samostalnost znanosti o živome · samostalnost znanosti o živome sažetak proturječnost stavova...

IzvorničlanakUDK57:001.2 1:57

Primljeno30.6.2009.

TonćiKokićSveučilišteuSplitu,Filozofskifakultet,Sinjska2,HR–21000Split

[email protected]

Samostalnostznanostioživome

SažetakProturječnost stavova o položaju biologije unutar ili izvan područja znanosti može se podijeliti na nekoliko osnovnih pristupa. Prvi pristup smješta biologiju izvan znanstvenog područja zbog nedostatka univerzalnosti, nedostatka strogih generalizacija i nedostatka stroge kvantitativne strukture. Drugi pristup smatra biologiju znanošću koju treba svesti na fiziku. Treći pristup vidi značajne razlike između biologije s jedne, i fizike i kemije s druge strane, ali ipak tvrdi da je biologija prava znanost, no samostalna i s vlastitim pojmovnikom i metodologijom. Poredba načela prirodne znanosti s obilježjima biologije ukazuje na nedostatak determinizma, neprikladnost esencijalizma i manjkavosti redukcionističkog pristupa u području biološkog. S druge strane, biologija ima neka posebna obilježja. Biologija je znanost samostalna u određenju svoga područja i biranju prikladnog pojmovnika i metoda proučavanja. Njezino područje, pojmovnik, logika i metodologija ne podudaraju se potpuno s onima ostalih znanosti, ali se u potpunosti ni ne razilaze.

Ključneriječibiologija,filozofijabiologije,fizikalizam,generalizacije,jedinstvoznanosti,modeli,provincijalizam,samostalnost,zakoni,znanost

Uvod

Ufilozofijibiologijepostojidvojbaokonaraviznanostioživome,soprečnimtvrdnjamadabiologijajest,odnosnodanijeznanstvenipristupproučavanjusvijeta.Makarrazličiteljudskedjelatnostimogubitisvrsishodnoučinkovitebezpoznavanjauzročnevezedogađajaipojava,bezstrogihgeneralizacija,točnostiobjašnjenjaisposobnostipredviđanja,takvedjelatnostinisuracionalne, logičneipouzdane.Svojomsposobnošćuobjašnjenjaipredviđanja,znanost1jenadmoćnatakvomdjelovanju,abrojnostotkrićaiuporabljivostznanstvenihitehnološkihdostignućatvoreidejuodokazanom,univerzalnoprimjenjivomineupitnoobjektivnomznanstvenomznanju.Pojamsamostalnosti2 ili autonomijejevišeznačan.Etimologijariječijegrčka,autonomia (αὐτόνοµος) spajapojmoveautos,štoznači‘sam’,inomos,štoznači‘pravilo’ili‘zakon’,‘zakonomjernost’.Međutim,većinafilozofaznanostinenalaziubiologijiza

1

U ovom radu pojam ‘znanost’ se odnosi naprirodnu znanost, ako nije drugačije navedeno. Hrvatski jezik razlikuje prirodne idruštvenohumanističkeznanostislično,ne iistovjetno,razlikamakojenalazimoudrugimjezicima:engleskirazlikujeNatural sciences i Humanities, a njemački Wissenschaften i Geisteswissenschaften.

2

‘Samostalnost’nijesinonimnegojedanodhrvatskihprijevodapojma‘autonomija’.PrevodećiMayrovuknjiguTo je biologija: znanost o živom svijetu(1998)JosipBalabanićprevodi‘autonomy’kao‘samostojnost’.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)

T.Kokić,Samostalnostznanostioživome212

konomjernost,3panijejasnojelibiologijauopćeznanost.Akopaknijeznanost,trebalijepokušatisvestipodfizikunebilipostalaznanostiliizdvojitiizvanklasifikacije znanosti?Ako ipak jest znanost, je li poput fizike ili jesamostalnaodnjeidrugihznanosti,ipočemuserazlikujeodnjih?Odgovornaovapitanjazahtijevaodređenjeznanostiiodgovornamogućnostpostojanjauniverzalneznanostiiliznanstvenogjedinstva.Namećeseidejaopotrebiodređenjajedinstveneznanostiiizdvajanjauniverzalnihznanstvenihobilježjateprovjerekojaodtihobilježjanalazimoubiologiji,akojane.Rezultati oveporedbeteškomoguodreditijelibiologijaznanostilinije,ibitiosnovaodlukeomogućnostiizlaskaizprojektaznanstvenogjedinstvailiopstojanjasamostalnihznanosti.Problempostajejoštežijerodređenjeznanstveneprirodebiologijeimplicirasasvimnovitiptvrdnjîoprirodisvijetainaraviznanjaosvijetu.Pokušavajućiodgovoritinadvojbuonaravibiologije,ovajradrazmatraodnosipoložajznanostioživomepremaopćojznanostiunekolikopoglavlja:u1.poglavljurazmatradefinicijeznanostiibiologije;u2.poglavljuproblematizirabiološkusamostalnostsobziromnatemeljnanačelafizikeibiologijetenjihovodnospremazbilji;u3.poglavljuprovjeravausklađenostizahtjevajedinstveneznanostisobilježjimabiologije;iuposljednjempoglavljudonosiodlukuonaraviznanostioživome.

1. Znanost i biologija1.1. Određenje znanosti

Znanstvenipristuptražiprirodnaobjašnjenjaispitivanihpojavauoblikuvidljivihentiteta.Empedoklovo4objašnjenjeuzrokaprirodnihpojavajezačetakznanosti,pričemuuporabaopažljivihentitetatunijepresudnajervećinaznanostisadržitvrdnjeoneopažljivimentitetimapoputelektrona,kvarkovailiradiovalova(Papineau,2003).Novovjekovnaznanostnastalau16.i17.stoljećuodbacujeAristotelov esencijalistički i teleološkimodel proučavanja svijeta.Metodološki,tvorcimetafizičkihsustava5susmatralidase»pravastvarnost«,onoskrivenoizapojava,možespoznatirazumomsamim(Berčić,2005).NovipristupGalileija,DescartesaiNewtonadjelomičnozadržavaciljspoznajesvijeta,aliuzznačajnupromjenu temeljnihnačela imetodologijeproučavanja.Djelomičnozadržavanjeciljaznačijednakupredanostidetaljnostuobjašnjenju svijeta zahvaćanjempojedinačnih aspekata tog svijeta.To je obilježje iantičkemislijošodEuklidovihElemenata(grč.Στοιχεῖα)kojimajeustanovljenamatematikakaoprvaodvojenadisciplina(RosenbergiMcShea,2008).6 Promjena u dijelu cilja uključuje instrumentalnu sastavnicu koja naglašavapraktičnustranu»kontroliranja iupravljanjaprirodom«(O’Hear,2007:19),istovremeno umanjujući nepraktičnu filozofsku kontemplaciju. Dotadašnjumudrost,uključujućiproučavanjefilozofijeprirode,mijenjaznanostkojavišetežimanipulacijiprirodom.Novipristupimanovipojmovnik7 i novu metodu.Galileijemehanikuiastronomijusmatraoznanošćujersuonetobileprematadašnjimmjerilima.Galileijujematematičkiutemeljenafizikabilaprimjerznanstvenosti(Mayr,2004),kaoiKantu(2004:6)kojitvrdidaubilokojojznanosti imaonolikopraveznanostikolikoonasadržimatematike.Promatranje,mjerenjeipokuspostajumetodaistraživanjaimjeriloprihvatljivostiznanstvenihtvrdnjitvorećimottonovovjekovneznanosti:mjerljivoizmjeriti,anemjerljivoučinitimjerljivim.GodfreySmith(2003)navodidajedopojaveidejekojajeneodvojivovezalaprocjenuidejairješavanjeproblemasuočenimdokazimaopravdanijekoristitipojamprirodnefilozofijeilipovijestiprirode,aneznanosti.Galileijedokazaozakonslobodnogpada(omogućivšiproučavanje ubrzanja) i utvrdio neovisnost sila.RazvijajućiGalileijev rad,



Newtonjezakonimagibanjaiz1686.ustanovioklasičnumehaniku.Natemeljuklasičnemehanikenastajemehanicističkinačinobjašnjenjakojimsesveprirodnepojavemoguupotpunostiobjasnitimasomugibanju.Mayr(1988:9)navodidajezafilozofe,odBaconaiDescartesadoLockeaiKanta,mehanikabilaparadigmaznanosti:

»Prikladninačinproučavanjasvijetabioje,premaovojideji,uodređenjupojavepojmovimagibanjaisilakojedjelujupremauniverzalnimzakonima–tojest,zakonimakojinisunabilokojinačinograničeniuvremenuiprostorunitisuupodručjubilokakvihiznimki.«

Usvomslabijemoblikumehanicističkoobjašnjenjesenepozivanasvršniuzrok (causa finalis)iliživotnusilu.Uovomsmislusvasusuvremenaznanstvenaobjašnjenjamehanicistička(Audi,1999).Teškobibilonabrojitiisamopokušajerazgraničenjaznanstvenogineznanstvenogodnošenjapremasvijetu.Logičkipozitivizamusvojojkrajnjojinačicizahtijevaprovjerljivostsvihsmislenihneanalitičkihsudovajošosnovnijimiskustvenimiliopažajnimtvrdnjama(Audi,1999:514),alogičkiempirizampredlaže zamjenu pojma verifikacije pojmom stupnjevitog rasta potvrđivanja.Sličnosadrži iBayesov teorempokojemprovjerenadokaznagrađamožepovećatiilismanjitistupanjvjerovanjauodređenuhipotezu.8Popper,pak,određujeznanstvenostneketeorijemogućnošćunjezinogosporavanja.Kuhn (2002) razdvaja znanost odneznanosti razumijevanjemznanosti, štonijeproblematičnokadauključuje trajnuklasifikacijunekontroverznih slučajevapoputNewtonovemehanikeiMaxwelloveelektrodinamike.Kontroverznislučajevipoputastrologije,psihoanalizeimarksizmaostajuotvoreni.9 Najznačajniji univerzalnoapstraktni atributi Kuhnove znanosti su: univerzalnost,točnostipodudaranjesprirodom(HoyningenHuene,1993).Idejionesumjerljivostiznanstvenihteorija(Hanson,Kuhn,Quine,Feyerabend)nitonijedovoljnojersmatrajudauvijekvišeodjedneznanstveneteorijeoneopažljivommožebitiuskladusuočenimpodacima(Duhem–Quineovateza),10 a

3

Tekmanjibrojautoranalazizakonomjernostubiologijiijednakostlogičkestrukturebiologijeifizike(Mainx,1955;Nagel,1961;Ruse,1973;Rosenberg,1985).

