scena centara za kulturu grada zagreba - cekate · centar za kulturu trešnjevka park stara...

Centar za kulturu Trešnjevka Park stara Trešnjevka 1 10000 Zagreb [email protected] www.cekate.hr

ISTRAŽIVAČKI PROJEKT

Scena centara za kulturu Grada Zagreba

Autori istraživanja:

Ljiljana Perišić, prof. sociologije

Ivan Hromatko, doktorand sociologije

Veselko Leutar, dipl. sociolog

U Zagrebu, travanj 2011.

2

SADRŽAJ

1. Uvod 3

2. Operacionalizacija istraživanja 6

3. Metodologija 12

4. Analiza podataka 16

5. Zaključak i preporuke 45

6. Literatura i izvori 54

Aneks I: Anketni upitnik 55

Aneks II: Uzorak za anketara po zonama 61

Aneks III: Lista anketara 67

3

1. Uvod

Ideja o provedbi istraživanja iznesena je na Kolegiju ravnatelja Centara za kulturu grada

Zagreba, održanog 17.6.2009. godine u Narodnom sveučilištu Sesvete. Tada se većina

prisutnih usuglasila da bi trebalo: 1) stvoriti prepoznatljivu kulturnu scenu; 2) umrežiti

posjetitelje pojedinih Centara (kako bi pojedine Centre posjećivali građani iz svih

gradskih područja); 3) učiniti programe prepoznatljivim u usporedbi s drugim

kulturnim scenama i njihovima programima te 4) pozicionirati Centre prema drugim

scenama u gradu Zagrebu.

Istraživanje je provedeno s namjerom utvrđivanje elemenata koji bi upućivali na

postojanje scene centara. U gradu Zagrebu djeluje trinaest Centara i jedinstvena scena bi

znatno povećala njihov utjecaj i značaj. Ako Centri čine jasnu i prepoznatljivu kulturnu

scenu koja se sastoji od trinaest koordiniranih središta i njihovih programa – društveni,

kulturni i umjetnički utjecaj Centara će ojačati.

Planirani su sljedeći koraci (grafički prikaz 1):

GP 1. Planirani koraci

Stoga je Odjel za sociokulturne projekte Centra za kulturu Trešnjevka proveo terensko

istraživanje, kao prvi korak prema navedenim ciljevima, tj. kako bi se dobilo uvid u

percepciju posjetitelja Centara za kulturu, o postojanju scene kao i njezinom potencijalu.

Navedene aktivnosti trebaju rezultirati umrežavanjem Centara u jedinstvenu kulturnu

scenu, ali (!) - ne mijenjajući organizacijsku strukturu pojedinih Centara.

Istraživanje scene Centara

za kulturu

Osnivanje kolegija stručnih

suradnika

Zajednička web stranica i

objedinjavanje promidžbenih

aktivnosti

Zajedničko planiranje godišnjeg programa

Zajednička realizacija određenih programa

Izbor koordinatora

svih aktivnosti

4

Konkretno, u samom se istraživanju ispitalo tvore li posjetitelji zasebnu publiku koja

prepoznaje Centre i njihove programe kao posebnu scenu (jasno odijeljenu od drugih

kulturnih scena u gradu Zagrebu), kakva je sociodemografska struktura posjetitelja, te

koliko su posjetitelji međusobno umreženi. Naime, ukoliko među posjetiteljima Centara

postoji percepcija o zasebnoj sceni Centara te ukoliko su posjetitelji dobro međusobno

umreženi i tvore konkretnu publiku - možemo govoriti o postojanju scene Centara.

Samim time mogu se nastaviti i zajedničke aktivnosti Centara kojima bi se ta scena

razvijala i dalje – na zadovoljstvo Centara i posjetitelja.

Polazna hipoteza terenskog istraživanja naslanja se na definiciju scene Gerharda

Schulzea koja kaže da je scena „mreža publika, koja nastaje iz tri vrste sličnosti:

parcijalnog identiteta osoba, mjesta i sadržaja“ (Schulze, 2008: 151). Na osnovu toga,

teži se istražiti postojanje zasebne scene Centara za kulturu u Gradu Zagrebu1. Ukoliko

uzmemo u obzir da Centri imaju zajedničku krovnu instituciju (Grad Zagreb) koja

financira rad svih trinaest Centara za kulturu; da su Centri raspršeni diljem grada, te da

postoji Kolegij ravnatelja Centara - mogli bi zaključiti da mreža Centara za kulturu u

Gradu Zagrebu postoji.

No, sama činjenica postojanja institucionalne mreže nije dovoljna da bi se u spektru

kulturne ponude u Gradu Zagrebu moglo registrirati i zasebnu kulturnu scenu Centara.

Za takav zaključak, potrebna nam je i specifična publika te njezino skupno iskustvo

(sazdano od skupa relativno sličnih individualnih iskustava). To jest, potrebno je da

pojedinci osjećaju postojanje zasebne scene; da dijele određene sociodemografske

sličnosti te da se, u određenoj mjeri, identificiraju s tom scenom i međusobno se

umrežuju. Prema tome, ovo istraživanje se koncentrira (između ostalog) na pitanja:

percipiraju li posjetitelji Centara Centre kao specifične dijelove jedinstvene scene te u

kojoj mjeri su međusobno umreženi? Ako je odgovor potvrdan, zbog čega ju vide kao

zasebnu scenu? Ima li značajnih sličnosti u sociodemografskoj strukturi posjetitelja

Centara za kulturu koji bi ukazivali na postojanje specifične publike? U kojoj mjeri se

posjetitelji umrežuju međusobno i/ili odlaze u više Centara, slijedeći sebi zanimljive

programe? Kako bi se odgovorilo na ta i druga pitanja, krajem 2010. i početkom 2011.

godine, provedeno je terensko istraživanje među posjetiteljima svih trinaest Centara za

kulturu grada Zagreba (na uzorku od 500 ispitanika), a pri čemu je korištena anketa.

1 U tekstu će se, zbog jednostavnosti, koristiti objedinjujući nazivnik „Centri“.

5

2. Operacionalizacija istraživanja

Operacionalizacijom pojmova apstraktne se koncepte pretvara u mjerljive jedinice, a

proces počinje preciznim definiranjem koncepta i njegovih elemenata. Slijedi izbor

indikatora za svaki od definiranih i mjerljivih elemenata, a ti se indikatori dalje

pretvaraju u mjerne instrumente, odnosno, konkretna anketna pitanja pomoću kojih je

definirane elemente moguće kvantificirati i mjeriti.

Osnovni skup

Osnovni skup predstavlja populaciju o kojoj želimo donijeti zaključke, temeljem

istraživanja njezinog malog (ali reprezentativnog) dijela, tj uzorka. Kako posjetitelji

Centara mogu potjecati iz bilo kojeg dijela grada, kao izvor za definiranje osnovnog

skupa istraživanja poslužio je Popisa stanovništva RH iz 2001. godine. Pa je tako osnovni

skup definiran kao ukupan broj stanovnika grada Zagreba, umanjen za osobe mlađe od

petnaest godina (656 182 osobe). Istraživanje nije obuhvatilo populaciju do 15 godina

zbog potencijalnih zakonskih problema (u vezi ispitivanja osoba mlađih od 15 godina), a

ta populacija zahtijeva i konstrukciju drugačijeg upitnika koji ne bi bio kompatibilan s

upitnikom dizajniranim za stariju populaciju.

Uzorak

Za potrebe istraživanja korišten je stratificirani proporcionalni uzorak kojem je, kao

izvor podataka, poslužio Popis stanovništva iz 2001. godine. Uzorak je stratificiran

prema dva populacijska stratuma – spolu i dobi. Ti su proporcionalni odnosi zatim

preneseni na sve gradske četvrti i formirane su zone istraživanja. Stratificirani

proporcionalni uzorak je tip uzorka koji pretpostavlja da je populacija sastavljena od

karakterističnih socijalnih stratuma (u ovom slučaju – spolu i dobi), prema kojima

možemo grupirati pojedince, a grupiranje mora reprezentirati odnose u ukupnoj

populaciji (osnovni skup). Nadalje, ovakav modificirani zonski uzorak koristi se na način

da se odrede teritorijalne zone i kvote prema kojima će se provoditi istraživanje, a

razlika od klasičnog kvotno-zonskog uzorka je ta što anketar nema slobodnu sam birati

profile ispitanika već se mora, što je više moguće, pridržavati spolnih i dobnih

6

populacijskih stratuma.

Stoga postoji više razloga zbog kojih je korišten Popis stanovništva te tako modificirani

proporcionalni stratificirani uzorak: 1) zbog činjenice da posjetitelji Centara mogu

potjecati iz bilo kojeg dijela grada; 2) nepostojanje pouzdanog podatka o posjećenosti

Centara te; 3) želja da se na osnovu dobivenih rezultata ovog istraživanja može

zaključivati na osnovni skup; 4) kombiniranjem stratificiranog proporcionalnog i

zonskog uzorka, uzet je u obzir i takozvani faktor susjedskih odnosa2 utjecaja Centara,

prema kojem je logično konstruirati istraživanje tako da Centri kojima gravitira više

građana imaju i više ispitanika (naime, pojedini Centri su visoko specijalizirani i stoga

manje posjećeni); 5) smanjenje utjecaja pristranosti anketara. Uzorak je obuhvatio 500

ispitanika (N= 500) što je više nego dostatno za zaključivanje na populaciju grada

Zagreba, koja ima petnaest i više godina (656 182 građana); Odabrani uzorak

reprezentativan je na populaciju grada Zagreba, i to prema dva populacijska stratuma –

spolu i dobi.

Anketa i anketiranje

Anketa je jedna od metoda prikupljanja kvantitativnih podataka koja među

istraživačkim metodama prednjači zbog niskih troškova provedbe te visoke mogućnosti

kvantifikacije i generalizacije na osnovu prikupljenih podataka. Anketa se sastojala od

zatvorenih i otvorenih pitanja (ukupno 28 pitanja i 11 pitanja o sociodemografskim

karakteristikama ispitanika). Anketiranje se provodilo na terenu, tj. isključivo u

prostorijama jednog od trinaest Centara i to isključivo među posjetiteljima Centara za

koji imaju petnaest i više godina.

Velegradska kulturna scena

Na suvremenom obrisu velegradske kulturne strukture postoje zasebne scene koje

okupljaju određeni profil ljudi, pa tako i u Gradu Zagrebu. Te se scene mogu različito

2 Empirijsko istraživanje pokazalo je da je utjecaj pojedinog Centra neosporno veći među stanovništvom u

njegovom neposrednoj blizini negoli među stanovništvom drugih gradskih četvrti - unatoč činjenici da

posjetitelji pojedinog Centra mogu dolaziti (a često i dolaze) iz bilo kojeg dijela grada (Schulze 2008).

7

kategorizirati, ali Gerhard Schulze je, kako bi istražio povezivanje lokalne publike u

Nürnbergu, koristio model od šest scena: 1) Scena visoke kulture; 2) Nova kulturna

scena, 3) Scena pučkih svečanosti, 4) Kavanska scena; 5) Sportska scena i 6) Scena

kulturnih Centara (Schulze, 2008) – od kojih ćemo se u istraživanju koncentrirati na

posljednju. Specifično za scenu Centara je to što su Centri raspršeni prema gradskim

četvrtima te da je njihov program raznovrstan pa Centri sadrže elemente ostalih pet

scena (kazalište, tradicionalni programi i folklor, alternativna scena, novi mediji,

rekreacija i sl.).

Scena

Prema Schulzeu, postoje dvije razine preduvjeta koji moraju biti zadovoljeni ukoliko

želimo govoriti o postojanju određene scene: publika i umreženost. Odnosno, svaka

kulturna scena ima svoju stalnu publiku (sudionike), stalna mjesta okupljanja i tipične

kulturne programe. Pa tako, da bismo mogli govoriti o postojanju scene Centara za

kulturu trebaju biti zadovoljeni slijedeći preduvjeti: 1) međusobna umreženost

posjetitelja pojedinih Centara; 2) pojedine Centre posjećuju građani iz svih gradskih

područja; 3) programi imaju svoju prepoznatljivost u usporedbi s drugim kulturnim

scenama i njihovima programima; 4) Centri se neovisno o gradskoj lokaciji smatraju

jednom kulturnom scenom. Indikatore za scenu definirani su prema Schulzeovoj podjeli

na obuhvatnost, koherentnost, afinitet, doseg, atmosferu te selektivnost.

Publika

Schulze publiku definira kao „svaki skup osoba kojega obilježava istodobno

konzumiranje određenih doživljaja“ (Schulze, 2008: 148) i dijeli ju na lokalnu i

individualiziranu. Lokalna publika nam je, prema mogućnosti društvenog djelovanja, od

primarnog značaja u ovom istraživanju i predstavlja „okupljanje osoba u isto vrijeme na

istom mjestu“ dok je individualizirana publika nastala pod utjecajem razvoja tehnologija

i može se „iskusiti samo selektivnim opažanjem“ (Schulze, 2008: 149). Na kraju, oba tipa

publike nalaze se na bipolarnom klatnu društvene relevantnosti – i to prema šest

indikatora: jasnoća, intenzitet kontakta, homogenost, očitost specifičnih obilježja

publike, značaj specifičnih obilježja publike i umrežavanje.

