UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVUSAOBRAAJNI FAKULTET DOBOJ

LOGISTIKA U SAOBRAAJUSeminarski radTema: Logistika transporta

Mentor: Student:Dr Marko Vasiljevi,van.prof. Petar Jurii 628/13

Doboj, 19.03.2015.

SADRAJ

UVOD1.PODJELA TRANSPORTA ........................................................................................... 41.1. Cestovni transport...................................................................................................................................... 51.2. eljezniki transport.................................................................................................................................. 61.3. Vodeni transport........................................................................................................................................ 81.4. Zrani transport.......................................................................................................................................... 91.5. Cijevni transport........................................................................................................................................ 10

2.KARAKTERISTIKE OSNOVNIH VIDOVA TRANSORTA...................................... 102.1. Karakteristike cestovnog transporta......................................................................................................... 112.2. Karakteristike eljeznikog trasporta...................................................................................................... 122.3. Karakteristike vodenog transporta........................................................................................................... 132.4. Karakteristike zranog transporta............................................................................................................ 142.5. Karakteristike cijevnog transporta........................................................................................................... 15

3.UNUTARNJI TRANSPORT....................................................................... 164.VANJSKI TRANSPORT............................................................................. 19ZAKLJUAK.................................................................................................. 21LITERATURA................................................................................................ 22

UVOD

U ovom seminarskom radu istraivao sam problematiku logistike transporta. Bavio sam se samim transportom, klasifikovao ga prema vrsti saobraaja. Istraivao sam razliite grane saobraaja koje se bave transportom kao to su cestovni, eljezniki, vodeni, zrani i cijevni transport. Svaki oblik transporta sam posebno istraivao. Naveo sam njihove prednosti i nedostatke. O unutarnjem i vanjskom transportu sam rekao ta predstavljaju i koliki znaaj imaju u transportu i naveo nekoliko klasifikacija o njima.

1. PODJELA TRANSPORTA

Postoje dvije, esto koritene, podjele transporta. Prva se bazira na odnosu transporta i proizvodnog procesa pogona, a druga na temelju sredine kojom se vri transport. Prva podjela razlikuje unutarnji i vanjski transport. Unutarnji transport se vri unutar proizvodnog pogona i tijekom procesa proizvodnje i o ovoj vrsti transporta e biti rijei u poglavlju o rukovanju materijalom.Vanjski transport se esto dijeli na ulazni i izlazni transport, odnosno pravi se razlika da li se radi o transportu sirovina i poluproizvoda prema proizvodnom pogonu ili se radi o transportu gotovih proizvoda ka distributeru, prodajnom mjestu ili izravno kupcu. Ova podjela se vri samo zbog naina upravljanja transportom, dok su transportna sredstva identina u oba sluaja. Osnovna podjela transporta i transportnih sredstava, u ovom sluaju, se vri na temelju sredine - sredstva kojim se transportirana roba kree, tako da su osnovni vidovi transporta: [1]- eljezniki,- Cestovni,- Vodeni,- Avio (zrani) i- Cijevni.

1.1. Cestovni transport

Cestovni transport se moe podijeliti [2] : prema namjeni: Javni (opi) i Za vlastite potrebe (privatni); prema teritorijalnom obiljeju: Unutarnji i Meunarodna; prema nainu organizacije: Linijski i Slobodni prema specijalizaciji kapaciteta voznog parka na: Transport putnika i Transport robe Prema teritorijalnom obiljeju cestovni transport se moe podijeliti na [2] : Unutarnji cestovni prijevoz koji podrazumijeva autotransport putnika i robe na teritorije jedne drave i dijeli se na: gradski prijevoz, prigradski prijevoz, meugradski transport. Meunarodni cestovni prijevoz putnika i robe koji se ostvarujeizmeu dvije ili vie zemalja, pri emu cestovno vozilo prelazidravnu granicu, a dijeli se na [2] : pogranini, meuteritorijalni i tranzitni.Prema nainu organizacije cestovni transport se dijeli na [2] :a) Linijski cestovni transport je transport koji se vri na odreenoj relaciji i prijevoznom putu, po utvrenom redu vonje i tarifama i dijeli se na: Stalan, Sezonski, Povremeni (prema potrebi).b) Cestovni prijevoz po potrebi, od sluaja do sluaja, podrazumijeva se prijevoz putnika i robe gdje se uvjeti transporta odreuju sporazumno izmeu prijevoznika i korisnika prijevoza.

