seminarski rad iz ots pogodnost odrzavanja

8/17/2019 Seminarski Rad Iz Ots Pogodnost Odrzavanja

http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-rad-iz-ots-pogodnost-odrzavanja 1/25

UNIVERZITET U TUZLI – MAŠINSKI FAKULTET

S E M I N A R S K I R A D

Tema: Pogodnost

održavanja

Predmet: OSNOVE TEORIJESISTEMA

1

Ime iprezime:Broj indeksa:

Odsjek:Datum:



Sadržaj

NazivStranica

1. Uvod2

2. i!j odr"avanja#

$. Postupci i te%no!o&ije odr"avanja'

(. Podje!a radova na odr"avanja1(

). Strate&ija odr"avanja1*

#.Po!itika i proces odr"avanja1+

*. Princip odr"avanja

1'+. Tip odr"avanja2,

'. In"enjerstvo odr"avanja21

1,. Sistem odr"avanja22

11. Osnovne karakteristike sis. odr"avanja

2$

2



Popis slia

S!ika 1.,. -ktivnosti na pouzdanosti i po&odnosti za odr"avanjem u toku "ivotno& vijeka

sistemaS!ika 2.,. i!j i podci!jevi odr"avanja

S!ika $.,. Terate%no!oki postupci

S!ika $.1. -!&oritam aktivnosti inte&ra!no& koncepta odr"avanja prema stanju

S!ika (.,. Sistem preventivno& i korektivno& odr"avanja

S!ika '., /0ektivnost sistema

S!ika 11., unkcija po&odnosti odr"avanja

$



!" UVOD

Odr"avanje te%niki% sistema 3maina i ure4aja56 odnosno sredstava za rad6kao0unkcija i dio procesa proizvodnje zauzima danas va"no mjesto u proizvodnomsistemu svake kompanije.

Na razvoj odr"avanja uticao je 7rz industrijski razvoj6kao i sta!ni porastautomatizacije i povezanosti sredstava za rad6zatim na&!i porast 8ksni% trokovau odnosu na prom!jenjive.

Odr"avanje se de8nie kao sta!na kontro!a nad svim sredstvima za rad6 kao i

vrenje odre4eni% popravki i preventivni% radnji6iji je ci!j6 sta!no60unkciona!noosposo7!javanje i uvanje proizvodne opreme6postrojenja i dru&i% maina iure4aja.

Pojam odr"avanja do!azi uz svaki pojam proizvodnje odre4eni% do7ara.

Tokom vremena i upotre7e do!azi do starenja materija!a i sredstava zarad6smanjuje se te%no!oka e8kasnost a i do!azi do evidentno& te%no!oko&zastarivanja.

Sredstva za rad su pod!o"na kvarovima6!omovima i ote9enjima6pa se pojav!jujuprekidi u radu.

To uzrokuje pojavu trokova z7o& zamjene i popravke dije!ova 6a!i i trokove z7o&zastoja u procesu proizvodnje.

Najznaajniji 0aktori sa staja!ita odr"avanja su :

1. ci!j aktivnosti odr"avanja

2. postupci i te%no!o&ije odr"avanja

$. po!itika odr"avanja

(



(. strate&ija odr"avanja

). principi odr"avanja

#. sistem odr"avanja

*. svojstva te%niki% sredstava i te%no!o&ije

+. 7roj6struktura i !okacija proizvodne opreme te%niki% sredstava.

Slika 1.0. Aktivnosti na pouzdanosti i pogodnosti za održavanjem u toku životnog

vijeka sistema

Prve aktivnosti de8niranja potre7a za na7avu te%niko& sredstva 31,5 su rezu!tataktivnosti u razvoju i istra"ivanju 3'5 in0ormacija koje do7ijamo preko povratneveze 31,56 koje idu preko svi% osta!i% aktivnosti .;e4utim6 de8niranjeci!ja 325 je

)



pos!jedica samo de8nirani% potre7a 315 koje zavise od sistema koji se odr"ava6vijeka trajanja proizvoda I mo&u9i% trokova odr"avanja.

#" $ILJ ODR%AVANJA

i!j odr"avanja je postizanje maksima!ne raspo!o"ivosti sredstava za rad uz toni"e trokove odr"avanja.Potci!jevi odr"avanja su:

1. sprjeavanje kvarova

2. otk!anjanje s!a7i% mjesta nad sredstvima rada:

$. inovacije u odr"avanju:

(. produ"ivanje radno& vijeka sredstava:

). skra9ivanje vremena potre7no& za popravke:

#. smanjenje trokova materija!a6prostora6radne sna&e6a!ata i opreme6te

rezervni% dije!ova.