8

Centar za kulturu

Centar za kulturu teško je precizno definirati (zbog različitih vrsta institucija koje se

tako nazivaju) pa smo pojam operacionalizirali prema definiciji Stelle Mihelj koja ih

opisuje kao „institucije koje rade na regularnim i varijacijskim sociokulturnim te

umjetničkim aktivnostima, namijenjenima različitim tipovima publika; njihove

aktivnosti su fleksibilne, te zrcale promjenjive kulturne potrebe i potražnju zajednice, na

koju teže odgovoriti kroz promicanje lokalnih aktivnosti i radom na kooperaciji i

razmjeni na nacionalnoj i nadnacionalnoj razini (Mihelj, 1995: 105).

Istraživanjem su obuhvaćeni svi Centri na području grada Zagreba: 1) Centar mladih

Ribnjak; 2) Centar za kulturu i film August Cesarec; 3) Centar za kulturu i informacije

Maksimir; 4) Centar za kulturu Trešnjevka; 5) Centar za kulturu i obrazovanje

Susedgrad; 6) Centar za kulturu Pučkog otvorenog učilišta Zagreb; 7) Centar za likovni

odgoj grada Zagreba; 8) Centar za kulturu Novi Zagreb; 9) Kulturni centar Peščenica; 10)

Kulturno-informativni centar KIC; 11) Međunarodni centar za usluge u kulturi; 12)

Narodno sveučilište Dubrava te; 13) Narodno sveučilište Sesvete.

Program centra za kulturu

Programe Centara definiramo kao tipove kulturnih i društvenih aktivnosti koje u svojim

prostorijama organizira pojedini Centar. Istraživanjem je obuhvaćeno jedanaest

najčešćih tipova programa: 1) izložbe, 2) koncerti, 3) kazališne predstave, 4) plesni

programi, 5) rekreativni programi, 6) tribine i predavanja, 7) ekološki programi, 8)

hobby programi, 9) film i novi mediji, 10) edukacijski program te 11) dječji programi.

Gradska četvrt

Na internetskim stranicama Grada Zagreba, gradsku se četvrt definira kao:

„Gradske četvrti osnovane su za područja unutar Grada Zagreba koja

predstavljaju gradske, gospodarske i društvene cjeline, a koje su povezane

zajedničkim interesima građana.“

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=12913 (pregledano 21.4.2011).

9

Četvrti su definirane i podijeljene Statuom grada Zagreba iz 1999. godine na: 1) Donji

grad; 2) Gornji Grad – Medveščak; 3) Trnje; 4) Maksimir; 5) Peščenica – Žitnjak; 6) Novi

Zagreb – Istok; 7) Novi Zagreb – Zapad; 8) Trešnjevka – Sjever; 9) Trešnjevka – Jug; 10)

Črnomerec; 11) Gornja Dubrava; 12) Donja Dubrava; 13) Stenjevec; 14) Podsused –

Vrapče; 15) Podsljeme (Šestine, Gračani, Markuševac); 16) Sesvete i; 17) Brezovica. Istu

podjela zadržana je i pri uzorkovanju.

Slika 1. Gradske četvrti grada Zagreba sa http://www.cromaps.com/zagreb-moj-kvart.html

(pregledano 13.4.2011)

Zona

Pošto postoji trinaest Centara za kulturu u Gradu Zagrebu koji je, u upravno-

teritorijalnom pogledu, podijeljen na sedamnaest gradskih četvrti - bilo je potrebno

definirati i istraživačke zone. Tako je osnovni skup dalje podijeljen kombinacijom

proporcionalnog stratificiranog i zonskog uzorka. Drugim riječima, populaciju grada

Zagreba podijelilo se prema populacijskim stratumima spola i dobi te prema sedamnaest

gradskih četvrti (definiranih Statuom grada Zagreba iz 1999. godine), a zatim su neke od

tih četvrti spojene u jedanaest zona susjedskih odnosa (više o konkretnom broju anketa

po zonama nalazi se u Aneksu II). Na taj su način definirane zone opisane u tablici 1. na

idućoj stranici.

10

TABLICA 1 Zone Centar Gradska četvrt Br. stan. %

CM Ribnjak Podsljeme (Šestine, Gračani, Markuševec) 14.785 2,25

CLO Grada Zagreba Gornji Grad - Medvešćak 31.844 4,85

Donji Grad 40.226 6,13

1. CENTAR KIC UKUPNO 86.855 13, 23

2. ČRNOMEREC CKF A. Cesarec Črnomerec 32.977 5,03

3. MAKSIMIR CKI Maksimir Maksimir 42.417 6,46

Trešnjevka – Sjever 46.985 7,16 Trešnjevka – Jug 57.978 8,84

4. TREŠNJEVKA CK Trešnjevka UKUPNO 104.963 16,00

Stenjevec 33.735 5,14 Podsused – Vrapče 35.536 5,42

5. SUSEDGRAD CKO Susedgrad UKUPNO 69.271 10,56

6. TRNJE CK POU Zagreb Trnje 39.047 5,95

Novi Zagreb – Zapad 40.581 6,18 Brezovica 8.979 1,37

7. NOVI ZAGREB CK Novi Zagreb UKUPNO 49.560 7,55

8. PEŠČENICA KC PEščenica Pešćenica – Žitnjak 48.170 7,34

9. NOVI ZAGREB2 MCUK Novi Zagreb – Istok 56.641 8,63

Gornja Dubrava 49.733 7,58 Donja Dubrava 28.935 4,41

10. DUBRAVA NS Dubrava UKUPNO 78.668 11,99

11. SESVETE NS Sesvete Sesvete 47.613 7,26

UKUPNO Grad Zagreb Grad Zagreb 656.182 100,0

11

3. Metodologija

U ovom će se poglavlju pojasniti način izbora uzroka; izbora suradnika (anketara);

provedba istraživanja te obrada podataka.

Uzorkovanje

Uzorkovanje populacije provelo se kombinacijom stratificiranog proporcionalnog i

zonskog uzorka. Kao prvo, u istraživanju je korišten stratificirani proporcionalni uzorak,

kako bi se postigla reprezentativnost na referentnu populaciju (osnovni skup) – i to

prema dva populacijska stratuma - spolu i dobi – kako je opisano u tablicama 2 i 3.

TABLICA 2.

Kriterijska varijabla 1: SPOL

spol apsolutni iznos Udio

Žene 355.428 54,17%

Muškarci 300.754 45,83%

TABLICA 3.

Kriterijska varijabla 2: DOB

dob apsolutni iznos Udio

15 – 19 god. 49.509 7,55%

20 – 39 god. 220.129 33,55%

40 – 59 god. 221.764 33,80%

60 i više god. 161.559 24.62%

Drugim riječima, udio populacijskih stratuma spola i dobi ispitanika određen je prema

kriteriju proporcionalne zastupljenosti tih stratuma u osnovnom skupu te dodijeljen

svakoj gradskoj četvrti. Naime, na uzorku od 500 anketa, dodjeljivanje udjela prema

udjelima spola i dobi po četvrtima rezultiralo bi nefunkcionalnom podjelom broja anketa

te bi određene dobne i spolne skupine bile zastupljene sa manje od 1 ankete.

12

Prema tome, na taj su način dobiveni proporcionalni udjeli populacijskih stratuma u

svim gradskim četvrtima i zadržana je reprezentativnost na osnovni skup (populaciju

grada Zagreba). Ti su udjeli zatim grupirani u trinaest zona, već prema lokacijama

svakog od Centra za kulturu grada Zagreba (vidi tablicu 1.). Udruživanje u zone nije se

učinilo čisto zbog okrupnjavanja broja ispitanika po stratumima već i zbog uzimanja u

obzir faktora susjedskih odnosa, koje je Schulze registrirao pri empirijskom istraživanju

Centara za kulturu. Prateći odrednice tog faktora, zone reprezentiraju prvenstveno

Centre, zajedno s gradskim četvrtima koje oni „pokrivaju“, kao i pripadajuće im udjele

populacijskih stratuma populacije grada Zagreba koji gravitiraju svom najbližem Centru.

Prema podacima Popisa stanovništva iz 2001. određene su proporcije osnovnog skupa

prema navedenim kriterijskim varijablama u cilju izrade proporcija za uzorak kao i radi

kontrole reprezentativnosti uzorka. Shodno tome, kao osnova za reprezentativnost

uzorka u odnosu na osnovni skup, odabrane su dvije kriterijske varijable (populacijski

stratumi): spol i dob. Time se dodatno smanjila mogućnost pristranosti anketara pri

provođenju anketiranja - jer su ispitanike morali raspršiti prema stratumima (spol i

dob) koji reprezentiraju odnose u osnovnom skupu, tj. zahvaćenoj populaciji grada

Zagreba. Prema navedenim kriterijima, pristupilo se izračunu i izradi samih kvota za

anketare (koje se mogu pronaći u Aneksu II: Uzorak za anketara po zonama).

Minimalni potrebni uzorak, koji je reprezentativan za populaciju grada Zagreba (za

razinu pouzdanosti 95%, pri normalnoj distribuciji) iznosi 384 anketa. Ta je brojka

uvećana na 500 (N= 500) iz više praktičnih razloga: 1) velika većina istraživanja

provedena je tijekom prosinca (u doba pripreme blagdana), te je bilo očekivano da će

biti teško na vrijeme zadovoljiti reprezentativnost populacijskih stratuma ukoliko se ide

na minimalni broj anketa; 2) pojedini Centri su visoko specijalizirani (programski i

dobno) pa je bilo za očekivati da će se u tim Centrima teško zadovoljiti sve udjele po

spolu i dobi; 3) pretpostavka da posjetitelji Centara ipak odstupaju po svojoj strukturi

od strukture populacije grada Zagreba. Povećanjem broja anketa smanjilo se pogrešku

uzorka te se osiguralo veću vjerojatnost da će se anketiranje, i tu takvim specifičnim

uvjetima, provesti metodološki ispravno te da će udjeli prema spolu i dobi biti bliži

onima koji reprezentiraju populacijske stratume (kako je opisano u tablicama 2 i 3.).

Pretpostavke istraživanja su se pokazale kao opravdane te su pri anketiranju uočena

13

odstupanja od uzorka. No, kako je bilo besmisleno jednostavno odbaciti gotovo 120

anketa (kako bi se slučajnim odabirom odabralo ispitanike koji zadovoljavaju

populacijske stratume spola i dobi), sva odstupanja su se ispravila ponderiranjem

podataka (o tome više u poglavlju: Obrada podataka)

Obuka anketara

Za potrebe anketiranja angažirano je osmero anketara koji su prošli stručnu obuku. Svi

anketari diplomirali su ili studiraju neki od, za istraživanje, relevantnih društvenih

studija (sociologija, psihologija i sl.). Obuku su vodili Veselko Leutar, dipl. sociolog; te

Ivan Hromatko dipl. prof. sociologije i povijesti. Anketari su, među ostalim, upućeni da:

1) sami ispunjavaju anketu (kako bi se izbjegle pogreške koje nastaju kada ispitanici

sami ispunjavaju anketu); 2) se pridržavaju kvota prema spolu i dobi, koje su određene

za njihovu zonu; 3) maloljetne osobe (15-18 g.) anketiraju isključivo uz dopuštenje

roditelja (kako bi se izbjegle moguće pravne komplikacije), 4) anketiranje provode u

vrijeme održavanja nekog od programa u tom Centru; te da 5) najave svoju aktivnost

ravnatelju ili ravnateljici Centra prije provedbe anketiranja. Potrebno vrijeme za

ispunjavanje jedne ankete procijenjeno je na otprilike 15 minuta.

Provedba istraživanja

Terenski dio istraživanja proveden je isključivo u prostorijama Centara za kulturu, i to u

razdoblju između 1. prosinca 2010 i . do 28. veljače 2011. godine. Istraživanjem su

obuhvaćeni isključivo posjetitelji pojedinih Centara. U istraživanju je sudjelovalo osmero

anketara (jedan anketar je odustao). Svaki od anketara, anketirao je prema

populacijskim stratumima spola i dobi - koje su im bile određene za zonu u kojoj su

provodili istraživanje (vidi Aneks II).

Obrada podataka

Podaci su obrađeni statističkim programom SPSS 13.0 for Windows. Izvršena je

deskriptivna analiza podataka prema zadanim nominalnim i ordinarnim varijablama.

Osnovna statistička metoda obrade podataka odnosi se na udjele, frekvencije i

detektiranje pojedinih statistički značajnih razlika između različitih grupa ispitanika s

obzirom na njihova sociodemografska obilježja (prvenstveno spol i dob).