4

Windelband (2006: 39–41), unatoč snažnomutjecajusličnihidejanastalihprijeEmpedokla,dajenjemuprvenstvo.Empedoklovielementisudugoostaliprihvaćeniu filozofijiprirode,iakoimnekiosporavajunaturalizamjersunaelementedjelovalineopažljivientiteti,sile:ljubavimržnja.No,silajeidanasteorijskipojam.Audi(1999:262)navodikakosuEmpedoklovesileprepoznateodAristotelakaojedanodčetiriuzroka,tvorniuzrok(causa efficiens).

5

PreuzimajućiLelasov (1990) pojmovnik, riječ ‘sustav’ označava intelektualne tvorbe(naprimjerkoordinatnisustav),a‘sistem’seodnosinamaterijalneobjekte(naprimjerplanetarnisistem).

6

Euklid jebiouzornovoj znanstvenojmetodikojajevaljanostsvojihpostulatajamčilačinjenicamaproizašlimaizpokusa(Calvert,2002).

7

Suprotnouvriježenompisanju‘termin’i‘terminologija’ (Lelas, 1996), u ovom radu sekoriste ‘pojam’ i ‘pojmovnik’ jer su više uduhuhrvatskogjezikaodriječi‘termin’i‘terminologija’.

8

Bayesov teoremobjavljen jeprviput1763.,iakojeLaplaceprijenjegauveoikoristioopćuverziju teorema. Postoji više oblikaBayesovogteorema,aPapineau(2003:293)navodijednuodinačica:P(H/E)=P(H)xP(E/H)/P(E).Poznačavavjerojatnost,Hjeteorijailihipotezakojuprovjeravamo,aEjedokaznagrađanašeprovjere.

9

Kuhn(2002)uzovupodjelurazdvaja»hard«znanost (Kuhn je ponegdje naziva »čista« ili»osnovna«znanost)odpodručjakojeuzosnovnuznanostuključujuiprimijenjenestudije.

10

Duhem(1951)jeautorizvornetezeobjavljeneprviput1906.,revidiranekasnijeodQuinea(1951).Duhem–Quinetezauosnovitvrdidauvijekvišeodjedneteorijeoneopažljivom možebitiuskladusuočenimpodacima(Papineau,2003:298).



Feyerabend(1978)urazlozimaprihvaćanjaznanstvenihteorijanalazibrojneizvanlogičkečimbenike,tvrdećidaukonačnicinemaznačajnerazlikeizmeđuznanostiimagije.Uparadigmatskimnačelimaznanosti,aodGalileija(Mayr,2004)tosunačelaklasičnemehanike,nalazisenekoliko temeljnihpostavkiznačajnihzaproučavanjebiološkesamostalnosti.Temeljnanačelaklasičnemehanikesu:determinizam,kojivjerujeumogućnostapsolutnogpredviđanja;esencijalizam(tipologija),kojiopisujebitilinužnasvojstvapredmeta;redukcionizam,kojiuosnoviznačisvođenjesvihspoznajanazajedničkonačeloilitvrdnjudasesvakisistemunačelumožeobjasnitisvođenjemnanjegovesastavnice.Uzovanačela,strogageneralizacijaipreciznostpredviđanjasnažnoobilježavajuznanostneživogsvijeta(Mayr,1988).Problemsamostalnostibiologijeumnogomeje,iakoneisključivo,vezanuzmogućnostprimjeneovihnačelanabiologiju.No,prijeispitivanjamogućeprimjenefizikalnihnačelaubiologiji,potrebnojeodreditištojetobiologija.

1.2. Određenje biologije

Većsuantičkifilozofiopsežnoproučavaliživisvijet,11paipakbiologijasvojunazivnusamostalnoststječetekkodLamarcka1802.godine(Mayr,1982).Dotadasevećinabiološkihtemaiproblemaproučavalaunutarbotanike,teologijeprirodeimedicine.Naziv‘biologija’(grč.bios–život)upućujenabavljenježivimpredmetimaipojavama.Moždabipravilnijebilokoristitipojamzoe (grč.život)kojiseustalioupojmu‘zoologija’,jerbiosizvornoimaspecifičnijeznačenje.12Bezobziranadvojbeokonazivlja,biologijajeznanostoživome,iako»…nemožesepreciznorećištojetočnonjezinopodručjeistraživanja«(Sober,2003:318).Biološkiznačajnopodručjejeunutarmezokozmosakojeseprostireodveličineatomadoveličinegalaksija (Mayr,2004).Subatomskisvijetelementarnihčestica,mikrokozmos, isvijetkozmičkihdimenzija,makrokozmos,nisuupodručjuinteresaproučavanjaživogasvijeta.Prvorazredniproblemzabiologijujeutvrđivanjerazlikeizmeđuneživihiživihpredmeta,štonijelakorješivproblemkakosečininaprvipogled.Biologija,uzto,želiispitatipodvrgavajuliseobjeskupineovihpredmetaistimzakonima.Nidanasnemakonsenzusaokoodređenjaživoga:Mayr(1982),uzogradukakojeriječonepotpunomiraštrkanompopisu,nabrajaosamobilježjapokojimaseživiorganizmirazlikujuodneživetvari;13Monod(1983)nalazitriposebnaobilježja,14azanestandardnogledišteMaturaneiVarele(1980)živisistemisuautopoietičkistrojevikojisenemoguobjasnitiobilježjimanjihovihsastavnica.15 ZaMaturanu iVarelu posebnost živih strojeva jest umetabolizmu,rastu i unutarnjemmolekularnom preslikavanju, no njihova posebnost nijedjeljivaklasičnomanalizom.Biologijanemaopćeprihvaćenudefinicijuživoga,nitijasnorazgraničenjesvojegapodručja.Sdrugestrane,fizikaikemijanemajuproblemeuodređenjusvogapodručjaproučavanja.Mayr (2004)navodivažnost ispitivanjadvojbeokoznanstvenenaravibiologije,tepoložajairazlikeizmeđubiologijeidrugihznanosti(Mayr,1988).SličnopišeiRosenberg(1985:13):

»Ovojeglavnopitanjefilozofijebiologije.Daliseikakobiologijarazlikujeoddrugihprirodnihznanosti…jestnajistaknutije,očito,učestalopostavljanoikontroverznopitanjeskojimsesučeljavafilozofijabiologije.«

ZaRosenbergasurazlozivelikogzanimanjazapoložajbiologijeusustavuznanosti(iliizvannjega,tektrebavidjeti)profesionalniiideološki.Profesionalnisurazloziuodnosupremateorijamaitehnikamamolekularnebiologije



kojeautonomistiteškoprihvaćaju,smatrajućiihprofesionalnomprijetnjom,dokihprovincijalistipromiču(detaljnijeobjašnjenjepozicijaautonomizmaiprovincijalizmanalaziseupotpoglavlju2.1.).Ideološkisurazloziugubitkuposebnogpoložajačovjekaiživogaopćenitoukidanjemznanstvenevažnostirazlikeizmeđučovjeka(idrugihživihbića)ineživeprirode.Ipak,činisedaseznanostneživogsvijeta,fizikeikemije,razlikujeusvompredmetuipojmovnomokviruodbiologije.Razlikajeimetodološkajeriakogeneralizacijepostojeubiologiji,onenisustrogizakoninegomodeli.Ponegdjetebrojnebiološkomatematičkemodelenazivajuzakonima:Mendelovizakoninasljeđivanja,Fisherovzakonomjeraspolova,HardyWeinbergovzakonravnoteže,DollovzakonjednosmjernostievolucijeiCrickovacentralnadogma.RosenbergiMcShea(2008:37)dvojeokoznačenjatakvihgeneralizacija:»Postojeozbiljniproblemistvrdnjomdajebilokojaodovihgeneralizacijazakon,usmisluzakonakakogatradicionalnorazumijevafilozofijaznanosti.«Naime,biološkomatematičkimodelinemoguispunitistandardefizikalnih zakona (većina filozofa znanosti smatra da upravo zakoni fizikezrcaleonoštozakonjest):zakonimorajuimatikondicionalnioblikako/onda,morajubitiuniverzalnoistiniti,svugdjeiuvijek(RosenbergiMcShea,2008).SličnomisliiSober(2000:16):

»Modeliimajukarakterističniako/ondaoblikkojipovezujemosaznanstvenimzakonima.Ovematematičkeformalizacijekažuštoćesedogoditiakosistemzadovoljiodređeniskupuvjeta.Onenekažukadailigdjeilikolikočestosutiuvjetizadovoljeniuprirodi.«

Postojanjezakonaupodručjubiologijejesporno.PrijejeturiječopotpadanjubiologijepodFodorove(1981)posebneznanosti,povijesneznanostiMillikanove (1999) iliWindelbandove idiografskeznanosti (vonWright,2004).Ovimpristupimazajedničkajenemogućnostsvođenjapravilnostiuznanosti,međuostalimaiubiologiji,nageneralizacije(zakone)standardiziranefizikom.Znanstvenizakonistandardiziranifizikomsuuniverzalni,ageneralizacijeubiologiji,bezobzirazovemoli ihzakonimailimodelima,usmjerenesuotkrivanju izvadakanekogpovijesnog slijeda.Najočitiji primjer je evolucijska biologija koja proučava jedinstvene pojave: nastanak evolucijskihnovina,objašnjenjenačelaorganskeraznolikosti,izumiranjevrsta,postanak

11

GotovočetvrtinaAristotelovihsačuvanihspisasebavibiološkimtemama(latiniziraninaziviznačajnihAristotelovihbiološkihnaslovasu:Historia animalium, De partibus animalium, De generatione animalium, De motu animalium, De incessu animalium).

