AKTIVNOSTI U AKVATORIJU-sve odobalne aktivnosti u svrhu proizvodnje i istraživanja ugljikovodika, a ne mogu se s kopna obaviti Reljef s osnovnim karakteristikama: -prvi dio nakon kopna prema morskoj površini-kontinentalni plićak -reljef koji je više nagnut od kontinentalnog plićaka-kontinentalna padina -strmiji dio dna oceana-kontinentalno povišenje -dno mora/oceana-duboka zaravan Dio od ruba kopna do kraja kontinentalne padine zove se uvjetno teritorijalno more. Kontinentalni plićak- svega 9% je dostupno za naftna istraživanja Bušenje je limitirano do 3,5 km dubine mora (max) Temeljna podjela bušaćih i proizvodnih platformi na: 1.fiksne 2.pokretne 1.fiksne-postavljane temeljenjem ili fiksnim gravitacijskim upiranjem konstrukcije u morsko dno uz pomoćno sidrenje 2.pokretne-položaj na mjestu djelovanja održava sidrenjem ili dinamičkim pozicioniranjem -pokretne mogu biti: poluuronjive platforme, barže, brodovi za bušenje Međunarodna klasifikacija poluuronjivih platformi : MODU (Mobile Offshore Drilling Unit) FIKSNE PLATFORME S obzirom na konstrukciju i tehničke karakteristike te operativne mogućnosti dijele se na : 1.Čelične platforme rešetkaste konstrukcije 2.Platforme u obliku tornja 3.Betonske platforme 4.Plutajuće s nategom u nogama-koja je teškim betonskim blokovima učvršćena o morsko dno, što platformu održava na jednoj poziciji. Podjela bušaćih i proizvodnih platformi mora zadovoljiti 3 kriterija: 1.Postolja moraju imati nosivost koja je dostatna za postavljanje tehnike i tehnologije koju zahtjevaju kapacitet i svojstva proizvodnog polja -proizvodna platforma-dovoljno čvrsta za različita bušaća postolja 2.Konstruktivna svojstva postolja moraju biti takva da se prilagođavaju i suprotstavljaju kretanjima izazvanim silama prirodne okoline 3.Sustav sidrenja/pozicioniranja mora biti primjeren ekstremnim registriranim marinskim uvjetima. 1.Čelične platforme rešetkaste konstrukcije -Dovoljno su velikih dimenzija i čvrstoće da podnesu težinu bušaćeg postrojenja, pomoćne opreme, proizvodnog sustava i stambenog trakta Zabijanjem pilota kroz vodilice ili noge postolja ona se učvršćuje o morsko dno, pa tako postolje i piloti čine cjelovitu konstrukciju.

Pilot može ići kroz noge konstrukcije ili postolja koja imaju vertikalne nosilice (cijevni kanal) kroz koji se nabija pilot. 2.Platforme u obliku tornja (Compliant tower) -Imaju manje dijagonalnih podupra u odnosu na platforme rešetkaste konstrukcije -koriste se u polarnom klimatskom pojasu gdje su česte orkanske oluje i ledene sante -koristila se i u meksičkom zaljevu 3.Betonske gravitacijske platforme -Koristi se za bušenje, proizvodnju i skladištenje proizvedene nafte -Građene su od prednapregnutog betona u kombionaciji sa sekcijama čelika. Zbog vlastite težine takve platforme naliježu na morsko dno pa su dovoljno stabilne da se odupru djelovanju sila vijetra, valova i morskih struja. -ostaju fiksne dok god je trajanje polja ISTRAŽNE BUŠOTINE-sve one koje nisu privedene proizvodnji nego su morale biti sanirane. Sve kolone koje su bile ugrađene, moraju biti odrezane do morskog dna i cementirane da ne bi došlo do proboja plina, itd. 4.Platforme s nategom u nogama -Lagane plutajuće, čelične platforme. Užadima ili sidrenim KESONIMA usidrene o morsko dno. KESON-da bi se omogućili radovi ispod mora- to su čelične ili betonske cijevi, odnosno balastni spremnici. -Sidrena užad održava platformu u stabilnom stanju -Glavne prednosti ovog tipa su : lagana konstrukcija, pokretljivost i relativna neosjetljivost na loše vremenske uvijete. Operacije se mogu izvoditi u većini dostupnih dubina voda. 5.Samopodižuće platforme -Sastoji se od 3 ili više nogu opremljenih papučama (stopama) različitih konstrukcija i od pontona od kojih je uz postrojenje i ostale uređaje smješten i sustav za dizanje i spuštanje nogu i pontona. -dizanje i spuštanje-nosivost tla izjednačuje se s težinom konstrukcije -Na lokaciji za bušenje, noge se spuštaju i prodiru u morsko dno, a ponton se sustavom za dizanje i spuštanje podiže iznad razine mora u radni položaj. -Razmak između dna pontona i površine mora (Air Gap) treba biti veći od najviših očekivanih valova uvećanih za maksimalnu visinu plime u tom području. -Ovakve se platforme najčešće grade s 3-4 noge rešetkaste konstrukcije kvadratnog ili trokutaskog presjeka, ali se još upotrebljavaju platforme s nogama cilidričnih cijevi. -Rešetkaste konstrukcije su puno otpornije na izvijanje uzrokovano djelovanjem vjetra, valova ili morskih struja. -Položaj nogu može biti okomit ili nagnut, nagib noge može iznositi od 5-15°. -Noge platforme imaju po 4, odnosno 3 glavna nosača različitih dimenzija. -Donji krajevi nogu opremljeni su papučama raznih konstrukcija. Povećavaju dodirnu površinu, te utječu na nosivost. -Odubini prodiranja ovisi i stabilnost platforme.

