seminarski rad nemanja
DESCRIPTION
seminarskiTRANSCRIPT
UNIVERZITET U BEOGRADU
FAKULTET ORGANIZACIONIH NAUKA
SEMINARSKI RAD
STUDIJA IZVODLJIVOSTI ZA
SRBIJU I CRNU GORE
Mentor Ime studenta i broj indeks prof.dr Dragana Kragulj Nemanja Mališić 27/06
Beograd, decembar, 2006.
Studija izvodljivosti
“Proces stabilizacije i pridruživanja (PSP), koji je potvrđen na Samitu u Solunu
juna 2003. godine, kao politički okvir Evropske unije za države Jugoistočne Evrope do
pristupanja EU, predviđa uspostavljanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).
Ovaj izveštaj daje prikaz politickih, ekonomskih, pravnih i administrativnih zahteva
sadržanih u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju i analizira kako Srbija i Crna Gora
ispunjava ove zahteve. Zaključci ovog radnog dokumenta predstavljaju osnov za
Komisijinu ocenu spremnosti Srbije i Crne Gore za pregovore o Sporazumu o stabilizaciji
i pridruživanju Evropskoj uniji”
Neautorizovani prevod, 12. 4. 2005. g., Studija izvodljivosti,
Brisel (readni list komisije)
4
Studija izvodljivosti
SADRŽAJ:
Evropska unija ................................................................................................. 4
Studija izvodljivosti......................................................................................... 6
Politički kriterijumi ............................................................................... 8
Ekonomski kriterijumi .......................................................................11
Sposobnosti za preuzimanje obaveza koje proizilaze iz SSP-a .........15
Saopštenje komisije ......................................................................................19
Uvod ...................................................................................................19
Odnos između Evropske unije i Srbije i Crne Gore...........................19
Ustavna i pravna pitanja.....................................................................20
Procena ...............................................................................................22
Rezime Saopštenja komisije ..............................................................25
Zaključak ......................................................................................................26
Literatura ......................................................................................................29
5
Studija izvodljivosti
I EVROPSKA UNIJA
Evropska unija je zajednica 25 evropskih država. Unija je formirana pod
sadašnjim imenom ,,Ugovorom o Evropskoj uniji“ više poznatim pod ,,Mastrihtski
ugovor“ 7.2.1992. godine. Mnogi aspekti su postojali i pre potpisivanja ovog ugovora,
preko raznih organizacija oformljenih pedesetih godina prošlog veka.
Aktivnos Evropske unije se ispoljava u mnogim sferama od ekonomske politike i
politike ydravstva do inostranih poslova i odbrane. U zavisnosti od razvijenosti svake
zemlje po na osob, organizacija Evropske unije se razlikuje u različitim oblastima. EU je
definisana kao federacija u monetarnim odnosima, agrokulturi, trgovini i zaštiti životne
sredine; kao konfederacija u socijalnoj i ekonomskoj politici, zaštiti potrošača i
unutrašnjoj politici i kao međunarodna organizacija u spoljnoj politici.Glavna oblast na
kojoj Evropska unija počiva je jedinstveno tržište koje se bazira na carinskoj uniji,
jedinstvenoj moneti (usvojenom od strane 12 članica) i zajedničkoj agrokulturnoj politici.
29. oktobra 2004 godine predsednici i premijeri evropskih država doneli su prvi
ustav Evropske unije, koji trenutno čeka ratifikaciju pojedinačno svake zemlje potpisanice.
Ratifikacija je trenutno suspendovana jer su ustav odbili glasači na referendumu u
Francuskoj i Holandiji.
Pravna osnova Evropske zajednice su ugovori između njenih članica. Oni su
donošeni tokom godina. Prvi takav ugovor bio je ,,Ugovor u Parizu“ (1951) kojim je
oformljena između šest evropskih zemalja Evropska zajednica za ugalj i čelik (ECSC).
Ovaj ugovor je istekao pre donošenja kasnijih ugovora. Sa druge strane, ,,Rimski ugovor“
(1957) i dalje traje; a posle njega je donet ,,Mastrihtski ugovor“ (1992) koji je Evropsku
uniju konstituisao pod tim imenom.
Prvog maja 2004. godine Evropska unija je doživela peto, do sada najveće
proširenje kada je u integraciju ušlo deset novih zemalja (Mađarska, Slovenija, Češka,
Slovačka, Litvanija, Letonija, Poljska, Estonija, Malta i Kipar – grčki deo). 2007 godine
se očekuje ulazak Bugarske i Rumunije. Sedmi krug proširenja odnosio bi se na ulazak
balkanskih zemalja u Evropsku uniju – Hrvatske, Bosne i Hrcegovine, Srbije i Crne Gore,
Makedonije i Albanije. Napredovanje ovih zemalja u procesu integracije zavisi, pre svega,
od sposobnosti svake zemlje da sprovede ekonomske i političke reforme i usvoje bazične
principe Evropske unije. U maju 1999. godine na predlog Evropske komisije započet je
Proces stabilizacije i asocijacije kao strateški pristup Evropske unije zemljama Zapadnog
6
Studija izvodljivosti
Balkana. Ključni instrument Procesa stabilizacije i asocijacije (pridruživanja) predstavlja
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji se posebno potpisuje sa svakom
zemljom Zapadnog Balkana. Sporazumu o pridruživanju prethodi izrada ,,Studije o
izvodljivosti (feasibility study) koja predstavlja kompleksni društveni, ekonomski i
politički izveštaj Evropske komisije kojim se obaveštava Savet ministra Evropske unije o
spremnosti zemlje kandidata da stupi u odgovarajuće institucionalne veze sa EU. Zemlje
za koje se Studija radi moraju da ispunjavaju i određene političke kriterijume:
uspostavljanje demokratskih institucija i vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava,
zaštitu manjina, poštovanje međunarodnih obaveza...“1
Slika 1. Zemlje članice i ostali kandidati
Preuzeto sa interneta
1Kragulj D., Milićević D., 2005, Ekonomija – Uvod u ekonomsku analizu, mirkoekonomija i makroekonomija, Makarije, Beograd, strana 415.
7
Studija izvodljivosti
II STUDIJA IZVODLJIVOSTI
Studija izvodljivosti za Srbiju i Crnu Goru, doneta 25. aprila 2005. godine,
predstavlja veliki korek napred na putu Srbije i Crne Gore ka daljoj integraciji i budućem
članstvu u Evropskoj uniji. Ovom studijom SCG je dobila značajno priznanje za
postignute reforme u svom pravnom, političkom, socijalnom i ekonomskom sistemu.
Važnost pozitivne Studije izvodljivosti se odražava ne samo na međusobne odnose sa
Evropskom unijom, ona takođe šalje pozitivne signale svim investitorima u
međunarodnim okvirima da je naša zemlja spremna da punim kapacitetima nastavi proces
pridruživanja Evropskoj uniji.
