saff [broj 344, 16.8.2013]

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]

http://slidepdf.com/reader/full/saff-broj-344-1682013 1/64

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


30

32

36

48

54

24

10

8

SAFF broj 344

SadržajHutbe iz tri sveta mesdžida

Mesdžidu-l-haram (Časni hram u Mekki)

Ramazan je prošao – kako dalje?

PolumjesecPerfidna taktičnost šiizma

Ramazanska ofanziva šiija na Bosnu i Hercegovinu

DruštvoRazmišljanja

Moje bošnjaštvo od rođenja do popisa 2013.

Kutak za muslimansku omladinuIPF Bihać

Ramazanske aktivnosti Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću

Islamske temeOsnovna načela islamskog ekonomskog sistema (III dio)

Islam ohrabruje investicije od kojih zajednica ima koristi

PoglediSevda(h)linka

Bošnjake je od vjere i morala najviše udaljila pjesma

Komentar polumjeseca Šiizacija javnog rtv servisa

Propagadne i manipulativne tehnike u FTV serijalu ‘Sunniti, šiiti’

Islamnet Meksiko

Procvat islama u Meksiku

16. august - 9. ševval

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


IzdavačUDRUŽENJE ZA AFIRMACIJUOBRAZOVANJA, KULTURE I

MORALA “SAFF” Adresa: Munira Gavrankapetanovića

25, SarajevoMAGAZIN “SAFF”

Adresa: Donja Mahala bb, 71300 Visoko www.sa .ba e-mail: sa magazin@

yahoo.comredakcija: tel./fax: +387 32 73 49 01;

mob: +387 62 28 74 12;marketing: +387 62 55 81 28.

Žiro račun: BOSNA BANK INTERNATIONAL

Za uplate u BiH:141-306-53200347-07;za uplate u inostranstvu:

141-306-53101275-15; IBAN:BA391413065310127515

Glavni i odgovorni urednik Semir Imamović

Redakcijski kolegij Abdusamed Nasuf Bušatlić, EzherBeganović, Fatmir Alispahić, Mithat

Ćeman, Adem Zalihić, Merjem Zukić,Mersada Nurudina Agović, Nusret

Hodžić.DTP

Semir ŠišićLektor

Abdulmedžid NezoStalni saradnici:

Subašić H. Džemal, Ismail Ibrahim,Safet Kadić, Ramiz Hodžić, Anes

Džunuzović, Abdulvaris Ribo, AlmirMehonić, Amir Durmić, Saladin

Kovačević, Sejfudin Dizdarević, EsadMahovac, Erdem Dizdar, Fahrudin

Sinanović, Senada Mešanović, SenadMešanović

Ostali saradnici:Šemso Tucaković, Ekrem Tucaković,

Nijaz Alispahić, Salko Opačin,Nedim Haračić, Ale Kalember, Sead

Zubanović, Fatima Jašarević,Štampa

EMANET d.o.o., Zenica Časopis izlazi svakog drugog petka Rukopisi, diskete i fotogra je se ne

vraćaju

ISNN 1512-651X Časopis je upisan u evidneciju javnihglasila u Federalnom ministarstvu

obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod brojem 622

Do Popisa je ostalo tako

malo vremena da Bošnjaci gotovo pa da ništa bitnije ne mogu izmijeniti. Ma kakva kampanja da se otvori, onaj je osuđena na nešto više od 30-tak dana djelovanja. to je urađeno –urađeno je. Nekoliko institucija,prevođenih Islamskom zajednicom,osnovalo je Fondaciju, a iz Fondacijesmo dobili nekoliko kvalitetnihintervjua njenog predsjednika, ito je to. Prethodno je ozvaničena kampanja “Bitno je biti Bošnjak”, pa je, uglavnom, jedan čovjek obišao neke džemate idžamije i govorio o Popisu.Naš kolumnista, Fatmir Alispahić, koji je prviupozoravao na opasnostiPopisa, tačno prije godinudana, u više tekstova i na nekoliko skupova (Brčko,Travnik, itd.), recimo, nijeuključen nigdje. Sumnjiv je taj redukcionizam odstrane institucija koje su sebi uzelezadaću da narod educiraju o Popisu.Umjesto da se otvori širok, i što širiintelektualni front, on se zatvara ireducira. Kao da je nekome stalo da nas je što manje u ovoj historijskojbici za opstanak Bošnjaka!? Moralisu dosad biti oformljeni štaboviu svim općinama, koji bi obilazilimjesne zajednice, držali predavanja,dijelili edukativne materijale, ulaziliu kuće, i što je najvažnije - išli prema onima koji hoće da se izjasne kao“Bosanci” ili “Muslimani”, da ihubijede kako samo kao Bošnjacimogu sačuvati svoje bosanstvo isvoje muslimanstvo. Zašto takvištabovi nisu osnovani, kad je sasvimsigurno da naši medžlisi imaju snagei potencijala da oko sebe okupelokalnu intelektualnu i patriotskuelitu? Odgovor na ovo pitanje morajudati baš ovi koji su sebe promoviraliu predvodnike kampanje oko Popisa.Nije dovoljno napraviti onaj nemuštispot, nije dovoljno držati predavanja po džamijama, niti je dovoljno datinekoliko intervjua u medijima kojekonzumiraju svakako samosvjesni

Bošnjaci. Kampanja je morala biti

usmjerena prema Bošnjacima kojineće da se izjasne kao Bošnjaci, jer je to onaj dio naroda kojeg ćemoizgubiti. To je ta linija fronte na kojoj se događa naš poraz u Popisu!Više nije pitanje da li ćemo pretrpjetigubitke, već je pitanje koliki će tigubici biti. Lijepo je čuti uvjeravanja da su Bošnjaci toliko zreli da znaju kosu i šta su, ali mi to ne možemo znatidok ne vidimo rezultate Popisa. A šta ako se neprijatno iznenadimo? Tada više nema povratka. Zato se ništa nije

smjelo prepustiti slučaju,kao što je prepuštena jedna velika masa zabrinutihbošnjačkih intelektualaca koji su dosad morali bitiorganizirani u sistemobilaska mjesnih zajednica - da svako dobije prilikuda dadne svoj doprinosu ovom historijskomdogađaju. ZahvaljujućiIslamskoj zajednici, ipak,

svijest o važnosti Popisa je izdignuta na najviši nivo, tako da su džematlije,kroz više sadržaja, i nekoliko hutbi,upoznate sa dramatičnošću trenutka.Vjerovati je da će inercijom nagona a opstanak mnogi Bošnjaci,

samoincijativno, povesti kampanjeu lokalnim sredinama da objasne -kako Bosna i Bošnjaci mogu opstatisamo na jedan način: ako Bošnjacipotvrde svoje nacionalno ime. Bezobzira na gore navedene kritičkeopaske, mi možemo biti zadovoljnisa obimom osla ko i e uradila Islamska zajednica. ini se da nikada,ni u jednom događaju, Bošnjaci nisubili toliko educirani i upućivani kaodanas, kada se radi o Popisu. Zasluga je to Islamske zajednice, neovisnood ovih asocijacija koje su mogleuraditi mnogo više. U vremenu kojepreostaje vrijedilo bi, ipak, razmislitio formama omasovljenja kampanje,o nekoj vrsti masovnih skupova,okupljanja naroda, šetnji kroz našečaršije, u isto vrijeme, istog dana,kako bi se svima poslala poruka da bošnjački narod nije napušten samod sebe, a time i od Božije milosti.

ImpressumUvodnik Šta je PopisBošnjacima?


7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Hutba

H : A N B

Uvišeni Allah, dž.š., u Kur’anu,a.š., je objavio:Nezamislivo je a vjernik ubije vjernika, to se

može dogoditi samo - nehotice..... Onome

ko hotimično ubije vjernika kazna će biti -Džehennem, u kome će vječno ostati; Allah će na njega gnjev Svoj spustiti i proklet će ga i pat-nju mu veliku pripremiti.(En-Nisa’, 92.-93.)

I ovogodišnji mubarek ramazan, kao imnogi prethodni, protekao je u znaku pro-lijevanja muslimanske krvi, od mašrika domagriba. No, tu bolnu činjenicu čini jošbolnijom i tužnijom to što muslimanskukrv danas prolijevaju kako naši dušmani,tako isto i muslimani. Svjedoci smo da muslimani danas nemilosrdno ubijaju jedni druge u Egiptu, Pakistanu, Jemenu,Sudanu, Somaliji, itd.

Muslimani širom svijeta posebno ćepamtiti ovogodišnji ramazan po stravičnomkrvoproliću u Egiptu, na kairskom trgu Ra-bija el-Adevijja, kada su egipatski vojnicimuslimani pucali na demonstrante, takođermuslimane, koji su mirno protestirali ukorist svrgnutog predsjednika Muhamm-eda Mursija. U mjesecu Allahove milosti,oprosta, međumuslimanske solidarnostii samilosti, u Egiptu su muslimani hlad-nokrvno ubijali jedni druge, uopće se neosvrćući na kur’anske prijetnje upućeneonima koji namjerno ubijaju muslimane,

skrnaveći time svetost islamskog bratstva spomenutu u ajetima:Vjernici su samo braća,zato pomirite vaša dva brata i bojte se Allaha,da bi vam se milost ukazala.(El-Hudžurat,10. ; Muhammed je Allahov poslanik, a nje-

govi sljedbenici su strogi prema nevjernicima, a samilosni među sobom. (El-Feth, 29.).

Muslimani su sami svoju krv učinili jefti-nom i bezvrijednom

Pored svega, mi muslimani za sve našenedaće i stradanja opet krivimo nemusli-mane (nevjernike), cioniste, četnike, ustaše, Amerikance, Ruse, Engleze i sve drugekoji nas napadaju i ubijaju, a nećemo da priznamo da je zapravo muslimanska krv postala jeftina i bezvrijedna u očima našihneprijatelja onda kada smo je mi sami sebiučinili jeftinom i bezvrijednom. Onda kada su muslimani počeli izdavati jedni druge za sitne pare, kao što je to učinila prosilamska politička stranka “En-Nur’’ i njene vođe koji su uEgiptu izdali islamske principeustajući, zajedno sa sekularis-tima i ateistima, protiv legalnoizabranog predsjednika Mursija.Da paradoks bude veći, Mursi je također zagovornik uspostave

erijata u Egiptu za koji se zalažu

i vođe spomenute partije “En-Nur’’. Ili, kao što je bio slučajsa muslimanima Bošnjacima u četničkom logoru, a koji jeodmah poslije rata ispričao jedanpreživjeli bošnjački logoraš.Naime, jednog dana svi logorašidobili su po pola kriške hljeba ipola cigarete. Kada je jedan odlogoraša otišao u zahod, drugilogoraš je uzeo pola njegove cig-arete, da bi ga ovaj, kad se vratioi vidio da je ostao bez cigarete,“uredno’’ prijavio četničkomstražaru. Kada je četnik čuo za šta musliman optužuje drugog muslimana, on je, ni sam nevjerujući u ono što čuje, pros-iktao: “Pa, vama ni kama ništa ne može! Ja vas jednako tučem imučim, a vi izdajete jedni drugeza pola cigarete!’’

Naša krv i naši životi postalisu jeftini onda kada su musli-manski lideri i političari uveliu običaj hapšenje i zatvaranje muslimana bez ikakve krivice. Treba li uopće spomin-

jati poznatu činjenicu da su zatvori u mus-limanskoj državi Egipat, kao i mnogimdrugim muslimanskim državama, puni nev-inih muslimana koji su izloženi najsvirepijimmetodama mučenja, usljed kojih mnogi od

njih polude ili umru u najgorim mukamaTakvih primjera i zlodjela nije naravnopošteđena ni naša država, a samo jedan nizu je primjer Ebu Hamze, bivšeg pripa ni a Armije BiH, ojeg su bošnjač omuslimanski političari strpali u zatvor beikakvih dokaza i krivice, potpuno nakontoga zaboravivši na njega, njegovu poroicu i njihova prava, dok u isto vrijeme piš

za one o zaštiti pasa uta ica o ojima sraspravlja čak i u bh. parlamentu.Naša krv je postala jeftina i bezvrijedna

onda kada su muslimani jedni druge početek riti i proglašavati nevjernicima i na tanačin ohalaljivati (smatrati dozvoljenimnjihovu prolivenu krv, život, čast i imetak,ve to pravdajući šerijatskim dokazima, štoamo po sebi morbidno i krajnje licemjernoi što redstavl a najgrublji napad na uzvišeislamski erijat.

Kako normalan čovjek i iskren vjernikmože vjerskim dokazima braniti taj moralunovrat i to divljaštvo? Jesu li takvi uopvjesni da će sutra na Sudnjem danu statpred Allaha, dž.š., i odgovarati i za najmanpravo koje su uskratili drugom muslimanu

a kamo li za njegovo svirepo ubi- janje? I kako je uopće moguće datakvi muslimani pri sebi nemajuljudskosti ni plemenitosti ni ko-liko su je imali nekadašnji nevjer-nici i najgori neprijatelji islama?Naime, mnogobrojni su primjeri iz islamske povijesti koji govore o plemenitim postupcima nevjernika prema muslimanima.

a primjer, kada se spomenuimena Ebu Dže a, Ve i a ibnMugire, Utbeta ibn Rebi’e idrugih kolovođa nevjerstva uvrijeme Muhammeda, sallallahualejhi ve sellem, mi zamišljamoda oni ni jednog trenutka nisupokazali plemenitost, samilost iljudskost i da su oni bili zvijeri uljudskom obliku. Međutim, akose malo bolje upoznamo s nji-hovim biogra jama, vidjet ćemoda su oni često puta bili mor-alniji i plemenitiji od mnogihdanašnjih muslimana.Poznato je da su prvi musli-mani na čelu sa Muhammedom,sallallahu alejhi ve sellem, biliizloženi raznim vrstama uzne-miravanja, torture i mučenja, ito je trajalo punih trinaest go-dina u Mekki. Ali često puta zaboravljamo da je za vrijemetrinaestogodišnje torture ubi- jeno samo voje mus imana u

Mekki, Sumejja i njen suprug Jasir. Daklneprijateljstvo i rat protiv muslimana od

trane mekanskih nevjernika, koji je trajatrinaest godina, odnio je svega dva musimans a života, o anas mus imans izlikovci za jedan sat u Egiptu ubiju dvjesdrugih muslimana.

Međumuslimanski pokolj u mjesecu Allahove milosti


Naša krv jepostala jeftinai bezvrijednai onda kada

su muslimani jedni druge

počeli tekfiritii proglašavatinevjernicimai na taj načinohalaljivati(smatrati

dozvoljenim)njihovuprolivenu krv,

život, čast iimetak, a sveto pravdajućišerijatskimdokazima.