POKRETNE PLATFORME Plovni objekti opremljeni vlastitim pogonom ili bez njega, velike čvrstoće i stabilnosti -Izbor tipa platforme ovisi od dubini mora, meteorološkim i marinskim uvjetima područja i geomehaničkim svojstvima tla, morfološkom sastavu, udaljenosti od obale, itd. Za dubine mora veće od 150 m u načelu se koriste poluuronjive platforme i brodovi za bušenje. Dijele se na: -barže bez valstitog pogona -poluuronjive bez vlastitog pogona

-trusteri koji se okreću u svim smjerovima- za okretanje i precizno pozicioniranje (elise)

-brodovi za bušenje-imaju propulzni sustav 1.Barže -prilagođene svim djelatnostima u offshoreu. Plovila sa zaravnjenim dnom, bez vlastitog pogona -Barže su pokretne bušaće platforme za izradu istražnih bušotina u plitkim rječnim deltama i morskim zaljevima. -Vodoravni ponton služi za plutanje i balastiranje platforme, te za njeno zalijeganje na riječno ili morsko dno Neke od barži: barže za polijeganje naftovoda i cjevovoda, barže za različite vrste nošenja, barže za borbu portiv požara, buzšaća barža, barža dizalica, samopodižuće barže, remontne barže, barže za tegljenje,... 2.Poluuronjive platforme -to su pokretne bušeće i proizvodne platforme koje tijekom bušenja i proizvodnje nafte i plina, te za vrijeme premještanja plutaju s različitim dubinama gaza. -Za dubine mora veće od 1000 m -ZAGREB 1-do dubine mora 360 m , doradom postignuto do 450 m -Sastoje se od trupa i pontona, te okomitih cilindričnih stupova koji povezuju trup s pontonima u cjelovitu konstrukciju. -Trup je uglavnom pravokutnog oblika, ali može biti i trokutastog, peterokutnog ili križnog oblika. -Do dubine od 500 m se sidre, a ostalo ide preko dinamičkog pozicioniranja Gaz platforme (dubina uranjanja pontona)- mijenja se prema tehnološkom zahtjevu -Postoje određeni gazovi za rad i tegljenje, te pripremu za nevrijeme, itd. -Promijenom dubine gaza se premiješta težište. -Gaz za tegljenje je manji gdje su manji otpori. -Tijekom rada potrebno je veće uranjanje. -Na poziciji za bušenje poluuronjive platforme se održavaju konvencionalnim sidrenjem ili dinamičkim pozicioniranjem. -Zbog velikemase dijela platforme koji je uronjen u more, djelovanje vodoravnih sila (vjetra, valova i m.s.) uzrokuje male amplitude posrtanja i ljuljanja. -Zbog okomitog kretanja platforme pojavljuju se sile koje djeluju na bušaće alatke, bušaću glavu, sklop preventera, sustav niza cijevi i teleskopsku spojnicu. Za