Sl.1. Cestovni transport [3]

1.2. eljezniki transportJedna od velikih prednosti eljeznikog transporta je sposobnost da se preveze razliita vrsta robe, poevi od suhih, rasutih i tekuih roba, zamrznute hrane, svjeeg voa i povra koji zahtijevaju kontroliranu temperaturu tijekom transporta, robu nepravilnog oblika i velikih gabarita i slino [2] .Prijevoznici koji se bave eljeznikim transportom se smatraju "prirodnim monopolistima". Razlog za ovo su visoke investicije koje su neophodne za otpoinjanje ovog posla (ovdje se u obzir uzimaju transportne organizacije u razvijenim gospodarstvima, poto kod nas, praktino, postoji samo jedan prijevoznik). Uz pretpostavku da je infrastruktura razvijena, prijevoznik mora osigurati terminale za pristup vagonima, opremu za podrku utovaru, manipuliranju i istovaru i lokomotive i vagone. Zbog ovakvih uvjeta, eljezniki transport, u svijetu, vrijedi za dio industrije "u opadanju", odnosno, udio eljeznikog trasporta u ukupni trokovima / zaradama opada. Kako eljeznikom transportu ostali vidovi transporta intenzivno oduzimaju poslove, eljeznike organizacije su prisiljene unaprjeuju svoje poslovanje i sniavaju trokove transporta po kilometar-toni prevezene robe. Ovo snienje trokova povoljno utjee na poveanje obujma transporta, to ima dalje povoljne posljedice na industriju koja se koristi ovim vidom transporta [2] .eljezniki transport se koristi uglavnom za transport vee koliine roba na due relacije. Transportirana roba je, po pravilu, niske vrijednosti po jedinici mase, kao i visoke specifine teine (velika masa po jedinici zapremine). Ovaj vid transporta se veinom koristi za transport drvene grae, rude, poljoprivrednih proizvoda i poluproizvoda kemijske industrije. Kako su ovo robe koje imaju relativno nisku cijenu po jedinici mase, trokovi transporta imaju visok udio u ukupnoj cijeni navedenih proizvoda na tritu. Sa druge strane, ovo utjee i na prihod koji ostvaruju organizacije koje se bave eljeznikim transportom i taj prihod je za ovaj vid transporta najnii po prevezenoj kilometar-toni od svih ostalih vidova transporta [2] .Ranije napomenuto opadanje udjela eljeznikog transporta u ukupnom obujmu prometa je posljedica potrebe za velikom koliinom robe za transport i velikim udaljenostima na koje se transportira roba. Ovo, ukoliko je ostvareno, kao rezultat ima rasporeivanje fiksnih trokova (koji su za ovaj vid transporta visoki) na veliki broj kilometar-tona prevezene robe [2] .Osnovni nedostatak eljeznikog transporta je relativna nedostupnost (nema rasprostranjena infrastruktura kao to postoji za cestovni transport - puno je naselja koji nemaju blizu eljezniku prugu i utovarnu stanicu). Ovo znai da prijevoznici moraju angairati i cestovni transport kao bi dovezli robu do utovarne stanice, to povisuje ukupne trokove transporta, a takoer i povisuje rizik od oteenja robe prilikom pretovara [2] .Drugi nedostatak eljeznikog transporta je brzina, odnosno vrijeme transporta. Prosjena brzina transporta kontejnera putem eljeznice iznosi oko 30 km / h, mada se, ne nekim dijelovima pruga ostvaruju prosjene brzine i do 100 km / h (ovi podaci se odnose na ameriku, japansku i zapadnoevropsku eljezniku mreu). Pored samog vremena transporta, na ovako nisku prosjenu brzinu transporta utjee i potreba da se roba klasificira po odreditu, kao bi bilo mogue, na ravanju, razdvojiti eljezniku kompoziciju na vie dijelova i usmjeriti ih u potrebnom smjeru. [2]

Sl.2. eljezniki transport [3]

1.3. Vodeni transport

Vodeni transport ine plovne rijeke, jezera, mora i oceani. Pomorski transport je najjeftiniji. Njime se odvija 4/5 svjetskog prometa.Za potrebe pomorskog prijevoza koriste se razliite vrste brodova [2] : Remorkeri, Brodovi za prijevoz komadnih proizvoda, Brodovi za prijevoz rasutih proizvoda, Tankeri, Kontejnerski brodovi, Fider, Upliv-isplivaju brodovi, "Rol on - rol of 'brodovi