14

Pošto istraživanjem dobiveni udjeli među posjetiteljima Centara donekle odstupaju od

udjela reprezentativnih za osnovni skup (populaciju gradda Zagreba koja je petnaest ili

više godina starosti) na koji želimo zaključivati, koristiti će se ponderiranje. Drugim

riječima, kako bi se rezultate moglo generalizirati na populaciju grada Zagreba, podaci

su nakon provedenog istraživanja ponderirani (integriranim ponderom koji objedinjuje

kategorije spola i dobi) jer se anketari nisu, u kratkom vremenskom roku, uspjeli

zadovoljiti sve kriterije populacijskih stratuma (dob i spol) – što je i očekivano zbog

razlika između sociodemografskih karakteristika posjetitelja Centara i karakteristika

opće populacije grada Zagreba te kratkoće perioda anketiranja.

TABLICA 4. POPULACIJSKI STRATUMI

DOB > SPOL

15-19 godina

20-39 godina

40-59 godina 60+ godina

M 1,59 1,07 0,99 1,47 INTEGRIRANI PONDER Ž 0,76 0,95 1,01 0,79

U tablici 4. nalaze se vrijednosti integriranog pondera kojima se ispravilo odstupanja

između dobivenih udjela u populacijskim stratumima i onih očekivanih, iz Popisa

stanovništva. Drugim riječima, dobivenim udjelima koji su bili manji od očekivanih

(vrijednosti > 1), prema Popisu stanovništva – težina je pridodana; dok je dobivenim

udjelima koji su nadilazili udjele iz Popisa stanovništva težina oduzeta (vrijednosti < 1).

15

4. Analiza podataka Kako bi mogli govoriti o postojanju zasebne scene Centara za kulturu, važno je

analizirati postojanje scene, kao i publike koja tu scenu prepoznaje i (p)održava. Stoga će

se dobivene podatke podijeliti u dvije analitičke kategorije: scenu i publiku. Svaka od

kategorija ima pripadajuće indikatore.

4.1. SCENA: posjećenost i prepoznatljivost Centara

Kategorija scene sastoji se od indikatora scene, a ti su: obuhvatnost, koherentnost,

afinitet, doseg, atmosfera i selektivnost (Schulze, 2008).

Obuhvatnost

Indikator obuhvatnosti se odnosi na sveukupnost prostora od kojih se scena sastoji te

koje se publike povezuju u scenu.

GP 2: Za koje su Centre ispitanici čuli

U istraživanju, ovo je pitanje bilo otvorenog tipa, tj. ispitanici su mogli navesti sve Centre

za koje su čuli. Kako pokazuje grafički prikaz 2., najveći postotak ispitanika čuo za Centar

za kulturu Trešnjevka (57,88 %); kojeg slijede Narodno sveučilište Dubrava (44,83 %) te

Kulturni centar Peščenica (38,89 %). Ispitanici su dobro upoznati sa Centrom mladih

Ribnjak (38,01 %), Centrom za kulturu Pučkog otvorenog učilišta (37,85 %) i Kulturno-

informativnim centrom (26,9 %), dok su nešto manje (ali ujednačeno) upoznati s

16

Centrom za kulturu Novi Zagreb (19,79 %), Centrom za kulturu i informiranje Maksimir

(18,71 %), Narodnim sveučilištem Sesvete (17, 43 %), Centrom za kulturu i film August

Cesarec (16,9 %), te Centrom za kulturu i obrazovanje Susedgrad (15,7 %). Ispitanici su

najmanje upoznati s Međunarodnim centrom za usluge u kulturi (10,76 %) te s visoko

specijaliziranim Centrom za likovni odgoj (8,01 %).

Nadalje, grafički prikaz 3. pokazuje da su ispitanici najviše posjetili Centar za kulturu

Trešnjevka (44,02 %), Centar za kulturu Pučkog otvorenog učilišta (33,32 %), narodno

sveučilište Dubrava (31,85 %), Centar mladih Ribnjak (31, 29 %), Kulturni centar

Peščenica (27,44 %), Kulturno-informativni centar (26,26 %), Centar za kulturu Novi

Zagreb (16,93 %), Centar za kulturu i film August Cesarec (16,07 %), Centar za kulturu i

informacije Maksimir (16,03 %), Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad (15,57 %),

narodno sveučilište Sesvete (13, 2%), Međunarodni centar za usluge u kulturi (7,82 %)

te Centar za likovni odgoj (6,1 %).

GP 3: Koje su Centre ispitanici posjetili (bilo kada)

Sljedeći grafički prikaz pokazuje da među ispitanicima koji su u zadnjih godinu dana

posjetili samo jedan Centar prednjače oni koji su posjetili Centar za kulturu Trešnjevka

(9,57%), i Narodno sveučilište Dubrava (7,80%). Ispitanici su najmanje posjetili

Kulturno-informativni centar (2,39%) te Centar za likovni odgoj (1,41%).

17

GP 4: Koliko ste Centara posjetili u zadnjih godinu dana? (samo jedan)

Među posjetiteljima koji su u zadnjih godinu dana posjetili više od jednog Centra

(grafički prikaz 5.), najviše je onih koji su Centar za kulturu Trešnjevka (18,13%)

„križali“ s još nekim od Centara. Relativno visoku razmjenu publike između Centara

zabilježili su i NS Dubrava (14,23%), KIC (12,29%) te Peščenica (11,81%). S druge

strane, posjetitelji Centra za likovni odgoj najmanje su posjećivali još neki drugi Centar

na sceni (2,58%), a slijede ih posjetitelji Međunarodnog centra za usluge u kulturi

(2,8%).

18

GP 5: Koliko ste Centara posjetili u zadnjih godinu dana (više Centara)

Što se tiče upoznatosti posjetitelja s brojnošću Centara, tablica 5. pokazuje relativno

nisku upoznatost posjetitelja s lepezom Centara. Dok je najveći broj ispitanika čuo tek za

dva Centra (20,35%), najveći raspon ispitanika čuo je za jedan do pet Centara (82,92 %).

TABLICA 5. TABLICA 6. Za koliko su Centara ispitanici čuli?

U koliko ste centara bili? (bilo kada)

Br. Centara % Kumulativni %

Br. Centara %

Kumulativni %

0 2,25 2,25 1 32,48 32,48 1 15,21 17,46 2 20,15 52,63 2 20,35 37,81 3 19,69 72,32 3 19,25 57,06 4 9,86 82,18 4 17,03 74,09 5 7,02 89,21 5 11,08 85,17 6 3,99 93,2 6 6,12 91,29 7 3,69 96,89 7 3,82 95,1 8 0,96 97,84 8 1,24 96,35 9 1,02 98,87 9 1,28 97,63 10 0,42 99,28

10 0,41 98,04 11 0,16 99,44 11 0 98,04 12 0,36 99,8 12 0 98,04 13 0,2 100 13 1,96 100

S druge strane, tablica 6. pokazuje da je, tijekom cijeloga života, čak 32,38 % ispitanika

posjetilo samo jedan Centar za kulturu, dok je većina ispitanika posjetilo od jednog do tri

Centara (72,32 %).

Potencijalno objašnjenje za tendencije registrirane u tablici 5., možemo naći u doljnjem

grafičkom prikazu koji pokazuje da se više ispitanika Centara ne slaže s tvrdnjom da su

programi Centara dobro oglašeni nego što ih se slaže.

19

GP 6: Slaganje s tvrdnjom - "Programi Centara su dobro oglašeni."

Odnosno, 36,08% posjetitelja se ne slaže s tvrdnjom da su programi Centara dobro

oglašeni ili tome naginje, dok se 31,18% posjetitelja više slaže s tom tvrdnjom nego ne

slaže.

Koherentnost

Drugi indikator varira između fluktuacije posjetitelja i njihove stalnosti, te govori o tome

koliko su čvrste poveznice istraživane scene. Stoga su analizirani obrasci posjete

Centrima:

GP 7: Obrasci posjeta Centara

Grafički prikaz 3. pokazuje da ispitanici Centar u koji najčešće dolaze posjete skoro

svakodnevno u Centrima NS Dubrava i Sesvete, CKI Maksimir, CKO Susedgrad, CK POU

Zagreb (Cekao). Također, pokazalo se da se većinu Centara posjećuje učestalo, tj. na

tjednoj bazi (otprilike jedan puta tjedno i jedan do tri puta tjedno).

Sljedeći indikator koherentnosti scene jest odnos blizine Centara, u odnosu na adresu

stanovanja posjetitelja Centara te čestine posjete. Kao što tablica 7. jasno pokazuje -

većina posjetitelja Centara za kulturu posjećuje prvenstveno onaj Centar koji je najbliži

njihovoj adresi stanovanja (što potvrđuje Schulzeov faktor susjedskih odnosa te dodatno

opravdava zonsku raspodjelu uzorka u istraživanju). Također, uočljivo je i da pojedini

20

Centri imaju publiku koja je raspršenija, koja fluktuira i posjećuje druge Centre u većem

postotku.

Koji Vam je Centar najbliži prema adresi stanovanja? (%) TABLICA 7. Odnos blizine Centra i čestine posjete A

. Ces

arec

Cek

ao

Du

brav

a

KIC

Liko

vni

Mak

sim

ir

MC

UK

N. Z

agre

b

Peš

čen

ica

Rib

nja

k

Sesv

ete

Suse

dgr

ad

Tre

šnje

vka

A. Cesarec 66,61 0,00 0,00 8,67 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 3,21 0,00 0,00 1,11 Cekao 3,58 68,15 0,00 0,00 0,00 3,22 0,00 7,19 2,56 2,85 2,72 4,70 4,62 Dubrava 4,85 4,25 82,35 0,00 0,00 7,46 0,00 0,00 0,00 3,21 14,03 0,00 0,79 KIC 0,00 0,00 2,72 73,99 8,98 16,69 12,96 7,50 13,15 6,06 0,00 0,00 5,16 Likovni 0,00 0,00 0,00 0,00 81,68 3,04 4,00 0,00 0,00 2,85 0,00 0,00 2,85 Maksimir 0,00 0,00 1,28 0,00 0,00 42,09 0,00 2,50 0,00 6,42 3,06 0,00 4,97 MCUK 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 83,04 2,66 0,00 0,00 0,00 0,00 1,05 N. Zagreb 0,00 8,33 2,14 9,18 0,00 2,38 0,00 51,93 3,20 0,00 0,00 0,00 2,15 Peščenica 0,00 4,08 1,98 0,00 0,00 0,00 0,00 14,98 69,52 12,47 2,84 0,00 5,98 Ribnjak 0,00 4,59 0,00 0,00 0,00 2,86 0,00 2,50 3,20 41,26 2,72 0,00 5,90 Sesvete 0,00 0,00 2,61 0,00 0,00 2,29 0,00 2,82 0,00 0,00 68,73 0,00 0,00 Susedgrad 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 5,35 0,00 0,00 0,00 5,82 0,00 92,88 1,81

Ko

ji C

enta

r n

ajče

šće

po

sjeć

uje

te?

(%)

Trešnjevka 13,46 6,52 2,88 0,00 9,34 5,71 0,00 2,50 8,36 12,83 5,90 2,42 55,76

Na kraju, razinu koherentnosti scene Centara prikazuje grafički prikaz 8:

GP 8: Slaganje s tvrdnjom - "Programi u svim Centrima su dosta slični."

Iz njega se da iščitati da se 19,06% posjetitelja Centara više ne slaže nego što se slaže s

tvrdnjom da su programi u svim Centrima slični dok se 24,76% više slaže s tom

tvrdnjom nego ne slaže.

Afinitet

Indikatorom afiniteta obuhvaćene su glavne poveznice između različitih scena na

području kulture u Gradu Zagrebu.

21

GP 9: Radi kojih programa posjećujete Centre?

Grafički prikaz 9. pokazuje da najveći postotak ispitanika posjećuje Centre zbog

kazališnih predstava (41,5 %) i izložbi (36,4 %), dok najmanje ispitanika posjećuje

Centre zbog ekoloških programa (4,03 %) i drugih aktivnosti (kao što su posjeta

knjižnici ili pohađanje tečaja znakovnog jezika). Između te dvije krajnosti, nalaze se

edukativni programi (32,61 %), koncerti (27,92 %), tribine i predavanja (24,49 %), ples

(21,13 %), film i novi mediji (19,41 %), hobi programi (17,57 %), rekreacijski programi

(11,8 %) i dječje igraonice (9,4 %).

Tablica 8. i pripadajući joj grafički prikaz (Grafički prikaz 10.) prikazuju posjetu

ispitanika kulturnim programima koji se održavaju izvan Centara – dakle u bilo kojoj

drugoj kulturnoj ustanovi na području grada Zagreba. Iz grafičkog prikaza je vidljivo da

većina ispitanika kulturne programe izvan Centara posjećuje do jedan puta mjesečno.

TABLICA 8. Posjeta kulturnim programima izvan Centara (u zadnjih godinu dana) - % 1 x > 1 x mj.

1 - 3 x mj.

