UNIVERZITET U TRAVNIKUFARMACEUTSKO ZDRAVSTVENI FAKULTET

Farmaceutska botanika

Kandidat: Mentor:

Sadraj

CALENDULA OFFICINALIS - NEVEN3PRIMULA VULGARIS - JAGLAC4LAVANDULA OFFICINALIS - LAVANDA6TARAXACUM OFFICINALIS MASLAAK7SYMPHYTUM OFFICINALE - GAVEZ9LITERATURA :12

CALENDULA OFFICINALIS NEVEN

Neven(Calendula officinalis), jednogodinja ili rjee dvogodinja zeljastabiljkaiz porodiceglavoika, visine od 30 do 50 cm, razgranate, uspravne i dlakave stabljike, dlakavih i duguljastih listova, glavice od tamnoute do naranaste boje.Primjena nevena u terapijske svrhe poznata je jo odStarog Egipta, odakle se proirila uEuropu.Koristi se za lijeenje bolestikoe, a upotrebljava se i kaozain.U starom Rimu vjerovalo se da su cvjetovi nevena nikli na grobu jedne vestalke koja je umrla od tuge, nesreno zaljubljena u jednog rimskog mladia. Nauka je meutim pokazala da ova divna legenda o zabranjenoj ljubavi nije tana i da je ova biljka porijeklom iz Indije.Neven (Calendula officinalis) jedna je od najire korienih biljaka u fitoterapiji, narodnim obiajima i magiji naroda irom svijeta.Zahvaljujui svom sloenom sastavu neven se koristi za lijeenje irokog spektra bolesti. Neven sadri znaajnu koliinu flavonoida zahvaljujui kojima djeluje protivupalno. U ovoj biljci pronaeni su i triterpenski saponozidi, tanin, glikozid kaledulozid, kartenoidi (zahvaljujui kojima neven ima divno narandaste cvjetove), malo etarskog ulja neprijatnog mirisa i nekoliko organskih kisjelina.Neven je bitan sastojak ajnih mjeavina kojima se otklanjaju tegobe u digestivnom traktu. Zacjeljuje ranice na eludcu i dvanaestopalanom crijevu, normalizuje rad jetre i luenje zui. Zahvaljujui antiinflamatornom dejstvu flavonoida, ova biljka smiruje upalu debelog crijeva. Prisustvo tanina i sluzi opravdava upotrebu nevena za zaustavljanje blaih dijareja. Opis:Stablonevena je uspravno, granato i izbrazdano. Obliklistovase razlikuje ovisno od njihovog poloaja: gornji su duguljasti ili kopljasti, srednji su obrnuto jajasti i obuhvaaju stablo, a donji su s krilatom drkom.Cvjetovisu sakupljeni u glaviaste, naranastoute, krupne cvati. Periferiju cvati grade jeziasti cvjetovi naslagani u 2-3 reda, a sredinu cjevasti cvjetovi. Omota cvati grade uzani, zeleni, ljepljivi i dlakama pokriveni listii.