Sl.4. Vodeni transport [3]

Rijeni transport je najstariji vid transporta, slino eljeznici, predodreen je za prevoz masovne robe niskih vrijednosti koja ne zahtijeva velike brzine dostave uz vrlo nisku cijenu prijevoza [2] .Predodreen je za dio direktnog transporta, niskovrijedne masovne robe upuene na rijeni put, to je najracionalnije ukoliko nisu u pitanju kratki rokovi isporuke i opasnost da roba zbog dugog putovanja trpi znatnije promjene u svojstvima [2] .

1.4. Zrani transport

Zrani transportje proces premjetanja, odnosno prijevoza osoba i/ili stvari zranom plovidbom, kao i bilo koja druga upotreba ili djelovanje uzranom prostoru[3].Osnovna podjela zranog prometa je ona na civilni i vojni. Vojni zrani promet je zrani promet u kojem sudjeluju vojni zrakoplovi, a koji iskljuivo slui u vojne svrhe. Civilni zrani promet je sav zrani promet osim vojnoga zranog prometa i dijelimo ga na[3]: Javni zrani prometu koji spada linijski i povremeni prijevoz osoba ili stvari.Linijskim zrani prometukljuuje redovni komercijalni prijevoz osoba i/ili stvari, koji je dostupan svima pod jednakim uvjetima, a obavlja se na unaprijed utvrenim linijama, prema unaprijed utvrenom redu letenja i po objavljenim cijenama i opim uvjetima prijevoza.Povremeni zrani prometukljuuje komercijalni prijevoz osoba i/ili stvari koji nije linijski, a koji se obavlja uz posebno ugovorene uvjete (arter prijevoz (pojedinani ili serijski)), taksi-prijevoz, panoramski letovi i sl. Domai zrani prometje promet koji se obavlja u zranom prostoru neke drave. Meunarodni zrani promet je promet koji se obavlja u zranom prostoru iznad teritorija dviju ili vie drava. Poseban zrani prometu koji spada zrani promet koji nije ukljuen u javni zrani promet.

Sl.5. Zrani transport[3]

1.5. Cijevni transport

Cijevni transport najjeftiniji oblik oblik prevoza energenata, prihvatljiv i sa aspekta zatite ivotne sredine.Cijevnim transportom se transportiraju fluidi kao na primjer: plin, voda, nafta, rasuti tereti i druge robe. iare su uske, jednoinske visee prijenosnice, koje slue za transport materijala i robe na dua rastojanja s promjenljivom konfiguracijom transportnog puta. Ovim vidom se vri transport: ruda, rudnih koncentrata, ljunka, ugljena i slino, a za penjanje na vee visine koristi se u turizmu itd [1].Cijevni transport se karakterie stalnim kretanjem i neakumuliranjem zaliha, protokom u jednom pravcu i prijenosom samo jednog proizvoda, tenosti ili gasa.

Sl.6. Cijevni transport[3]

2. KARAKTERISTIKE OSNOVNI VIDOVA TRANSPORTA

Svaki oblik trasnporta ima svoje prednosti i nedostatke. Tako da imamo karakteristike cestovnog, eljeznikog, vodenog, zranog, i cijevnog transporta.