ublažavanje okomitih kretanja upotrebljavaju se posebno konstruirani uređaji koji se ugrađuju u pomično ili nepomično koloturje bušaćeg postrojenja i u trup platforme. MARINE RISER CIJEVI- uronjena stojka- cijevi robusnije od konstrukcije z.c. jer se one navojno spajaju i pričvršćavaju obujmicama. -potreban je nateg jer se nadovezuju na preventere -potrebno odvajanje od njih u slučaju nevremena, i to u razini hidrauličke spojnice gdje se inače odpajaju. 3.Brod za bušenje -pokretna bušaća postrojenja prilagođena istraživanju u dubokim vodama, znatno pokretnija , ali im je stabilnost manja posebno za vrijeme bušenja, zbog toga su zastoji u radu zbog vremenskih uvjeta češći. -glavni nedostaci: -okomito gibanje u lošim vremenskim uvjetima -velika kontaktna površina broda sa vodenom površinom OPĆA NAČELA ZA STABILNOST -stabilnost za vrijeme bušenja ovisi o okomitim opterećenjima odnosno o ukupnoj težini platforme, zatim o djelovanju dinamičkih udaraca i vibracija te o djelovanju vodoravnih sila vjetra, valova, i morskih struja. Osim toga na stabilnost utječe i nosivost morskog dna. Pri smještanju platforme na poziciju za bušenje, noge prodiru u tlo sve dok se nosivost morskog dna ne izjednači s opterećenjem koje odgovara težini platforme, međutim, za vrijeme bušenja osim težine platforme na noge djeluju dinamički udarci i vibracije te dinamička opterećenja uzrokovana djelovanjem vodoravnih sila, valova, vjetra i morskih struja na konstrukciju platforme. -Metoda proračuna prodiranja nogu u dno usijed statičkog opterećenja odnosno težine platforme, temelji se na proračunu najveće nosivosti tla. -u praksi se često upotrebljava metoda poznata pod nazivom: Technique Louis Menard (TLM) -Zasniva se na mjerenju maksimalnog tlaka, a upotrebljava se bez obzira na vrstu tla. Jedino se prema vrsti tla razlikuju koeficijenti nosivosti. -Platforma je teorestski dovoljno stabilna ako je prekretni moment vodoravnih sila manji od momenta okomitih sila, koje preko konstrukcije nogu djeluju na dno. Ova definicija može se pokazati relacijom:

Fh-rezultanta vodoravnih sila, vjetra valova i ms (MN) h-udaljenost hvatišta sile Fh od morskog dna (m) G-ukupna težina platforme (MN) a-udaljenost težišta platforme od ruba palube ili stranica nogu platforme (m) Djelovanjem sile Fh mijenja se raspored naprezanja neposredno ispod papuče ili palube. Zbog toga je potrebno provjeriti mogućnost probijanja tla neposredno ispod postolja ili papuča nogu (PUNCH TROUGH)

KLASIFIKACIJA OPTEREĆENJA KOJA DJELUJU NA KONSTRUKCIJU -Jedinstvena klasifikacija svih postojećih opterećenja koja u stalnoj ili povremenoj učestalosti istim ili različitim intenzitetom djeluju na tehnološke konstrukcije i sustave, usvojena je od vodećih svjetskih institucija i u odnosu na konstrukciju obuhvaća: a) stalno djelujuće sile -težina konstrukcije -stalni teret i oprema -hidrostatski tlak b)pokretni teret -uskladišteni materijal, oprema i kapljevine -aktivnost dizalice -helikopetri -pristajanje pomoćnih plovila c)prirodne sile -vjetar, valovi, morske struje, plima i oseka, snijeg i led -seizmički, trusni efekti d)naprezanja koja uzrokuju deformacije -tlačna i vlačna naprezanja uslijed promjena tlaka i temperature e)sile ili pojave koje ugrožavaju ili razaraju integritet strukture -požar -eksplozija -snažne trusne pojave -rezonancija djelujućih sila -propadanje strukture u morsko dno -Konstrukcijski materijal izravno utječe na čvrtoću platforme i na njen vijek trajanja -Trup samopodižuće platforme, broda za bušenje, cijelokupne strukture poluuuronjivih platformi i stalnih proizvodnih platformi u načelu se gradi od standardnog brodograđevnog čelika. -Neki djelovi strukture nadgrađa, od čelika povećane čvrstoće, mnoge samopodižuće platforme od čelika vrlo velike čvrstoće, a platforme za područja s ekstremnim temperaturama od specijalnih čelika -Obnova klase čelika vrši se svakih 5 godina, osigurati nepotopivost platforme -Karakteristične vrijednosti svih djelujućih prirodnih sila determiniraju se u rasponu od standardnih uobičajenih do ekstremnih, na osnovi njihova praćenja posljednjih 100 godina, a uz to se obavezno definiraju vrijednosti njihova razorna intenziteta. -Time se dobivaju temeljni podaci koji se u statističkom odnosu učestalosti i vjerojatnosti posljedice, metodološki obrađuju radi utvrđivanja pouzdanosti konstrukcije i sustava prema kriterijima razine rizika i granice sigurnosti. -Olujni vjetar i more uzrokuju oscilatorna gibanja poluuronjivih platformi i brodova za bušenje koji održavaju svoj položaj iznad ušća bušotine pomoću sidrenog priteznog sustava ili dinamičkim pozicioniranjem. -Kratkotrajne oscilirajuće sile vjetra i valova ponekad mogu premašiti kapacitet bilo kojeg sidrenog priteznog sustava, zato on mora biti dovoljno fleksibilan da dopusti ta gibanja ali i da ih zadrži u dopuštenim granicama. -Za vjetar je karakteristična velika prostorna i vremenska promjenjivost; brzine vjetra kreću se od tišine do ekstremnih brzina. -U slojevima pri tlu brzina vjetra npr. bure na našoj obali može premašiti 50 m/s , a na antartiku pojednini udari vjetra i do 90 m/s.