12

LiddelliScott(2009)navodedazoe odgovara fenomenuživotauopće,dokbiosimarazličitaznačenja,dijelomneprikladnaznačenjukakvokoristimozabiologijudanas.Biosnijeprvenstvenosamoživot,negoiuman,moralnodjelatan,svrhovitipotpun,asvakakospecifičnioblik života dostupan samo čovjeku.Doduše, ima tumačenja koja na osnovi složenicehilozoizam pojmu zoe pripisuju proturječnaznačenja:dajesvamaterijaživa,iliunaivnovitalističkomsmislu(Audi,1999:408).

13

ZaMayra(1982:51–59)seživorazlikujeodneživoga po osam posebnih obilježja: kom

pleksnost iorganizacija,kemijska jedinstvenost(makromolekule),kakvoća,jedinstvenostivarijabilnost,genetskiprogram,povijesnostprirode živih organizama, prirodni odabir ineodređenost.

14

Monod (1983: 31–44) nalazi da su živimpredmetimaposebnatriobilježja:teleonomija, autonomnamorfogeneza i reproduktivnanepromjenjivost.

15

MaturanaiVarela(1980:82)određujuživotpojmomautopoiesis:»Autopoiesisjenužanidovoljanzakarakterizacijuorganizaciježivihsistema.«ZaMaturanuiVareluautopoietičkistrojneprestanostvaraiodređujevlastituorganizacijuproizvodnjomvlastitihkomponentipodstalnimperturbacijamaikompenzacijamatihperturbacija.



čovjekaidr.Usmjerenostpojedinačnom,aneonomopćem,zakonomjernomiuniverzalnom,upućujedanijezahvaćenaonadublja,postojećastvarnostkojombisebiološkepojavemogleobjasniti.Upozoravajućinapotrebukontekstualnosti generalizacijaubiologiji,Waters (1998)generalizacijeusmjereneotkrivanjuizvadakanekogpovijesnogslijedanazivadistribucijskim.Sdrugestrane,Waters(1998:6)nalazikakogeneralizacijekojenazivauzročnimpravilnostima,pokazuju»mnogaobilježjatradicionalnopripisivanaznanstvenimzakonima«.Činisedausmjerenostsveopćenitijimistrožimgeneralizacijamavodi u fizikalizam,16 prema kojem se sve pojave u svijetumogu objasnititemeljnimiuniverzalnimzakonimafizike.Dvojbaokonaravigeneralizacijau biologiji i njihovog djelomičnog razlikovanja od fizikalnih generalizacijaupućujenametodološkorazlikovanjeovihdvijuznanostipasečinidajejedininačinspašavanjajedinstvaznanosti(aizahvaćanjazbilje)usvođenjubiologijepodtemeljnuznanost,fiziku.Potrebnojevidjetijelitomogućeilinije,iakojest,ukojojmjeri.

2. Problematizacija biološke samostalnosti2.1. Rastakanje filozofije

Znanstveno jedinstvo ili ideja jedinstvene znanosti (unity of science) dvosmislen je pojam (Audi, 1999). Prvi smisao je umeđusobnopovezanom ijedinstvenomsustavusvihgranaempirijskeznanosti(ponegdjesuuključeneiformalneznanosti),adrugiuistraživačkomprogramukojimseželiujedinitiznanost.Prethodniceidejeznanstvenogjedinstvanalazeseodgrčkekozmologije(Cat,1998),prekofrancuskihenciklopedistakojitežeujedinjenjucjelokupnog ljudskogznanja,pado logičkogpozitivizmaBečkogkruga.OttoNeurath u Međunarodnoj enciklopediji ujedinjene znanosti zagovara jedinstvenuznanostupravopremamodelufrancuskihenciklopedista.Kasnoantičkim»rastakanjem«filozofijenabrojneznanostizadugojenestalopokušajajedinstvenogiuniverzalnogistraživanjasvijeta.IstovrsnostSvijetajejednaodosnovnihpretpostavkiparadigmejedinstveneznanosti,aodvajanjembrojnihznanostipočinjeusmjeravanjepremarazličitimaspektimatogaSvijeta.PremaidejiistovrsnostisvipredmetiipojaveuSvijetuusvojojsuosnovijednostavniipravilni,istovrsni,paihmožemozahvatitijedinstvenommetodom.Popperovimriječima,znanstveneteorijesumrežekojimazahvaćamoSvijet,akakojetajsvijetistovrstan,zanjegovozahvaćanjejedovoljnajednavrstamreže(pojmovnoimetodološkiistovrsnaznanost).TakosevrlorazličitapodručjaistraživanjaSvijetamoguistraživatiunutarjedinstveneznanosti.Zrcaljenjetemeljnejednostavnostiipravilnostisvijetatvoriočekivanjedadobropotvrđeneteorijejedneznanostipodupiruobjašnjenjaudrugojznanosti.OvajtemeljnifilozofskiargumentprovincijalistazaRosenberga(1985:21)jemetafizički:»…on(argument,op.a.)počivanauvjerenjuozadnjimvrstamailiprirodipredmetakojimasebiologijabavi«.Teorijefizikekoristetemeljne isveprisutnesile tesupstanciju,pazbogtogateorijekemije,kojeopisujuponašanjefizičkihsupstancija,svojupravilnostizvodeizsilaisupstancije fizike. Isto tako,biološkepojavezrcale»višu« razinuorganizacijefizikalnesupstancije,pabiološketeorijemorajubitiobjašnjeneizvođenjemiztemeljnihteorijakemije,aondaifizike.Ovapozitivističkaslikasvijetauvelikojjemjeri,iznenađujuće,ostalavaljanaizapostpozitiviste.TakozaRosenberga(1985:14)postpozitivističkaslikaznanostiimajasankriterij,znanostjeupravljana»formulacijama,provjeravanjem i uporabom objašnjenja empirijskih generalizacija sve veće i većeopćenitosti,zajednoorganiziranihuteorijekojeproširujuiprodubljujuobje



dinjavanjeobjašnjenjaipreciznostipredviđanjatihgeneralizacija«.Postpozitivističkaznanostjeusmjerenapremageneralizacijamasvevišegstupnjapabiološkepojavetrebaobjašnjavati»dubljim«,temeljnimzakonimakemije,akemijuopetzakonimafizike.Nakraju,kaozaCricka(1966:10),17 vremenomćebitimogućesvestibiologijunafiziku»čimbudedostignutkonačniciljmodernog(redukcionističkog)pokretaubiologiji…objašnjavajućicijelubiologijupojmovimafizikeikemije«.Objašnjenje biologije pojmovima i metodom kemije i fizike u potpunostiisključuje postojanje dijelova znanosti jer je znanost cjelovita i nedjeljiva,jedna,fizika.Uovomslučajubiologijabibilatek»provincijska«znanost,anesamostalnaznanostkakomisleautonomisti.Munson(1975)jeuveopojamprovincijskeznanosti (bezpovezniceskolokvijalnimznačenjemprovincijskogkaomalograđanskog)zaoznačavanjeznanostilokalnogiliograničenoginteresaiuvida.18Munson(1975:429)19smatradabi,slijedećiovajkriterij,sveznanostibileprovincijske,»jersunjihovanačelaiteorijenamijenjeneprimjeniuodređenomzasebnompodručjui,štoviše,bavesesamoograničenimbrojemobilježjaunutartogpodručja.«Rosenberg(1985:16)sličnoopisujeidejubiologijekaoprovincijskeznanosti,unajboljemslučajuonajetek»diofizikalneznanosti,uovisnostikojamožebitiunaprijeđenasamoprimjenommetodafizikalneznanostii,pogotovodanas,metodamafizikalneiorganskekemije«.Biologijajeovdjetekopispojavnosti,aneopiszbiljskihtemeljakojiuzrokujutupojavnost.Onatakonijeuniverzalnainemaprediktivnusnagu,anjezineteorijeinačelanisupoduprtekvantitativnimmjerenjima.UovomslučajuopravdanojevjerovatidabiologijanezrcalizbiljuSvijetaposebi,ilitočiniumanjojmjerinegofizika,pajeteksredstvoorganizacijedijelapraktičnogznanjaotomsvijetu.

2.2. Realizam i instrumentalizam

Utvrđivanjenaravibiološkogznanjajeključnozausporedbubiologijeifizike,izaodlukuovrstibiološkogznanja.Rosenberg(1994)uspoređujefizikuibiologijuispitujućinjihovodnospremaobjektivnojstvarnosti.Odnospremaistiniodavno jekriterij znanosti.Galileiu Il Saggriatore pišeda filozofija(fizika, op. a.) nije knjiga fikcije nekog autora, poput Ilijade ili Mahnitog Orlanda, čija istinitost nijevažna.Znanstvenoznanje jeparadigmaznanjazbogkorespondirajućegodnosatogaznanjapremaobjektivnojzbiljizakojusepretpostavljadajezrcaljenatimznanjem.Takomislečakiantipozitivistizahtjevomza podudaranjemznanja s prirodom, smatrajući to univerzalno

16

Fizikalizam biologije je teza »da su sve činjenice,uključujućisvenemakromolekularnebiološkečinjenice,određenečinjenicamamolekularnebiologije«(Rosenberg,2007:349).

17

JedanodprvihpoznatijihpokušajasvođenjabiologijepodfizikupoduzeojeprvisustavnievolucionistJ.B.Lamarckrazvojemsveobuhvatnezemaljskefizikekojabiusebeuključivalaibiologiju.Mayr(1982)navodidamujepoduhvatsramotnopropao.

