saunoaga fa’afetai, ta’ita’ifono efkas · taaloga, fa’apea le fa’atinoga o maliu i sii a...
TRANSCRIPT
1
LOMIGA
ME—IUNI LAMEPA
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO I AMERIKA SAMOA
ANOTUSI
Saunoa Fa’afe-tai Ta’ita’ifono
1
Mai le Fa’atonu 2
Mai le Ofisa a le Failautusi Aoao
3
Lauga 4
Fa’au’uga Aoga Maualuga i Kanana Fou
5
Faiga Taulaga EFKAS 2020
6
Pasesa Sapolu FF: Fa’auu i le fa’ailoga PhD
8
Koviti-19:
Ia mānava le
Lalolagi - O le Sā
ma le Shemita i
le Levitiko 25
9
Tala o Galuega ma le CWM
11
E le Fa’ailoga
Lanu le Atua
13
Fa’amanuiaga maua mai i le Koviti-19
‘Aufaigaluega Agavaa Galuega Tausi ‘Aulotu
14
15
SAUNOAGA FA’AFETAI, TA’ITA’IFONO EFKAS
Fa’aauau itulau 2
ina ua ma’imau le soifua o nisi, ae o le lasi ma le toatele o
lana Ekalesia, o lo’o finau ma tausiniō pea ma le agaga faat-
uatua. O lo’o soifua le Matai o le galuega, e lē tu’ulafoaiina
lana Ekalesia paia e matuaoti, auā o le Ali’i e ou le ola ma le
malosi uma lava. E soifua pea ma manumalo e faavavau.
E fai ma sui o le Laulaufono o le FonoTele, nofo a Fa’a-
tonu ma le au galulue o le Ofisa Tutotonu a le Ekalesia i Ka-
nana Fou, avea ai le Suafa o Iesu Keriso le Ao o le Ekalesia,
matou te aualofa ma fa’atulou atu i le paia maualuga o le
Ekalesia aoao i ona tafa e fia, mai mauga maualuluga seia
o’o lava i mauga iti. Tulou, tulouna lava.
Matou te fia fa’aleo foi le agaga o le fa’afetai ma le fa’a-
malō i le tautua Ekalesia ma le fa’aeaea i le EFKAS, e ui i
faigata ma puapuaga o fetaia’i ma le lalolagi, ma ua tauau a
oia ai le faavae o le Ekalesia, a’o lea lava e mau le to’ovae
ma tatou pi’iama fa’atasi ma le Ali’i e ou le galuega. Ua
fa’amalō le pale ma le onosa’i. Fa’afetai le oi ma le o’ono e
II Korinito 12:9 “O lo’u nei
alofa tunoa e lava lea e fesoasoani
ia te oe...” O le fuaitau masani a le
atunu’u, e fesoisoia’i tamāli’i, e fe-
galegalea’i foi faleupolu, a’o le Tala
Lelei a le Atua, ‘…se mea a manaia
ma lelei o uso ae feso’ota’i ma non-
ofo faatasi, - i le tino, mafaufau poo
le agaga…’ Ua fa’atusaina i le suā-
u’u lelei, ia maopoopo ma fealofani
pea lana fanau fa’atuatua. E ui ina o
nonofo valavala, a ia mafana pea
so’otaga. Ua lē mafai e le fa’ama’i
oti COVID-19 ma le tele o mea ua
tutupu mai i le nei vaitau o le lalo-
lagi ona taofia le fa’amaoni o le
Alofa Tunoa saili mai o le Atua i
lana Ekalesia-EFKAS, ona o le ma-
mana o au TATALO ma lou tulivae
pea i le Atua i aso fai so’o, a’o saili
vaifōfō le lalolagi, atunu’u ma
malō, aiga, le tagata lava ia, poo le
ekalesia fo’i, e tali atu i nei faigata
ma fa’afitauli o feagai ai.
Le Ekalesia e, ua fa’afofoga le
Atua i au talosaga molia, ua tuana’i
ai le atu vasa, ua tuana’i foi le atu
ava, ae o lo’o fesilafa’i pea i le ava
fatafata i le pu’e o manū, ae lē o
pu’e o mala. Ua malo a fua ailao ua
maua le viiga o le Atua agalelei, e ui
tauamo le satauro o feau ma tiute ua totofi ma valaauina ai.
Ua e oloia ma fatu’atia. Ua fai ma pologa ma puleesea le ola
ona o le moni o le ola tu’uina atu mo le Ali’i. Fa’afetai
faitaulaga ma le aao mafola auā le atina’eina o le Ekalesia
aoao. Ua fa’amalō le tautua tuāvae, tautua toto, tautua upu,
tautua ola mo Iesu ma le Talalelei. Saō, saō, ua fa’asaō
fa’alālelei, ua lē ole lea. Ae a silasila ma va’ava’ai toto’a i ai
ma le alofa, o faiga taulaga mai le matuitui o tigā, tainane le
oona ma le matuitui o le fa’ama’i oti o le COVID-19. Taofi,
ua tele aiga, ‘aulotu ma ekalesia toetoe a faapea mai, fai ia
outou, ua sisi’i o matou lima ma ua matou lē mafaia se mea.
Peita’i, ua lē fa’apena ona fai, a ua taumafai lava. Ua moni
lava le ‘au atamamai o le Tusi Paia, e lē o aso uma e taugale-
mu ai. Ua lē o taimi uma fo’i e sologa lelei ai ta’aviliga o le
lalolagi. O se aso ua to’a, se aso foi ua souā. O se aso e fia-
fia, se aso fo’i ua fa’aūū. O se aso ua ata ai, a’o se aso foi e
tagi ai. A ua tatou iloa fo’i, po’o le ā le manaia o se pese ma
le mamafi o upu o ā tatou lauga, ailoga a tafiesea ai tigā ma
loto mafatia o nisi o le to’atele, ma ē o fetaia’i ma ia puapua-
ga ma faigata o le nei vaitau, aemaise le tamāoaiga o le lalo-
lagi ua a’afia ai. O mativa ea le Atua ma lona alofa tunoa i le
lalolagi puapuagatia?
O le ta’utinoga a le aposetolo o Paulo i lana tusi II Ko-
rinito 12:9, sa ia autalatalaina ai tigā uma ma mafatiaga og-
aoga sa fetaia’i ma ia ona o Iesu ma le Talalelei. O tala a
Paulo pei ona tusia, a fa’atusatusa atu i isi o le au aposetolo,
e sili ia i le falepuipui so’o, ua loka fa’afia ma tatala mai,
fetogi i ma’a, sasa i laau, sauāina, inosia ma tauemua. Ua
fa’atele ona afatia i le vasa sousou, sa tafea ma fa’aopeopoea
i le sami, sa laina ma timu’ia, sa fia ‘ai ma fia inu, sa aluga i
le lima ma moe i le pefu o le ala. Sa pesia i le tele o fa’ama’i,
ma fa’ataotolia i siama o tagata feoa’i. Sa fa’atele ona mativa
ma leai se tupe i le taga. Sa fesēta’i i le vao ma le ala i le
tele o ana malaga, a’o manu feai, le ‘au faomea ma le ano-
anoa’i o fili. Sa tau lalata i le gutu o le tu’ugamau ma le oti...
O le ‘au fa’aiuaso o le Aoga Maualuga i Kanana Fou 2020. O le aso 11 o Iuni sa faia ai se sauniga puupuu e aloa’ia ai i latou. Silasila i le itulau e 5 mo se tala o lea fa’amoemoe.
2
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
Mai le Fa’atonu O le viiga i le Atua ona o lona alofa ma le agalelei, ua
aulia mai ai e le ekalesia ma le manuia i nei masina, i lona
faatasi mai, Talofa Talofa lava.
O nei masina, o tusitusiga ina aga’i pea i luma le sava-
liga, ma le fa’atuatua i le togiola ua faia e Keriso Iesu e le
fefefe ai, ma fa’ailoa le lototele o le tagata faamaoni, i le Alii
ma lana tautinoga, e ui ina ua pesia le lalolagi ma atunuu
uma i le fa’amai, o le coronavirus. Ua fa’ailoa mai e foma’i,
o lenei fa’amai, o le fa’amai oti e faigofie ona pesia ai le ta-
gata. O ta’iala ina ia laveaiina ai i tatou mai lenei fa’ama’i, o
le nofo i le fale ma fa’aitiitia le fealua’i, ia fai se talipupuni i
lou fofoga, ia nonofo vāvā pe tusa ma le ono futu le va ma le
isi tagata, ia fafano mamā ou lima i le fasimoli, ma solo
mamā lima i taimi uma, fa’aaoga ai sanitizer.
O lenei ua fa’amamaluina e ta’ita’i o atunuu, e fa’apea
foi Amerika Samoa, ‘ina ia nofo i le fale e puipui ai le soifua
manuia. Ua taofia vaalele faapea ai vaa o le sami. Ua taofia
a’oga uma ma kolisi, a ua fa’aaoga auala fa’atekenolosi ma
le televise e fa’atino ai a’oga, ua tapunia faleoloa i le 6 i le
afiafi, ua taofia fa’apotopotoga e iai bingo, tifaga, faleaiga, o
taaloga, fa’apea le fa’atinoga o maliu i sii a aiga ua taofia. O
le tulaga o le tapuaiga i nuu ma aulotu ua taofia, a ia fai
sauniga i le ‘āiga, o nisi o auaunaga a le malo ua fa’atino atu
i o latou aiga, ma le tele o nisi fa’asalalauga a le malo, ina ia
malu puipuia le soifua maloloina o le atunuu.
O fa’afitauli ua tulai mai, ua pa’ū le tamaoaiga, o va’a
ma va’alele e momolia oloa fa’apea tagata tafafao mai, ma
pisinisi e fa’alagolago i ai le tamaoaiga ua fa’aitiitia ma ta-
punia, o le maketi o fa’atauga ua gaogao, o komipiuta ma
telefoni e fa’atautaia ai galuega mai tua ua aga’i ina tau le
maua, fa’amaloloina o nisi mai galuega, o le galuega a le
lotu ua aafia ai lana tapuaiga, o le popolega lea a tagata uma
ona o le fa’ama’i oti e lei maua se vaifofō.
O lenei ua tusitusi atu le Lamepa i le fale, ona o ta’iala a
le Ekalesia mo lenei fa’ama’i. O ta’iala a le Lamepa e fa’a-
vae i le Tusi Paia ua uma ona a’oa’oina ai i tatou. O le olioli
ma le fa’atuatua ina aga’i pea i luma, ‘aua le fa’atalale a ia
mataala, ina ne’i po’ia oe i fa’aosoosoga, a ia anapogi ma
tatalo i le po fa’apea le taeao sesegi, ina ia aga’i pea i luma la
tatou savaliga ma le fa’atasi mai o le Alii lo tatou matai.
O le fa’amanatu a se tasi o tinā i lana fanau, ‘Sole, ua
lata mai le aso o le taulaga tele a le Ekalesia, ia faia lelei se
taulaga a le tatou aiga, ne’i faapo’ia i tatou e le olomatua.’ O
le olomatua lea e fa’atatau i ai le tala a le tinā, o le olomatua
tiakono sa fa’amaopoopoina le taulaga a le nu’u, na te iloa
uma aiga ma fanau o le nu’u, ma a latou galuega. Ona tu lea
i le taimi o le sauniga e laulau taulaga a aiga, a tau atu i aiga
e le lava le fa’asoa, e ataata ma folafola e le olomataua le
latou taulaga, e $500 tala. A o aiga e to’atele tagata faiga-
luega ma tele le tamaoaiga, e fa’ailoa e le olomatua le latou
taulaga, na o le $30 tala. Ia, ona taliē ai lava lea o le nu’u ma
titifa solo, auā ua lavevea i le tu’ioti a le olomatua. Mulimuli
ane, ua avea ma nuu ua sili lana taulaga i le Pulega ma le
Matagaluega. O ta’iala a le olomatua, ia agai pea i luma le
soifua ma le auaunaga.
O nisi o tusitusiga i mea taua mo lo outou silafia, o le a
faailoa atu e Tusitala o le Lamepa, ia manuia tele lau ta-
puaiga i le alofa o le Atua. Mai le Lamepa.
********************************
Saunoaga Fa’afetai, Ta’ita’ifono EFKAS
i so’o se taimi e tautala ma folafola ai le tala ia Iesu. E la-
matia lava le fai ma so’o o Keriso, a’o Paulo lava ia, le so’o
fa’amaoni mo Keriso ma le Talalelei, na ia si’itia ai le male-
lega mai le Ao o le Ekalesia, “O lo’u nei alofa tunoa, e lava
lea e fesoasoani ia te oe, auā o le vaivai, e fa’aatoatoaina
ai lo’u mana …”
Le Ekalesia, tatou loto tetele ma finau pea. O le mana o
le Alofa tunoa o le Atua silisiliese, tatou te lagona ai le suā-
malie o tiga uma e o’o mai. O lona mana, e fa’asaolotoina
ai tatou mai puapuaga ma faafitauli o le nei olaga. O le Atua
na te fa’afofogaina ma lagonaina fa’atasi mafatiaga uma o
fai ma pologa. O lona Alofa tunoa tele, ua lava lea e fesoa-
soani i lō tatou vaivai. O ā mea ua foaiina ma faitaulaga ai i
lenei tausaga 2020, e ui ina ua tolopo le Fono Tele se ia
aulia le tausaga fou, ia alofa le Atua o manuia, toe fa’atutu-
mu atu ma saga famanuia.