Specifičan izveštaj kojim Evropska komisija obaveštava Savet ministara EU o
spremnosti države da stupi u odgovarajuće institucionalne veze sa Unijom, sadrži niz
poglavlja u kojima se preispituje usaglašenost domaćeg zakonodavstva sa evropskim
propisima, sa posebnim naglaskom na ekonomske i političke kriterijume, uspostavljana
demokratskih institucija, vladavina prava, poštovanje ljudskih prava, zaštitu manjina,
regionalnu saradnju. Dakle, Evropska komisija u Studiji izvodljivosti daje pregled stanja u
zemlji i ocenu. Ta ocena može biti pozitivna, negativna i uslovna. U slučaju uslovne
ocene, Studija izvodljivosti sadrži i niz preporuka za poboljšanje stanja u određenim
oblastima. Na osnovu pozitivne Studije i njene potvrde od strane Saveta Evropske unije,
Evropska komisija pokreće zvanične pregovore o zaključenju Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju (SSP) sa Srbijom i Crnom Gorom.
Studija izvodljivosti se sastoji iz:
političkih kriterijuma
ekonomskih kriterijuma
sposobnosti za preuzimanje obaveza koje proizilaze iz Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju
8
Studija izvodljivosti
Tabela 1. Dinamike pridruživanja zemalja zapadnog Balkana
Dinamike pridruživanja zemalja zapadnog Balkana Faze procesa Hrvatska Albanija BiH Makedonija SCG
Konsultativna
radna grupa
Februar
2000. Novembar 2000.
Formirana
1998. –
EU Road
Map
januar
1998. –
Sporazum o
saradnju sa
EU
24.12.2000.
Studija
izvodljivosti 14.05.2000. Jun 2001.
Uslovna
studija-
Novembar
2003
16.06.1999 12.04.2005
Otpočinjanje
pregovora o
SAP
20.11.2000.
6.06.2001. –
odluka31.01.2003.
– zvanični početak
24.01.2000.
Zaključivanje
SAP 29.11.2001. 9.04.2001.
Sprovođenje
sporazuma i
kandidatura
17.03.2005.
je bio datum
određen za
početak
pregovora ali
su pregovori
uslovljeni
isporukom
generala
AnteGotovine
Godišnji
nacionalni
akcioni plan
–
kandidatura
2004.
Preuzeto sa interneta
9
Studija izvodljivosti
POLITIČKI KRITERIJUMI
,,Poštovanje demokratskih i ljudskih prava, kao što je proklamovano ključnim
međunarodnim dokumentima kao što su Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima i
Evropska konvencija o ljudskim pravima, poštovanje principa međunarodnog prava i
vladavine prava uopšte terba da stvori osnov unutrašnje i spoljne političke strane u SSP.
Konsolidacija međunarodnog i regionalnog mira i stabilnosti i razvoj dobrosusedskih
odnosa treba da bude zajednički cilj kako Evropske unije tako i Srbije i Crne Gore u
kontkstu SSP. U svojim zaključcima od 29-30. aprila 1997. godine, Savet za opšte poslove
je takođ jasno podvukao da je puna saradnja sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu
Jugoslaviju sastavni deo uslova postavljenihod strane Evropske unije za države Zapadnog
Balkana”2
Demokratija i valdavina prava
Srbija i Crna Gora progalašava vladavinu prava i poštovanje principa
demokratskog upravljanja u Ustavnoj povelji i ustavima na nivou republika.
Na funkcionisanje demokratskih institucija i poštovanje vladavine prava uticala su
suprostavljena tumačenja Ustavne povelje državne zajednice i neuspeh u usaglasšavanju
republičkih ustava. Ovo je dovelo do ustavne i pravne nesigurnosti. Funkcionisanje
institucija državne zajednice bilo je oslabljeno oko budžetskog prihoda dve republike. Što
se tiče revizije ustava dve republike, nije postojao neophodan koncenzus u republikama
kojim bi se ova klučna reforma izvršila.
Razjašnjenja vezana za nadležnost u trgovini i unutrašnjem tržištu pomogla su da
se smanje ustavni problemi. Napredak je takođe bio postignut uspostavljanem Suda
državne zajednice. Od 2000. godine, izbori su održani na svim nivoima. Izborna pravila i
procedure su bili u skladu sa demokratskim standardima. Međunarodna istraživanja
pokazala su da u Srbiji i Crnoj Gori postoji visok nivo korupcije. Borba protiv
organizovanog kriminala i korupcije predstavlja ključne izazove za Srbiju i Crnu Goru.
Što se tiče zakonodavstva, Srbija i Crna Gora su imali tri zakonodavna tela:
Skupština državne zajednice i skupštine dve republike. Izvršnu vlast i predsedništvo, na
nivou državne zajednice, činio je Savet ministara sastavljen od pet članova koji 2 Ministarstvo za međunarodne ekonomske odnose SCG, Kancelarija SCG za pridruživanje Evropskoj uniji, 2005, Studija izvodljivosti, Beograd, strana 9.
10
Studija izvodljivosti
pojedinačno pokrivaju inostrane poslove, odbranu, ljudska prava i prava manjina,
unutrašnje i međunarodne ekonomske odnose. Predsedavajući Saveta ministara je
istovremeno i predsednik državne zajednice.
Odnosi Srbije i Crne Gore sa međunarodnom zajednicom
Odnosi sa međunarodnom zajednicom su se značajno poboljšali od pada
Miloševićevog režima. Saradnja sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju
je međunarodna obaveza Srbije i Crne gore kao države članice UN-a i potpisanice
Dejtonskog i Pariskog sporazuma. To je i obaveza preuzeta po pristupanju Savetu Evrope,
kao i sastavni deo političkih uslova Evropske unije kada je reč o Procesu stabilizacije i
pridruživanja. Srbija i Crna gora je ostvarila puno poštovanje Rezolucije 1244 Saveta
bezbednosti UN, koja reguliše trenutni status Kosova. Pristupanje SCG Savetu Evrope,
aprila 2003. godine, predstavljalo je ključni događaj na spoljno-političkom planu. To
članstvo služi kao važan okvir za zaštitu ljudskih prava, kao i za vladavinu prava u Srbiji i
Crnoj Gori uopšte. Srbija i Crna Gora je podnela zahtev za ulazak u program NATO-a,
Partnerstva za mir, što je uslovljeno saradnjom sa Međunarodnim krivičnim sudom za
bivšu Jugoslaviju.
Ljudska prava i zaštita manjina
Osnovna ljudska prava i prava manjina zagarantovana su Poveljom o ljudskim
pravima i pravima manjina, koja je usvojena u okviru ustavne revizije 2003. godine.
Povelja ima snagu ustavnog zakona, a ustavi republika takođe sadrže široku listu osnovnih
prava i sloboda.
Prethodnih godina znacajno je unapređena zaštita ljudskih prava.Preduzete su
zakonodavne reforme, smrtna kazna je ukinuta, a praksa ljudskih prava generalno
poboljšana.
Novembra 2004. godine usvojen je važan Zakon o slobodnom pristupu javnim
informacijama. Što se tiče slobode udruživanja bilo je u pripremi novo zakonodavstvo
koje će odvojeno regulisati status političkih udruživanja i status nevladinih organizacija,
sindikate i dr. U pogledu ženskih prava, Srbija i Crna Gora je potpisanica Konvencije UN
o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena i njenih pratećih protokola. Dalji napori treba
da s ulože u oblasti poštovanja prava dece i prava na svojinu.