1. Sprjeavanje kvarova se posti"e:

a5 pre&!edom stanja6 i9enjem I podmazivanjem:

75 popravkom ote9enja

c5 nadzorom u eksp!otaciji i te%nikom dija&nostikom.

#



2. Otk!anjanje s!a7i% mjesta nas sredstvima rada se posti"e:

a5 pra9enjem kvarova

75 ana!izom s!a7i% mjesta

c5 pro&ramima otk!anjanja s!a7i% mjesta.

$. Produ"avanje radno& vijeka sredstava rada se posti"e:

a5 teku9im odr"avanjem

75 p!anskim poravcima

c5pridr"avanjem upustava za eksp!otaciju.

Slika 2.0. Cilj i podciljevi održavanja

*



2. Otk!anjanje s!a7i% mjesta na sredstvima rada se posti"e:

a5 pra9enjem kvarova

75 ana!izom s!a7i% mjesta

c5 pro&ramima otk!anjanja s!a7i% mjesta.

$. Produ"avanje radno& vijeka sredstava rada se posti"e:

a5 teku9im odr"avanjem

75 p!anskim poravcima

c5pridr"avanjem upustava za eksp!otaciju.

(. Skra9enje vremena za za%vate odr"avanja posti"e se :

a5 odr"avanjem po stanju

75 advekatnom pripremom rada.

Ukupno vrijeme rada proizvodno& sistema se dije!i na vrijeme zastoja koje nijepos!jedica kvara maine6vrijeme raspo!o"ivosti maine i vrijeme preventivni%popravaka .Ono se odnosi na vrijeme u radu i vrijeme u otkazu.<rijeme u otkazunije nasta!o samo z7o& kvara maine 6 ne&o i z7o& mno&i% dru&i% 0aktora.<rijemeu radu je direktno umanjeno vremenom zastoja z7o& otkaza6nepouzdanosti rada.

<rijeme u otkazu se dije!i na aktivno vrijeme popravka6 !o&istiko vrijeme6 ivrijeme za administrativne pos!ove oko popravka.

-ktivno vrijeme popravka uk!juuje i i9enje.

Stvarna raspo!o"ivost je vrijeme kada se od vremena u otkazu od7ije aktivnovrijeme popravaka.

+



&" Pos'(p)i i '*+,olo-ij* održa.a,ja

Sve s!o"enija sredstva za rad tra"e primjenu sve suvremenije mjerne ire&u!acijske te%nike6 kao i sve noviji% materija!a i noviji% konstruktivni%

rijeenja.To je dove!o do di0erenciranja te%no!oki% postupaka raciona!izirani% nateme!ju ekonomski% kriterija i de8nirani% kao &rupe aktivnosti:

1. Ops!u"ivanje koje se odnosi na ops!u"ivanje po&onskom ener&ijom6 sredstvimaza %!a4enje i podmazivanje i odvajanje produkata procesa rada.

2. Nadzor koji se odnosi na za&rijanost maina i opreme6 pritisak6zau!jenost is!ino.Provodi se u okviru pre&!eda i metodama te%nike dija&nostike.

$. Provjeru 0unkcija u okviru e&a se uspore4uje postoje9e sa predvi4enim.

(. Popravci 3korektivni za%vati5.

). Te%no!oke inovacije.

'



Slika 3.0. Teratehnološki postupci

U praksi se pos!ovi i aktivnosti odr"avanja sa staja!ita te%no!o&ije6 &rupiraju uraz!iite kate&orije radova.

Tako se u !iteraturi spominju: pre&!ed6 kontro!ni pre&!ed6 mjerenje6 ispitivanje6pre&!ed stanja6 nadzor6 revizija6 inspekcija6 po&onska ispitivanja6 i9enje6 zatitaod korozije6 i9enje maina6 ops!u"ivanje6 zatita6 te%nika dija&nostika6 remont.

Pos!ove i aktivnosti odr"avanja mo"emo podije!iti prema etiri kriterijuma:

1= prema izvoru 8nanciranja

2= prema te%no!okoj namjeni

$= prema vremenu u odnosu na nasta!u neispravnost

(= prema nainu dje!ovanja u odnosu na te%niko sredstvo.

