sarajevo, 27. novembar 2018. godine · obaveza, finansijski trošak,amortizacija, omjer strukture...
TRANSCRIPT
1
Poreska radionica
Sarajevo, 27. novembar 2018. godine
Agenda
09:15 – 10:15Oporezivanje prometa udjelima u pravnim licima sa aspekta Sporazuma o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
10:15 – 11:00Oporezivanje nerezidenata porezom na dobit: stalne poslovne jedinice ili
porez po odbitku
11:15 – 12:45Računovodstveni aspekti procjena ekonomskih vrijednosti i praktična
primjena MSFI 16
12:45 – 13:45 PDV aktuelnosti
2
3
REPUBLIKA SRBIJA (BIH) I IZBEGAVANJE MEĐUNARODNOGDVOSTRUKOG OPOREZIVANJA
- BEPS (Multilateralni instrument - MLIi promena UIDO)
- UIDO i oporezivanje dobiti SPJ- UIDO i oporezivanje kapitalnog dobitka od
prometa akcija i/ili udela
mr Dejan Dabetić
Sarajevo, 27. novembar 2018. godine
4
BEPS – Erozija poreske osnovice i premeštanje dobiti
• MULTILATERALNI INSTRUMENT (KONVENCIJA) KOJIM SE MENJAJU UIDO (eng. Covered Tax Agreements)
• DO SADA, 84 POTPISNIKA (UKLJUČUJUĆI I RS) - BIH NAJAVILA POTPISIVANJE !!!
• MLI STUPIO NA SNAGU 1. 7. 2018. GODINE (LEGALAN NASTANAK MLI)
• ZA RS - MLI STUPIO NA SNAGU 1. 10. 2018. GODINE
• POČETAK PRIMENE MLI - izmenjenih UIDO između RS i: Austrije, Velike Britanije i Severne Irske, Litvanije,Poljske, Slovačke, Slovenije i Francuske:
- u odnosu na poreze po odbitku: 1. 1. 2019. godine
- u odnosu na ostale poreze: 1. 4. 2019./1. 1. 2020. godine
član 7. UIDO
• Preduzeće jedne države podleže oporezivanju (OPŠTIM POREZOM NA DOBIT PRAVNIH LICA) u drugoj državi SAMO ako u njoj posluje preko stalne poslovne jedinice !!!
• Stalna poslovna jedinica (član 5. UIDO) - stalno mesto poslovanja preko kojeg preduzeće upotpunosti ili delimično obavlja poslovanje (minimum šest meseci - izuzeci: sezonske aktivnosti)
• Stalna poslovna jedinica nema status pravnog lica - rezident zemlje čiji je rezident matična kompanija (ISKUSTVA RS)
ZA RAZLIKU OD FILJALE !!! (ISKUSTVA RS)
REPUBLIKA SRBIJA (BIH) I UIDO: OPOREZIVANJE KOMPANIJA
5
• USLUŽNA STALNA POSLOVNA JEDINICA - eng. Service P.E.(bez obzira, što UIDO daje pravo oporezivanja, ukoliko uslužna SPJ ne postoji u domaćem zakonodavstvu, nije moguće oporezivanje u državi izvora !!!)
• ZASTUPNIČKA STALNA POSLOVNA JEDINICA(biće promena sa MLI - komisioni poslovi)
• Aktivnosti (pripremne i pomoćne) koje ne uzrokuju postojanje SPJ
- sada
- posle potpisivanja, stupanja na snagu i početka primene MLI(Opcija A, Opcija B, Anti Fragmentation Rule - zabrana podele jedne ekonomski nedeljive celine na više delova)
6
REPUBLIKA SRBIJA (BIH) I UIDO: OPOREZIVANJE KOMPANIJA
STALNA POSLOVNA JEDINCA POSTOJI SAMO AKO GRAĐEVINSKI RADOVI (i - u nekim UIDO, i nadzorne delatnosti u vezi sa tim radovima) TRAJU DUŽE OD UIDO PREDVIĐENOG VREMENA, I TO:
3, 6, 9, 12, 18, 24 ... meseca (PORESKO PLANIRANJE)
PROMENE SA MLI: ZABRANA PODELE JEDNOG GRAĐEVINSKI NEDELJIVOG PROJEKTAS NA VIŠE DELOVA
(eng. Anti splitting Contract Rule)
7
REPUBLIKA SRBIJA (BIH) I UIDO: OPOREZIVANJE GRAĐEVINSKIH KOMPANIJA
PITANJE: ŠTA, AKO RADOVI ... TRAJU 1 DAN KRAĆE ILI DUŽE OD3, 6, 9, 12, 18, 24 ... meseca?
PITANJE: OD KADA (I, KAKO) SE RAČUNA POČETAK I/ILIZAVRŠETAK TRAJANJA RADOVA?
PITANJE: KOJI TRENUTAK JE (U ODNOSU NA ZAVRŠETAKRADOVA) VAŽAN ZA PRIMENU UIDO?
8
REPUBLIKA SRBIJA (BIH) I UIDO: OPOREZIVANJE GRAĐEVINSKIH KOMPANIJA
9
ZAKONSKA REGULATIVA U BiH
Član 39. ZAKONA O POREZU NA DOBIT
OPOREZIVI PRIHOD NEREZIDENTA:• Prodaja ili prenos uz naknadu:
• dionica ili udjela;• nepokretnosti• prava industrijske svojine
OSNOVICA (član 63 Pravilnika):• Prihod = ugovorena naknada / tržišna vrijednost (nepokrtenosti i prava)• Kapitalna dobit: prodajna cijena – nabavna cijena (dionice)
OBVEZNICI (član 63 Pravilnika):1. Nerezident (primalac prihoda)
a) Kupac nepokretne imovine (nepokretnosti)b) Društvo čijim se udjelima trguje (dionice ili udjele)
10
REPUBLIKA SRBIJA (BIH) I UIDO: OPOREZIVANJE KAPITALNOG DOBITKA
Član 13. UIDO
PRAVILA:
- UIDO NE UTVRĐUJE POJAM KAPITALNOG DOBITKA(to pravo pripada državi izvora - u svemu, u skladu sa odredbama domaćeg poreskog zakonodavstva)
- UIDO NE ODREĐUJE STOPE POREZA KOJA DRŽAVA MOŽE DA PRIMENI PRILIKOM OPOREZIVANJA KAPITALNOG DOBITKA
- Kada UIDO državi da pravo oporezivanja kapitalnog dobitka,ONA TO PRAVO IZVRŠAVA U SVEMU, PO ODREDBAMA DOMAĆEG PORESKOG ZAKONODAVSTVA
Član 13. UIDO(nastavak)
Uopšteno govoreći, UIDO ISKLJUČIVO pravo oporezivanja daje državi čiji je rezident lice koje ostvaruje KD(npr. akcionar/udeličar koji prodaje akcije/udele - član 13. stav 4./5.)