11
Studija izvodljivosti
Što se tiče prava manjina i izbeglica, Srbija i Crna Gora je potpisala međunarodne
sporazume sa zemljama u regionu (Mađarska, Rumunija, Makedonija i Hrvatska), dok
potpisivanje sporazuma sa Albanijom tek predstoji. Ostvaren j stabilan napredak u zaštiti
prava manjina u Srbiji i Crnoj Gori. Ključni dokument je Povelja o ljudskim i manjinskim
pravima, usvojena kao dodatak Ustavnoj povelji, kojom se obezbeđuju osnovne garancije
i mehanizmi za zaštitu. Takođe je nastavljeno sa formiranjem Nacionalnog Saveta za
manjinske grupe, prema Zakonu o manjinama iz 2002. godine.
12
Studija izvodljivosti
EKONOMSKI KRITERIJUMI
,,Poštovanje pincipa tržišne ekonomije trebalo bi da predstavlja osnovu domaće
politike i spoljnih politika zemlje koja želi da zaključi Sporazum o stabilnosti i
pridruživanju sa Evropskom unijom. To povlači za sobom stabilno makroekonomsko
okruženje podržano stabilnim institucionalnom okvirom, sveobuhvatnu liberalizaciju cena,
trgovine i tekućih transakcija, stvaranje jakog privatnog sektora kroz demonopolizaciju i
privatizaciju, kao i formiranje pravilno vođenog finansijskog sektora. Ove politike trebalo
bi da budu podržane stabilnim i transparentnim zakonskim i regulatornim okvirima.“3
Ekonomska situacija i stabilnost
Ekonomske politike vožene devedesetih godina ostavile su slabe početne
ekonomske uslove u zemlji. Nakon političkih promena u Srbiji 2000. godine, nove vlasti
su pokrenule ekonomske reforme i stabilizaciju. Ekonomska stabilnost je značajno
povećana. Nakon povratka u članstvo MMF-a u decembru 2000. godine, vlasti su
pokrenule mere ekonomske stabilizacije i reformi u okviru kratkoročnog programa MMF-
a. Od 2001. do 2003. godine sveobuhvatnije ekonomske reforme i stabilizacija doveli su
do držive ekonomske stabilnosti. Ključni korak bilo je nametanje strogih budžetskih
ograničenja fiskalnim vlastima i kraj finansiranja vladinog deficita štampanjem novca.
U Srbiji, realni GDP 4 je 1999. pao za 16% zbog krize na Kosovu. Nakon toga, u
periodu od 2000 – 2003. godine prosečno je rastao 4.5% godišnje. Rast u 2004. godini je
procenjen na oko 6% , potpomognut snažnim rastom poljoprivredne proizvodnje od oko
20% i porastom industrijske proizvodnje za približno 20%.
Zaposlenost je i dalje niska, a nezaposlenost visoka. Ovo je posledica konflikata i
sankcija iz devedesetih godina, kao i nefleksibilnih zakona o radu. U 2003. godini, stopa
ekonomske aktivnosti osoba iznad 15 godina starosti je bila 47.5%. Do početka 2004.
godine inflacija u Srbiji je bila u konstantnom padu. Inflacija potrošačkih cena sa 123%
krajem 2000. godine opala je na ispod 8% krajem 2003. godine. Ipak, godišnja inflacija se
opet povećala u 2004. godini i dostigla 13.8%. Prosečne realne bruto zarade su porasle za
21% u periodu od decembra 2003. do decembra 2004. godine. Ova povećanja su uveliko
3 Ministarstvo za međunarodne ekonomske odnose SCG, Kancelarija SCG za pridruživanje Evropskoj uniji, 2005, Studija izvodljivosti, Beograd, strana 25. 4 Bruto društveni proizvo, GDP, iskazan u stalnim cenama
13
Studija izvodljivosti
premašila rast produktivnosti rada u istom periodu, naročito kada uzmemo u obzir pad
stvarnih zarada u drugoj polovini devedesetih.
Slika 2. Inflacija5, stope rasta
Stabilnost
deviznog kursa se
povećala. Devizni kurs
dinara prema evru ostao
je prilično stabilan u
nominalnim uslovima
od početka 2001.
godine do kraja 2002.
godine. U 2003. godini,
dinaru je opala vrednost
u odnosu na evro za 11%, a u prvih 9 meseci 2004. godine za 9%. Devizni kurs je u načelu
ostao stabilan u 2003. godini i tokom prvih 10 meseci 2004. godine, u skladu sa
najavljenim ciljevima u okvirima MMF programa. Deficit tekućeg računa je porastao.
Deficit tekućeg računa oko 9% GDP-a u 2002. i 2003. godini, porastao je na skoro 11% u
2004. godini. Ovo je odraz kontinuiranog uvoza za potrebe potrošnje investicija. Izvoz je
jedva porastao u prošlih nekoliko godina. Nivo spoljnog duga ostaje visok i iznosi oko
56% GDP-a, što je za 2.6 puta veće od projektovanog izvoza roba i usluga za celu 2004.
godinu.
Fiskalnu politiku u Srbiji i Crnoj Gori pre 2000. godine je karakterisao značajni
nedostatak transparentnosti i neodrživ deficit. Od tada se situacija znatno poboljšala, a
glavni napredak ostvaren je u fiskalnoj konsolidaciji. Vladin deficit u Srbiji za 2004.
godinu je pao na 1.7%. Uprkos ovom napretku, fiskalna održivost ostaje veliki izazov, a
dalje smanjenje budžetskog deficita bilo je predviđeno za 2005. godinu. Fiskalna politika
ima ključnu ulogu u jačanju makroekonomske stabilnosti u zemlji .
5 Infalacija je monetarna pojava kod koje se pokriće većih rashoda vrši iz nove emisije novca, što izaziva porast novčane tražnje koja je bez robnog pokrića, pri čemu najčešće dolazi do porasta cena
14
Studija izvodljivosti
Liberalizacija cena i trgovine
Srbija i Crna Gora nisu članice Svetske trgovinske organizacije (STO), tako da
nisu pretrpele dubinske reforme i liberalizaciju trgovine koje članstvo u ovoj organizaciji
podrazumeva. Prvi korak u liberalizaciji cena učinjen je u jesen 2000. godine kada je
ukinuta kontrola cenaza većinu proizvoda. Srbija i Crna Gora su preuzele obaveze po
članu VIII, odeljci 2, 3 i 4 Statuta MMF-a u maju 2002. godine i na aj način ustanovile
konvertabilnost tekućeg računa svog deviznog režima.
Privatizacija, razvoj privatnog sektora i reforme finansijskog sektora
Privatizacija6 u Srbiji je počela 2001. godine. Sredinom 2001. godine, vlastiu
Srbiji su usvojile novipravni i institucionalni okvir za transparentnu 4000-4500 društvenih
i državnih preduzeća do sredine 2005. godine. Krajem 2004. godine broj privatizovanih
preduzeća iznosio je 1350, sto je znatno manje od onoga sto je predviđeno. Tenderskom
privatizacijom na
prodaju su ponuđene
74 kompanije, dok je
1231 malo i srednje
preduzeće ponuđeno
kroz aukciju do kraja
septembra 2004.
godine.