18

Podupirućiuvođenjepojmaprovincijskeznanostiubiologiju,Munson(1975:429)citiraCarlaSagana:»Biologijajeprovincijskazna

nost.JediniprimjeridodanaspronađenogživotasuonipronađeniovdjenaZemlji.«

19

Munson(1975:429)navodikriterijeprovincijskeznanosti:»Znanostjeprovincijskaakosu njezini temeljni zakoni, teorije ili načelatakvi: (1) Da su eksplicitno ili implicitnoograničeniupodručjusvojeprimjenenaodređenopodručjeprostora ilivremena; ili (2)Dasadržepojedinačnaimena,logičkivaljanaimena, ili druge individualne konstante; ili(3) Da nisu poduprti dokazima kolikoće iliraznolikostikojebi ihučinileprihvatljivimakaopouzdanima izvan situacijaukojimasuizvornoformuliraneipotvrđene.«



apstraktnimibezvremenskimatributomznanosti(HoyningenHuene,1993).No,zrcalilibiologijaobjektivnustvarnost?Većinafilozofadvojiokociljevaidosegaznanstvenogznanjaidjelovanja.JednimisledaznanostukazujenastvarnostSvijetaposebi,dadetaljnoopisujeirazjašnjavastrukturuprirodeirazotkrivaesencijustvariipojava,ilidasadržipotencijalostvarititousvojojzrelojfazi.Ovajstavse,pojednostavljenouzevši,nazivarealizam.20PoFineu(1999:708):

»Realizamjemješavinametafizikeiepistemologije.Metafizički,realizamtvrdipostojanjesvijetaneovisnogodpromatrača; epistemološki, tvrdidamožemopostići znanjeo samom tomsvijetu.Sobziromnaznanost,realizamtvrdida,neovisnoonašimreprezentacijama,postojeentiteti opisani našim znanstvenim teorijama i da su same teorije objektivno istinite (barempribližno).«

Neovisno postojanje baremnekih, ako ne svih teorijskih entiteta, nemoraznačiti istinitost teorijakojeopisuju ilikoriste teentitete.Realistismatrajudabi teorijetrebalebitisličneSvijetuidavišistupanjsličnostiznačivećuprikladnostteorije.Unutarnjirealizamdopuštaistinitostznanstvenihtvrdnjiiz jedneperspektive,ali takođerdopuštadaznanostnemorapružaticijeluistinu.Unutarnjirealizamdopuštapostojanjedrugeinačiceistineilipričeosvijetu,kojajetakođeruvjerljiva.Ovainačicarealizmanazivasenajmanjimmogućimrealizmomjertvrdiobjektivnopostojanjebaremnečega.Sličnojei sa znanstvenim i umjerenim realizmomza koje baremneka vjerovanja iznanstveni tipovi postoje »logički i uzročno neovisno o nečijempoimanjutestvari«(Moser,2004:85).Ukonačnici,realizampredstavljaepistemološki stavpokojem jemogućenešto znati, a to znanjebarem jednim svojimdijelomgovorionečemuštopostojibezobziranatokakoganetkopoima(Moser,2004).Protivnicirealizma,izuzevstrogihskeptika,takođersmatrajumogućimobjektivno znanje, no niječu dokazivost tog znanja.21 Antirealističkih pristupasvijetuimaviše:pozitivizam,empiricizam,konstruktivizamiinstrumentalizam(Fine,1999).22ZaFineainstrumentalizamznačipragmatičkoodnošenjepremaznanjuukojemjeznanjeoruđerabljenopremapotrebamačovjeka,aiskustvenapouzdanostiliprikladnostuporabeznačajnijaodpodudaranjasazbiljom.Poznatiprimjerinstrumentalizmaubiologijijeodređenjekategorijevrste gdje unatoč neslaganju oko određenja vrste (i brojnim određenjimavrste)biolozipraktičarivećinomnesmetanoklasificirajutaksonomijskevrste.Instrumentalizamu svomopćemoblikuvidi epistemološkipoložajpojmova i racionalni statusdjelovanjakao funkcijunjihoveulogeu integriranju,predviđanjuiorganizacijičovjekovogiskustvenogsvijeta(Audi,1999).Instrumentalistimisle,suprotnorealistima,dačovjekuopće,aovdjeuzpomoćznanosti,nemožespoznatisvijetposebi(Worldinitself).Čovjekipakmožeupraktičnomsmislukontroliratifizički,kemijski,biološkiidruštveniokoliš.Instrumentalistimanisu prikladnije teorije bliže istini, nego teorije koje sukorisnijeljudskimpotrebama.Zainstrumentalistejeznanostsredstvouspješnogodnošenjasasvijetom,bezpoznavanja,aipotrebepoznavanjaobjektivnestvarnosti tog svijeta. ZaRosenberga (1994) je instrumentalizambiologijeposljedicaontološkezbiljekojasvojomkompleksnošćunadilaziepistemološkesposobnostiljudskevrste.Rosenberg (1994: 5) tvrdi da poredbom ideja realizma i instrumentalizmaufiziciibiologijiproizlazidaje»biologijainstrumentalnaznanostuvećojmjerinegosuovedrugediscipline (fizika ikemija,op.a.)«.Zakoni fizikesuuniverzalni,vrijedebez iznimki,nisuograničeninaprostor ivrijeme,a njihova sposobnost predviđanja događaja je visoko učinkovita. Rosenberg



(1994:7)zaključujedase»fizikaikemijamorajuinterpretiratikaoznanostikojesuistiniteilisubaremuspješneaproksimacijeistine«.Interpretirajulisefizikaikemijatako,kaoznanostičijesuteorijeodgovarajućeilisličnesvijetu,pretpostavljeneinstrumentalnostibiologijepokojojjeonatekheurističkimehanizam zrcaljenja ljudskih potreba, interesa i ograničenja, biologija seudaljavaodfizikeikemijesobziromnaodnospremaobjektivnojstvarnosti.Uzrazličitiodnospremazbilji,postojiirazličitostovihznanostisobziromnanjihovatemeljnanačela.

2.3. Temeljna fizikalna načela i biologija

Uspješnostiugledfizikekaotemeljneznanostikojazrcaliobjektivnustvarnost svijeta obilježavaju određena načela.Mayr (1996) smatra da posebanučinaknapoložaj biologije imaju jošuvijekutjecajnanačelaklasičnemehanike:determinizam,esencijalizamiredukcionizam.Determinizam23pretpostavljamogućnost cjelovitog predviđanja budućih događaja nekog sistemacjelovitimpoznavanjempočetnihuvjetatogsistema.NajpoznatijiprikazdeterminističkogpredviđanjajeLaplaceovaastronomskateorijapokojojbinekisuperumpoznavanjemstanjaipočetnihuvjetasvihpostojećihentitetamogaopredvidjetistanjecijeloguniverzumausljedećemtrenutku.Determinizamneostavljaprostorneodređenimvarijacijamailislučajnimdogađajima.No, upravo je slučajnost jedna od dvije osnovne sastavnice (druga jeprirodniodabir)bilokojeinačicetemeljnebiološketeorije,teorijeevolucije(darvinističke).24Slučajnagenskamutacijaspolnihstanicapodlogajenastankufenotipovakoje»provjerava«prirodniodabir.Biologijatakonemožebitiukalupljenaufizikalnoznačajnonačelodeterminizma.Drugoznačajnonačeloklasičnemehanikejeesencijalizamilitipologija.Esencijalizamjestarimetafizičkipojmovniokvir(većodPitagorejacaiPlatona)objašnjenjaraznolikostisvijetasvođenjemnaograničenibrojjasnoodvojenihinepromjenjivihesencijailieidē.Višeznačnostpojmaeidos(grč.εἶδος) upućujena teškoćeujednačenogprijevodanadruge jezike i razumijevanjeznačenja(Woods,2003).Možetobitioblik,konstitucija,vrstaili tijelo,alimoždanamjestoesencijetrebauvrstitipojamousia(grč.οὐσία).Uobaslučajasemožerećidajeesencijalizammetafizičkateorijakojarazlikujenužna(esencijalna)islučajna(akcidentalna)obilježjapredmeta(Audi,1999).Esen

20

Pojam znanstvenog realizma pojavljuje se uvišeinačica.Ujednojinačiciznanstvenirealistitvrdedateorije»zrele«znanostizrcalezbiljskaobilježjasvijeta,neprihvaćajućiskepticizam temeljen na opovrgnutim znanstvenimteorijama. Postoje i druge ideje koje poričutvrdnje temeljenenaopovrgnutim teorijama,ali sa sumnjompremametafizičkim tvrdnjamaopodudaranjuistinitih teorija izbiljskogsvijeta (Audi,1999).Smart (1963) iPutnam(1975) su u prilog realizmu uveli argument»čuda« prema kojem bi bio čudan uspjeh uprimjeniipredviđanjuznanostidazbiljskinepostojeteorijskientitetitihznanstvenihteorija.MeđunajutjecajnijimalternativamaklasičnomrealizmujevanFraassenov»konstruktivniempiricizam«iFineov»prirodniontološkistav«, skraćeno NOA (natural ontological attitude).Kodovihalternativajošnemaodlukejesulitoantirealizmiilinerealizmi.

21

Više korisnih radova o problemu epistemološkogrealizmaiskepticizmamožesenaćiuzborniku Epistemologija: Vodič u teorije znanja(Mikulić,2004).

22

Finenavodidasepozitivizam20.stoljećaodnosipremarealizmukaoprividnompitanju.

23

RiječjeopojednostavljenomviđenjunačeladeterminizmakojejeupitnovećkodNewtonovemehanike.Početnipoložajbrzina,silaigibanjasvaketočkesnekommasomjedeterminiranzanekidiobudućnosti,notovrijememožebitivrlokratko(Butterfield,1998).

