UNIVERZITET U ZENICIPolitehniki fakultetOdsjek:Graevinarstvokolska godina 2014/15

Seminarski rad

IZRADA OPERATIVNOG PLANA ZA REALIZACIJU GRAEVINSKOG PROJEKTA

Zenica,16.11.2012. god.

S A D R A J

1.UVOD32.PLANIRANJE GRAEVINSKOG PROJEKTA43.TEHNIKE METODE PLANIRANJA63.1. Gantogrami73.2. Brojani vremenski plan73.3. Ortogonalni planovi83.4. Ciklogrami83.5. Mreno planiranje94.PRORAUN RESURSA115.KONTROLA IZVRENJA RADOVA146.ZAKLJUAK157.LITERATURA16

1. UVOD

Pod pojmom planiranja podrazumeva se jedna od elementarnih funkcija menadmenta. Planiranjem se identifikuje kuda se eli ii, zato se tamo eli ii, kako e se stii, da li je potrebna kooperacija i kako e se znati da li je put ispravan ili ne.

Planiranje openito oznaava proces donoenja odluka meu vie alternativa da bi se postigao cilj drutva, pa je zbog toga je vrlo vano da poduzetnik i njegov menaderski tim dobro poznaju proces i sadraj planiranja. Uspjeh preduzea znatno zavisi do sposobnosti njegovog menadera da na temelju istraivanja trine okoline i planiranja, izabere najbolja mogua rijeenja razvoja novih proizvoda / usluga kao odgovor na trine mogunosti, odnosno zahtjeve kupaca.

2. PLANIRANJE GRAEVINSKOG PROJEKTA

[footnoteRef:1]Planiranje proizvodnje je jedno od osnovnih naela organizacije rada. Ono omoguuje [1: Vidakovi, Drislav ; Vremensko planiranje, Graevinski fakultet Osijek]

sagledavanje buduih dogaaja (prema Fayolu predvianje), te prema tome i poduzimanjepotrebnih mjera da se oni svladaju. Planiranje je jedna od integralnih funkcija upravljanja i za opu efikasnost poslovanja vana je organizacija njene provedbe. Plan je nezamjenjivi upravljaki instrument project managementa tijekom svih faza razvoja graevinskog projekta. Najzahtjevniju ulogu ima pri izvrenju, kada treba organizirati i realizirati konkretne radne zadatke uz optimalnu raspodjelu dostupnih resursa.

Sama definicija projekta kao nerutinskog, nerepetivnog pothvata s odreenim vremenom trajanja i odreenim financijskim i tehnikim ciljevima ukazuje na sloenostproblematike njihovog planiranja. Za razliku od planiranja procesa s repetativnimoperacijama u realtivno statinoj situaciji, projekti su uvijek unikatni pothvati i odvijaju se upromjenljivim uvjetima. Zato, osim tehnikih znanja, planiranje iziskuje i logiku i intuiciju, kao i dozu kreativne i konceptualne sposobnostiGraevinarstvo je u tom pogledu posebno zahtjevna djelatnost, zbog veliine i sloenosti konanog proizvoda, te okruenja u kojima se radovi odvijaju. Potrebna je velika koliina najrazliitijih materijala, opreme i strojeva, te veliki broj radnika razliitih struka i kvalifikacijske strukture, izvoenje je u velikoj mjeri izloeno prirodnim nepogodama, a vrijeme graenja protee se na mjesece i godine. Stoga je jasno da je realizacija graevinskih projekata izloena djelovanju velikog broja predvidivih i nepredvidivih rizika. Ali to nikako ne treba biti argument protiv posveivanja pune pozornosti planiranju, ve ba naprotiv.

