SEMINARSKI RAD

TEMA:OVJEK I NJEGOV SOCIJALNI SVIJET

Mentor: Prof. dr Aleksandar Mili

Student: Biljana Vukovi

Pravni fakultet, Banja Luka 2012 god

SADRAJ:

1. UVOD ........................................................................................ 3

2. OVJEK I NJEGOV SOCIJALNI SVIJET .............................. 4 2.1 2.2 2.3 Verbalne komunikacije Neverbalne komunikacije Empatiki nivo komunikacija

3. ZAKLJUAK .......................................................................... 10

4. LITERATURA ........................................................................ 11

2

1. UVOD

Komunikacija je razmjena informacija o neemu poznatom i/ili nepoznatom. Informacije su nosioci poruka materijalnih, nematerijalni, energetskih i drugih vrijednosti. Komunikacija je svjesna i/ili nesvjesna (ciljana, spontana) razmjena informacija (poruka, reakcija...). Informacija je saoptenje o nepoznatom (i/ili)poznatom. Komunikacija je etioloki faktor i/ili indikator zdravog i/ili poremeenog odrastanja (skripta, modela, obrazaca, zapaanja i stila ivljenja). Efikasne komunikacije znaajno podstiu i utiu na zdravo odrastanje i konstruktivno ponaanje (efikasno reagovanje i ponaanje). Poremeaji komunikacija uslovljavaju poremeaj reagovanja i ponaanja. Zbog toga je neophono njegovati i unapreivati komunikacije.

3

2. OVJEK I NJEGOV SOCIJALNI SVIJET

Komunikacija je sastavni dio interakcije (saradnje) - ljudi na svim uzrastima i na svim nivoima (neverbalnom, empatikom i verbalnom). Komunikacijom se bavi posebna nauna disciplina komunikologija - transdisciplinama (nauna disciplina), ali i druge nauke: socijalna psihologija, biologija, lingvistika, informatika, ekonomija, pravo, estetika, jezici, sociologija, filozofija medicina.... Svi ljudi su u komunikaciji, transakciji i interakciji koji treba da poznaju vrijednosti i optimalne stilove komuniciranja koji su povezani sa statusom linosti u socijalnom svijetu. Komunikacijom se posebno bave roditelji, nastavnici, pedagozi, psiholozi, socijalni radnici, socijalni psiholozi, defektolozi, pravnici, policajci - kriminalisti - forenziari, sudski vjetaci, ekonomisti, zdravstveni radnici... Znaajne su refleksije komunikacije na odrastanje, socijalizacija, intemalizacija i ekstemalizacija, kreativnost, mijenjanje (adaptivnost). Komunikacija se odvija najmanje u dijadi (izmeu bar dvije osobe). Odgajatelj (nastavnik, psiholog, pedagog, socijalni radnik) - dijete, uenik, student, uesnik edukacije, graanin maloljetni delinkvent... Komunikacija ima dva osnovna elementa:

komunikacijski stimulans (stimulus, dra) - (S) u formi verbalnog

pitanja, neverbalnog, empatikog i/ili tvrdnje, miljenja,...

komunikacijska reakcija (R).

Sastavni element (segment, fenomen, pojava) komunikacije (razmjena informacija) je:

4

Komunikacija je osnova interakcije (saradnje) i transakcije (razmjene, davanja, primanja). Poruka moe biti razliite vrijednosti:

materijalne... duhovne... energetske... Poruke mogu biti i vrijednosne (korisne poruke) i bezvrijedne (tetne poruke)...

Komunikacija se odvija odreenim okolnostima (uslovima) koji ine komunikacijski sklop (sistem). Kao to postoje razliiti modeli (obrasci) nepoeljnog ponaanja, postoje i razliiti (poeljni i nepoeljni) modeli komunikacija (transakcione igre) i komunikacijski sistemi:

porodica, kola, radna sredina, partnerski odnosi...