-Brzina vjetra mijenja se s visinom. S povećanjem visine, utjecaj trenja postupno se smanjuje i brzina vjetra u prvih 10-ak m visine raste najprije brzo a zatim sve sporije. -Horizontalno gibanje zraka u blizini zemljine površine podvrgnuto je maksimalnim silama trenja na granici između atmosfere i tla, zbog sile trenja stvara se granični sloj u kojem je brzina zraka s obzirom na zemlju, na površinu zemlje jednaka nuli i raste do vrha graničnog sloja. Debljina graničnog sloja ovisi o brzini strujanja zraka i vrsti površine tla. -Brzina vjetra na nekoj visini iznad vodene površine izračunava se preko sljedećeg izraza :

v10-brzina vjetra na visini od 10 m z-odobalna visina 10 –referentna visina -Utjecaj vjetra treba uzeti u obzir pri proračunu svih djelova platforme pa i kablova (ožičja) koji su pri jakim vjetrovima podložni vrtložnom gibanju i iskapčanju, odnosno oštećenju -Pri projektiranju konstrukcije platforme treba uzeti u obzir najjači vjetar u zadnjih 100 godina. Od međunarodnih propis o gradnji i opremi platformi neki od najvažnijih su konvencija o sigurnosti života na moru (SOLAS- safety of life at sea) i kodeks za konstrukciju i opremu pokretnih platformi-MODU Stabilnost se razmatra u svim periodima plutanja platforme (plovljenje do lokacije) 1.Provjera stabilnosti za vrijeme plutanja 2.Predopterećenje- kada dolazi na lokaciju (priprema za najgore moguće uvijete) -poluuronjive-ekvivalent predopterećenja je prednateg sidrene linije 3.dinamička opterećenja(tijekom bušenja) -svi tereti na platformi-pomicanje težišta

-TEŽIŠTE-točka u prostoru, računa se s obzirom na visinu, širinu i dužinu; određuje ga proizvođač

STABILNOST-jedno od najvažnijih svojstava sigurnosti svih plovila. -samopodižuće platforme provode 10 % vremena na tegljenje i premještanje—50 % nesreća se dogodi tada. -platforme se mogu tegliti brodovima tegljačima ali samo u pogodno (stabilno) vrijeme 1.PREVRTANJE ili oštećenje u plutajućem stanju- platforma mora biti sposobna nagnuti se za određeni kut i vratiti se natrag u početno stanje sama. 2.PROPUŠTANJE TLA ili PROPADANJE (PUNCH TROUGH) u tijeku dizanja, spuštanja ili predopterećenja 3.SUDARI U PLOVEĆEM STANJU 4.PROPUŠTANJE noge i/ili trupa ili oštećenje u tijeku dizanja, spuštanja ili predopterećenja

5.PROPUŠTANJE noge i /ili trupa ili oštećenje u oluji 6.oštećenje sustava za dizanje i spuštanje nogu. -samopodižuća postrojenja su najosjetljivija u odnosu na ostala, 60 % svih oštećenja odlazi na jack-up postrojenja -MODU pravilnik zahtjeva da svako pokretno postrojenje na moru treba imati u svim načinima rada kad je na nogama , dovoljnu stabilnost da odoli momentu naginjanja, izazvanog tlakom vjetra prema sljedećim uvjetima

-najmanja brzina vjetra od 36 m/s (70 čvorova) trebala bi se koristiti za normalne uvjete rada s pokretnim postrojenjima za bušenje na moru, dok bi se za teške uvjete rada (olujne) trebala uzeti u obzir brzina vjetra 51,5 m/s (100 čvorova) -platforma radi u zaštićenim mjestima, za normalne se uvjete rada može uzeti u obzir smanjena brzina vjetra od 25,8 m/s (50 čvorova) -da krivulje momenta uspravljanja te momenta naginjanja (od vjetra) s pratećim proračunima treba ju obuhvaćati puni raspon radnih gazova uključujući i one u prijevoznim uvjetima, uzimajući u obzir makismalni palubni teret i opremu primjenjenu u najnepovoljnijem položaju -krivulje momenata uspravljanja i naginjanja uslijed vjetra trebaju biti povezane s kritičnim osima. U obzir treba uzeti i slobodnu površinu tekućina u spremnicima. ZA SAMOPODIŽUĆE PLATFORME ZAHTIJEV NEPOREMEĆENE STABILNOSTI PRILIKOM TEGLJENJA JE DA POVRŠINA ISPOD KRIVULJE MOMENTA USPRAVLJANJA DO DRUGOG KRIŽIŠTA (PRESJECIŠTA) ILI DO NJENOG KUTA DONJEG PREPLOVLJIVANJA, KOJI GOD JE MANJI, NE SMIJE BITI MANJE OD 40 % VEĆA NEGO POVRŠINA POD KRIVULJOM MOMENTA NAGINJANJA USLIJED VJETRA DO ISTOG GRANIČNOG KUTA. Osim toga ktivulja momenta uspravljanja mora biti pozitivna u cijelom rasponu kuteva od uspravnosti do drugog križišta.

-Kriteriji kompanije Moble Denton -Za samopodižuće platforme- pomaci na mjestu

-područje stabilnosti oko svake osi ne smije biti manje od 28°. Krak uspravljanja mora biti pozitivan u tom području, to znači da postrojenje mora biti sposobno nagnuti se za 28°, a ipak biti sposobno vratiti se uspravan položaj. -lokalno tegljenje je tegljenje platforme koje ni u kom slučaju ne smije biti duže od 12 h bilo do nove radne lokacije ili zaštićenog mjesta za sidrenje. -oceansko tegljenje je svako tegljenje koje traje duže od 12 h -područje stabilnosti – područje čiste statičke stabilnosti oko svake osi ne smije biti manje od 36° i krak uspravljanja mora biti pozitivan u tom trenutku -proračunavanje raspoređenosti težine treba vršiti svakodnevno -proračunavanja stabilnosti treba izvršiti prije nego se počne s operacijama podizanja ili spuštanja -dok je platforma u plutajućem stanju proračune dozvoljenog težišta sistema po visini treba svakodnevno verificirati. Krivulje momenta uspravljanja i prevrtanja treba izračunati prije početka radnji vezanih uz premještanje platforme na novu lokaciju.