ALI
Ako je u pitanju KD od nepokretnosti, pravo oporezivanja pripada državi u kojoj se nepokretnost nalazi(član 13. stav 1. UIDO)
11
REPUBLIKA SRBIJA (BIH) I UIDO: OPOREZIVANJE KAPITALNOG DOBITKA
(nastavak)Član 13. UIDO
UIDO „novijeg” datuma, u članu 13. imaju stav 4. koji pravo oporezivanja KD od otuđenja akcija(ili, drugih uporedivih interesa) kompanije čija se imovina sastoji od minimum 50/51%nepokretnosti koja se nalazi u državi ugovornici, daju toj državi !!!
POJAŠNJENJE:
Utvrđuje se odnos između nepokretnosti i vrednosti celokupne imovine privrednog društva (iz Bilansa stanja) i to, bez uzimanja u obzir dugova i drugih obaveza odnosnog privrednog društva (kao i, nezavisno od činjenice da li su obezbeđeni hipotekom na nepokretnosti o kojoj je, u konretnom slučaju, reč).
Ako je ispunjen uslov za oporezivanje KD u državi izvora, onda ta država oporezuje celokupan KD, a ne samo njegovih 50/51% !!!
12
REPUBLIKA SRBIJA (BIH) I UIDO: OPOREZIVANJE KAPITALNOG DOBITKA
1313
REPUBLIKA SRBIJA (BIH) I UIDO: OPOREZIVANJE KAPITALNOG DOBITKA
(nastavak)Član 13. UIDO
PITANJE: Da li je izraz akcije (iz člana 13, stav 4. UIDO) isto što i „udeli”?
Član 14. stav 3. UIDO sa Nemačkom(PITANJE: da li BIH primenjuje ovaj ugovor ?)
„Prihodi od otuđenja prava iz ugovora o ulaganju sredstava u jugoslovensku organizaciju udruženog rada, mogu se oporezivati u Jugoslaviji”
PITANJE: da li se navedena norma odnosi samo na KD od otuđenja udela ili i od otuđenja akcija?
HVALA ☺
Napomena: - Sve informacije sadržane u ovom tekstu su od opšte važnosti i nisu namenjene
okolnostima individue.- Iako mi nastojimo da pružimo ispravne i aktuelne informacije, ne može se garantovati da
će takve informacije biti ispravne u budućnosti. - Niko ne treba da koristi te informacije bez prethodnog adekvatnog profesionalnog
savetovanja.
14
15
16
Kontakt:
Mr Dejan Dabetić
Viši savetnik - rukovodilac Grupe
Ministarstvo finansija
Sektor za fiskalni sistem
Odeljene za direktne poreze
Grupa za ugovore o izbegavanju
dvostrukog oporezivanja
Kneza Miloša br. 20
11000 Beograd
Srbija
Telefon: + 381 (11) 364 28 51
Fax: + 381 (11) 364 28 43
E-mail: [email protected]
17
PROCJENE EKONOMSKIH VRIJEDNOSTI
I PRAKTIČNA PRIMJENA MSFI 16 - NAJMOVI
Nedžad Suljović, ACCA
Finansijski savjetnik i Ovlašteni procjenitelj
Sarajevo, 27.11.2018.
Agenda
1 Osnove investiranja
2 Pojam, metode vrednovanja i standardi
3 Računovodstveni kontekst procjena vrijednosti
4 MSFI 16 Najmovi praktična primjena
18
19
1. OSNOVE INVESTIRANJA
20
INVESTICIJE I INVESTITORI
• Perspektiva prosječnog investitora: interesi, motivi, rizici
• Investitor: fizičko ili pravno lice koje ulaže kapital (novac) u finansijskearanžmane, imovinu, kompanije i slično očekujući finansijski povrat,odnosno profit od svoje investicije u nekom vremenskom intervalu
• Vrste investicija: dionice, obveznice, fondovi, nekretnine, pokretnine,kapital, plemeniti metali, strane valute, roba, opcije, swap, forward ilifutures ugovori i td.
• Izvori finansiranja: interni (vlasnici) i eksterni (finansijske institucije) –stopa povrata = trošak kapitala = diskontna stopa (WACC)
• Rizik: svaka vrsta investicije sa sobom nosi i određeni nivo rizika zainvestitora.
21
RIZIK
• Tradicionalno: negativna pojava, u nekim rječnicima ”izlaganjeopasnosti ili gubitku”
• Percepcija investitora – obuhvatnija definicija: simbol za ”krizu”
• Dvije dimenzije rizika: ”spojene posude”
• Rizičnost investicije – reflektovana u diskontnoj stopi (WACC)
• Diskontna stopa⬆️ ULAGANJE VIŠE RIZIČNO
• Diskontna stopa⬇️ ULAGANJE MANJE RIZIČNO
Motivi za investiranje:❑ Dividenda ili mjesečna renta❑ Aprecijacija vrijednosti i zarada od prodaje
Kriza (Rizik) = Opasnost + Prilika
22
INVESTICIJE KOJE KOTIRAJU NA BERZI
ZAKONSKI OKVIR
23
• MSFI: ”Društvo” ili ”Uprava”
• Zakon o računovodstvu i reviziji, 2010 (aktivan) – MRS i MSFI – član 60
• Uredba o procjenjivanju ekonomske vrijednosti (2013)
• Prijedlog Zakona o računovodstvu i reviziji, 2017 (prijedlog) – član 27, 28,29
24
2. POJAM, METODE VREDNOVANJA I STANDARDI
25
POJAM VREDNOVANJA
• Vrednovanje: postupak procjenjivanja trenutne vrijednosti imovine ili kompanije = investicije,primjenom propisanih metoda ili tehnika vrednovanja.
• Trenutna vrijednost: je fer vrijednost ili tržišna vrijednost
• Cijena ≠ Vrijednost
Cijena:❑ Ponuda❑ Potražnja❑ Percepcije tržišta
Vrijednost:❑ Novčani tokovi❑ Rast❑ Rizik
26
STANDARDI I METODE VREDNOVANJA
• Profesionalni standardi: računovodstveni (MSFI), standardi vrednovanja (IVS), RICS Red Book,TEGoVA standardi
• Tehnike (metode) vrednovanja – definisane međunarodnim standardima:
o Vrednovanja: International Valuation Standards – IVS 105.
o Finansijskog izvještavanja – MSFI 13.
• Generalna podjela metoda vrednovanja:
- Tržišna metoda – uporedne tržišne transakcije,
- Prihodovna metoda – diskontovani novčani tokovi,
- Troškovna metoda – metoda zamjene.