Slika 3. Privatizacija
Preuzeto sa interneta Proces restruktuiranja oko 60 velikih nestabilnih društvenih preduzeća, koje je
odredila Agencija za privatizaciju 2002. godine, je tekao sporo. Očekivalo se da postupak
likvidacije počne tokom 2005. godine, dok su za neka od ovih preduzeća usvojeni planovi
restruktuiranja, ali se pokazalo da kreditori nisu voljni da izvrše restruktuiranje
neizmirenih dugova ovih kompanija.Zemlja još uvek ima relativno visoko učešće
6 Privatizacija podrazumeva prodaju imovine kojom ona prelazi iz društvenog ili državnog u privatni sektor
15
Studija izvodljivosti
poljoprivrede. U pogledu dodatne vrednosti, to učešće je iznosilo 16.6%. Učešće industrije
takođe relativno visoko sa vise od 30%.
Što se tiče reforme finansijskog sektora, od pokretanja reformi krajem 2000.
godine, najznačajniji napredak je postignut u saniranju i restruktuiranju bankarskog
sistema za koji su ranije karakteristični nekvalitetni zajmovi, nelikvidnost i nizak nivo
finansijskog posredovanja. Formirane su i efikasne institucije za nadgledanje bankarskog
sistema.
U Srbiji je sprovedena temeljna provera i klasifikacija svih banaka. Početkom
2002. godine, sve nesolventne banke su likvidirane ili je nad njima sprovedena procedura
bankrota. Kao rezultat toga, ukupan broj banaka je pao sa više od 80 u 2002. godini na
svega 42 banke u januaru 2005. godine. Od tog broja osam su bile strane sa novim
licencama.. Zatvaranje i stroga kontrola problematičnih banaka i dolazak stranih banaka
povećali su poverenje građana u bankarski sistem. Ukupan depoziti su porasli sa 17.7 % u
2001. godini na 24.2% GDP-a u 2003. godini.
U julu 2004. godine, odgovornost za kontrolu sektora je preneta na Narodnu
Banku Srbije (NBS). Od tada, NBS je ukinula dozvole za 15 osiguravajućih društava i
naredila njihovu likvidaciju. Dunav i DDOR, dva najveća osiguravajuća društva, su u
većinskom državno vlasništvu i pokrivaju 2/3 tržišta osiguranja.
Tabela 2. Ekonomski kriterijumi
1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.
Realni GDP
Pao za 16% Rast za 4.5% godišnje /
inflacija / 123% / / Ispod 8% 13.8%
Deficiz tekućeg računa
/ / / 9% GDP-a
11% GDP-a /
Ukupan broj
banaka / / / 80 / 42
16
Studija izvodljivosti
SPOSOBNOST ZA PREUZIMANJE OBAVEZA KOJE PROIZILAZE IZ SSP
,,U ovom delu izveštaja dati su osnovni elementi budućeg Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju (SSP) kao i ocena kapaciteta Srbije i Crne Gore za
preuzimanje ovih obaveza.“7
Politički dijalog
U kontekstu SSP-a, politički dijalog ima za cilj povećanje uslkađenosti spoljnih
politika Evropske unije i Srbije i Crne Gore i promovisanje zajedničkih pogleda po pitanju
sigurnosti i stabilnosti u Evropi. To ne bi trebalo da predstavlja veću poteškoću za Srbiju i
Crnu Goru zato što su im međunarodne politike u mnogome uporedive.
Regionalna saradnja
Po SSP-u, Srbija i Crna Gora bi se obavezala na aktivno unapređenje regionalne
saradnje. Tražiće se zaključivanje regionalnih konvencija sa drugim zemljama koje su
potpisale SSP.
Srbija i Crna Gora su dali značajan doprinos regionalnom miru i stabilnosti, kao i
razvoju dobrosusednih odnosa u proteklih nekoliko godina. Ovo je posebno znnačajno ako
se ima u vidu njena ranija uloga izazivača nestabilnosti. Zbog toga zahtev za regionalnom
saradnjom u okviru budućeg SSP-a ne bi predstavljao problem za SCG.
Slobodno kretanje robe
Obezbeđenje slobodnog kretanja robe jedan je od glavnih ciljeva svakog
sporazumao pridruživanju Evropskoj uniji. U okviru budućeg SSP-a Srbija i Crna Gora
moraće postepeno da uspostave zone slobodne bilateralne trgovine sa Zajednicom. Moraće
da ukine sva kvantitativna ograničenja ali i mere sa sličnim efektima, a postupno i
carinske dažbine i ekvivalentne mere na gotovo svu trgovinu Evropske unije. Carinske
vlasti Srbije i Crne Gore moraće da budu sposobne da nadziru ove zahtevne trgovinske
režime.
7 Ministarstvo za međunarodne ekonomske odnose SCG, Kancelarija SCG za pridruživanje Evropskoj uniji, 2005, Studija izvodljivosti, Beograd, strana 33.
17
Studija izvodljivosti
Kretane radnika, osnivanje preduzeća, pružanje usluga, kapital
SSP bi zahtevao i od Evropske uniji i od Srbije Crne Gore da obezbede
nedisriminatoran pristup kada je reč o radnim uslovima, nagrađivanju i otpuštanju radnika.
Dalje bi se od Srbije i Crne Gore zahtevalo da kompanijam iz Evropske unije pruži pravo
na osnivanje. Kompanijama iz Evropske unije osnovanim U SCG će biti dodeljen
nacionalni tretman. U okviru SSP – a, Srbija i Crna Gora će se obavezati na progresivnu
liberlizaciju kako priliva tako i odliva kapitala, naročito kada je reč o direktnim
ulaganjima.
Usklađivanje, primena i sprovođenje zakonodavstva
SSP bi obuhvatio odredbe o postepenom usklađivanju postojećg i budućeg
zakonodavstva Srbije i Crne Gore sa zakonodavstvom Zajednice. Srbija i Crna Gora će
morati da obezbede širenje ovog procesa na sve elemente zakonodavstva zajednice koji su
obuhvaćeni sporazumom. Ovo se pre svega odnosi na ključne oblasti kao što su unutrašnje
tržište i trgovina. U suštini Srbija i Crna Gora će morati ubrzaju dalju harmonizaciju svog
zakonodavstva sa evropskim, i da sobezbede njegovu pravilnu primenu.
Pravosuđe i unutrašnji poslovi
Prema SSP-u, ugovorene strane pridaju posebnu važnost konsolidaciji vladavine
prava u Srbiji i Crnoj Gori, učvršćivanje relevantnih institucija u upravi uopšte, institucija
za sprovođenje zakona, a posebno u sudstvu. Garancija bezbednog, efikasnog i
predvidljivog pravnog prostora predstavlja preduslov za funkcionisanje efektivnog SSP-a.
Organi vlasti i sudstva koji rade u skladu sa odgovarajućim demokratskim i
profesionalnim standardima su važni ne samo za uspostavljanje vladavine prava koja
donosi neposrednu korist građanima, već i za međunarodnu saradnju i ekonomski razvoj,
uključujući privlačenje stranih investicija.
18
Studija izvodljivosti
Političke saradnje
Budući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju će podrazumevati i ustanovljavanje
bliske saradnje u velikom broju oblasti. Saradnja će biti osmišljena tako da obezbedi
smernice i podršku Evropske unije u kreiranju politike u cilju podsticanja ekonomskog i
društvenog razvoja u Srbiji i Crnoj Gori. Ovaj proces neće biti ograničen na bilateralnu
saradnju između Evropske unije i Srbije i Crne Gore pojedinačno, već će se takođe
odvijati u regionalnom okviru.
Srbija i Crna Gora treba da podstiču reforme i ekonomsku integraciju u evropske
strukture unapređenjem formulisanja i primene tržišno orjentisanih ekonomskih politika.
