sam svoj majstor br. 12, 1979. godine - orlovac.euorlovac.eu/atom/atom3_2.pdf · 19. blok shema...
TRANSCRIPT
![Page 1: Sam svoj majstor br. 12, 1979. godine - orlovac.euorlovac.eu/atom/atom3_2.pdf · 19. Blok shema predajnika Atoma-3. promjera 1 mm. Nakon što se rupe iz-buše okrene se tiskana pločica](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012311/5a79bc147f8b9a5c3a8c118b/html5/thumbnails/1.jpg)
NASTAVAK IZ PROŠLOG BROJA
PREDAJNIK• Predajnik je elektronički uređaj
pomoću kojeg se proizvodi visokofrek-ventni signal potreban za prijenos infor-macije. Najjednostavniji tip predajnikasastoji se od samo jednog stupnja ikruga za napajanje (slika 18). Iako vrlojednostavni, jednostepeni predajnici da-nas se vrlo rijetko upotrebljavaju zbogsvojih ograničenih mogućnosti i loših teh-ničkih karakteristika. Poboljšanje semože postići dodavanjem visokofrek-ventnog pojačala snage koji se spajaizmeđu antene i oscilatora (slika 18b).Stabilnost frekvencije oscilatora sada jeznatno veća jer je oscilator mnogo ma-nje opterećen. Daljnje poboljšavanjepostiže se odvajanjem izlaznog stupnjaod oscilatora posebnim stupnjem zaodvajanje koji ne treba imati veliko poja-čanje (slika 18c).
• Sva tri tipa predajnika prikazana naslici 17 proizvode VF signal koji, dove-den u antenu, stvara elektromagnetskevalove. Oni se šire prostorom i mogućeih je primiti prijemnikom koji je podešenna istu frekvenciju na kojoj se vrši emiti-ranje. Kontrolni instrument prijemnikaregistrirao bi signal predajnika, ali se izzvučnika ne bi čuo nikakav zvuk, ma ko-liko okretali regulator-pojačanja. Razlogje tome taj, što predajnik proizvodisamo VF signal stalne frekvencije i ampli-tude tzv. »val nosioc«. Želi li se predajni-kom prenijeti određena informacija, npr.govor, mora se ona na pogodan način»ukomponirati« u proizvedeni VF signal.To se vrši sklopom zvanim modulator, apostupak se naziva modulacija. Mijenjali se postupkom modulacije frekvencijavala nosioca govorimo o frekventnoj, adolazi li do promjene amplitude riječ jeo amplitudnoj modulaciji (vidi sl. 18). Upredajniku »Atoma-3« primjenjuje se
Na temelju materijala pripremljenihu redakciji SAM-a Obrazovniprogram RTV Zagreb snimio jeseriju emisija o gradnjiprimopredajnika ATOM 3.
Urednikje emisije Stanislav Govedić,režiser Ingrid Černi, a temuobjašnjava inž. Branko Bartolić.
Emisije su na programu svakogpetka u 19 sati na II programu TVZagreb a preuzimaju ga i drugi TVcentri.Zbog velikog zanimanjagledalaca razmatra se mogućnostda se serija ponovi u XII mjesecu iliza vrijeme školskih praznika na Iprogramu.
SAM 1135
![Page 2: Sam svoj majstor br. 12, 1979. godine - orlovac.euorlovac.eu/atom/atom3_2.pdf · 19. Blok shema predajnika Atoma-3. promjera 1 mm. Nakon što se rupe iz-buše okrene se tiskana pločica](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012311/5a79bc147f8b9a5c3a8c118b/html5/thumbnails/2.jpg)
amplitudna modulacija jer se prema va-žećim zakonskim propisima samo onasmije koristiti pri radu unutar CB po-dručja.
• PREDAJNIK »ATOMA-3« SA-STOJI SE OD SLIJEDEĆIH SKLOPOVA(slika 19):
• odvojnog stupnja• izlaznog stupnja• modulatoraPromatrajući sheme spoja prijemnika i
predajnika može se lako zapaziti vrlovelika sličnost pojedinih sklopova. Takoje na pr. shema spoja oscilatora predaj-nika gotovo identična sa shemom spojalokalnog oscilatora prijemnika, a NF poja-čalo vrlo se malo razlikuje od modula-tora predajnika.