PRIMULA VULGARIS - JAGLAC

Biljna je vrsta iz roda Primula. Rairena je u Zapadnoj i Junoj Europi (od Farskih otoka i Norveke na sjeveru do Portugala na jugu, te Njemake, Ukrajine, poluotoka Krima, Balkanskog poluotoka na istoku), kao i na podruju sjeverozapadne Afrike te jugozapadne Azije (od Turske do Irana na istoku). Obino je nazivaju jaglac, jagorevina ili primrose, kao i obini jaglac ili engleski jaglac, da bi je razlikovali od drugih vrsta iz roda Primula koje se takoer nazivaju jaglac.To je zeljasta, jednogodinja biljka, niskog rasta. Naraste od 1030cm u visinu, s baznom rozetom listova, to je ini pogodnom za ukraavanje kunih i poslovnih prostorija. Listovi su dugi 525cm i 26cm iroki sa neregularno nazubljenim rubom i obino veoma kratkim lisnom drkom. Cvjetovi su 24cm u promjeru, pojedinani na duguljastoj peteljci, svijetlo uti, bijeli, rijetko crveni ili ruiasti. Cvjetovi su aktinomorfni, odnosno radijalno simetrini sa gornjim ovarijem koji kasnije formira kapsulu koja se otvara preko zalistaka. Nakon cvjetanja, iz zrele kapsule ispada maleno crno sjeme. Cvjetovi su hermafroditni ali su heterogeni; pojedine biljke nose ili muke ili enske cvjetove. Oplodnja se moe odvijati iskljuivo izmedu razliitih cvjetova, tako da polenizacija sa mukog na muki odnosno sa enskog na enski cvijet nije uinkovitaCvjeta u rano proljee i jedna je od biljki koje najranije cvjetaju u Europi. Engleski naziv za jaglac, Primrose, potie od starofrancuskog primerose ili srednjovjekovnog latinskog jezika prima rosa, u znaenju prva rua. U odreenim okolnostima, cvjetovi jaglaca mogu potpuno obojiti zaklonite proplanke i livade pored uma.U blizini naseljenih mjesta, jaglac esto bude meta prekomjernog branja i sakupljanja tako da se danas moe nai veoma malo prirodnih stanita jaglaca koja nisu ugroena od ovjeka. U svrhu njene zatite, u mnogim europskim zemljama doneseni su zakoni kojima se zabranjuje branje i sakupljanje jaglaca. U prolosti, divlji je jaglac bio est prizor u engleskim vrtovima u viktorijansko doba. Meutim, danas se jaglac uzgaja u vidu brojnih pripitomljenih podvrsta: Primula vulgaris podvrsta vulgaris; Zapadna i Juna Europa. Ima svijetlo ute cvjetove. Primula vulgaris podvrsta balearica (Willk.) W.W.Sm. & Forrest. Balearski otoci. Endemska podvrsta, cvjetovi bijeli. Cvijetna drka dua do duine lista. Primula vulgaris podvrsta sibthorpii (Hoffmanns.) W.W.Sm. & Forrest. Balkan, Jugozapadna Azija. Cvjetovi ruiasti ili crveni.

Razlikuje se od drugih vrsta Primule po svojim svijetlo utim (u navedenim podvrstama) cvjetovima koji rastu pojedinano na dugakim stabljikama koje su prekrivene dlaicama. Cvjetovi se ee otvaraju ravno nego konkavno, kao to je sluaj kod vrste Primula veris.Nekoliko kultivara odabrane su za uzgajanje u vrtu, esto od podvrste sibthorpii ili hibrida izmeu podvrsta; ovi i ostali vrtni hibridi dostupni su u irokom rasponu boja i s duim vremenom cvjetanja. [5] Ruiasti i crveni jaglaci koji rastu u prirodnim uslovima Zapadne Europe obino su naturalizirani iz vrtova,[4] iako je oblik s ruiastim cvjetovima prijavljen kao lokalna divlja biljka u Walesu.[7]I cvjetovi i listovi jestivi su, okus je u rasponu izmeu blage i gorke zelene salate. Listovi se takoer mogu koristiti za aj, a od mladih cvjetova moe se pripremiti vino od jaglaca.

Carstvo:Plantae

Divizija:Magnoliophyta

Razred:Magnoliopsida

Red:Ericales

Porodica:Primulaceae

Rod:Primula

Vrsta:P. acaulis

LAVANDULA OFFICINALIS LAVANDA Lavandaje biljka iz rodaLavandulaunutar kojeg se nalazi 39 vrsta. Lavanda je domaa biljka u regijiMediteranajuno do tropskeAfrikei jugoistono doIndije. Lavanda izvedenica odlatinske rijeilavare koja znai:prati.Lavanda se koristi najee za dobijanjelavandinog uljakoje se koristi kaoantiseptiki uaromaterapiji. Osim toga lavanda se moe koristiti u kulinarstvu kaozain . Opis biljke:lavanda je polu grmovita biljka koja, raste na suvim i toplim obroncima. Ona se, inace, uzgaja kao ukrasno bilje u vrtovirna i parkovima. Lavanda je polugrm, naraste do 60 cm. Pri dnu je granasta. Grane su cetverouglaste i nadignute. Listovi su nalik ruzmarinu. Sivo-zelene su boje sa ljezdama na nalicju, unazad malo svinuti. Cvjetovi cine modre prljenaste klasove. Lavandula ima jak aromatican miris, ukus gorak i Ijut.Ima sivozelene listove i plavoljubicaste cvjetove i duguljaste klasove. Cvjeta u julu i avgustu, a za ljekovite potrebe beru se listovi i cvjetovi prije nego sto se otvore. Osueni cvijetovi jakog su mirisa i malo gorkog ukusa.