Srbija i Crna Gora treba da unaprede kapacitete za pružanje informacija o
makroekonomsim dostignućima i predviđanjima, formulisanje ekonomske politike i razvoj
instrumenata neophodnih za njenu primenu. Takođe treba da vodi računa o kreiranju
vlastite politike u okviru evropske ekonomske i monetarne unije. Poseban cilj treba da
bude postavljanje pravnog okvira koji dovodi do ulaganja, primena odgovarajućih
aranžmana za transfer kapitala i promocija investicionih mogućnosti. Na polju industrijske
saradnje, treba da se ostvari jačanje sektora malih i srednjih preduzeća (sektor MSP) i
razvoj turizma.
Finansijska saradnja
SSP sa Srbijom i Crnom Gorom će predstavljati nastavak finansijske podrške sa
Evropskom unijom kako bi zemlji pomogla da ispuni ciljeve sporazuma. Finansijska
saradnja će se nastaviti u cilju podrške demokratskim, ekonomskim i institucionalnim
reformama, u skladu sa Procesom stabilizacije i pridruživanja. Ova podrška će se dalje
fokusirati na različite oblasti usklađivanja zakonodavstva i na politike saradnje koje su
predviđene SSP – om. Srbija i Crna Gora bi trbalo i dalje da jačaju svoje kapacitete kako
bi adekvatno koordinisale sredstvima koje dodeljuje Evropska unija i drugi donatori, u
cilju njihove optimalne upotrebe
Ukupna pomoć koju je Srbija i Crna Gora dobila od Evropske zajednice od 1998.
godine iznosi više od 2.3 milijarde evra. Vodeći instumenti su CARDS program, kaoi i
podrška budžetu kroz makrofinansijsku pomoć. Pomoć Evropske zajednice Srbiji i Crnoj
Gori uglavnom je usmerena na izgradnju institucionalnih kapaciteta i reformu javne
uprave, reformu sudstva i granične policije i ekonomski razvoj u cilju dodatnog jačanja
19
Studija izvodljivosti
tržišne ekonomije i podsticanja integracija. Unapređeni tehnički dijalog između Srbije i
Crne Gore i Komisije je neophodan kako bi se na pravi način povezala i optimizirala
podrška ispunjavanju obaveza koje proističu iz budućeg Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju.
Pomoć Evropske zajednice, CARDS i budući instrumrnti nove finansijske pomoći
za period od 2007. do 2013. godine će zahtevati jačanje sposobnosti za koordinaciju. Te
sposobnosti bi trebalo da omoguće da se indetifikuju posebne potrbe i koordiniše pomoć
donatora za primenu i sprovođenje budućeg Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Slika 4. GDP Evropske unije per capita
Preuzeto sa interneta
20
Studija izvodljivosti
III SAOPŠTENJE KOMISIJE o spremnosti Srbije i Crne Gore za pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i
pridruživanju sa Evropskom unijom
UVOD
,,Proces stabilizacije i pridruživanja (PSP), koji na Solunskom samitu u junu 2003.
godine potvrđen kao politički okvir Evropske unije prema zemljama jugoistočne Evrope u
periodu pre pristupanja, predviđa uspostavljanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju
(SSP).
Ovo Saopštenje, zasnovano na zaključcima koji su izneti u radnoj verziji
dokumenta Komisije [SEC(2005) 478], sadrži procenu napretka Srbije i Crne Gore u
pogledu ispunjavanja političkih i ekonomskih kriterijuma SSP-a i osposobljavanja za
adekvatno vođenje pregovora, odnosno kasnije uspešnu primenu ovog sporazuma.“8
ODNOSI IZMEĐU EVROPSKE UNIJE I SRBIJE I CRNE
GORE
Nakon pada Miloševićevog režima u oktobru 2000. godine Srbija i Crna Gora
(ranije Savezna Republika Jugoslavija – SRJ) bila je korisnik različitih instrumenata PSP-
a, u obliku autonomnih trgovinskih mera koje su obuhvatale skoro sve proizvode, kao i
značajnu finansijsku pomoć. Kao što je predviđeno na Solunskom samitu Srbija i Crna
Gora je potencialni kandidat u EU.
Tokom proteklih godina, EU je pružala savete kroz konsultativnu radnu grupu EU-
SRJ, a nakon nje kroz Unapređeni stalni dijalog USD. USD trenutno prati i rukovodi
reformama na osnovu Evropskog partnerstva koje je Savet ministara EU usvojio u junu
2004. godine i na osnovu odgovarajućeg Plana za sprovođenje koji su vlasti Srbije i Crne
Gore okončale u decembru 2004. godine.
Akcioni plan za stvaranje jedinstvene spoljnotrgovinske politike i neometanog
unutrašnjeg tržišta usvojen je u leto 2003. godine. Usvajanje ovih osnovnih dokumenata
omogućilo je Komisiji da započne rad na nacrtu Studije izvodljivosti. Međutim, pokušaj
da se postigne minimalni nivo zajedničke trgovinske politike i integracija unutrašnjeg
8 Ministarstvo za međunarodne ekonomske odnose SCG, Kancelarija SCG za pridruživanje Evropskoj uniji, 2005, Studija izvodljivosti, Beograd, strana 85.
21
Studija izvodljivosti
tržišta nisu dali željene rezultate zbog ozbiljnih propusta u ispunjavanju međunarodnih
obaveza SCG, nije bilo moguće dati ocenu o mogućnosti početka pregovora o SSP-u.
U cilju prevazilaženja trajnog zastoja komisija je u julu 2004. godine predložila
metod dvostrukog koloseka koji je u oktobru 2004. godine usvojen od strane Saveta
ministara EU i političkih lidera SCG.
USTAVNA I PRAVNA PITANJA
Model dvostrukog koloseka u Procesu stabilizacije i pridruživanju
Državna zajednica Srbije i Crne Gore je subjekt međunarodnog prava i kao
takav ima ovlašćenja za zaključivanje ugovora. Na osnovu informacija koje su vlasti
pružale u pogledu postojeće situacije, Komisija je zaključila da su nadležnosti
rasporedjene na sledeći način: Državna zajednica je nadležna za SSP u oblasti
medjunarodne političke saradnje, neekonomskih medjunarodnih obaveza (kao što je
sardnja sa Medjunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju), ljudska i manjinska prava i
regionalna saradnja. Osim toga, Državna zajednica je odgovorna za oblast odbrane, koja je
povezana sa poštovanjem političkih kriterijuma PSP-a. Ostale političke, posebno
trgovinska, carinska, ekonomska i fiskalna, kao i sektorske politike poput poljuprivrede,
energetike i saobraćaja, životne sredine, elektronskih komunikacija, audovizuelne
politike, policije i sudstva, u nadležnosti su odgovarajućih organarepublika članica.
Dvostuki kolosek odgovara ovoj komplikovanoj institucijalnoj strukturi. U
zaključcima od 11. oktobra 2004. godine, Savet je izrazio svoju podrušku modelu
dvosrrukog koloseka, koji podrazumeva jedan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a
odvojene pregovore sa republikama u oblastima trgovine, privrede i verovatno drugim
sektorskim politikama. Savet je potvrdio da se zalaže za jačanje državne zajednice Srbija i
Crna Gora zasnovane na Ustavnoj povelji.
Stoga će Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom i Crnom Gorom
obuhvatiti pitanja nadležnosti Državne zajednice i oblasti iz republičkih nadležnosti. SSP
će u celini predstavljati jedinstveni instrument koji će zakljičiti Državna zajednica i
republike u skladu sa svojim nadležnostima. Ovaj pristup će omogućiti Zajednici i njenim
državama članicama da udju u adekvatne ugovore odnose sa Srbijom i Crnom Gorom, uz
22
Studija izvodljivosti
pomoć jasnog identifikovanja prava i obaveza nadležnih vlasti, u potpunosti poštujući
Državnu zajednicu u smislu Ustavne povelje.
Model dvostrukog koloseka ne prejudicira budućnost Državne zajednice. Ustavna
povelja sadrži klauzulu po kojoj svaka od republika ima pravo na izlazak iz Državne
zajednice. O ovakvom izlasku iz zajednice se odlučuje putem referenduma koji se
raspisuje u republici koja se poziva na ovu klauzulu. Postojanje ovakve opcije nije samo
po sebi prepreka za napredak ka ugovornim odnosima sa Srbijom i Crnom Gorom u
okviru dvostrukog koloseka.
Trenutni status Kosova
Trenutni status Kosova postavlja specifična pravna pitanja u pogledu SSP-a sa
Srbijom i Crnom Gorom. Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN 1999. ustanovljeno je
prisustvo međunarodnih civilnih snaga na Kosovu kako bi se obezbedila privremena
uprava za Kosovo po kojoj narod Kosova može da uživa znatnu autonomiju u okviru
Savezne Republike Jugoslavije (kasnije Državna zajednica Srbije i Crne Gore), i koje će
obezbediti prelaznu upravu kroz osnivanje i nadgledanje razvoja privremenih
demokratskih institucija samouprave. Srbija i Crna Gora ne može da pruzme međunarodne
obaveze kojima se obuhvata Kosovo u skladu sa Rezolucijom 1244. Rezolucija 1244 u
isto vreme formalno potvrđuje i težnje ka suverenitetu i teritorijalnom integritetu Savezne
Republike Juguslavije (kasnije Srbije i Crne Gore).
SSP sa Srbijom i Crnom Gorom mora da bude u skladu sa Rezolucijom 1244. Ovo
znači da SSP sa Srbijom i Crnom Gorom ne sme da prejudicira budući status Kosova.
Trenutni pravni položaj Kosova ne treba da predstavlja smetnju za napredak Srbije i Crne
Gore u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja ukoliko Srbija i Crna Gora ispuni i
druge potrebne uslove za takav napredak. SSP sa Srbijom i Crnom Gorom u postojećim
uslovima ne može da obuhvata Kosovo. Zbog toga Studija izvodljivosti procenu situacije
na Kosovu. Bez obzira na zaključivanje SSP-a sa Srbijom i Crnom Gorom, Kosovo će i
dalje imati koristi od različitih instrumenata PSP-a. Kosovo je trnutno uključeno u razne
osnovne elemente PSP-a (trgovinski prferencijali, pomoć EK i dijalog o reformama).
23
Studija izvodljivosti
PROCENA
Politički kriterijumi
Funkcionisanje demokratskih institucija i poštovanje vladavine prava u Srbiji
i Crnoj Gori jr poboljšano, iako je ovaj napredak bio prilično spor i unekim slučajevima
nepotpun zbog nasleđa prošlog režima.
U poslednje vreme je učinjen određen napredak u pogledu ustavne i pravne
sigurnosti. Funkcionisanje skupština i izvršnih vlasti se poboljšalo, ali još uvek su pod
uticajem strukturalnih slabosti. U Srbiji postoje klučni kapaciteti za bavljenje evropskim
integracijama i pregovaranje o SSP-u, iako su oni neravnomerno raspoređeni u različitim
nivoima i granama uprave. Na nivou Državne zajednice, administrativne kapacitete
posebno sputava nedostatak stabilnih budžetskih alokacija. Reforma vojske se nastavlja,
ali još uvek treba učiniti kako bi se obezbedila efikasna demokratska kontrola.
Poštovanje ljudskih i manjinskih prava je generalno zančajno poboljšano tokom
proteklih godina. Pristupanje Savetu Evrope 2003. godine i ratifikacija njegovih ključnih
instrumenata u pogledu ljudskih prava predstavljaju veliki pomak, ali još uvek postoje
određene teškoće u primeni, posebno u pogledu Kancelarije vladinog predstavnika u
Evropskom sudu za ljudska prava i nadležnosti Suda Državne zajednice. U pogledu
poštovanja manjinskih prava učeinjen je određen naprdak. Neophodno je sprovesti
sveobuhvatne aktivnosti u pogledu rešavanja lošeg postupanja policije. Sloboda govora se
uglavnom poštuje, ali i dalje postoje ograničenja za nezavisne medije.
Što se tiče pošztovanja Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN na Kosovu,
konstruktivno učešće Beograda u rešavanju pitanja Kosova doprineće poboljšanju
evropske perspektive Srbije i Crne Gore. Srbija i Crna Gora je učinila znatan napredak u
ispunjavanju međunarodnih obaveza u pogledu saradnje sa Haškim tribunalom nakon
jednog perioda u kome je saradnja bila nepotpuna.
Generalno, ploitički kriterijumi su u ovoj fazi dovoljno ispunjeni za otpočinjanje
pregovora o SSP-u.
24
Studija izvodljivosti
Ekonomski kriterijumi
U pogledu makroekonomske stabilizacije učinjen je veliki napredak, zahvaljujući
adekvatnoj fiksalnoj politici u kombibnaciji sa relativno restriktivnom monetarnom
politikom. Inflacija je značajno smanjena, što je povratilo poverenje u domaću valutu i
bankarski sistem i obezbedilo bolje okruženje za investicije i porast do kraja 2002. godine.
U oblasti javnih finansija, uvedena su veća fiskalna transparentnost i modrna budžetska
pravila. Uspostavljen je pogodan pravni institucionalni okvir za privatizaciju društvenih i
državnih preduzeća. Uslovi ulaska i izlaska sa tržišta za preduzeća su znatno unapredjeni i
izvrešena je osnovna liberalizacija upogledu cena, trgovine i deviznog kursa. Preduzeti su
ključni koraci u razvoju finanskiskog sektora, uključujući reformu sektora bankarstva i
jačanje regulisanja i kontrole tog sektora.
Porast inflacije u Srbiji u poslednje vreme bio je ubrzan, za deficit tekućeg bilansa
je znatno porastao od 2000. do 2004. godine, izazivajući ozbinjnu zabrinutost u pogledu
njrgove održivosti. Spoljni dug je relativno visok. Stoga, budžetska ograničenja i dalje
ostaju od krucijalne važnosti, praćena daljim fiskalnim prilagodjavanje u odnosu na nove
rashodne prioritete koji su u vezi sa troškovima restrukuiranja i važnim javnim
investicijama. Fiskalna politika treba da bude potpomognuta jačanjem izvoznog sektora.
Ovo zahteva dalje unapredjenje poslovnog okruženja, restruktuiranje i privatizaciju velikih
preduzeća, kao i povećanje konkurentnosti industrije Srbije i Crne Gore. Proces
pristupanja STO će zahtevati i dodatne reforme i dovesti do multilaterlne liberalizacije
trgovine. Osim toga, potrebno je okončati privatizaciju bamkarskog i nebankarskog
finanskijskog sektora kako bi se podspešio razvoj finansiskog sektora.
Srbija i Cna Gora je sprovela kritičnu masu početnih reformi za uspostavljne
funkcionalne tržišne privrede u relativno kratkom roku.
Sposobnost preuzimanja obaveza koje proističu iz SSP-a
Državna zajednica Srbija i Crna Gora učinili su napredak u sprovođenju prioriteta
iz Evropskog partnerstva i trebalo bi da budu u poziciji da liberalizuju kretanje robe,
radnika, usluga i kapitala sa Evropskom unijom. I Srbija i Crna Gora su se oključile u
trgovinsku liberalizaciju sa svojim susedima.
S obzirom na obimnu bilateralizaciju trgovinu, SSP će zahtevati i od Srbije i od
Cene Gore da ispune značajne obaveze – pošto nijedna nije članica STO-u političkom,
25
Studija izvodljivosti
administrativnom i finansijskom smislu. Proces bilateralne liberalizacije i trgovine sa EZ
zahtevaće dalje napore u pogledu strukturalnih reformi, kako bi se ojačali kapaciteti obe
republike da se odupru konkurntnim pritiscima koji proističu iz SSP-a, da unaprede uvoz i
smanje deficit tekućeg bilansa.
I Srbija i Crna Gora moraju da dokažu da su sposobne da nastave sa ispunjavanjem
svojih obaveza da sprovedu reformu i liberalizaciju regionalne trgovine kako bi mogle da
funkcionišu kao pouzdan dugoročni partner u sprovođenju SSP-a.l
Srbija moraće da unapredi kapacitete za vođenje tri odvojena procesa pregovaranja
paralelno tj. SSP, Proces pristupanja, STO i regionalni proces daljeg razvoja SST-a. Biće
neophodni unapređenje zakonodavnih i administrativnih kapaciteta u svim oblastima
Sporazuma. Srbija treba da učini napore da stvori transparentne i otvorena procedure
javnih nabavki, koje će obezbediti ravnopravne i nediskriminatorne uslove konkurencije
za snabdevače iz EU. U oblasti konkurenciji, treba da usvoje zakonodavne i
administrativne okvire uključujući antimonopolsko zakonodavstvo, spajanjem, državnu
pomoć, liberalizaciju i državne monopole. Državna zajednica Srbija i Crna Gora treba
značajno da ojačaju institucionalne kapacitete u oblasti statistike.
U oblasti pravosuđa i unotrašnjih poslova, osnivanje Suda Državne zajednice i
ograničavanje vojnog pravosuđa predstavljaju pozitivne napretke koje treba da prati
efikasno sprovođenje. Iako je reforma sudstva započeta u obe republike, nezavisnost i
efikasnost sudstva je vrlo slaba. Policijske i bezbednosne službe su takođe oblasti u
kojima se odavno očekuju zakonodavne i administrativne reforme.
26
Studija izvodljivosti
REZIME SAOPŠTENJA KOMISIJE
Nakon pada Miloševićevog režima, Srbija i Crna Gora je zanačajno napredovala u
političkim i ekonomskim kriterijumima PSP-a i u razvoju kapaciteta za pregovaranje i
sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Proces reformi je međutim i dalje
vrlo nestabilan, naročito zbog nasleđa iz predhodnog režima. Evropska komisija smatra da
je Srbija i Crna Gora dovoljno spremna za pregovore o SSP-u. Komisija zbog toga
predlaže Savetu da započne pregovore i, u skladu s tim, će predstaviti nacrt mandata.
Republike Srbija i Crna Gora treba da dostave Komisiji jasan opis svojih trgovinskih
režima uz puno poštovanje klauzule o mirovanju u okviru autonomnih trgovinskih mera.
U cilju postizanja napretka kroz različite faze procesa, kako pre tako i u toku
pregovora, Srbija i Crna Gora mora da nastavi saradnju sa Haškim tribunalom, i da
postigne potpunu saradnju bez odlaganja. Osim toga, Komisija smatra da Državna
zajednica i dve republike treba da nastave sa sprovođenjem prijoriteta Evropskog
partnerstva kroz svoj Akcioni plan. Komisija će nastaviti sa pažljivim praćenjem napretka
koji ostvaruje Srbija i Crna Gora koji će biti ocenjen u godišnjem izveštaju o PSP-u.
U skladu sa Evropskim partnerstvom vlasti treba da usmere posebnu pažnju i učine
znatan napredak u sledećim oblastima koje su od naročite važnosti za SSP:
Ojačati demokratsko funkcionisanje skupština i izvršnih vlasti. Potrebno
je pojačati ulogu struktura za evropsku integraciju na nivou državne
uprave, vlade i skupština, kako bi se sistematski obezbedila usklađenost
zakonodavstva sa normama EU.
U oblasti ljudskih prava i zaštite manjina, potrbno je učiniti zajedničke
napore, naročito u pogledu problema interno raseljemih lica izbeglica u
skladu sa obavezama preuzetih pri pristupanju Savetu Evrope.
Ulagati trajne napore za reformu državne uprave kako bi se obezbedila
budžetska održivost i razvila stabilna, stručana i nezavisna državna uprava.
Treba se posvetiti sprovođenju pravnih i ekonomskih reformi i jačanju
administrativnih kapaciteta, naročito u oblasti konkurencije, prava
intelektualne svojine, javnih nabavki carine i poreza. Treba odlučno da se
sprovede reforma sudstva, kako bi ona dala konkretne rezultate.
27
Studija izvodljivosti
IV ZAKLJUČAK
Poput nas, brucoša, Srbija i Crna Gora je posle nekoliko neuspešnih pokušaja i uz
puno drame, znoja i loše glume, napokon položila "prijemni" za početak približavanja
najvećoj evropskoj zajednici naroda. Vremena za odmor, međutim, nema - prvi ispit je
zakazan. Savet ministara EU odlučiće da li je SCG spremna da počne pregovore za
potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAP). Ukoliko odluče da jeste,
naložiće Evropskoj komisiji da pripremi takozvani Okvir za pregovore, iza čega sledi
određivanje tima i šefa pregovarača iz redova funkcionera i stručnjaka i Evropske
komisije. To, dakle, znači da će EU u međuvremenu nastaviti da proverava šta državna
zajednica čini po pitanju rešavanja gorućih problema, pre svega pitanja saradnje sa
Tribunalom u Hagu, ali i po pitanju drugih, ekonomskih i administrativnih reformi. No,
kako je malo verovatno (iako ne i nemoguće), da rukovodstvo Srbije načini tako veliki
korak nazad u ekonomskim reformama, ili reformama državne uprave, koji bi nas udaljio
od dobijanja okvira za početak pregovora, sve govori da će pažnja 25 šefova diplomatija
država članica EU biti usmerena na procenu napretka Srbije u saradnji sa Hagom.
Dosadašnje iskustvo pokazuje da je teško očekivati da bi državno rukovodstvo
Srbije moglo da "slomi" Savet ministara EU - dok odbegli optuženici ne budu isporučeni,
ili dok barem EU ne poveruje da Beograd nije kriv što nisu uhapšeni, državnoj zajednici bi
ponovo mogla da budu blokirana vrata Evrope.