Ia manuia tele le vaitau o le Penetekoso, a’o le Agaga
Paia ua fa’asafua mai, e lalaga ai le fia fai mea sili ma le fia
aoga pea mo le Ali’i ma ana feau. A i ai ni alofa, tautuanā
le Ali’i Fa’aola ma lana EFKAS. Ia manuia fo’i seleselega
a le fanau faau’u mai a’oa’oga a le malo po’o le Ekalesia
foi. O ā laasaga i le aga’i atu i le lumana’i, ia fa’amanuia
tele le Atua. O fa’amoemoega o le Kolisi Fa’afaifeau a le
Ekalesia i Kanana Fou, susuga i a’oa’o ma faletua fa’au’u o
le vasega 2020, ia i ai le alofa ma le manuia o le Atua i
tapenaga ma fuafuaga uma. O nisi fa’amoemoega auiluma o
le Ekalesia, lea lava ua fa’ataoto atu i fa’asilasilaga a le
Failautusi Aoao a le Ekalesia tatou te mulimulita’i i ai, i le
fesoasoani mai o le Agaga Paia. Tele suiga o tatou feagai
ai, a ia maua le loto onosa’i ma lava papale. O lo’o tausisia
lava poloaiga a Ta’ita’i o le atunu’u ma le faigamalo, ona o
le puipuia o le soifua maloloina o le atunu’u ma ona tagata
mai le pepesi o le fa’ama’i COVID-19. Tatou talosia fono-
taga a Komiti a le ‘Au Toeaina ma le Fa’amisionare i le
masina o Iulai i ona aso ma faiga ua fuafuaina, ina ia mafai
ona fa’atino ia fuafuaga uma.
O lā lē Ao o le Ekalesia, o lona lava alofa tunoa, e lava
lea e fesoasoani ia te oe. Ia i le Ekalesia aoao le manuia, le
alofa ma le filemu o le Atua Tolu Tasi Paia, e amata mai nei
lava, se ia o’o i le fa’avavau, fa’avavau lava, Amene!
Alofaaga e lē mavae,
Fa’aeteete Saifoloi FT Ta’ita’ifono Fono Tele, EFKAS
Fa’aauau mai itulau 1
3
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
Tolopō Fono Tele ia Iulai 2021
E fa’amanatu atu le tolopōina o le Fono Tele XXXIII ia
Iulai 2021. O le Lamepa o Mati-Aperila 2020 ma le Fa’a-
aliga Fa’alaua’itele #3 sa fa’asalalau atu ai lea suiga. Afai e
te lei maua lea fa’asalalauga, e mafai ona maua i le itulau a
le Ekalesia i luga o le upega tafailagi i le tuātusi: https://
efkasonline.org. Mo le Fa’aaliga Fa’alaua’itele #3, e mafai
foi ona e susu sa’o lava i le tuātusi: https://efkasonline.org/
wp-content/uploads/2020/04/COVID19-Notice-EFKAS3.pdf.
Mo le Lamepa Mati-Aperila 2020, e te susu sa’o lava i le
tuātusi: https://efkasonline.org/wp-content/uploads/2020/05/
Lamepa_Mati-Aperila2020.pdf
********************************** Ta’utinoga A’oa’o Ulufale i Kanana Fou
O le aso 13 o Iulai 2020, e fa’ataunuu ai le ta’utinoga a
A’oa’o fou e le ulufale i le Seminare Fa’afaifeau i Kanana
Fou. E faia lea i le itula e 8:00am, i le potu fono a le ‘Au
Toeaina i le Ofisa Tutotonu a le Ekalesia i Kanana Fou. Mo
A’oa’o su’e mai i fafo, sau se taimi ona fa’ao’o atu lea o se
fa’asilasilaga e tusa ai ma lo outou ’auai i le ta’utinoga; pe
toe te ’auai mai i le aso lea e ala i le video conference
(zoom), pe faia se isi ta’utinoga fa’apitoa mi outou i se aso e
lata i le toe a’e o le seminare i le tausaga aoga fou.
Mo A’oa’o sa su’e iinei i Amerika Samoa, e tatau ona
fa’amae’a lelei ma fa’aoo lou application form sa tau ‘aao
atu i le taimi sa outou su’e ai. E le mafai ona faia lau ta’u-
tinoga pe a le o’o mai lou application form. E fa’apea foi mo
A’oa’o sa su’e mai i fafo. Ia fa’aoo uma application forms i
le susuga i le Resitala ia Timoteo Esekia FF. Mo nisi fesili,
fa’afesootai ane le susuga i le Resitala ia Esekia i le imeli:
[email protected], poo le numera 699-0100.
***********************************
‘Aufaigaluega Penisione 2020
E ui na tolopō le Fono Tele i lenei tausaga, ae ua fa’ailoa
mai e le Komiti a le ’Au Toeaina, e fa’aauau pea le pe-
nisione i lenei tausaga mo le ‘Aufaigaluega ua agava’a mo
lea fa’amoemoe. O i latou nei ua agavaa mo le penisione i
lenei tausaga:
1. Fiti Aofia FT – Aoa
2. Setefano Young FT – Kanana Fou (CA)
3. Kenape Eliapo FT – San Francisco (CA)
4. Tafu Afusia FS – Masefau
5. Atiliai Tofaeono FS – Iesu le Malamalama (CA)
O le Fono Tele lea ua tolopō i le tausaga fou 2021, o le a
vala’aulia fa’apitoa ai le ’aufaigaluega o le a penisione i le-
nei tausaga ina ia ‘auai, se’i patipatia ma fa’amanatuina e le
Ekalesia Aoao le a’e mālō manumalo o lo latou soifua ofo-
ina atu mo le Atua ma lana galuega. Fa’amalo fa’afetai i ia
fitafita o le Tele Lelei, fa’apea nai o latou faletua! Ia agale-
lei le Atua ma puipui malu lo outou soifua.
*************************** Ta’utinoga Faifeau Samoa
O le aso 15 o Iulai, 2020, e faia ai le ta’utinoga mo e ua
agavaa mo le tofi Faifeau Samoa. E faia lea i le itula e
8:00am, i le poto fono a le ’Au Toeaina i le Ofisa Tutotonu a
le Ekalesia i Kanana Fou. Mo e ua agavaa, afai e lei maua
sou pepa fa’atumu o loo i ai fesili mo le ta’utinoga tusitusia,
ia asiasi nei loa i le itulau a le Ekalesia i luga o le upega ta-
failagi, https://efkasonline.org. I lalo o “Fa’asilasilaga,” o
loo i ai le pusa e ta’ua, “Tofi Faifeau Samoa,” ia kikili le
pusa ma fa’atumu le form ma lafo mai, ona lafo atu lea o le
pepa fa’atumu ma fesili o le ta’utinoga tusitusiga. O le aso 1
o Iulai e fa’agata ai le fa’ao’o mai o pepa fa’atumu ma ta’u-
tinoga tusitusia i le Ofisa a le Failautusi Aoao. Mo nisi fesili
e uiga i lea fa’amoemoe, fa’afesootai mai le Ofisa a le Fai-
lautusi Aoao i le numera 699-9810, poo le imeli: gensec
@efkasonline.org.
Fonotaga Video Conference -
Komiti a le ‘Au Toeaina &
Komiti Fa’amisionare
O le Komiti a le ‘Au Toeaina ma le Komiti Fa’amision-
are e fono nei i le masina o Iulai. Talu ai le fa’ama’i o le
COVID-19, fa’atasi ai ma le lē saofia mai o ni va’alele i
Amerika Samoa nei, ua i ai le manatu o le a fa’atino ia fono
-taga fa’a-video conference. O lona uiga, o sui mai i fafo, o
le a feso’otai mai ma ‘auai mai i fonotaga i luga o le upega
tafailagi, e fa’aaoga ai le porokalama o le Zoom. O se taimi
muamua lea ua fa’atino ai e le Ekalesia se fuafuaga fa’apea.
Atonu o se faiga lea ua tatau foi ona aga’i i ai le Ekalesia, e
le gata o le a faigofie lea mo sui mai i fafo, a o se avanoa
lelei foi e mafai ona taga’i ai le Ekalesia i le fa’aaogaina o
le tekenolosi mo le fa’atinoga o lana galuega tala’i.
O le fono a le Komiti a le ’Au Toeaina e amata i le fono
a le Komiti Galue i le aso 13 o Iulai, e faia ai le ta’utinoga a
A’oa’o ulufale i Kanana Fou; ona fa’aauau lea i le aso 14 i le
fono a le Komiti tele, le aso 15 i le ta’utinoga o Faifeau Sa-
moa, ma le aso 16 pe a mana’omia.
O le fono a le Komiti Fa’amisionare o le a faia i le aso 8
o Iulai. O sui uma mai i fafo, fa’amolemole ia fa’atumu mai
le fa’aaliga o loo avatu i luga o le itulau a le Ekalesiai i le
upega tafailagi, https://efkasonline.org, e fa’atulaga ai lou
fesoota’i mai i luga o le Zoom mo fonotaga.
***********************************
Mai le Ofisa a le Failautusi Aoao: Fa’asilasilaga
4
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
LAUGA
Saunia: Dr. Ben T. Laie FF
Feagaia Tuai - Fa’ataoto 3:1-8
Feagaiga Fou - Luka 2:41-52
Matua: Faataoto 3:3-4 “Aua ne’i te’a ma oe le alofa ma le
faamaoni, ia asoa ai i lou ua; ia e tusi ai i le papa o lou loto;
ona e maua ai lea o le alofa ma le manuia tele i luma o le
Atua, atoa ma tagata.”
Manatu Autu: “O le poto ma le atamai e ese’ese, ae
va’ava’alua i le fa’amoemoe e tasi.”
O Samoa e tele ituaiga tufuga ese’ese, e i ai tufuga
faufale, o tufuga tā tatau, o tufuga tā uatogi, o tufuga tā
umete, ma isi ituaiga tufuga ese’ese. A o le tufuga lea oute
fia tautala´i ai, o le tufuga ta va’a. O le tufuga ua i ai le aga-
va’a e fili ai le la’au e fau ai va’a ma paopao auā femalagaai-
ga, aemaise le aoao mai o manuia mai le gataifale. Taoto ia
manuia o fa’aeleeleaga, a o le tufuga ta va’a, e tapena mo le
gataifale. O le fa’atinoga o lea matafaioi, e mua’i saili se
la’au e lelei ma malō lona tino, se la’au e nā te gafātia taimi
e lukaluka ai le gataifale. Mai le felefele la o la’au ese’ese o
le vao, e tasi a le la’au ua uma ona fili fa’apitoa e le tufuga ta
va’a, o le laau e tele ai le taisina, ae itiiti lona taia.
O le taisina, o le pito malō lea o le la’au, lea e pito i
fafo, a o le taia, o le pito vaivai lea o le laau o lo’o pito i tot-
onu. Fa’ataitaiga, a isi lua se la’au ona vaaia lea o le taia le
pito vaivai. O le laau la e tele ai le taisina (le pito malō) ae
itiiti lona taia (le pito vaivai), o le laau lena e fa’aogaina. E
lua mafuaga o lea filiga.
O le fa’amoemoe o le tufuga ta va’a, a fa’aaogaina le
la’au e tele ai le taisina ae ititi lona taia, o le malosi fo’i lena
o le va’a. Lua, ia umi lona aogā i aso o i luma. O le va’a po
o le paopao lena e tausagā lona aoga, e lē malepe gōfie i tai-
mi e lukaluka ai le gataifale, aisea? Ona o le fausaga na fafau
mai le tomai, le tomai fa’agataifale, le tomai na aoao mai i
fai faiva o le tuana’i. O le mea lenā e ta’ua o le ATAMAI.
Le tufuga uta mamao lenā, e afua mai le utaga loloto.
A o le fesili, e mai i fea lea utaga? Fa’amata o se utaga
na to mai le lagi? O le tali a le tusi o Fa’ataoto, e leai, e mai
le tomai na oto’oto mai i le ala, o le tomai e i ai lona tala-
fa’asolopito, le talafa’asolopito o tagata fai faiva. Le tala-
fa’asolopito o le gataifale. O le atamai lena, o le poto masa-
ni. O le poto i mea ua mae’a tu’umatāmaga e le Atua, o
gāsologa tumau o le foafoaga, o le lā i lona ta’amilosaga, o
le fesuisuia’iga o le ao ma le po. O le atamai lena lea e atagia
mai i la tatou matua: “Aua ne’i te’a ma oe le alofa ma le
faamaoni, ia asoa ai i lou ua; ia e tusi ai i le papa o lou loto;
ona e maua ai lea o le alofa ma le manuia tele i luma o le
Atua, atoa ma tagata.”
O le fautua a le tamā, e le o ni upu na paū ifo mai le
fofoga o le Atua, leai, a’o upu nā mai le ta’ele o le loto o le
tamā alofa ua iai le tomai i le gasologa o le soifuaga. O le
tu’ualalo a’o timaiga e tāpena ai le fanau mo uiga ese’ese o
le soifuaga. E le o se fautua taumatemate, a o le fautua na
fatufatua’i mai le tuana’i. O le fautua e iai lona talafa’asolo-
pito, o le tōfā ua mautū auā o le atamai na aoao mai le ala.
O le tōfā e lei fa’atoā tapena nei, a o motuga ‘afa na fili
mai i mea na tutupu i le soifuaga. O le atamai lena ia ola ai le
atalii, o le atamai lenā, e ese mai le poto fa’alēAtua. O lona
uiga, o le atamai ma le poto, e ese’ese, a e va’ava’alua i le
fa’amoemoe e tasi.
O le fesili, o le a lea mea ua ta’ua o le atamai? O lou
tomai fa’alelaloagi lena, o le tomai e tāpena lava e oe ma a’u
e aunoa ma le Atua. Le Atua ua mae’a ona mānavaina le
mānava ola i le tagata ona avea ai lea o le tagata ma tagata
ola. O le tiute lā a le tagata ola o le saili i le mea e ola ai. A o
le poto, o lou poto lea i mea tau i le Atua, o le poto i le
tulafono a le Atua, o lou poto i mea e ola ai le agaga mā e
tupu ai le ola. Le poto e fa’atupu ola, le poto e fa’amāite ola,
le poto e fa’aola agaga, e naunau i le ola. O le a le ola? le ola
e ola ai le agaga. O le poto lenā e mafai ai ona e tata’i le isi
tagata ua iai le mānava ola i lē na fa’apogai mai ai le ola.
