UNIVERZITET U SARAJEVUGRAĐEVINSKI FAKULTET

Master studijSemestar IIŠk. 2012/13. god.

Nastavni predmet: HIDROGEOLOGIJA

SEMINARSKI RAD

Tema: ZAŠTITA OD OBORINSKIH I PODZEMNIH VODA

Vrijeme izrade: maj, 2013. god.Student: Omić AlminSmjer studija: Saobraćajnice

Predmetni profesor: doc.dr. Đenari Ćerimagić

Bodovi: Ocjena:

Omić Almin

SADRŽAJ

1. REZIME..............................................................................................3

2. UVOD..................................................................................................4

3. ZADATAK...........................................................................................4

4. CILJ.....................................................................................................4

5. GLAVNO POGLAVLJE.......................................................................5

6. ZAKLJUČAK.......................................................................................7

7. PRILOG..............................................................................................8

8. LITERATURA....................................................................................11

2

Omić Almin

3

Omić Almin

1. REZIME

Gradilište je prostor koji mora biti oslobođen od negativnih uticaja vode. Pozajmišta materijala moraju biti zaštićena od štetnog dejstva vode da bi se mogla nesmetano koristiti. Usjeci i zasjeci su udubine u tlu iz kojih se voda ne može uvijek gravitaciono odvesti. Posteljica, na koju dolazi kolovoz kao i nasipi, se tokom gradnje moraju zaštititi od vode da ih ne raskvasi. Vlažnost mora biti u granicama propisane. Iz tog razloga potrebno je svim ovim građevinskim zahvatima osigurati dobru odvodnju. Kod prometnica se razlikuje zaštita od vode za vrijeme građenja i trajna zaštita od vode u toku korištenja građevine. Zaštita od vode u tijeku korištenja građevine je sastavni dio glavnog i izvedbenog projekta prometnice. Zaštita od utjecaja vode može biti privremena, dok se ne završe radovi i ne uredi trajna odvodnja i može biti povremena, najčešće kada je svaka druga odvodnja riješena nekim sustavom, a gradilište treba štititi isključivo od vlastite vode pri jakim pljuskovima kada ono predstavlja zatvoreni prostor bez mogućnosti gravitacionog otjecanja kišnice. Pri izgradnji prometnica odvodnja ima vrlo značajnu ulogu kako prilikom građenja tako i u toku korištenja. Prometnice su građevine trajno izložene utjecaju oborinske, procjedne i podzemne vode.

Ključne riječi:

Nasip – umjetna tvorevina izgrađena od prirodnih materijala nasipanjem Usjek – zavisno od načina i dubine usjecanja, odnosno geometrijskog oblika i

konfiguracije terena postoji više tipova (usjek, zasjek, isjek). Erozija – mehaničko razaranje stijena djelovanjem vanjskih, egzodinamskih

sila. Kolovoz – izgrađena površina puta na kojoj se odvija saobraćaj.

4

Omić Almin

2. UVOD

Svako gradilište je potrebno osigurati od vanjske i vlastite oborinske vode. Razina osiguranja od oborinske vode ovisi o režimu kiša u području gradilišta, godišnjem dobu, razini podzemne vode, konfiguraciji okolnog terena i slično. Pri izgradnji prometnica odvodnja ima vrlo značajnu ulogu kako prilikom građenja tako i u toku korištenja. Prometnice su građevine trajno izložene utjecaju oborinske, procjedne i podzemne vode. Kosine usjeka i nasipa stalno su izložene površinskoj eroziji oborinske vode. Odvodnja prometnica se mora obuhvatiti projektom, izvedbom i naročito održavanjem. Odvodnja podzemnih voda kod prometnica je vrlo značajna stoga što njeno prisustvo može uzrokovati znatne štete. Najvažnije je odvesti vodu iz posteljice i tamponskog sloja. Za to se koriste plitke drenaže.

3. ZADATAK

Zadatak seminarskog rada da se obrade načini djelovanja oborinskih i podzemnih voda na prometnice, te načini odvodnje vode i načini zaštite od vode. Potrebno je ukazati na štetno dejstvo vode na prometnice, te je potrebno posvetiti veliku pažnju ovom problemu. Treba ozbiljno pristupiti riješavanju problema odvodnje vode sa prometnica kako ne bi došlo do razaranja kolovozne konstrukcije. Odvodnja prometnica se mora obuhvatiti projektom. Svako gradilište je potrebno osigurati od vanjske i vlastite oborinske vode. Razina osiguranja od oborinske vode ovisi o režimu kiša u području gradilišta, godišnjem dobu, razini podzemne vode, konfiguraciji okolnog terena i slično. Za velika gradilišta potrebno je kako za vanjske tako i za vlastite vode izraditi hidrološku analizu projektiranih pljuskova.Temeljem takvih podataka dimenzioniraju se uređaji za zahvat i odvodnju ovih voda. U seminarskom radu će se posvetiti pažnja i uređajima i načinima odvodnje.