FER VRIJEDNOST I TRŽIŠNA VRIJEDNOST
FER VRIJEDNOST”Fer vrijednost je cijena koja bi se mogla ostvariti prodajom neke imovine iliplaćena za prijenos obaveze u redovnoj transakciji između tržišnih učesnika nadatum mjerenja.” (MSFI 13.9)
27
TRŽIŠNA VRIJEDNOST”Tržišna vrijednost je procijenjeni iznos za koji se imovina ili obaveza mogurazmijeniti na datum procjene između raspoloživog kupca i raspoloživog prodavcau transakciji van dohvata ruke, nakon odgovarajućeg marketinga pri čemu svestrane nastupaju informisano, obazrivo i bez prisile. ” (IVS 104.30.1)
28
3. RAČUNOVODSTVENI KONTEKST
29
FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE
• Ključno pitanje: realnost i objektivnost elemenata
• Elementi finansijskih izvještaja: imovina, obaveze, kapital, prihodi,rashodi – modeli mjerenje
• Model troška: historijski ključni model utvrđivanja vrijednosti
• Model fer vrijednosti: alternativni model za prikazivanje tekuće (tržišne)vrijednosti
• Model fer vrijednosti – primjereniji – od modela troška
• Ključni problem: netransparentnost i zloupotrebe – baloni vrijednosti
• Razvoj MSFI i složenih oblika finansijske imovine: intenzivnija primjenamodela fer vrijednosti
• Revalorizaciona vrijednost, neto utrživa vrijednost
PRIMJERI MJERENJA POJEDINIH OBLIKA IMOVINE
30
Opis Mjerenje
Zemljište MRS 16: • Amortizacija• Revalorizacija
Građevine, postrojenja, oprema MRS 16: • Amortizacija• Revalorizacija
Biološka imovina MRS 41:• Fer vrijednost• Amortizacija
Ulaganja u nekretnine MRS 40:• Fer vrijednost• Amortizacija
Opis Mjerenje
Razvoj, patenti, licence, software, prava MRS 38:• Amortizacija• Revalorizacija
Finansijski instrumenti MSFI 9:• Amortizacija• Fer vrijednost
Sirovine, materijal, proizvodi, roba MRS 2:• Trošak nabavke• Utrživa vrijednost
Imovina namijenjena prodaji MSFI 5:• Trošak nabavke• Utrživa vrijednost
Testiranje (MRS 36)
Testiranje imovine na umanjenje vrijednosti
Knjigovodstvena vrijednost
Fer vrijednost ili Upotrebna vrijednost
Indikatori (eksterni, interni)
MSFI - FER VRIJEDNOST
31
Standard Primjena
MRS 2: Zalihe Vrednovanje prema neto utrživojvrijednosti
MRS 16: Nekretnine Vrednovanje prema metodirevalorizacije
MRS 19: Primanja zaposlenih Vrednovanje primanja zaposlenihprema fer vrijednosti
MRS 20: Davanja i pomoći Vrednovanje nenovčanih sredstavaprema fer vrijednosti
MRS 36: Umanjenje imovine Nadoknadiva vrijednost - fer netoprodajne vrijednosti ili vrijednosti u upotrebi
MRS 38: Nematerijalna imovina Vrednovanje prema metodirevalorizacije
MRS 40: Ulaganja u nekretnine Vrednovanje nekretnina prema fervrijednosti
MRS 41: Poljoprivreda Vrednovanje prema fer vrijednostiminus troškovi prodaje
Standard Primjena
MSFI 2: Plaćanja po dionicama Isplate po osnovu vlasničkihinstrumenata po fer vrijednosti
MSFI 3: Poslovna spajanja Vrednovanje imovine I obaveza u postupku spajanja po fervrijednosti
MSFI 5: Imovina za prodaju Vrednovanje po fer vrijednostiminu troškovi prodaje
MSFI 9: Finansijska imovina Vrednovanje prema fer vrijednosti
MSFI 15: Prihodi Vrednovanje prihoda prema fervrijednosti primljene naknade ilipotraživanja
MSFI 16: Najmovi Vrednovanje imovine u najmuprema fer vrijednosti ili sadašnjojvrijednosti budućih novčanihtokova
32
4. MSFI 16 NAJMOVI
33
4.1. UVOD
UVOD
34
• MSFI 16: Novi principi i načela priznavanja, mjerenja, prikazivanja i objavljivanja najmova – zamjenjuje MRS17, IFRIC 4, SIC 15 i SIC 27
• Datum efektivne primjene: 1.1.2019.
• Finansiranje operativnim najmovima: skriveno ili vanbilansno finansiranje
• Problemi za investitore, kreditore, finansijske institucije
• Profil rizičnosti kompanija i vrijednost kompanija
• Tretman operativnih najmova u procesu procjena vrijednosti kompanija – kapitalizacija, finansijskaobaveza, finansijski trošak, amortizacija, omjer strukture finansiranja, WACC
35
4.2. ISTRAŽIVANJE IASB-a
ISTRAŽIVANJE IASB-a
36
• Vrijednost najmova (budućih plaćanja) na globalnom nivou: dioničkihdruštava iznosi 3,3 triliona USD – od čega 2,8 triliona USD (85%) suvanbilansni najmovi
• Velike svjetske korporacije (Shell) podnijele zahtjev prema IASB-u zaodgađanje datuma primjene MSFI 16
ISTRAŽIVANJE IASB-a
37
• Procjena je da će jedna od dvije kompanije na svijetukoje primjenjuju MSFI ili US GAAP standarde osjetitiutjecaj MSFI 16
• Analizom kompanija u industriji maloprodaje koje suušle u proces reorganizacije ili likvidacije – vrijednostvanbilansnih najmova 66 puta veća od finansijskihobaveza u bilansima
• Industrije koje će biti najviše pogođene MSFI 16standardom:
▪ Avio industrija (najmovi 100% imovine)
▪ Maloprodaja
▪ Turizam
DATUMI I RASPODJELA
38
• MSFI 16 objavljen od strane IASB-a 13. januara 2016. godine
• MSFI 16 usvojen od strane EU 9. novembra 2017. godine
• 2016. godine raspodjela obaveza po najmovima u EU:
CILJ STANDARDA:
• Transparentniji uvid investitorima,vlasnicima, kreditorima i drugiminteresnim stranama u finansijskeizvještaje
• Operativni najmovi – loše iskazani– oblik finansiranja
• MRS 17 – operativni najmovinevidljivi
• Finansijski najmovi = Operativninajmovi
39
4.3. IDENTIFIKACIJA NAJMA
IDENTIFIKACIJA NAJMA
40
• Na početku ugovora najmoprimac: procjenjuje da li ugovor
sadrži najam
• Definicija MSFI 16: ”Najam je ugovor na temelju kojeg
najmodavac ustupa najmoprimcu pravo kontrole nad
korištenjem imovine (pravo korištenja) tokom datog perioda
u zamjenu za naknadu.”