O Faataoto, o le tasi nei tusi o lo’o fefālōa’i ai pea le au
popoto o le Feagaiga Tuai po o gāfea o le atamai ma le poto
o pa’ū I ai lona faamamafa? Fai mai, e mai ea i le Atua mea
uma nei e lua pe leai? Ae le o le atamai ma le poto, o le mea
a e tasi? O le fa’alētonu, e fesēa’i pea le au faitau ona e gata
a le faitau i le tusi, e aunoa ma se taga’i i le tuā’ele’ele o le
tusi, po o mea sa tutupu i tua atu o le tusi na mafua ai ona
tusi le tusitala. O gāfea la o mea nei e lua o fa’atāuaina e le
tusi o Fa’ataoto? Poto po o le atamai? O le atamai, o le tomai
fa’alelalolagi, o lo’o ōgātotonu i le agaga o le tusitala. Fai
mai le Fa’ataoto, o lou tomai fa’alelalolagi nei, e ese ia o
lona tāua. A lea: “lo’u atalii e, ia asoa i lou ua upu nei; ia e
tusi i le papa o lou loto upu nei; ona e maua ai lea o le alofa
ma le manuia tele i luma o le Atua, atoa ma tagata.”
O lona uiga, po o leā lava le ave o le faatāua a le tusi i le
atamai fa’alelalolagi nei, a ia aua ne’i galo ia lagolagosua e
lou poto fa’ale- Atua. Afai e lagolagosua e lo tā poto fa’ale-
Atua lo tā atamai fa’alelagolagi nei, ona moni ai lea o le tasi
vaega o le matua: “ona e maua ai lea o le alofa ma le manuia
tele i luma o le Atua, atoa ma tagata.”
Maria ma Iosefa femoumoua’i, le malaga na fa’aletonu i
le ala, le fa’amoemoe sa amata lelei, ae fa’aiu i le lē mau-
tonu, le polepolevale ma le ita ua fai a’e po’o fea ea lo la alo.
Fai mai ua saili saili, fiu e saili Iesu, ae maua atu o fai le
fa’asoa ma faiaoga o le tulafono i totonu o le malumalu. Fai
mai le tala, “Ua matuā ofo uma lava e na fa’alologo ia te ia i
lona poto. O le a le poto? Poto i mea tau i le Atua. Fa’asa-
lavei e le Tinā: “La’u tama e, se ā le mea ua e faapea ai ia te
i maua? O i maua ma lou tamā sa ma saili ia te oe ma le tiga.
Le sa’iliga a le Tinā, o le sa’iliga a lē ua fai ma tufuga fau-
aiga, o le tofiga mai le lagi i le Tinā e fai ma tufuga-o-aiga, o
le tufuga-fa’amaopopo aiga, o le tufuga-fa’atupu ola, o le
tufuga-e ui mai ai le ola a le Atua. E le i tautala Iosefa, gūgū
5
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
a Iosefa le tamā o le aiga ae tautala Maria, o se a lona uiga?
O le tamā lava ia e sautia i le tuāvao, aoao mai fua o
fa’aeleeleaga, o le tamā lava ia e tofu tofu i le tai loloto,
aoao mai manuia o le gataifale, a o le Tinā, o lana lava ia lea
fatu’āiga tausi, o le tufuga-o le-lotoifale. Le tufuga fau-aiga,
ae ua a nei? Ua polepolevale. Ona tali lea o Iesu “Se a ea le
mea ua oulua saili mai ai ia te a’u? Lua te le iloa ea e tatau
ona ou i le fale o lo’u tama?”
Fai mai ona usita’ia lea e Iesu lona Tinā ma alu ese loa
mai le fale o lona Tamā ae ō ifo ma lona Tinā. O le ala lena
ua fa’apea ai upu a le toe fuāiupu o le mataupu lea, “Ua tupu
le atamai ma le tino o Iesu, ua alofagia o ia e le Atua atoa
ma tagata.” O le a’ano atoa lenā o le tatou tusi faitau lea. E
le o le i ai o Iesu i le malumalu a o le Iesu ua lava tāpena i le
poto fa’aleAtua ma le atamai, o le uiga lena o le fasi fuaitau
lea: ua alofagia o ia e le Atua atoa ma tagata.
Le au uso e, o le va’ava’alua lena e finagalo i ai le Atua.
O le Atua e tapena oe ma a’u i mea fa’aleAtua, a o le Atua e
amanaia oe ma a’u pe a fai ua e galue i lalo nei mo oe ma lou
lotoifale, mo oe ma le isi tagata. O lona uiga, a luluti mai
tuāta’afalu o le ola nei, pe lutia fo’i oe ma a’u i puava, e lē o
na o le Atua, leai, ae ona o lau lava ma’a lena na lafo.
Feagai le lalolagi ma le Koviti-19, tapunia faitoto’a o
malumalu tapua’i, taofia fa’atasiga masani a Ekalesia, taofia
fa’apotopotoga masani. A’o le fesili, o fea o tu ai le ekalesia?
O lona poto fa’aleAtua e taofi mau i le fa’atuatua ia ‘aua ne’i
tineia gofie e le Koviti-19? Pe fua i le va’ai ma le silasila i
gasologa i mea ua tutupu nei? E lē taumate, ia savavali le
EFKAS ma suiga ua i ai nei. Ia usitaia fa’ata’otoga a le malo
mo le saogalemu, o le usita’ia o suiga ua iai nei, o iinā e ata-
gia ai le atamai. E le o se fa’ailoga ua mou le fa’atuatua a le
EFKAS, leai, ae atagia ai lona atamai i pā ō ese’ese o le
soifuaga.
O le poto i mea tau i le Atua ma le atamai e fai ai le galu-
ega, o mea ia e lua o loo tapena ai susuga i a’oa’o ma faletua
i le laumua i Kanana Fou. “Aua ne’i te’a ma oe le alofa ma
le fa’amaoni, ia asoa ai i lou ua; ia e tusi ai i le papa o lou
loto; ona e maua ai lea o le alofa ma le manuia tele i luma
o le Atua, atoa ma tagata.” Afai ua tatou manatu ua tatou
maua uma mea nei e lua, ‘aua ne’i tatou faamaualuluga ai,
auā afai e lē pāleni mea ia e lua, le poto ma le atamai, ua sa’o
ai loa lea o lē tasi o muagagana a le atunu’u: “Ua sa’a i le tai
le ‘upega a pili.” O se a lona uiga? Po o le ā lava le fa’a-
aupegaina o le tagata i le poto ma le atamai, ae a lē teufatui-
na i le loto, e ma’imau atoa le lumana’i. A ia pei o le “tiuga a
matala’oa, e tiu ma afīfī lelei.”
Le Ali’i Fa’aola ma lana galuega fa’aola, le sasa ma le
tu’u feanu, le amusia, le faifai e tagata. Le pale tuitui ma le
tao i lona itu. Le tagata na manavaina ai e le Atua le manava
ola, ua nei? galo le alofa. O le a la le tali a Iesu? – “Lo’u
Tama e, ia e faamagaloina atu ia te i latou; aua ua latou le
iloa le mea ua latou faia.”
Ekalesia, se a lona uiga? O le alo e alofa ma fa’aaloalo i
le finagalo o lona Tama, a o le alo e alofa ma puipui ia te oe
ma a’u. Aisea? Ona o le poto na tapena mai luga, a o le ata-
mai na tapena i lalo nei. O le poto ma le atamai, e va’a-
va’alua i le fa’amoemoe e tasi, Amene.
********************************
Fa’auuga A’oga Maualuga a le
Ekalesia i Kanana Fou
I le fa’amalumalu mai o le faama’i oti o le Koviti 19 i
lenei vaitau, ma le sã feagai ai a le malō auā lava le puipuiga
o si o tatou atunuu mai lenei faama’i, sa lei avea lea ma aua-
la e taofia ai le naunau o nai fanau o le vasega faau’u a le
Aoga Maualuga a Kanana Fou, ma nai o latou matua ma
aiga, ina ia fa’ailogaina lo latou aso fiafia.
I lea lava taeao o le Aso Tofi 11 o Iuni 2020, na va’aia
ma matauina le leaga o le tau i le malosi o timuga ma lologa
i le atunuu, ae sa le’i faavaivaia ai le tali atu e fa’afeloa’i nai
fanau fa’au’u. I suiga o lenei tausaga, sa fa’atautaia lea fa’a-
moemoe ua le o totonu o le Malumalu, a o luma mai o le
Malumalu Ua Taunuu. O le faigalotu sa ta’ita’ia e le Afioga
i le Taitaifono o le Komiti a le Au Toeina ia Fiti Aofia FT,
lea na ia fa’amamafaina ai upu mai le Afioga Paia a le Atua
“O e lulu saito ma loimata, latou te seleseleina ma le agaga
fiafia” (Salamo 126:5). Le tama ma le teine sa to’aga, sa
galue ma le faamaoni ma le le faalogologo tigā, o tua mai e
selesele ma maua e ia le fiafia, ma le fa’aeaina. Le tagata
galue ma le punoua’i ma le onosa’i, o le fiafia lona taunu’u-
ga. Sa saunia foi e le toeaina le tatalo ma fa’amanuia atu mo
alo ma fanau ua fa’aiuina lo latou taumafai. Na maea le ta-
puaiga ona saunoa lea o le tamaita’i Pule ia Sinaitaaga
Tufele, i le ripoti o le a’oga, ma le saunoaga mai le Afioga i
le Ta’ita’ifono o le Fonotele a le Ekalesia Aoao, le Tamā
Toeaina ia Faaeteete Saifoloi FT, e fa’afetaia e le gata o le
fanau faau’u, a o matua ma aiga, ma le fa’amanuia mo fanau
faau’u, mai le Ekalesia Aoao.
Na tolaulauina e le faufautua o le vasega 12 o igoa o nai
fanau ma o latou Tipiloma, ina ua mae’a le fa tausaga o le
taumafai. O lenei tausaga, e 36 i latou ua agava’a po’o ua
‘ausia togi e faau’uina ai. O le tama’ita’i ia Aaliyah Nadya
Shalhout ma le tama’ita’i o Finisi Suli Roe oi laua lea ua
faauluulu iai lenei tausaga (Valedictorian). O le atali’i ia
Tagiilima Tua’ilemafua ma Daryn Lauti, o i laua ia ua tulai
mai i le tulaga lua (Salutatorian) mo lenei tausaga.
Na va’aia le teuteuina e matua ma aiga o taavale, ua
felanulanua’i ai le aso fiafia o nai fanau. Na mae’a i le soloa
taavale a le ’au fa’au’u na ta’ita’ia ma fa’afeao e taavale a le
malu o le malō, i totonu o le laumua a le Ekalesia i Kanana
Fou, a o talotalo atu nai fanau ma loimata i le laumua pele,
sa o latou tiu ai mo le fa tausaga, aemaise o le susuga i le
tamaita’i pule ma le aiga o faia’oga, o lo o talotalo mai ma
fa’atofa mai i nai fanau.
O le fofoga o le aso, le susuga i le alii sui pule ia Mali-
olio Ailima, o ia sa fai ma fofoga o le aso…. Fa’aauau itulau 8
6
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
Faiga Taulaga EFKAS 2020
E maualuga pea le viiga ma le fa’afetai i le Atua ona ua
mafai ona tatou aulia manuia le Faiga Taulaga a le Ekalesia i
lenei tausaga. E ui ina matagi taumuaina lo tatou folauga i le
tele o fitā ma lu’itau o le olaga, ae talitonu le manatu, o loo
tautai folau le Atua i la ta faigamalaga, ma, e le tu’ulafoaiina
e le Atua Lana Ekalesia.
O se tausaga ese lenei tausaga mo le lalolagi, ae fa’apea
le Ekalesia ma i tatou uma, ona o le fa’ama’i o le COVID-
19. E le gata ua tolopō ai le Fono Tele o lenei tausaga, ae sa
tapunia ai foi faitoto’a o malumalu tapua’i i masina ia ua
mavae atu. Sa taumate i le ete pe tua ma ni a le galuega a le
Ekalesia. Sa nofo popole foi i le soifua o tagatalotu, ina ua
maua tala i le tele o aiga ua fa’ataapeapeina, ma le tele o
soifua ua fa’amaumauina ona o lenei fa’ama’i faigata.
Peita’i, e lei tu’ulafoaiina i tatou e le Atua. E le gata sa
leoleo ma puipui le Atua i Lana Ekalesia, ae sa liligi mai foi
ana fa’amanuiaga e tausi ai lo tatou ola. Ua nofo saogalemu
ai nisi o nofoaga. O isi nofoaga, o loo tauivi pea. A o isi, e
le gata i le pipisi o le fa’ama’i, ae o loo tauivi pea ma nisi o
lu’itau o le soifuaga e pei o le fa’ailogalanu ma le fa’aitu’au.
E lagona ai pea le agaga fa’afetai i le Atua, auā e ui i le
tele o fitā ma faigata, ae pei ona molimau le Aposetolo, “...e
le mafai e ia mea ona fa’ate’aeseina mai i tatou i le alofa o
le Atua, o loo ia Keriso Iesu lo tatou Alii.” E talitonu ai le
manatu, o le agaga vivii ma le agaga fa’afetai o le Ekalesia i
le Atua, o lea ua fa’atino ma sasa’a mai e ala i lana faiga
taulaga i lenei tausaga. Fa’amalo le foa’i! Fa’afetai i lou ‘aao
mafola! Fa’amalo fa’afetai fai taulaga i le Atua!
Talu ai ua tolopō le Fono Tele i lenei tausaga, ua a’e ai
se manatu e fa’asilasila le Faiga Taulaga a le Ekalesia 2020 i
lenei Lamepa, e silafia ai e ’aulotu ta’itasi lana faiga taulaga
ua taunuu mai i le Ofisa Tutotonu. O le lisi lea o taulaga ua
taunuu mai ma fa’amaumauina e le Ofisa a le Teutupe, e tau
mai ia Iuni 19, 2020.