Podj*la pr*/a i0.or( 1,a,)ira,ja

1,



Prema izvoru 8nanciranja vri se podje!a odr"avanja na teku9e I na investicijskoodr"avanje.

T*(2* održa.a,j* se odnosi na sve pos!ove koji se 8nanciraju iz ostvarivanja8nancijski% sredstava preduze9a u toku &odine i u&!avnom i u&!avnom su to

varija7i!ni materija!ni trokovi koji se kao takvi vode u 8nancijskom iskazupreduze9a. Teku9e odr"avanje je karakteristino po:

1. manji o7ujam i s!o"enost radova

2. mo&u9nost izvo4enja u izvan eksp!otacijskom vremenu

$. via uesta!ost izvo4enja

(. izvode i% korisnici

). manji ukupni iznos trokova

I,.*s'i)ijso održa.a,j* se odnosi na ve9e radove i za%vate6 pa se sredstvaosi&uravaju na du"i rok preko investicija. Tako se sredstva vode putemamortizacije za ve9e rezervne dije!ove koji se na7av!jaju zajedno sa mainom.Ipak zakon nije dozvo!io da se i dru&a sredstva i rad izvrite!ja kod investicijsko&odr"avanja raz&ranie na vie&odinju potronju= investiciju6 tako da se ovitrokovi vode jedinstveno6 kao trokovi odr"avanja. Investicijsko odr"avanjekarakterizira:

1. ve9i o7im i s!o"enost radova

2. prekid procesa eksp!otacije

$. re!ativno visoki trokovi

(. izvode i% radnici iz s!u"7e odr"avanja

). niska uesta!ost izvo4enja

#. izvo4enje u pose7nim prostorijama.

Održa.a,j* po '*+,olo3oj ,a/j*,i

11



Odr"avanje po te%no!okoj namjeni o7u%va9a prevenciju i otk!anjanjeneispravnosti.

Postupci u odr"avanju koji su namijenjeni za odr"avanje ispravno& i pouzdano&rada mo&u i moraju imati p!anski karakter. i!j im je spreavanje i otk!anjanje

uzroka poreme9aja.

Podj*la pr*/a .r*/*,(

Prema vremenu u odnosu na nasta!u neispravnost raz!ikujemo pr*.*,'i.,o ior*'i.,o odr"avanje.

Preventivni radovi na odr"avanju sadr"e operacije koje se odnose na:

1. kontro!u stanja i pra9enja de&radacije parametara koji opisuju te%nikosredstvo i nje&ovu pouzdanost

2. tra"enje i otk!anjanje s!a7i% mjesta

$. preventivnu zamjenu e!emenata z7o& starenja i troenja

(. preventivna podeavanja

). i9enje6 zatitu od korozije i podmazivanja.

Pr*.*,'i.,* a'i.,os'i svrstavaju se u tri vrste:

= prema konstantnoj trajnosti= Prema konstantnom datumu= prema stanju.

U sistemu prema konstantnoj trajnosti za%vati se vre kada je odre4enome!ementu ve9 proao propisani vijek trajanja. Sistemom prema konstantnomdatumu vre se za%vati u unaprijed p!aniranim vremenskim trenucima i oni nezavise od dotraja!osti dije!ova.

>ao pose7an s!uaj preventivno& odr"avanja jav!ja se /od*l održa.a,ja pr*/a

s'a,j(. Nje&ova koncepcija se teme!ji na razradi metoda6 te%nika i opreme zasistemsko pra9enje i uvid u stanje ispravnosti e!emenata te%niko& sredstva3 te%nika dija&nostika5 i uvid u poduzimanje advekatni% mjera radi spreavanjanastanka nji%ove neispravnosti. U osnovi odr"avanja prema stanju su6 dak!e6metode i te%nike te%nike dija&nosti 3ekspertni sistemi5.

Osnovne karakteristike odr"avanja prema stanju su:

= izvodi se samo u s!uaju potre7e

= izvodi se prije nastanka neispravnosti= 7roj korektivni% akcija odr"avanja svodi se na minimum.

12



Održa.a,j* pr*/a s'a,j( je naj7o!ja i najs!o"enija vrsta preventivno&odr"avanja koja za%tijeva da svi sistemi odr"avanja 0unkcioniraju 7ez &reke.Prmjena odr"avanja prema stanju mo"e 7itno umanjiti trokove odr"avanja prekopotpuno& iskoritenja ? rezerve upotre7!jivosti@ i tre7a!o 7i &a primjenjivati &dje&od je to mo&u9e i opravdano.

-!&oritam aktivnosi odr"avanja je prikazan na s!ici $.1.

On ima etiri povratne pet!je .Pri ocjeni stanja ?!oe@ uk!juuje se ?a!arm@ 6 praviprotoko! o mjestu6 vremenu i prirodi kvara6 te se pokre9e za%tjev za poporavkomi izvrava se sam popravak6 pa se aktivnosti pet!jom 7r. 1 vra9a na poetak iponovo 7ira sistem ije se ponaanje prati ako je ocjena stanja do7ro6 postav!jase pitanje da !i je potre7na provjera nove ve!iine stanja iste maine.

-ko je od&ovor ?da@6 pet!jom 7r. 2 sistem se vra9a na iz7or nove ve!iine i processe ponav!ja.

Odr"avanje po stanju je najsavremeniji nain preventivno& odr"avanja6 apodrazumijeva snimanje i dija&nosticiranje stanja re!evantni% parametara zasvaku opremu6 evidentiranje rezu!tat6 nji%ovu o7radu i interpretaciju6 kao Idonoenje od!uke o naj7o!jem o7!iku i trenutku intervencije.

1$



Slika 3.1. Algoritam aktivnosti integralnog koncepta održavanja prema

stanju

>orektivni radovi s!u"e da se nji%ovim izvo4enjem uspostave naruene 0unkcijete%niki% sredstava koje su iza!e iz dozvo!jeni% &ranica radne sposo7nosti.Osnovni pos!ovi korektivno& odr"avanja su:

= zamjena neispravno& dije!a i!i sk!opa ispravnim= o7nav!janje te%niAki% karakteristika sistema= podeavanje.

1(



4" Podj*la rado.a ,a održa.a,j( ( od,os( ,a '*+,i5o sr*ds'.o

adove na odr"avanju mo"emo podije!iti na:

= radove koji se izvode na samom te%nikom sredstvu= radove koji se ne izvode na samom te%nikom sredstvu

Pr*.*,'i.,i sis'*/ održa.a,ja o6(+.a'a slj*d*2* a'*-orij* rado.a7

= i9enje6 podmazivanje i zatitu od korozije6= pre&!ede 3 revizije i inspekcije56= podeavanja6= 7a"darenje6= zamjena dije!ova6= te%nika dija&nostika6= srednje popravke6

= &enera!ne popravke.

Kor*'i.,i sis'*/ održa.a,ja o6(+.a'a7

= podeavanje6= ma!e i!i !ake popravke6= srednje popravke6= &enera!ne popravke6= zamjenu dije!ova.

8i32*,j* prestav!ja operaciju uk!anjanja svi% nepotre7ni% materija!a kako 7i seosi&urao norma!an rad sistema. Ci9enje sami% te%niki% sredstava o7av!jajuu&!avnom korisnici6 dok se za isto9u na &enera!nom p!anu mora 7rinuti pose7nas!u"7a. Ci9enje se provodi svakodnevno6 a sredstva za izvrenje i nji%ova ko!iinase pose7o odre4uju za svako te%niko sredstvo i or&anizacijsku jedinicu. Pose7noo7imna i9enja se mo&u izvoditi sedmino i!i mjeseno.Sa ovim i9enjem jepovezano te%no!oko i9enje koje o7av!jaju korisnici 6 u toku rada 6 kao to jenaprimjer skidanje stru&otine.

Pod/a0i.a,j* sadr"i provjeru stanja6 dopunjavanja utroeni% ko!iina i zamjenu

istroeni% u!ja i maziva na predvi4enim mjestima6 a po ko!iini i karakteristikamai vremenskoj uesta!osti za osi&urenje pouzdano& 0unkcionisanja neko& e!ementa.

Za3'i'a od oro0ij* predstav!ja uk!anjanje tetni% materija!a i nanoenjezatitni% s!ojeva antikorozivno& materija!a6 nji%ovu kontro!u i o7nav!janje u sk!adusa uvjetima eksp!otacije. Pose7an o7!ik zatite od korozije predstav!jakonzervacija iji je ci!j da se du"i vremenski period sauva ispravnost te%niki%sredstava koja nisu u upotre7i. >onzervacija se izvodi po dovo4enju te%niko&sredstva u ispravno stanje6 a to se utvr4uje te%nikim pre&!edom.

1)



Slika 4.0. Sistem preventivnog i korektivnog održavanja

1#



Pr*-l*di predstav!jaju uvid u stanje karakteristini% o7i!je"ja6 odre4eni%e!emenata te%niko& sredstva6 na prik!adan nain metodama opservacije imjerenja6 uz koritenje od&ovaraju9i% sredstava= istrumenata i ure4aja poutvr4enom vremenskom rasporedu. Oni moraju pru"iti in0ormacije o radnojsposo7nosti dije!ova. Pre&!edi se dije!e na:

= dnevne= sedmine= mjesene= periodine= te%nike.

Pre&!ede izvode radnici s!u"7e odr"avanja. i!j izvo4enja te%niki% i kontro!ni%pre&!eda je utvr4ivanje te%nike i 0unkciona!ne ispravnosti i o njima se moravoditi pose7na dokumentacija.

T*+,i5a dija-,os'ia podrazumijeva postupke6 metode i ve!iine zaodre4ivanje i ocjenjivanje stanja te%niAki% sredstava i zasniva se na prirodinastanka ve!ike ve9ine neispravnosti. Na osnovu dija&nostike donose se od!ukekoje 9e se akcije poduzeti.

;o"e 7iti periodina i permanentna. >va!iteta dija&nostiki% postupaka je u tometo te"e da se odre4ivanje i icjenjivanje stanja te%niAki% sredstava izvede sa tomanje i!i 7ez razaranja te%niko& sredstva.

Te%nika dija&nostika omo&u9uje:

= provjeru te%nie ispravnosti6= provjeru radne sposo7nosti6= provjeru 0unkcioniranja6= uspore4ivanja stanja e!ementa te%niko& sredstva sa pri%vat!jivim stanjem.

Postupci te%nike dija&nostike se mo&u izvoditi u eksp!otacijsko ivaneksp!otacijsko vrijeme.Izvo4enje postupaka periodine te%nike dija&nostikese mo"e kom7inirati sa dru&im kate&orijama radova na odr"avanju6 kao to su:pre&!edi6 tra"enje6 zamjena dije!a 6 i srednji popravak. a provo4enje neki% odmetoda te%nike dija&nostike radnici se moraju pose7no o7uavati.

Za/j*,a dij*la je operacija demonta"e istroeno& i!i dotraja!o& dije!a za

zamjenu i!i monta"u novo&. Izvode je radnici s!u"7e odr"avanja. Dije!ovi koji sezamjenjuju su o7ino oni nakra9e& vijeka trajanja6 tj za nji%ovu zamjenu jepotre7no minima!no te%niko znanje.

Mali popra.a o7u%vata zamjenu odre4eno& 7roja istroeni% e!emenata. Tie!ementi su o7ino sk!opovi i!i podsk!opovi. Te%niko sredstvo se o7ino nepomie sa njesta upotre7e6 a!i se isk!juuje iz radno& procesa. Te%nika sredstvase ovakvim popravcima dovode u stanje te%nike I 0unkciona!ne ispravnosti.Izvode je naje9e radnici s!u"7e odr"avanja.

Sr*d,ji popra.a sadr"i dje!iminu demonta"u te%niko& sredstva sa zamjenomneki% e!emenata koji imaju du"i radni vijek6 ispitivanjem i podeavanjem

1*



odre4eni% e!emenata i ponovnu monta"u sa podeavanjima i ispitivanjemte%niko& sredstva pod optere9enjem i on je dosta s!o"eniji za%vat.

9" S'ra'*-ija održa.a,ja

Strate&ija odr"avanja je unaprijed de8niran nain i postupak kojim se posti"e ci!jodr"avanja za koji smo se od!ui!i. Postoje etiri strate&ije odr"avanja:

1. Strate&ija ?Cekaj i vidi@

Popravci kvarova pduzimaju se tek kada se oni jave. Osim i9enja ipodmazivanja nema nikakvi% dru&i% intervencija. Primjenjuje se kada se radi omanje va"nim sredstvima za rad.

2. Strate&ija ?Oportunistiko odr"avanje@

Osim i9enja i podmazivanja I ovdje se ne intervenira prije pojave kvarova. Namjestima na kojima se javi kvar uvode se za%vati preventivno& odr"avanja.

$. Strate&ija@ Preventivno odr"avanje@

Da 7i se sprijei!a i!i smanji!a pojava nepredvid!jivi% kvarova pose7no kod skupeopreme iji otkaz mo"e prouzrokovati opasnost po oko!inu odr"avanje se izvodi

jo dok kvar nije nastupio.

(. Strate&ija ? Odr"avanje po stanju@

Primjenjuje se u zrakop!ovstvu i procesnoj industriji. Intervencija odr"avanjao7av!ja se isk!juivo na osnovu utvr4eno& stanja sredstava za rad. O7u%vata I!o&istiko odr"avanje.

Strate&ija odr"avanja predstav!ja jedan od najva"niji% 0aktora za projektiranje iuspostav!janje or&anizacijske strukture same 0unkcije odr"avanja6 a u zavisnostiod inteziteta utjecaja i isprep!etenosti veza izme4u 0unkcija odr"avanja i osta!i%0unkcija.

1+



:" Poli'ia održa.a,ja i pro)*s održa.a,ja

Po!itika odr"avanja je skup teme!jni% stavova o odr"avanju6 principa po!itiike6 takoda se6 koritenjem dostupne !iterature i o7av!jeni% tekstova mo"e de8niratisistem principa odr"avanja.

Teme!jni princip po!itike odr"avanja mo"e se de8nirati kao: aktivnosti odr"avanja6

nji%ov opse&6 trajanje i trokovi 0unkcija su postizanje maksima!ne vrijednosti E t te se iz7or sistem odr"avanja teme!ji samo na postizanje ukupno& ci!jaterote%no!o&ije.

Proces odr"avanja je skup postupaka i aktivnosti koji se tokom vremenasprovode na te%nikim sistemima u ci!ju spreavanja pojave otkaza i!i radinji%ovo& otk!anjanja. Proces odr"avanja ima karakteristike izrazito s!uajno&procesa6 s!uajnu ve!iinu predstav!ja vrijeme rada te%niko& sFstem do trenutkau kome tre7a da se sprovede postupak odr"avanja6 i vrijeme potre7no da se

postupak odr"avanja sprovede6 da 7i se sistem iz otkaza6 vratio u stanje u radu.

1'



;" Pri,)ip održa.a,ja

Princip odr"avanja predstav!ja pri!az procesu otk!anjanja neispravnosti. Odusvajanja odre4eno& principa odr"avanja direktno zavise utroak vremena zaodr"avanje i ukupni trokovi odr"avanja.Postoje tri teme!jna principa odr"avanja:

A-r*-a',i pri,)ip"

Sutina ovo& principa je u tome da se neispravni dio zamjenjuje ispravnim6 aneispravni dio se kasnije poprav!ja i!i se od7acuje. Ovako se skra9uje vrijemezastoja i o7uka za odr"avanje je jednostavna. Primjenom ovo& principa korisnici iproizvo4ai prisi!javaju se na modu!arno koncipiranje te%niki% sredstava iu&radnju samodija&nostike6 a!i se pove9avaju trokovi uprav!janja za!i%amapose7no za s!o"ene sk!opove.

Pri,)ip po'p(,o- popra.a ,a li)( /j*s'a"

Neispravni dio se poprav!ja6 pa se tek onda montira na te%niko sredstvo6 to uprincipu dovodi do pove9anja vremena zastoja i potre7e za kva!i8ciranomradnom sna&om za odr"avanje6 a!i I do smanjenja trokova uprav!janja za!i%ama.

Ko/6i,ira,i pri,)ip"

Ovaj princip se zasniva na optimizaciji6 u prva dva s!uaja navedeni% resursaodr"avanja u odnosu na konkretno te%niko sredstvo i potre7ne kate&orijeradova.

2,



<"Tip održa.a,ja

Tip odr"avanja predstav!ja6 u stavri6 od!uku o tome tko 9e izvriti pos!oveodr"avanja. Postoje tri ekstremna tipa odr"avanja:

1= odr"avanje koje o7av!ja korisnik

2= odr"avanje koje o7av!ja oso7!je za odr"avanje

$= odr"avanje koje o7av!ja proizvo4a te%niko& sredstva.

Pr.i 'ip održa.a,ja po&odan je za sredstva koja su esto neispravna6 kod koji% je otk!anjanje ve9ine kvarova jednostavno6 ma!i su utroci vremena za odr"avanjei 8nancijski% sredstava za odr"avanje6 a a!at i oprema su jednostavni.

Dr(-i 'ip održa.a,ja se zasniva na postojanju !judi koji izvode sve radove naodr"avanju u matinoj or&anizaciji. adovi se mo&u izvriti p!anski i!i na osnovuprijave korisnika o nastanku neispravnosti. Ovaj tip odr"avanja je po&odan us!uajevima kada je 7roj te%niki% sredstava koja se odr"avaju ve!iki i!i kadamjesto odr"avanja nije dostupno. Ovaj tip odr"avanja za%tijeva stvaranjecje!ovito& sitema odr"avanja.

Tr*2i 'ip održa.a,ja se zasniva na upu9ivanju ekipe za odr"avanje od straneproizvo4aa i!i korisnika. adovi koji se mo&u izvoditi si isti kao i kod dru&o& tipaodr"avanja. Prednost ovo& tipa odr"avanja je smanjenje mo&u9nosti da se izvrinekva!itetan popravak i ve!ika je mo&u9nost primjene a&re&atno& principaodr"avanja6 a mana je u tome to se na ovaj nain naje9e produ"ava vrijemezastoja.

21



=" I,ž*,j*rs'.o održa.a,ja i si-(r,os' >(,)io,isa,ja

Odr"avanje sFstem se mo"e de8nisati na mno&o naina6 jedan od nji% je6 da jeodr"avanje ?sprovo4enje svi% mjera nu"ni% da 7i jedna maina6 postrojenje i!icije!a 0a7rika 0unkcionisa!a na propisan nain6 razvijaju9i per0omanse upropisanim &ranicama6 tj. Sa tra"enim uincima i kva!itetom6 7ez otkaza i uzpropisano o7ez7je4enje "ivotne oko!ine6 a pod pretpostavkom do7re

o7ez7je4enosti svi% us!ova6 odnosno uz potre7nu !judsku podrku@.

In"enjerstvo odr"avanja je te%nika discip!ina usmjerena na pove9anje !ako9eodr"avanja maina i ure4aja.Us!ijed porasta entropije6 kao mjere neodre4enostisistema6 do!azi do otkaza6 poreme9aja i prekida kod svi% sistema u prirodi. Da 7i

jedan te%niki sistem ispravno radio u odre4enom vremenskom periodu6neop%odno je da se na od&ovaraju9i nain odr"ava. Potre7u za odr"avanjemimaju i poprav!jivi te%niki sistemi i sistemi za jednokratnu upotre7u.

unkcija e0ektivnosti odra"ava ukupna svojstva jedno& te%niko& sistema6 dajeod&ovore na pitanja :

= da!i mo"e da se uk!jui u rad= ko!iko mo"e da radi= kako izvrava rad

unkcija e0ektivnosti se izra"ava kao /3t6G5 H 3t5 -3t5 P

3t5 J pouzdanost6 vjerovatno9a rada 7ez otkaza u toku vremena t6-3t5 J raspo!o"ivost i!i &otovost6 vjerovatno9a raspo!o"ivosti u 7i!o komtrenutku G6 odnosno da 9e sistem 7iti u stanju da radi i!i da se uk!jui u raduko!iko je sistem 7io u sk!aditu6 i

P J 0unkciona!na podo7nost6 stepen zadovo!jenja za%tjeva6pri!a&o4avanja oko!ini.

22



Slika 9.0 Efektivnost sistema

!?" Sis'*/ održa.a,ja

Sistem odr"avanja u&!avnom se sastoji od s!jede9i% postupaka6 0unkcija ior&anizacije:

=evidencije svi% aktivnosti odr"avanja

= pripreme3 te%nike i operativne 5 odr"avanja

= p!aniranja odr"avanja

= za%vat odr"avanja

= kontro!e odr"avanja

= ana!ize uinka i trokova6 o7rauna i !ikvidacije.

Sistem odr"avanja mo"e 7iti korektivan i!i p!ansko= preventivni. a e8kasnostsistema potre7no je da svi podsistemi 0unkcioniraju. Prate9i s%emu sFstemodr"avanja6 mo"e se re9i da pos!ije uvida u evidenciju ve9 izvreni% popravaka na

jednoj maini6 pristupa se p!aniranju6 pripremi i izvravanju popravaka.

Da!je se vri kontro!a samo& izvrenja pos!ova popravaka6 o7raun te ana!iza

izvrenja popravaka6 tj. nedostataka koji su se pojavi!i u 0unkcionisanjupodsistema odr"avanja6 a prije sve&a u podsistemu evidencije koji je osnovniizvor in0ormacija za naredne popravke.

Ko&ino je da u zavisnosti od svi% osta!i% 0aktora proizvodnje i odr"avanja mo&ue&zistirati svi podsistemi odr"avanja. Oni predstav!jaju od!uuju9i 0aktor uprojektovanju dinamike komponente or&anizacije odr"avanja6 kordinacije izme4upodsistema6 optimizacije uprav!janja6 pa sto&a utjeu i na or&anizacijskustrukturu kao statike komponente or&anizacije odr"avanja. Pored koncepta"ivotno& cik!usa te%niko& sredstva I !o&istiko& pristupa6 op9a tedencija je u

pre!asku na primjenu odr"avanja prema stanju kao strate&ije odr"avanja. Tako4erse inzistira na primjeni a&re&atno& principa odr"avanja.

2$



>onkretizacija odr"avanja se sastoji u: de8niranju or&anizacijske struktureodr"avanja i nad!e"nosti i de8niranja pro&rama odr"avanja za svaku vrstute%niki% sredstava. U de8niranju or&anizacijske strukture odr"avanja mora sevoditi rauna o: sadr"aju i trajanju radova na odr"avanju6 uesta!osti izvo4enjapojedini% radova na odr"avanju6 mjestu izvo4enja radova6 potre7noj

kva!i8kacijskoj strukturi radne sna&e6 sredstvima6 trokovima odr"avanja.

Oi&!edno je da se kroz stvaranje koncepcije odr"avanja pre!amaju uticaji po!itikeodr"avanja6 sFstem odr"avanja6 strate&ije odr"avanja6 pristupa odr"avanja6principa odr"avanja i oso7ina te%niko& sredstva. Oni na stvaranje sistemaodr"avanja dje!uju u vidu o&ranienja. Sistem odr"avanja ostvaruje svoj ci!jkoriste9i odre4ene resurse6 te%no!o&ije i or&anizacije odr"avanja kao to su:vrijeme u kojem se o7av!ja odr"avanje6 prostor u kome se izvodi odr"avanje6materija!ni resursi6 kadar6 te%nika i radna dokumentacija.

!!" Os,o.* ara'*ris'i* sis'*/a održa.a,ja

>arakteristike sistema odr"avanja predstav!jaju ve!iine i!i o7i!je"ja pomo9u koji%mo"e se opisati i!i 7!i"e odrediti sistem odr"avanja. Dije!e se na:

= raspo!o"ivost= &otovost= po&odnsot odr"avanja.

Po&odnost odr"avanja predstav!ja vjerovatno9u6 da 9e se potre7ni postupciodr"avanja o7aviti do odre4eno& vremena6 pod odre4enim us!ovima.Po&odnost se izra"ava kao:

P,3t5 H ∫0

t

f (t 0) dt, &dje je:

t, J vrijeme trajanja postupka odr"avanja0 3to5 J 0unkcija &ustine vjerovatno9e ovo& vremena.

2(



Slika 11.0 Funkcija pogodnosti održavanja

Po&odnost odr"avanja kao skup konstrukcioni% karakteristika koje utiu navrijeme otk!anjanja otkaza i!i na vrijeme o7av!janja postupaka odr"avanja6predstav!ja unutanje svojstvo posmatrano& te%niko& sistema6 zove sekonstrukcijska po&odnost odr"avanja. Na nju utiu standardizacija6 a!ati ioprema6 dija&nostika6 te%no!o&inost6 uni8kacija.

Li'*ra'(ra

15%ttp:LLMMM.r&0.rsLpredmetLOL<II2,semestarL/ksp!oatacija2,i2,odrzavanje2,&asovodni%2,sistemaL

25 Terete%no!o&ija Stipe Be!ak MMM.vus.%rLNastavni materija!iLTerote%no!o&ijaL

http://www.rgf.rs/predmet/RO/VII%20semestar/Eksploatacija%20i%20odrzavanje%20gasovodnih%20sistema/




seminarski rad iz ots pogodnost odrzavanja

Documents