• Potrebno identificirati komponente ugovora koje nemaju
karakteristike najma (održavanje zajedničkih prostorija,
obezbjeđenje, čišćenje, skladištenje, utovar i istovar,
upravljanje ugovorom o najmu, održavanje vozila, režijski
troškovi)
PROCES
Ugovor sadrži najam
Identificiranaimovina
Pravo kontrolekorištenja imovine
Pravo sticanjaekonomskih koristi
od korištenja
Pravo upravljanjanačinom korištenja
41
4.4. IZUZECI
IZUZECI
42
• Praktične pogodnosti za određene tipove imovine
Troškovi primjene < Koristi primjene
• Pogodnosti:
▪ Kratkoročni najmovi: izuzeće najmova sa rokom dospijeća do
12 mjeseci
▪ Najmovi male vrijednosti: izuzeće najmova - prag do 5.000
USD vrijednosti imovine u novom stanju
▪ Portfolio najmova: pogodnost za veći broj najmova istih ili
sličnih karakteristika
Kriteriji određivanja najmova male vrijednosti:- Vrijednost imovine u novom stanju- Materijalna značajnost imovine
konzistentna za različite najmoprimce- Najam male vrijednosti povezan sa
najmom veće vrijednosti- Imovina po svojoj prirodi nije male
vrijednosti
STANDARDI ZA MALA I SREDNJA PREDUZEĆA
43https://www.ifrs.org/use-around-the-world/use-of-ifrs-standards-by-jurisdiction/
▪Opcionalno izuzeće: primjena MSFI standarda za mala isrednja preduzeća (kriteriji standarda i Smjernice FMF / kriterijiZakona o računovodstvu i reviziji)
- Nemaju javnu odgovornost- Finansijski izvještaji opće namjene
44
4.5. TRAJANJE NAJMA
TRAJANJE NAJMA
45
• Početak perioda najma: kada najmodavac fizički stavi
imovinu na raspolaganje najmoprimcu
• Period najma – neopozivi period u kojem će se sticati
ekonomske koristi
• Mogućnost raskida kao opcija
• Periodično je potrebno procjenjivati da li će se najam
produžiti, odnosno da se neće raskinuti
• Period trajanja najma:
Trajanjenajma
Neopoziviperiod najma
Opcijaiskorištenjaproduženja
Opcijaneiskorištenja
raskida
• Faktori – produženje najma:
o Dostupnost zamjenskog sredstva
o Značajnost ulaganja u tuđu imovinu
o Ranije iskustvo
o Specijaliziranost i jedinstvenost imovine
o Potreba za modifikacijama
o Troškovi preseljenja ili zamjene
o Značajnost poreskih implikacija
46
4.6. TRANZICIJA
TRANZICIJA (BILANS STANJA)
47
MSFI 16
Finansijski
najam
Operativni
najamSvi najmovi
Imovina 🚛🏛 x 🚛🏛✈️🚘🏛
Obaveze 💰💰 x 💰💰💰💰💰
x ✈️🚘🏛
x 💰💰💰
MRS 17
xVanbilans
BILANS STANJA
TRANZICIJA (BILANS USPJEHA)
48
MSFI 16
Finansijski
najam
Operativni
najamSvi najmovi
Prihodi # # #
Operativni troškovi x Trošak najma x
EBITDA # # ⬆️
Amortizacija Amortizacija x Amortizacija
Operativni rezultat # # ⬆️
Finansijski troškovi Kamata x Kamata
Rezultat prije poreza # # ↔️
BILANS USPJEHA
MRS 17
TRANZICIJA – PREDLOŽENA RJEŠENJA
49
Opcije za tranziciju
Cjelovitiretrospektivni
pristup
Modificiraniretrospektivni
pristup
Opcija 1: Efektitranzicije krozzadržanu dobit
Opcija 2: Bez knjiženja kroz
zadržanu dobit
• Izabrani pristup – konzistentna primjena na sve najmove
• Cjeloviti retrospektivni pristup: usklada uporednih
podataka, diskontna stopa retrospektivna
• Modificirani retrospektivni pristup: usklada kroz zadržanu
dobit
TRANZICIJA – PRIMJER
50
• Najmoprimac A iznajmljuje poslovni prostor odNajmodavca B u fiksnom godišnjem iznosu od 10.000KM, koji se plaća na kraju svake godine. Najam jeugovoren sa početkom 1. januara 2014. godine kada jeinkrementalna stopa zaduženja bila 7%. Ugovoreni periodnajma je 10 godina.
• Prema MRS 17 najam je bio klasifikovan kao operativninajam pri čemu se trošak najma priznavao linearno kaooperativni trošak.
• Najmoprimac A odlučuje da primijeni MSFI 16 koristećimodificirani retrospektivni pristup sa datumom 1. januar2019. godine, a na ovaj datum:
✓ Najmoprimac A sa velikom vjerovatnoćom je siguran daće predmet najma koristiti do kraja ugovorenog perioda,tj. još 5 godina,
✓ Inkrementalna stopa zaduženja je 5%.
Period 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Plaćanja 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 100.000
Diskontni faktor 0,95 0,91 0,86 0,82 0,78 0,75 0,71 0,68 0,64 0,61
Neto sadašnja vrijednost 9.524 9.070 8.638 8.227 7.835 7.462 7.107 6.768 6.446 6.139 77.217
Godišnji iznos najma 10.000 KM
Buduća plaćanja 100.000 KM
Period ugovora 10 godina
Neopozivi period 5 godina
Početak najma 01-Jan-14
Diskontna stopa 5%
Stopa amortizacije 10%
Obaveza Glavnica Kamata Otplata
1 43.295 7.835 2.165 10.000
2 35.460 8.227 1.773 10.000
3 27.232 8.638 1.362 10.000
4 18.594 9.070 930 10.000
5 9.524 9.524 476 10.000
0 0 0 0
Opcija 1 Amortizacija
1 38.609 7.722
2 7.722
3 7.722
4 7.722
5 7.722
0
PRAVO KORIŠTENJA
Opcija 2 Amortizacija
1 43.295 8.659
2 8.659
3 8.659
4 8.659
5 8.659
0
PRAVO KORIŠTENJA
Mjerenje obaveze:
Sadašnja vrijednost (5 godina) 43.295
Mjerenje imovine:
Sadašnja vrijednost (10 godina) 77.217
Sadašnja vrijednost (5/10 * 77.217) 38.609
Razlika 4.686
TRANZICIJA – PRIMJER (NASTAVAK)
51
• Najmoprimac A iznajmljuje poslovni prostor od NajmodavcaB u fiksnom godišnjem iznosu od 10.000 KM, koji se plaćana kraju svake godine. Najam je ugovoren sa početkom 1.januar 2014. godine kada je inkrementalna stopa zaduženjabila 7%. Ugovoreni period najma je 10 godina.