‘Aulotu Fa’afeagaiga Taulaga ‘20-21
Pulega Fale Ta’u USD
Faleasao Iosefa Autele FT $ 21,300.00
Ta’u Ekitoa Sopoaga FS $ 13,500.00
Fitiuta Kaimoko Lifuka FS $ 16,200.00
Pulega Luanu’u
Olosega Lamese Fa’afili FT $ -
Ofu avanoa $ -
Pulega Vaifanua
Aoa Fiti Aofia FT $ 28,350.00
Vatia Afalupetoa Utai FS $ 18,000.00
Tula Sekuini Sevaaetasi FS $ 13,500.00
Onenoa Siaosi Fale FS $ 1,000.00
Alao avanoa $ 5,000.00
‘Aulotu Fa’afeagaiga Taulaga ‘20-21
Pulega Sa’ole
Amouli Leatulagi Faalevao FT $ 32,000.00
Aunuu Samuelu Tuilaepa FS $ 19,650.00
Alofau Sanerivi Mulitalo FS $ 16,500.00
Auasi Sapini Te’o FS $ 3,000.00
Utumea avanoa $ 5,000.00
Pulega Sua
Afono Kereti Faiai FT $ -
Masefau Tafu Afusia FS $ 12,500.00
Laulii Iakopo Seumalo FS $ 33,000.00
Fagaitua Johnny Fano FS $ 10,000.00
Masausi Isaako Matautia FS $ 32,093.00
Amaua Aneli Fakaofo AKF $ 3,000.00
Sailele Tautua Fuiava FS $ 7,000.00
Pulega Fagaloa
Utulei Ioane Evagelia FT $ 30,220.00
Fagaalu Lalomauga Paau FS $ 26,000.00
Aua Viliamu Leilua FS $ 17,000.00
Fagatogo Iasepi Ulu FS $ 50,400.00
Gataivai Tini Filisi FS $ 6,000.00
Pago Pago Faafetai Faavae FS $ 22,000.00
Atuu Sio Opeta FS $ 14,600.00
Falema’i LBJ Tumau Petaia FS $ 1,400.00
Fa’aopoopo Fiasili Puni E. Haleck $ 1,200.00
Pulega Itu’au
Petesa Uta Tusi Seanoa FT $ 20,000.00
Petesa Tai Eleasaro Faataa FS $ 15,100.00
Matuu&Faganeanea Fouvale Asiata FS $ 50,000.00
Fagasa Waiana Tanielu FS $ 10,000.00
Nuuuli Leituala Malieitulua FS $ 45,500.00
Ierusalema Fou Paulo Lealaitafea FS $ 1,000.00
Ma’ama’a Penieli Tela AKF $ 10,000.00
Talalelei avanoa $ 5,000.00
Falepuipui Motu Taufetee FS $ 200.00
Fa’aopoopo - $ 3,1000.00
Pulega Tualauta & Leasina
Iliili Tony Hollister FT $ 31,000.00
Aoloau Semo Tapaleao FS $ 51,000.00
Faleniu Nepo Pu’a FS $ 37,170.00
Vaitogi Tafa Muasau FS $ 84,615.00
Pavaiai Reupena Alo FS $ 28,000.00
Aasu Pito Simeavao FS $ 3,200.00
Pulega Tualatai & Aitulagi
Taputimu Tautalatasi Fanolua FT $ 30,000.00
Malaeloa Faigata Manase FS $ 20,000.00
Futiga Liusamoa Simolea FS $ 14,000.00
Vailoa avanoa $ 15,000.00
Pulega Fofo & Alataua
Amaluia Faaeteete Saifoloi FT $ 10,200.00
Poloa Manuele Mataafa FS $ 8,500.00
7
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
‘Aulotu Faafeagaiga Taulaga ‘20-21
Fagalii Faalili Otineru FS $ 15,000.00
Amanave Iese Aasa FS $ 7,200.00
Asili/Afao Lisi Thompson FS $ 6,000.00
Fagamalo Mathew Failauga FS $ 8,801.00
Nua & Seetaga avanoa $ 10,500.00
Leone avanoa $ 25,200.00
Pulega Hawaii Sasa’e
Kanana Fou HI Falelua Lafitaga FT $ -
Ierusalema Fou HI Tafale Fuiava Jr FS $ -
Areto o le Ola HI Fagalea Tua FS $ -
Pulega Hawaii Sisifo
MOAT Kalasa M. Afuola FT $ -
Waianae Frank Papu FS $ -
Hakimo Sausau Faalevao FS $ -
Pulega San Francisco
San Francisco Kenape Eliapo FT $ 10,000.00
Sacramento Salesa Faalau FS $ 4,000.00
Oakland Ulysses Vee FS $ 3,800.00
Fa’afouina F. Falepouono FS $ 1,000.00
Malamalama Atiliai Tofaeono FS $ 1,000.00
Reno Ula Aiono FS $ 1,500.00
Daly City Alesana Eteuati FS $ -
Stockton avanoa $ -
Pulega Santa Clara
Epenesa Fou Siausaga Siamu FT $ 10,000.00
Monterey Ieremia Aoelua FS $ 2,000.00
Tafatolu Aliioaiga Filoialii FS $ 10,000.00
Sunnyvale avanoa $ 3,605.00
Pulega LA i Matu
Ola Fou Liona Thompson FT $ 8,500.00
Oxnard Gafoa Pulu FS $ 3,000.00
Long Beach #1 Iosefa Papalii FS $ 2,000.00
Fayetteville NC Manaomia Tauanuu FS $ 1,250.00
FOLA LV Mika Kelemete AKF $ 1,000.00
Harbor City avanoa $ 3,000.00
SCC avanoa $ 2,500.00
Pulega LA i Saute
Kanana Fou Setefano Young FT $ -
Etena Fou LV Ailao Tofaeono FS $ 9,000.00
Fort Hood TX Menise Sasa FS $ -
USC Peniamina Taito FS $ -
FSCLA Sepulona Tanuvasa FS $ -
Pulega Oceanside & San Diego
National City Suitulaga Faiai FT $ -
Witmann AZ Tulafono Maga FS $ -
Matagofie ole Atua Salatielu Faletufuga FS $ -
Emanuelu FV avanoa $ -
‘Aulotu Fa’afeagaiga Taulaga ‘20-21
Mesa Margarita avanoa $ -
Pulega Seattle
Seattle VI Aunuua Vasega FT $ 1,500.00
Seattle IV Nofoaiga Moi FS $ 2,500.00
Seattle I Eteuati Toilolo FS $ 10,000.00
Seattle II Kelekolio Koloi FS $ 1,000.00
Ala i le Ola Enoka Gatoloai FS $ 1,500.00
Pulega USO
SeaTac Logovii Polu FT $ -
Fort Lewis Suipi Vaielua FS $ -
Tacoma Ulumoo Ale FS $ -
Portland Stephen Tukumoeatu FS$ 3,000.00
Pulega Alaska i Matu
Lupe ole Faaolataga Eneli Kalifa FT $ 3,000.00
Alaska I Sapati Sio FS $ 8,000.00
Faavae Fou Edwin Galeai FS $ 1,500.00
Pulega Alaska i Saute
Feagaiga Fou Niutunu Faiupu FT $ 10,000.00
Alaska V 1stLMS Iotamo Falealili FS $ 2,000.00
Pulega Ueligitone NZD
Wainuiomata Malaki Muaiava FT $ 25,600.00
Porirua Ieremia Allen FS $ 3,100.00
Pulega Aukilani NZD
Wiri Mafutaga Faaleaoga FT $ -
Ranui Fonofili Toomata FS $ -
Papakura Alosia Mikaele FS $ -
Otahuhu Ioane Savali FS $ -
Papatoetoe Tautalaaso Asiata FS $ -
Mangere Kitiona Nanai Vai FS $ -
Waitakere Sakaria Kuini FS $ -
Pulega Ausetalia USD
Alofisa ole Atua Nofoaga Onesemo FT $ -
Kanana Fou avanoa $ -
Seminare Fa’afaifeau i Kanana Fou $ 12,000.00
Afai o i ai se ‘aulotu e le o lisia lana faiga taulaga i lenei
fa’asilasilaga, e fa’amalulu atu, o lona uiga, e lei taunuu mai
i le Ofisa Tutotonu i le taimi na lolomi ai lenei Lamepa ia
Iuni 19, 2020. Afai sa lafo mai i le meli (USPS), masalo e
toeitiiti taunuu mai, ona ua fa’aletonu foi ala masani e mala-
ga mai ai le meli iinei i Amerika Samoa, talu le COVID-19.
Ae avea lenei avanoa e toe momoli atu le fa’amalo ma le
fa’afetai i le Ekalesia i lou fai taulaga i lenei tausaga. O le
Lamepa Iulai-Aukuso 2020 lea e soso’o ai nei, o le a toe
avatu ai se atoatoaga o lenei lisi ma le aofa’iga atoa o le Fai-
ga Taulaga a le Ekalesia mo lenei tausaga. Soifua.
8
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
Fa’auuga a le Aoga Maualuga a le
Ekalesia i Kanana Fou
Sa ia fa’afetaia fa’apitoa i latou sa saunia fa’ailoga mo le ‘au
fa’au’u o lenei tausaga, aemaise o taualumaga uma o le aso.
Na mae’a i le tatalo fa’amanuia na saunoa i ai le Tamā Toe-
aina ia Fiti Aofia, ona lulu lima lea ma fa’atofa. Ia manuia
tele fanau fa’au’u uma o le 2020 mai le Aoga Maualuga a le
Ekalesia i Kanana Fou.
‘Au Fa’auu Aoga Maualuga i Kanana Fou 2020
le Komiti Fa’afoe o le Seminare i lalo o le fa’amalumaluga
o le Komiti a le ‘Au Toeaina, mo le atina’e o le Seminare
Fa’afaifeau i Kanana Fou i tulaga o ana faiaoga. O lenei
atina’e e faia lea e ala i le filifilia ma auina atu fa’asikolasipi
o susuga i faifeau faiaoga o loo galulue i totonu o le Semi-
nare Fa’afaifeau, mo le sailiga o le fa’ailoga o le foma’i
(PhD), ona toe foi mai lea e galulue i le Seminare mo le
tapenaina o susuga i A’oa’o ma Faletua i mataupu a’oa’oina
mo le galuega fa’afaifeau.
O su’esu’ega i le Feagaiga Tuai sa autu ma fa’amamafa
ai le a’otauina a le susuga i le Faifeau Faiaoga ia Sapolu i le
Graduate Theological Union i Berkeley, Kalefonia. O le
ulutala o lana pepa (dissertation) lea sa tusia ma fa’amanu-
ia ai i le fa’ailoga o le PhD, o le “Reconciling Identities:
Social Identity, Hybridity, and Leadership in the Nehemiah
Memoir.” Talu ai le fa’ama’i o le COVID-19, sa lei mafaia
ona fai se sauniga o le fa’auuga e pei ona masani ai. A o se
tala atoa i le taumafaiga a le susuga i le Faifeau Faiaoga ia
Sapolu, ma le fa’amanuiaina o ia i le fa’ailoga o le foma’i
(PhD), e mafai ona maua i luga o le upega tafailagi i le tu-
atusi: https://2020commencement.gtu.edu/.
Ua sauni nei le susuga ia Sapolu ma le faletua ia Shar-
ma ma le atalii ia Ramaiah e toe malaga mai i Samoa ma
galulue i le Seminare Fa’afaifeau i Kanana Fou pe a toe a’e
le tausaga a’oga fou i le masina o Setema 2020. Fa’amalo
fa’afetai i lau susuga i le foma’i, lau susuga i le Faifeau Fai-
aoga Pasesa Sapolu. Malo le tauivi! Malo le finau! Fa’afe-
tai le fa’aeaea Ekalesia! Ua tau lau o le fa’amoemoe sa fau-
po fauao. Fa’afetai le onosa’i ma le lava papale. O le agaga
fiafia foi lea ma le mitamitaga i le Ekalesia Aoao, ina ua
mafai ona a’e malo faiva o ana tama fanau sa tuuina atu mo
le Atua ma le atina’eiina o lana feau ma lana galuega.
O le agaga fa’afetai foi i le Ekalesia Aoao. Malo le fai
tatalo. Fa’afetai le tapua’i ma le tu’itu’i o le mulipapaga. O
lau lupe lea sa fa’alele auā le feau ma le galuega a le Atua i
le lumana’i, o le a foi manuia mai ma ofoina mai mo le Atua
ma Lana Ekalesia, e ala i lau Seminare Fa’afaifeau i Kanana
Fou. Fa’afetai foi i lou ‘aao mafola ma lou faitaulaga pea i
le Atua e ala i le Taulaga o le Seminare, ua mafai ai ona
fa’atupe le fa’amoemoe a le susuga i le Faifeau Faiaoga, le
alii foma’i ia Pasesa Sapolu, ua a’e manuia ai ona faiva.