2.1. Karakteristike cestovnog transporta

Cestovni transport kao javni saobracaj egzistira od poetka 20. stoljea i u zavisnosti od privredne razvijenosti, energetskog bogatstva, jaine automobilske industrije i stanja cestovne mree, poveavao se i broj automobila u pojedinim zemljama. [1]Cestovni transport ima brojne komparativne prednosti i specifinosti u odnosu na druge vidove transporta, koje ga s ekspanzivni razvojem ine prvostupanjskim "prometnim faktorom" na transportnom tritu bez obzira na velika ulaganja u razvoj i odravanje eljeznike mree, plovnih putova ili cjevovoda. [1]Osnovna osobina cestovnog transporta ogleda se u elastinim transportnim jedinicama koje mogu korespondiraju po principu "od vrata do vrata". [1]Druga vana osobina odnosi se na dobre tehnoloke preformanse sredstva cestovnog transporta: jednostavnim manipulacijama, veoj pokretljivosti i dostupnosti, prilagoenosti voznih jedinica obliku i veliini tereta, odnosno osobine koje znatno smanjuju transportne trokove na kraim udaljenostima. [1]Trea znaajna osobina koja karakterizira cestovni transport odnosi se na trabsportne jedinice koje mogu imati irok spektar specijalnih karakteristika i preformansi (od takog dostavnog vozila do vozila za prijevoz tekih i specijalnih tereta). [1]Prednosti ovog vida transporta ogledaju se u sljedeem [1] : Mogunost izravnog prijevoza od "vrata do vrata", ra zarliku od ostalih vidova, Mali eksplotacioni trpkovi vezani za poetno-zavrne operacije, Relativna nezavisnost prijevoznih jedinica od infrastrukture, Investicijska ulaganja potrebna za zadovoljavanje datog obima prijevoza na manja nego kod eljeznice. Brza dostava robe, Kratko zadravanje u dijelu poetno-zavrnih operacija, Velika razgranatost mree puteva, Jednostavna procedura prijevoza-odsustvo reima prijevoza, Relativna otvorenost i raspoloivost korisnicima usluga, Neovisnost od redova vonje, Mogunost organiziranja prijevoza malih koliina (nemasovne robe), Brzi obrt transportnih jedinica, jedostavnije uvanje poiljke od poiljatelja od primatelja i dr.

Cestovni transport ima i nedostataka [1] : Velika potronja goriva po jedinici rada, Prosjeno vei koeficijent tara / bruto, Cestovna sredstva su znaajni zagaivai okolia, Iskoritenje pogonske snage manje je u odnosu na druge vidove, Vei trokovi eksploatacije, odnosno vee sudjelovanje trabsportnih trokova u cijeni proizvoda, posebno na duim relacijama.

2.2. Karakteristike eljeznikog transporta

eljeznica sa svojim karakteristikama i komparativnim prednostima predstavlja vrlo znaajnog prijevoznika u meunarodnom i unutarnjem prijevozu.Prva i osnovna karakteristika jeste veliki prijevozni kapacitet masovne robe i nisko vrijedne robe koje ne zahtjevaju relativno veliku brzinu dostave.Bezbijednost je vrlo zaajna i za orjentaciju korisnika pri izboru vida transporta i znatno vea u eljeznikom nego u cestovnom transportu.Redovnost jedan od kriterija kvalitete rada eljeznice, jer korisnici mogu koristiti njene usluge po planiranom redu vonje ili po posebnom dogovoru, bez obzira na vremenske i druge uvjete koji ograniavaju primjenu drugih vidova transporta.Komparativne prednosti koje ovaj vid transporta ima u odnosu na druge vidove transporta, ogledaju se u sljedeem: [1] eljezniki promet je neovisan od klimatskih i vremenskih uvjeta, Masovna, koliinski velika prijevozna sposobnost, Relativno velike brzine prometa vlakova, Niski trokoviprevoza osobito na duim relacijama, Velika vanost u ratnim i mirnodopskim uvjetima pri transportu vojnih poiljaka, Vrlo pogodna primjena informatike, telematike i kibernetike, Visoka sigurnost, Pogodnost primjene i razvoja suvremenih tehnologija transporta,Doprinosi tednji energije i zatiti okolia

Nedostatci eljeznikog transporta su sljedei: [1] Vremenski dug obrt kola, odnosno spor transport robe, Veliki trokovi na kraim relacijama prijevoza, Visoki fiksni trokovi, odnosno gubici (u sluaju niske zaposlenosti kapaciteta), Nemogunost dovoza robe do zahtijevanog mjesta (zbog nepostojanja veeg broja industrijskih kolosijeka) i neophodnosti angairanja kooperanata.