• Prema MRS 17 najam je bio klasifikovan kao operativninajam pri čemu se trošak najma priznavao linearno kaooperativni trošak.
• Najmoprimac A odlučuje da primijeni MSFI 16 koristećimodificirani retrospektivni pristup sa datumom 1. januar2019. godine, a na ovaj datum:
✓ Najmoprimac A sa velikom vjerovatnoćom je siguran da ćepredmet najma koristiti do kraja ugovorenog perioda, tj. još5 godina,
✓ Inkrementalna stopa zaduženja je 5%.
Opcija 2:
Konto Duguje Potražuje
Pravo korištenja 43.295
Obaveza najma 43.295
Zadržana dobit 0
Ukupno 43.295 43.295
PRVA PRIMJENA
Opcija 1:
Konto Duguje Potražuje
Trošak amortizacije 7.722
Ispravka vrijednosti 7.722
Trošak kamate 2.165
Obaveza za kamatu 2.165 2.165
Plaćanje kamate 2.165
Obaveza za glavnicu 7.835
Plaćanje glavnice 7.835
Ukupno 19.886 19.886
NAKON PRVE PRIMJENE Opcija 2:
Konto Duguje Potražuje
Trošak amortizacije 8.659
Ispravka vrijednosti 8.659
Trošak kamate 2.165
Obaveza za kamatu 2.165 2.165
Plaćanje kamate 2.165
Obaveza za glavnicu 7.835
Plaćanje glavnice 7.835
Ukupno 20.824 20.824
NAKON PRVE PRIMJENE
Opcija 1:
Konto Duguje Potražuje
Pravo korištenja 77.217
IV prava korištenja 38.609
Obaveza najma 43.295
Zadržana dobit 4.686
Ukupno 81.903 81.903
PRVA PRIMJENA
52
4.7. RAČUNOVODSTVENO EVIDENTIRANJE
RAČUNOVODSTVENO EVIDENTIRANJE
53
• Pravo korištenja – prikazuje se odvojeno ili zajedno saostalom imovinom
• Amortizuje se po linearnoj metodi, predstavljaoperativni trošak
• Obaveze po najmu - prikazuju se odvojeno ili zajednosa ostalim obavezama
• Otplata je linearna, kamata opadajuća (finansijskitrošak), glavnica rastuća, amortizacija linearna(operativni trošak)
BILANS STANJA
Imovina (pravokorištenja)
Dugoročnaobaveza
Kratkoročnaobaveza
BILANS USPJEHA
Trošakamortizacije
Trošak kamate
54
4.8. MJERENJE I OBJAVE
POČETNO MJERENJE
55
• Pravo korištenja – mjeri se po sadašnjojvrijednosti diskontovanih budućih novčanihtokova (plaćanja) dodavanjem ili oduzimanjempojedinih stavki
OBAVEZA NAJMA
Iznos ukupnih plaćanja
Minus: avansna plaćanja
Minus: popusti najmodavca
Plus: rezidualna vrijednost
Plus: izvršna cijena kupovine
Plus: kazne za raskid
PRAVO KORIŠTENJA
Iznos budućih plaćanja
Plus: avansna plaćanja
Minus: popusti najmodavca
Plus: direktni troškovi najma
Plus: procijenjeni troškovi
• Obaveze po najmu – mjeri se po sadašnjojvrijednosti diskontovanih budućih novčanihtokova (plaćanja) dodavanjem ili oduzimanjempojedinih stavki
NAKNADNO MJERENJE
56
• Ponovno mjerenje visine obaveze po osnovu najma će se provesti
ukoliko nastane neka od 4 situacije:
• SITUACIJA 1: Promjena trajanja ugovora o najmu, te posljedično
promjene u otplatnom planu
• SITUACIJA 2: Promjena u procjeni da li je najmoprimac prilično siguran
da će iskoristiti opciju kupovine predmeta najma
• SITUACIJA 3: Promjena u očekivanom iznosu ostatka vrijednosti budućih
plaćanja
• SITUACIJA 4: Promjena minimalnih budućih plaćanja zbog promjene u
indeksu ili stopi korištenoj za izračun varijabilnih plaćanja
OBJAVE U FINANSIJSKIM IZVJEŠTAJIMA
57
• Trošak amortizacije na imovinu s pravom korištenja, prikazan po svakom predmetu najma zasebno,
• Trošak kamate za obaveze po najmu,
• Plaćanja najamnine koja se odnose na kratkoročne najmove,
• Plaćanja koja se odnose na najmove male vrijednosti,
• Varijabilna plaćanja najmova (glavnice),
• Prihode od podnajma,
• Ukupan odliv novca po osnovu najmova,
• Dobitke i gubitke od transakcija s povratnim najmom (sale and leaseback),
• Knjigovodstvena vrijednost imovine s pravom korištenja na kraju razdoblja ugovora o najmu, po svakoj imovini najma zasebno,
• Analizu ročnosti obaveza po najmovima.
58
4.9. DISKONTNA STOPA
DISKONTNA STOPA
59
1. Kamatna stopa implicirana u najmu: ako jejednostavno odrediva – stopa povrata napredmet najma najmodavcu (IRR)
PRIMJER
• Najmodavac nabavlja vozilo za 10.000 KM, za čiju
nabavku i stavljanje u upotrebu je imao još 500 KM
troškova, dakle ukupna investicija je bila 10.500 KM.
• Vozilo će se davati u zakup na period od 5 godina, a
na kraju perioda najma rezidualna vrijednost vozila
će iznositi 1.000 KM. Vozilo će se davati u zakup za
naknadu od 2.000 KM godišnje.
Opis KM
Inicijalna investicija (odliv novca) -10.500
Godina 1 (priliv novca) 2.000
Godina 2 (priliv novca) 2.000
Godina 3 (priliv novca) 2.000
Godina 4 (priliv novca) 2.000
Godina 5 (priliv novca + rezidualna vrijednost) 3.000
Ct Neto gotovinski prilivi u periodu ”t”
IRR Interna stopa povrata (trošak kapitala)
t Period u godinama
Co Ukupna inicijalna investicija
IRR = 1,48%
DISKONTNA STOPA (NASTAVAK)
60
2. Inkrementalna stopa zaduženja najmoprimca:stopa finansiranja najmoprimca za kupovinupredmeta najma. Potrebno uzeti u razmatranje 5grupa faktora
• Proces ”izgradnje” inkrementalne stopezaduživanja:
o Stopa bezrizičnog povrata,
o Credit Default Swap (CDS),
o Ostale usklade: visina zaduženja, kvalitetimovine najma kao kolaterala.