U mjesecu Allahove milosti, oprosta,međumuslimanske solidarnosti isamilosti, u Egiptu su muslimanihladnokrvno ubijali jedni druge, uopćese ne osvrćući na kur’anske prijetnjeupućene onima koji namjerno ubijajumuslimane, skrnaveći time svetostislamskog bratstva spomenutu uajetima: Vjernici su samo braća, zato

pomirite vaša dva brata i bojte se Allaha, da bi vam se milost ukazala.(El-Hudžurat, 10.);Muhammed je

Allahov poslanik, a njegovi sljedbenicisu strogi prema nevjernicima, asamilosni među sobom. (El-Feth, 29.)

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Da su mekanski nevjernici često puta pokazivali plemenitost prema muslim-anima, iako su se svim sredstvima boriliprotiv njih, svjedoče i sljedeći primjeri.

Is ams i istoričari su zabi ježi ipredaju i priču o hidžri ashabijke UmmuSeleme, r.a., koja će kasnije postati Poslan-ikova, sallallahu alejhi ve sellem, supruga.Ona je na put hidžre u Medinu krenula

sama sa svojim sinčićem Se emom oji jetada imao dvije godine. Negdje na petomkilometru od Mekke sreo ju je Osmanibn Talha koji je tada bio nevjernik. Na njegovo pitanje kuda je krenula, ona jeodgovorila da je krenula u Medinu da se pridruži mužu Ebu Selemi. Upitao ju je: “A ko je još s tobom?’’ Odgovorila je:“Niko, osim ovog mog djeteta.’’ Tada jeon rekao: “Tako mi Allaha, neću te pusti-ti da tako sama putuješ!’ Zatim je uzeopovodac njene deve i pratio je sve do predMedinu, nekih 500 km, a nakon toga sevratio ne tražeći i ne čekajući ni obično“hvala’’, a kamo li šta drugo. Zašto je toučinio? Zato što je posjedovao ahlak, ple-menitost i ljudskost iako je bio nevjernik.

Kada su nevjernici Mekke prisililimuslimane na izolaciju koja je trajala trigodine, jedan nevjernik, zvao se Hišamibn Amir, bio je uzrok prekida te izol-acije. Naime, on je uspio nagovoriti joščetvericu nevjernika iz uglednih mekan-s i poro ica: Zu ejra ibn Ummejju,Mut’ama ibn Adija, Ebul-Bahtarija ibnHišama i Zem’a ibn Esveda, da izađupred glavešine plemena Kurejš sa stavom

i prijedlogom da se izolacija muslimana mora pre inuti, jer će s apati o g a i ižeđi, i uspjeli su iznuditi takvu odluku.Ništa ih drugo nije podstaklo na takav postupak osim plemenitost i saosjećanjeprema ljudima koji pate, iako nisu istevjere. Zar je moguće da su vođe nevjer-stva posjedovali plemenitost i pokazivali je u određenim trenucima prema musli-manima, takvu kakvu je pokazao i SrbinSrđan Aleksić, žrtvujući svoj život da bispasio život muslimana Bošnjaka. Kako je moguće da muslimani danas ne poka-zuju plemenitost i samilost jedni prema drugima?!ak je i faraon ovog ummeta, EbuDžehl, znao nekada pokazati plemeni-tost i ljudskost. Tako je on, kada su vođeKurejša odlučile ubiti Muhammeda, sal-lallahu alejhi ve sellem, mladićima kojisu taj zločin trebali izvršiti, naredio da ne upadaju iznenada po noći u njegovukuću, da ne bi slučajno zatekli Poslan-ikovu, sallallahu alejhi ve sellem, supruguu neprijatnoj situaciji.

Kad se pokvare vladari i ulema, pokvarie naro

Nije nam nipošto cilj da u ovoj hutbibranimo i va imo nevjerni e, već a izpomenutih primjera uzmemo pouku i da seapitamo kakva je to vjera i kakav je to ahlak oji ne im mus imanima ozvo java a ta o

nemilosrdno ubijaju druge muslimane? O

kakvoj vjeri u Allaha, dž.š., može govoritionaj mus imans i nesretni oji je u Somai- ji ubio šejha Abdulkadira Nura Fariha dok jeklanjao namaz u džamiji? O kakvoj vjeri u A a a, ž.š., može govoriti nesretni egipat-ki general El-Sisi koji je na prevaru, nasilno,došao na vlast i onda izdao naredbu da vo- js a puca po civi ima? Na raju rajeva, okakvoj vjeri može pričati i šejhul-Azhar koji je stao uz vojsku i koji je zadovoljan smrćutolikog broja muslimana umjesecu ramazanu, koji ginu odmuslimanske a ne od cionističkeili krstaške ruke?

Jadni su muslimani dok godbudu imali takve vladare i takvuulemu! Muslimanski vladar koji je iskreni i ubijeđeni vjernik, nemože biti tiranin i ubica svoga naroda. On ne sije strah i smrt,već ulijeva sigurnost i čuva životemuslimana, kao što je to radiopravedni i brižni halifa Omer,r.a.

U vrijeme Omerovog hi-lafeta jedan od muslimanskihnamjesnika je došao kod njega i

rekao mu: “Vođo pravovjernih,neki ljudi su uzurpirali zemljukoja im ne pripada, a ja nisamu stanju da to uzmem od njihosim da ih propisno kaznim.’’

a to mu je Omer, r.a., rekao:“Subhanallah, zar od mene tražiš dozvoluda kažnjavaš i mučiš ljude? Da li sam ti ja utočište od Allahove kazne? Da li će te mojeadovoljstvo spasiti Allahove srdžbe? to se

toga tiče, najprije iznesi dokaze protiv njih,a onda tu imovinu uzmi na osnovu dokaza koje posjeduješ. Ako nemaš jasnih doka-a, onda traži od njih da potvrde da su to

uzurpirali. Ako ne potvrde i ne posvjedoče,onda traži da se zakunu Allahom da nisuuzurpirali tu zemlju, a ako se zakunu, onda prihvati njihovu zakletvu i ostavi ih na miru.Da sretnem Allaha s njihovom izdajom iprevarom, lakše mi je nego da Ga sretnem snjihovom krvlju.’’

O, kolika je samo razlika između ovedvojice muslimana, tiranina i krvnika El-Sisija i pravednog i samilosnog vladara Omera ibn Hattaba!

Kao što je ogromna razlika i izmeđudruge dvojice muslimana, šejhul-Azhara Ahmeda et-Tajjiba i šejhul-islama iz vre-mena sultana Selima, Alaudina Džemala koji je svoje islamsko znanje i vjersku po-ziciju iskoristio u odbrani muslimanskihprava i muslimanskih života. Ovom ćemoprilikom, iz svijetlih stranica njegove bio-gra je, navesti samo jedan primjer.

Prenosi se da je Sultan Selim jedanputnaredio da se ubije 500 čuvara državneblagajne, pa je šejh Alaudin Džemal otišaokod sultana Selima, i rekao mu: “Moja zadaća kao muftije je da čuvam i štitimsultanov ahiret. Znaj da su ovi ljudi nev-ini i nije ih dozvoljeno ubiti. Moraš imoprostiti. Su tan Se im se rasr io i jutitomu rekao: “Zar ti da se suprotstavljaš sul-tanovoj naredbi?! To ni e tvo osao i tvo

mandat!’’ ejh je mirno odgo-

vorio: “Ja se ne suprotstav ljamsu tanovoj nare bi, već se bri-nem o sultanovom ahiretu. Ako im oprostiš, bit ćeš spašen,ako ih kazniš, očekuj i ti bolnukaznu na Sudnjem danu.’’ Utom trenutku sultana Selima je popustila srdžba, poslušao je šejha Alaudina i oprostio je čuvarima državne blagajne,sačuvavši tako 500 ljudskihživota.

Ovaj ummet čezne za takvom ulemom i daijama kojiće nositi zastavu preporoda iprosperiteta i koji će se boriti

za pravdu i istinu, za slobodu idostojanstven život muslimana ne bojeći se ničijeg prijekora,a čija će deviza biti: Mi od vas ni priznanja ni zahvalnost ne tražimo, mi se Gospodara našeg

bojimo! (El-Insan, 9.-10.).Ka o mus imani mogu vo jeti i poštivati

ulemu poput šejhul-Azhara, kad je takva ulema spremna zarad vlastitog komoditeta ipozicije iznevjeriti islamske principe i izdatisvoj narod. Gdje je pobožnost, iskrenost,o učnost i rabrost a vu su posje ova ialimi poput spomenutog šejha Alaudina,zatim poput Ebu Hanife, Ahmeda, Malika,Ibn Tejmijje, Izudina ibn Abdus-Selama,na koje se današnji šejhovi, oni sa Azhara i drugih islamskih univerziteta, pozivaju. Igdje je svijest o tome da ispravnost i pokva-renost ummeta zavisi upravo od ispravnostii pokvarenosti vladara i uleme, kao što stojiu predaji: “Dvije skupine iz moga ummeta ako su ispravne, onda je i narod ispravan, a ako su pokvarene, onda je i narod pokva-ren: vladari i ulema.”


Kada je četnik čuo za štamuslimanoptužuje

drugogmuslimana,

on je, ni samne vjerujući uono što čuje,

prosiktao: “Pa, vama ni kamaništa ne može!Ja vas jednakotučem i mučim,

a vi izdajete

jedni druge zapola cigarete!”

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Hutbe iz tri sveta mesdžida Mekka: El-Mesdžidu-l-haram (Časni hram u Mekki) Medina: El-Mesdžidu-

n-nebevijj (Poslanikovmesdžid u Medini)

HATIB : DR . A BDURRAHMAN EL-HUZEJFI PREVEO I SAŽEO : A MIR DURMIĆ

Sve do prije nekoliko dana, imalimo priliku uživati u nebro-

jenim blagodatima mubarek mjeseca ramazana. Postili smo, dijeliliadaku, hrlili u džamije te kroz ostale

raznovrsne ibadete oplemenjivali svoja rca i čistili svoje duše. Uživali smo

u danima i noćima neizmjerne Alla-hove milosti i oprosta. Ramazan je evoprošao, ali nas to nije oslobodilo obavezepokoravanja Uzvišenom Allahu Koji jeGospodar ramazana ali i Gospodar svihmjeseci kao i vremena uopće. Strpljivoustrajavanje u pokornosti Svevišnjem Al-lahu i konstantno izbjegavanje grijeha ivega onoga što je On zabranio, odlika

je istinskih i iskenih vjernika. Rekao jeUzvišeni:On je Gospodar nebesa i Zemlje i onoga što je između njih, zato se samo

Njemu klanjaj i u tome budi istrajan! Merjem, 5. . I rekao je:Naredi čeljadi svojoj da namaz obavljaju i istraj u tome!

Mi ne tražimo od tebe da se sam hraniš, Mi ćemo te hraniti! A samo one koji se budu Allaha bojali i grijeha klonili čeka lijep svršetak.Ta Ha, 132.). Zbog toga braćo muslimani, niko od nas sebi nemije dozvoliti da pokornost Allahu u

ramazanu zamijeni sa nepokornošćuNjemu nakon ramazana, niti da nakonto je kročio putem istine i spasa odluta

nebrojenim stazama grijeha i zablude. Allah je Onaj Koji upućuje, ali je čovjek taj koji se mora truditi da ustraje na Is-tini i da se distancira od svega onoga što

je On zabranio. Rekao je Uzvišeni: Allahneće izmijeniti jedan narod dok on sam ne

promijeni sebe.(Er-Ra’d, 11.). Generalnoposmatrajući, vjernike nakon ramazana možemo podijeliti na tri skupine. Prvo inajbolje stanje u kojem se može naći je-dan musliman nakon ramazana jeste da već učinjena dobra djela poprati sa dru-gim dobrim djelima i da bude u stalnojpokornosti svome Uzvišenom Gospo-daru. Druga grupa su oni kojima se desi

da nakon ovog blagoslovljenog mjeseca upadnu u grijehe i na trenutke zaboravena svoga Stvoritelja. Ovakvi treba da požure sa pokajanjem i novim dobrim

e nikada više neće pono-viti, a oni koji su obožavali Allaha neka znaju da je OnGospodar svih m eseci, da je On Vječni i ivi i da Ga nikada neće nestati.Pa teško li se onima kojiza Allaha ne znaju osimuz ramazan! Svaki musli-man obavezan je izvršavatitroge islamske dužnosti

i u ramazanu i mimo nje-ga, a dobrovoljna i poh-valna djela, legitimno je i

poželjno činiti tokom čitave godine.Istina, u ovom časnom mjesecu dobra djela su posebno vrijedna i Allah za njih posebno nagrađuje, međutim, tonikako ne znači da se poslije rama-zana, kada je u pitanju izvršavanjefarzova, može “odmarati’’ i prema svome Gospodaru biti nemaran. Us-trajnost u izvršavanju dužnosti prema Allahu i činjenju dobrih djela, jedini je put koji vodi ka istinskom uspjehu.Rekao je Uzvišeni:Onima koji govo-re: “Gospodar naš je Allah” - pa poslije ostanu pri tome - dolaze meleki: “Ne bojte se i ne žalostite se, i radujte se Džennetu koji vam je obećan. Mi smozaštitnici vaši u životu na ovome svi-

jetu, a i na onome; u njemu ćete imati sve ono što duše vaše zažele, i što god zatražite - imaćete. (Fussilet, 30.- 31.). Oni koji su se u ramazanu Alla-hu pokajali i Njemu se vratili, ne sm-iju dozvoliti da opet postanu nemarnii zapostave izvršavanje onoga čimeih je Gospodar njihov zadužio. To biuistinu bila zabluda nakon Upute, ipropast nakon spasenja. Uzvišenog

Allaha molimo da i nakon ramazana budemo Njegovi pokorni robovi da Ga iskreno obožavamo sve dok Ga nesusretnemo.

Ramazan je prošao –kako dalje?