~ 1 x tjedno

1 - 3 x tjedno

~svakodnevno

Izložbe 23,81 70,51 4,69 0,63 0,36 0,00 Koncerti 22,42 68,27 6,58 2,39 0,34 0,00 Kazališne predstave 22,25 68,49 7,07 1,85 0,33 0,00 Plesni programi 27,60 54,29 6,39 7,30 2,24 2,18 Rekreacijski programi 8,26 24,67 22,03 10,61 31,13 3,30 Tribine i predavanja 21,40 60,24 15,82 2,54 0,00 0,00 Ekološki programi 43,59 53,53 2,89 0,00 0,00 0,00 Hobi programi 24,50 35,00 13,01 14,48 13,01 0,00 Film i novi mediji 8,74 70,20 16,16 3,10 1,79 0,00 Edukacijski programi 15,48 55,77 16,06 6,35 6,34 0,00 Dječje igraonice 18,02 57,32 17,71 5,49 1,46 0,00

22

Grafički prikaz 4. Posjeta kulturnim programima izvan Centara, u zadnjih godinu dana

Ukoliko te rezultate usporedimo s onima iz iduće tablice (tablica 9), koja prikazuje

posjetu ispitanika kulturnim programima unutar Centara, vidljivo je da većinu pasivnih

programa ispitanici posjećuju do jedan puta mjesečno. S druge strane, aktivne programe

(rekreacija, hobi programi, edukacijski programi i ples) ispitanici posjećuju i češće – što

se može pripisati i prirodi tih programa - oni su edukacijski i pro-aktivni programi koji

zahtijevaju da polaznici dolaze češće na odabrani program, a pri tome su, neki od njih, i

besplatni.

TABLICA 9. Posjeta kulturnim programima u Centrima (u zadnjih godinu dana) - % 1 x

> 1 x mj.

1 - 3 x mj.

~ 1 x tjedno

1 - 3 x tjedno

~svakodnevno

Izložbe 29,8 63,4 4,8 1,3 00,6 00,0 Koncerti 47,3 49,8 2,9 00,0 00,0 00,0 Kazališne predstave 37,7 57,6 1,4 1,3 2,0 00,0 Plesni programi 36,8 22,7 11,1 3,8 20,8 4,8 Rekreacijski programi 26,8 10,9 8,3 12,6 36,1 5,2 Tribine i predavanja 44,3 51,5 2,0 2,3 00,0 00,0 Ekološki programi 65,8 34,2 00,0 00,0 00,0 00,0 Hobi programi 18,6 26,9 19,1 12,7 22,7 00,0 Film i novi mediji 42,7 52,7 3,6 00,0 1,0 00,0 Edukacijski programi 21,4 17,7 8,6 25,2 22,8 4,3 Dječje igraonice 43,3 23,5 7,5 8,0 17,7 00,0

23

GP 11: Posjeta kulturnim programima u Centrima, u zadnjih godinu dana

Pretvoreni u grafički prikaz 11., podaci iz tablice 9. jasno pokazuju da je ekološki

program većina ispitanika posjetilo jedan puta, kao i dječje igraonice. Dječje igraonice,

doduše, imaju veći udio ispitanika koji taj program posjećuju češće, na tjednoj bazi.

Nadalje, svakodnevno se posjećuju edukacijski, rekreacijski i plesni programi. Na kraju,

pet programa posjetitelji posjećuju do jedan puta mjesečno (izložbe, koncerte,

predstave, tribine i predavanja te filmske programe).

Kao što prikazuje grafički prikaz 12., posjetitelji Centara su relativno homogeni (65 %),

po pitanju prepoznavanja programa Centara kao specifičnih i prepoznatljivih.

GP 12: Držite li da su programi Centara, u usporedbi s drugim ustanovama u

24

kulturi, po nečemu specifični i prepoznatljivi?

Ta scena je, kao što pokazuje sljedeća tablica, među posjetiteljima prepoznatljiva

prvenstveno po jedinstvenom programu kojeg nema drugdje (26,61 %), ali i dobroj

atmosferi (13,20 %) te aktivnostima za djecu (9,54 %).

TABLICA 10. Po čemu su specifični? % Aktivnosti za djecu 9,54 Blizina 0,80 Vrijeme 0,21 Pasivni program 1,86 Financijski razlozi 4,14 Aktivni program (učenje) 9,42 Druženje 4,73 Informiranost 0,38 Program kojeg nema drugdje 26,61 Dobra atmosfera 13,20 Kvaliteta zaposlenika i organizatora programa 3,52 Raznolikost i brojnost ponude 8,96 Nekomercijalnost i okrenutost potrebama posjetitelja 4,80 Dugovječnost na sceni 0,20 Br. odgovora 88,37 Nema odgovora 11,54

Podijeljeni na posjetitelje koji posjećuju samo jedan Centar i one koji posjećuju više

Centara i upitani za razloge zbog kojih posjećuju samo jedan ili više Centara - posjetitelji

su dali heterogene odgovore (tablice 11. i 12.). Indikativno je da najveći broj ispitanika

koji odlazi samo u jedan Centar kao primarne razloge navelo blizinu Centra te pasivnih

programa (kao što su izložbe, koncerti ili kazališne predstave). S druge pak strane,

ispitanici koji odlaze u više Centara, gotovo jednoglasno teže raznolikosti programa, te

im je program u kojem oni imaju aktivnu ulogu važniji nego onima koji posjećuju samo

jedan Centar.

25

TABLICA 11. TABLICA 12. Razlozi zbog kojih posjećujete samo jedan centar? f

Razlozi zbog kojih odlazite u više centara? f

Aktivnosti djece 49 Aktivnosti djece 20 Blizina 85 Blizina 16 Vrijeme 22 Pasivni program 91 Pasivni program 76 Poslovni razlozi 13 Financijski razlozi 4 Aktivni program (učenje) 93 Poslovni razlozi 5 Druženje 35 Aktivni program (učenje) 63 Informiranost 3 Druženje 21 Program kojeg nema drugdje 54 Informiranost 21 Dobra atmosfera 43 Program kojeg nema drugdje 37 Raznolikost i brojnost ponude 482 Dobra atmosfera 2 Kvaliteta zaposlenika i organizatora programa 4 Raznolikost i brojnost ponude 1

Visoku razinu afiniteta prema sceni Centara pokazuje sljedeći grafički prikaz:

GP 13: Slaganje s tvrdnjom - "Programi u Centrima su mi zanimljiviji od sličnih programa u drugim ustanovama."

Odnosno, pokazuje se da posjetitelji Centara pretežito smatraju programe u Centrima

zanimljivijima od sličnih programa izvan Centara (41,66%) dok se s tom tvrdnjom više

ne slaže nego slaže 7,48%, a potpuno ne slaže samo 3,26%.

Doseg

Indikator dosega se odnosi na udio stanovništva koji je u kontaktu sa Centrima i koliko

je velik njihov kvantitativni značaj. Tablica 13. i grafički prikaz 14. pokazuju da

posjetitelji Centara dolaze iz svake gradske četvrti te da, kao takvi, Centri imaju doseg na

području cijelog grada.

26

TABLICA 13. Ispitanici prema četvrti stanovanja

Ispitanici (%)

POPIS STAN. (%)

Ne želi se izjasniti 1,76 Donji Grad 6,04 6,13

Gornji Grad - Medveščak 5,34 4,85

Trnje 4,84 5,95

Maksimir 8,36 6,46

Peščenica-Žitnjak 4,98 7,34

Novi Zagreb - Istok 7,03 8,63

Novi Zagreb - Zapad 3,66 6,18

Trešnjevka - Sjever 7,23 7,16

Trešnjevka - Jug 6,61 8,84

Črnomerec 5,97 5,03

Gornja Dubrava 7,51 7,58

Donja Dubrava 6,58 4,41

Ştenjevec 3,50 5,14

Podsused - Vrapče 6,92 5,42

Podsljeme (Šestine, Gračani, Markuševec) 1,20 2,25

Sesvete 6,94 7,26

Brezovica 0,82 1,37

Zagrebačka županija 3,96 Ostale županije 0,75

GP 14: Ispitanici prema četvrti stanovanja, u odnosu na udjele stanovništva po

gradskim četvrtima iz Popisa stanovništva

27

Ovaj rezultat je posebno indikativan jer pokazuje doseg scene Centara. Naime, anketari

nisu imali instrukcije vezane uz četvrt stanovanja ispitanika (samo uz populacijski

stratum spola i dobi, podijeljen prema Centru ili zoni u kojoj su anketirali), ali ipak su se

ispitanici raspršili po svim gradskim četvrtima, gotovo u jednakim udjelima (po manjem

broju ispitanika odskaču jedino Novi Zagreb – Zapad, te relativno udaljeniji dijelovi

grada - Stenjevec, Podsljeme te Brezovica).

Atmosfera

Atmosfera je indikativna za dominantne stilove ponašanja unutar kulturne scene

Centara. Grafički prikaz 15. pokazuje da većina posjetitelja Centara sudjeluje u

programima i pasivno i aktivno (53%) dok postoji i relativno velik udio posjetitelja koji

sudjeluju u programima Centara isključivo pasivno (23 %) ili isključivo aktivno (21 %).

GP 15: Vaše sudjelovanje u programima Centar je obično?

Indikativna za atmosferu na sceni Centara je ocjena posjetitelja o kvalitete programa s

kojima su se susreli u Centrima. Kao što pokazuje tablica 9 na idućoj stranici, posjetitelji

Centara su sveukupnu kvalitetu programa iz svih Centara ocijenili s visokom prosječnom

ocjenom 4,06.

28

TABLICA 14.

Kako ocjenjujete kvalitetu programa u Centrima za kulturu? %

Nema odgovora 3,23

Nedovoljan 0,59

Dovoljan 2,15

Dobar 17,32

Vrlo dobar 46,58

Odličan 30,13

Prosječna ocjena 4,06

Raspoređeni (tablica 15.) prema Centrima, ispitanici su ocijenili kvalitetu programa

ocjenama:

TABLICA 15. Kako ocjenjujete kvalitetu programa u Centrima za kulturu? N/A Nedovoljan Dovoljan Dobar Vrlo dobar Odličan

Prosječna ocjena

CKF A. Cesarec 0 0 0 2 13 14 4,41

CLO Grada Zagreba 0 0 0 2 7 7 4,31

MCUK 1 0 0 1 15 8 4,29

CK Novi Zagreb 2 1 2 3 14 19 4,23

KC Peščenica 0 0 1 6 16 14 4,16

NS Dubrava 0 0 0 13 34 24 4,15

CKI Maksimir 9 0 0 8 7 11 4,12

CM Ribnjak 0 0 0 3 10 4 4,05

CK Trešnjevka 2 1 1 18 40 24 4,01

NS Sesvete 0 0 1 4 18 6 4,00

CKO Susedgrad 0 0 2 10 29 12 3,96

CK POU Zagreb 2 1 2 10 12 7 3,69

KIC 1 0 2 8 18 1 3,62

Odnosno, najvišu prosječnu ocjenu dobio je Centar za kulturu i film August Cesarec

(4,41). Slijede ga te Centar za likovni odgoj grada Zagreba (4,31) te Centri u Novom

Zagrebu. Najniže ocjene za kvalitetu programa dobili su Kulturno-informativni centar

(3,62), Centar za kulturu Pučkog otvorenog učilišta Zagreb; Centar za kulturu i

29

obrazovanje Susedgrad.

Sljedeća dva grafička prikaza (GP 16 i GP 17) pokazuju da Centri nisu samo prostori

umjetnosti i kulture već i mjesta koja posjetitelji doživljavaju kao mjesto društvene

razmjene i okupljanja osoba koje dijele interes za programe Centara.

GP 16: Slaganje s tvrdnjom - "U Centru susrećem osobe slične sebi."

Odnosno, pokazalo se da se gotovo polovica ispitanika više slaže s tvrdnjom da u

Centrima susreću sebi slične osobe (46,95%) dok se 13,47% više ne slaže nego slaže s

tom tvrdnjom. Što se tiče tvrdnje da u Centrima susreću poznanike i prijatelje, polovica

posjetitelja (50,64%) se više slažu nego ne slažu s tom tvrdnjom.

GP 17: Slaganje s tvrdnjom - "U Centrima susrećem poznanike i prijatelje."

30

Selektivnost

Posljednji indikator scene odnosi se na skupine osoba koje redovito posjećuju Centre.

Stoga su, kako bi se dobio sociodemografski profil najredovitijih posjetitelja centara,

provjerene statistički značajne razlike prema osnovnim sociodemografskim

karakteristikama spola, dobi, pa i obrazovanja te zaposlenosti. Nadalje, prema

navedenim sociodemografskim karakteristikama, uspoređeni su i oni ispitanici koji

Centre posjećuju redovito (tjedno i češće) s onima koji redovito (tjedno i češće)

posjećuju kulturna zbivanja u drugim ustanovama - kako bi se vidjelo postoji li razlika u

njihovom sociodemografskom profilu. Dobiveni rezultati pokazuju kako među

najredovitijim posjetiteljima Centara statistički značajno više (p < 0,05) ima onih u

najmlađoj dobnoj skupini i bez završene srednje škole, te nezaposlenih. Također,

pokazuje se i da su oni koji su zaposleni i u dobi od 20-39 godina statistički značajno

manje prisutni među najredovitijim posjetiteljima centara. S druge strane, najredovitiji

posjetitelji (od jedan do tri puta tjedno) kulturnih zbivanja u drugim ustanovama ne

razlikuju se značajno od onih koji ove ustanove posjećuju manje učestalo - niti po

jednom od analiziranih obilježja (dakle, nemaju specifični sociodemografski profil).