Definiranje pojmova vezanih uz stabilnost: ISTISNINA-deplasman plutajućeg objekta (displacement) (w) -to je težina vode koju istisne plutajući plovni objekt (jednaka je ukupnoj težini plutajućeg objekta) TEŽINA PRAZNE OPREMLJENJE PLATFORME (lightweight, Lw) -To je težina trupa, koloturja, strojeva i fiksne opreme NOSIVOST(deadweight, Dw)-to je težina promjenjivih tereta kao npr. brodski teret, bušaći alat, isplaka, kemikalije, vodeni balast, svježa voda,.... SIMETRALNA RAVNINA(centreline plane, c)-uspravna uzdužna ravnina kroz kobilicu, dijeli trup na dvije simetrične polovice KRMENA OKOMICA (aft perpenticular, AP) PRAMČANA OKOMICA (forward perpenticular, FP)- linija okomita na simatralnu ravninu kod pramčanog trupa OSNOVICA(baseline, K)- vodoravna ravnina kroz kobilicu , odnosno dno trupa ŠIRINA(breadth, B)-maksimalna širina trupa GAZ (draught, draft , d)-udaljenost od kobilice do vodene linije PRAMČANI GAZ (df)- gaz na pramčanoj okomici KRMENI GAZ (da)- gaz na krmenoj okomici GAZ NA LIJEVOJ STRANI (gledajući prema pramcu) (port side, dps) GAZ NA DESNOJ STRANI (starboard side, dsb) TRIM-uzdužni nagib platforme (t)- razlika između pramčanog i krmanog gaza -uobičajeno je da se trim na krmi , tj kad je krmeni gaz veći od pramčanog smatra pozitivnim MOMENT PROMJENE TRIMA ZA 1 cm (moment to change trim to 1 cm, MCTC)- uzdužnio moment koji mijenja trim za 1 cm POPREČNI (BOČNI) NAGIB (heel)- razlika između gaza desne i lijeve strane platforme MOMENT PROMJENE POPREČNOG NAGIBA ZA 1 cm (moment to change heel to 1 cm, MCHC)- moment koji mijenja poprečni nagib za 1 cm TONE PO CENTIMETRU URONA (tons per cm immersion , TPC)- broj tona koji treba utovariti ili istovariti da bi se promjenila srednja vrijednost gaza za 1 cm POSRTANJE-ljujanje oko poprečne osi (pitch), vezano uz promjenu trima LJULJANJE (roll)- kutna rotacija oko uzdužne osi ZAOŠIJANJE(yaw)-kutna rotacija oko okomite osi TEŽIŠTE (centre of gravity, G, CG)- točka djelovanja sile teže kroz središte suhe mase tijela TEŽIŠTE PO DUŽINI (longitudinal centre of gravity , LCG)- udaljenost obično od krme (AP) do težišta -na nekim se platformama ipak mjeri od pramca (FP) ili kao sjecište između simetralne ravnine i linije koja spaja središta krmenih nogu TEŽIŠTE PO ŠIRINI (transverse c.o.g., TCG)- udaljenost od simetralne ravnine do težišta TEŽIŠTE PO VISINI (vertical cog, VCG, KG )-udaljenost od osnovične ravnine (kobilice, dna trupa) do težišta TEŽIŠTE ISTISNINE(centre of buoyancy, B)- težište istisnute vode, odnosno točka djelovanja sile uzgona METACENTAR (M)- kad se plovni objekt naginje pod malim kutevima, hvatište sile uzgona (težište istisnine) se pomiče duž kružnog luka. Središte ovog kruga zove se metacentar

POLUGA MOMENTA STABILITETA(righting arm/lever GZ), udaljenost između težišta i linije uzgona KOREKCIJA ZABOG UTJECAJA SLOBODNE POVRŠINE (FSC, Ggo)- virtualno povišenje položaja težišta uslijed toga što su spremnici djelomično na podu Ukupna težina platforme sastoji se od sljedećeg: -osnovni teret- sastoji se od čelika trupa koji su potrebni da bi se platforma održala u plutajućem ili plovećem stanju te za podizanje ili spuštanje trupa na noge (trup, noge, papučice, sustav za podizanje,...) -stalni teret- podrazumijeva opremu koja je stalno pridodana platformi – kranovi, vitla, helikopterska paluba, dizalo motori , generatori,... -promjenjivi teret- težina elemenata koji su utrošivi, lako i brzo uklonjivi ili potrošivi tijekom procesa bušenja (isplaka, cement, kemikalije, diesel gorivo, svježa voda, tehnička voda, ulja za podmazivanje,....) -balast za predopterećenja (preload)- to je dodatni teret, obično morske vode, koji se rasporedi po platformi u krtko vrijeme prije početka rada na određenom položaju. Svrha predopterećenja je simulirati opterećenja na noge i kompenzirati eventualna nasjedanja do kojih bi došlo tijekom oluja. Poduprte platforme: -centralna plutača -pomočna plutača -orijentacijska plutača p---25m---c--------500 m -------- o