1. Aaliyah N. Shalhout
2. Anniversary Matai’a
3. Aso Ve’a
4. Aukusotony Paepae
5. Bryonna Saifoloi
6. Daryn Lauti
7. Dhartanya Mabir
8. Fa’avave Matuu
9. Finisi Suli Roe
10. Henry Tiatia
11. Iosefatu Afoa
12. Jared Tai’i
13. Jeannette Toa
14. Josephine Saunia
15. Junnio Sopi
16. Kalepo Afo
17. Lelefua Edwards
18. Leleoimaota Malepeai
19. Lena Lualua
20. Mary Afoa
21. Madeleine Pomale
22. Merina Poumale
23. Pafusi Ofa
24. Sera Nanai
25. Siaosifaika Amani
26. Taape Tafili
27. Tafatolu Asifoa
28. Tagiilima Tua’ilemafua
29. Tevita Finau
30. Torise Ilaoa
31. Tuipuleuualogona Tigilau
32. Tupe Loretta Vine
33. Uluailotu Lealaitafea
34. Walter Iramk
35. Walter Pati
36. Wendy Tuilaepa
*******************************
Pasesa Sapolu FF:
Fa’au’u i le Fa’ailoga Foma’i (PhD)
O le masina o Me 2020 na fa’amanuiaina ai le tauma-
fai a le susuga i le Faifeau Faiaoga ia Pasesa Sapolu mo le
fa’ailoga o le PhD mai le Graduate Theological Union i
Berkley, Kalefonia. O le susuga i le Faifeau ia Sapolu sa
galue fa’afaiaoga i le Seminare Fa’afaifeau i Kanana Fou,
ma, sa auina atu e le Ekalesia e fa’asikolasipi i lalo o le
porokalama o le Staff Development a le Seminare, e saili ai
lana fa’ailoga o le foma’i (PhD).
O le porokalama o le Staff Development a le Seminare,
e fa’atupe e le Taulaga o le Seminare lea e masani ona lafo e
le Ekalesia Aoao i le Aso Sa mulimuli o le masina o No-
vema i tausaga ta’itasi. O lenei porokalama, na fa’atulaga e
…..Fa’aauau mai le itulau 5
9
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
Fa’aauau itulau 10
O lenei pepa sa galulue fa’atasi ai le sususga i le Faifeau Faiaoga ia Ben Laie mai le Seminare Fa’afaifeau i Kanana Fou, o le foma’i i le mataupu o le Fea-gaiga Tuai; ma le susuga i le Faifeau Faiaoga ia Brian Fiu Koria mai le Kolisi Fa’afaifeau i Malua, o le sikolasipi a le EFKS i le University of Australia, o loo a’otauina ai mo le fa’ailoga o le PhD i le mataupu o le Feagaiga Tuai.
“Koviti-19: Ia mānava le Lalolagi - O le Sā ma le Shemita i le Levitiko 25”
Ben Taufoua Laie & Brian Fiu Kolia
Fa’atomuaga: O le Sā
O le Aso Sa i Samoa o se aso filemu. E le tele ni leo e
faalogoina i lea aso. O le pa’ō o faigā-suāvai i le vaveao. O
le tagi o logo o falesa ma le leo mālie o aufaipese o loo
lagiina viiga. E oo atu i le afiafi, e na o talanoaga fa’asama-
samanoa a o taumafa le iputī, o loo fai ma lave i le to’afi-
male o le aso. A o malolo tagata, o loo malolo foi le lauele-
ele ma le fogātai. E leai se faigāfaiva, e leai se faigā ma’u-
maga, e leai lava se galuega e tasi e faia i le laueleele.
E fa’apei o le au Iutaia, o le fa’amamaluina o le aso paia e
tulaga ese ai Samoa mai isi atunuu. E le gata ina tulaga ese i
le la’eiina o lavalava papa’e, ae e matauina lava le lē tele o ni
gaioiga auā o loo mau pea le tagata ia i le malu o lona fale. O
le mea mataina, e faapea foi i le laueleele, le sami ma le lagi
i le Aso Sa, e mau pea lava i o latou vaega ua uma ona fa’a-
vasegaina i le foafoaga, a o malolo mai i le galueaiina e
tagata. A taga’i la i le siosiomaga i se Aso Sa, o se aso file-
mu; o le lagi, o le vai ma le sami fa’apea le laueelele ma
laufanua, o se va’aiga matagofie o loo tino mai ai le filemu
lea. Peita’i, e ese le ata lea ma mea o loo va’aia i fafo atu o
Samoa, aemaise i lenei vaitau o le fa’ama’i.
A o sosolo le Koviti-19, sa i ai ni ata na tapu’e ma tu’u i
luga o upega tafailagi e nisi o tagata pu’eata. O ata o nisi o
nofoaga ta’uta’ua i le lalolagi, e pei o le Taj Mahal i Initia, le
Eiffel Tower i Farani ma le Pa Tele i Saina, o loo tu fa’afea-
gai le va’aiga o ia mataaga i le taimi nei ma le taimi a o lei
sosolo ai le fa’ama’i. Vagana ai le gaogaoa o auala i le leai o
ni tagata feoa’i, o se mea mata’utia o loo iloa i ata ia, o le
lanu moana matagofie ma le manino mai o le lagi i le taimi
nei. A o le taimi lea e lei pipisi ai le faama’i, na pefua ma
palapalā. O se mea na tupu fua? O foliga o le lagi i Samoa e
manino ma matagofie fa’apea, ua leva lava na faapea. E lei
suia lava lona matagofie, o lea lava e tumau. O loo lanu
moana lava, ma o loo manino pea.
Aisea ua faapea ai? O le tulaga o i ai nei le lalolagi, e pei
o se ata o loo valiina, ma o loo ta’u mai e le ata lea se feau:
ua tatau ona malolo le lalolagi. Ua tatau na tapunia uma fale,
ina ia malolo le siosiomaga, se’i toe mānava. Ua tatou iloa
lea mea i Samoa. O le fa’amamaluina o le sā o se auala lea ia
toe mānava ai le lalolagi, ina ia lanu moana pea le lagi, ia
tumau le mamā o alā vai, ma ia ola lausiusi pea le laueleele.
O tagata Samoa, o tagata mātau mea. O le poto, o le
aganuu, o le soifuaga i totonu o nu’u, e fa’avae lava i le va’ai
ma le mātau. A o lei taunuu mai le Tala Lelei, sa vā’ai tagata
Samoa i le sami, le laueleele ma le lagi, mo ni feau o loo
tautatala mai ai o latou atua ia i latou. Sa va’ava’ai i le sami
e malū ae sousou, le laueelele e lausiusi ae faigata, ma le lagi
matafi ae louloua. Ma i va’aiga nei, o loo a’oa’oina ai feau o
le alofa, o le fa’aaloalo, le fesootaiga o tagata ma le siosio-
maga, atoa ai ma le tautua. O a’oa’oga o loo fa’avae ai le
aganuu ma le poto fa’a-Samoa.
Ina ua aumai e misionare Europa le Talalelei, na tumau
lava le tele o tu ma aga fa’a-Samoa. O nisi o vaega o le
aganuu na mou atu, a o isi, pei ona fai mai Tupua Tamasese
Efi, sa musumusuina ma tu’utaliga i augatupulaga mulimuli
mai. A o le mea ofoofogia lea, o le tumau pea o tagata
Samoa i lo latou tu ma aga.
O se tasi o vaega o le aganuu Samoa e lei mou atu, o le
fa’amamaluina o le sā. O le upu “sā,” o lona uiga, o le
‘pa’ia.’ Ae e i ai foi lona uiga, o le ‘taofi’ poo le ‘vavao.’ O
le sā o loo fa’atāuaina ai le mamalu o se mea i le va’aiga fa’a
-Samoa. O loo fa’amamaluina vaega eseese o le olaga fa’a-
Samoa: o so’otaga (aiga ma nuu), o le vā (fa’ale-nu’u, fa’ale-
tino, fa’ale-agaga), o talaaga o aiga ma gafa, o suafa tāua,
atoa ai ma le siosiomaga: o le fanua, le sami ma le lagi. O le
sā foi o loo fa’atāuaina ai le mamalu o le lotu Kerisiano mo
Samoa. Lea e mafua ai ona igoa ai le ulua’i aso o le vaiaso, o
le “Aso Sā,” auā o le aso o loo tapua’i ai tagata i le Atua. O
le malumalu, o le fale o loo fa’aogatotonu i le tele o afioaga,
o loo ta’ua foi o le “fale sā,” poo le “malumalu sā.” E tali-
tonu lava, i vaega uma nei o le soifuaga i totonu o nu’u ma
alaalafaga, o loo fa’atāuaina e le sā lo latou mamalu. O le sā
o loo tumau ai le mamalu ma le paia o ia vaega.
I lenei vaitau o le Koviti-19, e faigofie lava ona tatou
iloa le tutusa o le sā, ma le tapunia o le atunuu atoa. O le
tapunia o fa’apotopotoga ma fesoota’iga, o se sā mo le
atunuu atoa. E fua la i le va’ai a le tagata poo fea e tutusa ai
le sā ma le tapunia o le atunuu. Pe manatu i le tāua o le tapu-
nia o le atunuu ina ia saogalemu ona tagata ma le siosio-
maga, poo le manatu i le faalavelave o le sā ua aveesea ai le
saolotoga o le tagata e fa’atino ai ana feau.
E fa’apena foi ni lagona e fa’atupula’ia e le sā. I le ma
itulau lenei, o loo ma fesiligia ai le tali a lo tatou atunuu i le
fa’ama’i. Poo tatou manatu i le tāua o le sā e malu puipuia ai
tagata, poo tatou manatu i le leai o se sa’olotoga? I le ma
taumafaiga e tali lenei fesili, e fia avatu se tali fa’a-Tusi Paia,
ma to manatu i le sauniga o le ‘Shemita’ e pei ona maua i le
tusi o Levitiko 25, o se sauniga e tutusa ma le fa’amamaluina
o le sā. O le fa’amoemoe o le a aoga lenei fa’asoa e fa’atupu
manatu ai, tatou te toe taga’i i le fa’ama-maluina o le sā, mo
la tatou tali i le faamai o le Koviti-19.
Auiliiliga Fa’ale-Tusi Paia ma le Fa’a-Saienisi
O se fa’atonuga tāua mai le Atua i le nu’u o Isaraelu, o
le fa’amamaluina o le ‘tausaga fa’a-Sapati’, e pei ona i ai i le
Levitiko 25:2-7. O le ‘tausaga fa’a-Sapati’ e mafua mai le
upu Eperu, ‘shemitah’, o lona uiga, o le ‘tatala’ (release), ma
o loo fa’amalosia ai le malolo o le laueleele mai galuega i le
tausaga lona fitu, pe a mae’a tausaga e ono o galuea’ina ai le
fanua. E ui ina le ta’ua le upu ‘shemitah’ i le Levitiko 25....
10
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
ae o loo iloa i le mataupu lea le fa’amamaluina o le fa’ama-
loloina o le laueelele mai galuega a tagata. O le laueleele, e
tusa ai ma le fa’atonuga a le Atua, o se mea e ola e pei foi o
le tagata. E tatau foi la ona malolo, ma toe fa’afouina, toe
fa’atupuina le palapala fou ma ia mānava mai galuega a
tagata. Na fa’asā e le Atua ona galue se tasi i le Aso Sapati
(Esoto 20:8-11) mo lea lava mafuaaga. Talu ai o le eleele o
le meaola foi, e ono fa’asala foi la e le Atua le tagata pe a le
tausia lelei le siosiomaga, auā pei ona ta’ua i le Kenese 1:27-
30, o i latou o tausimea o le foafoaga.
Ua fa’atonuina Isaraelu, o se nu’u faifa’atoaga, ina ia
fa’atino galuega fa’afa’atoaga mo le ono tausaga, ona malolo
ai lea i le tausaga lona fitu, ina ia malolo le laueleele. O lona
uiga, o le tala i le Levitiko 25:2-7, o se tala i le fa’atonuga a
le Atua mo le fa’apaiaina o le laueelele o Isaraelu, ae muli-
muli mai i fuaiupu i tua seia oo i le mataupu e 26, se fa’ama-
talaga auiliili i le manuia mo le nu’u pe a utagia le ‘shemita.’
O mataupu la e 25-26, o se vala’au ia Israelu ina ia silasila i
o latou fanua ma eleele, o se mea ola. I Samoa, e fa’apea foi
le tatou va’ai i le sami.
O le fesili: E faapefea ona aafia le foafoaga ona o
galuega a tagata i le lauelelele, le ea, ma le sami? O lenei
fesili o loo agai i le fa’atāuaina o le tiute tausimea a le tagata
i le foafoaga, ae le gata i lea, o se auala e toe taga’i ai i le
sese o le manatu fa’apea: o le Koviti-19 o le fa’asalaga a le
Atua i tagata.
E to’atele nisi o le ‘au su’esu’e o le Tusi Paia o loo ta’ua
ai se fausaga-tafatolu o le ola, i totonu o le Feagaiga Tuai, o
loo fesootai ai vaega nei e tolu: O le Atua, o le Fanua, ma
tagata. O le fanua o le meaalofa mai le Atua i tagata (aofia ai
ma le sami). A o le tali a le tagata, e tatau ona fa’aali le
agaga fa’afetai ma le fa’aaloalo e ala i le avea ma tausimea
lelei o le foafoaga ma ia usita’i i fa’atonuga mai le Atua. A
lē fa’amaoni la le tagata i ona tiute ia, e aafia ai le laueleele
(Lev19:29; Num35:29-34; Teut21:2; 24:4; 28:1-14, ma isi).
I le vasa Pasefika, e aafia ai foi le sami. E ui ina e le o
fa’amamaluina e Kerisiano Samoa, i Samoa ma fafo atu, le
“tausaga fa’a-Sapati”, ae mafai ona tatou va’ai i lona tāua,
ina ia a’oa’oina ai tagata ma fa’amalosi ‘au i ai ina ia
fa’amaoni i le tausiga o le fanua, ea, ma le sami. E aoga foi
tatou te mafaufau i ai, auā e ui ina fa’amamalu e le lalolagi
le “Aso mo le Lalolagi” ia Aperila 22, ae e le o fa’ama-
maluina e tagata Samoa lea aso.