# Faktor Opis
1Ekonomsko
okruženje
Utjecaj ekonomskog okruženja i
kamatnih stopa na valutu u kojoj je
najam iskazan.
2Kreditna sposobnost
najmoprimca
Potrebno je odrediti kreditnu
sposobnost Najmoprimca.
3 Ugovoreni period
Rok trajanja ugovora o najmu, tj.
rok na koji će se vršiti buduća
plaćanja po osnovu najma
4Potrebna finansijska
sredstva
Visina zaduženja bi imala utjecaj na
visinu kamatne stope finansiranja
5 Priroda imovine
Razmatranje imovine u najmu u
kontekstu kvaliteta za osiguranje
kolaterala za finansiranje
Inkrementalno – povećanje u nizu, dodavanje, dodatno
61
4.10. SPECIFIČNI ARANŽMANI
PODNAJAM I PRODAJA S POVRATNIM NAJMOM
62
PODNAJAM
• Najmoprimac - status posrednika
Priznavanje dva odvojena najma:
o Glavni najam
o Podnajam
Podnajam može biti:
o Operativni: kratkoročni najam. Zadržava se pravo korištenja iobaveza za najam, priznaje se prihod od podnajma
o Finansijski: pokriva cijeli ostatak perioda glavnog najma:
➢ Prestaje priznavanje prava korištenja
➢ Zadržava se obaveza za glavni najam
➢ Priznaje potraživanje za podnajam
➢ Priznaje dobitke i gubitke – razlika između prestanka priznavanjaimovine i potraživanja za podnajam
• Diskontna stopa podnajma – ista kao stopa za glavni najam
PRODAJA S POVRATNIM NAJMOM
• Suština iznad forme
• Procjena da li je došlo do prodaje: MSFI 15
• Ugovor o najmu sadrži opciju kupovine – nije došlo do prodaje
• Transfer koji se ne smatra prodajom: najmoprimac ne isknjižavaimovinu, najmodavac ne uknjižava imovinu
• Transfer koji se smatra prodajom: najmoprimac priznaje dobit/gubitakod prodaje, priznaje pravo korištenja imovine
• Knjiženje:
• Utvrditi da li se transakcija dogodila po tržišnim cijenama ili ne. Kako bi se ovo provelo treba izvršiti usporedbu:
• Fer vrijednost prodaje i fer vrijednost imovine;
• Sadašnja vrijednost ugovorenih plaćanja za najam i sadašnju vrijednost najamnina po tržišnim cijenama.
• Udio transakcija koje nisu po tržišnim cijenama knjiže se kao:
• Avans najma – ukoliko je ispod tržišne cijene;
• Dodatno finansiranje – ukoliko je iznad tržišne cijene.
63
4.11. PORESKE IMPLIKACIJE
PORESKE IMPLIKACIJE
64
• KLJUČNA PITANJA:
• Kapitalni gubici (efekti prve primjene MSFI 16)
• Trošak najma vs trošak amortizacije i kamata (različita raspodjela troška kroz godine)
• Efekti prijevremenog prekida najma
• DILEME:
• Zakon o porezu na dobit obavezuje na primjenu MRS i MSFI
• Član 42. Stav (7) Pravilnika („Trošak amortizacije na iznajmljenu imovinu priznaje se ovisno o tome da li se takva
imovina računovodstveno tretira kao sredstvo zakupodavca ili kao sredstvo zakupoprimca, u skladu sa MRS 17 -
Leasing. Ukoliko bi se takva imovina iskazivala i amortizirala i kod zakupodavca i kod zakupoprimca, amortizacija se
priznaje samo kod onoga koji tu imovinu i njenu amortizaciju iskazuje u skladu sa MRS 17.“
• Član 19 Zakona: “(3) Rashodi amortizacije se priznaju u porezne svrhe samo kada je vlastita dugotrajna imovina u
upotrbi, kojom porezni obveznik obavlja djelatnost.”
Kontakt:
Nedžad Suljović
Finansijski savjetnik
PTA d.o.o.
Finansijsko i poslovno
savjetovanje
Mehmeda Spahe br. 24/III
71000 Sarajevo
BiH
Telefon: + 387 (61) 571 374
E-mail: [email protected]
65
Aktualna problematika iz oblasti PDV-a
66
Mr. Anes Muslimovićdipl.iur, UIO
Sarajevo, 27. novembar 2018. godine
Agenda
1. Promet dobara i usluga
2. Ko su PDV obaveznici
3. Lica koja podliježu plaćanju
4. Pravo na odbitak ulaznog PDV-a
67
• pripremne radnje• krađa• nabavka rseklamnog materijala• nagradne igre
6868
PROMET DOBARA, član 4. Zakona
• Promet dobara je prenos prava raspolaganja na stvarima licu koje tim dobrima može raspolagati kaovlasnik, član 4. Zakona o PDV-u.o bitan je faktički prenos prava raspolaganja, a ne vlasništvo u formalno pravnom smislu
• Prometom dobara se smatra,o prenos prava raspolaganja na dobrima na osnovu odluke državnog organa, organa lokalne
samouprave ili na osnovu zakona, npr. eksproprijacija objekta ili zemljišta, otkup dobara odstrane robnih rezervi; aktiviranje hipoteke
o isporuka dobara po ugovoru na osnovu kojeg se plaća provizija pri prodaji ili kupovini dobara, npr.ugovori o posredovanju, zastupanju, komision;
o prenos prava raspolaganja na novosagrađenim građevinskim objektima ili ekonomski djeljivimcjelinama u okiru tih objekata, obratiti pažnju na period ispravke ulaznog PDV-a;
o prenos poslovne imovine poreskog obveznika od strane ovlašćenog lica, uključujući i likvidatore,stečajne upravnike i nadzornike, osim slučajeva iz stva 2 člana 7. Zakona; npr. stečaj, ativiranjehipoteke;
o Isporuka dobara na osnovu ugovora o iznajmljivanju, npr. finansijski lizingo Upotreba dobara poreskog obveznika u vanposlovne svrhe;o razmjena dobara za druga dobra ili usluge
6969
PORESKI OBVEZNIK Član 12. Zakona o PDV-u
„Ko“ (ili šta) uopšte može da bude poreski obveznik?
- Poreski obveznik je svaki subjekt koji djeluje samostalno i uz naknadu te postojano izvršava prometdobara ili usluga. Subjekt ne mora biti pravno sposoban u smislu građanskog prava (i dojenče možebiti poreski obveznik).
- Npr. građanin pruža usluge –
- Subjekti koji su sposobni da budu poreski obveznici, poreskim obveznicima postaju tek kadasamostalno izvršavaju privrednu ili profesionalnu djelatnost, odnosno kada imaju ozbiljnu namjeruda vrše promete uz naknadu.