Sistematika

carstvo:Plantae

razdeo:Magnoliophyta

klasa:Magnoliopsida

red:Papaverales

porodica:Papaveraceae

rod:Papaver

vrsta:P. rhoea

TARAXACUM OFFICINALIS MASLAAK

Maslaak

Taraxacum officinale

Sistematika

CarstvoPlantae

DivizijaMagnoliophyta

KlasaMagnoliopsida

RedAsterales

PorodicaAsteraceae

RodTaraxacum

Maslaak (lat. Taraxacum) (lie maslaka poznato pod nazivom radi) je cvijet iz porodice Asteraceae. Maslaak je viegodinja zeljasta biljka sa utim cvjetnim glavicama sloenim iz velikog broja cjevastih i jeziastih cvjetova. Ima 25 vrsta maslaaka i obino se nalazi u krajevima sa umjerenom i hladnom klimom. Prirodno stanite maslaaka su Afrika, Azija i Evropa, ali se mogu nai i na drugim kontinentima. Cvjeta od marta do oktobra. Mnoge vrste maslaaka mogu proizvesti sjeme aseksualnim putem (apomixis), to znai bez polenizacije, i takvi cvijetovi su genetiki identini roditeljskim,Korijen maslaka ima sloen hemijski sastav. U mlijenom soku sadri heterozide, ugljene hidrate, minerale pa se koristi za lijeenje upale i kamena une kese, utice, smanjenog luenja mokrae i dr. U narodnoj medicini koristi se kao gorko sredstvo, kolagog, aperitiv, te za smanjivanje masnoe u krvi. Od njega se moe praviti aj, sirup ili maslakovo vino.Poznata je, osim po ljekovitosti, kao izuzetno hranljiva biljka bogata vitaminima C i A, organskim kiselinama, mineralima (posebno K, Na, Mg). Proljetna salata pravi se od sasvim mladih listova koji se beru prije cvjetanja i van naseljenog podruja.Dodir sa svjeim mlijenim sokom moe izazvati alergijsku reakciju koe.Biljka koju nalazimo na ravnicama kao dosadni korov za bolesne je ljude nadasve dragocjena i ljekovita. Cvjeta u travnju i svibnju na svim meama, livadama i travnjacima. uti cvjetni tepih oduevljava nas svake godine. Izbjegava jako vlane povrine. Ima dva istaknuta svojstva: pomae kod oboljenja ui i jetre. Sakupljamo listove prije cvjetanja, korijenje u proljee ili jesen, stabljike za vrijeme cvjetanja. Cijela je biljka Ijekovita. eerai bi trebali svaki dan jesti do deset stabljika maslaka dok je u cvatu. Stabiljku opererno zajedno s cvijetom, zatim prvo odstranimo cvjetnu glavicu i polako savaemo. Stabljika je u poetku malo gorka, hrskava i sona i jede se kao endivija. Stalno bolesni ljudi, koji se osjeaju slomljeni i umorni, trebali bi provesti 14-dnevnu kuru sa svjeim stabljikama maslaka. Bit e iznenaeni s izvrsnim uspjehom. Stabljike pomau i kod drugih tegoba. Otklanjaju koni svrab, liajeve i osipe, poboljavaju eluane sokove i proiuju eludac od svih nepoeljnih tvari. Svjee stabljike mogu bezbolno rastvoriti une kamence, te podstiu rad jetre i ui. Pored mineralnih tvari sadri maslaak jo i vane ljekovite i gradbene tvari koje su jako znaajne za otklanjanje poremeaja u metabolizmu. Svojim proiavajuim djelovanjem pomae kod gihta i reume; oteknua lijezda splasnu ako tri do etiri tjedna provodimo kuru sa svjeim stabljikama. Maslaak s uspjehom koristimo i u lijeenju utice i kroninih oboljenja slezene. Korijenje maslaka, sirovo, ali i osueno, upotrijebljeno kao ajni iscjedak proiuje krv, pospjeuje probavu, znojenje i mokrenje te djeluje okrepljujue. ini krv itkom i odlino je sredstvo protiv gruanja krvi. U starim bilinarima pie da su ene nekada koristile oparak od biljke i korijena kao sredstvo za ljepotu. S tim su njegovale umivanjem oi i lice i "nadale se, da e tako imati ljepu put". Maslaak se ubraja u one biljke za koje nema zimskog sna i iji listovi tjeraju i u zimskom razdoblju.