I le faitau afe o soifua ua maumau ona o le Koviti-19, ua
fa’auigaina e nisi o lotu Kerisiano i le lalolagi lenei fa’ama’i
o se fa’asalaga a le Atua i tagata. Ae i lenei itulau, o loo ma
finau ma fa’apupula atu, o le Koviti-19, o le mea na pogai
mai le tagata, ae le o se faasalaga mai le Atua. E ao ona
manatua e tagata Samoa, ina ua mae’a ona fai e le Atua le
lagi ma le lalolagi, ua “Ia silasila atu, Ua Lelei” (Ken1-2), ae
i le Ken3, o Atamu ma Eva lava na fia atua, ma o i nā na ofi
mai ai le agasala i le lalolagi ‘lelei’ na faia e le Atua. O le
agasala la, e manino lava e pogai mai i le tagata. O le foafo-
aga a le Atua na faia, ua “lelei,” ma o mea na mulimuli mai,
e afua ona o le tagata. O le Koviti-19, o le vala’au lea a le
siosiomaga i tagata, ua fia mānava.
O le tele o su’esu’ega a tagata saienisi ma a latou lapa-
ta’iga ma fautuaga mo le tineia o le Koviti-19, o loo
fa’aaupegaina ai i tatou mo le puipuia o tatou tuaoi ina ne’i
ulufale mai le fa’ama’i i o tatou laueleele. O su’esu’ega
fa’asaienisi nei o loo fa’avae i su’esu’ega a i latou o loo
su’esu’eina mafui’e, fa’apea le ‘au su’esu’e i le siosiomaga
atoa ma nisi o fa’amaumauga a le World Health Organiza-
tion (silasila i le tusitusiga a Marina Koren: “The Pandemic
is Turning the Natural World Upside Down”), ma i su’esu’e-
ga nei o loo iloa ai suiga i le ea, le fanua, ma le sami. Mai i
ia su’esu’ega, o loo iloa ai se va’aiga ofoofogia i le siosio-
maga i le mae’a ai o le tele o masina a o fa’amamaluina le va
o le 6-futu ma le isi tagata (social distancing). Ma o va’aiga
ofoofogia la nei: ua faitiitia kasa o’ona (nitrogen dioxide &
carbon dioxide) i le ea, a o kasa o’ona ia loo masani ona
aafia ai le soifua maloloina o tagata, fa’apea le vevela o le
lalolagi (global warming); ua toe fetagisi manu felelei; ua
fa’aitiitia le pisapisaō sa aafia ai foi le soifua maloloina, e
pei o ma’i fa’ale-mafaufau ma le atuatuvale, o le toto
maualuga, o le lē lava o le moe, ma isi; ua sa’oloto le feoa’i
o i’a o le sami i isi vaega o le kelope; ma ua faigofie ona
matauina mafui’e. O lona uiga, o le lē suia o le matagofie ma
le lanu moana o le lagi i Samoa, a o lei sosolo Koviti-19 e oo
mai i le taimi nei, e le o se mea na tupu fua!
Manatu Fa’ai’u
A o i ai pea nisi o vavao ua faia e le malo: o le taofia o
tapuaiga; fa’aitiitia o itula faigaluega; fa’atapulaa itula e
tatala ai pisinisi; o le 6 futu e va a’i ma le isi tagata, o le
taofia o fa’apotopotoga to’atele, o le tapunia o faleaoga, ma
isi, e talitonu o loo i ai le to’atele o loo manatu e lē aogā ia
vavao. E moni, e feteena’i vavao ma sā nei ma le soifuaga ua
masani ai tagata Samoa mai le amataga (e ala i fa’apotopoto-
ga to’atele ma le mafuta ma isi), ae ao pea ona seu silasila
ma manatu i le lē lava o vailaau ma togafiti i Samoa i Sasae
ma Sisifo, o loo saili pea foma’i mo se fofo.
Mai le talanoaga puupuu i le Levitiko 25 ma nisi o su’e-
su’ega fa’asaienisi sa fa’atalanoaina, e manatu le ‘au faipepa,
ua talafeauga vavao ma sā ua faia e le malo, auā o le a sili
ona aoga mo le laueleele, le sami, ma le lagi (ea). O loo auai
fa’atasi Samoa ma isi atunuu e tali atu i le fa’afitauli ua to’ia
ai le lalolagi. Ae mo Samoa, o se avanoa e toe silasila ai i le
tāua fa’apitoa o le sā: o se avanoa e toe mafaufau i lo tatou
so’otaga ma le siosiomaga. E manatua ai nisi o sā sa
fa’amamalu i aso ia, e pei o le sā i le fa’aaogaina o le popo i
nisi o afioaaga. E sa ona faaaoga i mea taumafa ma isi mea,
mo se taimi pe lua masina i le tolu. O le fa’amoemoe, ina ia
toe tamaoaiga le eleele i le fua fetiitii mai o le niu, ina ia tele
le popo. E le gata la ua malolo le eleele, ae ua toe ola
lauisusi mai le niu. E fa’atupu manatu lea mo i tatou aua o le
sā e le na o le vavao ma taofi, ae o le fa’amamalu ma fa’aola.
E tatau ona tatou manatu i le sā o se mea e iloga ai le agaga
11
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
fa’afetai o tagata i le siosiomaga – i le tāua o le laueleele ma
le sami. E manatua ai le tala a le isi fomai o su’esu’ega i le
sami, o Michelle Fournet, na fa’apea mai: “Ua maua le ava-
noa e mānava ai le siosiomaga, ae taofi ai la tatou mānava.”
***********************************
Tala o Galuega ma le CWM
E ui na tolopō le Fono Tele i lenei tausaga, ae tatau pea
ona avatu se tala otooto mo le silafia a le mamalu o le
Ekalesia Aoao, e tusa ai ma galuega a le Laulauafono i le
feagai ai ma a tatou pa’aga masani, auā o ia galuega, e aafia
ai le alualu i luma o le galuega tala’i ma le misiona a le
EFKAS. Talu ai e to’atele a tatou pa’aga o loo i ai, o le a
taumafai e fa’aaoga lolomiga o totoe o le Lamepa i lenei
tausaga, e auaua’i atu ai ripoti o galuega fa’atino ma a tatou
pa’aga, mo le silafia a le Ekalesia. O le a tatou amata i tala o
galuega ma le Council for World Mission (CWM).
Fono Tele CWM - Iuni 2020:
O le masina o Iuni i le tausaga nei sa fa’apea e usuia ai
le Fono Tele a le CWM i le ‘aai o Johannesburg, i Aferika i
Saute. Peita’i, ua tolopo i le tausaga fou 2021 ona o le fa’a-
ma’i o le COVID-19. A o lei malosi le pipisi o le fa’ama’i,
sa faia le fono a le Matagaluega o le Pasefika i Nadi, Fiti, ia
Mati 9-14, 2020. O sui o le tatou Ekalesia sa ‘auai i lea fono-
taga o le susuga i le Ta’ita’ifono ia Fa’aeteete Saifoloi FT
(sui o faifeau), o le Faletua ia Mina Saifoloi (sui o tinā), o le
tamaita’i talavou ia Upumoni Logologo (sui o tupulaga), ma
Nafatali Falealii FS. O lea fonotaga sa talanoaina ai mataupu
a le Pasefika e sauni ai mo le Fono Tele, fa’atasi ai ma le fili-
filiga o sui o le Pasefika e tauvā mo tofiga o le Ta’ita’ifono,
le Teutupe, ma sui e to’alua mo le Komiti Fa’atonu, sa fa’a-
pea e palota i le Fono Tele ia Iuni. O le faletua ia Mina Sai-
foloi sa tusi aao i ai le Matagaluega o le Pasefika, e fai ma
ana sui e tauvā i le tofi o le Ta’ita’ifono o le CWM.
Ina ua malosi le pipisi o le COVID-19 i le masina o
Aperila, na logo mai ai e le CWM ua tolopō lana Fono Tele,
ae fa’aauau pea lana sailiga tofi e faia i luga o le upega tafai-
lagi. O le amataga o le masina o Iuni sa faia ai le palota, ma
sa tauvā ai le faletua ia Mina Saifoloi ma sui e to’atolu mai i
isi Ekalesia o le CWM mo le tofi Ta’ita’ifono. Peita’i, sa lei
manuia le taumafaiga a le faletua. Ae ua mae’a nei le sailiga
tofi a le CWM, ma ua filifilia ai le Ta’ita’ifono fou mai i
Aferika i Saute, o le Teutupe fou mai le Ekalesia Kilisiano i
Tuvalu, ma sui fou uma o le Komiti Fa’atonu. Pau le tofiga
e lei maua ai se tasi, o le tofi Failautusi Aoao. O le masina o
Oketopa i le tausaga nei e toe fa’asalalau mai ai le avanoa
mo le tofi o le Failautusi Aoao o le CWM. O le fa’amoemoe,
ia o’o atu ia Ianuari 2021 ua maua se tasi e tauaveina le tofi.
O le a fa’ailoa ma fa’asalalau atu lenei avanoa i le tatou Eka-
lesia, pe i ai se tasi e fia apalai ma ofo atu mo lea tofiga tāua
o le CWM.
Tala o Galuega:
E le itiiti le fesoasoani mai o le CWM i le fa’aleleia ma
fa’alautele o le misiona ma le galuega tala’i a le tatou
Ekalesia. Amata mai ia Aokuso 2018, e tele nai fa’amanui-
aga ma avanoa lelei sa maua e lo tatou Ekalesia e ala mai i le
CWM. O se tala otooto lea o ia fa’amanuiaga ma avanoa:
Face to Face Program
O le porokalama lea a le CWM e filifilia ai sui e to’a-10
mai i Ekalesia eseese, e ‘auai i se mafutaga e faia i se atunuu
fa’apitoa mo le 6 vaiaso, e fa’asoa ai fa’a-mataupu silisili ma
fa’atino ai galuega fa’amisiona. O le fa’amoemoe, ina ia ta-
pena atili ai sui o loo ’auai mo le misiona a le Ekalesia e sau
mai ai. O lenei porokalama e faia i tausaga uma, ma e eseese
atunuu e fa’atino ai i tausaga ta’itasi. I lenei tausaga, sa
fuafua e fa’atino le porokalama i le aai o Peteleema. To’atele
sui mai i Ekalesia eseese a le CWM sa apalai e fia ‘auai i lea
fa’amoemoe ona o le ‘aai o le a fa’atino ai. Sa maua le tala
fiafia ina ua filifilia e le CWM le susuga i le a’oa’o fa’aiuaso
i Kanana Fou ia Gatai Patu e ‘auai, ua faitaulia ai le EFKAS
mo lea avanoa lē au maua. Sa fa’apea e amata le porokalama
i le masina o Aperila 2020. Peita’i, ua le fa’ataunu’uina ona
o le COVID-19. I le taimi nei, o loo saili pea e le CWM se
laolao e fa’atino ai lenei porokalama.
Mission Support Program
O le porokalama lea a le CWM ua iloa ma silafia e le
tatou Ekalesia, talu ai, e le gata e tele nai fesoasoani tau tupe
sa maua ai e le Ekalesia i le tuana’i, ae sa tautalagia foi i nisi
o fonotele a le Ekalesia ua mavae atu. Sa amata lenei poro-
kalama i le 1998, e fesoasoani i le fa’alauteleina ma le fa’a-
leleia atili o misiona ma galuega tala’i o Ekalesia. Na amata
le porokalama e lua ona la’asaga: o le la’asaga tasi (MSP1)
mo le 1998-2001; ma le la’asaga lua (MSP2) mo le 2002-
2005. I le 2006, na silafia ai e le CWM le aogā o lenei poro-
kalama, ma na toe fa’aopoopo ai le la’asaga tolu (MSP3) mo
le 2007-2010. I le 2011, i le talosaga a Ekalesia, na toe fa’a-
opoopo ai le la’asaga fa (MSP4), mo le 2012-2019.
O ia la’asaga e fa, e tofu lava le la’asaga ma le aofa’iga
o le seleni ua fa’apaketi e le CWM mo Ekalesia ta’itasi, e
fa’atino ai porokalama mo le fa’alautele ma le fa’alelei atili o
latou misiona. O le la’asaga tasi (MSP1), lua (MSP2), ma le
tolu (MSP3) - o la’asaga ia e leai se taimi o fa’atulaga e
fa’amuta ai. E pule lava le Ekalesia i le taimi e fa’aaoga ai
lea seleni. Pau le mea o le fa’aulu o se talosaga e talafeagai
ma aiaiga o le la’asaga, ma ia pasia e le Komiti Fa’atonu.
A o le la’asaga fa (MSP4), sa fa’atulaga e muta ia Nove-
ma 2019. A fua i le taimi sa amata ai ma le taimi ua fa’a-
tulaga e fa’amuta ai, e fitu tausaga sa tu’u mai e le CWM i
Ekalesia ta’itasi e tapena ai ma fa’aulu ai a latou talosaga e
fa’aaogā ai le seleni ua uma ona fa’apaketi mai mo le la’a-
saga fa (MSP4). Peita’i, fa’atoa amata ona tapena la tatou
talosaga ia Aokuso 2018. O le talosaga sa fuafuaina, e mo
tupulaga talavou ma le fa’afouina a le ’aufaigaluega. Fa’aauau itulau 12
12
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
Talu ai ua tulata le masina e fa’amuta ai, o Setema 2019
sa fa’aulu ai la tatou talosaga i le CWM mo le la’asaga fa
(MSP4). Ae le gata i lea, sa fa’aulu ai foi ma le tatou talo-
saga mo le la’asaga tolu (MSP3), sa fa’aagaga lea mo le
Mafutaga a Tinā. Ua fa’aulu fa’atasi ia talosaga e lua i le
taimi e tasi, ona o le naunau ina ia fa’aalu fa’atasi poroka-
lama mo tupulaga talavou, le ‘aufaigaluega, ma le Mafutaga
a Tinā - auā o vaega ia e tolu, e telē lo latou sao i le fa’a-
tinoga o le misiona a le Ekalesia.