• Oscilator radi u tzv. Pirzovu spoju,u kojemu se kristal odabranog kanalauključuje preklopnikom između baze ikolektora tranzistora T i . U kolektorskomkrugu smješten je titrajni krug L1-C2podešen na srednju frekvenciju CB po-dručja. Iz oscilatora se VF signal vodi nabazu trazistora T2 odvojnim kondenzato-rom C4. Nakon pojačanja, VF signal do-lazi na bazu tranzistora T3, a zatim do-voljno pojačan na tzv.»TT« filter i konačnona antenu.
• Kolektor tranzistora T3 spojen je stočkom A modulacionog transformatora,na koju je također, preko otpornika R7spojen i kolektor tranzistora T2. Signal izmikrofona, pojačan modulacionim poja-čalom, uvjetuje promjenu napona na se-
kundaru transformatora. Kolektori obatranzistora čas su na višem, a čas na ni-žem potencijalu. Amplituda vala nosiocamijenja se tako pod utjecajem modula-cionog signala što nije ništa drugo, većamplitudna modulacija.
REALIZACIJASvi elementi potrebni za gradnju pri-
mopredajnika postavljaju se na tiskanupločicu dimenzija 215x112 mm. Prijenego li se počne s postavljanjem i lemlje-njem elemenata potrebno je tiskanu plo-čicu obrusiti po rubovima, a bakrenu fo-liju premazati otopinom šelaka u špiritu.Nakon sušenja, od nekoliko minuta, plo-čica je dovoljno suha da bi se moglo pri-stupiti bušenju rupa spiralnim svrdlom
SAM 1136
ISPRAVAK
Sigurno ste primijetili da je u prošlombroju, u napisu o primopredajnikuATOM-3, određeni broj crteža označenu tekstu pogrešnim brojem. Budući datek sa ovim nastavkom završavamonapis o ATOMU-3, nadamo se da jošnije kasno da se greške isprave. Utome neka vam pomogne i ova tabela:
1039 2 7 81041 1 8 71041 1 8 91041 2 9 101041 2 10 121041 3 10 b 12 b1042 1 12 131042 1 13 141042 3 14 151042 3 15 161042 3 16 17
1039 2 7 81041 1 8 71041 1 8 91041 2 9 101041 2 10 121041 3 10 b 12 b1042 1 12 131042 1 13 141042 3 14 151042 3 15 161042 3 16 17
![Page 3: Sam svoj majstor br. 12, 1979. godine - orlovac.euorlovac.eu/atom/atom3_2.pdf · 19. Blok shema predajnika Atoma-3. promjera 1 mm. Nakon što se rupe iz-buše okrene se tiskana pločica](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012311/5a79bc147f8b9a5c3a8c118b/html5/thumbnails/3.jpg)
19. Blok shema predajnika Atoma-3.
promjera 1 mm. Nakon što se rupe iz-buše okrene se tiskana pločica premaizvoru svjetla i dobro pregleda. Na ovajse način vrlo lako otkriju mjesta kojanisu izbušena, što treba odmah ispraviti.Naknadno bušenje, kada je već dio ele-menata postavljen i zalemljen, nije nimalo lako i često dovodi do oštećenjaokolnih elemenata i nepotrebnog uzruja-vania.
• »Profesionalniji« izgled tiskane plo-čice može se postići posrebrivanjembakrene površine prije nego li se onapremaže otopinom šelaka. Jedan od naj-jednostavnijih načina posrebrivanja jeuranjanje pločice na nekoliko minuta uistrošeni fiksir. Ovdje vrijedi pravilo: štoje fiksir istrošeniji, bolji je za posrebriva-nje. Pošto se pločica uroni, prekrije senakon nekoliko sekundi bakar čistim sre-brom, a poslije otprilike pet minuta plo-čica se izvadi i dobro opere vodom.Kako je sloj srebra vrlo tanak dobro gaje, isto kao i bakar, premazati otopinomšelaka.
0 Izgled tiskane pločice prikazan jeu mjerilu 1:1 na slici 20. Zbog lakšegsnalaženja izgled iste pločice prikazanje ponovno na slici 2 1 , ali sada onakokako se ona vidi sa strane na kojoj supostavljeni elementi. Pojedini su stup-njevi ovdje međusobno odijeljeni punimlinijama, tako da i početnici već na prvipogled mogu vidjeti gdje su oni smje-šteni.