2.3. Karakteristike vodenog transporta

Vodeni transport je oduvijek imao znaajnu ulogu u saobraajnom sistemu, posebno u meunarodnoj robnoj razmjeni.U ovom vidu transporta, period porasta nosivosti brodoba, karakteristina je i njihova specijalizacija za neke vrste robe i oblike prevoza. Danas oko 75% svih prevoza morem ini masovna roba(nafta, ugalj, itarice, drvo, rude). Zbog vlike nosivosti i niskih cijena pomorski transport je najpovoljniji ne samo u prekooceanskim prijevozima, nego i u prijevozu s obale na obalu jednog kontinenta ili zemlje koja ima more.Osnovne prednosti vodenog transporta su: [1] Propusna sposobnost u funkiciji puta bez ogranicenja, Potronja goriva po jedinici tereta u odnosu na druge vidove je manja, tj manja je potronja energije, Manji su i otpori kretanja to ima za posljedice znatno manju vunu snagu po jedinici tereta, Vodeni transport ima najnie trokove prevoza sa veim rastojanjima u odnosu na druge vidove,

Nedostatci vodenog transporta su: [1] Skup razvoj infrastrukture luke, Sloeniji sistemi pretovara, Skupa learina, ako se blagovremeno ne obave procesi istovara i utovara, Znaajni utjecaji vie sile kao to su: klimatski, navigacioni i drugi prirodni i geografski uticaji na planirani transport, Zavisnost transportne sposobnosti od prpusne sposobnosti luka i proizvodnosti njene mehanizacije.

2.4. Karakteristike zranog transporta

Zrani transport glavnu prednost ima u velikim brzinama prevoza. Velike brzine njegovu konkurentnost vezuju za prijevoze na velike udaljenosti, prije svega u meunarodnom transportu. Aspekt brzine prevoza je posebno bitan kada se ima u vidu vrijeme isporuke robe. Po tom pitanju je zrani prijevoz neprikosnoven na duim relacijama, dok je na srednjim relacijama ova njegova komparativna prednost u posljednje vrijeme malo ugroena brzinama koje se postiu pije svega u eljeznikom transportu (brzi vozovi) i drumskom transportu. [1]Ovaj vid transporta se odlikuje i dobrom pouzdanou i frekventnou, posebno na relacijama koje povezuju velike centre, na kojima funkcioniu redovne zrakoplovne linije. [1]Visoki trokovi ine ga nekonkurentnima kod prijevoza najveeg broja proizvoda. Svoju konkurentnost zrani transport moe da ispolji kod prijevoza robe male koliine i teine a velike vrijednosti. [1]Prednosti zranog transporta [1] : Bitne isporuke dijelova za odravanje i popravke kritine ili skupe opreme, Bitne isporuke poiljki radi sprjeavanja gubljenja prodaje na znaajnom tritu, Popunjavanje zaliha kritinim jedinicama za odravanje kontinuiteta proizvodnog procesa, Smanjivanje trokova zaliha i skladitenja, Smanjivanje ukupnih trokova transporta, kada zrani saobraaj drastino smanjuje duinu transportnih ruta, Proirenje trita na podruja koja nije mogue na drugi nain snabdjevati.

Nedostatci koritenja zranog transporta [1] : Eksterni efekti(buka i zagaenje okoline), Mogunost odlaganja letova i sl.(zbog estih vremenskih neprilika), Kapacitet zranog prevoza nisu pretjerano velikim ali su ipak dovoljni za prevoz skuplje robe koja gravitira ka ovom vidu transporta.

2.5. Karakterisitke cijevnog transporta

Glavne prednosti su [1] : Veliki kapacitet prijevoza, Visoka pouzdanost, Visoka produktivnost, Niski operativni trokovi, Masovan transport tenih i gasovitih energetskih sirovina.Cijevni transport ima nesumnjive prednosti kada treba zadovoljiti jedan od sljedecih uslova [1] : Potpuna mehanizacija utovara i istovara, Veoma razgranate transportne linije na malom prosrou, Izbjegavanje raznih vidova mehanikog transporta, Stalna promjena mjesta dostave materijala, Transportovanje vrlo sitnih vrstih materijala.Nedostatci cijevnog transporta su [1] : Ogranien dijapazon robe koja se moe kretati kroz cijevovode, Veoma visoke fiksne investicije, Mala brzina protoka materije kroz cijevovod, Visoka potronja energije po jedinici transportnog materijala kod nekih vidova transporta, Habanje elemenata postrojenja.