O Tesema 2019, na tali mai ai le CWM i talosaga ia sa
tu’uina atu. Ma o le tala fa’anoanoa, ua le taliaina e le
Komiti Fa’atonu le talosaga sa tu’uina atu mo le la’asaga fa
(MSP4). E o’o mai nei, e le o manino mai lava se tala a le
CWM pe aisea. E lagona ai le fa’anoanoa ona o le telē o le
sauniuniga sa fai, ma le taimi na alu i le tapenaina o le talo-
saga. Masalo ana lava se taimi e su’esu’e ai ma tapena atili
ai, se manū ua maua se tali fiafia. E lagona le oona, ona ua
maumau le avanoa e mafai ona maua ai e le Ekalesia se fe-
soasoani mo lana galuega ma porokalama e fia fa’atino.
E ui i le tala fa’anoanoa, ae sa maua foi le tala fiafia i le
tali mai o le CWM. E moni e lei taliaina le tatou talosaga mo
le la’asaga fa (MSP4), ae na talia lo tatou talosaga mo le
la’asaga tolu (MSP3), e US$164,664.00 (£131,053.00) lona
aofa’i. Sau se taimi ona fa’ailo atu lea o aiaiga ma tulaga
uma o le la’asaga tolu (MSP3), fa’apea ai ma le la’asaga lua
(MSP2) o loo fa’agasolo nei, auā pau ia o la’asaga o loo
maua ai nei le fesoasoani a le tatou Ekalesia.
La’asaga Lua (MSP2)
O le 2011 sa amata ai le tatou Ekalesia i le la’asaga lua
(MSP2). Na fa’apaketi mai ai e le CWM le US$155,857.00,
e tusa ma le tatou talosaga sa tu’uina atu. Peita’i, e o’o mai
ia Aokuso 2018, na iloa ai le fa’aletonu o ripoti sa ave i le
CWM, aemaise le fa’amaumauina o tupe sa fa’aaogaina e le
Ekalesia. Sa mafai ona toe fa’asa’o ia ripoti, ma sa talia ai e
le CWM le toe talosaga atu o le tatou Ekalesia mo le vaega
tupe sa totoe o le la’asaga (MSP2), e US$90,655.00 lona
aofa’i. O Novema 2018 sa fa’aulu ai le talosaga fou mo lea
la’asaga, a o Fepuari 2019 na maua ai le tala fiafia, ua talia.
O Aperila 2019 sa tuanu’u mai ai i le Ofisa Tutotonu le
vaega muamua o le alaga tupe lea, e US$45,327.50.
Fa’aaogaina o le La’asaga Lua (MSP2)
O le talosaga fou lea sa fa’aulu ma talia mo le la’asaga
lua (MSP2), sa fa’aagaga mo porokalama fa’aolaola a tupu-
laga talavou, ma so’o se vaega o le Ekalesia e fia fa’atino ni
ana porokalama mo le fa’aolaolaina o le soifua fa’aleagaga o
tagata lotu. Peita’i, na fingalo le Laulauafono e ave le fa’a-
muamua i i’ugafono a le fonotele ua leva ona taoto mo lea
la’asaga, aemaise le talosaga a le Matagaluega a Kalefonia i
Matu sa pasia i le Fono Tele 2016 (FT:16-23), ma toe fa’a-
manatu i le Fono Tele 2018. Ina ua taunuu le alaga tupe, sa
muamua logo Toeaiina o le Matagaluega a Kalefonia i Matu
mo le fa’ataunuuina o le i’ugafono. Peita’i, sa talosaga se
avanoa e toe fa’atulaga ai le fa’amoemoe a le Matagaluega,
ona ua fai si umi o le taimi na pasia ai e le fonotele le talo-
saga, ma le taimi lea ua taunuu mai ai le seleni e fa’atino ai.
Ae to’atele pea nisi vaega o le Ekalesia sa mafai ona
latou fa’aaogaina le alaga tupe lea mo le fa’atinoina o a latou
porokalama fa’aolaola. O Iuni 2019 sa tau aao atu ai le tusi i
le ‘aufaigaluega, ma lolomi i le Lamepa, e fa’ailoa atu ai i le
Ekalesia le alaga tupe lea ua taunuu mai, ma aiaiga o lona
fa’aaogaina. E pei o lenei: e fai le tusi talosaga e ui mai i le
Laulauafono e pasia ai. O invoices ma risiti uma i le fa’a-
aogaina o le tupe, e tatau ona fa’amaumau ma fa’aoo mai i le
Ofisa Tutotonu e saunia ai le ripoti e toe ave i le CWM.
O vaega ia o le Ekalesia sa mafai ona fa’atino a latou
porokalama fa’aolaola i lea alaga tupe:
Mafutaga a Tina Pulega Fofo & Alataua - $5,000.00
Mafutaga a Tina Pulega LA i Saute - $3,000.00
Mafutaga Fa’afouina Aufaigaluega - $2,000.00
Tupulaga Pulega Fagaloa - $5,600.00
Tupulaga Pulega Sua - $4,980.00
Tupulaga Pulega Tualauta & Leasina - $5,000.00
Tupulaga Pulega Vaifanua - $4,000.00
Tupulaga Pulega Fofo & Alataua - $3,200.00
Tupulaga Pulega Fale-Ta’u - $2,400.00
Tupulaga Pulega Aukilani - $4,607.55
Mafutaga a Tina Pulega LA i Matu - $3,000.00
O loo tapena le ripoti e toe ave i le CWM mo le vaega tupe
lea ua fa’aaogaina. O le mea lea e talosaga atu ai ma le agaga
maulalo, i Pulega ma Mafutaga sa talosaga mai ma fa’asafua
atu ai lenei seleni, fa’amolemole, ia fa’aoo uma mai risiti i le
Ofisa Tutotonu. O le Tupulaga Pulega Vaifanua ma le
Tupulaga Pulega Fale-Ta’u e lei o’o mai lava ni risiti, ma
ua tuai ai ona ave le ripoti i le CWM e fa’amatu’u mai ai le
isi vaega o le alaga tupe o totoe, e US$45,327.50, e fa’aaoga
mo nai Pulega e lei talosaga mai.
Fa’aaogaina o le La’asaga Tolu (MSP3)
E pei ona ta’ua, ua talia e le CWM le talosaga sa tu’uina
atu mo le la’asaga tolu (MSP3), e US$164,664 (£131,053)
lona aofa’i. O le talosaga sa tu’uina atu, e fa’apitoa mo le
Mafutaga a Tinā, aemaise le A’oga Tulaga Muamua a le
Mafutaga Aoao, fa’apea porokalama fa’aolaola mo Mafutaga
a Tina i Pulega. E lua tausaga ua tu’u mai e le CWM e fa’a-
tino ai lea la’asaga ma fa’aaoga ai le tupe lea ua fa’apaketi
mai. O le vaevaeina o le alaga tupe e fa’apea:
• $74,265.00 mo le A’oga Tulaga Muamua a le Mafutaga
Aoao, e fesoasoani e fa’atupe ai tusi a’oga mo le 2 tau-
saga, e fa’atupe ai se faiaoga fou mo le 2 tausaga, ma
supplies mo le ofisa mo le 2 tausaga.
• $90,400.00 mo porokalama fa’aolaola a Mafutaga a Tina
i Pulega ta’itasi. O le maualuga o le paketi e fuafua i ai
le taloaaga mai, ia fua i le aofa’i o falesa a le Pulega. E
$786.00 i le falesa (115 falesa o le EFKAS).
13
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
Sau se taimi ona toe fa’amanino atili lea o tulaga ia mo le
la’asaga tolu (MSP3). A o Iulai 2020, e fuafua e taunuu mai
ai le vaega muamua o le alaga tupe lea. Mo Mafutaga a Pu-
lega e fia talosaga mai mo se fesoasoani mo ana porokalama
fa’aolaola e fia fa’atino, ia fa’afesootai mai le susuga i le
faifeau ia Kautoa Molotii ([email protected]) i le Ofisa
Tutotonu i Kanana Fou, mo aiaiga uma o lenei fesoasoani,
ma le fa’atumuina o le talosaga.
Mafutaga e, ia manatua, e 2 tausaga ia ua tuu mai e le
CWM e fa’atino ai le la’asaga tolu (MSP3) lea, ma fa’aaoga
ai le alaga tupe lea ua fa’apaketi mai. E lelei le tapenapena
mamao mai o lou talosaga. Ia fa’aoo mai i le Ofisa Tutotonu
ae pe toe 3 pe toe 4 ni masina fa’atoa fa’atino lou fa’amoe-
moe. Afai e aumai lou talosaga mo le tausaga lenei ae ua
uma le vaega muamua o le alaga tupe sa aumai, ia mautinoa,
e fa’ataunuuina lou talosaga i le tausaga e sosoo ai. Pau le
mea, pei o le la’asaga lua (MSP2), ia fa’aoo mai uma risiti o
le fa’aaogaina o le tupe i le Ofisa Tutotonu mo le ripoti.
Member Church Initiative
O le porokalama lea a lea CWM e fesoasoani ai i Ekale-
sia i auala e le o aofia i lalo o isi ana porokalama masani. A
o amata tapenaga mo le Fono Tele 2020 ma le fa’amanatuina
o le 40 tausaga a le Ekalesia, sa talosaga mai le afioga i le
Ta’ita’ifono i ni projectors mo le malumalu Ua Taunuu, ina
ia fa’aleleia ai le silasila ma le fa’afofoga a le Ekalesia, i le
taimi e gasolo ai mataupu o le fonotele.
O Oketopa 2019 na tapena ma fa’aulu ai le talosaga i le
CWM i lalo o lenei porokalama, mo se seleni e fa’atupe ai
lea fa’amoemoe. O Novema 2019 na maua ai le tala fiafia,
ua talia le talosaga, ma fa’apaketi mai ai le US$14,500.00 e
fa’atino ai lea fa’amoemoe. Na ofo mai foi e le afioga i le
Ta’ita’ifono ia Faaeteete Saifoloi FT ma le faletua ma le
nofoalo, o isi projectors e lua e fa’amatagofie ma fa’alelei
atili ai lea fa’amoemoe, aemaise le silasila ma le fa’afofoga a
le Ekalesia i totonu o le ‘Ua Taunuu’, e le gata i taimi o le
fonotele, ae fa’apea taimi o tapuaiga.
Sa i ai le manatu, o le fonotele o lenei tausaga o le a
silasila ai le Ekalesia Aoao i lenei tapenaga, e fa’amanatu ai
foi le 40 tausaga o le Ekalesia. Peita’i, o lea ua tolopō le
fonotele talu le fa’ama’i o le COVID-19. Ona o lea, masalo
o le fonotele i le tausaga fou 2021 o le a silasila ma maimoa
ai le Ekalesia Aoao i lea tapenaga.
O se tala otooto lea i tulaga o galuega o loo feagai ai nei
le Laulauafono ma se tasi o pa’aga mafana a le Ekalesia, o
le Council for World Mission (CWM). E tele isi porokalama
o loo ofo mai e le CWM mo le Ekalesia, aemaise o poro-
kalama mo tupulaga talavou, o tinā, fa’apea le mamalu o le
aufaigaluega, ma isi lava foi porokalama e tele. Ia fai ma ou
masani le asiasi ane i le itulau a le Ekalesia i luga o le upega
tafailagi, https://efkasonline.org, o le a fa’asalalau ma fa’a-
iloa atu ai avanoa uma mai le CWM, mo i latou e fia silafia
ma talosaga mai ai.
E le Fa’ailoga Lanu le Atua
O le tasi lea o fa’afitauli ua maitauina i lenei vaitau i
totonu o soo se atunuu o le lalolagi, o le FA’AILOGA
LANU po’o le FA’AILOGA TAGATA. Ua avea o se fa’a-
fitauli ogaoga o lo’o ola ma soifua ai tagata uma i totonu o le
lalolagi. Ua le gata i isi atunuu, ae ua fa’apea foi i atunuu o
lo’o papa’aao ma nonofo ai le toatele o tatou tagata. Ua o’o
lava i tapuaiga, ua peiseai o se mea suamalie i tagata le tusi-
tusi lima ma fa’asinosinomia tagata, ma ua le mafai ai ona
maua se nofo filemu i le lalolagi. A’o tatou vaavaai ma le
totoa i le tele o fa’alavelave tutupu mai i malo tetele o le
lalolagi, e mafua ona o le fa’ailogalanu, e tusitusi le lima, o
ai ua mativa, o ai ua fia ai, o ai ua tele ana mea.
Peitai, o le fesili lauga i manatu ma lagona. O le a se
va’aiga fa’aKerisiano i lenei fa’afitauli? I le Teuterenome 7:
6, e fa’apea, “Aua o oe o le nuu paia mo le Alii lou Atua, na
filifilia oe e le Alii lou Atua ina ia avea ma nuu mona, o le
oloa taua e sili nuu uma lava o i le fogaeleele.” O lenei fu-
aiupu e tula’i mai ai se fesili fa’atupu manatu e fa’apea, “O
lona uiga e sili le alofa o le Atua i le malo o Isaraelu, nai lo
isi malo uma ma isi tagata?” E leai la. E le fa’ailoga tagata
le Atua. Afai tatou te va’ava’ai toto’a i le uiga lea o le Atua
mo Isaraelu, ona tatou manatu lea e foliga fa’apena. Peitai, o
le mea moni, o le fuafuaga a le Atua, ia avea Isaraelu e fai
ma sulu mo atunuu uma o lo’o ola i le pouliuli.
Peitai, e tatou te toe fesili foi, “E fa’apefea ona tatou iloa
o le finagalo lea o le Atua, e vavaeese Isaraelu mo Ia lava?”
“A o le a se va’ai fa’aKerisiano i lenei mataupu?” Tatou te
va’ava’ai ma le toto’a i totonu o le Tusi Paia, e mafai ai ona
fa’amatala le uiga tāua o lenei mataupu, e fa’aalia ai le alofa
o le Atua e aunoa ma le fa’ailoga tagata. E i ai ni nai vaega
ua ou manatu e tata’i i ai le tatou va’ai, ina ia mafai ona ma-
nino lenei mataupu tāua.