Allahu moram uvijek biti pokor


HATIB : DR . SA’UD ŠUREJM

PREVEO I SAŽEO : A MIR DURMI

V rijeme nezaustav-ljivo prolazi i nijedno stvoren-

je ga u tome ne možespriječiti. Noći i dani sesmjenjuju, a ljudi se rađaju,žive i umiru. Oni koji sumeđu njima razumom ob-dareni, u utrci s vremenomnastoje ostvariti što boljerezultate i svoje vrijeme

iskoristiti na najbolji mogući način.Shvatili su da se do uspjeha ne možedoći nemarom i ljenošću već trudom,zalaganjem i ozbiljnošću. Shvatili sui to da je dunjaluk poput trpeze sa kojoj se nije moguće trajno zasititi ida je za razboritog “gladovanje” na njemu besprekidno a “sitost” kratk-oga vijeka. Zato, za onoga ko slijediput posljednjeg Allahovog poslanika,na dunjaluku, u pogledu obligat-nosti izvršavanja islamskih dužnosti,nema odmora. Rekao je Uzvišeni:I svoga Gospodara obožavaj sve dok ti čas smrtni ne dođe. El-Hidžr, 99.). Do-nedavno smo uživali u blagodatima mjeseca ramazana, i shodno razno-likosti naših ambicija i veličine našeg imana, trudili se da učinimo što višedobrih djela i Allahu postanemo štobliži. Međutim, sve što dođe mora i proći, sve što je stvoreno jednomće nestati i samo će Allahovo liceplemenito dovijeka ostati. Stranicemjeseca ramazana ove, 1434. h.g.,zauvijek su zatvorene, a ono što suljudi u njemu učinili od dobrih ili

loših djela, to će zapisano ostati i na Danu velikog suda predočeno biti.Zato, oni koji su obožavali ovaj rama-zan, neka znaju da je on prošao i da

Svaki muslimanobavezan jeizvršavati

stroge islamskedužnosti i uramazanu i

mimo njega, adobrovoljna i

pohvalna djela,legitimno je ipoželjno činititokom čitave

godine.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Kuds: El-Mesdžidu-l-aksa

ATIB : MUHAMMED SELIM RIPREMIO : ESAD MAHOVAC

Nedavno izrael-ska vlast jeprovela anketu,

a njene rezultate javno ob- javila, kako bi svijetu po-kazala kako je svaki njihov građanin nošen njenimopasnim idejama koje de-

cenijama njeguje međunjima. Naime, dvije trećineispitanika podržale su idejuo vremenskoj i teritorijalnojpodjeli Mesdžidul-Aksaa,dok su ostali bili pristaliceideje da ga treba porušiti ina njegovom mjestu podićinjihov izmišljeni hram.Ovo nam govori o prljavimnamjerama i ozbiljnoj pri- jetnji koja se podudara sa

vakodnevnim napadima na mesdžidi uzurpiranju njegovih prava. Za skorodvije sedmice, pa i više, niko od arap-kih zemalja se nije oglasio, a i niječudo pošto su se već davno oglušili o Allahovu naredbu i iznevjerili emanetkoji im je ukazan shodno Allahovimriječima:O vjernici, Allaha i Poslanika ne varajte i svjesno međusobno povjeren-

je ne proigravajte…(El-Enfal, 27.).Ne znam koliko je potrebno gov-

oriti više o historijskim i vjerskimčinjenicama koje potvrđuju da pravonad ovim mesdžidom imaju musli-mani, ali je bitno da muslimane na-

pomenemo i podstaknemo na veličinunagrade koju Allah obećava onima koji bdiju nad granicama islama.Ovako alarmantno stanje tu nagradu

djelima: I obavljaj molitvu početkomi krajem dana, i u prvim časovima noći! Dobra djela zaista poništavajurđava. To je pouka

za one koji poukužele. (Hud, 114.).

reća i posljednja kupina su oni koji

nakon ramazana ustraju činiti loša djela koja su činilii u ovom odabra-nom mjesecu, a iono malo dobrih

koja su u njemu učinili, zamijenu s lošimi hrđavim, koja im ponište ono što suučinili. Rekao je Uzvišeni:O vjernici, po-koravajte se Allahu i pokoravajte se Poslan-iku, i ne ništite djela svoja! Muhammed,33.). Allaha molimo da se nikada nenađemo u ovoj trećoj skupini, međutim,ne smijemo se zadovoljiti samo s tim, većse truditi da i nakon ramazana budemomaksimalno brižni prema činjenju svihvrsta ibadeta koje smo činili i u rama-zanu i da šejtanu prokletom, koji se os-lobodio okova, ne dozvolimo da nas odtoga odvrati. Upitan je Bišr el-Hafi šta misli o ljudima koji su u ramazanu brižniprema činjenju dobra, a nakon ramazana se opuste i zanemare dobra djela, pa jeodgovorio: “Loši li su oni! Za Allaha neznaju osim u ramazanu!” Najveća blago-dat koju jedan vjernik može na dunja-luku uživati jeste ustrajnost i upornost

u pokornosti Uzvišenom Stvoritelju.Stoga Mu ustrajno upućujmo dove da nas učvrsti na Pravome putu i da nas neusmrti osim kao muslimane.

samo povećava, štaviše, diže je na nivo iznad, nivo iznadnagrade ibadeta u dva hare-ma, shodno riječima imama Malika kada je upitan da li onaj ko boravi u Medinitreba izaći da bdije na Al-lahovim granicama, pa jerekao: “Bdijenje nad Alla-hovim granicama, tj. ribat,bolje je od boravka u Medi-

ni.” Također učenjaci kažu:“Ako nevjernici napadnuneko mjesto ono četrdesetgodina nakon toga biva mjestom ribata; ako ga na-padne i drugi put onda ribatbiva sto dvadeset godina, a ako ga napadnu i treći putonda e tu ribat do Sudn- jeg dana.” ta tek onda rećiako je to mjesto Mesdžidul- Aksa i ako je još pod opsa-

dom?! Dakle, muslimanima se namećeobaveza da ovo mjesto ispune svojimnajboljim, najučenijim i najhrabrijim.Sjetimo se riječi Allahovog Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, kada kaže:“Jedan dan bdijenja na Allahovomputu bolji je od mjesec dana prove-denih u postu i kijamu.” Ebu Hurejre,radijallahu anhu, je govorio: “Da pro-vedem jednu noć bdijeći nad Allahovojgranici draže mi je nego da Noć kadra provedem pored hadžerul-esveda.”Zato, Allahovi robovi, zahvaljujte na blagodatima koje vam je ukazao i štovas je učinio čuvarima Njegovog sve-

tog hrama. Ne zaboravite da ste vi um-met kojem je Allah obećao pobjedu ivlast na Zemlji, zato Mu se pokorite islijedite uputu Njegovog Poslanika.

Ribat uMesdžidul-Ak


Ako nevjernicinapadnu nekomjesto ono

četrdesetgodina nakon

toga bivamjestom ribata;ako ga napadne

i drugi putonda ribat bivasto dvadesetgodina, a akoga napadnu itreći put onda

je tu ribatdo Sudnjegdana. Šta tek onda reći ako je to mjesto

Mesdžidul-Aksai ako je još pod

opsadom?!

Upitan je Bišrel-Hafi šta mislio ljudima kojisu u ramazanubrižni prema

činjenjudobra, a nakon

ramazanase opuste izanemare

dobra djela, pa je odgovorio:“Loši li su oni!Za Allaha ne

znaju osim uramazanu!”

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


zbjegavajte ono što će dovesti domutnje koja neće pogoditi samo

one među vama koji su krivi ...(El-Enfal, 25.).Na Facebooku su ovih dana osvanulefotografije koje prikazuju jednu ma-nju grupu ljudi kako obavljaju baj-ram-namaz u jednoj privatnoj avliji.Iz opisa i komentara saznajemo da je riječ o Kakanjcima, sljedbenicima selefijskog tumačenja islama, kojisu, na ovaj način, javnosti Bosne iHercegovine htjeli i praktično de-monstrirati kako se “ispravno, poSunnetu”, obavlja bajram-namaz. Uobrazloženju jednog od protagonista ovog skupa, navodi se da je konačnodošlo vrijeme da se kaže “ne novota-rijama i novotarskoj praksi i da sebajram-namaz vrati tamo gdje mu jei mjesto “na musallu” (otvoreni pro-stor). U obrazloženju još stoji da jebajram-namaz predvodio hafiz koji senalazi na studijama u Kairu, čime se,valjda, ovom činu htio dati i “uleman-ski” muhur. Komentari na ovu vijestsu različiti, i kreću se, uglavnom,između otvorene osude i otvorenepodrške (glorifikacije). Nešto kasni-

je sam, onako neobavezno, surfajućipo internetu, saznao da bajram na otvorenom” nije praksa samo ka-kanjskih selefija (naravno ne svih jervećina sljedbenika selefijskog pravca obavlja bajram-namaz u džamijama sa ostalim muslimanima), nego da je, po istom principu sunnetizacija bajrama), i jedna grupa Brčaka, ta-kođer organizovala “bajram na otvo-renom , odnosno na livadi. Naravno,pridružujemo se onima koji su oštroosudili ovaj čin, bez obzira na motivei argumente kojima su se rukovodilinjegovi organizatori i kojima se, ina-če, pokušavaju opravdati slične aktiv-nosti. Prije nego su se uopće odlučilina jedan ovakav korak, kakanjski ibrčanski organizatori bajram-nama-za na otvorenom (musalli), morali suimati u vidu činjenicu da je obavlja-nje bajram-namaza na musalli muste-habb (pohvalno djelo), a ne vadžib,te da kao takav ne utiče na pravnuvaljanost bajram-namaza, da se u du-hovnom središtu islama Mekki, baj-ram-namaz obavlja u mesdžidu a ne

na otvorenom prostoru ili po avlija-ma (da su kojim slučajem nešto sličnopokušali uraditi u Saudijskoj Arabiji,sigurno bi završili iza rešetaka), da organizovanje bajram-namaza spada

u stroge nadležnosti islamskih vlastiili za to nadležne institucije a ne sa-

moukih pojedinaca, da zbog muste-habba (pohvalnog čina) nije dozvolje-no razbijati jedinstvo muslimana (štou oni bez sumnje ovim činom ura-

dili) i da povijest islama, a posebnoprva tri toljeća, ne bilježi niti jedanlučaj zasebnog (odvojenog) klanjanja

bajram i džuma-namaza, zbog gre-aka i ro usta sv etovnih i v erskih

vlasti. taviše, povijest bilježi sasvimuprotne slučajeve, koji mogu poslu-

žiti kao obrazac u sličnim situacija-ma. Naime, imam Buharija navodi uvomSahihu da su neki ljudi ušli kod

Osmana, radijallahu anhu, u trenu-cima kada su njegovu kuću opsjedalipobunjenici (koji su u Medinu doš-li sa samo jednim ciljem – da ubijulegitimnog islamskog vladara), i reklimu: “ i si vođa muslimana i potpunomo svjesni situacije u kojoj se nala-

ziš, ali nam ipak teško pada da nas unamazu predvode ljudi koji su pokre-nuli svo ovo zlo (protagonisti smut-nje, imamu fitne)?”, na što im je onodgovorio: amaz je najbolje djelokojeg ljudi (zajednica) mogu učiniti,

i sve dok budu činili dobro, ostaniteuz njih, a ako urade nešto loše, ne-mojte ih slijediti u tome.” (Buharija,Poglavlje o ezanu, br. 56.). Ima li ve-ćih prestupnika i novotara (novotarija je glavni izgovor kojeg sljedbenici tzv.čistog islama koriste za odvajanje odmuslimana) od onih koji su se ruko-vodili jednom od najsramnijih pobu-na u povijesti islama, koja se završila virepim ubistvom Poslanikovog pra-

vovjernog halife, ali i pored toga, istitaj halifa, radijallahu anhu, savjetu- je, zapravo naređuje njihovim poda-nicima da zajedno s njima obavljajunamaz u džematu, jer ih on, zbog pecifičnih okolnosti u kojima se na-ao, nije mogao predvoditi u namazu.

Nadalje, imam Ahmed, čijim se stavo-vima spomenuta grupa ljudi često volihvaliti i isticati ih kao primjer vjerskeodlučnosti, hrabrosti i odvažnosti,odnosno kao opravdanje za ono štorade, nakon teških iskušenja u koja jezapao zbog svojih bezkompromisnihtavova i dana provedenih u tamnici,

nije pozvao svoje učenike i simpati-

zere da se odvoje od halife Me’muna,koji mu je sve to i priredio i koji je biolužbeni pokrovitelj i zaštitnik zablu-

djelog mu’tezilijskog učenja, i da na-prave zajednicu koja bi bila po mjeri

0

PolumjesecSva neriješena ubistvau BiH još uvijek su uproceduri, samo je ubistvoMagdija Dizdarevićazaboravljeno

Sramota bh. pravosuđa


Bajram-namaz u avlijama i na liZnakovi na putu

Prošlog mjeseca navršila se četvrta godina od mučkog ubistva mo-

starskog mladića, rahmetli Magdi- ja Dizdarevića. Podsjetimo, bila jesrijeda, 15. juli 2009. godine kada je Magdi Dizdarević mučki ubijenod strane jednog mostarskog krimi-nalca. U Bosni i Hercegovini su seod rata do danas dogodila brojna ubistva. Sva neriješena ubistva jošuvijek su u proceduri i potraga za ubicama je na snazi. Samo ubistvorahmetli Magdija Dizdarevića ima drukčiji status. Naime, Kantonalnotužilaštvo Hercegovačko-neretvan-skog kantona je prije dvije godineodlučilo da odustane od potrage za ubicom Magdija Dizdarevića. Reklisu da je taj slučaj završen i da nećeraditi više na ovom slučaju. Nikoiz sudskih institucija BiH nije se ni

osvrnuo na ovakvu sramnu i nedo-pustivu odluku. Donijeti odlukuda se više neće tragati za ubicom jednog mladića i to samo nakongodinu dana potrage spada u redšokantnih i nezamislih događa- ja u svijetu. Da li je razlog to što je Magdi Dizdarević bio privrženivjernik musliman? Drugog razlo-ga nema, zato je sumnja na takvumogućnost itekako opravdana. Nijesamo ubica taj koji će na svojoj dušinositi grijeh ubistva Magdija Diz-darevića, taj grijeh nosit će svi onikoji su zataškali njegovo ubistvo ioni koji su odlučili da je potraga za ubicom nebitna.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Ramazanska ofanziva šiijana Bosnu i Hercegovinu

Perfidna taktičnost šiizma

A kademik Esad Duraković je krajemprošle godine putem TV1 upozo-

rio na perfidno djelovanje šiija u Bosnii Hercegovini: “Ovdje djeluje i šiitska zajednica, ta zajednica djeluje na jedanperfidniji način, sa mnogo više tak-ta, oni čekaju neko svoje vrijeme. Jermisle da je Bosna i Hercegovina terenkoji oni trebaju da osvajaju, na komeoni treba da djeluju”. Moramo prizna-ti da je akademik Durković upravu.Tokom mjeseca ramazana šiije su na-pravili pravu ofanzivu. Maltene, kojigod televizijski kanal upališ pojavi seneki šiija. Kao što znamo, ramazanska šiitska ofanziva završena je trodijel-nim dokumentarnim serijalom FTV-a “Sunniti, šiiti”. Nikada ranije šiije nisubili ovoliko prisutni u javnom prosto-ru Bosne i Hercegovine. Očito je da su njihovi perfidni planovi došli u fazupokretanja jačih akcija. Šiizam u Bosnii Hercegovini širi se pod pokrovitelj-stvom Vlade Irana. Iran ulaže solidna finansijska sredstva za širenje šiizma.U taj zadatak čak je uključena i iran-ska obavještajna služba. Iranu, odnosnošiijama odgovara i to što se Islamska zajednica, za sada, uopće ne protivinjihovim perfidnim misionarskim ak-tivnostima. Nažalost, brojni službeniciIslamske zajednice aktivni su učesnici ušitskom misionarskom programu. Većsmo opisali ulogu Rešida Hafizovića,profesora na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Osim Hafizovića u šiitskumisionarsku halku uvučeni su oni kojiza dobre honorare prevode šiitske knji-ge (o pogubnosti objavljivanja šiitskihknjiga bez nadzora i kontrole Islamskezajednice piše profesor Almir Fatić uposljednjem brojuPreporoda ). Porednabrojanih, u šiitskoj halki se nalaze ipojedini imami, koji skriveno prakticir- ju šiizam.Prema našim saznanjima, šiitski misi-

onari su veoma zadovoljni kako im ideperfidni posao u Bosni i Hercegovini,zbog toga su odlučili u našoj zemlji os-novati fakultet na kojem će se izučavatišiizam i pripremati budući misionari.