3. UNUTARNJI TRANSPORT

Unutarnji transport predstavlja logistiki proces od izuzetnog znaaja ne samo zato sto je on, u stvari, "krvotok" organizma preduzeca, ve zato to u velikoj mjeri utjee na poslovne rezultate. Veliina ovog utjecaja ogleda se u injenici da trokovi unutarnjeg transporta iznose od 10 do 90% ukupnih trokova poslovanja. Zato je unutarnji transport sredinja toka optimizacije [2] .Zadaci unutarnjeg transporta su povezivanje vanjskog i unutarnjeg transporta, dostava robe u neoteenom stanju u pravo vrijeme, na pravo mjesto i uz najnie trokove [2] .Da bi se moglo odluivati o izboru transporta i transportnih puteva, potrebno je dobro poznavati stanje i razvijenost transporta u predvienim transportnim pravcima [2] .Pored toga, potrebno je postaviti jasne transportne zahtjeve koji se odnose na: brzinu, sigurnost, pakiranje, gustou pakiranja roba u transportu, tonost dostave, kontinualnost tokova roba, koliine roba koje treba transportirati u jedinici vremena, cijenu robe (ne mogu se postavljati visoki transportni zahtjevi za volumni jeftinije robe, kao to je npr. pijesak, sirova nafta, ugljen i drugo), gabarite robe i dr [2] .Izbor transportnih sredstava za unutarnji transport [1] :Olakavaju i ubrzavaju: Utovar Pretovar Istovar Racionalizuju transport Bolje iskoritenje transportnog sredstva - povrinsko i zapreminsko, povezuju unutarnji i spoljni transport.

U odnosu na pod radionice, razlikuju se tri vrste transporta [1]: Transport po podu Transport ispod poda Transport iznad poda

Sl.7 . Pozicija sredstva za unutarnji transport [1]

Transport po podu odvija se pomou transportnih sredstava koja se kreu po podu radionice, odnosno skladita. Ova sredstva mogu da budu vezana za liniju kretanja ili da se kreu potpuno slobodno. Slobodna sredstva na tlu upotrebljavaju se u razliite svrhe gdje ima dovoljno prostora meu mainama. Kod viespratnih prostorija potrebno je upotrebiti dizalice. Za tovare od 1.000 kg upotrebljavaju se runa transportna sredstva. Transportna sredstva na mainski pogon prevoze robu teine 3.000 kg a s prikolicim do 15.000 kg. Prednost slobodnih transportnih sredstava je u njihovoj prostornoj nezavisnosti prilagodljivosti potrebama tehnolokog procesa. Vezana transportna sredstva na inama koriste se za tee tovare i vee razdaljine. Slue za istovaranje i tovarenje eljeznikih vagona.

Transport ispod poda je karakteristian po tome to se transportni proces odvija ispod povrine poda. "Podzemni" transport ne zauzima prostor, koji ostaje na raspolaganju za smjetaj sredstava za rad (maina), kretanje radnika i cirkulaciju transporta koji se odvija po podu. Transport ispod poda uglavnom slui za odvoz otpadaka, koji propadaju kroz reetkastu podlogu ugraenu u pod.

Transport iznad poda se odvija iznad tehnolokog procesa, odnosno iznad glava radnika, oslobaajui povrinu radionice za smetaj maina i radnika. Iznad poda se odvija transport pomou viseih transportera, ili pomou viseih i mostovskih kranova.

4. VANJSKI TRANSPORT

Osnovni tipovi vanjskog transporta su [2] : Cesta - prema mjestu gdje se odvija (koji ini cestovni i eljezniki i neki_drugi); Vodeni - (koji ine plovne rijeke, jezera, mora i oceani); Zrani - avionski ili svojevremeno i putem cepelina Potanski, telegrafski i telefonski (PTT).(Moe se oekivati da e se u dogledno vrijeme razviti i saobraaj meuplanetarnim svemirskim prostorima - space shuttle.)

Transport se dijeli na sljedee oblike [2] : suvozemni zrani vodeni i izdvojeni oblik: cijevni i iare

Suvozemni promet ovisi o vrsti prometnog puta i dijeli se na: cestovni, eljezniki i transport fluida cjevovodima.eljezniki promet (eljeznica) je najvaniji kopneni promet. Po koliini robe koju moe prevesti, kao i po niskoj cijeni (tarifi), nadmauje ga samo vodeni promet, ali je on suvie spor. Nedostatak je taj to nema mogunost prijevoza "od vrata do vrata" nego ide od "terminala do terminala".

Zrak se odvija zranim putem, koridorima. On je skuplji, ali i mnogo bri od drugih grana transporta [2] : unutarnji < 1500 km, internacionalan > 1500 km.