Prema ostalim provjerenim obilježjima (spol) nisu nađene statistički značajne razlike.

4.2. PUBLIKA: Sociodemografska struktura posjetitelja

i umreženost

Kategorija publike pokriva indikatore: jasnoća, intenzitet kontakta i umrežavanje,

homogenost, te očitost i značaj specifičnih obilježja publike (Schulze, 2008).

Jasnoća: indikator relevantnosti publike

Relevantnost publike ovisi o tome koliko je ona primjetna. Prema Schulzeu, primjetna

publika je lokalna publika (naspram individualizirane publike – kao što su npr. gledatelji

određene televizijske emisije) koja se okuplja na određenome mjestu i u određeno

vrijeme. To je publika koja može djelovati te predstavlja društvenu činjenicu (Schulze,

2008). Već po činjenici da je istraživanje provedeno isključivo u prostorima Centara, te

da je provedeno u vrijeme kada se u Centrima održava neki od programa – možemo

31

zaključiti da publika Centara nije individualizirana već lokalna publika koja predstavlja

društvenu činjenicu i najveći potencijal djelovanja ima na lokalnoj razini. Kao dodatni

pokazatelj za takvu tvrdnju možemo uzeti tablicu 13. (koja je pokazala da posjetitelji

Centara dolaze iz svih dijelova grada), tablicu 7. (koja je pokazala da velika većina

posjetitelja Centara posjećuje Centar koji im je najbliži po njihovoj adresi stanovanja) te

grafičke prikaze 16. i 17. koji pokazuju da većina posjetitelja u Centrima susreće osobe

slične sebi te svoje prijatelje i poznanike.

Intenzitet kontakta i umreženost publike

Što je veći intenzitet kontakta među pripadnicima određene publike – to je veće njezino

društveno značenje. Nadalje, indikator umreženosti govori slijedeće: što je veća

umreženost posjetitelja Centara, to je više potencijala za društveno djelovanje dotične

publike (organiziranje, lobiranje i sl.), te za nastavljanje ustaljenih obrazaca (kao što su

npr. odlasci u pojedine Centre ili na pojedine programe).

GP 18: Proslijeđujete li informacije o programima Centara poznanicima,

prijateljima i sl.?

Kao što prikazuje grafički prikaz 18., većina ispitanika (77 %) prosljeđuje informacije

svojim poznanicima i prijateljima. Ako taj podatak uparimo s dominantnim podatkom iz

grafičkog prikaza 19., možemo govoriti o neformalnoj mreži posjetitelja Centara koji

usmeno (49%) prenose informacije o programima Centara. Također, posjetitelje Centara

nisu zaobišle niti tehnološke inovacije, pa tako 21 % ispitanika informacije o

32

programima prenosi putem Interenta (e-pošte i Facebooka) te 14% telefonom.

GP 19: Kojim putem im prosljeđujete informacije?

Grafički prikaz 20. pokazuje da - među ispitanicima koji posjećuju stranice Centara - njih

44% te stranice posjećuje mjesečno. Slijede ih ispitanici koji stranice posjećuju tjedno

(10%) te je najmanje onih koji stranice posjećuju svakodnevno (3%).

Grafički prikaz 20: Koliko često posjećujete web stranice Centara?

Podjeljeni prema Centrima (grafički prikaz 21.), pokazalo se da najviše ispitanika

posjećuje stranice Centra za kulturu Trešnjevka (22%), a slijede ih ispitanici koji

posjećuju stranice Centra za kulturu Pučkog otvorenog učilišta Zagreb (13%), Narodnog

sveučilišta Dubrava (12%), te Kulturnog centra Peščenica (10%). Najslabije su posjećene

Internet stranice Centra za kulturu Novi Zagreb (2%).

33

GP 21: Stranice kojih Centara posjećujete?

Što se tiče spremnosti posjetitelja Centara da redovito primaju obavijesti poštom ili e-

poštom o programima svog najbližeg Centra (grafički prikaz 22.), čak 46 % posjetitelja

ne želi primati takve obavijesti. S druge strane, čak 41 % posjetitelja takve informacije

želi.

GP 22: Želite li redovito dobivati (poštom ili e-poštom) obavijesti o programima

svog najbližeg Centra?

Spremnost posjetitelja da redovito primaju obavijesti o programima svih Centara

(grafički prikaz 23.) još je manja i iznosi 34 %. Shodno tome, čak se 54 % posjetitelja

izjasnilo da ne želi redovito primati obavijesti o programima svih Centara.

34

Grafički prikaz 23: Želite li redovito dobivati (poštom ili e-poštom) obavijesti o

programima svih Centara?

Također, pokazalo se da većina ispitanika (68%) i sami dobivaju informacije o

programima Centara od poznanika ili prijatelja (grafički prikaz 24) – što pokazuje da je

ta komunikacija dobrovoljna i dvosmjerna, te da se odvija među osobama koje su

zainteresirane za programe ili su barem upoznati s postojanjem određenog Centra za

kulturu.

GP 24: Dobivate li i Vi informacije o programima Centara od

poznanika, prijatelja i sl.?

35

Iduća dva grafička prikaza (grafički prikaz 25 i 26) pokazuju da većina ispitanika Centre

posjećuje u društvu (83 %) i to prvenstveno u društvu prijatelja i poznanika (55%), a tek

zatim u društvu članova obitelji (28%).

GP 25: Posjećujete li Centre sami ili u društvu?

GP 26: S kime posjećujete Centre?

Nadalje, za umreženost posjetitelja, indikativni su iduća dva rezultata (grafički prikaz 27.

i 28.) koji pokazuju da je 49% posjetitelja Centara razvilo prijateljstvo uslijed

poznanstva iz nekog od Centara te da 40% ispitanika odlazi na programe Centara

zajedno s prijateljima koje su upoznali u Centrima.

36

GP 27: Jeste li u Centru upoznali osobu/e s kojom ste kasnije razvili prijateljstvo?

GP 28: Odlazite li s tim osobama u Centre?

Visoku umreženost pokazuje i grafički prikaz 29. jer čak 79% ispitanika u Centrima

susreće svoje poznanike ili prijatelje (dakle, bez prethodnih dogovora).

37

Grafički prikaz 29: Susrećete li u Centrima poznanike/prijatelje?

Homogenost

Društveno značenje publike je to veće što je ona homogenije sastavljena, tj. što se jasnije

ističe kao jedna određena skupina.

Kao što pokazuju sljedeće dvije tablice, publika je u Centrima heterogena po svim

istraživanim varijablama – spolu i dobi (populacijskim stratumima), obrazovanju,

zaposlenosti, zanimanju, poznavanu stranih jezika, članovima kućanstva te po osobnim

prihodima i prihodima kućanstva.

TABLICA 16. Posjetitelji Centara po spolu % M 45,76 Ž 54,24

TABLICA 17. Posjetitelji Centara po dobnim kategorijama %

Kumulativni %

15-19 godina 10,38 10,38 20-39 godina 44,01 54,39 40-59 godina 30,19 84,59 60+ godina 15,41 100,00

38

Točka relativne homogenosti posjetitelja Centara je njihova obrazovna struktura, kao što

je opisano grafičkim prikazom 30:

Grafički prikaz 30: Obrazovna struktura posjetitelja Centara

Pa je tako polovica posjetitelja Centara visoko obrazovano (VŠS i VSS). Slijede ih

posjetitelji sa srednjom stručnom spremom (36%), zatim oni s nižom stručnom

spremom (8%) te magistri i doktori znanosti (4%). Udio posjetitelja koji imaju nižu

stručnu spremu objašnjava iduća tablica (tablica 18.), koja jasno pokazuje da većina niže

obrazovanih spada u dobnu skupinu od 15-19 godina (80% ispitanika te 54,05%

ispitanica), koja se još uvijek školuje na srednjoškolskoj razini. Uz to, pokazalo se da su

posjetiteljice u dobnoj skupini 20-39 godina više obrazovane od posjetitelja iste dobne

skupine (59,52% žene – 48,94% muškarci) te da je više posjetiteljica nego posjetitelja

postiglo najviši stupanj obrazovanja.

39

TABLICA 18.

Obrazovna struktura ispitanika prema spolu i dobi

N/A

(%)

NSS

(%)

SSS

(%)

VŠS i

VSS (%)

MA i

PhD (%)

15-19 godina 6,67 80,00 13,33 0,00 0,00

20-39 godina 0,00 1,06 43,62 48,94 6,38

40-59 godina 4,29 0,00 34,29 58,57 2,86 M

60+ godina 0,00 0,00 41,67 58,33 0,00

15-19 godina 10,81 54,05 32,43 2,70 0,00

20-39 godina 1,59 0,79 30,95 59,52 7,14

40-59 godina 0,00 2,47 35,80 56,79 4,94 Ž

60+ godina 0,00 0,00 52,83 47,17 0,00

Sljedeća potencijalna točka homogenosti posjetitelja Centara jest njihova zaposlenost

(tablica 18.) te njihovo zanimanje (tablica 19.). Pokazalo se je više od polovice ispitanika

nezaposleno (53,81), dok je njih 40,7% zaposleno i najčešće radi na poslovima

stručnjaka i intelektualaca (26,21%), službeničke poslove (11,87%); zatim slobodna

visoko sofisticirana zanimanja (8,6%) te srednji menadžment (7,02%). Najmanje

zastupljena zanimanja među posjetiteljima su vojska i policija (0,40%) te nekvalificirani

radnici (0,29%).

TABLICA 18. Jeste li stalno zaposleni? % Nema odgovora 5,49 Da 40,70 Ne 53,81

40

TABLICA 19. Za zaposlene - Koje je Vaše zanimanje? % Nema odgovora 34,58 Slobodna profesija (odvjetnici, liječnici, umjetnici...) 8,60 Stručnjaci i intelektualci (prof, inž.) 26,21 Viši menadžment (direktori isl.) 4,61 Srednji menadžment 7,02 Službenici 11,87 Kvalificirani radnici 6,39 Nekvalificirani radnici 0,29 Vojska 0,42

Ona polovica posjetitelja koja se izjasnila kao nezaposlena sastoji se prvenstveno od

umirovljenika (19,74%), studenata (16%) te učenika srednjih škola (8,24%), kao što

pokazuje sljedeća tablica:

TABLICA 20. Oni koji nisu stalno zaposleni - Jeste li vi? % Nema odgovora 50,17 Umirovljenik/ca 19,74 Domaćica 1,38 Student 16,00 Radim honorarno 7,33 Potpuno nezaposlen/a 4,04 Ne znam 0,40 Učenik/ca 8,24

Prema poznavanju stranih jezika (tablica 21.), posjetitelji Centara gotovo jednoglasno

(91,26%) poznaju barem jedan strani jezik.

TABLICA 21. Znate li neki strani jezik? % Nema odgovora 2,38 Da 91,26 Ne 6,36 Total 100,00

41

Prema broju članova kućanstva (tablica 22.), posjetitelji Centara većinom dijele svoje

kućanstvo još troje osoba (28,81%). Slijede ih kućanstva s tri člana (23,7%) dok je

najmanje posjetitelja koji samostalno tvore kućanstvo (10,51%) – čak manje i od

posjetitelja čije kućanstvo ima pet ili više članova (15,36%).

TABLICA 22. Koliko stalnih članova ima Vaše kućanstvo? % Nema odgovora 1,66 Jednog 10,51 Dvoje 19,95 Troje 23,70 Četvero 28,81 Pet i više članova 15,36

Po pitanju osobnih mjesečnih prihoda, tablica 23. pokazuje da najveći broj ispitanika

(24,6 %) ne zna ili ne želi odgovoriti na ovo pitanje. Također, pokazuje i da je velik broj

ispitanika bez osobnih prihoda (15,5%) te da najveći broj ispitanika ima osobne prihode

u rasponu prihoda od 2501 do 4000 kn mjesečno (14%). Sljedeće pitanje o ukupnom

prihodu kućanstva (tablica 24.) ispitanika pokazuje da najviše ispitanika (37,7%) ili ne

zna koliki su prihodi kućanstva ili ne želi odgovoriti na ovo pitanje. Od ostalih

vrijednosti, valja istaknuti da je 29,1 % kućanstva ispitanika imalo mjesečni prihod od

8500 kn i više.

