Katolika crkva u Hercegovini u proljee i ljeto 1941.Sud historiografije jugoslavensko-komunistikoga razdobljaO katolikoj crkvi u NDH pisalo se mnogo. Ona je postavljena u formi optunice odmah po dolasku komunista na vlast. Ve su 1946. God. izale dvije knjige kojima je bila glavna nakana kontruirati optunicu protiv zagrebakog nadbiskupa Alojzija Stepinca, te velikog broja sveenika. Najutjecajniji uradak od ta dva je od Viktora Novaka iz 1948. Pod naslovom Magnum crimen. On je optuio najvei dio katolikog klera za najtea zlodjela u razdoblju NDH. S obzirom na koliinu faktografskih pogrjeaka, krivotvorina i jasno uoljivu pamfletsku konstrukciju moglo se nasloviti Magnum mendacium. Sluio se kao vodi za politiko-svjetonazorske obraune kako s Katolikom Crkvom u Hrvata tako i sa Svetom Stolicom. Broji katoliki sveenici i redovnici su prikazani kao zloinci i monstrumi. Koji su organizirali i izvodili progone i ubijanja Srba. Smjerao je prikazati da je NDH nastao u reiji Katolike Crkve koja bi s obzirom na tolike sveenike-zloince trebala pred itatelje bljesnuti kao zloinaka organizacija. Takoer tom istom itatelju trebalo bi postati jasno da je svaki projekt s tendencijom stvaranja hrvatske drave izvan jugoslavenskog okvira neodvojiv od zloina. On je bio Hrvat i bivi sveenik. Navedeni uradci su imali i zadau da se kroz utemeljene optunice i legitimira smrt i zatvorska uhienja sveenika i redovnika. U godinama drugog svjetskog rata dostojanstvo ovjeka i svetost njegova ivota su iz dana u dan gutani. Pojedini klerici su se izgubili u vrtlogu ratnih zbivanja, pa je nemogue oekivati da e Katolika Crkva u cjelokupnoj svojoj klerikoj i laikoj dimenziji izai ista i nepogreiva iz rata. Da bi doli do vjerodostojnih interpretacija potrebno je strpljivo probijanje. Kao primjer pobijanja i zatvaranja katolikih sveenika uzima se Hercegovina. Postavlja se pitanje je li izvren zloin nad njima ili su oni svojim ponaanjem izazivali odmazdu.Katolika crkva i nastanak NDHGeopolitike promjene u travnju 1941. Vremenski su se sluajno poklopile s ranije zapoetim pripremama Katolike Crkve za proslavu 1300. obljetnice veza hrvatskog naroda sa Svetom Stolicom. Pripreme su zapoete jo 1939., a glavna proslava na Euharistijskom kongresu u Zagrebu zbog ratnih nedaa je zavrena. Hrvatski su se biskupi poslanicom obratili vjernicima i podsjetili ih na trinaestoljetnu vezu Hrvata sa Svetom Stolicom. U osvrtu urednitva Katolikog lista od 21. travnja istaknuto je podudarnost dvaju dogaaja tj. proslave 1300. obljetnice i proklamiranja hrvatske drave s uvjerenjem da je to znak Boje providnosti. Stepinac je takoer bio oduevljen to su se ta dva dogaaja podudarila jer mu je izgledalo kao dobar znak. Na pitanje zato su travanjske promjene 1941. I proglaenje hrvatske drave pod nazivom NDH pripadnici hrvatskog naroda pozdravili s radou imamo odgovor kod mostarsko-duvanjskog biskupa fra Alojzija Miia u poslanici svim upnim uredima i vjernicima svoje biskupije. On je pozvao sve da u svibnju sveano na nedjeljnoj Misi podijele radost i zahvalu Bogu za slobodu, hrvatsku dravu i ljude. Ove poslanice nisu pisane u vrijeme kada se znalo za zlodjela ili logore poput Jasenovca. U vrjeme poslanica nema masovnih zlodjela jer ona poinju u lipnju. Stepinac i Mii nisu poznavali prvake Ustakog pokreta koji su postali nositelji reima u NDH. Za veinu je sveenika u Hercegovini na elu s biskupom Ustaki pokret bio relativno nepoznat. Uoi Drugog svjetskog rata o ustaama su dominirale takve prie da se radi o elementima herojstva, plemenitosti cilja i osobne rtve. Katolika se Crkva u poetku