Kur’ana i Sunneta”. Dakle, čvrstina idosljednost nisu u razbijanju zajedni-ce i odvajanju od nje, nego u strplje-nju na istini i strpljivom podnošenjuiskušenja na koja će neminovno naićisljedbenici istine u svakom vremenu.

Rekao je Ibn Tejmijje: “Autori akaid-skih djela su jasno naglasili da se džu-ma i bajram obavljaju u džematu, bezobzira da li ih predvodio pobožančovjek ili grješnik. Namaz u džematukojeg predvodi grješnik (fasik) bolji je od pojedinačnog namaza. Ovo jestav izrazite većine islamskih učenja-ka, Ahmeda, Šafije i drugih. Štaviše,prema mišljenju imama Ahmeda ta-kav namaz je fard ‘ajn (individualna obaveza svakog muslimana). Prema imamu Ahmedu i drugim učenjacima ehlisunnetskog pravca, onaj ko ostavinamaz iza imama grješnika, je novo-tar, kao što je navedeno u Abdusovoj,Ibn Malikovoj i El-Attarovoj poslani-ci o vjerovanju. Ispravno je mišljenjeda će u spomenutoj situaciji klanjatinamaz u džematu i neće ga obnavlja-ti, jer su ashabi, radijallahu anhum,klanjali džumu i ostale masovne na-maze za imamima grješnicima i nisuih ponavljali: Ibn Omer je klanjao za Hadžadžom, a Ibn Mes’ud i još nekiashabi su klanjali za Velidom ibnUkbom, namjesnikom Kufe, koji je

javno pio alkohol i koji je na namazdolazio u pijanom stanju. Jednom jeklanjao četiri rekata sabahskog farza i upitao ih: “Hoćete li da vam dodam još koji rekat’’, a oni su mu odgovori-li: “Dovoljno si dodao.” ( Medžmuul-

fetava , 23/351-356.). Trebaju linam bolji putokazi i smjernice za

postupanje u vremenima smutnje,odstupanja od Sunneta, nepravednevlasti, od onih koje su nam direktnodali ashabi Allahovog Poslanika, sa-llallahu alejhi ve sellem, najpredani- ji borci za istinu i Sunnet, i najveći

islamski autoriteti ikada. Nisu li namupravo oni, svojim riječima i djelom,pokazali da je očuvanje zajednice injenih institucija jedna od najvećihislamskih svetinja koju nije dozvolje-no oskrnaviti čak ni onda kada njomeupravljaju nepravedni i nekompeten-tni vladari i učenjaci. Iz gore navede-nih primjera vidimo da oni nijednog momenta nisu dovodili u pitanje au-toritet islamskih vladara i njihovihnamjesnika, iako se s njima nisu sla-gali po mnogim pitanjima, iako su ih javno osuđivali zbog njihovih greša-ka i zabluda. Ako ashabi, radijalla-hu anhum, kao najbolji poznavaociPoslanikovog sunneta, i njegovi naj-vjerniji sljedbenici, nisu u činjenju ve-likih grijeha i novotarija vidjeli oprav-dan razlog za pravljenje razdora međumuslimanima, odvajanje od zajednicemuslimana i formiranje svojih minizajednica, otkud nekome pravo da,pozivajući se na Sunnet, to danas radi,a pogotovo u situaciji u kojoj se nalazibošnjačko-muslimanski narod, kada svako cijepanje i odvajanje može biti

kobno i izazvati katastrofu neslućenihrazmjera. U ovom kontekstu, podsje-tio bih sve nas na riječi Uzvišenog, uprijevodu značenja:I izbjegavajte onošto će dovesti do smutnje koja neće po-

goditi samo one među vama koji su kri-vi, i znajte da Allah strašno kažnjava. (El-Enfal, 25.).

ešid Hafizović, profesor na Fakultetu islamskih nauka u

Sarajevu i akademik šiitske akademi- je nauka za filozofiju iz Irana otkrio je ovih dana svoje karte. Učestvujućiu dokumentarnom serijalu FTV-a Sunniti, šiiti , Reši Ha izović je

dao nesebičan doprinos iskrivljava-nju istine o ranoj historiji islama.Nakon spomenutog serijala svima jeposta o jasno a je Reši Ha izovićvažan igrač za širenje šiizma u Bosni iHercegovini. On se u serijalu FTV-a “Sunniti, šiiti” prvo predstavlja da jesunija a on a iz te pozicije, govorećipohvalno, šiizam toplo preporučujesvim građanima BiH.

R šid Hafizović ima pravo da vjeruje u šta eli, međutim on je profesor ugledne insti-

tucije Islamske zajednice u BiH, kao takav ne smije biti misionar šiizma. Islamska ajednica je dužna zaštititi islam i musli-

mane od šiitskog misionarstva. Nažalost,Rešid Hafizović nije jedini misionar šiiz-ma u redovima Islamske zajednice.

Mali Homeini na Fakultetu

islamskih nauka u Sarajevu

Šiitsko misionarstvo Rešida Hafizovića

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


januaru ove godineSaff je upo-zorio našu javnost na Iblisov

rok bend “Sihirator” iz Lukavca. Da

podsjetimo, riječ je o rok bendu čiji je muzički opus sastavljen od naj-gorih uvreda na račun islama i mu-slimana. Ovaj šejtanov rok bend u jednoj pjesmi, u refrenu, čak psujeBoga. Ovih dana Iblisovi muzičari,uz pomoć medija iz RS-a, te inspi-risani od svog zaštitnika šejtana,napadajuSaf i brane se da oni nevrijeđaju nikoga nego, kao, na svojnačin kritikuju vehabije. “Naslovipesama momaka iz Lukavca kojesu objavili na svom poslednjem al-bumu posebno su ražestili ‘verskeautoritete’ iz islamističkih novina Saff, koji su u svom osvrtu na rad‘Sihiratora’ zaključili da se ovakav ‘smećarski opus do sada nije pojaviomeđu Bošnjacima’, piše listPress izSrbije.

Umjesto da se pokaju i ostave setakve islamofobične prakse, mladi-ći iz benda “Sihirator” pokušavaju

privući još više pažnje, kako bi na-tavili šejtansku misiju. Jedan odčlanova ovog benda kaže da mu jemajka čak postila ramazan i da jezbog toga, navodno, sramno što ga napadaju izSaffa . Pitamo tu maj-ku, zna li ona da joj sin, dok ona posti, stvara muzičku karijeru psu- jući Boga?

BiH je završeno snimanje jednog dijela kratkometražnog igranog fil-

ma “Bol” autora Semir Lokmića. Nakonmjeseca ramazana u Švedskoj se nastav-lja snimanje drugog dijela filma. Igranifilm “Bol” se radi po uzoru na istinitdogađaj koji se desio Fatimi Zebanović(1928.-2012.) kojoj je poginuo suprug prije agresije na RBiH. Ostao joj jesamo sin Velid. Dolazi rat, dolaze četnicikoji joj odvode sina Velida i ubijaju ga.Majčinska bol za sinom je bila prevelika

i Fatima nije mogla da prihvati stvarnostda o e sin ubi en. Ona biva prot era-na u vedsku gdje su švedski ljekari po-

kušali da joj pomognu ali bezuspješno.Onda su joj švedski ljekari kupili lutku i

rekli joj da je ta lutka njen sin Velid i da može ići kući sa “svojim sinom”. FatimaZebanović je ostatak života provela ži-

veći sa lutkom koju je hranila, oblačila,kupala, njegovala i čitavo vrijeme oslov-ljavala imenog svog sina Velida. Kada jeFatima umrla ukopana je pored mezara vog sina u BiH...

TV Igman je televizija koja ima stalni porast gledanosti. Prema izvještaju o gledanosti Moje TV “BHTelecoma”, MTV Igman zauzima visokomjesto, zajedno dijeli najgledaniji prostorsa uglednim bosanskohercegovačkimtelevizijskim kućama. Naprimjer, pro-gram MTV Igman daleko je gledanijiod svih sportskih i većine zabavnih ka-nala na Mojoj TV. Također, ova televizija

je daleko gledanija u odnosu na ostalelokalne televizijske kuće. Program mtv Igman je drugačiji od svih po svojojopredijeljenosti da ponudi istinu i kori-ne savjete za svoje gledatelje, a što manje

iluzija i obmane.levizija Igman je medij koji produ-

cira i emituje jedinstven televizijski,edukativni i vjerski program za djecui odrasle.

2

Valentin Inzko: Najplaćenijibeskorisni neradnik u Bosni

i Hercegovini

OHR

V alentin Inzko, visoki predstav-nik u BiH svaki mjesec, za svojnerad, prima plaću od 50 hiljada KM. Do sada je Inzko, kao viso-ki predstavnik u BiH, primio 52plaće. Naši političari, bez obzira na vjeru i naciju, najveći su nerad-nici na svijetu. Oni za svoj neradprimaju ogromne naknade. Samo je Valentin Inzko veći neradnik od naših političara. Uz to što jeveći neradnik i od bh. političara,Inzko je daleko plaćeniji od njih

za svoj nerad. Beskorisni nerad-nik Inzko ima plaću ko šest-sedambeskorisnih neradnika iz reda bh.političara.Valentin Inzko nije uradio ništa korisno od kada je na službi u BiH. Jedino po čemu ga znamo jeste da je privrženi katolik, koji voli obila-ziti ovdašnje crkve. Ostao je Inzkopoznat i po skandaloznoj izjaviod prije nekoliko godina u kojojislamofobično govori o islamu.“Mislim da je Karadžić bio najvećiprijatelj islama, on je najviše uči-nio da se ovdje širi radikalni islam.Da nije bile te agresije, mnogi mu-slimani bi ostali u svojoj tradiciji.Mislim da treba još neko vrijeme.Nedavno sam bio na Baščaršiji i vi-dio kako jedna fina djevojka, jed-nog zaista pravog vjernika, koji nepropušta nijedno klanjanje, nijeimala maramu. Rekla je: ‘Ja sammuslimanka i vjerujem u Allaha,ali to je u meni, a ne u marami’.Kao što neki kažu za alkohol: lošestvari izlaze iz usta, a ne u usta.Ima različitih ljudi koji su vjernici,ali taj bosanski islam za mene je sa-svim prihvatljiv i sekularan.”


Igrani film bol

Stalni porast gledanostiMTV Igman

Kratkometražni film Semira Lokmića

BH Telecom: Moja TV

Mladići kojima šejtan piše tekstove i pravi muIblisov rok bend “Sihirator”

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Šemsudin Mehmedović, zastupnik uParlamentu Bosne i Hercegovine

Intervju

Šemsudin Mehmedović jeproteklih dana bio glavna temadomaće javnosti. U razgovoru

za Saff Mehmedović otkrivazašto se našao na udaru Sipe, je li Sipa “Srpska istražnapolicijska agencija“, da li srpskapolitika iz RS-a vlada Bosnomi Hercegovinom, ima li međubošnjačkim političarima onihkoji su spremni izdati svoj narodzarad ličnog interesa, ko jeodgovoran što Arapi sa svojiminvesticijama zaobilaze našu

zemlju, ko je stvarna prijetnja ponacionalnu sigurnost i kako sebošnjački političari dodvoravajuMiloradu Dodiku

R : E B

Gospodine Mehmedoviću,

ojedini mediji ovihdana su objavili infor-

macije da Vas Sipa nezakonitoprati po nalogu direktora Gora-na Zubca. Nakon što ste nedavnonezakonito uhapšeni evo sada vasnezakonito i prate. U kojoj fazi je vaš slučaj i kako je moguće da Sipa tako očigledno krši zakone Bosne iHercegovine?

Mehmedović: Ranije sam uka-zivao da je Sipa postala snažna politička poluga za eliminaci- ju političkih neistomišljenika iz

poličkog života za račun političkihnalogodavaca (SNDSD-SDP), testoga nezakonitost u radu Sipe jepostalo pravilo a poštivanje zakona izuzetak, pa zato i ne čudi nastavak

nezakonitih aktivnosti Sipe u svrhukriminalizacije mene kao zastupnika i kao čovjeka a uz pomoć lokalnihmešetara “uglednih privrednika”koji su utabali stazu prema sjedištuSipe i kabinetu Dodika, filujući istedezinformacijama o Mehmedoviću,te o njegovoj “kriminalnoj” ratnojproslosti.

Sudeći po reakcijama srpskepolitike i medija iz RS-a na Vašehapšenje, odnosno oslobađanjeiz pritvora, oni ne žale vremena i sredstava da Vas stave iza zatvorskih rešetaka. Zašto im je to-liko stalo da Vas proglase ratnimzlo incem i pošalju u zatvor?