2.1 Verbalne komunikacije

Verbalna komunikacija je razmjena i informacija i poruka rijeima. Efikasna verbalna komunikacija podrazumjeva odreena pravila, znanja i vjetine slanja poruka. Pri razmjeni poruka treba :

Razlikovati (insistirati) injenice od sudova i elja Slati relevantnu (znaajnu, bitnu) informaciju! Slati specifinu informaciju (posebnu, dodatnu...)! Izvui (uspostaviti) kriterij informacija (bitne, specifine)! Izmjeniti svoj stav u vezi sa informacijom (da, to nije dovoljno)! Informisati o rijeivom problemu! Izbjegavati emocionalno zasiene termine (npr., grozno, uasno...)! Informisati osobu o temi u kojoj je - kod kue - (bliskoj temi)! Ostati na komunikacijskom polju (bez nepotrebnih digresija, opirnosti...)!5

Prihvatiti razliitost sagovomika!

Naroito obratiti panju na povratnu spregu (feedback) - slanje povratnih informacija svome izvoru (osobi - sagovomiku). Osnovana pravila slanja FB (Feedback-a):

da sagovomik razumije informacije; da je sagovomik spreman da prihvati informaciju; da je sagovomik spreman da reaguje na informaciju.

Feedback (fid bek) je direktno perceptualno obavjetava o djelovanju neijeg ponaanja na Za verbalnu komunikaciju je znaajna, pored ostalih pravila informativnog razgovora/intevjua, formulacija ajtema (pitanja, tvrdnji).

2.2 Neverbalne komunikacijeNeverbalnim komunikacijama se znatno vie saoptavaju stavovi, shvatanja, ocjene, npr., pogled oima (ljubazno, neljubazno, ljutito...). Gestikulacije su zamjena za znatno vie rijei - bitno za razumijevanje osobe koja ne govori Poznavanje neverbalnih komunikacija je znaajno za sve ljude u socijalnim komunikacijama. One znatno dopunjavaju verbalne i empatike komunikacije to je posebno bitno kod uzrasta i psihosocijalni profila ljudi koji se ne slue ili se oteano slue verbalnim komunikacijama (djeca u razvoju, maloljetnici, osobe razliitog nieg kultulorolokog nivoa, osobe sa smetnjama govora i sluha i druge osobe u razliitim socijalnim nepovoljnim okolnostima. Aspekti neverbalnih komunikacija:

paralingvistiki - neverbalna komunikacija zajedno sa rijeima (npr. neu... ekstralingvistiki - izvor rijei (npr. oduevljenje - osmjeh, poveane - otvorene oi); metalingvistiki - odnos karakteristika poruke i karakteristike individue (vii nivo

popraeno mrnjom);

neverbalne poruke) metoporuke su svojstvena uputstva, kako treba razumjeti ve poznatu poruku. Npr., mrzovoljan (na distanci u odlasku) mrzovoljan (unosei se u lice). Metalingvistiki aspekti podrazumijevaju tumaenje neverbalne6

komunikacije u razliitom kontekstu (poziciji, izgledu i ostale dimenzije neverbalne komunikacije). U komunikaciji znaajnu ulogu imaju prostome zone koje utiu na efikasnost komunikacije: Znaajne su 4 (5) prostornih zona:

Intimna (15-46 cm) - pogled ispod brade - zainteresovano;