- Bilo koja postojana djelatnost –
Postojana djelatnost: višegodišnja djelatnost; plansko djelovanje; ponavljanje djelovanja; obavljanje više od jednog prometa; namjera obavljanja više sličnih radnji korištenjem istovjetnih prilika ili odnosa u istom trajanju; intenzitet djelovanja; učešće na tržištu.
- Npr. Jednokratne prodaje se ne smatraju oporezivim prometima -
- Pod pojmom djelatnosti, podrazumijeva se djelatnost proizvođača, trgovca ili pružaoca usluga koja se vrši s ciljem ostvarivanja prihoda, uključujući i djelatnosti eksploatacije prirodnih bogatstava, poljoprivrede, šumarstva i profesionalnih djelatnosti...
7070
LICA KOJA PODLIJEŽU PLAĆANJU PDV-a - Član 13. Zakona
Lica koja, u smislu ovog zakona, podliježu plaćanju PDV-a su:
1. obveznici koji vrše promet dobrima ili uslugama na koje se obračunava PDV- Uobičajeni promet dobara i usluga -
2. poreski zastupnik koga odredi obveznik koji u Bosni i Hercegovini nema sjedište ni stalnu poslovnu jedinicu, a koji obavlja promet dobara i usluga u Bosni i Hercegovini
- poreski punomoćnik, član 60. Zakona.. nema praga od 50.000 KM-;
3. primalac usluga nabavljenih prilikom unapređivanja poslovanja, ako pružalac usluga koji nema sjedište u Bosni i Hercegovini, iz tačke 2. ovog stava, ne odredi poreskog zastupnika
- usluge pružene od lica iz inostranstva, a mjesto oporezivanje je u BIH;
4. svako lice koje u fakturi ili drugom dokumentu koji služi kao faktura iskaže PDV, a koje, u skladu s zakonom, nije dužno obračunati i uplatiti PDV
- npr. obračunavanje PDV-a na usluge koje su osobođene plaćanja PDV-a -;
5. u slučaju uvoza: primalac dobara, odnosno carinski dužnik utvrđen u skladu sa carinskim propisima- Obratiti pažnju na uvoz u tuđe ime i za tuđi račun;
6. primalac dobara i usluga povezanih sa izgradnjom nepokretne imovine prema Poglavlju XII. ovog zakona
-Posebna šema u građevinarstvu-
7171
Pravo na odbitak ulaznog PDV-a, član 32. Zakona i član 63.Pravilnika
• Ulazni porez je porez koji se mora posmatrati sa aspekta nabavki poreskog obveznika koji senalazi u svojstvu kupca u lancu prometa, bilo da se radi o nabavci dobara ili usluga.
• Sa aspekta kupca ulazni porez je vezan za nabavke tj. ulazne promete i nalazi se iskazan naulaznim fakturama.
• Prilikom uvoza ulazni porez za poreskog obveznika je iznos PDV-a koji carina obračuna naosnovicu za PDV pri uvozu utvrđenu u skladu sa carinskim propisima i iskazan je na Jedinstvenojcarinskoj ispravi (JCI).
• Sticanje prava na odbitak ulaznog poreza je osnovna karakteristika sistema PDV-a koji se koristi usvrhu neutralisanja poreskog opterećenja koje proizilazi iz bruto cijene koju dobavljač zaračunavana svoju isporuku, odnosno na osnovu kojeg se porez prenosi na krajnjeg potrošača.
• Za poresku administraciju fokus interesa na obračunu i uplati izlaznog PDV-a kod izlaznogprometa, kao i provjeri ispunjenosti svih uslova za izvršeni odbitak ulaznog PDV-a.
• Za poreskog obveznika glavno težište promišljanja je na mogućnosti odbitka ulaznog PDV-a isamim tim umanjenja iznosa poreza koji plaća državi.
7272
Odbitak ulaznog PDV-a kod pripremnih radnji
Rješenje Odjeljenja za pravne poslove UINO
• Poreski obveznik je registrovan za PDV 2016. godine.
• U prvoj podnesenoj prijavi izvršio je odbitak ulaznog poreza vezano za izgradnju poslovne zgrade.
• Poreski obveznik ima registrovanu djelatnost - pružanje IT usluga.
• Izgradnja poslovne zgrade je započeta 2012. godine i obveznik je smatrao da ima pravo odbitkaulaznog poreza iskazanog na privremenim situacijama-fakturama dobavljača na osnovu člana 32.stav (2) ZPDV jer zgradu namjerava koristiti za obavljanje IT usluga koje podliježu plaćanju PDV.
7373
Odbitak ulaznog PDV-a kod pripremnih radnji
Rješenje Odjeljenja za pravne poslove UINO
• Prvostepeni organ nije priznao odbitak ulaznog poreza
• Pravni osnov za priznavanje prava na odbitak ulaznog poreza u ovom slučaju član 32. ZPDV i 68.Pravilnika o primjeni zakona o PDV-u koji i jedini definira pripremne radnje, dok se iste u ZPDV ine spominju.
• U smislu člana 68. Pravilnika ulazni porez može se odbiti i pri početku obavljanja djelatnosti, tj. utoku priprema radi početka obavljanja djelatnosti. U ovom slučaju, pravo na odbitak ulaznogporeza odnosi se na lica koja se prvi put registriraju za obavljanje djelatnosti i lica koja radipotrebe registrovanja djelatnosti moraju prethodno obezbijediti određenu opremu zbog dobijanjasaglasnosti za obavljanje djelatnosti, odnosno na ulazni porez koji je sadržan u primljenimisporukama vezanim za početak rada, s tim da se pravo na odbitak ne može ostvariti prema ovomčlanu na primljene isporuke kao što su privatno motivirana ulaganja, pripremna ulaganja i sličnokoje ne dovode do preduzetničkog statusa i preduzetničkog poslovanja.
7474
Odbitak ulaznog PDV-a kod pripremnih radnji
Rješenje Odjeljenja za pravne poslove UINO
Opšte pravilo za odbitak ulaznog PDV-a - pravo na odbitak ulaznog poreza imaju samo oni koji suregistrovani kao poreski obveznici prema odredbama Zakona o PDV-u
Odbitak ulaznog poreza osporen u drugostepenom iz tri razloga:1. Opšte pravilo - obveznik nije bio registrovani PDV obveznik u periodu kada su mu
ispostavljane fakture sa iskazanim PDV-om; član 32. stav (2) ZPDV,
2. Pravo odbitka postoji u onom poreskom periodu u kojem je PDV obračunat u skladu sačlanom 17. (nastanak poreske obaveze) i 38. (poreski period) ZPDV; član 32 stav (8),
3. Posebna odredba - obveznik je registrovan za obavljanje poslovne djelatnosti kada je počeosa izgradnjom zgrade, što znači da ista nije bila neophodna za sticanje preduzetničkogstatusa; član 68. Pravilnika o primjeni ZPDV.