24

Drugesastavnicesubesciljniodgovor,mutacijska ograničenja i razvojna (epigenetska)ograničenja(Mayr,1970).



cijalizampretpostavljazrcaljenjeograničenogbrojanepromjenjivihuniverzalijaupojavnojraznolikosti,priznajućisamozbiljnosttipa.Esencijalizamjejednaodtemeljnihpostavkifizikeikemije:atomnekogkemijskogelementapripadaodređenoj klasi predmeta zbog istovjetnih obilježja koje imaju svii samočlanovi teklase (atomskibroj).Klasa se, pak, određuje svojstvimasvojihčlanova.Biologijaseopireesencijalističkomnačelu.Poznatjeprimjerteškoćauodređenjuživihvrstaupravozbognemogućnostiodređenjanužnihosobinakojemorajuimatičlanovinekevrste.Pokušajirješenjatogproblemaunovijevrijeme idupremaodređenjuvrsteosobinamakojenisunužne iličijeposjedovanjenijeznačenja»akojesttaosobina,ondajestčlantevrste«.Članovivrstenemajuosobinuključnuzapripadnostvrstinegoodređeneosobineudruženesdrugim,odnjihlogičkineovisnimosobinama.25Drugi,suvremenijipristuprješenjuovogproblemajeurelacijskompristupukojivrstuodređujetekodnosompremadrugojvrsti.26Premaovome,nitipološkoesencijalističkonačelonijeprimjenjivoubiologiji.Treće načelo klasičnemehanike je redukcionizam.McCauley (1999: 712)određujeredukcionizamtvrdnjompokojoj»teorijeilistvarijednevrstemoguupotpunostimogubitiopisaneteorijamailistvarimadrugevrste«.Rosenberg(2007)takođervidiredukcionizamkaoodnosizmeđuteorija.Nagel(1961)preciznije određuje odnos teorija kao deduktivno izvođenje zakona jedneteorijeizzakonadrugeteorije.Redukcionizamnalazimoutrioblikaznačajnazaovuraspravu(Mayr,1982).Prvijekonstitutivniredukcionizamkojitvrdipotpunu istovjetnostmaterijalnog sastava živih organizama sastavu neživeprirode, tedanijedandogađaj ili procesopaženu živimorganizmimanijeu suprotnosti s fizikalnokemijskim pojavama na razini atoma imolekula.Objasnidbeni redukcionizam je drugi oblik redukcionizma kojimogućnostspoznajecjelineproučavanogsistematemeljinapoznavanjunajnižerazineintegracije tog sistema,odnosnonjegovih sastavnica.Objašnjenjeviših razina integracijenekogsistemazahtijevapoznavanje funkcija svihnjegovihsastavnica. Redukcionizam teorija je treći oblik redukcionizma. Njime sepretpostavljadateorijeizakonioblikovaniujednompodručjuznanosti(običnosloženijempodručjuilihijerarhijskivišem,iakojenejasnoznačenjetoga‘višeg’)mogubitiiskazanikaoposebnislučajeviteorijaizakonaoblikovanihunekomdrugompodručjuznanosti.Biologijusepokušavareduciratinakemijuilifizikudefiniranjembiološkihpojmovapojmovimakemijeifiziketeizvođenjemnačelabiologijeizzakonakemijeifizike.Međutim,zaobjašnjenjebiološkihpojavapoputvrste,migracijeilizimskogsnanisuznačajninjihovifizikalniopisi.Putnam(1975)nalazi,ispitujućimogućnostobjašnjenjamakrosvojstavapomoćusvojstavamikrosvijeta,dapoznavanječakiiscrpnelistemikrosvojstavapredstavljatekpoznavanjesvojstavakojanisuznačajnazaproblem.Mayr(1976:70) izperspektivebiologijenudisličankomentarredukcionizmateorija:»Organizamnijetekvrećapunaenzima.«Rosenberg(1985)preciznijeodređujeproblemtvrdnjomdateorijefizikenisubiološkirelevantneiznadmolekularnerazine.Uzto,deduktivnoizvođenjeteorijaizjednogpodručjaudrugopodručjepretpostavljaistovjetnostpojmovnogznačenjaobajupodručja.Takvuistovjetnostznačenjapojmovačestonijemogućeostvaritinitiunutaristogznanstvenogpodručja.Ključnipojmovimehanike,poputpokretnesile,tromostiilimase,nemajuistoznačenjeumehaniciAristotela,Newtonairelativističkojmehanici.Redukcionizamupućujenačinjenicudasveštoježivojestfizičkipredmet.Toipakneznačidasveštojefizičko,aliposebnihsvojstava,možebitiobjašnjenozakonimafizike.Sober(2000:25)takopita:



»…razmotrimosadaodnosbiologijepremafizici izdrugogsmjera:Dali je točnodasvakačinjenicaobjašnjenabiologijommožebitiobjašnjenafizikom?Ovimsepitaosvedivostibiologijenafiziku.«

Očitojedanačelafizike(klasičnemehanike)nisuprikladnazaprimjenuupodručjubiologije.Soberovopitanjeotvaramogućnostpostojanjabrojnihpojavakojesuobjašnjenebiološkimnačelima,alinemogubitiobjašnjenefizikom.Takofizikuibiologiju,osimtemeljnihnačelaklasičnemehanike,razdvajajujošnekepojave.Tepojavepripadajuposebnimbiološkimosobinama.

2.4. Posebnost bioloških osobina i biologije

Brojnikandidatisenadmećuzamjestoposebnebiološkeosobineiliosobina.Standardni pojmovi i načela fizike nisu prikladni za objašnjenje biološkihpojava.Nijetonimetafizičkipojamvitalizma,notajjeionakosamorubnoprisutanusuvremenojbiologijiinemauplivauraspravuosamostalnostibiologije.KadaiizuzmemometafizičkepojmoveBergsona(élan vital),Driescha(Entelechie)iliMüllera(Lebenskraft),ostajubrojneposebneosobinekojenavodeMayr, Jacob,Monod,Maturana iVarela.Balabanić (2002) nalazi dasuteosobinered,razmnožavanje,rastirazvitak,uporabaenergije,odgovornapodražajeokoliša,homeostaza,prilagodljivost,raznolikostijedinstvenost.Ovosuteknajčešćespominjaneosobineživoga.Pretpostavkajedasutipojmoviinačelaprikladnizaobjašnjenjaubiologiji,aodmanjegznačenjailibezznačenjazafiziku.Prvaodtihosobinajekompleksnostživihsistema(Mayr,2004).Većnajjednostavnijiprimjerživoga27(živastanica)sadržipreko5000različitihorganskihspojevaodkojihje4000različitihbjelančevinaigotovo1000različitihnukleinskihkiselina.Cooper(2000)pišedaustaljeniprotoktvariienergijeujednojstaniciuključujepreko2000enzimakojiodređujuredoslijedivrstukemijskihreakcija.Enzimskereakcijeaktivacije,inhibicije,optičke(stereo)specifičnostiikatalitičkogdjelovanja,krajnjesukompleksniprocesi.Neživisvijettakođerimakompleksnesisteme,poputgalaksija,nonjihovakompleksnostjemnogomanjaodoneživogasvijeta.Drugoznačajnoobilježjebiologijejestnjezinapovijesnapriroda.Najočitijiprimjernjezinepovijesneprirodejestteorijaevolucije.Mayr(2004)pišedabiologijuzbognjezinepovijesneprirodetrebatakoiopisivati.Događajepoputobjašnjenjaumnažanjaipreoblikovanjavrsta,izumiranjanekihvrstailinastankaevolucijskihnovinanijemogućeobjasnitistrogimgeneralizacijama.Uzto,biolozičestonetraženekiopćizakonnegoopisujuiobjašnjavajunizdogađajailistanjastvari.VonWright(2004)smatradajezapovijesneznanostiprikladanretrodiktivnitipobjašnjenja.Retrodiktivnitipobjašnjenjaznačiizvođenjelogičkeposljedicekojomseopisujedotadaneopaženidogađajilistanjestvariuprošlosti.Ovimtipomobjašnjenjausadašnjostinalazimotragovenekogdogađajaizprošlosti.Ovojestzaključivanjeizučinkanauzrok,

25

NajpoznatijipokušajodređenjavrsteskupompromjenjivihosobinajeBoydova(1999)»Vrstakaoclusterhomeostatskihosobina«(Homeostatic Property Cluster Kinds, skraćenoHPC).

26

RelacijskipojamvrstenalazimokodStamosa(2003) i njegove teorije vrste (Biosimilar

ity species concept).NekisasvimopravdanosmatrajudajeiMayrov(1982)»Biološkipojamvrste«relacijski.

27

Ukonkretnomslučajuriječjeobakterijskom,jednostaničnomorganizmuEscherichia coli.



nobezupliva teleologije.Upravo takvumetodologijukoristeastronomija igeologija.Podjelaznanostinazakonomjerne(nomothetic)ipovijesne(idiografskekodWindelbanda)neznačinjihovupotpunuisključivost.Biologijajetekjednaodznanostikojasenalaziuobapodručja.Trećeznačajnoobilježjebiologijejeslučajnost.Zakoniprirodnihznanostisutemeljeninavjeriuuzročnostideterminizmu.Suprotnometodologijifizikeikemije,kojeseoslanjajunastrogostzakona,biologijaseneoslanjanatajtipuzročnosti.Naime,čak ikadakoristipojamuzročnosti,on jeposebnogznačenjaiuglavnommorabitidodatnopojašnjen.Slučajnostisepristupasistovjetnompažnjom.Primjerzaovuzasebnostjeuporabapojmaslučajnostikodgenskihmutacijaspolnihstanicaunastankuevolucijskihnovina.Nigdjesenekažedatemutacijenemajuuzrok(dapače,poznatisubrojnimutacijskiuzročnici),alifizikalnotumačenjeslučajnostipokojemrazličitemogućnostiimajuistiilisličanstupanjavjerojatnosti,nijedovoljno.Prilagođavajućipojamslučajnostibiologiji,Sober(2000:37)piše:»Kažesedasumutacije‘slučajne’akosenepojavljujuzbogdobrobitiorganizmaukojemsedogađaju.«Slična tumačenjanalazimokodMayra (1982) iTamarina (1999).Uporabaslučajnostiuevolucijskojbiologijijeučestalokritiziraniaspektteorijeevolucije(Mayr,2004).Razlogjepojmovnaneodređenostslučajnostiipotrebadodatnihprilagođavanjapojmabiologiji. Implikacijaslučajnostiubiologijionemogućava redukcionistički tip objašnjavanja bioloških pojava. Naime,svođenjebiološkihsistemanatemeljnesastavnicenijedovoljnozaobjašnjenjevišihrazinaintegracijetihsistema.Aforizamdajecjelinaneštovišeodzbrojanjenihdijelovaipaknijeisključivaposebnostbiologije.Sličnepojavenalazimoufizici28 i kemiji.29

Svaovdjenavedenaobilježjajesubiološka,aliihdijelomimajuidrugaznanstvenapodručja.Uzto,biologijadijelomkoristinačelaimetodologijudrugihznanosti, ineštomanjepojmovnik.Stogajeopravdanopitatijelibiologijaznanost,izgrađujelisepouzorunafiziku,ilijesamostalnaznanost.