Blisko intimna ( 0 - 1 5 cm) - je kulturoloki odreena i optimalna za komunikacije sa samo voljenim osobama - partnerima ili prijateljima koji mogu da priu blizu ili da je dodirnu zagrle. To je zona u koju sme da se zae tokom intimnog fizikog kontakta. Zalaskom u intimnu zonu ispoljavaju se bliske emotivne reakcije.Pogled je usmjeren ka donjem djelu brade i grudni dio. Intimna (15 - 45 cm) - od svih zonskih udaljenosti, ova je daleko najvanija, budui da je to zona koju osoba uva kao da je njeno vlasnitvo. U nju smiju da zau iskljuivo oni koji su nam emocionalno bliski. Meu njima su sentimentalni partneri, roditelji, brani drugovi, djeca, bliski prijatelji, roaci i kuni ljubimci. Ulazak drugih osoba u intimnu zonu (unijeti se u lice) predstavlja izazov, ugroavanje ili agresiju prema sagovorniku.I ova zona se moe koristiti za eksplorativni razgovor sa odreenom osobom, npr., sa uenikom, maloljetnikom, pacijentom.... Ako sagovomik pravilno ue u emocionalni prostor moe ui u intimni prostor osobe.Ako osoba plae, moe ga zagrliti, ali pod uslovom da ispolji saosjeanje (empatiki nivo komunikacije). Lina - koktel, (46cm - 1,2 m) - distanca na kojoj se dri udaljenost od ostalih.Ljudi su na optimalnoj udaljenosti da se dobro uju, okrenuti licem ili bono jedan prema drugom u poziciji da se meusobno mogu posmatrati. To je osnovna zona u kojoj se obavljaju eksplorativni razgovori posebno sa djecom i maloljetnim osobama. U toj zoni i navedenoj poziciji mogu se pratiti verbalne i neverbalne komunikacije. U ovoj prostornoj zoni je mogue precizno opaati neverbalne simptome, znakove, poruke i njihove vrijednosti. Drutvena - tand ili pult zona, (1,2 m - 3,6 m) - to je distanca u kojoj se ljudi dre na odstojanju od nepoznatih osoba, gdje se obavljaju razgovori. U toj

Koktel (46cm - 1,2 m) - lina zona askanja - oputanja;7

tand (drutvena)-l,2m-3,6m-slubena; Zvijezda (javna zona), preko 3,6 m.

ema 1: Prostorne zone (Alan i Barbara Piz, 2005)

Javna - zona mitinga ili zvijezda, preko 3,6 m pogodna je za obraanje veoj grupi ljudi u stojeem poloaju. Naroito je primjenjiva s ciljem manipulacije sa publikom koja nema pravo na komunikaciju. Bitan je odnos izraza lica i emocija (Jezik lae, tijelo otkriva).

Gestovna ekspresija - izraavanje pokretima - govor tijela. Svaki pokret tijela ima ok (savijen palac i kaiprst), palac (dobro je), slijeganje ramenima i irenje ruku nadole (ne znanje), ruka na ustima (ispad, neiskustvo), prst na ustima (la), pogled dolje (skrivanje), rukovanje (srdanost osmijeh, stisak ), nepovjerenje (kraj prstiju), nezainteresovanost,

znaenje koje je situacione prirode:

strah (znojem ruke), mlohavost (slab karakter), poloaj dlana, nadmo (odozgo), iferiomost (odozdo), U komunikaciji je znaajna i Proksemika ekspresija tj. Izuavanje tjelesnih kontakata, dodira (npr., dodir ruke): lupkanje po sagovomiku, povlaenje za ruku, ramena,

8

grljenje, dodir koljena, koje treba tumaiti i primjenjivati u adekvatnim situacionim okolnostima. Za efikasnu komunikaciju znaajni su idrugi elementi i modeliteti neverbalnih komunikacija: Spacijalno ponaanje - ponaanje pokretima (govor tijela u uem smislu),

hodanje po prostoriji (od take do take) - nestrpljenje, pokazivanje rukama (detaljisanje), klimanje glavom (odobravanje, negiranje), nagib tijela (zauzimanje stava), klaenje tijelom (uenje),

Znaajan je ritam i brzina izraavanja (dinaminost) Odjea osim to titi ima i simbolino znaenje: pedantnost, neurednost, ukus, imid, zatita (uniforma koja titi - policijska, carinska - mo, razdvajanje (nebliskost), psihosocijalni i kulturoloki nivo. Ukrasi imaju simbolino znaenje:

kompenzacija (popunjavanje praznina), mimikrija (skrivanje).