NAINI UPORABEPriprema aja: 1 vrhom punu ajnu liicu korijenja ostavimo tijekom no u 1/4 litre hladne vode, sljedei dan zagrijemo do kljuanja i procijedimo. Tu koliinu podijelimo i popijemo gutljaj po gutljaj pola sata prije i pola sata nakon doruka .Salata: Od svjeega, sirovoga korijenja i listovaStabljike: Dnevno dobro savaemo i pojedemo 5 do 10 svjeih, opranih cvjetnih stabljika.

SYMPHYTUM OFFICINALE - GAVEZ

Gavez

Status zatite

Sistematika

Carstvo:Plantae

Divizija:Magnoliophyta

Razred:Magnoliopsida

Red:Lamiales

Porodica:Boraginaceae

Rod:Symphytum

Gavez je viegodinja biljka s ljubiastim ili ruiastim cvjetovima. Ostali nazivi ove biljke su crni gavez, kilnjak, konjski rep, veliki gavez, korijen za slomljenu nogu, gabe, opaica, svatovci, vela konsolida, volovi jezik. Gavez sadri alantoin, tanine, sluzi i pirolizidinske alkaloide. Moe pospjeiti granulaciju i stvaranje kalusa, djelovati protuupalno (antiflogistino) i pomoi kod iaenja, uganua, prijeloma i podljeva krvi . Upotreba biljke za internu konzumacija, kao u obliku aja, se ne preporua, jer moe izazvati oteenje jetre. Biljka moe narasti i do 60 cm.Gavez ima sonu, grubo dlakavu stabljiku, visine 20-100cm. Viegodinji korijen gaveza raste vrlo duboko u zemlji. Debeo je i razgranat, vretenast i soan. Izvana je tamno smee do crnkaste boje, a iznutra bijele do svijetlo ute boje. Donji listovi su veliki s peteljkom, duguljasti i grubo dlakavi. Listovi na stabljici su naizmjenino poredani i grubo dlakavi po cijeloj povrini. Cvjetovi izbijaju tijekom ljeta iz pazuha gornjih listova, a okrenuti su prema dolje u jednostrano povijenim cvatovima. Imaju oblik uskog zvona a boja im je prljavobijela do ruiaste ili ljubiaste.Od svih domaih ljekovitih biljaka gavez sadri alantoin, tvar to ponajvie djeluje u stvaranju novih stanica, zbog ega se gavez koristi u lijeenju rana, ak i zaputenih gnojnih rana. Njime se lijee sve vrste ozljeda: ispucanost, posjekline, lom kostiju, izljev krvi i sl. Korijen gaveza djelotvoran je u lijeenju raznih potekoa probavnih organa, protiv katara eluca (s proljevom ili bez njega), srdoblje, bolesti bubrega i kod prejake menstruacije. Upotrebljava se kod krvarenja eluca, bronhalnog katara, upale plua, krvavog kalja i ispljuvka, upale porebrice i dr.Ova ljekovita biljka se ubraja meu najneophodnije i najbolje koje nam priroda daje. Raste na vlanim livadama, na poljskim rudinama, u jarcima i uzdu voda. Nalazimo ga i pored ograda i na prisojima. Cvjeta cijelo ljeto. Listovi su hrapavi i jako iljasti. Viegodinji je korijen izvana tamnosme ili gotovo crn, a iznutra je bijele do ukaste boje, debeo poput palca i ako ga prereemo jako je sluzav, upravo ljepljiv i masan. S obzirom da korijen raste duboko u zemlju gavez je teko iskorijeniti. Korijenje vadimo u proljee ili ujesen. Korijen se kopa iljastom lopatom. Svjeu biljku sakupljamo prije i za vrijeme cvjetanja. Kako se gavez u narodu naziva i crnim gavezom, ne smijemo ga zamijeniti sa panjolskim zmijkom koji se u nas uzgaja samo u povrtnjacima i slui iskljuivo za jelo. Tinktura gaveza, koju i sami moemo lako pripraviti, krije u sebi udotvornu snagu. U bolesnika koji su godinama lijeeni svim moguim sredstvima bez ikakva uspjeha protiv reume i oteenih zglobova, gavezovom tinkturom brzo postignemo uspjeh. Takoer i opareni listovi gaveza stavljeni kao topla kaa na uzete udove, pomae preko noi, ako je uzrok bolesti prenaprezanje, uganue, iaenje ili modani udar. Gavezovo brano danas moemo dobiti u mnogim ljekarnama. Posebno bih voljela upozoriti na to da kaasti oblozi od gavezova brana mogu donijeti olakanje ak i kod oduzetosti uslijed povrede ivaca u kraljenici. Topli kaasti oblozi pomau i kod ireva na proirenim venama, kod reumatinih zadebljanja miia, kostobolnih kvrga (giht), oteklina, bolova u zatiljku, kod bolnih patrljaka nakon amputacija i ak kod upale pokosnice. Od korijenja se moe pripravljati i aj koji uzimamo kod bronhijalnog katara, kod tegoba u probavnom sustavu, krvarenja iz eluca i upale porebrice. Gutljaj po gutljaj dnevno valja popiti dvije do etiri alice aja. Kod ireva na elucu preporuljivo je piti aj od mjeavine: 100 g gaveza, 50 g nevena i 50 g oputine. eljela bih jo jednom spomenuti gavezovu tinkturu. Oblozi s njom primjenjuju se s najboljim rezultatima kod vanjskih i unutarnjih rana, kod povreda svih vrsta, kontuzija, podljeva i prijeloma kostiju. Gavezovi listovi ne koriste se samo za obloge, nego i kao dodatak pri potpunoj kupki kod reumatskih bolova, gihta, kostobolje, smetnji u prokrvljenosti i oteenjima prljenova kraljenice, kod smetnji prokrvljenosti u nogama, kod proirenih vena i pri ponovnom lijeenju prijeloma kostiju primjenjuju se sjedee kupke (u kadi). U nekim krajevima umau gavezove listove u tijesto za palainke i peku ih. Ljekovite tvari ove korisne biljke na taj nain moe uivati cijela porodica.NAINI UPORABE