Mehmedović: Nije ovo samopitanje Me me ovića i njego-vog pritvaranja već naprotiv čitav ošnjač i orpus se i enti iciraoa slučajem Mehmedović. U pita-

nju je čast Bošnjaka i karakterodbrambeno-oslobodilačkog rata.Ovim aktivnostima medija iz RS-a kao i njihovih političkih nalogo-davaca se želi “gebelsovskom” me-todom pokazati kako je u jednomTešnju počinjeno mnoštvo ratnihzločina prema Srbima što je apso-lutna laž. Dok se prešućuju mnogizločini nad Bošnjacima u ovomkraju. Aviobombardiranje djece uTešanjci- 8 mrtvih, granatiranjezeseoca u Kraševu- 7 mrtvih, bom-bardovanje raketama tipa luna iz

pravca Prnjavora- 5 mrtvih, itd.Zaboravljajući 25.000 protjeranihiz pravca Doboja i 15.000 iz prav-ca Teslića, zaboravljajući logor kodPerce i u Barama, zaboravljajućiigralište u Tesliću koje je korištenokao logor za Bošnjake, zaboravljajućimasovnu grobnicu Bebe u Tesliću imasakr u Grapskoj, zaboravljajućida su koristili Bošnjake civile kaoživi štit prema Doboju. Eto, to sune e o činjenica oje za orav jajumediji iz Republike Srpske i njihovipo itič i mentori, stoga se ne možepoistovijetiti Tešanj niti sa susjed-nim općinama niti sa cije om Re-publikom Srpskom, koja je nastala na genocidu nad Bošnjacima.

Vi ste, kao član Parlamenta BiH, dobro upoznati sa sigurnos-nim stanjem u Bosni i Hercego- vini, naročito sa stanjem u sig-urnosnim agencijama. Proteklihgodina u javnosti su objavljeni

rojni zabrinjavajući izvještajio našim sigurnosnim agencijama. Dosta se govori lo i o Sipi

u kojoj nema nijedan Bošnjak na rukovodećim pozicijama. Unarodu je već smišljen novi naziv

ipe - “Srpska istražna policijska agencija”. Kako komentirate

Lagumdžija i Radončićsu spremni i na izdaju vlastitog naroda samo da ostanu na vlasti

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


stanje u državnim sigurnosnimagencijama i je li Sipa, de fakto,

postala srpska policijska agencija?Mehmedović: Nažalost, to je činjenica, jer se godinama go-vorilo o nacionalnom balansir-anju u kadrovskom smislu kako na rukovodećim pozicijima tako i u sas-tavu ostalih radnika, a li je samo os-talo na riječima. Najviše do izražaja dolazi taj problem dolaskom Zupca na čelo Sipe koji je kao načelnik CJBTrebinje odbijao i svaku pomisao osaradnji sa bilo kojom državnomsigurnosnom agencijom, koje su ga itekako zadokumentovale u krimi-nalnim radnjama zajedno sa svojomrodbinom i prijateljima po krimi-nalu. Međutim, čini mi se da nijedovoljno insistirano na kadrovskombalansiranju ne samo u Sipi već i uostalim Agencijama za provođenjezakona. Na d elu e provedba Spo-razuma Dodik- ović, pa se iz reda Bošnjaka instaliraju nestručni ipodanički opredijeljeni kadrovi štoBošnjake profesionalce dovodi uveoma tešku situaciju.

ako je moguće da su bošnjački

političari pristali na to da u pojedinim državnim agencijama, kaošto je slučaj sa Sipom, Bošnjaka skoro da i nema, naročito ih nema na rukovodećim pozicijama?

Mehmedović: I svakiput se prave razni ustupci.

ažalost, bilo je ustupa-ka koje je pravila i moja politička opcija, i akotreba “tražiti” zaslužne -onda su zaslužni svi kojiu učestvovali u vlasti od

Dajtona do danas. Kada jetrebalo glasati za direktora Sipe, konkretno za Zubca,uslov je bio da Bošnjak bude pomoćnik direk-tora za kriminalističko-istražni odjel. Nažalost,tamo sjedi Anđelko Hrgić,dokazani predratni udbaš,pecijalist poznat po pro-gonu tzv. ustaške emi-gracije, pri čemu su stra-davali i oni koji jesu biliustaše i oni koji su bilidemokrate, pa zbog toga protivnici totalitarnog režima. To je kadrovska politika agencije koja jeredovno srpsko-hrvatski kompro-mis protiv Bošnjaka, a od Bošnjaka prihvataju bezbojne, bez stava i bez

profesionalnog digniteta, samo da mogu kazati: eto, ima Bošnjak na toj poziciji... Očigledno je to re-ultat dugogodišnje loše kadrovske

politike.


Dugo godina ste po-slanik u Parlamentu

BiH, imate odlične in-formacije o političkojsituaciji u BiH. Ako jesuditi po mogućnostima nametanja blokada i pouspješnom izglasavanju,po njih, povoljnih za-kona, srpska politika iz RS-a ima dominantnuulogu na političkoj sceniBosne i Hercegovine.Može li se onda reći da oni u suštini vladajuBosnom i Hercegovi-nom?

Mehmedović: Mismo na nivou BiH opo-ziciona stranka, mada nema potpuno jasnegranice između opozicijei pozicije, osim u slučajuprovedbe sporazuma Dodik - Lagumdžija.Kad je to u pitanju, mi

na dan održavanja sjednice dobi- jemo za koneo hitnoj proceduri , ioni se izglasaju glasovima zastup-

nika parlamentarne većine. Miiz opozicije nešto kažemo, protiv smo, i na tome se završi priča. Ali,kada su u pitanju neki dokumenti,ili zakon koji je štetan po državu

Ako analiziramozadnje samodvije godine

vlasti, o čemu

sam govorioprethodno, vidise da oni kojitrenutno čine

parlamentarnu većinu u ime

Bošnjakaspremni su

uraditi sve daostanu na vlastikoja je prolazna.

Naprimjer,Dodik je rekao

Lagumdžiji:‘Ako ne podržišZakon omatičnom brojui prebivalištu,

ja ću tebezamijeniti’!

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Bosnu i Hercegovinu,ipak se probosanske

sna e svrsta u na ednustranu. to je, morambiti iskren, u posljednjevrijeme s ovom parla-mentarnom većinom vrlorijetko. Upravo zato štosve te zakone koji su an-tibosanski puste po hit-noj proceduri i mi nema-mo šansu da bilo šta po-pravimo. To je izmjena zakona o komunikacija-ma, zakon o javnim na-bavkama, zakon o suko-bu interesa, o matičnombroju..., o prebivalištu,i dr. Dakle, zbog Dej-tonskih mehanizama za blokade stiče se dojamda politika RepublikeSrpske je dominantna po svakom pitanju na državnom nivou, ali jeto zahvaljujući neprincipijelnojpolitici SDP-a i SBB-a koji čineparlamentarnu većinu sa ostalomčetvorkom i koji prave strašne

ustupke SNSD-u da bi ostali uparlamentarnoj većini.ma li među bošnjačkim

političarima onih koji su sprem-ni izdati svoj narod zarad ličnog

interesa, odnosno ka kokomentirate stanje

ošnjačke politike da-nas i slažete li se sa izjavom hafiza Ismeta Spahića, koji je rekaoda bi se objesio da jena mjestu bošnjačkihpolitičara?

Mehmedović: Akoanaliziramo zadnje samodvije godine vlasti, očemu sam govorio pre-thodno, vidi se da onikoji trenutno čine par-lamentarnu većinu uime Bošnjaka spremniu uraditi sve da ostanuna vlasti koja je prolaz-na. Naprimjer, Dodik je rekao Lagumdžiji:‘Ako ne podrž iš Za-kon o matičnom broju iprebivalištu, ja ću tebezamijeniti ! Konačno,

mislim da trebaju probosanskepolitičke snage birati partnere izRepublike Srpske, a ne da iz RS-a biraju partnera. Dosta je više ucje-

na tipa: neće se formirati Vijećeministara, ili nešto drugo. Pa nemora! Potrebno je hitno uraditianalizu provedbe Dejtonskog spo-razuma i, zajedno sa onima koji su

6

garantovali njegovu provedbu, na-praviti ocjenu, te donijeti konačnu

odluku - moguće i o vraćanjuUSTAVA RBiH. Zašto ne!? Akose nije proveo sporazum u svimnjegovim aneksima! A izjavu hfz.Spahića ne bih komentarisao, jerse ne uklapa ni u vjerske ni uovosvjetske principe.

Po mnogima, sve što SDP da-nas radi zaslužan je SulejmanTihić, koji je, nakon prošlihopćih izbora, uspio sklopiti his-torijski koalicioni sporazumSDA i SDP, od kojeg je korist imao samo Zlatko Lagumdžija.Danas svi vidimo da je SDA,zahvaljujući Sulejmanu Tihiću,tada napravila veliku grešku.Tihić ovih dana pokušava sk-lopiti nekakav savez sa Fahru-dinom Radončićem, koji se većduže vrijeme izuzetno trudi da se dokaže kao najžešći protivnik SDA. Da li su po Vama ovopogrešni politički potezi SDA i kako komentirate aktuelnostanje u Vašoj stranci?

Mehmedović: Smatram da

svim političkim strankama u BiHtreba jedna snažna katarza. Zašto?Čini mi se da smo svi u jednomglibu. Političke stranke postale sustranke jednog ili dva lica, pa to i


Ovo je pitanjekoje trebapostavitiministru

vanjskih

poslova, koji je svojimpotezimane samo

otjerao straneinvestitore izBiH već je iugled BiH u

međunarodnimodnosima

srozao na nivonekih totalnonerazvijenihzemalja, pakako ondaočekivati daArapi ulažuu Bosnu i

Hercegovinu?

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]



u nazivu tako registriraju: SNSD- Milorad Dodik, BPS - SeferHalilović , SBiH - Haris Silajdžić...To, zapravo, ruši demokratskiambijent i potpuno se izmjestiloodlučivanje iz parlamenata. Pokafanama ili stranačkim pros-torijama sve se izdogovara, i miu parlamentu treba samo da gla-samo za i li protiv, što je apsolutnopogrešno. Ja sam više puta izniosvoje mišljenje, nama treba i pot-puno novi zakon o političkom or-ganiziranju u BiH: da se definišuokviri političkog djelovanja ipolitičkih stranaka. Ne može u jednoj političkoj st ranci bit i ničija samovolja. Uzmimo SDP: nama socijaldemokratija kao politička opcija treba u BiH, ali nam netreba komunizam. Ne treba nam jednoumlje Zlatka Lagumdžije.

Potrebno je vratiti međusobnopoštovanje i povjerenje, prvo unu-tar stranaka , a zatim i na nivou bh.društva. Nije moguće ići naprijedna temelju spletki i podvala, ili na temelju dogovora dvojice protiv trećeg. Potreban nam je javni dija log o minimalnom zajedničkomsadržiocu života u BiH, i taj dija log ne treba oček ivat i samood političara nego od svih: odpolitičara na prvom mjestu, ali iod intelektualaca, medija, organi-zacija civilnog društva. A prijekonam je potrebna i moralna obnova društva, jer je tranzicija u surovikapitalizam od nekih ljudi nap-ravila robote za bogaćenje. To jeneodrživo!

Domaći mediji se intezivnobave milijardama koje Arapiulažu u Srbiju. Zašto Arapiulažu tolike novce u Srbiju,Crnu Goru, Hrvatsku a u Bosni iHercegovini ih skoro da i nema?

Mehmedović: Ovo je pita-nje koje treba postaviti Ministruvanjskih poslova, koji je svojimpotezima ne samo otjerao straneinvestitore iz BiH već je i ugledBiH u međunarodnim odnosima srozao na nivo nekih totalno ner-azvijenih zemalja, pa kako onda očekivati da Arapi ulažu u Bosnui Hercegovinu? Također, njegov odnos spram građana arapskog porijekla je neljudski i nehumanšto je pokazao i za vrijeme Alija-nse za promjene, a evo to čini idan-danas, jer nije ništa pokrenuoda građani BiH arapskog porijekla

budu vraćeni u Bosnu i Hercego-vinu koje je poslao u Gvantana-mo, od kojih su neki i danas tamo.Ne bi me čudilo da tamo pošalje ineke od nas iz SDA.

Dodik je napravio ambijent u kojem se bošnjačkipolitičari nadmeću ko će mu više ugoditi

V eć duže vrijeme Milorad Dodik se hvali kako se poigrava sa bošnjačkim političarima. Po Dodikovom objašnjenju, on je

na političku scenu BiH uspješno nametnuo novo pravilo po kojem sebošnjački političari natječu ko će mu više dati ustupaka kako bi imkroz koalicione saveze omogućio zauzimanje pozicija u vlasti. On nekrije da je posebno zadovoljan sa Fahrudinom Radončićem i sa Zlat-kom Lagumdžijom. Nažalost, sudeći po izglasavanju zakona, koji odgo- voaraju RS-u, u Parlmentu BiH i Vijeću ministara, Dodikovo hvalisanje

ima smisla. Slažete li se da su pojedini bošnjački političari pristali na Dodikove uslove?Mehmedović: Nažalost, upravu je. Naime, napravljen je ambijent u

kome se bošnjačke političke stranke nadmeću u ustupcima prema Dodikušto je pogubno, potrebno je obrnuti proces i napraviti ambijent u komeće politički faktori iz RS-a da se nadmeću u jačanju BiH a ne njenomrušenju.

Dušanka Majkić je veća prijetnja po nacionalnu sig-urnost od Abu Hamze

Imad Al Husin, poznatiji kao Abu Hamza nalazi se skoro pet go-dina u Imigracionom centru u ulici Draže Mihailovića u Luka-

vici. Pet godina bez ikakvih optužbi i bez nekog nagovještaja do kada će trajati njegova agonija. Kako komentirate ovaj apsurd?