Crtkanje, vrljanje: koncentracija, bezsadrajno, rigidnost, simbolinost... Dimenzije neverbalnog:

Dubina - povrna (lana) gluma i duboka (autentina) - doivljavanje emocije; Subjektivnost ili objektivnost izraza (titi poiljaoca - ini ga prihvatljivim u Pasivnost (ukoenost - trapavost) ili aktivnost (spontana dinaminost) ivahnost; Kontinuitet (ili diskontinuitet) znai dosljednost u izraavanju s obzirom na vrijeme itljivost i pristupanost: otkrivanje (nevini) ili skrivanje (vini). Opservaciju u

okolini);

i prostor;

procjenu povezati sa pogledima i pokretima.

9

2.3 Empatiki nivo komunikacijaOsnovni cilj komunikacija - intervjua, posebno eksplorativnog, je upoznavanje linosti, njenih psihikih procesa - miljenja, emocija, njenih shvatanja, stavova i drugih sloenih svojstava i osobina, to je izrazito sloen i bitan zadatak za voditelja intervjua. U kontekstu informativnog razgovora nezaobilazan je isti cilj koji je osnova vjerodostojnosti iskaza, a time i utvrivanja istine u vezi saobjektivnim dogaajem. Poruke sagovomika su verbalne i/ili neverbalne prirode, neminovno su korespodentne meusobno, posebno sa unutranjim svjesnim i podsvjesnim psihikim procesima. Svi su ti procesi visoko korespodentni sa emocionalnim doivljavanjima i reagovanjima ispoljeni, na verbalnom i/ili neverbalnom nivou. Broj emocionalnih doivljavanja izvanredno je veliki, ali izmeu svih njih bitan je manji broj kao osnovne emocije koje su baze za sve ostale. Sve emocije, bile osnovne ili sloene, se identifikuju i opisuju pomou navedenih dimenzija - hedonistikog tona (dimenzije ugode ili neugode) i osjeaj napetosti (tenzije i oputenosti). Strah je snana emocionalna reakcija na situaciju koja prijeti integritetu organizma, sa unutranjim fiziolokim promjenama i eventualnim spoljnjim manifestacijama (bljedilom, znojenjem, bjekstvom ili agresivnou). Strah, bioloki, ima funkciju zatite, psiholoki, ima funkciju zatite i razumijevanja, spiritualistiki, ima funkciju prihvatanja. U dubini svakog straha je potreba zatite, razumijevanja, prihvatanja. U afektu se ine i djela za koja se ovjek itav ivot kaje i samokanjava. ivotne situacije koje su izrazito zasiene emocionalnim neugodama i napetou su traumatske i stresogene i izvor slabljenja i neotpornosti (vulnerabilnosti). Dogoronije traumatske situacije posebno tokom odrastanja model ili nivo komunikacije u intervjuima i informativnom razgovoru je jedan od nivoa, pored verbalnog i neverbalnog nivoa komunikacija koji je jedan od segmenata irokog spektra metoda, procedura, tehnike i sredstava upoznavanja linosti sagovomika i utvrivanje istine u vezi sa deliktnim dogaajem. Strah je manifestan i uoljiv po izrazu (govoru) tijela. Znaajno je situaciono uslovljen i visoko korespodentan sa stresnom situacijom. Manifestuje se u tri forme: strah od spoljnjih10

ugroavajuih faktora, npr., strah od drugih ljudi, od vode, vatre, tame, visine..., strah koji je uslovljen unutranjim konfliktima u osobi - tjeskoba, anksioznost..., strah od pretpostavljene opasnosti, neuspjeha, ivotnih tekoa, budue ugroenosti - briga za neto ili radi neega... Strah je snana emocionalna reakcija na situaciju koja prijeti integritetu organizma, sa unutranjim fiziolokim promjenama i eventualnim spoljnjim manifestacijama (bljedilom, znojenjem, bjekstvom ili agresivnou). Strah, bioloki, ima funkciju zatite, psiholoki, ima funkciju zatite i razumijevanja, spiritualistiki, ima funkciju prihvatanja. U dubini svakog straha je potreba zatite, razumijevanja, prihvatanja.

11