nedovoljno kritiki postavila prema ustaama jer su oni ve prvih dana nekim svojim potezima predstavili ne samo kao obnovitelji hrvatske drave, nego kao vjernici, provoditelji moralne obnove drutva. Ministarstvo pravosua NDH odredilo je vrlo teku kaznu s mogunou i kazne smrti zbog uinjenih pobaaja. Uz ovo imamo propise Ministarstva unutarnjih poslova o regulaciji radnog vremena lokala te zabrani toenja alkohola maloljetnim i pripitim osobama. Ovakve odredbe su nailazile na dobar prijam u Katolikoj Crkvi. Ustaki prvaci u NDH su gledali dravu s dvije priznate vjeroispovjesti katolikom i islamskom, zbog njemakog utjecaja priznaju i evangeliku, te kasnije i pravoslavlje. Do danas je diskutabilno i susree se kao konstanta u stavovima katolikih sveenika i redovnika u Hercegovini prema NDH, a to je tendencija da se izolira drava od ustatva, da se odvojeno promatra ustaki reim od NDH. Prema njemakom povjesniaru Holmu Sundhaussenu nemogue je razdvajati NDH i ustatvo, kao to nije mogue odvojiti Trei Reich od nacional-socijalizma. Dok je tamo ve postojea drava trebala postati instrumentom u slubi ideolokog projekta, ovdje je ideologija trebala biti instrumentom u stvaranju homogene nacije/drave.Katolika Crkva u Hercegovini do talijanske reokupacijeU prvoj polovici travnja nekoliko se katolikih sveenika i redovnika na razliite naine aktivno ukljuilo u vana dogaanja. Ti angamani nisu nita novo na ovim podrujima. Katoliki klerici su smatrali najprirodnijim stavljanje na elo naroda. Bilo je sveenika koji nisu realno spoznali sve elemente opasnosti i koji nisu mogli svladati izazov da emotivno, duhovno i racionalno shvate novu stvarnost i svoju poziciju. Bilo je i onih koji su znali gdje je sveeniku mjestu u takvim previranjima. Imamo tri skupine podjele klerika u Hercegovini: oni koji su samo promatrali dogaanja sa skepsom, njih je najmanje, zatim onih koji aktivno nisu sudjelovali u izgradnji nove drave, ali su je emotivno i racionalno prihvaali kao pozitivnu stvarnost, te nekolicina koja se angairala i aktivno ukljuila u institucije nove vlasti. Preslabo su i premalo do znanstvene javnosti dopirale informacije da su katoliki sveenici i redovnici u Hercegovini itekako reagirali protiv progona srpskoga stanovnitva i ustakih zlodjela. Biskup Mii nakon pripovjedanja upnika Joze Zovke i Andrije Majia o strahotama ustaa alje u Zagreb da tamonje vlasti izvjeste o tome ta se u Hercegovini dogaa. Neki su sveenici javno preko olatra progovarali protiv ustakih postupaka. Ljubuki kroniar Konjihodi nabrajao je nekoliko franjevaca koji supropovjedali protiv ustakih zlodjela: Tomo Zubac, Pavo Dragievi, Serafin Dodig itd. U zborniku Sjeanja boraca stolakog kraja kao uzor istaknuta su dva sveenika, don Vide Putica i don Martin Krei koji su otvoreno govori protiv ustaa. Oni su i osobama srpske nacionalnosti koji su traili prijelaz u Katoliku Crkvu govori da idu kuama. Vjerskih prijelaza je bilo i u Hercegovini, no ne postoji nijedan dokaz da je ijedan sveenik prisiljavao lanove srpske-pravoslavne zajednice na prijelaz u Katoliku Crkvu. Novak je optuivao fra Tugomira Soldu za prisile na prijalaze, to izaziva negodovanje kod njega. Na temu prijelaza pie biskup Mii u Kronici biskupije, on da bi uputio svoje sveenike u ispravan postupak u pitanju prijalaza pie okrunicu u kojoj je u 13 toaka dao naputke kako postupati u takvim sluajevima. On takoer u Kronici spominje da je bilo prijelaza u upama Ravno, Stolac, Mostar, Goranci, Ljuti Dolac, Gabela, Humac.Problematini pojedinciU negativnom konteksu se spominje don Ilija Tomas, upnik u upi Klepci pokraj apljine.