1. Feagaiga ma Aperaamo:
O loo ta’ua i le Kenese 17:5 le feagaiga a le Atua ma
Aperamo, ‘E le toe valaauina lou igoa o Aperamo, ae o le a
igoa oe o Aperaamo, auā ua ou faia oe ma tupuga o nuu e
tele.’ Na folafola e le Atua fa’amanuiaga mo Aperaamo, o le
a fai o ia ma tamā o nuu e tele. Molimau le Feagaiga Fou, o i
tatou uma o fanau fa’aleagaga o Aperaamo pe a tatou fa’atu-
atua ia Keriso. O le fuafuaga a le Atua e ala i lana feagaiga
ma Aperaamo, na i’u lava ina fa’amanuiaina ai atunuu uma.
Sa fa’atuatua Aperaamo i le Atua, ma sa taʻua o le amiotonu.
O lea fa’atuatua, ua laugatasia ai uma i tatou i le alofa o le
Atua, ma o i latou uma e ola fa’atuatua, o fanau a Aperaamo.
Na fa’ailoa mai e Paulo le taʻuamiotonuina o tagata o nuu
ese i le fa’atuatua. Ona o lea, o lona uiga na faailoa mai e
Aperaamo: E manuia nuu uma ia te outou.' O lea, o i latou e
fa’alagolago i le fa’atuatua e fa’amanuiaina fa’atasi ma
Aperaamo, le tagata fa’atuatua (Kalatia 3:6-9).
2. Valoaga a Isaia: Fa’aauau itulau 14
14
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
“Tulai ia, ina malamalama ia, aua ua oo mai lou malamalama, ua alu ae foi le pupula o le Alii i ou luga. Aua faauta mai, e ufitia le lalolagi i le pouliuli, e ufitia foi nuu i le pogisa. Ae afio ae le Alii i ou luga ma le pupula o le Alii e aliali mai lea i ou luga. E o mai nuuese i lou malamalama, o tupu foi e o mai i latou i le pupula o lou alu ae” (60:1-3). “E afio mai foi le faaola i Siona, e afio mai foi i e liliu mai nai le solitulafono o loo ia Iakopo, ua fetalai mai ai le Alii” (59:20).
O loo fa’ailoa mai e valoaga uma nei a Isaia, le tāua o le
silasila a le Atua i tagata ma malo uma, e leai se vaaiga
fa’aletagata o i ai. O le tele o ia valoaga, o loo fa’ailoa ai le
Atua e mo tagata ma atunuu uma. O le Atua lea, e aofia uma
ai tagata i lana fa’amasinoga, lea e pei ona fa’amanino mai e
le 42:1, “Faauta i lau auauna, ou te taofia o ia i luga, o le
na au filifilia ua fiafia i ai lou loto. Ua ou tuuina atu lou
agaga i ona luga, na te avatua le faamasinoga mo nuu ese.”
3. Tala Lelei a Iesu Keriso:
O le Tala Lelei a Iesu Keriso, o le tala mo tagata uma. O
le fa’aolataga e ofoina atu mo tagata uma, e tusa po’o le a le
lanu, gagana, aganuu, tofiga, ma isi. O tagata latou te maua
le alofa tunoa o le Atua, e eseese, pei o le lalolagi na Ia faia:
Aferika, Asia, Europa, tupu, masiofo, auauna, ma isi. E alofa
i tagata agasala; se fafine talitane, fa’aulugalii o alii,
faaulugalii o tamaita’i, o le matapeapea, tagata taufa’a-sese,
pepelo, ma isi. Tatou te faitau foi i le Tusi Paia, i le anoano o
tagata eseese na o’o i ai le Tala Lelei a Iesu, o lona uiga, e le
fa’ailoga tagata le Tala Lelei. E aofia tagata uma i le alofa
tunoa o le Atua. Pei ona molimau Ioane 3:16, “Aua ua
faapea ona alofa tele o le Atua i le lalolagi ua ia aumai ai
lona Atalii e toʻatasi, ina ia le fano se tasi e faʻatuatua ia te
ia, a ia maua e ia le ola e faʻavavau.” Afai na faia i tatou
uma e le Atua, o lona uiga, e alofa foi le Atua ia i tatou uma.
4. Penetekoso:
O le Agaga Paia, na afio ifo i tagata mai soo se malo o le
lalolagi. I le Galuega 2:5, o loo fa’ailoa ai le nonofo o tagata
Iutaia o e ua matata’u i le Alii, mai nu’u uma lava o le
lalolagi. O lona uiga, e le na o se gagana po’o se lanu e tasi
sa fa’atali i le afio ifo o le Agaga Paia. Na lauga atu Peteru i
lea aso, ona fesili lea o le motu o tagata, "Se a se mea tatou
te faia?" A o le tali a Peteru (2:37-41), e iloa ai o le Atua e
le fa’ailoga tagata.
5. Fa’aaliga:
E le fa’ailoga lanu le Atua, auā o ia e pule i tagata uma,
o atunuu uma, ma malo uma. O lona alofa ma lona fa’a-
maoni, e tutusa ai tagata uma i lona alofa tunoa. Molimau
Mataio, “E talaina atu lenei tala lelei o le malo i le atu-
laulau uma, e fai ma molimau i nuu uma, ona oo mai lea o le
gataaga” (24:14). O le fa’aaliga lea e fa’amautina ai le mau,
mai totonu o le loto o le tagata fa’atuatua ma le tagata amiot-
onu, e le fa’ailogalanu pe fa’ailoga tagata le Atua.
Fa’aaliga 7:9-10, “Ua mavae atu ia mea, ona ou iloa lea,
faauta foi i le motu o tagata e toatele mai atunuu uma, ma
aiga, ma nuu ma aganuu, ma gagana eseese, e le mafaitau-
lia e ese tasi, o loo tutu i latou i luma o le nofoalii ma luma o
le tamai mamoe, ua oofu i latou i ofu sisina, ua i ai foi
laupama i o latou lima. Ua latou alalaga foi ma le leo tetele,
ua fa’apea atu “ O loo i ai le fa’aolataga i lo tatou Atua o lē
tietie i le nofoalii atoa ma le Tamai Mamoe.” Ua tatou iloa
ma le manino, e le fa’ailoga tagata le Atua, aua o ia o le
fa’amoemoe o tagata uma ma malo.
Saunia: Iese Faavaoga AKF
***********************************
Fa’amanuiaga maua mai i le
Koviti-19
O le aso 27 o Mati 2020, na pasia fa’atulafono ai e le
malo tele o Amerika le CARES Act, e $2.3 tiliona le aofa’i o
le tupe, e fesoasoani ai i ona tagatanu’u uma ona o le fa’a-
ma’i o le Koviti-19. Fa’afetai i le Atua e lei afea Amerika
Samoa i lenei fa’ama’i, ae na au mai ai lava le fa’asoa a le
malo tele, e tapena ai le atunuu mo le o’o mai o le fa’ama’i.
O loo vāvāō pea tagata ona o tapu ua poloa’iina e le Kovana
mo le puipuiga o tagata mai le fa’ama’i. Ae ui i le vāvāō, o
le lautele o tagata o loo fa’atumulia i le agaga fa’afetai, e le
gata ona ua maua a latou siaki stimulus, ae ona o le tele o isi
fa’amanuiaga ua tufitaufao ma taumasuasua ai nei le ipu o
Amerika Samoa ona o le Koviti-19. Talosia o fa’aaoga tatau.
I nei mau fa’amanuiaga, e fia fa’ailoa atu, e i ai foi nai
fa’amanuiaga iti sa mafai ona maua e le Ekalesia e ala i le
fa’asoa mai o le faigamalo, ma isi ala o manuia o loo tapisa
ai nei le atunuu. Sa talosaga mai le faigamalo e fia fa’aaoga
le fale o a’oa’o nofo to’atasi e quarantine ai le faiga malaga
a le Seminare na fo’i mai i Upolu a ua tapunia ala va’a ona o
le fa’ama’i. Sa lei mafaufauina, ae na foa’i mai e le faiga-
malo le $42,840.00 mo le Ekalesia, ma le fa’aupuga: o le
totogi lea mo le fa’aaogaina o le fale mo le quarantine.
Ae le gata i lea, ina ua poloa’i le faigamalo e fa’aitiitia
itula faigaluega o tagata e puipui ai mai le fa’ama’i, sa fina-
galo ’autasi ai foi le Laulauafono, ia fa’apea foi ona fai i
tagata faigaluega a le Ekalesia, aemaise i le au matutua e
po’ia gofie e le fa’ama’i. Na fa’atumu ai le talosaga a le Eka-
lesia i le porokalama o le Paycheck Protection Program o
loo fa’afoe e le SBA, e fesoasoani ai i le totogiina o tagata ua
fa’aitiitia o latou itula faigaluega ona o le fa’ama’i. Ua talia
ai e le SBA le talosaga sa tuuina atu mo le $218,720.00, ae o
loo fa’atalitali pea le faletupe o le ANZ mo le fa’atupeina. E
i ai foi nai fa’amanuiaga ua fuafuaina e le faigamalo mo le
A’oga Tulaga Muamua ma le A’oga Maualuga i Kanana Fou
Ekalesia e, o nai fa’amanuiaga iti ia ua mafai ona tatou
maua ona o le Koviti-19, e tua i ai le Ekaleisa ma lana galu-
ega. Tatou talosia pea le lalolagi a o tauivi pea ma lenei
fa’ama’i. Tatou tatalo foi mo i latou ua aafia. Ia leoleoina e
le Atua lou soifua, ma puipui malu le soifua o Lana Ekalesia.
15
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
Lisi o le ’Aufaigaluega Agavaa mo le Galuega Tausi ‘Aulotu
O le lisi lenei o le ‘aufaigaluega i Faifeau ma A’oa’o Kanana Fou o loo avanoa ma agavaa mo le galuega tausi ‘aulotu.
Ua saunia lenei lisi ona o le finagalo o le Fono Tele (FT:16-26), e fesoasoani ai i ‘aulotu o loo tau sailia ni o latou fa’a-
feagaiga. O suafa ia, e le gata o le ‘aufaigaluega o loo galulue nei mo le Ekalesia Aoao i Kanana Fou ma le Ofisa Tutotonu,
a o i latou foi ia o loo galulue fa’amaoni i tua i ‘aulotu ma Pulega, e pei ona tu’uina mai o latou suafa e Failautusi o Pulega
ta’itasi. Afai e i ai se faigaluega agavaa e le o i ai lona suafa i lenei lisi, ia fa’afesootai mai le Ofisa a le Failautusi Aoao i le
imeli: [email protected], e fa’alauiloa ai lou suafa i le taimi e toe lolomia ai le Lamepa.
Seminare Faafaifeau i Kanana Fou:
*Timoteo Esekia FF, Resitala
*Fepuari Logoleo FF
*Palenapa Mataafa FF
*Faletoi Aofia FF
*Romeo Isaia Seiuli FF
(*fa’amaonia e le ‘Au Toeaina)
Ofisa o A’oa’oga Kerisiano:
Setefano P. Lefale FS, Fa’atonu
Soosoo Tuiolemotu FS
Sega Ifopo FS
Pesamino Tuitea FS
Vili Polikapo AKF
Alama Solofa AKF
Lamepa:
Iese Faavaoga AKF
Edward Semaia AKF
A’oga Maualuga i Kanana Fou:
Uaea Satele FS
Geoffery Tagaloa AKF
Pulega Fale-Ta’u:
Ioane Ioane AKF (Fitiuta)
Pulega Fagaloa:
Ierome Taii AKF (Pago Pago)
Pulega Sua:
Pesamino Tuitea FS (Masausi)
Ioane Peleti AKF (Fagaitua)
Geoffery Tagaloa AKF (Laulii)
Simeona Ape AKF (Laulii)
Pulega Sa’ole:
Setefano P. Lefale FS (Auasi)
Vili Polikapo AKF (Amouli)
Edward Semaia AKF (Aunuu)
Siavao Iese AKF (Alofau)
Pulega Tualatai:
Sega Ifopo FS (Vailoatai)
Uaea Satele FS (Vailoatai)
Daru Ulutu FS (Malaeloa)
Alama Solofa AKF (Futiga)
Pulega Alataua:
Roseti Faamausili FS (Nua Seetaga)
Tasele Tuigamala FS (Leone)
Soosoo Tuiolemotu FS (Poloa)
Iese Faavaoga AKF (Leone)
Fetuao Mua AKF (Leone)
Pulega Tualauta:
Kirifi Muao FS (Pavaiai)
Taafua Taafua FS (Iliili)
Lancaster Allen AKF (Vaitogi)
Pulega Hawaii i Saute:
Take Sunia FS (Kanana Fou HI)
Pulega San Francisco:
Moegagogo Tamasese FS
Ketesemane V. Tagaloa FS
Eliu Eseroma FS (Daly City)
Safue Ulufalelupe AKF (Sacramento)
Pulega Santa Clara:
Vai Malaulu AKF (Tafatolu)
Pulega LA Saute:
Peniamina Sefo AKF (USC)
Timothy Young AKF (Kanana Fou)
Pulega USO:
Ieremia Tyrell AKF (Tacoma)
Savali Talalemotu AKF (Seattle II)
Pulega Alaska i Matu:
Vaimoso Pasia FS (Lupe Faaolataga)
Stephen Taule’ale’a FS (Alaska I)
Pulega Ausetalia:
Oto Tumanu FS (Alofisa o le Atua)
Lisi o ‘Aulotu Avanoa
O nisi ia o ’aulotu o le EFKAS o loo avanoa i le taimi na lolomi ai lenei Lamepa, e aogā ai lenei lisi:
• EFKAS Sunnyvale
• EFKAS Talalelei o le
Faaolataga
• EFKAS Harbor City
• EFKAS SCC
• EFKAS Emanuelu
Fountain Valley
• EFKAS Mesa Margarita
• EFKAS Stockton
• EFKAS Ofu
• EFKAS Utumea
• EFKAS Vailoatai
• EFKAS Leone
• EFKAS Nua & Seetaga
• EFKAS Alao
16
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA