada se odabire između spaljivanja i deponiranja otpada, tada se preporuča spaljivanje, jer se organski otpad kao što je papir na poljima razgrađuje u bio-plin, koji sadrži metan – staklenički plin povezan sa globalnim zatopljenjem.

9. APEL GRAĐANIMA IZ JKP “KOMRAD” ZA SELEKTIVNO ODLAGANJE OTPADA

Kao što je poznato većini naših sugrađana, JKP “Komrad” d.o.o. sredinom 2011.godine instalirao je horizontalnu presu za baliranje selektivnog otpada. Na taj način napravili su bazu za buduće reciklažno dvorište i oformili poslovnu jedinicu “Reciklaža”.

U proteklim godinama uz pomoć JU “Zavod za prostorno uređenje” postavljen je 21 eko otok na užoj i široj teritoriji grada Bihaća. Na ovaj način afirmisali su razvijanje ekološke svijesti i selektivnog odvajanja otpada na mjestu nastanka. Svaki eko otok sastoji se od kontejnera za PET (plastičnu ambalažu) i papir.

Na ovaj način apeliramo našim sugrađanima da u što većoj mjeri koriste postavljene eko otoke i samim time razdvajaju otpad na samom mjestu nastanka i na taj način doprinesu manjoj količini otpada koja bi bila odložena na deponiju.

Ukoliko sugrađani i poslovni subjekti imaju veće količine već odvojenog otpada kao što su papir, najlon, te plastične ambalaže nudimo im uslugu besplatnog odvoza u naše dvorište za razdvajanje otpada.

9.1.Recimo “stop!” prekomjernoj potrošnji papira!

Koristimo email Štampani materijal tačno proračunajmo Štedimo papir dvostranim kopiranjem i smanjenjem tekstova Zaprljani i bojeni papir ne sakupljajmo sa papirom Časopise i reklame koje ne želimo, otkažimo naljepnicom na poštanskom sandučetu,

"Molim, bez reklama i časopisa"

16

Slika 13. Stop plaketiranju

10. ZAKLJUČAK

Sa razvitkom industrije i porastom standarda, čovjek je sve veći proizvođač otpada, a sa porastom svesti i razvitkom nauke, čovjek sve više otpad koristi kao izvor sirovine za industriju, čime manje zagađuje životnu sredinu, dolazi do jeftinije industrijske sirovine i preradom iste troši manje energije.Sa porastom broja stanovnika, a samim tim i povećanim stvaranjem otpada, čovjek će imati sve većih problema zbog zagađenja životne sredine i opstanka u razorenoj prirodnoj ravnoteži i blagodetima koje planeta zemlja svojim prirodnim sistemima pruža njenom živom svijetu.

Reciklirati znači locirati, sakupiti, preraditi, trgovati i konačno upotrebiti materiju, koju bi inače bacili kao nekorisnu. Kada neki proizvod recikliramo i potom ga upotrebimo kao novi proizvod, zatvaramo krug reciklaže.Reciklaža sekundarnih sirovina, predstavlja prioritet, jer se reciklažom smanjuje količina otpada i štede se prirodne sirovine, koje su najčešće neobnovljive ili se obnavljaju u dugom vremenskom periodu, pa bi njihova prekomjerna eksploatacija dovela do potpunog nestanka mnogih sirovina, pri čemu bi došlo do narušavanja ravnotežnog stanja ekosistema.

Recikliranjem papira ne uništavaju se šumska dobra, smanjuju se potrošnja energije, vode i zagađenje vazduha. Tačnije, dobijanjem papira iz jedne tone recikliranog papira potroši se 60 % manje energije, u odnosu na dobijanje papira preradom drveta, 50% manje vode , a za 70 % se smanjuje emisija štetnih gasova.

U budućnosti treba težiti što većem korišćenju sekundarnih sirovina , čime ćemo spriječiti presušivanje prirodnih izvora sirovina i smanjiti zagađenje životne sredine .

17

LITERATURA

1. Branko Blagojević, Milan Trumić, Tehnologija reciklaže papira2. Brzaković Radomir, Marjanović Zoran, Reciklaža kao element zaštite životne

sredine 3. http://arhiva.kip.ba/2012/03/28/bihac-apel-gradanima-za-selektivno-odlaganje-

otpada/4. http://ekologija.ba/index.php?w=c&id=1045. www.e-recicle.com

18