4. CILJ

Cilj seminarskog rada je ukazati na štetne uticaje oborinskih i podzemnih voda, te ponuditi prava riješenja za odvodnju vode tokom gradnje te tokom buduće eksploatacije prometnice. Zaštita od vode u tijeku korištenja građevine je sastavni dio glavnog i izvedbenog projekta prometnice. U seminarskom radu će biti govora i o djelovanju podzemnih voda, te načinima privremene zaštite tokom gradnje te trajnim riješenjima odvodnje u toku eksploatacije. Veliku pažnju treba posvetiti izboru tipa odvodnje u toku same gradnje te u toku budućeg korištenja. U seminarskom radu će biti prikazani uređaji za odvodnju te njihove glavne karakteristike.

5

Omić Almin

5. GLAVNO POGLAVLJE

Zaštita od utjecaja vode može biti privremena, dok se ne završe radovi i ne uredi trajna odvodnja i može biti povremena, najčešće kada je svaka druga odvodnja riješena nekim sustavom, a gradilište treba štititi isključivo od vlastite vode pri jakim pljuskovima kada ono predstavlja zatvoreni prostor bez mogućnosti gravitacionog otjecanja kišnice. Svako gradilište je potrebno osigurati od vanjske i vlastite oborinske vode. Razina osiguranja od oborinske vode ovisi o režimu kiša u području gradilišta, godišnjem dobu, razini podzemne vode, konfiguraciji okolnog terena i slično. Za velika gradilišta potrebno je kako za vanjske tako i za vlastite vode izraditi hidrološku analizu projektiranih pljuskova. Temeljem takvih podataka dimenzioniraju se uređaji za zahvat i odvodnju ovih voda. Pri izgradnji prometnica odvodnja ima vrlo značajnu ulogu kako prilikom građenja tako i u toku korištenja. Prometnice su građevine trajno izložene utjecaju oborinske, procjedne i podzemne vode. Kosine usjeka i nasipa stalno su izložene površinskoj eroziji oborinske vode. Voda je smetnja kako pri iskopu tako i pri nasipanju. Najveća je smetnja pri iskopu koherentnog i miješanog tla u pozajmištu. Tada tlo treba imati vlažnost što bližu optimalnoj i svako dodatno vlaženje je nepoželjno. Pri ugradnji tla u nasipe, opet naročito koherentnog i miješanog tla, voda mijenja vlažnost, a time i pogodnost za ugradnju. Veliki zemljani radovi i izgradnja izduženih trasa prometnica zahtijevaju povremeno izmiještanje puteva na trasi i izvedbu putova za lokalni prijevoz. Ovi se putevi izvode kao privremeni s niskim zahtjavima za kakvoćom vozne površine. Tu voda čini posebno velike poteškoće. Ako se zadrži na takvim kolovozima stvara se blato i kolotrazi. Zato se posebna pažnja mora posvetiti nagibima kako površina pri glavnim radovima, tako i padovima, uzdužnim i poprečnim, privremenih i gradilišnih puteva.

Za vrijeme korištenja prometnice voda uzrokuje:

Unutrašnju eroziju, Površinsku eroziju na pokosima, Smanjenje stabilnosti kosina zbog strujanja niz kosinu, Smanjenje nosivosti zbog povećanja pornih pritisaka, Oštećenja usljed smrzavanja.

Iz ovih razloga potrebno je kod prometnica uticaj površinske i podzemne vode svesti na najmanju moguću mjeru.

Prometnice su građevine kod kojih je odvodnja ključni, sastavni dio. Mora se obuhvatiti projektiranjem, izvedbom i naročito održavanjem.

Za odvodnju površinskih voda koriste se:

Odvodni jarci (kanali), Rigoli, Slivnici, Ispusti, Propusti, Kanalizacija i Prirodni jarci i vodotoci.

6

Omić Almin

7

Omić Almin

Kao trajne građevine kanali i rigoli moraju zadovoljiti uvjet da vodu odvedu što kraćim putem, da se u njima ne taloži nanos, da se njihova površina ne erodira i da je hrapavost što manja. Odvodni kanali mogu biti površinski i podzemni. Dužina rigola jenajviše 200 metara , a nakon toga treba izvesti slivnik i propust ili odvesti vodu u kanalizaciju. Da bi se pravilno dimenzionirali jarci, kanali i rigoli, potrebno je poznavati očekivanu količinu padavina na pojedinoj dionici ka kojoj gravitira pojedina slivna površina. Odvodnja podzemnih voda kod prometnica je vrlo značajna stoga što njeno prisustvo može uzrokovati znatne štete. Najvažnije je odvesti vodu iz posteljice i tamponskog sloja. Za to se koriste plitke drenaže. Za odvodnju podzemne vode iz okoliša prometnice koriste se duboke drenaže.