TABLICA 23. Osobni mjesečni prihod u prošlom mjesecu

% Kumulativni %

TABLICA 24. Ukupni prihod kućanstva u prošlom mjesecu

% Kumulativni %

Nema odgovora 5,1 5,1 Nema odgovora 6,9 6,9 Bez osobnih prihoda 15,5 20,5 Bez osobnih prihoda 1,6 8,5 do 1000 kn 3,2 23,7 do 1000 kn 0,6 9,1 1001-2500 kn 9,8 33,6 1001-2500 kn 3,1 12,3 2501 - 4000 kn 14 47,6 2501 - 4000 kn 5,8 18 4001 - 5500 kn 11,9 59,5 4001 - 5500 kn 6,1 24,1 5501 - 7000 kn 9,5 68,9 5501 - 7000 kn 7,6 31,8 7000 - 8500 kn 3,8 72,8 7000 - 8500 kn 7 38,8 8500 i više 7,7 80,5 8500 i više 29,1 67,8 Ne zna/Ne želi odgovoriti 19,5 100 Ne zna/Ne želi odgovoriti 32,2 100

42

Očitost i značaj specifičnih obilježja publike

Zadnji indikator publike odnosi se na karakteristike prema kojima se publika Centara

može prepoznati na prvi pogled. Kao što se pokazalo u prethodnom poglavlju o

homogenosti publike Centara, publika je heterogena prema svim istraživanim

sociodemografskim varijablama. Prema tome, publika Centara nema oku prepoznatljivih

karakteristika. Na isti zaključak navodi i analiza specifičnosti skupina koje često, na

tjednoj bazi, posjećuju Centre (u poglavlju Selektivnost). Prema indikatoru selektivnosti,

ne postoje karakteristike koje bi bile prepoznatljive na prvi pogled, a koje su specifične

za posjetitelje Centara (kao npr. spol). Jedino što se pokazalo statistički značajno, a da je

donekle prepoznatljivo na prvi pogled, jest dob redovitih posjetitelja; među kojima je

bilo više onih koji su u dobnoj skupini 15-19 godina, koji nisu završili srednju školu te

koji su nezaposleni. Također, pokazalo se da je među posjetiteljima Centara statistički

značajno manje posjetitelja koji su zaposleni i u dobi od 20-39 godina. Ipak, publika

scene Centara se razlikuje od populacije grada Zagreba po drugim, na prvi pogled

neprepoznatljivim karakteristikama – kao što je obrazovanje.

TABLICA 25.

Usporedba obrazovne strukture posjetitelja i obrazovne strukture populacije grada Zagreba

% % POPULACIJA

1. Bez škole i osnovna škola 8 24,9

2. Srednja stručna sprema 36 52,0

3. Viša ili visoka školska sprema

(VSS, VŠS, MA, PhD)

54 22,4

Tablica pokazuje da je više od polovice posjetitelja Centara visoko obrazovano (54%),

što ne vrijedi i za populaciju grada Zagreba. Također, među posjetiteljima ima značajno

manje onih koji imaju samo osnovnu (8%) ili srednju školu (36%), u odnosu na

populaciju grada Zagreba. No, ta karakteristika posjetitelja Centara nije prepoznatljiva

na prvi pogled. Tako možemo zaključiti da posjetitelji Centara (publika) nemaju

specifičnih, oku vidljivih, obilježja.

43

5. Zaključak i preporuke

Zaključci istraživanja podijeljeni su prema analitičkim kategorijama scene i publike te

pripadajućim indikatorima. Na kraju se iznosi nekoliko preporuka, baziranih na

rezultatima istraživanja i interpretaciji tih rezultata.

a) Zaključci o indikatorima scene Centara

Obuhvatnost

Indikator obuhvatnosti, tj. sveukupnosti prostora scene pokazao je glavne tendencije:

I. da je polovica ispitanika čulo za do tri Centra, a 3/4 ispitanika čulo za četiri

Centra;

II. u svim kategorijama (za koje ste Centre čuli, koje ste posjetili u zadnjih godinu

dana i bilo kada) prednjači Centar za kulturu Trešnjevka;

III. da je kvaliteta oglašavanja kod posjetitelja doživljena bipolarno – 1/3 posjetitelja

smatra da programi Centara nisu dobro oglašeni, a 1/3 smatra da jesu.

Općenita upoznatost s Centrima je relativno dobra. Što se tiče točke II. – treba biti

oprezan - jer su anketari, pri predstavljanju prije anketiranja, upućivali ispitanike da

dolaze „iz Centra za kulturu Trešnjevka“ (što je moglo utjecati na rezultat). Podatak da

više ispitanika smatra da su programi Centara loše oglašeni pokazuje da se posjećenost

Centrima ne može pripisati samo dobroj promidžbi već i drugim fatorima (dugogodišnje

postojanje Centara, njihova blizina i sl.).

Koherentnost

Prema ovom indikatoru, pokazalo se da scena Centara:

I) ima stalnu publiku, koja Centre posjećuje na tjednoj bazi i češće;

II) prati tkz. faktor susjedskih odnosa, tj. da je utjecaj Centara pretežito lokalan, iako

su oni otvoreni za posjetitelje iz svih dijelova grada Zagreba (pa i šire). Odnosno,

44

većina posjetitelja Centara posjećuje svoj lokalni Centar – onaj koji je posjetitelju

najbliži prema adresi stanovanja. Ipak, dobar broj Centara ima i posjetitelje koji bi

prema adresi stanovanja trebali gravitirati njemu – ali odlaze u druge, udaljenije

Centre.

III) gotovo 1/4 posjetitelja smatra da su programi u Centrima dosta slični

Stoga možemo govoriti o koherentnoj, lokalnoj publici koja Centre posjećuje pretežito na

tjednoj bazi, ali postoji i određen stupanj fluktuacije posjetitelja između Centara (što

pokazuje i tablica 6., iz koje je vidljivo da su posjetitelji u zadnjih godinu dana posjetili

više Centara (poglavito oni koji posjećuju Centar za kulturu Trešnjevka, Narodno

sveučilište Dubrava, Kulturno-informativni centar te Kulturni centar Peščenica. Na kraju,

koherentnost scene prema sličnosti programa vidi 1/4 posjetitelja.

Afinitet

Prema indikatoru afiniteta, pokazalo se da:

I) posjetitelji Centre najviše posjećuju zbog kazališnih predstava, izložbi i

edukacijskih programa, dok najmanje posjećuju zbog igraonica i ekoloških

programa;

II) posjetitelji Centara posjećuju i kulturne programe izvan Centara te da sve tipove

programa posjećuju konstantno – tj. najčešće jednom mjesečno;

III) posjetitelji među programima Centara jednom mjesečno posjećuju pet tipova

programa (tkz. povremene programe: izložbe, predstave, koncerte, film, te tribine

i predavanja) dok dugoročnije programe (ples, hobi, edukacijske i rekreacijske

programe, dječje igraonice) posjećuju i češće. Najmanje posjećuju ekološke

programe (posjetili su taj program jedan puta ili ga posjećuju do jednom

mjesečno);

IV) među posjetiteljima koji preferiraju posjećivati samo jedan Centar, najučestaliji

razlog za takvu odluku (afinitet) jest blizina Centra te pasivni program;

V) među posjetiteljima koji preferiraju posjećivati više Centara, daleko najučestaliji

razlog jest raznolikost i brojnost ponude, kojeg slijedi aktivni program;

VI) čak 42 % ispitanika smatra programe Centara zanimljivijim od sličnih programa

u drugim kulturnim ustanovama na području grada Zagreba.

45

Ovi rezultati nam ukazuje da posjetitelji Centara, koji ujedno posjećuju i kulturne

programe izvan Centara imaju postojan afinitet3, što se tiče povremenih programa

(izložbe, film, predstave) dok, što se tiče dugoročnijih programa, preferiraju posjećivati

programe Centara (ples, hobi, edukacija itd.). Nadalje, posjetitelji koji posjećuju samo

jedan Centar – čine to zbog njegove blizine i traže „lagani“, pasivni program dok oni koji

traže raznolikost i aktivniji program posjećuju više Centara. Nizak udio posjetitelja koji

posjećuju dječje igraonice može se objasniti time što postoje brojni programi, izuzev

dječjih igraonica, koji su namijenjeni djeci (ples, dramske skupine i sl.) na koje dolaze

roditelji s djecom ili djeca samostalno (a njih se nije ispitivalo jer nemaju 15 godina).

Stoga su najmanje posjećeni ekološki programi. Na kraju, programi Centara zanimljiviji

su od sličnih programa u drugim ustanovama za gotovo polovicu posjetitelja Centara –

što je pokazatelj visokog zadovoljstva kvalitetom programa u Centrima.

Doseg

Indikator dosega scene Centara pokazuje:

I) da Centri imaju doseg na cijelom području grada Zagreba, tj. u svim njegovim

četvrtima. Drugim riječima, posjetitelji Centara dolaze iz svih sedamnaest

gradskih četvrti.

Ovo je posebno indikativno jer anketari nisu imali posebne instrukcije o profilu

ispitanika, u smislu gradskih četvrti iz kojih dolaze. Ukoliko taj rezultat uparimo s

grafičkim prikazom 16. (prema kojemu se 46,95% posjetitelja slaže s tvrdnjom da u

Centrima susreće osobe slične sebi) i grafičkim prikazom 30. (prema kojemu u Centre

dolazi 54% visoko obrazovanih), pokazuje se da se doseg Centara ipak ograničava na

osobe koje su slične po afinitetima provođenja slobodnog vremena (a ti su afiniteti često

vezani uz stupanj obrazovanja). Prema tome, možemo zaključiti da su posjetitelji

Centara dolaze iz svih gradskih četvrti te da je u tom smislu doseg (kvantitativni značaj)

scene Centara značajan za populaciju grada Zagreba - posebno za njezin

visokoobrazovani dio.

3 Kulturne programe posjećuju do jednom mjesečno, što se potencijalno može pojasniti recesijom i

cijenom kulturnih programa izvan Centara.

46

Atmosfera

Indikator dominantnih stilova ponašanja pokazuje:

I) da posjetitelji Centara, po pitanju aktivnosti sudjelovanja u programima nemaju

dominantni stil ponašanja. Odnosno, više od polovice posjetitelja u programima

sudjeluje i pasivno i aktivno dok 1/5 sudjeluje pasivno te 1/5 aktivno.

II) da su posjetitelji zadovoljni kvalitetom programa u Centrima te ih ocjenjuju s

ocjenom 4,06

III) da posjetitelji pojedinačno najviše ocjenjuju kvalitetu programa Centra za kulturu

i film August Cesarec, a najniže kvalitetu programa u Kulturno-informativnom

centru.

IV) u Centrima postoji „domaćinska“ atmosfera druženja, jer se gotovo polovica

ispitanika u Centrima susreće s prijateljima te u publici Centrima prepoznaje

osobe slične sebi (što govori da se u Centrima nalaze osobe sličnog afiniteta –

kada se tiče njihovog izbora provođenja dokolice).

Selektivnost

Indikatorom selektivnosti prema spolu, dobi, obrazovanju i zaposlenju pokazalo se da

među redovitim posjetiteljima Centara postoje određene kategorije selektivnosti dok

kod onih koji posjećuju kulturne programe izvan Centara te selektivnosti nema. Točnije,

nađene su tri specifičnosti:

I. Centre češće posjećuju osobe najmlađe istraživane dobne skupine (15-19

godina), osobe koje nisu završile srednju školu te osobe koje su nezaposlene

II. Centre manje posjećuju osobe koje su u dobnoj skupini 20-39 godina te koje su

zaposlene.

III. Među osobama koje posjećuju kulturne programe izvan Centara, utvrđeno je da

ne postoje bitne sociodemografske razlike između osoba koje te programe

posjećuju često (na tjednoj razini) i onih koji ih posjećuju rjeđe.

Pri tome su sve tri specifičnosti očekivane. Odnosno, za očekivati je nizak stupanj

postignutog obrazovanja, kao i nizak stupanj zaposlenosti među posjetiteljima koji su u

dobnoj skupini 15-19 godina. Naime, većina njih (kao što pokazuje tablica 18.) još uvijek

ide u srednju školu. Učestalost dolaska te dobne skupine također je očekivan jer mnogi

47

od njih dolaze zbog plesnih, dramskih i sličnih programa koji zahtijevaju učestalije

dolaske. Što se tiče druge točke, osobe u dobnoj skupini 20-39 godina češće su zaposleni

i, shodno tome, rjeđe dolaze u Centre – zbog manjka vremena. Treća točka također

pokazuje očekivani rezultat. Odnosno, pokazuje da publika kulturnih programa koji se

ne održavaju u Centrima nije statistički značajno diferencirana prema

sociodemografskim kategorijama (spol, dob, obrazovanje i zaposlenost) - već da se

diferencira prema drugom obrascu, koji nije moguće precizno obuhvatiti ovim

istraživanjem (jer se istraživalo isključivo među posjetiteljima Centara4). Na kraju, može

se zaključiti da je otvorenost svim dobnim, spolnim, obrazovnim i prihodovnim

skupinama (što većina Centar ističe kao jedno od bitnih obilježja svojega rada)

primijećena u cijeloj populaciji grada Zagreba (jer ima posjetitelja svih dobnih skupina,

obrazovanja, zaposlenosti i spola), ali najviše među mlađom (15-19 godina) populacijom

i najmanje među zaposlenima koji imaju 20-39 godina.

b) Zaključci o indikatorima publike scene Centara

Jasnoća

Već po činjenici da je istraživanje provedeno isključivo u prostorima Centara, te da je

provedeno u vrijeme kada se u Centrima održava neki od programa – možemo zaključiti

da publika Centara nije individualizirana već lokalna publika koja predstavlja društvenu

činjenicu i najveći potencijal djelovanja ima na lokalnoj razini. Kao dodatni pokazatelj za

takvu tvrdnju možemo uzeti tablicu 13. (koja je pokazala da posjetitelji Centara dolaze iz

svih dijelova grada) tablicu 18. (koja pokazuje da je polovica posjetitelja

visokoobrazovana) te tablicu 7. (koja pokazuje da velika većina posjetitelja Centara

posjećuje Centar koji im je najbliži po njihovoj adresi stanovanja).