3. Univerzalna znanost i samostalnost biologije

3.1. Upitnost jedinstvene znanosti

Osnovnatezapozitivizmajeonaoznanstvenomjedinstvu.Hahn,NeurathiCarnap(2005:25)pišu:

»Znanstvenoshvaćanjesvijetanijetolikoobilježenosvojimtezama,kolikonačelnimstavom,motrištima,smjeromistraživanja.Kaociljstojijedinstvenaznanost.Nastojisepovezatiimeđusobnouskladitidoprinosepojedinihistraživačaizrazličitihpodručjaznanosti.«

Uzto,pozitivističkatezapretpostavljadasvakoznanstvenodjelovanjeprimjenjujenekioblikprovjeresvojihtvrdnjikontroliranimiskustvenoopservacijskimispitivanjem.Rosenberg(1994:8)utemeljenjedoktrineznanstvenogjedinstvanalaziudvijeuporišnetvrdnje,»tvrdnjeometodiiepistemologijiznanosti,itemeljneilimetafizičketvrdnjeomeđusobnomodnosuznanstvenihteorija«.Epistemologijajedinstveneznanostiseoslanjanasnagumaterijalističkihteorijaostanjimamaterijenarazličitimrazinama.Pretpostavkajematerijalističkihteorijauobjašnjenjusvojstavamaterijenasvimrazinama,odmikrokozmosadomakrokozmosa,svođenjemnanjezinatemeljnasvojstva.Krajnjiciljsusvojstvamaterijenasubatomskojrazinikvantnemehanike.30 Objašnjenjesvojstavatemeljnesubatomskerazineosiguravametodološkeiepistemološkezahtjevejedinstveneznanosti:otkrićeopćepravilnosti(zako



na) s pouzdanommoći predviđanja. PremaRosenbergu (1994), povjerenjeumaterijalističke teorijeslabiprediktivnusnagu teorijabez(strogih)generalizacija.Prediktivnost jesastavnicaznanstvenih teorija ili seprediktivnojsastavnicimoraodrećiznanstvenavažnost,štonijevjerojatno.Epistemološkateza jedinstveneznanosti imauporišteuvjeri uuzročnost i umetafizičkojtvrdnjiojednostavnostiipravilnostiprirode.Uzročnevezedogađajajednostavneipravilneistovrsnostiprirodeontološkesupretpostavkeepistemologijejedinstveneznanosti.No,kakopouzdanoiuvjerljivorazlikovatistvarneuzročnezakoneodslučajnihiupornihpravilnosti?Papineau(2003)navodinekoliko strategija odlučivanja o prirodi pravilnosti.Ukoliko uzročnost nenamećenašum,kakotvrdiKant,iakoizbjegnemoHumeovustrategijukojaionakone govori o uzročnoj vezi negoo stalnoj konjukciji događaja, tadatrebapronaćizbiljskevezeizmeđuproučavanihdogađaja.Pravauzročnostsemora»opisomuzročnevezeuklopitiuteorije«(Papineau,2003:306).Ubiologijinepostojestrogegeneralizacije(zakoni),nijeuvijekmogućerazlikovatiuzročnuvezuodslučajnosti,pailibiologijanijeznanostilijesvijetraznovrstaninemožesespoznajnodohvatitijedinstvenomznanošću(akojeuopćespoznatljiv).Projektjedinstveneznanostijeusmjerenpremastvaranju»teorijesvega«(Theory of Everything–TOE)pouzorunapokušajujedinjenjasvihtemeljnihsilaimaterijeuzakrivljenoprostorvrijemeunutarjedinstveneslike,anapojmovnimimetodološkimtemeljimafizike.Pozitivističkojslicisvijetasuprotstavljasecijelinizantipozitivističkihstrujaiautora(navedenisuupotpoglavlju1.1.) iakonekitvrdedasuvećinekametafizičkanačelaiskustvenoprovjerljiva(Rosenberg,1985:8).ZarazlikuodRosenberga(1994)zakojegačovjekoveograničenespoznajnemogućnosti priječe uvid u zbiljsku strukturu svijeta, pa je biologija instrumentalna,Dupré (1993) nalazi druge razloge znanstvenog nejedinstva.ZaDupréa znanstveno nejedinstvo zrcali ontološku kompleksnost svijeta injegovu nesređenost, a ne ljudsku spoznajnu nemoć. Svijet je raznovrstan(heterogen),imabrojneaspektekojizahtijevajurazličitenačinepotvrđivanjaznanstvenostisvogaznanja.Epistemološkipluralizamporičeprvenstvofizikeupravozbogvelikeraznolikostisvijeta.Raznevrstepredmetaimajuposebnaobilježja iposebannačinpotvrđivanjasvojihznanja.Biologija imavlastitupovijest,vlastitipredmetproučavanjaivlastitemetodeirezultate(Balabanić,2002),panjezinefenomenenijemogućeobjašnjavatinačelimafizike,kaoštoiposebnanačelabiologijenisuprimjenjivananeživisvijet.Brojnaneslaganjaokoosnovnihpojmova,načelairazlikeuprimjeniznanstvenemetode,upućujunanekuvrstusamostalnostibiologije.

28

Kvantnateorijaimanizakstupanjrelevantnostiuobjašnjavanjumakrokozmosaiobratno.

29

Na prisutnost emergencije u kemiji MayrajeupozorioNielsBohr još1950.primjeromvodečijase»vodenost«nemožepredvidjetiizsvojstavanjezinihsastavnica:vodikaikisika(Mayr,1998:13–14).Odosamdesetihgodinaufilozofijiumaietici,paifilozofijibiologije,javljaseemergencijisličanpojamsupervenijencije (supervenience)kojomsvojstvanižegreda na neki način određuju svojstva višegreda.OsupervenijencijiufilozofijibiologijemožesenaćikodRosenberga(2007).

30

Upravosunekeinterpretacijekvantnemehanike(Kopenhaškainterpretacija)snažnizagovornicitezeoinstrumentalnostiznanstvenogznanja. Spoznaja je interakcija spoznajnogsubjekta(čovjekaprekonjegovihproduženihosjetila – uređaja motrenja) i promatranogobjektaukojojsetekopisujeopažajnainterakcijasubjektaiobjekta.Ovdjesvakakonijeriječ o podudaranju s prirodom. Rosenberg(1994:15)navodidaunatočtomu»mipretpostavljamo neistinitim instrumentalizam ufizici«.



3.2. Samostalnost biologije

Diodvojbiu raspraviokosamostalnostibiologijeproizlazi iz različitih interpretacijapojmasamostalnosti(Mayr,1988).Traženjesamostalnostipretpostavljanekuvrstupripadanjaodređenomsustavu,nonijejasnotražilisesamostalnostodtogasustavailisamostalnostunutarnjega.Semantičkaanalogijaspolitičkimznačenjempojmasamostalnostikojepretpostavljapriznanjedrugihnedonosirješenje.Najvjerojatnijepojamsamostalnostiizpolitičkogrječnikaostajemanjeviše zatvorenu svomepodručju.No, akobikoristilianalogijusizvornimznačenjempojma,autonomijanebiznačilaodvojenosti izoliranost od zajednice nego život unutar zajednice po svojim vlastitimpravilima(ovdjebitobilazajednicaznanosti).Potpunaslobodaodzajedniceoznačavanajeuantičkimtekstovimapojmomeleutheria (ἐλευθερία).31 Mayr(1988)odričemogućnostpotpunesamostalnostibiologije,iakonavodimišljenja po kojimamnoga područja biologije i drugih znanosti nisu preklopljena.Ni zaSobera (2000) samostalnostne značipotpunuodvojenost.Dvojbiokoodnosaznanostioživomepremadrugimznanostimaimogućojsamostalnostimožesepristupitinanekolikonačina.Prvi pristup je u isključenju biologije iz područja znanstvenog djelovanja.Opravdanjeisključenjajeunedostatkuuniverzalnostiiliu»provincijalnosti«biologije,ugeneralizacijamakojenemajuoblikzakonaiunedostatkustrogekvantitativnestrukture.Zadrugipristupjelogičkastrukturabiologijeistovjetnalogičkojstrukturifizike,akakonemanidrugihvažnihrazlika,biologijutrebasvestinatemeljnuznanost–fiziku.PrimjeroveidejejeRuseova(1973)dvojbaotomutrebaligledatipremadanukadaćebiologijanestatikaosamostalnadisciplina.Trećipristupvidiznačajnepojmovneimetodološkerazlikeizmeđubiologijeidrugihznanosti(kemijeifizike).Ovompristupubiologijajeprava,samostalnaznanost.Temeljnanačelaklasičnemehanikejošimajusnažanutjecajnaoblikovanjeidejeoznanstvenom,nonisuprimjenjivauznanostioživome.Ubiologijinemastrogogdeterminizma,esencijalizamnijeprikladan, a redukcionističkipristupnijeplodonosanuobjašnjavanjuživihpredmetaipojava.Uzto,biologijaimaposebneosobinekojenemoguslužitizaobjašnjenjapredmetaipojavaneživogsvijeta.Činisedajebiologijasamostalnaznanostčijasamostalnostizvireizpretpostavkeontološkogiepistemološkogpluralizma.Svijet jeraznovrstan,sastojiseodbrojnihrazličitihvrstapredmetaipojava.Raznovrsnostsvijetamožebitizahvaćenarazličitimvrstamaznanostikojeimajuposebnepojmovnike,načela,logikeimetodologije.Znanstvenozahvaćanjesvijetatrebavišerazličitihvrsta»Popperovihmreža«zahvatanjerazličitihvrstapredmetaipojava.Dajeturiječoznanstvenomproučavanjusvijetadokazujedetaljnostuobjašnjenjupojedinačnihaspekatasvijeta,vidiseizgeneralizacija,predviđanjarazličitogstupnjaivrsteuspješnosti,težnjipremapodudaranjuteorijakojetežebitiznanstvenesasvijetomposebii,nakraju,uvijekpostojinekioblikiskustveneprovjerljivosti.Biologijajestznanost,onajesamostalnauodređenjusvogapodručjaiizabiranjuprikladnogpojmovnikaimetodaproučavanja.Njezinopodručje,pojmovnik,logikaimetodologijanepodudarajusepotpunosonimaostalihznanosti,aliseupotpunostininerazilaze.Samostalnostbiologijeimplicirapotrebuizgradnjenovogamodelasustavaznanostikojinećebiti»fizikalnocentričan«ilikojićedopuštatiodređenusamostalnost.Novimodeltrebaobidecentraliziratisustavznanostirušenjemesencijalističkogpristupaodređenjupojmaznanstvenog,premakojemznanostsadržavanužnaobilježja,itoonafizike.Razlogpotrebezanovimmodelomjeupretpostavcioraznovrsnostisvijetaštozahtijevaraznolikeznanstvenealate(pojmovne,logičkeimetodološke).