• Postavljanje elemenata na tiskanupločicu vrši se prema montažnoj shemiprikazanoj na slici 22. Zahvaljujući njoj,postavljanje elemenata je ubrzano, amoguće greške zbog krivog očitavanjavrijednosti svedene na najmanju mo-guću mjeru. Savjetujemo vam, da pritome ne žurite, jer se u žurbi obično na-čini najviše pogrešaka. Radite smireno ipostupno! Na mjestima gdje su elementimeđusobno vrlo blizu, ili se čak i dodi-ruju, potrebno ih je međusobno izoliratikako ne bi došlo do neželjenih spojeva.Elementi se mogu ulagati i lemiti pojedi-načno ili svi odjednom. Preporučamopojedinačno ulaganje i lemljenje jer setada tiskana pločica velik broj putaokrene s jedne na drugu stranu, te post-oji veća vjerojatnost da se zamijeti mo-guća greška. Posebno upozoravamo dapri lomljenju »crnog« međufrekventnogtransformatora nožica u primarnomkrugu ne smije biti spojena s minusom.Da bismo to izbjegli svrdlom ćemo proši-riti rupu, ili prije postavljanja transforma-tora odrezati njegov izvod.
• Po završenom lemljenju elemenatajoš jednom pregledajte da li su svi nasvojim mjestima, te da li su spojevi do-bro zatomljeni.
• Prije nego što tiskanu pločicupričvrstite u za tu svrhu pripremljenu ku-tiju potrebno je na njoj međusobno po-vezati određene točke, koje su ozna-čene na montažnoj shemi bijelim broje-vima u crnim kvadratićima. Točke 1 - 1povezuju se koaksijalnim vodom, atočke 2 - 2 i 3 - 3 izoliranom bakre-nom žicom.
SAM 1157
![Page 4: Sam svoj majstor br. 12, 1979. godine - orlovac.euorlovac.eu/atom/atom3_2.pdf · 19. Blok shema predajnika Atoma-3. promjera 1 mm. Nakon što se rupe iz-buše okrene se tiskana pločica](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012311/5a79bc147f8b9a5c3a8c118b/html5/thumbnails/4.jpg)
20. Izgled tiskane pločice primopredajnijaAtom-3 prikazane u mjerilu 1:1. »
21. Izgled tiskane pločice sa strane eleme-nata.
• Preostaje da se s tiskanom ploči-com spoje preostali elementi, preklop-nik, instrument, zvučnik, potenciometri iprekidači. Mjesta priključivanja ozna-čena su crnim brojevima u bijelim kva-dratićima. Što spojiti s pojedinim toč-kama vidi se iz shema danih uz mon-tažnu shemu. Tako na pr. prekidač pri-jem-predaja spaja se na točku 3 i zajed-
SAM 1138
nički minus, zvučnik između točaka 8 i 9,dok se preklopni kontakt prekidača Rx-aspaja sa točkom 10, a ostali kontakti spojedinim kristalima 1-12 na samoj tiska-noj pločici.
PODEŠAVANJE UREĐAJA
Nakon završetka gradnje na redu je provje-ravanje i podešavanje rada pojedinih sklo-pova. Ovom se dijelu posla mora obratiti po-
sebna pažnja, jer konačne karakteristike sa-građenog uređaja ovise u najvećoj mjeriupravo od načina podešavanja.
Primopredajnik »Atom-3« podešavatićemo ovim redom:
• NF pojačalo• prijemnik• modulator• predajnik
![Page 5: Sam svoj majstor br. 12, 1979. godine - orlovac.euorlovac.eu/atom/atom3_2.pdf · 19. Blok shema predajnika Atoma-3. promjera 1 mm. Nakon što se rupe iz-buše okrene se tiskana pločica](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012311/5a79bc147f8b9a5c3a8c118b/html5/thumbnails/5.jpg)
22. Prilikom gradnje treba paziti da se svielementi postave na zato predviđena mje-sta i zatim ispravno zaleme.
• Pi-filter
Provjeravanje rada i podešavanje NF poja-čala
• Najjednostavniji način provjere rada NFpojačala sastoji se u tome, da se prstom do-takne klizač (srednji izvod) potenciometra. Pritome regulator glasnoće mora biti postavljenna maksimalnu vrijednost. Čuje li se iz zvuč-
nika snažno brujanje, vrlo je vjerojatno, da NFpojačalo radi ispravno. Uoče li se prilikomovog provjeravnja bilo kakove nepravilnosti uradu, kao na pr. oscilacije, pregrijavanje poje-dinih elemenata i sl., dobro je najprije provje-riti da li su svi elementi na svojim mjestima iispravno zalemljeni. Ukoliko se ne uoče nika-kove nepravilnosti, prelazi se na mjerenjenapona karakterističnih točaka pomoću uni-
verzalnog instrumenta. Mjerenje se vrši tako,da se minus priključnica univerzalnog instru-menta spaja sa zajedničkim minusom, dok sepozitivna priključnica spaja s pojedinim ka-rakterističnim točkama i provjerava da li oči-tani naponi odgovaraju naznačenim. Odstupa-nja od ± 10 % ne bi smjela utjecati na radpojačala, ali svako veće odstupanje ukazujena neispravnost nekog elementa. Uzrok kvara
SAM 1139
![Page 6: Sam svoj majstor br. 12, 1979. godine - orlovac.euorlovac.eu/atom/atom3_2.pdf · 19. Blok shema predajnika Atoma-3. promjera 1 mm. Nakon što se rupe iz-buše okrene se tiskana pločica](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012311/5a79bc147f8b9a5c3a8c118b/html5/thumbnails/6.jpg)
23. Način priključenja mjernih inrtrumenataprilikom ispitivanja rada NF pojačala.
sada se lako pronalazi, jer izbor mogućih uz-ročnika nije velik. Nestanu li promjenom ele-menata nepravilnosti u radu pojačala, uzrokje kvara otklonjen. U protivnom mora se na-staviti s mjerenjima, sve dok se ne otkrije uz-rok kvara.
• Najjednostavnije, a ujedno i najbržeprovjeravanje rada pojačala vrši se tako, dase na ulaz pojačala dovede signal iz NF gene-ratora, a na izlaz, paralelno sa zvučnikom,spoji katodni osciloskop (vidi sliku 23). Zbogneugodnog tona koji se čuje iz zvučnika prili-kom ovog mjerenja, poželjno je da se umje-sto zvučnika, na izlaz pojačala priključi otpor-nik otpora 8 Ohma snage 2-10 W.
• Povećavanjem amplitude signala iz NFgeneratora mora se, ukoliko pojačaloispravno radi, pojaviti na zastoru katodnogosciloskopa, pravilna sinusoida. Amplitudaulaznog signala povećava se zatim sve dotrenutka, kada se na oscilogramu zamijeti izo-bličenje (vidi crtež 24 C), a zatim se malosmanji, tako da izobličenje nestane (vidicrtež 24 D). U tom trenutku može se univer-zalnim instrumentom izmjeriti napon na zvuč-niku (ili otporniku), te iz poznatih veličina na-pona i otpora izračunati izlaznu snagu poja-čala prema jednadžbi:
Pri ispravnom radu izlazna snaga treba iz-nositi OKO 2 W. Dobije li se mjerenjem manjaizlazna snaga, znak je da pojačalo ne radiispravno, te treba pronaći i otkloniti uzrokkvara.
• Ponekad se prilikom promatranja oscilo-grama uoči izvjesna nepravilnost između pozi-tivne i negativne poluperiode, te na samomprijelazu između pojedinih poluperioda. lakoove deformacije valnog oblika utiču na ukupniiznos izobličenja, u našem im slučaju netreba pridavati poseban značaj. Primopredaj-nik služi za međusobno komuniciranje i odnjega se zahtjeva sigurna i razumljiva vezabez ikakovih pretenzija o visoko kvalitetnojreprodukciji zvuka. Izobličenje od nekolikopostotaka gotovo uopće ne utječe na razum-
S A M 1 1 4 0
24. Kvaliteta NF pojačala najjednostavnije se provjerava promatra-njem valnog oblika uz pomoć katodnog osciloskopa.
![Page 7: Sam svoj majstor br. 12, 1979. godine - orlovac.euorlovac.eu/atom/atom3_2.pdf · 19. Blok shema predajnika Atoma-3. promjera 1 mm. Nakon što se rupe iz-buše okrene se tiskana pločica](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012311/5a79bc147f8b9a5c3a8c118b/html5/thumbnails/7.jpg)
26. Način priključenja mjernih instrumenata prilikom podešavanja MF pojačala.
ljivost, te su u ovom slučaju dozvoljene izv-jesne nepravilnosti valnog oblika.
Podešavanje i provjeravanje rada prijem-nika
• Za veliku većinu amatera posao okogradnje prijemnika završen je onoga časa,kada iz zvučnika sagrađenog uređaja začujunekoga od amatera. Spoznaja da prijemnikipak ne radi zadovoljavajuće, javlja se tek kas-nije, kada se uoči, da se sagrađenim prijemni-kom mogu čuti samo bliski i snažni odašiljači.Dvojbe nema - sagrađeni prijemnik nije do-voljno osjetljiv. Da bi se postigla potrebna os-jetljivost moraju se ugoditi titrajni krugovi, pričemu valja poštivati određeni red ugađanja.Najprije se ugađa NF pojačalo, slijedi provje-ravanje rada lokalnog oscilatora, a napos-ljetku se ugađaju ulazni krugovi.Ugađanje MF pojačala
MF pojačalo može se ugoditi na dva na-čina:
• na sluh• pomoću signal generatora i elektronič-
kog voltmetra (umjesto elektroničkog voltme-tra može se upotrijebiti katodni osciloskop iliu krajnjoj nuždi univerzalni instrument).
Preporučjivo je prije početka podešavanjaisključiti automatsku regulaciju pojačanja i totako, da se jednostavno s tiskane pločice od-lomi jedan od izvoda diode D1. U protivnompodešavanje se mora vršiti uz što manjiulazni signal pri kojem još automatska regula-cija ne djeluje.
28. Serijski spoj otpornika i zvučnika kojise priključuje između izvoda A i Bmodulacionog transformatora prilikomispitivanja rada modulatora.
a) Podešavanje na »sluh«Činjenica je da većina amatera ne posje-
duje potrebne mjerne instrumente, te im nepreostaje drugo već da sagrađeni uređaj »po-dese« bez njihove pomoći Uobičajeno je dase pri takovom podešavanju zakreću VF jez-gre MF transformatora i ulaznih krugova. Pritome se stalno prati S-metar ili ton iz zvuč-nika. Cilj je podešavanja postići što veći ot-klon kazaljke ili što glasnije ton iz zvučnika.Postupak se ponavlja nekoliko puta, sve dokse ne postigne najbolji prijem.
• Problemi kod ovakovog načina podeša-
vanja nastaju onda, ako su titrajni krugovijako razdešeni. Tada se obično ni uz najvećepojačanje NF pojačala iz zvučnika ne čuje ni-kakav zvuk, što obično manje iskusnog ama-tera dovodi u zabunu. Pitanje se namećesamo od sebe - treba li uzrok ovoj »šutnji«prijemnika pripisati njegovoj neispravnosti ilimožda u tom času na prijemnoj frekvencijinitko ne radi.
• Sve ove dileme nestati će onoga časakada pri podešavanju upotrijebimo već i naj-jednostavnije pomoćne instrumente, valomjeri pomoćni oscilator. O valomjeru je bilo go-vora prilikom opisa prijemnika, a njegova jeshema spoja prikazana na crtežu 9. Pomoćnioscilator je u stvari predajnik male snage kojise može načiniti za svega desetak minutaprema shemi spoja prikazanoj na crtežu 25.Podešavanje prijemnika vrši se sada na slije-deći način:
1. U lokalni oscilator prijemnika utaknuti pri-jemni kristal i uključiti prijemnik.
2. Pomoću valomjera provjeriti rad lokalnogoscilatora i ukoliko je to potrebno, pomi-canjem VF jezgre postići da oscilatorzaoscilira.
3. Uključiti pomoćni oscilator u kojemu senalazi prodajni kristal. Oba kristala, u pri-jemniku i pomoćnom oscilatoru, morajubiti predviđeni za rad na istom kanalu.
4. Pomoćni oscilator postaviti u neposrednublizinu prijemnika.
5. Podešavanjem VF jezgre MF transforma-tora postići najveće skretanje kazaljkeS-metra. Postupak ponoviti dok se ne
S A M 1141
25. Shema spoja pomoćnog oscilatora koji nam duži kao izvor si-gnala prilikom podešavanja prijemnika.
27. Zavrtao podešavanje MF dijela prijemnika vrši se tako da sevod iz signal-generatora jednom obavije oko tranzistora T1, a za-tim ponovi postupak podešavanja svih MF transformatora.
![Page 8: Sam svoj majstor br. 12, 1979. godine - orlovac.euorlovac.eu/atom/atom3_2.pdf · 19. Blok shema predajnika Atoma-3. promjera 1 mm. Nakon što se rupe iz-buše okrene se tiskana pločica](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012311/5a79bc147f8b9a5c3a8c118b/html5/thumbnails/8.jpg)
POTREBAN MATERIJALPRIJEMNIK I NF-POJAČALO
Diode i tranzistori:
D1 - AA131D2 - AA131D3 - AA131D4 - BA243
D5 - BA243D6 - BA243D7 - BZ10D8 - BA243
T1 - BF273T2 - BF266T3 - BF266T4 - BF266T5 - BF266T6 - BF225
T7 - BC286T8 - BC178T9 - BC108T10 - AC187/kT11 - AC188/k
Zavojnice i MF transformatori:Zavojnice se motaju na tijela 0 5 mm u koja se stavljaju VF jez-gre označene crvenom bojom i to na način prikazan crtežom.
L1 - 10 zavoja Cul ø 0,3 mmL2 - 2 zavoja Cul ø 0,3 mm
L3 - 10 zavoja Cul ø 0,3 mmL4 - 2 zavoja Cul ø 0,3 mm
Ostali materijal potreban za gradnju:Antenska priključnica: SO239Preklopnik: 2 pola X 12 položaja (izbor kanala)Preklopnik: 1 pol, uključeno-isključeno (preklopnik ograni-
čavača šuma)Zvučnik: 8 oma 2-5 W
postigne najbolji rezultat. Napomena: MFtransformatori podešavaju se »natraške«od izlaza prema ulazu prijemnika.
6. Pomoćni oscilatori udaljiti nekoliko metaraod prijemnika.
7. Zakretanjem VF jezgra ulaznih titrajnihkrugova postići što veći otklon kazaljkeS-metra.
8. Isključiti pomoćni oscilator.9. Provjeriti kako se prijemnikom primaju sla-
bije stanice na odabranom CB-području.10. Slušanjem nekog slabijeg signala (sta-
nice) na odabranom CB kanalu ponovno,ali sada što pažljivije, podešavati VF jez-gre prijemnika na najjači prijem.
b) Podešavanje pomoćusignal generatorai elektroničkog voltmetra.
POTREBNI INSTRUMENTI:• signal generator
S A M 1142
• elektronički voltmetar, katodni osciloskopili univerzalni instrument velikog ulaznogotpora.
POSTUPAK PODEŠAVANJA:• signal generator spojiti sa ulazom MF po-
jačala prijemnika i to tako da se vrući krajspoji preko kondenzatora od 10-30 pF sakolektorom tranzistora T2, a minus signalgeneratora sa minusom prijemnika (vidicrtež 26)
• signal generator se podesi na 455 kHz(modulacija 1kHz, a dubina modulacijecca 30 %),
• paralelno kondenzatoru C11, koji se nalaziu sklopu demodulatora, priključi se elektro-nički voltmetar, katodni osciloskop ili uni-verzalni instrument
• prijemnik i mjerni instrumenti uključe se nanapon napajanja i puste da se dobrougriju (ca 45 minuta),
• podešavanje se započinje od posljednjeg(crnog) MF transformatora zakretanjemVF jezgre sve dok se ne postigne najvećinapon na kondenzatoru C11. Postupak seponavlja i sa ostalim tansformatorima pričemu će biti potrebno, kako raste osjetlji-vost MF pojačala, smanjivati amplitudu si-gnala iz signal generatora. Nakon što sepodesi i posljednji (žuti) MF transformatorpostupak se ponavlja sve dok se ne po-stigne najbolji rezultat
• završno podešavanje MF dijela prijemnikavrši se uz minimalni signal iz signal gene-ratora. Postupak se svodi na to, da se okokućišta tranzistora T1 savine izolirani vodkoji se spaja sa »vrućim« krajem signalgeneratora, a zatim se ponavlja podešava-nje svih MF transformatora (vidi crtež 27)
Tek nakon što je MF pojačalo dobro po-dešeno, može se preći na podešavanje ulaz-nih stupnjeva. Prije nego li se počne njihovim
Kondenzatori:
C1 - 18-22pFC2 - 47 pFC3 - 47 nF kom. 12C4 - 40 nF kom. 5C5 - 47 pFC6 - 5 nFC7 - 47 pFC8 - 20 nFC9 - 20 nFC10 - 47 pFC11 - 5 nF
C12 -1μF/16VC13 - 33 nFC14 - 1 nFC15 - 2 Μ F / 1 6 V
C16 - 10μF/16VC17 - 10μF/16VC18 - 10 nFC19 - 2μF/16VC20 - 100 ΜF/16V
C21 - 1 nFC22 - 1000 μF/15V
L5 - 11 zavoja Cu I ø 0,3 mmL6 - 2 zavoja Cul ø 0,3 mm
MF1 - LMC-4100A (boja VF jezgre: žuta)MF2 - LMC-4101A (boja VF jezgre: bijela)MF3 - LMC-4101A (boja VF jezgre: bijela)MF4 - IMC-4102A (boja VF jezgre: crna)
VF1 - 23 zavoja Cu I ø 0,3 mm namotano na feritnom štapićuø 2,5 mm dužine 10-15 mm.
Otpornici: R20 - 470 oma 0,25 WR21 - 3,9 k 0,25 WR22 - 27 k 0,25 WR23 - 470 oma 0,25 WR24 - 470 oma 0,25 WR25 - 5,6 k 0,25 WR26 - 10 k 0,25 W
R1 - 680 oma 0,25 W R27 - 56 k 0,25 WR2 - 1 k 0,25 W R28 - 27 k 0,25 WR3 - 2,7 k 0,25 W R29 - 15 k 0,25 WR4 - 47 k 0,25 W R30 - 6,8 k 0,25 WR5 - 10 k 0,25 W R31 - 47 k 0,25 WR6 - 1,5 k 0,25 W R32 - 470 k 0,25 WR7 - 330 oma 0,25 W R33 - 120 k 0,25 WR8 - 4,7 oma 0,5 W R34 - 1 k 0,25 WR9 - 33 k 0,25 W R35 - 12 oma 0,25 WR10 - 10 k 0,25 W R36 - 3,9 k 0,25 WR11 - 1 k 0,25 W R37 - 47 oma 0,25 WR12 - 680 oma 0,25 W R38 - 100 oma 0,25 WR13 - 1 k 0,25 W R39 - 330 oma 0,25 WR14 - 100 k 0,25 W R40 - 0,5 oma 1 WR15 - 1,5 k 0,25 W R41 - 0,5 oma 1 WR16 - 470 oma 0,25 W R42 - 10 k 0,25 WR17 - 5,6 k 0,25 WR18 - 47 k 0,25 W P1 - 50 - 100 k Iog.R19 - 820 oma 0,25 W
![Page 9: Sam svoj majstor br. 12, 1979. godine - orlovac.euorlovac.eu/atom/atom3_2.pdf · 19. Blok shema predajnika Atoma-3. promjera 1 mm. Nakon što se rupe iz-buše okrene se tiskana pločica](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012311/5a79bc147f8b9a5c3a8c118b/html5/thumbnails/9.jpg)
PREDAJNIKKondenzatori:
Otpornici:
R1 - 5,6 kR2 - 2,2 kR3 - 100 omaR4 - 100 oma
Tranzistori:
0,25 W0,25 W0,25 W0,25 W
R5 - 680 omaR6 - 27 omaR7 - 22 omaR8 - 47 k
0,25 W0,5 W1 W0,5 W
Izlazna snaga 200 mW:T1 - BC 219T2 - BC 219T3 - BSX63
Izlazna snaga 2 W:T1 - BC219T2 - BD135T3 - BD135 ili BD106B
Zavojnice:VF1 - VF2 - VF3 - 23 zavoja Cu I ø 0,3 mm namotano naferitnom štapiću ø 2,5 mm dužine 10—15 mm.VF4 - 28 zavoja Cu I ø 0,2 mm namotano na otpornik 1 M/0,25WL1 — 8 zavoja Cu I ø 0,3 mm namotano na tijelu ø 5 mm sferitnom jezgrom crvene boje. Izvod je na trećem zavojuračunajući od hladnog kraja.L2 — 2,5 zavoja Cu I ø 0,3 mm namotano na tijelu ø5 mm sferitnom jezgrom crvene boje.L3 - 3,5 zavoja Cu I ø 1 mm (vanjski promjer zavojnice ø =14 mm)L4 — 10,5 zavoja Cu I ø 1 mm (vanjski promjer zavojnice ø =7 mm)L5 — 7 zavoja Cu I ø 1 mm. Zavojnica se namata direktno naferitnu jezgru ø6 - 7 mm s milimetarskim navojem.
MODULATOR
P1 = 47 - 100 k trimer potenciometarP2 = 100 oma trimer potenciometar
Diode i tranzistori:T1 - BC108T2 - BC178T3 - BC108T4 - AC187/kT5 - AC188/kD1 - BA243
Napomena: Radi ti se predajnik snage 2W mora se povećati isnaga modulatora te se u tom slučaju umjestotranzistora AC187 - AC188 stavljaju tranzistoriAD161 (T4) i AD162 (T5)
Ostali materijal potreban za gradnju:Modulacionitransformator: na jezgru presjeka 1,5 mm2 namota se najprije
primarna zavojnica (L1) koja sadrži 45 zavojaCu I ø 0,4 mm, a preko nje sekundarna (L2) kojasadrži 240 zavoja Cu I ø 0,4 mm.
Dinamički mikrofon s preklopnikom prijem-predaja.Minijaturni pokazni instrument. (100 μA)Relej: PR16L05 (Iskra)
podešavanjem mora se pomoću valomjera ilikatodnog osciloskopa provjeriti rad lokalnogoscilatora. Ukoliko on radi ispravno, povezujese signal generator sa antenskom priključni-com prijemnika, a frekvencija signal genera-tora podesi na prijemni kanal. Ovo podešava-nje frekvencije signal generatora mora sevršiti vrlo polagano i pažljivo, jer je širina pri-jemnog opsega prijemnika vrlo mala. Zakreta-njem jezgra ulaznih krugova (L1-L2 i L3-L4)nastoji se postići, isto kao i pri podešavanjuMF pojačala, najveći napon na kondenzatoruC11.
PROVJERAVANJE RADAI PODEŠAVANJE MODULATORA
• Za razliku od NF pojačala, gdje nije bilopredviđeno podešavanje struje mirovanja iz-
laznih tranzistora, mora se kod modulatoranajprije podesiti kolektorska struja. Podešava-nje se vrši tako, da se uz kratko spojeni ulazmodulatora (klizač trimer potenciometra P1spoji se sa zajedničkim minusom), pomica-njem klizača trimer potenciometra P2 podesikolektorska struja na 10 mA.
• Slično kao i kod provjeravanja rada NFpojačala, može se rad modulatora provjeritijednostavno doticanjem ulaza prstom, ili štoje svakako preporučljivije, pomoću mjernihinstrumenata. Odlučimo li se za ispitivanje uzpomoć mjernih instrumenata spojiti ćemoY-ulaz katodnog osciloskopa sa sekundarommodulacionog transformatora, dakle sa toč-kama A i B između kojih ćemo predhodnospojiti opteretni otpornik otpora 47 omasnage 2-5 W. Sam tok ispitivanja potpuno jeisti kao i kod ispitivanja NF-pojačala te ganećemo ponavljati.
• Ne posjedujete li potrebne mjerne in-strumente spojite između točaka A i B zvuč-nik otpora 8 oma kojem predhodno u serijuspojite otpornik od 22 do 47 oma. (vidi crtež28). Začuje li se iz zvučnika prilikom dotica-nja klizača potenciometra P1 ili baze tranzi-stora T1 snažno brujanje, a ni jedan se ele-ment ne zagrijava pretjerano, vrlo je Vjero-vatno da modulator radi ispravno.
• Na kraju želimo vam mnogo usp-ješnih veza vašim i našim primopredai-nikom »Atom-3«.
Tekst i crteži:Branko Bartolić
Snimio: Žarko MahovićOrganizacija: Ivo Saletto
SAM 1143
C8 - 20 nFC9 - 20 nFC10 - 100 pFC11 - 150 pF trimerC12 - 50 pFC13 - 100 pFC14 - 10 nF
C1 - 100 pFC2 - 22 pFC3 - 10 nFC4 - 10 nFC5 - 20 nFC6 - 390 pFC7 - 330 pF
Otpornici:R1 - 150 k 0,25W R 8 - 1k 05 WR2 - 22 k 0,25 W R9 - 12 oma 0,25 WR3 - 10 k 0,25 W R10 - 3,9 k 0,25 WR4-47k 0,5W R11-330 oma 0,25 WR5-47k 0,25 W R12-0,5 oma 1 WR6-470k 0,25 W R13-0,5 oma 1 WR7-120k 0,25 W R14-2,2k 0,25 W
Kondenzatori:C1 - 2ΜF/16V C8 - 1 nFC2 - 10μF/16V C9 - 100μF/16 VC 3 - 1 0 Μ F / 1 6 V C10-220pFC4 - 1 nF C11 - 220 pFC5 - 5 nF C12 - 220 pFC6 - 10ΜF/16V C13 - 1000μF/16VC7-2μF/16V C14-100nF