Mehmedović: Ovo je jedan od apsurda zakona o sigurnosnim agen-cijama gdje im se daje autonomno pravo da bez obrazloženja mogu da cijene ko je prijetnja po nacionalnu sigurnost te da ga godinama bezoptužnice ili prijave ili suđenja drže u izolacionom centru, kako onizovu azil za strance, tako da Imad Al Husin već pet godina ćami u ovomcentru a da mu niko nije dao valjano obrazloženje, zašto? Odgovornotvrdim da je veća prijetnja po nacionalnu sigurnost Dušanka Majkić odovog gospodina koji ništa loše u Bosni i Hercegovini nije uradio negose bavio humanitarnim radom i pomagao građanima BiH kao prijeratnistudent Riječkog univerziteta.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Borba za opstanak

Kolumna

Došao je kraj ustupcima,nadanjima i budalaštinama svake

vrste. Vrijeme je da se Bošnjaciokrenu sebi. Otud ćemo direktnoimenovati riječ “nepovjerenje”kao kompas bošnjačkog kretanjau budućnosti. Voljeli bismoda za to nemamo povoda, ali,dosadašnje iskustvo nas uči dasmo kroz povijest stradavaliupravo zbog naivnog povjerenjau sve i svakoga

P : F A

Premlaćivanje Bošnjaka uZvorniku, prijetnje bošnjač-kim povratnicima za Bajram,

uz institucionalnu podršku ovom ek-stremizmu od strane organa RepublikeSrpske, kao što je evidentiranje “lakšihpovreda” u zvorničkom Domu zdravlja kod pretučenog Bošnjaka, ili, formali-stička reakcija Policije RS koja problemne rješava u uzrocima, već u posljedica-ma – sve to nas uvjerava da nema mira

sa Srbima koje obrazuje i odgaja geno-cidna ideja Republike Srpske. Srpskiekstremizam hrani se i proračunatom,kukavičkom, prostitutskom šutnjomvodećih bošnjačkih stranaka i političa-

ra. Mogu se Bošnjaci na gla-vu nasaditi u želji da svjedoče

mir, toleranciju, praštanje,pomirenje, ali, sve te civili-zacijske poruke nikoga se netiču, do li bošnjačke želje da se srpsko-hrvatski faktor vidiu svjetlu dobrote i komši-luka. Na žalost, mi živimopored divljaka, pored otpada civilizacije, pored usmrđenihi krvlju zadojenih prostaka,koljača i silovatelja, a zapra-vo ortodoksnih kukavica,koji ni za šta nemaju snageosim da se iživljavaju na ne-moćnim i da svoje hropta-nje i mukanje prikazuju kaoljudske riječi. Ovu tmurnusliku s vremena na vrijemeobas a u odbl esci nade, ka-kvu šalju beogradske “ eneu crnom” i rijetki srpski inte-lektualci, kakav je gordi Bla-žo Stevović iz Trebinja, dok sve drugo, u apsolutnoj kri-tičnoj masi, jeste cunami ge-nocidnog opredjeljenja, jesteopsesija da se Bošnjaci ubi-

jaju, protjeruju, istrebljuju,zastrašuju, vrijeđaju, a sve uuvjerenju kako je taj šovinistički smradupravo ono čime treba da se ponosisrpski, a bogme i hrvatski narod. Kada

bi neko u Sarajevu ili Tuzlionako divljački pretukao ne-

kog Srbina koji je krenuo ucrkvu na Božić ili Vaskrs, pa Bošnjaci bi napravili demon-stracije, bošnjački bi autoripisali tekstove, mi bi se ko-lektivno zgražavali nad timdivljaštvom, dok kod Srba nema nikakvog kolektivnog zgražavanja, tamo se autorine pale na takve teme, šta više, šutnjom se aplaudira ekstremizmu. Eno, nedavno je u Prozoru po drugi putnapadnuta hanuma glavnog imama Safeta Pozdera (prviput su je hrvatski ekstremistitrudnu udarili po glavi mot-kom na kojoj je bila zagre-bačka šahovnica, a sad su jojrazbili flašu pred nogama),ali nema nikakvih Lovreno-vića, Komšića, fratara i osta-lih lafinaša multikulture da osude to divljanje. Očito jeda nismo isti, što ne znači da hronično ne ostaje bošnjač-ka želja da Srbi, a i Hrvati

bogme, kolektivno dosegnucivilizacijsku i humanističkuhigijenu koju baštini i svjedoči boš-njački narod. Nakon ovog posljednjeg događaja iz Zvornika – a sličnih je bilo

Nepovjerenje jenaša strategij


Mogu seBošnjaci na

glavu nasaditiu želji da

svjedoče mir,toleranciju,praštanje,pomirenje,ali, sve te

civilizacijskeporuke nikogase ne tiču, doli bošnjačkeželje da se

srpsko-hrvatskifaktor vidi u

svjetlu dobrote ikomšiluka.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


na stotine u dejtonskim godinama –ponovo su obesmišljena nadanja, sva upiranja da će se srpstvo Radovana Ka-radžića, oličeno u Republici Srpskoj,prizvati pameti i usmjeriti ka gradnjinormalnih odnosa. Neko će kazati –ali, mi nemamo izbora, moramo živje-ti zajedno, jer je to uvjet za postojanjeBiH, a BiH je okvir za bošnjački opsta-nak, i tako dalje: trlababa... Naravno,

treba da živimo zajedno, treba da teži-mo boljem, ali, konačno! - ne treba da svoje želje vidimo kao iluziju, već kaorealnost. Srbi nisu ono što mi želimo,već ono što jesu, napose, kao i Turci,koji nas nikada nisu voljeli kao što smomi voljeli njih. Nema rezona da istra- javamo na nečemu što ne postoji, a što nam remeti zdravu i funkcionalnupercepciju naših mogućnosti. Recimo,Bošnjaci u ime udvaranja Srbima ki-daju i ne ostvaruju veze sa islamskimsvijetom te gube mogućnost ekonom-skog jačanja, a taj islamski svijet danasviše ulaže po Srbiji i Hrvatskoj, negou krajevima sa bošnjačkom većinom.Bošnjaci treba da gledaju svoje interese,a za ostale nek ostane taman koliko ima uzajamne potrebe.

Srbalijanje Bosne i Bošnjaka

Ponekad neke događaje sustignu iiskomentiraju naredni događaji. Tako je i sa izjavom podpredsjednika VladeSrbije, kažu, danas najmoćnijeg čo-vjeka u Srbiji, Aleksandra Vučića, koji

je rekao da – “u Srbiji danas niko nemrzi Bošnjake”. Izjava implicira da suu “Srbiji jučer mrzili Bošnjake”, pa sedogodilo nešto, kobejagi, zbog čega odjednom “u Srbiji ne mrze Bošnja-

ke”. Prije nego što ovu izjavuogledamo u zvorničkim do-gađajima, dede da se prisje-timo tog Vučića.

Sjećam se, njegov blum-blavi lik prvi put sam vidiokad je u haškoj jazbini umroSlobodan Milošević, a TV Srbije napravila otvoreniprogram koji je trajao sati-

ma, i na kome su razni Srbioplakivali smrt najvećeg srp-kog sina koji umrije muče-

ničkom smrću. Nekrofilska euforija začas se ohladila,pa je Milošević ipak ukopankao kućni ljubimac, jal pas jal mačka, u dvorištu svojekuće u Požarevcu, namjesto da makarbude ukopan među raznim Srbima, na groblju za ljude. A toj euforiji intona-ci u e davao Aleksandar Vučić, bivšiešeljev radikal, koji je stalno vrtio gla-

vom i suznih očiju ponavljao: “Njega u uBili, uBili, uBili...” A na slovu “b”pljuvačka bi mu letjela sve do kame-

re. Toliko je bio zajapuren od tuge da ga voditelj nije smio prekidati dok bipravio stanke između tih osjećajnih,patetičnih riječi. Sad kad je uznapre-dovao do važnog političara vidim da opet osjećajno govori, vrti glavom i svenešto na život i smrt odlučuje. Sjećame kad se pojavio Milošević s kraja 80-

tih i kad su svi Srbi svuda, a i mnogiBošnjaci, u njemu prepoznali novog Tita, nikako se nisam mogao načuditi

kako ljudi u toj oficirskoj, zapravo ge-džovanskoj faci i pojavi mogu da videnekakvog vođu. Pa onakvu frizuru ka-kvu je imao Milošević više nisu nosilini ruski oficiri! U to vrijeme je čak i


Miljenko Jergović napisao jednu kolumnu u slavuMiloševića, kao čovjeka odstava i čvrste ruke. Ja samse ibretio. A taj ibret mi jenaumpao kad sam ugledaotog Aleksandra Vučića, kakokukumače za Miloševićem, izapitao sam se – kako je mo-guće da jedan takav primje-

rak izađe na površinu? KakoSrbi, baš, izaberu najgorepatetičare i lafinaše međusobom? Valjda moraš bitiod kiča i gedžovanluka da bimogao predstavljati srpskepolitičke afinitete. Kolikome je kod Miloševića fasci-

nirala ruska frizura, a kod Dodika oneoči sa konzerve goveđeg gulaša, tolikosu me kod Vučića fascinirali blumblastiobrazi koji se zaokružuju u kobasičar-ska usta, vazda obalavljena. Izađe onda osjećajno priča i pljuje po kamerii oko sebe, i to Srbi smatraju mjeromozbiljnosti. Mislim da to nisu fizičkinedostaci, već mentalni feleri, kao što,recimo, “žensko pismo” profesora R.H.nije feler njegove boje glasa, već opre-djeljenja da se govori kao tetka. Tako iVučićevi bejbi obrazi i balave usne uop-će ne bi bili predmet opservacije da onnije toliko patetičan i kobejagi iskren, a opet sve to simbolizira srpski političkium od kojeg nam, na žalost, zavisi kva-litet života u našoj domovini. Ni Do-dikov goveđi stajling ne bi bio uočljiv

da nam taj gulaš ne muti perspektive inormalan život. Otud, velimo, ovo nijereplika na fizičku, već na mentalnu po- javnost, koja se samo razotkriva prekoovih detalja.

Koliko me jekod Miloševićafascinirala

ruska frizura, akod Dodika oneoči sa konzerve

goveđeggulaša,

toliko su mekod Vučićafasciniraliblumblasti

obrazi koji se

zaokružuju ukobasičarskausta, vazdaobalavljena.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Baš nekako u isto vrijemekada je Aleksandar Vučić ovulažljivu izjavu da u “Srbijiniko ne mrzi Bošnjake” daou dnevnom glasilu ministra četničke sigurnosti u BiH,u jednom drugom, sedmič-nom glasilu, takođe od istog ministra, pojavila se repor-taža o boravku u Beogradudežurne budale Ekrema Je-vrića, Gospode, koji je usli-kan sa šajkačom i kokardom.

Normalno! Posve normalno! Jer, normalizujemo odnose, ito tako da Bošnjaci prestajuda vide svoju ugroženost, onako kakoministar sigurnosti ne vidi postojanječetničkih paravojnih formacija u BiH,iz kojih i proizilaze napadi na bošnjačkepovratnike. U tom stilu je i velikosrpska TV Pink, sa sjedištem u Sarajevu, poče-la da Republici Srpskoj tepa, od milja govori: “Srpska”, (“U Srpskoj su teme-prature bile...”). NA Face TV, našega hadžije Senada, pojavio se nekakav štoprenosi utakmice bh. reprezentacije na ekavskom, pa su i drugi spikeri počelida se krevelje po beogradski. Ko zna,možda iskompleksiranom bošnjačkomuhu godi to kreveljenje po našim poj-movima. Naumpade mi sad jedan Baj-ro, portir je bio, kojega sam upamtiopo rečenici: “Znadem i ja kulturnije da se izražavam pa da kažem belo i mle-ko”. Jadan je Bajro mislio da je ekavica kulturnija od bosanskog, pa možda isad mnogi Bošnjak osjeti ushićenje odbelog i lepog. Sve stvari se pomjerajuka navikavanju na posrbljenost Bosne,

a i bošnjačkoga, praktično, na trajnostgenocidne tvorevine, na odumrlost bo-sanske državotvorne ideje i bošnjačkog naroda kao najjačeg baštinika te civili-zacijske paradigme. Nastavljači geno-

cida nad Bošnjacima, očito,bolje od nas znaju stanje na berzi, pa već iskazuju komo-ditet na otetim društvenimprostorima. Biće da su sigur-ni kako će i na predstojećemPopisu ubilježiti još jednugenocidnu pobjedu, ispisu- jući veliki broj Bošnjaka izbošnjaštva, a time i iz bosan-tva. Daju im za pravo te ra-trkane, potkupljene, zaglu-

pljene bošnjačke elite, među

kojima amabaš nema nika-kvog razumijevanja za dra-matičnost trenutka. Mnogi

su Bošnjaci danas vatreni srbobrani. Izte izgubljenosti su proizišli hvalospjeviza Vučićevu izjavu. Osobno sam sreo jednog pismenog Bošnjaka koji mi jesa ushićenjem kazao kako ga je Vučićoduševio svojom izjavom, koja, veli on,i ne mora biti tačna, ali lijepo je čutitakvo nešto. On je ugledao fasadu, a od te želje da vidi ono što ne postoji,nije uočio pravo lice Vučićevo; na pita-nje da li namjerava doći u Srebrenicu,Vučić odgovara: “Mislim da je ključna stvar za sve nas da razmišljamo o bu-dućnosti, jer dokle god mi sve vrijemebudemo pričali o prošlosti...” Ovo jeformula srpske politike: genocid nadBošnjacima strpati u prošlost a Repu-bliku Srpsku, koja je nastala na tomgenocidu, u budućnost.

Pod zastavom pokolja u Srebrenici

Riječ “povjerenje” u dejtonskim jegodinama bila jedno od općih mjesta

demokratskog rječnika. Ko hoće da bude pametan, i napredan, kaže: po-mirenje i povjerenje. Te riječi konačnotreba razmontirati iz bošnjačkog rječni-ka. Kakvo pomirenje! Kakvo povjere-

20

nje! Kad se bolje pogleda, niko od Srba i Hrvata nije trljao te riječi. Samo Boš-njaci, i samo oni koji su Bošnjake tjera-li da papagajski ponavljaju nešto što im je svakako u mentalnom i moralnomprogramu. Bošnjaci nemaju problems tim riječima. Zašto bismo onda ver-glali riječi koje živimo!? Niti smo miimali, niti imamo problem prema Sr-bima i Hrvatima. Mi hoćemo s njima,i u pomirenje, i u povjerenje. Ali, onineće s nama! I to konačno treba pri-znati. I treba živjeti u mjeri u kojoj je tomoguće i realno. A to podrazumijeva kraj ustupcima, nadanjima i budalašti-nama svake vrste, i konačno okretanjesebi i svome interesu. Otud ćemo di-rektno imenovati riječ “nepovjerenje”kao kompas bošnjačkog kretanja ubudućnosti. Voljeli bismo da za to ne-mamo povoda, ali, dosadašnje iskustvonas uči da smo kroz povijest stradavaliupravo zbog otvorenog povjerenja usve i svakoga. Sjetimo se dolaska fran-cuskog predsjednika Fransoa Miterana u Sarajevo 1992., sa zadatkom da spri- ječi vojnu intervenciju na KaradžićeveSrbe, a kada smo u znak iracionalne za-hvalnosti tadašnju Vojnu bolnicu (sa-dašnju “Nakaševu”) nazvali “Francuskabolnica”. Ovakvih, i mnogo tragičnijihsekvenci, ima bezbroj u našoj povijesti.Vjerujemo dušmanima i neprijatelji-ma, u njima ogledamo svoje želje da su dobrohotni, kao mi što smo, a onda nas oni nasamare isključivo uz pomoć

našeg povjerenja u njih. Zašto bi se,uopće, bošnjačke relacije sa vanjskimsvijetom zasnivale na povjerenju bezpokrića? Suludo je to. Dajte da vidimo,u istoj mjeri, odmah, šta je to što nudi-te, i šta je to što mi očekujemo, i obrat-no, i da se u gram potrefe ponude iočekivanja! A tu energiju koja više nećebiti trošena na čekanja i razočarenja,Bošnjaci mogu pametnije iskoristiti, usvrhu ostvarivanja svojih raznorodnihunutarbošnjačkih interesa. A hičmeih je. Zbog toga s ponosom izgovara-mo putokaz pameti, i putokaz spasa:Nepovjerenje je bošnjačka nacionalna strategija! Vjerujemo u Allaha, zatimvjerujemo sebi, a drugima više nikada nećemo vjerovati na riječ, već samo iisključivo na konkretna djela. Konkret-no, nas apsolutno ne zanima da li nasneko u Srbiji, ili među Srbima, voliili ne voli, jer se od te ljubavi ne živi.Nas zanima da Srbi ukinu RepublikuSrpsku kao genocidnu tvorevinu, kaozastavu pokolja u Srebrenici, kao jednuanomaliju ravnu mogućnosti da je pre-živio i opstao Treći rajh Adolfa Hitlera,

takođe izgrađivan na zločinu genocida – jer je ukidanje Republike Srpske prva stvar koju Srbi moraju učiniti ako hoćeda se kao narod, kolektivno, imenujuantifašistima i humanistima.