Priprema aja od korijenja: Dvije ajne liice sitno narezanog korijenja namoimo tijekom noi u 1/4 litre hladne vode, ujutro malo zagrijemo i procijedimo. Pijemo u gutljajima. Mijeani aj (kod ira na elucu): Stavimo punu ajnu liicu mjeavine bilja na 1/4 litre vode, prelijemo vruom vodom i pustimo da stoji tri minute. Dnevno popijemo u gutljajima tri do etiri alice toplog aja. Kaasti oblozi: Dobro osueno korijenje sitno sameljemo, u jednoj alici s jako vruom vodom i nekoliko kapljica jestivog a ulja brzo pripravimo kau, nanesemo na lanenu krpicu, i toplo stavimo na bolesno mjesto i omotamo zavojem.

Oblozi od listova (svjeih): Svjee listove operemo, razvaljamo na dasci s kuhinjskim valjkom, stavimo na oboljelo mjesto i zaveemo maramom. Oblozi od listova (oparenih): Gavezove listove prelijemo vrelom vodom i tople stavimo na oboljelo mjesto.Gavezova tinktura: Gavezovo korijenje opererno i oistimo etkom, sitno nasjeckamo i rastresito napunimo bocu do grla. Prelijemo itnom rakijom ili nekom vonom rakijom i ostavimo 14 dana na suncu ili u blizini izvora topline. Rakija mora prekrivati korijenje. Gavezova mast: 4 do 6 svjeih, opranih korjenova, ovisno o veliini, sitno nareemo i u oko 250 g iste svinjske masti kratko preprimo, ostavimo stajati preko noi, sljedei dan zagrijemo, procijedimo kroz krpu i istisnemo. Odmah napunimo iste male posude i pohranimo u hladnjak. Gavezovu mast moemo koristiti umjesto kaastoga obloga. Za lijeenje rana kod ljudi i ivotinja mast je neophodna! Gavezovo vino: Sitno nareemo 2 do 5 svjeih, opranih korjenova i ostavimo u jednoj litri prirodnoga bijelog vina 5 -6 tjedana. Odlino sredstvo kod plunih bolesti.

LITERATURA :

http://www.prirodnolijecenje.net/gavez.htmhttp://en.wikipedia.org/wiki/Taraxacum_officinale "Common Dandelion". Wildmanstevebrill.com. Retrieved 2012-07-20.

2