Prema indikatoru jasnog postojanja publike i njezinog potencijala za društveno

djelovanje pokazalo se da:

4 Za pretpostaviti je da bi ga se moglo iščitati iz indikatora afiniteta, ali iz generalne publike kulturnih

programa – bili oni u Centrima ili drugdje.

48

I) je publika Centara lokalna publika koja se nalazi na određenom mjestu i u

određeno vrijeme

II) publika Centara dolazi iz svih gradskih četvrti

III) je potencijal za djelovanje te publike prvenstveno lokalan jer većina posjetitelja

posjećuje svoj najbliži Centar (iako značajan udio posjetitelja pojedinih Centara

često posjećuje i druge Centre). Potencijal je i djelomično ograničen i na

visokoobrazovanu populaciju grada Zagreba.

Prema tome, možemo zaključiti da postoji lokalna, pretežito visokoobrazovana publika

koja posjećuje Centre. Shodno tome, utjecaj Centara (i njihove jedinstvene scene) je

pretežito lokalan, iako postoje Centri čija publika fluktuira, tj. posjećuje scenu Centara u

širem smislu (Kulturni centar Peščenica, Kulturno-informativni centar, Centar za kulturu

Pučkog otvorenog učilišta, Centr za kulturu Trešnjevka itd.).

Intenzitet kontakta i umrežavanje

Možda i najvažniji indikator postojanja publike scene Centara upravo pokazao je da:

I) 2/3 posjetitelja prosljeđuje informacije svojim prijateljima i poznanicima

II) gotovo polovica onih koji prosljeđuju informacije čine to usmenim putem i ta je

komunikacija dvosmjerna, tj. posjetitelji i sami dobivaju informacije o

programima Centara od svojih prijatelja i poznanika

III) se tehnološka komunikacija i razmjena informacija odvija pretežito na mjesečnoj

razini (44%), a među medijima prijenosa informacija gotovo su izjednačeni

telefon (14%) i e-pošta (13%); dok ih slijedi Facebook sa 8%

IV) mnogi od njih susreću se u prostorijama Centara (79%)

V) čak 83% posjetitelja dolazi u Centre u društvu, i to prvenstveno prijatelja, a zatim

članova obitelji (28%)

VI) gotovo polovica posjetitelja (49%) razvilo je prijateljstvo s drugim posjetiteljem

Centra, te 40% tih osoba posjećuje Centre zajedno

VII) oni koji posjećuju stranice Centara – to čine na mjesečnoj bazi (44%). Pri tome,

najčešće posjećuju stranice Centra za kulturu Trešnjevka, a najmanje Centra za

kulturu Novi Zagreb

49

VIII) posjetitelji više žele dobivati obavijesti o programima svog najbližeg Centra

(41%) nego svih Centara (34%)

Odnosno, rezultati jasno ukazuju na postojanje visokog intenziteta kontakta i

umreženosti, koja se perpetuira pretežito kroz dvosmjernu i neformalnu, tj. usmenu

komunikaciju između posjetitelja Centara međusobno te njihovih prijatelja i poznanika.

Također, Centri su mjesta okupljanja sa starim prijateljima te ostvarivanje novih

socijalnih kontakta i prijateljstava, ali i mjesta koja posjećuju cijele obitelji. Na području

tehnološke umreženosti i razmjene informacija, rezultati pokazuju nizak intenzitet

kontakta i relativno visok stupanj umreženosti. Naime, više od trećine posjetitelja

Centara razmjenjuje informacije o programima Centara putem telefona, e-pošte ili

Facebooka – ali to čini pretežito na mjesečnoj razini. No, ako kao indikator jedinstvene

scene uzmemo i njezinu zajedničku stranicu svih Centara – onda je indikativno i da, iako

je pitanje je bilo otvorenog tipa, niti jedan ispitanik nije odgovorio da posjećuje i

informira se na zajedničkim stranicama Centara (http://centrikulture.com/). Važno je

zamijetiti i da je Internet (e-pošta i Facebook) zamijenio telefon kao glavni tehnološki

medij prijenosa informacija.

Visok udio stvaranja prijateljstava može se objasniti podacima iz tablica 12 i 13., koje su

pokazale da većina posjetitelja dolazi vrlo ciljano, tj. dolaze posjetiti određeni program

koji ih privatno zanima. Nadalje, kao što pokazuje grafički prikaz 16., posjetitelji

zamjećuju da Centre posjećuju osobe slične njima – što je i logično, ako te osobe traže

iste umjetničke, kulturne ili društvene programe. Tablice pokazuju i da je onima koji

posjećuju više Centara vrlo bitna dobra atmosfera u Centrima, a takva opuštena i

prijateljski nastrojena atmosfera pogoduje stvaranju poznanstava i prijateljstava.

Homogenost

Indikator homogenosti publike Centara pokazao je da je publika Centara:

I) heterogena po spolu i dobi;

II) relativno homogena po stupnju obrazovanja posjetitelja;

III) relativno homogena i po zaposlenosti (54%) nezaposlenih, ali taj indikator

moramo uzeti s rezervom – zbog recesije i opće ekonomske klime u gradu i

državi;

50

IV) relativno heterogena prema zanimanju (1/4 posjetitelja su stručnjaci i

intelektualci);

V) relativno heterogena prema razlogu nezaposlenosti – gdje prednjače

umirovljenici, zatim studenti pa učenici;

VI) izrazito homogena prema poznavanju nekog stranog jezika (91%);

VII) relativno heterogena prema broju članova kućanstva, iako većina živi u

kućanstvima s još jednim ili više članova (samo 10,15% ispitanika žive sami);

VIII) heterogena prema primanjima i kreće se od osoba koje nemaju prihoda do onih s

nadprosječnim primanjima. Što se tiče primanja kućanstva, publika je također

heterogena i jedino treba istaknuti da gotovo 1/3 posjetitelja živi u kućanstvima s

s prihodima od 8500 kn i više. Važno je naglasiti i da su posjetitelji ova pitanja

često i izbjegavali (čak i oko 40%), pa i rezultate treba uzeti s izrazitim oprezom.

Očitost i značaj specifičnih obilježja publike

Prema indikatoru očitosti, pokazalo se da:

I) publika nema neku karakteristiku prema kojoj bi bila prepoznatljiva doslovce na

prvi pogled (kao npr. neke supkulture koje su uočljive već po stilu oblačenja);

II) postoji statistički značajna razlika među posjetiteljima koji Centre posjećuju

redovito (na tjednoj bazi), tj. da ima više onih koji su u dobi 15-19 godina, koji su

nezaposleni i nisu završili srednju školu te manje onih koji su u dobi 20-39 godina

i koji su zaposleni.

III) publika jest drugačije distribuirana prema spolu, dobi i obrazovanju od

populacije grada Zagreba, ali to nisu karakteristike koje bi bile prepoznatljive na

prvi pogled.

Stoga možemo zaključiti da publika Centara, iako ima razlika od populacije grada

Zagreba (u smislu udjela u populacijskim stratumima spola i dobi, ali i obrazovanju)

nema neku specifičnu, oku vidljivu i na prvi pogled prepoznatljivu karakteristiku prema

kojoj bi tu publiku mogli jasno razlikovati od publika drugih scena na kulturnoj karti

grada Zagreba.

51

c) Preporuke

Na samom kraju izvještaja ponudit ćemo nekoliko kratkih preporuka, utemeljenih na

analizi i interpretaciji rezultata istraživanja.

Scena

Istraživanje je pokazalo, prema više ispitivanih dimenzija, da scena Centara postoji. Ta

scena je i dalje vrlo lokalnog utjecaja i većina publike koja ju posjećuje prati faktor

susjedskih odnosa. Uzevši u obzir neposredan cilj istraživanja (registriranje ili poricanje

postojanja mreže) s daljnjim planiranim koracima, preporučamo da se Centri i njihovi

programi daljnje povežu, primjerice, u suradničke projekte i inicijative koje bi bile

prepoznate, od strane publike Centara (ali i drugih publika drugih scena), kao

zajedničke inicijative koje imaju širi potencijal društvenog, umjetničkog i kulturnog

djelovanja. To bi se moglo postići dodatnim oglašavanjem i/ili povećanjem suradnje

između Centara na projektima od zajedničkog interesa. Takav tip oglašavanja trebao bi

isticati zajednička obilježja Centara i odvijati se djelomično preko zajedničkih mreža

promidžbe (indikativno je da niti jedan ispitanik nije zamijetio postojanje zajedničke

Internet stranice Centara). Krajnji rezultat takve suradnje i oglašavanja trebao bi biti

podizanje razine utjecaja scene Centara s lokalne (pretežito kvartovske) na gradsku,

nacionalnu, pa i nadnacionalnu razinu (s perspektivnom uključivanja u EU).

Publika

Kao i po pitanju postojanja scene, pokazalo se da publika Centara postoji. U toj publici

nalaze se i mlađe osobe, kao i one koje su treće životne dobi. Ta publika možda nije jako

prepoznatljiva (što nije ni za očekivati – s obzirom na princip otvorenosti rada većine

Centara), ali je stalna, visokoobrazovana, raspršena preko cijelog grada i često Centre

doživljava kao mjesta na kojima se osjećaju „kao kod kuće“. Ovdje posebno ističemo

visokoobrazovanost publike Centara koja upućuje i visoki društveni utjecaj te publike.

Pravilno usmjeren, taj utjecaj članova publike scene Centara može sceni Centara, ali i

društvu u cjelini donijeti neke nove vrijednosti. Odnosno, publika postoji i treba

razmisliti želi li joj se prvenstveno nuditi program ili ju se želi pokušati i organizirati oko

određenih društveno važnih i/ili socijalno osjetljivih inicijativa – inicijativa koje bi mogle

biti od dobrobiti za cijeli grad i njegove građane.

52

6. Literatura i izvori Schulze, G. (2008) Društvo doživljaja. U: Europski glasnik, Godište XIII., br.13., Zagreb:

147 - 181

Mihelj, S. (1995) An Analysis of the Position and Problems of Cultural Centre sin Croatia int

he Period of Transition; u: Malešević i dr. (1995) Culture link Special Issue: Cultural Centre

in Central Eastern Europe. Zagreb: IRMO Institute for International Relations

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=12913 ( Pregledano 19.11.2010.)

Izvori

Popis stanovništva http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/Hdefault.html

(Pregledano 18.11.2010)

53

Aneks I: Anketni upitnik

Centar za kulturu Trešnjevka, Park Stara Trešnjevka 1, 10 000 Zagreb Tel.: 01 3027-411, 01 3024-247, e-mail: [email protected], www.cekate.hr

ANKETNI UPITNIK br. _____

CENTAR ZA KULTURU __________________________

Šifra anketara: _____

ISTRAŽIVAČKI PROJEKT:

SCENA CENTARA ZA KULTURU

Dobar dan, ja sam _______________ (samo ime) i dolazim iz Centra za kulturu Trešnjevka.

Centar provodi anketno istraživanje o Centrima za kulturu u Gradu Zagrebu u svrhu poboljšavanja kvalitete programa Centara i njihovog doprinosa lokalnoj zajednici. Sudjelovanje je dobrovoljno. Odabrani ste temeljem slučajnog izbora - tj. bez uvida u Vaše osobne podatke. Svi prikupljeni podaci koriste se isključivo kao statističke jedinice u znanstvene svrhe i apsolutno su anonimni.

Zahvaljujemo na suradnji.