Težište u prostoru-definira stabilnost, različito za različite zahvate -ako tijekom nabijanja ne možemo prodrijeti s konduktor kolonom, onda prekidamo nabijanje, vadimo alat, bušimo dio i onda opet idemo s nabijanjem konduktor kolone. KONDUKTOR KOLONA-navarujemo jednu na drugu dok ne prestane propadati u vodu, odnosno dok ne dođe do morskog dna VODILICA ZA VERTIKALNOST-pomoću zatezne užadi postavljena točno ispod dna pontona, koriste se metalni polumjeseci za usmjeravanje konduktor kolone. -Sustav Marine riser cijevi mora biti stalno pod nategom, zbog nasjedanja na hidrauličku spojnicu i preventerski sklop na ušću bušotine. -sustav natega postoji samo kod poluuronjivih platformi -AHTS(anchor handling tug supply- vessel)-brod koj i vuče sidrenu liniju do određene lokacije , kad sidro dođe do željene lokacije onda se s platforme navlači kako bi bilo sve pod nategom. Sidro se mora kvalitetno ukopati!!! -sidro je ukopano u dno ako nagib kuta sidra nije veći od 6°. -sidrena linija se stavlja na prednateg, i kad sidro ne popušta na prednategu, onda ga popustimo samo na nateg. -privremena ili stalna bazna ploča koja se spušta na dno, skuplja balastnu vodu, te služi za kompenzaciju neravnina morskog dna -kompenzator rada bušaćeg alata – između kuke i pomičnog koloturja i služi za stalno opterećenje na dlijeto, kao automatski bušač na kopnenim postrojenjima -Kuglasta spojnica- ona koja će omogućiti pomicanje Marine Riser cijevi u horizontalnom smjeru

-Teleskopska spojnica- kao cijevi, jedna u drugoj, brtve se međusobno, mogu se kretati gore dolje -Diverter- ide na vrh MR cijevi odnosno na vrh teleskopske spojnice -MR cijevi se navojno spajaju i imaju prirubnice, robusnije su i imaju deblju stijenku od ZC. Konduktor kolona+diverter-obrana od plitkih plinova (leća plina nije ležište) -diverterski sustav mora omogućiti skretanje tih fluida, skretanje toka, ne zatvaranje bušotine!!! Svrha konduktor kolone je višestruka: -omogućuje opremanje ušća bušotine iznad razine mora -na svom donjem djelu ispd razine morskog dna preuzima opterećenje ZC predviđenih promjera uz pomoć sustava uređaja za viješanje -omogućuje izradu kanala za uvodnu kolonu s cirkulacijom isplake do površine platforme -spriječava zagađivanje mora tijekom bušenja za uvodnu kolonu -spriječava bubrenje i zarušavanje naslaga koje zaliježu na maloj dubini neposredno ispod morskog dna -za nabijanje konduktor kolone koriste se hidraulički ili diesel čekiči, gdje su bolji hidraulički jer mogu i pod vodom nabijati kondukor kolonu. -krivulja nosivosti tla –pokazuje što se događa kad konduktor kolona dotakne dno

Krivulja ovisnosti nosivosti tla o broju udaraca po 1 cm prodiranja kon.cjevi

Konačna dubina je postignuta kada broj udaraca ne bude manji od 10 za 1 cm.

Minimalan promjer voda za ispuhivanje mora biti između 6 i 12''. -poželjno je da vodovi kod divertera budu pod blagim kutom, tako da ne dolazi do akumulacije pijeska -gume za brtvljenje u diverterima: tvrde gume ojačane s čelikom: (nitrilne gume za uljne isplake i neporenske gume za niske temperature) SIDRENI SUSTAV: -da li se koriste sidrena užad ili lanci ovisi o njihovoj čvrstoći i težini -čelična užad u usporedbi s lancima: lanci imaju veću težinu i veću prekidnu čvrstoću, ali nisu praktični kad imamo dugu sidrenu liniju -čelična užad se namata nabubanj koji se naziva WINCH -lanci se na mogu namatati , oni se pohranjuju u dijelu postrojenja koji se zove LOCKER

-za manje dubine – lanci- oni imaju posebno svojstvo, stvaraju sidrenu liniju „lančanice“ , linija ima progib, ona omogućava amortiziranje udarnih opterećenja na sidrenu liniju, ponaša se kao opruga. -Kod lanaca je bitna i sama konstrukcija karike lanca, karike se izrađuju sa pregradom, kako bi se spriječilo zaplitanje lanca, te da se lanac ne uvrne. Čelična užad -užad daje puno veći odnos čvrstoće prema težini u odnosu na lance -užad se troši na bubnju , pa tu lanci imaju prednost -u praksi sidrenja , tamo gdje je to tehnički opravdano i izvedivo, preferira se korištenje lanaca u odnosu na čeličnu užad, međutim, čelična se užad ipak naširoko koristi u sidrenim sustavima u dubokim vodama, tamo gdje je važan odnos čvrstoće i težine. Kombinirani sustavi uključuju čelične lance i užad povezujući prednosti ovih.