Pozitivizampripisujeznanstvenimteorijamafizikeistinitostilipribližnuistinitost,aznanjeosvijetuposebinijemogućeizvanteorijafizike.Prematomujeznanjeosvijetuistovrsno,kaoštosuipredmetiipojaveusvijetuistovrsni.No,očitojedazafizikuibiologijunevrijedinačelonerazlučivostiistovjetnog jer im sva svojstva nisu zajednička. Priznanje samostalnosti biologijerušislikuistovrsnogsvijeta,projektjedinstveneznanosti,idovodiupitanjeobjektivnostuniverzalnogznanstvenogznanja.Tomujetakojerepistemologijajedinstveneznanostipretpostavljaistovrsnostsvijetakojibimoraobitispoznatljivmaterijalističkim teorijamakojeobjašnjavajustanjamaterijenarazličitimrazinama,njihovimsvođenjemnatemeljnasvojstvamaterije.Međutim,pouzdanjeumaterijalističketeorijeslabimoćpredviđanjateorijabezstrogihgeneralizacija,kakvesuteorijebiologije,izuzmuliseonenamolekularnoj razini.

4. Odluka

Posljednje rečenice iz prethodnog poglavlja usmjerene su prema tvrdnji oposebnompoložajubiologijeunutarsustava»zajedniceznanosti«.Prijeobvezivanjatakvojideji,trebarazmotritijesulibaštakobrojneivelikerazlikeiobrnutotomu,malesličnostiukakvoćiikolikoći.Neslaganjeopoložajubiologijepremaznanostimapoputfizikeuosnovijedvojbaokorazlikaizmeđustrukture,dokazakojetestirajuteorijeiodnosasdrugimteorijama,izmeđubiologijeifizike.Oštrorazgraničenjerazdvajasuprotstavljenestraneutaboreautonomista iprovincijalista,koje seu jednome ipak slažu:»…velikidiobiologijenemožebitipovezansfizikomnanačinkojibinamdopustioprijenossnageipreciznostisfizikenabiologiju«(Rosenberg,1985:25).Objestranevidenepomirljiveneuređene razlike.Prviproblem ležiu različitostivrstapredmetafizikeibiologije(RosenbergiMcShea,2008:41),kojiipakimajusjecišteumezokozmosu.Fizikaobuhvaćaidrugeprostore,nonjimasebaveposebnedisciplinepoputkvantneteorije,astronomijeikozmologije.DrugosuočavanjejenatraguGalileija–opažanjeipokus.Umolekularnojbiologijipostojisnažnooslanjanjenaponovljenopromatranjekontroliranihpojava,napokus,kojejevrlosličnofizikalnomproučavanjumakromolekula.Rosenberg (1985)navodieksperimentalnunerazlučivost ispitivanjaenzimaunutarbiologijeiparalelnihkatalitičkihienergetskihpokusaunutarkemije.Ovaispitivanjasurazličitasamousvojemstupnjujersemogupromatrati,ponavljatiikontrolirati,aprovjerljivosttvrdnjijejednakaonojkojujemogućenaćiufizici.Noiufizicipostojedisciplinekojeproučavajusistemeskojimanijemogućemanipulirati kao s onimamolekularne biologije. Prvenstvenosutokvantnateorijatekozmologijaiastronomija,atakojeisevolucijskombiologijom koju nije lako testirati zbog sporosti naraštaja ispitivanih vrsta(Rosenberg,1985).No,uzroktomunijerazlikafizikeibiologije,negoveličinaproučavanihpredmeta,odnosnorazlikajekvantitativna.Trećesuočavanjejeulogiciimetodologiji.Logikazakona,iliboljerećimodelabiologije,nemaoblik strogog kondicionala (Sober, 2000), no imakondicionalnih generalizacija,adrugačijenijeniunekimdisciplinamafizike.Naravgeneralizacijabiologije jestupitna,ali jezatoproblempredikcijeuevolucijskojbiologiji

31

Eleutheriajeponegdjesinonimzademokratia,aponegdjesepojavljujezajednosautonomijom kao eleutheria kai autonomia.Sličanje ipojameleutheriazo,govoriti iliponašati

sekaoslobodan.DetaljnijeoovimpojmovimapišuLund(1992),Branham(1998)iWalker (2000).



lakorješiv.Evolucijskabiologijajestretrodiktivnaposvomenazivujerobjašnjavaonoštosedogodilo,alipoznačenjumožebitiijestprediktivna.Teorijaevolucijemožesvojapredviđanjaoprošlimdogađajimaprovjeritionimeštoćesetekpronaći,pazaključaksučinkanauzrokpostajepredviđajući.32 Tako biologijanijeistovjetnasdrugimznanostima(fizikom)nitiimjeprotuslovna,negoimasnjimadjelomičnozajedničkisadržajiopseg.Brojnesličnostiiteknekerazlikeukazujunarazlikuustupnju,aneukakvoćiizmeđubiologijeifizike,pazautvrđivanjenaravibiologijevišenijevažannjezinodnospremaobjektivnojzbilji:tajodnosjeistizabiologijuifiziku.Ostajejošsamozaključitiosmještanjubiologijeunutarsustavaznanosti.

Zaključak

Postojedvojbeokonaraviznanjaoživomsvijetu.Razlozismještanjabiologije izvanpodručjaznanstvenogproizlaze iz ideje fizikalizmapremakojojsesvapojavnostsvijetasvodinatemeljnematerijalneentitetekojimogubitiobjašnjenizakonimafizike.Premafizikalizmu,samozakonii teorijefizikezrcaleobjektivnisvijet.Znanostikojesenekoristepojmovima,načelima ilogikom(metodologijom)fizike(klasičnemehanike)spadajuuprovincijskeznanostiograničeneusvompodručjuimetodinaorganizacijunašegaiskustva(čestouspješnu),anenaspoznajusvijetaposebi.Dvojbaopoložajubiologijeu odnosu na sustav znanosti ostavlja nekolikomogućnosti. Prema prvomepristupunajjednostavnijebibilo isključitibiologiju izvansustavaznanosti.Opravdanje isključenja je u nedostatku univerzalnosti, nedostatku strogihgeneralizacija(zakona)inedostatkustrogekvantitativnestrukture.Biologijimanjkadeterminističkonačelo,esencijalizamnijeprimjenjiv,aredukcionizamnije plodonosan.Zato bi drugi pristup biologiju sveo na fiziku, pa bionabilaposebnavrstafizike,anjezineteorijeposebneteorijefizike.Trećipristup,unatočznačajnimrazlikamaizmeđubiologijeifizike(ikemije),tvrdiznanstvenostbiologije.Ovompristupubiologijajesamostalnaznanostsvlastitimpojmovnikomimetodologijom.Biologijajestsamostalnauodređenjusvogapodručjaiizabiranjuprikladnogpojmovnikaimetodaproučavanja.Njezinopodručje,pojmovnikilogika(metodologija)nepodudarajusepotpunosonimaostalihznanosti,aliseupotpunostininerazilaze.Razlozisamostalnostiznanostioživomeizviruizpretpostavkeraznovrsnostisvijetakojinijespoznatljivjednimtipomznanstvenemreže.Raznovrsnostsvijetazahtijevavišerazličitihvrstaznanstvenihalata(pojmovnika imetoda)zazahvaćanjerazličitihvrstaentiteta ipojava.Zatoživisvijet,kaoposebnavrstapredmetaipojava,zahtijevaznanostsposebnimpodručjem,pojmovnikomilogikom(metodologijom).Ovizahtjevinetvorebezdanmeđuznanostimafizikeibiologije,kakokažeRosenberg(1985),negoobjašnjavajuposebnostbiologijeuistraživanjusvogapredmeta.Biologijajestznanost,onajesamostalnausmisluonogaautonomia, a ne eleutheria.

Literatura

Audi,R.1999.TheCambridgeDictionaryofPhilosophy.Cambridge,CambridgeUniversitypress.

Balabanić,J.2002.»IVOdnosiizmeđuživogineživog:filozofijskipogled«.Prirodoslovnomatematički fakultet,Zagreb, pregledano10. studenog2008.Raspoloživonahttp://www.hpm.hr/predav4.htm.

Balabanić,J.2007.»NeočitostBožjeprisutnostiusvijetu«.NovaPrisutnost:časopiszaintelektualnaiduhovnapitanja,3,str.389–416.