Od idejnog do izvedbenog projekta organizacije graenja kod izvoaa, i jo prije, od poetka razmatranja projektne ideje u fazi koncipiranja, pa sve do praenja realizacije, vrijeme je nezaobilazna komponenta planova.Vrijeme, ne samo u smislu nekog roka projekta s vremenskim rasporedom aktivnosti na koje je podijeljen, nego i definiranja dinamikog rasporeda radne snage, strojeva, materijala, novca i svih drugih potrebnih resursa, a s mogunou iznalaenja optimalnih veliina obzirom na njihov meusobne odnose i utjecaj vremenske lociranosti radova. Korist koju planovi potencijalno mogu pruiti proporcionalna je trudu i znanju uloenom u njihovu izradu. Naravno, da i vrijeme, zapravo trokovi, uloeni u njihovu izradu trebaju biti logini u odnosu na svaki konkretni sluaj (sloenost, financijska vrijednost, stavke ugovora i dr.) po pitanju mogueg snienja rizika, odnosno u srazmjeru s moguim utedama (izbjegavanjempoveanja troova).

Planiranje i planovi objedinjuju sva tri vremenska stanja na osnovu selektiranih i arhiviranih saznanja iz minulih projekata, regulative, kriterija i sredstava iz sadanjosti i prema predvidljivim mogunostima u buduem vremenu, odreuju se lanci nadolazeihdogaanja (aktivnosti) izvrenja projekta kako bi se aktualni ciljevi ispunili. U uem smislu planiranje je identifikacija slijeda dogaaja potrebnih za relizaciju projekta, a predvianje je odreivanje vremena i skupa projektnih aktivnosti.

Korist koju planovi potencijalno mogu pruiti proporcionalna je trudu i znanju uloenom u njihovu izradu. Naravno, da i vrijeme, zapravo trokovi, uloeni u njihovu izradu trebaju biti logini u odnosu na svaki konkretni sluaj (sloenost, financijska vrijednost, stavke ugovora i dr.) po pitanju mogueg snienja rizika, odnosno u srazmjeru s moguim utedama (izbjegavanjem poveanja troova).Praenje rezultata realizacije velikog broja graevina, kako kod nas, tako i u inozemstvu, naalost potvruje uestalost proboja poetno zacrtanih vremena i trokova. Na to ukazuje izvjee Svjetske banke za razdoblje 1973 1988., prikupljeni podaci Sveuilita u Bathu, te istraivanja projekata u Hrvatskoj u razdoblju 1996 1998. godine. Kod nas su utvreni proboji poetno planiranog vremena kod ak 78% praenih projekata, u prosjenom iznosu od 75% (ukljuujui i kanjenja s poetkom radova), a planirani trokovi su premaeni kod 81% projekata, u prosjenom iznosu od 32% (u fazi izvrenja). Rezultati nekih statistikih obrada projekata u SAD-u pokazuju da 75% projekata prekorauje predviene rokove, i to u prosjeku ak 222%, dok je prosjeno premaivanje budeta 189% (The Product Development Institute Inc.).

Planovi se na vie naina odraavaju na proces i rezultate izvedbe. Koliki moe biti njihov utjecaj pokazuju istraivanja u britanskom graevinarstvu kojima se ustanovilo da prosjeni gubitak od 12% raspoloivog vremena nastaje zbog zastoja koje se moglo izbjei i koji su gotovo iskljuivo proizali iz kasnog poetka i ranog zavretka radova. Sigurno da problemi s planiranjem i postupanjem s planovima nisu jedini uzrok devijacijama ostvarenih rezultata, ali znakovito je kako se ak treina od u nas motrenih projekata radi bez ikakvog planiranja, svega 8% s mrenim planom, a 58% koristilo je samo gantogram, koji prua vrlo slabe mogunosti za optimalizaciju (istraivanje od prije 10 god.). Uz to, planiranje esto biva samo formalno (da sezamau oi), a zapravo sasvim nefunkcionalno. Neuspjeh jednoga plana potie sumnju i u druge, predstojee, i tako se u oima svih sudionika jo vie naruava vjerodostojnost cijelog koncepta planiranja.

Pri uvoenju sistema planiranja u poduzee, kao i kod svakog uvoenja neeg novog, potreban je odreeni period uhodavanja, kada treba stei i neka nova znanja i openito unositi vie energije u posao. Novi nain rada potrebno je artikulirati kroz vie pokuaja, koji ne daju odmah pozitivan rezultat, pa se tu uobiajeno javlja poveani otpor zaposlenih.