Odvodni jarci trebaju zadovoljiti sljedeće uvjete:

Što kraćim putem treba vodu odvesti sa površine, U jarku ne smije biti taloženja, Ne smije se erodirati površina, Hrapavost obloge kanala mora biti što manja.

Vrste odvodnih jaraka:

bez obloge (pad 0.5 do 3%) obloženi betonom obloženi kamenom oblogom na pješčanoj podlozi ili betonskoj podlozi, od montažnih betonskih elemenata obloženi asfaltom.

Rigoli mogu biti:

betonski (monolitni ili montažni) asfaltni rigoli od lomljenog kamena u cementnom malteru.

Propusti su objekti za propuštanje vode ili manjih prometnica kroz trup prometnice. Propustom se smatra otvor do 5.0 m raspona.

Propusti mogu biti:

cijevni, pločasti i okvirni propusti koji se rade na licu mjesta, montažni, cijevni i okvirni propusti.

Kod projektovanja propusta treba odrediti:

veličinu otvora prema količini vode koja se očekuje, ili potrebnoj širini prometnice,

položaj propusta u odnosu na os prometnice, kote ulaza i izlaza s obzirom na mogućnost uvođenja vode iz vodotoka, kanala

i rigola, način temeljenja propusta s obzirom na svojstva temeljnog tla.

8

Omić Almin

Za dreniranje podzemne vode koristimo:

za odvodnjavanje posteljice i tamponskog sloja koriste se plitke drenaže, za spuštanje razine podzemne vode: drenažni rovovi, horizontalni bušeni

drenovi, elektropneumatski drenovi, sifonski drenovi, za sanaciju klizišta: drenažni sustavi, za upijanje vode: drenažni potkopi, vertikalne dubinske drenaže.

Sakupljanje i odvodnja podzemne vode dospjele u trup saobraćajnice ili u teren izvan nje obavlja se iz sljedećih razloga:

da se odvede voda iz posteljice ili tamponskog sloja koja prodre kroz bankine ili kroz kolovoznu konstrukciju,

da se snizi nivo podzemne vode, da se prihvati podzemna voda koja dolazi sa strane i spriječi njeno štetno

djelovanje na pokose usjeka i trup saobraćajnice, da se poboljša stabilnost objekta ili terena poremećene stabilnosti.

6. ZAKLJUČAK

Prilikom projektovanja treba veliku pažnju posvetiti djelovanju vode zbog njenog štetnog uticaja na objekte koji mogu dovesti do djelimičnog ili potpunog razaranja konstrukcije. Zaštita od vode u toku korištenja građevine je sastavni dio glavnog i izvedbenog projekta prometnice. Za vrijeme korištenja prometnice voda uzrokuje unutrašnju eroziju, površinsku eroziju na pokosima, smanjenje stabilnosti kosina, smanjenje nosivosti zbog povećanja pornih pritisaka, oštećenja zbog smrzavanja. Iz ovih razloga potrbno je kod prometnica uticaj površinske i podzemne vode svesti na najmanju moguću mjeru. Saobraćajnice su objekti kod kojih je odvodnja ključni dio te zbog toga mora biti obuhvaćena projektom, izvođenjem i naročito održavanjem. Za odvodnju površinskih voda koriste se: odvodni jarci, rigoli, slivnici, ispusti, propusti, kanalizacija, prirodni jarci i vodotoci. Odvodnja podzemnih voda kod prometnica je vrlo značajna stoga što njeno prisustvo može uzrokovati znatne štete. Najvažnije je odvesti vodu iz posteljice i tamponskog sloja.

9

Omić Almin

7. PRILOG

Slika 1. Organizacija odvodnje vode za vrijeme gradnje

Slika 2. Pojava vode u zasjeku, nasipu i usjeku

10

Omić Almin

Slika 3. Primjer odvodnje usjeka i nasipa

Slika 4. Poprečni presjeci jaraka

Slika 5. Tipovi rigola

11

Omić Almin

Slika 6. Drenaža sa nagnutim stranama

Slika 7. Propusti u trupu saobraćajnice

12

Omić Almin

8. LITERATURA

1. Mirza Bašagić, Ferid skopljak: Hidrogeologija (2007);2. Smjernice za projektovanje, građenje, održavanje i nadzor na putevima3. www.gradri.hr

13