54

1. Možete li nabrojati Centre za koje ste čuli? (upisati brojeve s liste Centara iz pitanja 4.) ___________________________________________________________________ 2. Koji Centar Vam je najbliži prema adresi stanovanja? ___________________________________________________________________ 3. Koji Centar najčešće posjećujete? (jedan odgovor) ___________________________________ 3.1. Koliko puta godišnje posjećujete taj Centar?______ 4. U kojim Centrima ste bili? (bilo kada) 1 Centar mladih Ribnjak 2 Centar za kulturu i film "August Cesarec" 3 Centar za kulturu i informacije Maksimir 4 Centar za kulturu «Trešnjevka» 5 Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad 6 Centar za kulturu Pučkog otvorenog učilišta Zagreb 7 Centar za Likovni Odgoj Grada Zagreba 8 Centar za kulturu Novi Zagreb 9 Kulturni centar Peščenica 10 Kulturno informativni centar 11 Međunarodni centar za usluge u kulturi (MCUK) 12 Narodno sveučilište "Dubrava" 13 Narodno sveučilište «Sesvete» 5. Radi kojih programa posjećujete Centre? (moguće više odgovora) 1 Izložbe 2 Koncerti 3 Kazališne predstave 4 Plesni programi 5 Rekreativni programi 6 Tribine i predavanja 7 Ekološki programi 8 Hobby programi 9 Film i novi mediji 10 Edukacijski tečajevi 11 Dječje igraonice 12 Nešto drugo:____________________ 6. Na koji način se informirate o programima Centara? (moguće je zaokružiti više odgovora) 1 Internet 2 novine 3 usmeno 4 radio 5 televizija 6 promidžbeni materijal (letci, programi i sl.) 7 drugo ______________________________________________ 6.1. Koliko često posjećujete web stranice Centara? (interval: mjesec dana) 1 svakodnevno 2 tjedno 3 mjesečno 6.2. Stranice kojih Centara posjećujete? (Interval: mjesec dana) (upisati brojeve s liste Centara iz pitanja br. 4) ___________________________________________________________________

55

7. Želite li redovito dobivati (poštom ili e-mailom) obavijesti o programima? 1 najbližeg (svog, kvartovskog Centra) DA NE 2 svih Centara DA NE 8. Prosljeđujete li informacije o programima Centara poznanicima, prijateljima i sl.? DA NE 8.1. Kojim putem im prosljeđujete informacije? (moguće više odgovora) 1 usmeno 2 e-mail 3 Telefonom 4 Facebook 5 Nešto drugo ______________________________________________ 9. Dobivate li Vi informacije o programima Centara od poznanika/prijatelja i sl.? DA NE 10. Posjećujete li Centre sami ili u društvu? SAM/A U DRUŠTVU 10.1. S kime posjećujete Centre: 1 prijatelji i poznanici 2 članovi obitelji 11. Jeste li u Centru upoznali osobu/e s kojom ste kasnije razvili prijateljstvo? DA NE 11.1. Odlazite li s tim osobama u Centre (znači s osobama koje su upoznali u Centru) DA NE 12. Susrećete li u Centrima poznanike/prijatelje? DA NE 13. Koliko ste Centara posjetili u zadnjih godinu dana? 1 samo jedan (upisati koji) _____________________________ 2 više Centara (upisati koje – brojeve s liste pitanje br. 4) _______________________________________________________________ 13.1. Razlozi zbog kojih posjećujete samo jedan Centar? (upisati sve odgovore)

________________________________________ ________________________________________ ________________________________________ 13.2. Razlozi zbog kojih posjećujete više Centara? (upisati sve odgovore)

________________________________________ ________________________________________ ________________________________________ 14. Kako ocjenjujete kvalitetu programa u Centrima za kulturu?

Nedovoljan Dovoljan Dobar Vrlo dobar Odličan 1 2 3 4 5

56

15. Držite li da su programi Centara u usporedbi s drugim ustanovama u kulturi po nečemu specifični i prepoznatljivi? DA NE 15.1. Po čemu su specifični? (upisati sve odgovore)

________________________________________ ________________________________________ ________________________________________ ________________________________________ 16. Vaše sudjelovanje u Centrima je obično? 1 Aktivno (pjeva, pleše, glumi i sl.) 2 Pasivno (posjetitelji, gledatelji i sl.) 3 Oboje podjednako 17.Koja od sljedećih tvrdnji se najviše odnosi na Vaša iskustva u Centrima?

TVRDNJA 1 2 3 4 5 U Centrima srećem poznanike i prijatelje 1 2 3 4 5 Programi u svim Centrima su dosta slični 1 2 3 4 5 U Centru susrećem osobe slične sebi 1 2 3 4 5 Programi su mi zanimljiviji od sličnih programa u drugim ustanovama 1 2 3 4 5 Programi Centara su dobro oglašeni 1 2 3 4 5

18. Molimo Vas i nekoliko informacija o Vašim posjetima kulturnim programima unazad godinu dana koja nisu održana u prostorima Centara

KULT. SADRŽAJ

IZLO

ŽB

A

KO

NC

ER

T

KA

ZA

LIŠ

NA

P

RE

DS

TA

VA

PLE

S

RE

KR

EA

CIJ

A

TR

IBIN

E I

PR

ED

AV

AN

JA

EK

OLO

ŠK

I P

RO

GR

AM

HO

BB

Y

FIL

M I

NO

VI

ME

DIJ

I

ED

UK

AC

IJS

KI

TEČ

AJE

VI

DJEČ

JE

IGR

AO

NIC

E

NE

ŠT

O D

RU

GO

–

ŠT

O?

Koliko

puta?

S kime?

57

19. Sada bismo Vas zamolili informacije o Vašim posjetima Centrima u zadnjih godinu dana

CENTRI ZA KULTURU

Izlo

žba

Kon

cert

Kaz

ališ

na

pred

stav

a

Ple

s

Rek

reac

ijski

pr

ogra

m

Trib

ine

i pr

edav

anja

Eko

lošk

i pr

ogra

m

Hob

by

prog

ram

Film

i no

vi

med

iji

Edu

kaci

jski

tečaj

evi

Dječje

ig

raon

ice

Neš

to d

rugo

-

što

Koliko puta? CENTAR MLADIH RIBNJAK S kime?

Koliko puta? CENTAR ZA KULTURU I

FILM AUGUST CESAREC S kime?

Koliko puta? CENTAR ZA KULTURU MAKSIMIR

S kime?

Koliko puta? CENTAR ZA KULTURU

TREŠNJEVKA S kime?

Koliko puta? CENTAR ZA KULT. I OBRAZ. SUSEDGRAD S kime?

Koliko puta? CENTAR ZA KULTURU POU

ZAGREB S kime?

Koliko puta? CENTAR ZA LIKOVNI ODGOJ

GRADA ZAGREBA

S kime?

Koliko puta? C. ZA KULTURU NOVI ZAGREB

S kime?

Koliko puta? KULTURNI CENTAR

PEŠČENICA S kime?

Koliko puta? KULTURNO-INFORMATIVNI CENTAR - KIC S kime?

Koliko puta? MEĐUNARODNI CENTAR ZA USLUGE U KULTURI

S kime?

Koliko puta? NARODNO SVEUČILIŠTE

DUBRAVA S kime?

Koliko puta? NARODNO SVEUČILIŠTE

SESVETE S kime?

58

SOCIODEMOGRAFSKI PODACI 1. Mjesto, općina ili kvart stanovanja _______________________ 2. Spol M Ž 3. Dob_____ ___ 4. Obrazovanje 1 NSS 2 SSS 3 VŠS, VSS 4 Magisterij i/ili doktorat (MA, PhD) 5. Jeste li stalno zaposleni? (honorarci - NE) DA NE 5.1 Jeste li vi (pročitaj odgovore): 1 Umirovljenik/ca 2 Domaćica 3 Student 4 Radim honorarno 5 Potpuno nezaposlen/a 6 Ne zna/bez odgovora 7 drugo_______________________ 6. Koje je Vaše zanimanje? 1 slobodna profesija odvjetnici i liječnici s privatnom praksom, slobodni umjetnici, glumci i sl.

2 stručnjaci i intelektualci profesori, inženjeri, liječnici u državnim ustanovama i sl.

3 Viši menadžment viši rukovoditelji, direktori i sl.

4 Srednji menadžment 5 Službenici 6 Kvalificirani radnici (KV) 7 Nekvalificirani radnici (NKV) 8 Poljoprivrednici i ribari 9 Vojska i policija 10 Ostalo (upisati što) ___________________________________________ 7. Znate li neki strani jezik? DA NE 8. Koliko stalnih članova ima vaše kućanstvo? ______ (upisati broj) 9. Koliko je iznosio vaš osobni mjesečni prihod u prošlom mjesecu? 1 bez osobnih prihoda 2 do 1000 kn 3 1001 do 2500 kn 4 2501 – 4000 kn 5 4001 – 5500 kn 6 5501 – 7000 kn 7 7001 – 8500 kn 8 8501 i više 99 Ne zna/ne želi odgovoriti 10. Koliko je iznosio ukupni prihod vašeg kućanstva u prošlom mjesecu? 1 bez prihoda 2 do 1000 kn 3 1001 do 2500 kn 4 2501 – 4000 kn 5 4001 – 5500 kn 6 5501 – 7000 kn 7 7001 – 8500 kn 8 8501 i vise 9 Ne zna/ne želi odgovoriti KONTAKT TELEFON: ______________________________ Broj telefona koristiti će voditelji istraživanja - isključivo radi provjere vjerodostojnosti podataka anketara - i neće biti dostupan drugim poslovnim ili privatnim subjektima.

59

Aneks II: Uzorak po zonama

Zone su podijeljene prema osnovnom skupu (Popis stanovništva iz 2001. godine) i zagrebačkih 17 gradskih četvrti, ali s uzimanjem u obzir lokacije svih 13 Centara grada

Zagreba te udjela populacijskih stratuma (spol i dob) iz osnovnog skupa.

1. ZONA CENTAR Uključuje gradske četvrti Donji, Gornji Grad i Podsljeme te Kulturno-

informativni centar KIC, Centar mladih Ribnjak i Centar za likovni odgoj.

spol % dob %

45,83 54,17 7,55 33,55 33,80 24,62 GRADSKA ČETVRT br.stan. % UK. ANKETA M Ž 15-19 20-39 40-59 60+

Donji Grad 40.226 6,13 31 14 17 2 10 10 8

Gornji Grad -

Medvešćak 31.844 4,85 24 11 13 2 8 8 6

Podsljeme

(Šestine, Gračani,

Markuševec) 14.785 2,25 11 5 6 1 4 4 3

UKUPNO

CENTAR (KIC, Ribnjak, Centar za likovni odgoj) 66 30 36 5 22 22 16

60

2. ZONA CEKAO Uključuje gradsku četvrt Trnje i Centar za kulturu i obrazovanje Zagreb.

spol % dob %


Trnje 39.047 5,95 30 14 16 2 10 10 7

UKUPNO

CEKAO

30 14 16 2 10 10 7

3. ZONA CK MAKSIMIR Uključuje gradsku četvrt Maksimir te Centar za kulturu i informacije

Maksimir.

spol % dob %


Maksimir 42.417 6,46 32 15 17 2 11 11 8

UKUPNO

CK MAKSIMIR

32 15 17 2 11 11 8

61

4. ZONA CK PEŠČENICA Uključuje gradsku četvrt Pešćenica-Žitnjak te Kulturni centar Pešćenica.

spol % dob %

45,83 54,17 7,55 33,55 33,80 24,62

GRADSKA ČETVRT br.stan. % UK. ANKETA M Ž 15-19 20-39 40-59 60+

Pešćenica – Žitnjak 48.170 7,34 37 17 20 3 12 13 9

UKUPNO

CK PEŠČENICA

37 17 20 3 12 13 9

5. ZONA MCUK Uključuje gradsku četvrt Novi Zagreb-Istok te Međunarodni Centar za usluge u kulturi.

spol % dob %

45,83 54,17 7,55 33,55 33,80 24,62


Novi Zagreb – Istok 56.641 8,63 43 20 23 3 14 15 11

UKUPNO

MCUK 43 20 23 3 14 15 11

6. ZONA CZKIO NOVI ZAGREB Uključuje gradske četvrti Novi Zagreb – Zapad i Brezovicu te Centar za kulturu Novi Zagreb.

spol % dob %

45,83 54,17 7,55 33,55 33,80 24,62


Novi Zagreb – Zapad 40.581 6,18 31 14 17 2 10 10 8

Brezovica 8.979 1,37 7 3 4 1 2 2 2

UKUPNO

CZKIO

NOVI ZAGREB 38 17 21 3 13 13 9

62

7. ZONA CK TREŠNJEVKA Uključuje gradske četvrti Trešnjevka-Sjever i Jug te Centar za kulturu Trešnjevka.

spol % dob %


Trešnjevka – Sjever 46.985 7,16 36 16 19 3 12 12 9

Trešnjevka – Jug 57.978 8,84 44 20 24 3 15 15 11

UKUPNO

CK TREŠNJEVKA 80 37 43 6 27 27 20

8. ZONA NS DUBRAVA Uključuje gradske četvrti Gornja i Donja Dubrava te Narodno Sveučilište

Dubrava.

spol % dob %


Gornja Dubrava 49.733 7,58 38 17 21 3 13 13 9

Donja Dubrava 28.935 4,41 22 10 12 2 7 7 5

UKUPNO

NS DUBRAVA 60 27 32 5 20 20 15

63

9. ZONA NS SESVETE Uključuje gradsku četvrt Sesvete te Narodno Sveučilište Sesvete.

spol % dob %


Sesvete 47.613 7,26 36 17 20 3 12 12 9

UKUPNO

NS SESVETE 36 17 20 3 12 12 9

10. ZONA A. CESAREC Uključuje gradsku četvrt Črnomerec i Centar za kulturu i film August Cesarec.

spol % dob %


Črnomerec 32.977 5,03 25 12 14 2 8 8 6

UKUPNO

A. CESAREC 25 12 14 2 8 8 6

64

11. ZONA SUSEDGRAD Uključuje gradske četvrti Stenjevac i Podsused-Vrapče te Centar za kulturu i

obrazovanje Susedgrad.

spol % dob %

45,83 54,17 7,55 33,55 33,80 24,62


Stenjevec 33.735 5,14 26 12 14 2 9 9 6

Podsused – Vrapče 35.536 5,42 27 12 15 2 9 9 7

UKUPNO

SUSEDGRAD

53 24 29 4 18 18 13

scena centara za kulturu grada zagreba - cekate · centar za kulturu trešnjevka park stara...

Documents