Očekuje se da će Savet ministara EU potvrditi pozitivnu ocenu Studije
izvodljivosti, a da obaveze prema Haškom tribunalu "neće ugroziti evropsku budućnost
Srbije". Vlada bi trebalo da učini sve da ispuni obaveze prema Haškom tribunalu i da
saradnja sa tim sudom bude nastavljena na način na koji se to do sada odvijalo. Ukratko:
Ne veruje se da bi SCG mogla da doživi snažan udarac već na samom početku svoje
diplomatske ofanzive pre koje je najavljeno da će argumenti oko Haga smekšati stanovišta
Brisela. U Vladi Srbije očigledno prevladava mišljenje da je pitanje odbeglih haških
optuženika političke, a ne policijske prirode, te da se, upravo zbog toga što je političko
može promeniti nabolje. Zasad je, međutim, Vladina poruka međunarodnoj zajednici da
Srbija čini maksimum po pitanju saradnje sa Hagom, pa ne može ni biti kažnjena što ne
čini više - prihvaćena jedino u Srbiji.
28
Studija izvodljivosti
To, međutim, ne znači da je pozitivna ocena Studije izvodljivosti, koju je SCG
dobila, "uslovna", te da bi "plus" mogao da se pretvori u "minus. Kad su se stekli povoljni
politički uslovi, studija je pozitivno ocenjena. Studija je tehnički dokument i treba da znači
ocenu o tehničkim mogućnostima države koja želi da postane pridruženi član. To su uslovi
koji se odnose na reforme administracije, pravosuđa, pomak u pravcu ekonomskih reformi
- harmonizacija sa pravom EU. Da postoje zamerke za tehničke delove, onda bi ta ocena
bila uslovna,
Rokovi
Licitiranje datumima, iako omiljena kod glavnih srpskih pregovarača, itekako je
nezahvalna disciplina kad su u pitanju pregovori sa EU. Evropski komesar za proširenje
Oli Ren smatra da taj proces ne može da traje kraće od godinu dana. Sa druge strane,
domaći pregovarači pokazuju više optimizma, podsećajući da su pregovori o SSP sa
Hrvatskom trajali pola godine. Šta SCG tokom pregovora treba da učini više-manje je
poznato. Pored saradnje sa Hagom, najviše će se ocenjivati pomaci u ekonomskim i
administrativnim reformama.
Čak oko 80 odsto SSP-a odnosi se na trgovinu i ekonomiju. Najvažnija je
liberalizacja trgovine - SCG neće moći da u eventualnu kandidaturu u amanet ponese i
carine prema EU. Ipak, državna zajednica će sama odrediti trajanje prelaznog perioda
tokom koga će postepeno i usklađivati carinske stope sa evropskim. Shvatajući razliku
između domaće privrede i privrede EU, Hrvatska je, na primer, odredila šestogodišnji
prelazni period, dok se Makedonija odlučila za period od deset godina. Mora se započeti
ozbiljna reforma javne uprave. Postoji strategija te reforme, kao i akcioni plan njenog
sprovođenja, ali sad moraju da počnu da se vide rezultati. Administracija je ta koja će
raditi implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a to je ogroman posao.
Druga bitna reforma je reforma pravosuđa. I to ne samo krivičnog pravosuđa, nego i
trgovinskih sudova i svega što je neophodno za liberalizaciju trgovine.
Poznato je i da je SSP daleko "liberalniji" sporazum od ugovora o punopravnom
članstvu. Za njegovo potpisivanje biće potrebno da državna zajednica pokaže "dovoljnu
spremnost" da se ispune sve preuzete obaveze i "rešenost države" da se postigne
harmonizacija sistema sa EU. Da to ipak nije toliko jednostavno koliko se čini na prvi
pogled, govori činjenica da sud o tome da li je država dovoljno rešena donosi isključivo
29
Studija izvodljivosti
EU. Uspešnost pregovora, dakle, direktno znači uspešnost u zadovoljenju EU. Ne treba
smetnuti sa uma ni činjenicu da EU danas broji 25 država, različitih po mnogo čemu, od
kojih je dobar deo interesno povezan sa Srbijom i Crnom Gorom, te da bi eventualno
neslaganje sa bilo kojom od njih po bilo kom pitanju moglo da ishoduje prolongiranjem
potpisivanja SSP. Iako je Oli Ren ocenio da pregovori mogu da traju najmanje godinu
dana, ja sam veći optimista. Moguće je te pregovore završiti i ranije, ali to zavisi od nas.
Miroljub Labus smatra da bi SCG u EU mogla da uđe 2012. godine.
Konstitutivne prepreke
Činjenica da je ocena Studije izvodljivosti kasnila samo iz političkih razloga, iako
je SCG tehnički bila spremna da je dobije, mogla bi i da nagovesti koje će biti buduće
prepreke u približavanju državne zajednice Evropskoj Uniji. To gde bi politika mogla da
se "umeša" jesu konstitutivni problemi koje SCG mora da reši ukoliko želi da nastavi
putem pridruživanja. EU bi, za početak, volela da zna sa kime pregovara i koja je država
koja se kandiduje za članstvo.
Konstitutivna prepreka bi mogla da bude pitanje statusa Kosova. Od solunskog
samita 2003. godine na kojem je usvojen dokument Evropsko partnerstvo, Kosovo ima
sopstveni mehanizam, jer je kao i u slučaju dvostrukog koloseka konstatovano realno
stanje, i tu je pregovarač UNMIK. Međutim u ovom trenutku ne zna se može li SCG da
zaključi SSP bez rešavanja kosovskog problema. To je pitanje i za Evropsku komisiju, ali
i za Srbiju i Crnu Goru. Tehnički bi to moglo da se odradi, ali u tu stvar je umešana i
politika. Evropska Unija ne treba da bude samo cilj naše spoljne politike, nego i sredstvo.
Taj proces treba da odgovor na mnoga pitanja - ekonomska, pravna, bezbednosna... Naš
problem je što smo se istovremeno suočili sa svim problemima.
Očekivane rezultate neće biti lako postići. Neki od sadašnjih najvećih problema
imaju dužu istoriju: visok nivo nezaposlenosti, spoljni dug i deficit trgovinskog bilansa.
Ukoliko Komisija u bilo kom trenutku zaključi da vlasti Državne zajednice ili republika
članica nisu ispunile svoje obaveze i da se nisu na zadovoljavajući način pozabavile
pitanjima koja su navedena u Saopštenju, ona će predložiti Savetu da obustavi pregovore.
30
Studija izvodljivosti
LITERATURA:
o Kragulj D., Milićević D., 2005, Ekonomija – Uvod u ekonomsku analizu,
mirkoekonomija makroekonomija, Makarije, Beograd
o Lopandić D., Bajić V., 2003, Srbija i Crna Gora na putu ka Evropskoj uniji – dve
godine kasnije, Evropski pokret u Srbiji
o Ministarstvo za međunarodne ekonomske odnose SCG, 2005, Studija izvodljivosti,
Kancelarija SCG za pridruživanje Evropskoj unij,i Beograd
o Mesečni časopis – Ekonomist
o Mesečni časopis – Poslovna politika
o www.ekonomist.co.yu
o www.google.co.yu
o www.krstarica.co.yu
o www.ostrvo.net
o www.srbijacafe.org
o www.yahoo.com.
o www.wikipedia.org
31