Nepovjerenje je bošnjačka

nacionalnastrategija! Vjerujemo uAllaha, zatim

vjerujemo sebi,a drugima višenikada nećemo

vjerovati nariječ, već samo

i isključivona konkretna

djela.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


onomatopeja: gruh-, buh-, vuh-, tuh-, suh-.Glas/fonema h je tu korijenski konsonantu morfoložkoj osnovi iz koje je a ksacijomizveden čitav niz različitih vrsta srodnih ri- ječi:truhlež, truhlina, truhljad, truhljenje,truhloća, truhlost, truhnuti, truhao(<tru-hal /truhla/truhlo, natruha . Glas/fonema u ovoj bosanskoj riječi vodi porijeklo od in-doevropskog (ie.)s u poziciji poslijeu. To ie.s sačuvalo se do danas u bosanskom jezikusamo u riječima trusno(npr. područje) itr-siti (se). Navedene riječi u izvornom obliku,sa etimoož im , normirane su u re evan-tnim bosanskim riječnicima i pravopisima,u skladu sa bošnjačkim zakonom ‘haka’(Halilović). Te bosanske norme i izvornog narodnog izraza Bošnjaka drži se i bosanskipjesnički akademik Abdulah Sidran, koji usvojoj pjesmi “Prestanak opće opasnosti” prilog biogra ji Nedžada Ibrišimovića , na- pisanoj 1995. go ine, ima sti ove:Trista hiljada sarajevskih logoraša/ Znaju da ova pjesma/ ovdje prirodno završava–/ ali šta sa ci- jelim Svijetom/ u koga je davno stru h lo srce ?Govoreći na jednoj televiziji o tome šta suprilikom uzpostave nove pučističke vlastiprošle godine dogovorili Lagumdžia i Do-dik, politički analitičar Mustafa išić, upo-

rijebio je, ta o er, izvorni ob i ove riječi sa etimoložkim :To su truli kom romisi , oci- jenio je vispreno Šišić. Za divno čudo, takav izvorni, etimoložki oblik zabilježen je ovihdana i na sportskoj stranici naprijed spomi-njanog lista:Dok Hrvati prodaju talentirane fudbalere za milione eura, mi trunemo. Eti-moložki oblik zabilježen je i od izvornog go-

vorni a bosans og jezi a, je nog postarijeg seljaka, u emisiji “U ime naroda” bosanskedržavne televizije (BHT):Kosti su struh le. Ali za razliku od izvornog govornika, na tojteleviziji u dokumentarnoj emisiji, “Iran,pritajena sila”, nalazimo jednu rečenicu iztitlovanog govora iranskog predsjednika Ahmedinedžada, u ‘gluvističkoj’ verziji:Ci-onistički režim je trulo drvo. Takve verzije,odnosno srbske varijante bosanskog jezika,držao se predsjednik ‘genocidnog entiteta’,odnosno eresovski despot Dodik, kada jerom tno rea ovao na vi est o tužilačkom

oslobađanju emsudina Mehmedovića, po-

slanika u Predstavničkom domu Parlamen-tarne skupštine BiH, kojeg je SIPA uhapsila samovoljno, bez naloga Suda i Tužilaštva,samo sahat prije nego je Mehmedović tre-bao svjedočiti u Tužilaštvu o ratnom zloči-nu direktora SIPE Gorana Zubca:o govori koliko je trulo Tužilaštvo i Sud Bi slavo- obitno je i ovao Do i , a o je prenio

FTV-dnevnik, ne spominjući samovoljni,nezakoniti, ‘truli’ postupak svoga kadra,direktora Zubca, koji je razbojnički zloupo-trijebio svoju nkciju. Bez obzira što je za bosnistiku upotrijebio nepravilan oblik tru-

loDodiku nije smetalo da arbitrira u kru-pnim pitanjima sociolingvistike, kao što jepitanje samog naziva bosans og jezi a. Onse našao pozvanim da, ničim izazvan, reagi-ra na riječi reisu-l-uleme IZBiH Huseina ef.

Kavazovića u bajramskoj hutbi “da smo miBošnjaci i da je naš jezik bosanski” i popujesa davno iztruhlih hegemonističkih veliko-srbskih pozicija kako Bošnjaci trebaju nazi-vati svoj jezik. Ne mogu ga zvati bosanski,nego bošnjački, docira Dodik. Iako bi Do-dik našao argumente za svoj antibosanskistav u političkim ekscesima o bosanskom jeziku paljanskog profesora Miloša Kova-čevića i nekadašne direktora saraevskoInstituta za jezik, Milana ipke, njemu supravu javnu lekciju očitala dvojica profe-sora sa Fi ozo s og a u eteta u Sarajevu:književni teoretičar Enver Kazaz i lingvista Dževad Jahić i nema potrebe ništa dodava-ti tome. Međutim, u skladu sa stavom znamenitog Rousseaua ( Moja je dužnost govoriti istinu,ali ne i druge ubjeđivati da u njuvjeruju) Dodika ne treba na-goniti a upotrebjava pravi nebosanske (i sveslavenske) riječisa etimoložkim glasom , jer onkao vlah (što e dokazao hrvat-ski onomastičar Petar imuno- vić) u svom vokabularu nema toga glasa i govori po principugluvizma, “kao što naša braća i govore , a o je ustanovioreformator njegovog srbskog jezika Vuk Karadžić. Ne možese zamjeriti ni voditeljici Ra-dija “Antena Sarajevo”, Adeli Alagić-Đorđević, što u svomefonetskom inventaru nema gla-sa h niti je treba nagoniti da ga

upotreb java u privatnoj omu-nikaciji, ali kada na radio-tala-sima iznad Sarajeva kaže:Dva tru la stabla srušila su se u općini Novo Sarajevo. ...srušilo trulostablo, u najmanju ruku nije ferprema Bošnjacima nametati imposredstvom medija tuđi izrazi širiti ‘gluvizam’ među njima.To, jelda, nije u skladu sa proklamovanimevropskim principima i standardima o ljud-skim pravima. To isto čini i Federalna tele-vizija u svojoj kontroverznoj humorističkojseriji “Lud, zbunjen, normalan”, podme-ćući bošnjačkim glumcima u usta ‘gluviz-me’, kao u primjeru kada Faruk kaže Izetu:Svakako se motaš po stanu. Stru li e umjestopo bosanskoj normi:struh nut će ). Istiniza volju, uporišće su mogli naći u jednomleksikografskom nedonoščetu Instituta za jezik iz Sarajeva iz 2007. godine, nazvanomRječni osans og jezi a , u o em obra ivačriječi pod slovom Ibrahim edić, ujednourednik toga riječnika i tadašnji direktor In-stituta, za riječničku odrednicutruhlež , pre-poručuje ‘gluvistički’ oblik trulež , navodećida je ona običnija. Vidili smo kome i kako

je običnija! Doduše, Federalnoj televizijise ponekad u spomenutoj seriji “omakne”i pravi an izgovor sa , a i u negativnomkontekstu, kao u primjeru: e ka:Bogami,Izete, ti tru h o sav . Izet: aća ti je tru h o!


Srpsko-hrvatsko nasilje nad jezikom

Bez razložnog lingvističkog uporišćai historijskog utemeljenja srpsko-hrvat-ka norma prihvatila je oblike navedenih

riječi bez etimoložkog glasa h, uzprkostemeljnom riječniku Jugoslavenske aka-demije (JAZU), u kojoj se navode svigori nabrojani oblici, pa iruh , ruh ao,ruh nuti . Tako srpsko-hrvatski pravopisiz 1960. godine propisuje sve oblike bez, ne prezajući od toga da izrijekom (ni-

čim izazvan) zabrani oblike sa h trulež,truležar, truležni, truležnica, truleti, truli,trulina, trulost, truljenje, truljeti, trunuti

(ne truhnuti, truhlež, truhli ,naređuje Pravopis),truljenje,truo, trula, truli.Toga principa drže se i samostalne hrvatska isrbska književna norma. Kodhrvatskog lingviste i leksiko-grafa V. Anića, na primjer,u Rječniku hrvatskoga jezika ,normirani su samo oblicitru-ljeti (truliti) Ovakva tvorba ovih sekundarnih postnomi-nala predstavlja pravo nasiljenad jezikom!

Treba jasno i glasno reći da kvazilingvistička gluvistička teorija, koja destruira i negira izvorno prasavens o nas ije eglasa/foneme u bosanskom jeziku kao i ekskluzivnu boš-njačku etimologiju glasa/fone-me u vi u samosta ne oš-

njačke kreacije u leksikalizacijionomatopeja, svoje izvorišće iuporišće nalazi kod “reforma-tora sr s og jezi a i pravopi-sa”, vlaškog hajduka i guslara,skupljača tuđeg perja i priu-čenog leksikografa, Vuka Ka-radžića. Evo, šta o tome kažeosvjedočeni vukovac, beo-

gradski profesor hercegovačkog porijekla Asim Peco, u svojim sabranim djelima.“Tako u (Vukovom, op.a.) pismu Luki- janu Mušickom, od 12. juanuara 1817.,čitamo: “Nego za Boga kažite mi šta ćemoraditi sa h? (...) Odgovorite mi i na ovotogod, ali ne kaluđerski, nego losofski.”Početkom februara Mušicki mu odgova-ra, i to “ losofski”: “Ja ‘hjeru’ dobro nemislim. Blagoglasie ezika est edno od su-testvenih svoistava. nam to blagoglasie

naivećma vređa.” (Mušicki uvodi naziv‘hjer’ za glas/fonemuh, a moj termin je‘hak’.) Iako je dobio ovakav antinaučni,antilingvistički i anticivilizacijski odgovood učenog srbskog pravoslavnog kaluđeraMušickog, Vuk trijumfalno, s dubokimolakšanjem, poltronski kliče: “Hjeru ste

očitali dobar paraklis. Bog da mu dušuprosti. Sad ćemo slobodno pisatiristos ,uovnik, oću, ora, kožu, itd. kao što naša

braća i govore.“ (Izvorni etimoložki oblik ovih riječi je:H istos , uh ovnik, h o u,

Bez razložnoglingvističkog

uporišća ihistorijskogutemeljenja

srpsko-hrvatska normaprihvatila

je oblikenavedenihriječi bez

etimoložkogglasa h,uzprkos

temeljnomriječniku

Jugoslavenskeakademije

(JAZU), u kojoj

se navode svigori nabrojanioblici, pa i

truh, truhao,truhnuti.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


ora h , kožuh , op.a.) Bez obzira da li biotolozi okvali kovali ovo stanje uha kaogluhi sluh, za lingviste ostaje činjenica da je na ovaj način uveden princip ‘gluvizma’u serbokroatistiku i srbsku normativisti-ku, koji je ostao, u principu, sve do danasmada se u trećoj tački ‘bečkog književnog dogovora’ između Srba i Hrvata iz 1850.godine “preporučuje da se glashpiše svag-dje gdje mu je po etimologiji mjesto (uho,muha )”. U tom kontekstu čini se zani-mljivom opazka citiranog lologa Pece, o jeziku mostarskog pisca srpske tradicije skra a 19. i očetka 20. stol eća, Svetozara

orovića: “Fonemuh orović češće upo-

trebljava nego što to nalaže naša standar-na norma. On, naime, ima ao o ične

likove:uho, muha, duhan, duhankutija ,čak i:lahko, mehka . Sve su to osobine govora njegovog užeg zavičaja .

Bez obzira što je zamjenik pomoćnika ržavnog se retara P i ip Ree er o io

zadatak da ponovi oskulu da dejtonskoentitetsko uređenje nije prepreka funk-cionisanju i napredku države BiH i da napredak zavisi od sposobnosti bh. po-litičara, koji misle najviše na sebe i kojiDaytonski sporazum koriste kao alibi za održavanjestatusa quou kojem oni imaju ekonomske koristi – oksimoronskikoncept dejtonskog državno-pravnog poredka joj je svezao ruke i sapeo noge,a Bošnjacima nakon genocida na pleća natovario dvostruko breme. Ovakva Bo-sna je ‘Dejtonom’ pretvorena u konc-lo-gor za Bošnjake, sa dvostrukim obručem.