SIDRENJE:

Temeljni principi sustava sidrenja: -prirodne sile koje djeluju na ploveći objekt u protuteži su sa silama koje se u sidrenim linijama uspostavljaju natezanjem. Natezne vlačne sile u sidrenim linijama prenose se do sidra na morskom dnu . Da bi se fizikalno razumjelo uobičajene sidrene sustave potrebno je razmotriti temeljna načela koja uprevljaju ponašanjem sidara i sidrenim linijama. -SILA KOJOM SIDRO PRIDRŽAVA se često izražava pomoću „odnosa sile držanja“ koji se definira kao vlačna sila sidrene linije na sidro podijeljena s težinom sidra na zraku. -Djelotvorno sidro bi trebalo imati veliki „ odnos sile držanja“ tj. trebalo bi ostvariti maksimalnu silu držanja uz maksimalnu težinu sidra. -U idealnom slučaju „odnos sile držanja“ za određeno sidro trebalo bi biti veće od 10, za sve tipove ili uvjete dna u rsponu od tvrdih pijesaka i glina do mulja. -Kao konzervativno i iskustveno pravilo može vrijediti da je sila držanja jednaka 3 puta težini sidra. R.W.BECK (1972.)- utvrdio je da je maksimalna sila držanja ovisna o podešavanju kuta krila ili krakova (rogova) sidra

-za mekano tlo kut krila treba podesiti u odnosu na vrat na oko 50°, što je stijena tvrđa kut treba zatvarati do oko 30°.

Lančanice(progibne linije lanaca) -pod djelovanjem vlastite težine ovješena duljina natezne ili sidrene linije zauzet će oblik poznat kao lančanica ili progibna linija lanaca. -poznati su i odnosi duljine sidrene linije i dubine mora, taj odnos je poznat kao „SCOPE“ koji za plutajuće bušaće objekte iznosi od 5-7, dakle ukupne duljine koja je 5-7 puta dubina mora. Komponente sidrenog sustava: -izbor užeta ili lanaca ili spoj dvije sidrene linije ovisi o nekoliko faktora, među ostalima su očekivano vlačno opterećenje sidrene linije, dubina vode, trajnost (izdržljivost), oprema za rukovanje, mogućnost pohrane, te ekonomski kriteriji. -Općenito lančane sidrene linije su ukupno bolje za dubine vode manje od oko 180 m (600 ft), za dubine vode veće od 30 m (100 ft) kombinirane linije s užetom na vrhu i lancem na dnu su bolje od sidrenih linija samo od lanaca. -škopci-spojni elementi -kuke za odsidravanje-za vađenje sidara -kontrolni uređaji na platformi -sustav za praćenje pomaka platforme od osi bušotine. -kriteriji dizajna za sidrene sustave zahtijevaju da maksimalna vlačna sila u lancu ne smije prijeći 35% od njegove prekidne čvrstoće, odnosno oko 50 % ispitnog opterećenja- određeno po API 2F -Čelična užad ima svoj nazivni broj, pr 6x19 gdje je 6 broj pramenova, a 19 znači broj žica i kreće se u rasponu od 17-26 žica. -Uređaj koji služi za manipuliranje lancima- preko njega se čelični lanac navlači i pohranjuje u spremište -FAIRLEAD-omogućuje progib lanca -vitla za čeličnu užad (winch ) i vitla za lance (windless)

-Ovješena užad za sidrene plutače -koriste se za vađenje i spuštanje sidara , a njihovi se krajevi zadržavaju na

površini pomoću sidrenih plutača (mooring buoy). Općenito promjeri visećih linija kreću se od 1 3/4''do 2 ¼''. Važno je da viseće linije imaju odgovarajuću dužinu, uobičajena je praksa da dužina sidrene linije bude za 50 do 100 ft veća od dubine vode. Napetost donjeg djela sidrene linije može se održavati i pomoću tzv opružne plutače (pring buoy)

-Piggybacking-postupak koji podrazumijeva spajanje 2 sidra ako se prvo ne ukopa pravilno. -svaku operaciju sidrenja treba planirati -kod kretanja na lokaciju čamac za nadziranje označava plutačom lokaciju. -za kratkotrajno premještanje ili premještanje unutar polja postrojenje se na lokaciju može tegliti korištenjem jedne od visećih užadi kao i zategnuti. -AHTS donosi sidro na lokaciju, spušta sidro, aktivira (ukopavanje) sidra, opterećenje sidara i sidrene linije do maksimalno polovice prekidne čvrstoće, onda slijedi piggybacking (ako sidro pravilno ne zahvati) -vađenje se obavlja obrnutim redosljedom od postavljanja.