7575
Odbitak ulaznog PDV-a u slučaju krađe
Rješenje Odjeljenja za pravne poslove
Kod poreskog obveznika se desila krađa dobara i inspektori su smatrali da ne postoji mogućnost daobveznik koristi ukradena dobra za promet koji podliježe oporezivanju i da stoga ne ispunjava jedanod uslova iz člana 32. stav 2. ZPDV za sticanje prava na odbitak ulaznog PDV-a, a da bi se isti ostvariosvi navedeni uslovi moraju biti kumulativno ispunjeni.
Inspektori su izvršili ispravku ulaznog PDV-a na ukradenu robu pozivajući se na član 36. stav 1. ZPDV.
Prema navedenom stavu obveznik koji je izvršio odbitak ulaznog poreza je dužan da isti ispravi ako:
1. naknadno utvrdi da je odbitak ulaznog poreza obračunat u većem ili manjem iznosu od iznosa na koji je obveznik imao pravo;
2. je nakon obračunavanja poreza došlo do otkazivanja kupovine ili smanjenja cijena.
7676
Odbitak ulaznog PDV-a u slučaju krađe (nastavak)
• U navedenom članu 36. stav 1. ZPDV među navedenim slučajevima u kojima se vrši ispravka PDV-a krađa nije propisana kao razlog za ispravku odbitka ulaznog poreza.
• Ispravka PDV-a u situacijama koje su pobrojane kao što je otkazivanje kupovine ili smanjenjecijena mora se posmatrati u kontekstu povezanog prava što znači da se ispravka odbitka možeizvršiti samo ako postoji obostrana volja isporučioca dobra i kupca.
• Kupac ispravlja ulazni PDV, a prodavac izlazni pod uslovom da je kupac ispravio ulazni i daprodavac o ispravljenom ulaznom porezu mora imati knjižnu obavijest kao dokaz.
• Kod krađe ovakva obostrana saglasnost volja ne postoji jer je krađa protivpravna radnja kojomizvršilac dolazi u posjed određenog dobra bez volje tj. saglasnosti vlasnika dobra-poreskogobveznika. Bez uslova saglasnosti volja uz dogovorenu naknadu krađa se ne može smatratiprometom dobra uz naknadu u smislu člana 3.
7777
Odbitak ulaznog PDV-a na reklamni materijal
Rješenje Odjeljenja za pravne poslove
• Kod obveznika koji vrši uvoz piva iz inostranstva i njegovu distribuciju u BiH u postupku kontroleosporeno je pravo na odbitak ulaznog PDV-a za uvezeni reklamni materijal.
• Naime, ovaj obveznik je od dobavljača iz inostranstva dobio besplatan reklamni materijal u vidukesa sa logotipom dobara koja prodaje, reklamne plakate, kalendare, upaljače i sl. sa namjerombesplatnog davanja ovog materijala kupcima, dok su reklamni plakati postavljani u tržnimcentrima pored polica sa njihovom robom.
• PDV plaćen na uvoz ovog reklamnog materijala poreski obveznik je odbio smatrajući da je istikoristio u svrhu poslovanja i da navedeni materijal služi za unapređenje prodaje.
7878
Odbitak ulaznog PDV-a na reklamni materijal
Rješenje Odjeljenja za pravne poslove
• Prvostepeni organ je osporio pravo odbitka na uvezeni reklamni materijal uz obrazloženje daobveznik ne ispunjava uslove za odbitak iz člana 32. ZPDV jer nije dostavio dokaze o tome:
o kome i u kojim količinama je dat reklamni materijal, član 13. Pravilnikao da vrijednost reklamnog materijala nije iskazana u kalkulaciji prodajne cijene proizvodao da je na reklamnom materijalu utisnut logo firme iz inostranstva pa samim tim se vrši
reklamiranje firme iz inostranstva.
• Drugostepeni organ je smatrao da ni jedan od navedenih razloga nije propisan kao uslov zapriznavanje prava na odbitak ulaznog PDV-a, te je prvostepeno rješenje osporeno.
7979
Odbitak ulaznog PDV-a na dobra data za nagradnu igru
Rješenje Odjeljenja za pravne poslove
• Poreski obveznik koji se bavi proizvodnjom i distribucijom bezalkoholnih pića je organiziraonagradnu igru s ciljem stimuliranja prodaje svojih proizvoda.
• Učesnicima-dobitnicima u nagradnoj igri ova su dobra dijeljena besplatno. U postupku kontroleodbitak koji je izvršio obveznik je korigovan i naložena je uplata PDV-a.
• U obrazloženju prvostepeni organ se pozivao na član 32. stav 4. ZPDV kojim je propisano daobveznik ne može ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza na promet dobara i usluga koji jeoslobođen plaćanja PDV-a.
• Prvostepeni organ je smatrao da poreski obveznik priređuje igre na sreću koje su prema članu25. stav 1. tačka 7. ZPDV oslobođene od plaćanja PDV-a.
8080
Odbitak ulaznog PDV-a na dobra data za nagradnu igru
Rješenje Odjeljenja za pravne poslove
• Pravilnik o primjeni ZPDV, član 36. stav 1. je propisao da se to poresko oslobađanje odnosi nadjelatnost priređivanja igara na sreću u skladu sa propisima koji uređuju igre na sreću.
• U ovakvim slučajevima je potrebno konsultirati i druge propise na koje je ukazano podzakonskimaktom, a to je u ovom slučaju Zakon o igrama na sreću u kojem se kaže da nagradne igre inagradni konkursi koje priređuju pravna lica u cilju propagande nisu igre na sreću i iste se moguorganizovati pod uslovom da se učešće u igri ne naplaćuje posebno, da se nagrade isplaćuju uproizvodima ili uslugama i da se pravila igre, uz prethodno odobrenje ministarstva finansija,objave u dnevnoj štampi.
• Poreski obveznik je nagradnu igru priredio u skladu sa ovim pravilima što znači da nije vršiopromet oslobođen od plaćanja PDV-a i stoga je imao pravo na odbitak ulaznog PDV-a -prvostepeno rješenje poništeno.
81
HVALA ☺
Napomena: - Sve informacije sadržane u ovom tekstu su od opšte važnosti i nisu namijenjene
okolnostima individue.- Iako mi nastojimo da pružimo ispravne i aktuelne informacije, ne može se garantovati da
će takve informacije biti ispravne u budućnosti.- Niko ne treba da koristi te informacije bez prethodnog adekvatnog profesionalnog
savjetovanja.
82