3. TEHNIKE METODE PLANIRANJA

Postoje razliite tehnike planiranja, kao i naina prikaza njihovih rezultata, ali nema univerzalno najbolje. Svaka metoda ima svojih poznatih mana, a da bi one to manje dole do izraaja vaan je izbor najprikladnije za svaki konkretni sluaj. To najprije ovisi o karakteristikama graevine koja e se izvoditi i fazi razvoja projekta, ali i krajnjem korisniku. Graevinarima, poglavito izvoditeljima, u fokusu zanimanja biti e vrste vremenskog planiranja za samu operacionalizaciju. Njihovi poetni planovi izrauju se i razrauju u okviru idejnog i, nakon dobivanja posla, izvedbenog projekta organizacija graenja (POG), a poslije su vezani za tijek izvedbe.

Plan (rezultat planiranja) pogodan za prezentaciju prvih, inicijalnih ideja nikako nee biti dobar za gradilinu primjenu, kao to ni operativni planovi sa svojim zahtjevima za brojnim tehnikim detaljima ne bi bili pogodni za ranije stadije projekta. Za primarne planove u fazi koncipiranja i definiranja projekta najee zadovoljavaju gantogrami, ortogonalni planovi i mreni dijagrami. Kod svih projekata, osim onih vrlo jednostavnih, uvijek je potrebno kombiniranje vie komplementarnih tehnika planiranja.

Planovi ne smiju biti preopirni, niti pretjerano precizni, jer e takvi biti nerazumljiivi i nepraktini za upotrebu, ali moraju pruati dovoljan opseg pravilno biranih informacija da bi ispunili sve svoje funkcije. Rjeenje moe biti podjela i razrada planova po hijerarhiji. Cjelokupnim planom slui se voditelj projekta i koordinator svih radova, a pojedine dijelove detaljnije razrauju oni koji su zadueni za njihovo izvoenje (unutar poduzea ili, kako je to u graevinarstvu esto, kooperanti).Obzirom na prethodno navedeno planovi mogu biti okvirni - direktivni (pregledni, po fazamaradova) i operativni - detaljni.Planovi mogu biti: statiki (bez vremenske komponente u sebi npr. plan svih ukupno potrebnih materijala za projekt ili ukupno potrebnih radnih sati prema normativima) i dinamiki ili vremenski

Slika 1. Vrste dinamikih planova prema sadrajuZa operativno rukovoenje, ako je objekt linijski, odnosno ima jednu dimenziju jako izduenu u odnosu na druge (prometnice, tuneli, vijadukti, kanali, cjevovodi i sl.), preporuljivi su ortogonalnni planovi. U sluaju da je prema izabranoj tehnologiji i organizaciji izraena ciklinost radova tj. aktivnosti ili radnih proesa (uglavnom kod graevina koje se mogu podijeliti na vie jednakih dijelova, npr. po etaama ili duinskim dijelovima), kao osnovni ili pomoni planovi primjereni su ciklogrami.Za jednostavnije graevine koje nisu prethodno navedenih karakteristika dobar izbor mogu biti gantogrami ili samo brojani (tabelarni) planovi. Svi ostali projekti iziskuju neku varijantu tehnike mrenog planiranja.

3.1. Gantogrami

Slika 2. Prikaz gantogramaGantogrami ili Ganttovi dijagrami(osmislio inenjer Henry Gantt1917.god.) su linijski (grafiki)planovi koji se u naoj graevinskoj praksi jo uvijek daleko najvie koriste.Gantogram treba biti pregledan(jednostavnost i zornost, tj. brzoshvaanje su mu najvee prednosti),ali je dobro u njega, uz opisaktivnosti, upisati to vie podatkabitnih za realizaciju (koliinu rada iodgovarajuu mjernu jedinicu, glavne resurse koji trebaju sudjelovati u realizaciji, vrijednost aktivnosti, termin planiranog poetka i zavretka i/ili trajanje). Ovaj plan je vrlo pogodan i za operativno praenje realizacije, pri emu se uz linije koje predstavljaju planirano povlae linije (drugaije boje ili crtkane) koje oznaavaju stvarno obavljene radove.

3.2. Brojani vremenski plan

Planovi slini gantogramu, ali bez linijskog predoenja vremena realizacije. Prikazana vrmenska podjela, kao i kod gantograma, ovisi o trajanju projekta, nivou razrade plana, dali je poznat toan datum poetka radova i dr.

Slika 3. Prikaz vremenskog plana3.3. Ortogonalni planovi

Ortogonalni planovi imaju dvodimenzionalni prikaz i ubrajaju se u prostorne planove. Na jednoj osi (u pravilu vodoravnoj) vidljivo je mjesto odvijanja radova (uzduni presjek, stacionaa), a na drugoj (okomitoj) upisana je vremenska podjela (radni dani ili kalendarskitermini) u kojem je planirano odvijanje radova, koji su u planu prikazani linijama (nagib pravca oznaava brzinu izvoenja). Takvi planovi se mogu dobro koristiti u niskogradnji.

Slika 4. Primjena ortogonalnog plana za gradnju manjeg mosta

3.4. Ciklogrami

Postoje mnogi objekti sa procesima koji se cikliki ponavljaju po radnim etapama ili prostornim jedinicama s priblino jednakom koliinom radova. Za jednu etapu ili ciklus dimenziiniraju se operativna sredstva, koja se kreu s prethodne prostorne jedinice na slijedeu, odnosno prethodne etape na slijedeu.

Predviene prednosti ove tehnike su:1. Kombiniranjem logike analize mrenog planiranja sa principima ciklograma osigurava se vrlo detaljan uvid u izvoenje objekata na radovima koji se ponavljaju2. Osiguranje vrlo jednostavnog i efikasnog orua za programiranje narudbi i opskrbe materijalima te njihovu ugradnju u objekte3. Kontrolom napredovanja, oni idividualni poslovi koji kasne mogu se lako otkriti te se vrlo rano u pogledu istoga mogu poduzeti razne korektivne akcije.[footnoteRef:2] [2: Marui, J.; Organizacija graenja stanja i prespektive IV Simpozij iz organizacije graenja]

Ovaj nain planiranja se koristi kada postoje slijedei uvijeti: Vei broj proizvoda ili dijelova objekata koji imaju isti ili priblino iste opsege Mogunost podjele rada na specijalizirane dijelove Svaka radna grupa treba postizati planiranu brzinu Kontinuiranost i ravnomjernost u radu i odravanje ritma.

Slika 5. Prikaz ciklogramaModul ciklinosti (takta) je trajanje jednog procesa na jednoj graditelj. jedinici i za ritmini kontinuirani tijek proizvodnje je: k = ti /m . Tempo proizvodnje je reciprona vrijednost modula ciklinosti. U jednoj graditeljskoj (prostornoj) jedinici ne smije se istovremeno odvijati vie procesa.Primjer ciklograma za obnovu dijela kolske zgrade (uionice i hodnik uz njih)horizontalna podjela prostora na 8 graditelj. jedinica priblino jednake povrine (koliine plan. radova)

3.5. Mreno planiranje

Ove tehnike su identine u odnosu na njihove osnovne koncepcije, koje se odnose na proraun i razmatranje aktivnosti, dogaaje, kritini put i trajanje projekta.Zato se vie u literaturi nalazi pojam CPM/PERT. Dok je kod PERT-a vie naglaena neizvjesnost i proraun vjerojatnosti nastupanja dogaaja i ukupnog trajanja, kod CPM metode trajanje ativnosti i cijelog projekta je deterministike prirode. PERT je vie upotrebljavan za planiranje i kontorlu znanstvenih i razvojnih projekata dok je CPM usmjeren vie na upotrebu kod graevinskog projekta. CPM/PERT analize su primjenjene u brojnim projektima, kao npr. kod izgradnje brodova, autoputa, eljeznica, odravanja rafinerija, zgradarstva itd.[footnoteRef:3] [3: Marui, J.; Organizacija graenja stanja i prespektive IV Simpozij iz organizacije graenja]

Kao dopuna se mogu koristiti razliiti izvedeni planovi tabelarni i jednostavni linijski prikazi - namijenjeni djelatnicima s manje znanja o planiranju i tehnologiji (i za managere na vie nivou upravljanja). Takvi planovi su cash flow dijagrami (potrebni za financijsko voenje projekta) i histogrami rerursa koji slue za planiranje angairanja potrebne radne snage i strojeva, te dobave i skladitenja materijala (uz iskaze materijale kao statine planove).

Prikaz histograma radnika

Cash flow dijagram (tijeka novca) izvoaa gra. Radova

vorni mreni plan, primjer plan dogradnje kue

Plan dogradnje kue (50m proirenje prizem.+150m kat -visoki roh bau) -cijena cca.70.000C 20 aktivnosti (trajanje u rad. danima)

Lista aktivnosti-Upisuju se sve aktivnosti pod rednim brojem i uz njih njihovo trajanje, prethodne im i eventualno sljedbene aktivnosti i veze (kod rada s raunalnim programima za mreno planiranje nakon upisa podataka u ovoj tablici oni odmah izbacuju mreni plan s takoer prethodno definiranim karakteristikama grafikog prikaza), a mogu i resursi i trokovi (da bi se iz mree mogli izvesti odgovarajui histogrami).

Da obrojavanje dijagrama ne bi bilo proizvoljno, preporua se Fulkersonovo pravilo. Prema njemu, prvi broj u nizu dobiva poetna aktivnost (ili dogaaj), a daljnje obrojavanje ide redom od onih kojima je prethodna aktivnost (dogaaj) ve obrojena. Aktivnosti (dogaaji) koji su zavrne za vie prethodnih dobivaju broj tek kada su im sve prethodne ve obrojene.Rang vorova (aktivnosti) pokazuje rastojanje od poetnog vora (aktivnosti) koji se oznaava s 0 ili 1.

Legenda uz mreni plan je obvezna jer se u grafikom prikazu u vorove mogu upisivati razliiti podaci. Postupak bitno olakavaju raunalni programi (prikazani sadraj vorovalako se mijenja ovisno o tome kome je plan namjenjen), a mogu je i ispis tablice sa svimpodacima iz vorova. Ako je u mrenom dijagramu nezgodno upisivati opis (skraeni) aktivnosti, one se mogu oznaavati simbolima (slovima) ili samo brojevima. Uvijek je praktino pojedine vrste radova oznaavati istim poetnim brojem (slino kao kod graevinskih normativa).4. PRORAUN RESURSA

Za izgradnju svakog objekta je potrebno odrediti resurse, kao to su operativna sredstva, materijali, novac i vrijeme.

Dinamika operativnih sredstava i materijala te priliva i odliva novca se odreuje u skladu sa potrebama za izvrenje ukupnih koliina radova i vremena izvrenja. Obino se unutar ukupnug vremena za izvedbu planom odredi trajanje pojedinih aktivnosti, nakon ega slijede prorauni dinamike operativnih sredstava, materijala te trokova i naplate. Postoje situacije kod kojih se skraenje ili produenje vremena izvedbe pojedinih aktivnosti ili cijelog plana bolje uklapa u potrebe graenja. Tada se provodi ponovljeno dimenzioniranje operativnih sredstava, opskrbe materijalom, trokova i naplata. Ukupni trokovi se sastoje od zbroja direktnih trokova svake aktinosti s indirektnim trokovima. Zbog razloga moguij optimalizacija potrebno je dobiti uvid u kretanje direktnih trokova u ovisnosti od vremena izvedbe za aktivnosti. Ovi trokovi imaju stanovite zakonitosti iji prikaz se daje na slijedeoj slici.[footnoteRef:4] [4: Trbojevi, B.; Organizacija graevinskih radova, 4 izdanje, Graevinska knjiga Beograd, 1981.]

Normalno vrijeme za neku aktivnost je ono kod kojeg su neposredni trokovi minimalni.Pri skraivanju vremena u odnosu na normalno vrijeme za odabranu aktivnost dolazi do poveanja trokova zbog razloga kao to su: prekovremeni rad, rad po noi sa manjim uincima, smanjenja fronta rada zbog veeg broja strojeva i ljudi od normalnog. Produenje ovog vremena u odnosu na normalno vrijeme poveava trokove zbog dueg koritenja strojeva (manji intenzitet rada sa njima), nego to je potrebno, zbog nedovoljne usklaenosti kod operativnih sredstava i sl.

Za potrebe procjene trokova i vremena izgradnje pruge izraene su podloge za dimenzioniranje sredstava rada i utroaka materijala za svaku stavku. Utroak resursa za izvedbu rasponskih konstrukcija (beton,oplata i montaa,armatura, prednaprezanje) prikazani su u slijedeoj rabeli:

Utorak betona po m3 rasponske konstrukcije za objekate veeg raspona od 20m je 0,62 m3/m2. U stavci sa betonom takoer je ukljuena i oplata i montaa.

5. KONTROLA IZVRENJA RADOVA

Da bi pogodnosti planiranja dole do svoga punog izraaja, neophodno je da se izvrava kontunuirana kontrola napredovanja radova. U tom se smislu evidentira postugnuto napredovanje, koje se unosi u orginalne planove. Na taj nain postoji nova mogunost uoavanja razlika stvarnog i planiranog, dijagnoza uzoraka te intervencija u svrhu potrebnih korekcija.

Svakodnevnom kontrolom i evidencijom izvravanja omoguava se ocjena dnevnog, sedminog, mjesenog, kvartalnog izvrenja. Iz ovog proizilazi mogunosti analize produktivnosti, ekonominosti kao i ostalih karakteristika proizvodnje. Na temelju istog mogu se odrediti akcije za poboljavanje proizvodnje u najirem spektru kao to su: poveanje produktivnosti, razvoj metoda i tehnologije, poveanje kvalitete itd. Evidentirani uinci kasnije slue za planiranje izvedbe i trokova slinih radova odnosno objekata.

Planiranje i kontrola su tijekom faze izvrenja usko povezani. Za kontrolu postoje i posebni (iz drugih izvedeni) planovi, koji su kod nas manje poznati i rijetko koriteni. Takvi su, za sve razine upravljanja pogodne, linije balansa, linije putokaza (miljokazne karte), S krivulje, kao histogrami. Prva dva tipa planova su usmjerena na usporedbu planiranih i stvarno postignutih koliina, odnosno trajanja radova, pa su dobro vidljivi prebaaji i podbaaji ili kanjenja (ali ne i njihovi uzroci). Linije balansa su praktine za praenje proizvodnje koja se odvija kontinuirano, a dobro se moe izraziti u jedinicama proizvoda, to znai su pogodne npr. za industriju graevinskog materijala. S krivulja prikazuje postotak kumulativnih iznosa tijekom vremena (planirani trokovi i prihodi radni sati, te ostvareno, a moe prikazivati i radne sate ili obim posla).

6. ZAKLJUAK

Kroz seminarski rad su predstavljene osnovne tehnike planiranja u graevinarstvu. Sama struktura seminarskog rada odnosi se na definisanja planova koji se koriste u graevinarstvu za realizaciju graevinskog projekta. Kroz sve navedeno, treba konstatovati da planovi ne smiju biti preopirni, niti pretjerano precizni, jer e takvi biti nerazumljiivi i nepraktini za upotrebu, ali moraju pruati dovoljan opseg pravilno biranih informacija da bi ispunili sve svoje funkcije. Svaka metoda ima svojih poznatih mana, a da bi one to manje dole do izraaja vaan je izbor najprikladnije za svaki konkretni sluaj. roz ovaj seminarski rad sam usavrila teoriju kao i jednim dijelom praksu planiranja.

7. LITERATURA

1. Marui, J.; Organizacija graenja stanja i prespektive IV Simpozij iz organizacije graenja2. Trbojevi, B.; Organizacija graevinskih radova, 4 izdanje, Graevinska knjiga Beograd, 1981.3. Radoek, Edo ; Operativno planiranje, FAGG, Ljubljana, 1985.4. Vidakovi, Drislav ; Vremensko planiranje, Graevinski fakultet Osijek5. Lonari, Rudolf; Organizacija izvedbe graevinskih projekata, Zagreb, 1995.

3