Vodeni transport je najjeftiniji. Njime se odvija 4/5 svjetskog prometa. Vodeni transport moe biti: rijeni, jezerski, priobalni i prekooceanski.Za potrebe vodnog prijevoza koriste se razliite vrste brodova [2] :- Remorkeri,- Brodovi za prijevoz komadnih proizvoda,- Brodovi za prijevoz rasutih proizvoda,- Tankeri,- Kontejnerski brodovi,- Fider,- Upliv-isplivaju brodovi,- "Rol on - rol of 'brodovi,- Bare.

Cijevnim transportom se transportiraju fluidi kao na primjer: plin, voda, nafta, tekuina ili pak rinfuzni - Sipska materijal (cement, zrnati materijal i drugi).

iare su uske, jednoinske visee prijenosnice, koje slue za transport materijala i robe na dua rastojanja s promjenljivom konfiguracijom transportnog puta. Ovim vidom se vri transport: ruda, rudnih koncentrata, ljunka, ugljena i slino, a za penjanje na vee visine koristi se u turizmu itd.[2] .

Da bi se obavljale prometne radnje vezane za prijenos rijei, vijesti i slike koristimo sljedea sredstva: telefon, radio, telegraf i televiziju, pa prema tome razlikujemo sljedee vrste ovog prometa [2] : telegrafski, Radiotelegrafski, telefonski (web), televizijski.

ZAKLJUAK

Iz priloenoga moemo da vidimo prednosti i nedostatke pojedinih vidova transporta. Ni jedna grana nije savrena. Logistika transporta obuhvata sve vidove i nalazi se u svakome pojedinano. Bez logistike ne bih mogli da zamislimo bilo kakav vid organizovanoga transporta. Ona nam omoguava to bolje, racionalnije iskoritavanje naih raspoloivih resursa.Kako se logistika odnosi na unutarnji tako se odnosi i na vanjski transport. Iz dana u dan logistika napreduje, a time nam daje sve vee ideje, reenja za odreene probleme na koje nailazimo prilikom bilo kog trasnporta.

LITERATURA

[1] Bulatovi, M., Menadment poslovne logistike Ekonomski fakultet, Ni. 2003[2] Vasiljevi, M., Logistika u saobraaju - skripta Saobraajni fakultet Doboj. 2008[3] Internet stranice :https://www.google.ba/url?sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images&cd=&cad=rja&uact=8&ved=0CAcQjRw&url=http%3A%2F%2Ftransportrobe.com%2Fvodeni-transport%2F&ei=UHZTVanPIomAU_vIgagI&bvm=bv.93112503,d.bGg&psig=AFQjCNFmI3jMx4W4VZvb8MMBrRjN-98ESg&ust=1431619533901176https://encrypted-tbn1.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcS8j5vRwo3vj56fUFmK5mO2r4WZx9Zp0zPb9QBL8QKbQ--nOQey-whttps://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&uact=8&ved=0CBsQFjAA&url=http%3A%2F%2Fhr.wikipedia.org%2Fwiki%2FZra%25C4%258Dni_promet&ei=05VUVcxagcyyAb23gLAE&usg=AFQjCNEBdZCA3mVSGozf9RjqaDyv2thRYghttp://www.google.ba/imgres?imgurl=http://www.poslovni.hr/media/cache/81/83/81834edcd2f52c0c093cc6ffb2875679.jpg&imgrefurl=http://www.poslovni.hr/hrvatska/puknuo-cjevovod-s-butanom-u-rafineriji-nafte-sisak-247993&h=345&w=575&tbnid=G2RzE6T62B0VkM:&zoom=1&docid=0TF6CxRNDAuyfM&hl=bs&ei=IO9VVcjnMoqssAGQtYGQDw&tbm=isch&ved=0CB0QMygDMAM&biw=1024&bih=657https://www.google.ba/imgres?imgurl=http%3A%2F%2Fliderpress.hr%2Fstatic%2Fmedia%2Fcache%2Fc9%2F46%2Fc946af57090b381f5d5a8c6dfd941680.jpg&imgrefurl=http%3A%2F%2Fliderpress.hr%2Farhiva%2F144124%2F&docid=eVh9mgiLoMythM&tbnid=YRaXiEh-KryVXM&w=460&h=245&ei=n-9VVbDmNuiv7Aaa2YGoCA&ved=0CAUQxiAwAw&iact=c&biw=1024&bih=657