Berčić,B.2005.»Logičkipozitivizamimetafizika–76godinakasnije«.U:Bracanović,T.(ur.),Znanstvenoshvaćanjesvijeta–Bečkikrug.Zagreb,Hrvatskistudiji–StudiaCroatica,str.83–113.

Boyd,N.R.1999.»Kinds,ComplexityandMultipleRealization:CommentsonMillikan’s‘HistoricalKindsandtheSpecialSciences’«.PhilosophicalStudies,95,str.67–98.

Branham,R.B.1998.»Cynics«.[CDROM].RoutledgeEncyclopediaofPhilosophy.Version1.0,London.

Butterfield,J.1998.»Determinismandindeterminism«.[CDROM].RoutledgeEncyclopediaofPhilosophy.Version1.0,London.

Calvert,J.B.2002.ReadingEuclid.Online,pretraženo15.siječnja2009.Raspoloživonahttp://mysite.du.edu/~etuttle/classics/nugreek/contents.htm.

Cat,J.1998.»Unityofscience«.[CDROM].RoutledgeEncyclopediaofPhilosophy.Version1.0,London.

Cooper,M.G.2000.TheCell:AMolecularApproach.Sunderland(MA),SinauerAssociates,Inc.

Crick,F.1966.OfMoleculesandMen.Seattle,UniversityofWashingtonPress.

Duhem,P.1951.TheAimandStructureofPhysicalTheory.NewJersey,PrincetonUniversityPress.

Dupré, J. 1993.TheDisorder ofThings:Metaphysical Foundations of theDisunity ofScience.Cambridge(MA),HarvardUniversityPress.

Feyerabend,P.1978.Protivmetode.Sarajevo,VeselinMasleša.

Fine,A.1999.»RealismandAntirealism«.U:Wilson,R.A.iKeil,F.C.(ur.),TheMITEncyclopediaoftheCognitiveSciences.Cambridge(MA),MITPress,str.707–708.

Fodor, J.1981.RePresentations:PhilosophicalEssayson theFoundationsofCognitiveScience.Cambridge(MA),MITPress.

GodfreySmith,P.2003.TheoryandReality:AnIntroductiontothePhilosophyofScience.Chicago,TheUniversityofChicagoPress.

Hahn,H.,Neurath,O.iCarnap,R.2005.Znanstvenoshvaćanjesvijeta–Bečkikrug.Zagreb,SveučilišteuZagrebu–Hrvatskistudiji.

HoyningenHuene,P.1993.ReconstructingScientificRevolutions:ThomasKuhn´sPhilosophyofScience.Chicago,TheUniversityofChicagoPress.

Irwin,T.H.1998.»Aristotle«.[CDROM].RoutledgeEncyclopediaofPhilosophy.Version1.0,London.

Kant, I. 2004.Metaphysical Foundations of Natural Sciences. Cambridge, CambridgeUniversityPress.

Kuhn,T.S.2002.Strukturaznanstvenihrevolucija.Zagreb,NakladaJesenskiiTurk.

Lelas,S.1990.Promišljanjeznanosti.Zagreb,Hrvatskofilozofskodruštvo.

Lelas,S.1996.»Što jeznanost?«.U:Lelas,S. iVukelja,T. (ur.),Filozofijaznanosti:sizboromtekstova.Zagreb,Školskaknjiga,str.7–56.

Liddell,H.G.iScott,R.A.GreekEnglishLexicon.Online,pretraženo28.prosinca2008.Raspoloživonahttp://www.perseus.tufts.edu/cgibin/lexindex?entry=a)podi/dwmi.

Lund,H.S.1992.Lysimachus:AStudyinEarlyHellenisticKingship.London,Routledge.

Mainx,F.1955.»FoundationsofBiology«.InternationalEncyclopediaofUnifiedScience,1,str.1–86.

32

Rosenberg i McShea (2008: 132) navodenekeodtakvihprimjera.



Maturana,H.R.iVarela,J.V.1980.AutopoiesisandCognition.TheRealizationoftheLiving.Dordrecht,Holland,D.ReidelPublishingCompany.

Mayr,E.1970.Populations,Species,andEvolution.Cambridge(MA),HarvardUniversityPress.

Mayr,E.1976.EvolutionandtheDiversityofLife.Cambridge(MA)andLondon,TheBelknapPressofHarvardUniversityPress.

Mayr,E.1982.TheGrowthofBiologicalThought.Diversity,EvolutionandInheritance.Cambridge(MA)andLondon,TheBelknapPressofHarvardUniversityPress.

Mayr,E.1988.TowardaNewPhilosophyofBiology:ObservationsofanEvolutionist.Cambridge(MA),HarvardUniversityPress.

Mayr,E.1996.»TheAutonomyofBiology:ThePositionofBiologyAmongSciences«.TheQuaterlyReviewofBiology,Vol.71,1,str.97–106.

Mayr,E.1998.Tojebiologija:znanostoživomsvijetu.Zagreb,Hrvatskiprirodoslovnimuzej,Domisvijet.

Mayr,E.2004.WhatMakesBiologyUnique?:ConsiderationsontheAutonomyofaScientificDiscipline.Cambridge,CambridgeUniversityPress.

McCauley,R.1999.»Reductionism«.U:Wilson,R.A.iKeil,F.C.(ur.),TheMITEncyclopediaoftheCognitiveSciences.CambridgeMassachusetts,MITPress,str.712–713.

Mikulić,B.2004.(ur.hrvatskogizdanja),Greco,J.iSosa,E.(ur.),Epistemologija:Vodičuteorijeznanja.Zagreb,NakladaJesenskiiTurk.

Millikan,R.G.1999.»HistoricalKindsandthe‘SpecialSciences’«.PhilosophicalStudies,95,str.45–65.

Monod,J.1983.Slučajnostinužnost:ogledoprirodnojfilozofijimodernebiologije.Beograd, Rad.

Moser,P.K.2004.»Realizam,objektivnostiskepticizam«.U:Mikulić,B.(ur.hrvatskogizdanja),Greco,J.iSosa,E.(ur.),Epistemologija:Vodičuteorijeznanja.Zagreb,NakladaJesenskiiTurk,str.84–113.

Munson,R.1975.»IsBiologyaProvincialScience?«.PhilosophyofScience,4,str.428–447.

Nagel,E.1961.TheStructureofScience:ProblemsintheLogicofScientificExplanations.NewYork,Harcourt,BraceandWorld.

O’Hear,A.2007.Uvodu filozofijuznanosti.Zagreb,SveučilišteuZagrebu–Hrvatskistudiji.

Papineau,D.2003.»PhilosophyofScience«.U:Bunin,N.iTsuiJames,E.P.(ur.),TheBlackwellCompaniontoPhilosophy.Malden(MA),BlackwellPublishingLtd,str.287–316.

Putnam,H.1975.Mathematics,MatterandMethod.Cambridge,CambridgeUniversityPress.

Quine,W.V.O.1951.FromaLogicalPointofView.NewYork,Harper.

Rosenberg,A.1985.TheStructureofBiologicalScience.NewYork,CambridgeUniversityPress.

Rosenberg,A.1994.InstrumentalBiologyortheDisunityofScience.Chicago,ChicagoUniversityPress.

Rosenberg,A.2007.»ReductionsminBiology«.U:Matthen,M.iStephens,C.(ur.),PhilosophyofBiology.Amsterdam,ElsevierB.V.,str.349–368.

Rosenberg,A.iMcShea,D.2008.PhilosophyofBiology:AContemporaryIntroduction.NewYork,Routledge.

Ruse,M.1973.ThePhilosophyofBiology.London,Hutchinson.

Smart,J.J.C.1963.PhilosophyandScientificRealism.London,Routledge&KeganPaul.

Sober,E.2000.PhilosophyofBiology.Boulder(CO),WestviewPress.



Sober,E.2003.»PhilosophyofBiology«.U:Bunin,N.iTsuiJames,E.P.(ur.),TheBlackwellCompaniontoPhilosophy.Malden(MA),BlackwellPublishingLtd,str.317–345.

Stamos,D.N.2003.TheSpeciesProblem:BiologicalSpecies,Ontology,andtheMetaphysicsofBiology.Lenham,LexingtonBooks.

Tamarin,R.H.1999.PrinciplesofGenetics.Boston,WCBMcGrawHill.

VonWright,G.H.2004.ExplanationandUnderstanding.NewYork,CornellUniversityPress.

Walker,J.2000.RhetoricandPoeticsinAntiquity.NewYork,OxfordUniversityPress.

Waters,C.K.1998.»CausalRegularitiesintheBiologicalWorldofContingentDistributions«.BiologyandPhilosophy,13,str.5–36.

Windelband,W.2006.AHistoryofPhilosophy.Boston,AdamantMediaCorporation.

Woods,M.J.2003.»Forma,vrsta ipredikcijauAristotela«.U:Gregorić,P. iGrgić,F.(ur.),AristotelovaMetafizika:zbirkarasprava.Zagreb,Kruzak,str.219–233.

TonćiKokić

Autonomy of the Science of Living Things

AbstractAmbiguities of attitudes on the position of biology within or outside of science domain can be divided into few basic approaches. The first approach places biology outside the scientific domain due to its lack of universality, the lack of strong generalizations and the lack of strong quantitative structure. The second approach claims that science of biology should be reduced to physics. The third approach accepts significant differences between biology on one side, and physics and chemistry on the other side, but it still claims that biology is a hard science, autonomous and with its own terminology and methodology. Comparison of principles of natural science with features of biology demonstrates a lack of determinism, inappropriateness of essentialism and pitfalls of reductionist approach in biological sphere. On the other hand, biology has some specific features. Biology is a science that has autonomy in determining its domain and choice of appropriate terminology and inquiry methods. Its domain, terminology, logic and methodology are not entirely in accordance with other sciences, but also are not completely diverse.

Key wordsbiology,philosophyofbiology,physicalism,generalizations,unityofscience,models,provincialism,autonomy,laws,science

samostalnost znanosti o živome · samostalnost znanosti o živome sažetak proturječnost stavova...

Documents