Ali nije se težko složiti sa Reekerom da je najveća odgovornost za stanje u zemljina domaćim vlastodržcima, posebno na Bošnjacima, koji bi trebali biti posebnozainteresirani za stvaranje moderne drža-ve radi svog slobodnog razvoja “u svom,na svom”! Međutim zbog korupcije i

anovs i interesa ni o ne mis i na općedugoročne (državne) interese, nema vizi-onarske bosanske državotvorne politike,nema zajedničkog i pojedinačnog odri-canja, pa i žrtvovanja za opće interese,nego se ošnjač a po iti a sve a na sti iju“od danas do sutra”. Historija će sramomžigosati one koji su vladali u posljednjihdvadeset godina, a doveli su Bosnu unajgoru situaciju u povijesti. Ima tu sve-ga: korupcije (podmitljivosti, neznanja,egoizma, grabežljivosti, nesposobnosti).Tako se ne pravi država! A ona se sama od sebe neće napraviti. A kada se tomedoda da neprijatelj sjedi naspram i pratisvaki potez i smišlja strategiju obstrukci-e i destrukci e, odma an a, odmetan a klipova u kola, provokacije. Dodik- o-

vićeva, srbsko-hrvatska koalicija u zavjeriprotiv Bošnjaka, kao temeljnog i najbroj-

nijeg naroda i, konačno, kičme postojanja BiH, odlučuje o svemu i planski eliminišeBošnjake kao faktor odlučivanja, svodećiih na vjersku grupu razasutu po enklava-ma. U njihovoj priželjkivanoj viziji Bosna

tako nalikuje na sablastnu himeru, čija dva kraka, pitonski omotana oko vrata,dave svoju sobstvenu glavu. Ko to od Boš-njaka ne vidi, ili je slijep(i) miš ili je noj.Zaslugom nesposobnog nedržavotvornog bošnjačkog političkog vodstva, Bošnjaciu kao mali narod, koji je svojom oruža-

nom silom mogao pomrsiti račune moć-nima i smanjiti apetite susjeda, za samo20 godina u miru svedeni su na margi-nalan faktor koji ni o čemu, pa ni o sebi,ne odlučuje ni u vlastitoj zemlji za čiju selobodu borio. Nije ‘Dejton’ kriv što Boš-

njaci ne umiju nametnuti kaoimperativ bosanske državneinterese svim partikulativniminteresima, što su pravili truhlekompromise na štetu države, a a vlastitu korist. Nije Dodik

kriv što nisu procesuirani po-licajci, njih preko 800, nabroj-nih imenom i prezimenom,a spisak je napravila Komisija

arodne skupštine RS-a, a neneka bošnjačka. Krivi su boš-n ački olitičari, a Dodik e za-lužan za to. ta više, oni kojiu bili decerti cirani, ponovoe vraćaju na posao. Nije Do-

dik kriv što Bošnjaci ne smijuni na Bajram u džamiju u RS-u. Dodik je zaslužan za to, a krivi su Bošnjaci.

I tako unedogled!Kao što je prije pola mile-

nija graničila sa moćnim Oto-manima gotovo jedno punotoljeće, Bosna odnedavnograniči sa EU, savremenomaglomeracijom država, mo-dernim evropskim carstvoma najmoćnijom svjetskom ekonomijom,

ali bosanski političari ne mare za to, jer je njima dobro, narodu kako bude. Onii nisu tu radi naroda, nego zbog sebe.

23

I zato Bosna svakim danom, u svakompogledu, sve se više i više suši, propada,kopni, vehne i truhne. Zaista ima neštotruhlo u državi Bosni, ali to nije zemlja Bosna, tako da se neće ostvariti pustiDodikovi snovi da poput vođe zagrebač-kih ilegalaca u Drugom svjetskom ratunakon oslobodilačkog ulazka partizana u grad uzvikne: Drugovi, Endehazija je završila svoj tru li život .Dodik je u pravu kada citira staru bo-sansku narodnu poslovicu:Suho drvo je džaba zalivat , istina u srbskoj ‘gluvističkoj’

verziji:Suv o drvo je džaba za-l i vat , jer će kad-tad iztruhnut.Dodajem jedno dijalektoložkunapomenu. Uzpravno (neo-boreno) suho (osušeno) drvou govorima centralne Bosne,koje sam ja bilježio kao dija-lektolog prije četrdesetak go-dina, naziva sestećika (dakle,stojeće drvo) kao imenica žen-skog roda, tvorena su ksom–ka , posredstvom glagolskog priloga sadašnjeg:stojeći uobi-čajenim glasovnim procesom:stojeći > stojeći-ka > stoećika >stećika. Ono je stojeće iako jesuho (osušeno), ali ako bi palo,imalo bi naziv ležika i brzo bistruhlo, iztruhnulo, ležeći na vlažnoj zemlji u šumi. Mužkiantonimstećiki je stećak , po-znati srednjevjekovni nadgrob-ni spomenik predislamskihBošnjaka. To je također po-stverbal od glagola stojati iden-tične tvorbe kao i u predhod-nom slučaju, samo pomoćumuškog su ksa –ak , posred-

stvom glagolskog priloga sadašnjeg: sto- jeći >stojeć-ak>stojećak>stoećak>stećak.Kosti su struhle (što reče onaj seljak), alistećak stoji.


Tako u(Vukovom, op.a.)pismu LukijanuMušickom, od12. juanuara

1817., čitamo:“Nego za

Boga kažitemi šta ćemoraditi sa h?

(...) Odgovoritemi i na ovo

štogod, ali nekaluđerski,

nego filosofski.”Početkomfebruara

Mušicki muodgovara, i to

“filosofski”: “Ja‘hjeru’ dobro ne

mislim.”

‘Gayparadni’ gradonačelnik

Normalnom čovjeku je teškoi zamisliti koliki homofobi kakva hulja mora biti čovjek da

jedan mirni, civilizirani komemora-tivni skup u znak sjećanja na geno-cid Srba nad Bošnjacima Prijedora,među kojima i oko dvi stotine malo-dobne djece, kao i zahtjev da se obi-lježe mjesta stradanja više od 3.000mrtvih Prijedorčana, kao legitimani human korak, nazove “slavljem” i“gay paradom” kao što je to učinioMarko Pavić, i to kao gradonačelnik toga etnički očišćenog grada.

“Ova izjava, kao i sramni stav gradonačelnika Pavića prema ovomokupljanju neposredno pred odr-žavanje mirnog skupa, ne samo da

degradira poziciju i instituciju, na čijem je čelu, nego predstavlja di-rektno negiranje sudski utvrđenihčinjenica o zločinima počinjenim uovom gradu, te omalovažavanje žr-tava i ruganje građanima i porodica-ma žrtava”, ukazuje se u saopćenjuHelsinškog odbora za ljudska prava RS-a. Jadna je zemlja i jadni su gra-đani grada kojem je gradonačelnik takav nitkov! Kao takvom, njemunimalo nije smetalo da ove sedmicesjedne u pročelje Prvog biznis-fo-ruma dijaspore koji su organiziraliBošnjaci, povratnici u Kozarac i da tim povodom, čak, bezsramno i li-cemjerno izjavi na televiziji da “tre-ba iskoristiti emocionalnu vezanostove dijaspore za rodni kraj, za razvojPrijedora”.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Razmišljanja

Društvo

Ja sam jedna od sretnicakoju je bošnjaštvo, uprkosneočekivanih životnihokolnosti, cijelog životapratilo. Mom djedu Bošnjaku

je nametnuto popisnoizjašnjavanje – Neopredijeljen.Mnogi članovi moje porodicepo majčinoj liniji su se, iz nekihrazloga, pisali kao – Albanac.Moj (r.) babo Bošnjak je dobiošansu da se etnički izrazi(barem) vjerskom odrednicom– Musliman. A ja Bošnjakinja,dočekala sam, eto, vrijemeda se slobodno i ponosnou oktobru 2013. i popisnoizjasnim da sam ono što samuvijek bila: Bošnjakinja

P : M N A

Može li čovjek imati tri do-movine? Ili je domovina,ipak, jedna jedina?

Kad su mnogi Bošnjaci Sandžaka,nakon Drugog svjetskog rata, u ne-koliko muhadžirskih valova bili pri-nuđeni seliti u Tursku, moj djed se sa svojom suprugom i četiri maloljetna

sina nalazio u posljednjem takvomvalu. Nakon što su ovi bošnjački mu-hadžiri došli do Makedonije, poznata visoka politika je odlučila da, nakon

više decenija podrške ovakvom iselja-vanju, zatvori granice prema Turskoj.Najstariji od tih maloljetnihsinova bio je moj (r.) babokoji se veoma mlad oženiosa mojom, također veoma mladom, majkom i sa njomdobio 11-ero djece (devetkćerki i dva sina). Ja samnjihovo najstarije dijete.

Rođena sam u graduSkoplju 1970. godine, usredini gdje su samo Alban-ke, Bošnjakinje i Turkinjerađale veliki broj djece. Ma-kedonke su ih, po svojoj du-gogodišnjoj tradiciji, rađale jedno do dvoje. U predškol-skom periodu saznala samda sam “Bošnjakinja’’.

Saznala sam to od jed-nog starijeg Albanca kojime prepoznao u parku zgra-de u kojem sam se igrala sa djevojčicama. Doviknuomi je: “Bošnjaka! Idi zovibaba da izađe!’’ Pozvala sam

oca i usput mu kazala kakome Albanac nazvao. Otac je kratko u prolazu rekao:“Pa jesi ‘Bošnjaka’! Bošnjacismo, Muslimani, isto je to!’’

Bošnjaštvo u djetinjstvu

Upisala sam osnovnu školu “PetarZdravkovski – Penko” i pohađala nastavuna makedonskom jeziku. U makedon-kom odjeljenju bila sam jedina Bošnja-

kinja. Vrlo brzo sam shvatila da na odmo-rima za užinu, na izletima i ekskurzijama trebam za stolom sjediti sa albanskom i

turskom djecom. Naučila sam rano to da lekcije na času učim sa Makedoncima, a pijem i jedem sa Albancima i Turcima.Van nastave smo se svi zajedno družili inikakvih problema jedni drugima nismopravili. To je bilo funkcionisanje ‘multi-kulture’ gdje je svako svakog uvažavao, altakođer svako svoje sopstvene vrijednostibaštinio i čuvao.

Nakon mog završetka osnovne ško-le, moj (r.) babo je odlučio da se vratiu Sandžak, što radi nostalgije, što zbog želje da mu se sve kćerke udaju za Boš-njake. I, usput rečeno, njegova želja seispunila, svih nas devet sestara je danas(sretno) udato za devet Bošnjaka.

Bošnjakizirani Albanci ili albaniziraniBošnjaci?

Kad smo doselili u Sandžak (Ro-žaje) primijetila sam da u njemu živiveliki broj porodica, kao što je i moja,koje su krvno ili tazbinski vezane sa albanskim porodicama. Ni danas minije jasno da li se tu radi o albanizi-ranim Bošnjacima ili bošnjakiziranim

Albancima kad mnoge od tih porodi-ca imaju dvostruka prezimena, kao štosu na primjer: Dacca-Dacić,Muriqi-Murić, Huka-Hukići dr. koja su u nekim vari- jantama i dokumentirana, a u nekim se koriste samo uusmenoj komunikaciji. Na-učno-istraživački radovi na ovu temu bi mogli razjasnitida li su se neki Albanci boš-njakizirali da bi izbjegli po-litička proganjanja njih, kaonekadašnjih “albaneza” ilisu se neki Bošnjaci namjer-no albanizirali kod političkinametnutih popisnih opcija da budu Hrvati, Srbi ili ne-opredijeljeni, pa su se u takonametnutim opcijama radijeizjašnjavali kao Albanci.

Bilo kako bilo, u Sandža-ku sam mnogo puta prisu-stvovala sijelima na kojima je bilo spomenutih osoba koje su razgovor sa starijima vodili na albanskom jeziku,

gdje bi neki od mlađih pri-sutnih, izrevoltiran time štone razumije albanski jezik,rekao: “Govori more bosan-ki, da te svi razumijemo!”

Moje Bošnjaštvood rođenja do popisa 2013.


Međutim,na moje

zaprepaštenjetuzlanska

multikultura je nekako

podrazumijevalabrisanje

vlastitogidentitetai velikopropagiranje

mješovitihbrakova. Učinilomi se da nema

grada naplaneti Zemljiu kojem ima

više mješovitihbrakova.

Bošnjaštvo senikako nije

spominjalo, kaoda nikad nije ni

postojalo.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Vode se ankete, ispituje sadašnja osviještenost građana. Rezultati tihanketa ulivaju nadu da etnička pri-padnost Bošnjaka više nikad neće bitiugrožena. Približava se mjesec oktobari POPIS 2013. Danas i intelektualci ioni koji to nisu, znaju da su Bošnjaci.Kao Bošnjaci se izjašnjavaju i nekadaš-nji komunisti, tj. ateisti. Cijela Bosna i Hercegovina je u nekakvom predpra-zničnom raspoloženju. Više nikoga nijestrah velikih “sila’’ i visokih politika proždrljivog apetita.

edavno sa džume dođoše mojimuški članovi porodice. Kažu da seimam obratio džematu riječima “Bra-ćo Bošnjaci”! Dakle, danas, u mjesecuaugustu 2013. godine, tuzlanski imamse u tuzlanskoj džamiji obratio džema-tu sa “Braćo Bošnjaci”! Bezbeli, mogaobi se on obratiti i drugačije da su dru-ga vremena, već nastoji i onda da svoj doprinos osvje-šćivanju Bošnjaka na ovimprostorima. Doniješe mi izdžamije i letak/brošuru koju je izradila “Fondacija PO-PIS 2013.’’ Kažu dijelila se usvim džamijama.Dijeljenje letaka o popisu

a njoj je primjetno da su njeno štampanje i dijelje-nje podržali: Islamska zajed-nica u Bosni i Hercegovini,

Vijeće kongresa bošnjačkihintelektualaca, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod’’,HO “Merhamet’’ MDD iBošnjački institut – Fon-dacija ‘Adil Zulfikarpašić’.Na njenoj prvoj strani jekrupnim slovima zapisana poruka “Bez ustezanja i straha kaže-mo svima, i susjedima i Evropi, jasnoi glasno:Bošnjak sam a maternji je-zik mi je kao i domovina-osanski.’’Tu se nalazi i izreka Ali e Izetbe ovića:“ uva te i očuva te svo u naci u i imeBO NJAK, vjeru i tradiciju. Gubitak identiteta plaća se ropstvom.’’ I AlijeIsakovića: “Bosanski jezik ostaje onošto je bio u bošnjačkom narodu; nje-gov moral, njegova duševnost i njegovoutočište.

a svim medijima, te patrotski na-strojenim portalima se ponavljaju, za budućnost Bosne i Hercegovine, trivažne poruke: vjeroispovijest – islam-ska, etnička/nacionalna pripadnost– Bošnjak/Bošnjakinja, maternji jezik – bosanski.

a sam jedna od stretnica koju jebošnjaštvo, uprkos neočekivanih ži-votnih okolnosti, cijelog života pratilo.Mom djedu Bošnjaku je nametnutopopisno izjašnjavanje – Neopredijeljen.

Mnogi članovi moje porodice po maj-činoj liniji su se, iz nekih razloga, pisali

kao – Albanac. Moj (r.) babo Bošnjak je dobio šansu da se etnički izrazi (ba-rem) vjerskom odrednicom – Musli-man. A ja Bošnjakinja, dočekala sam,eto, vrijeme da se slobodno i ponosno

26

u oktobru 2013. i popisno izjasnim da sam ono što sam uvijek bila: Bošnja-

kinja.Mogu samo zamisliti kakva je tek radost onog Bošnjaka koji je tek predsami popis shvatio ko je ustvari! Vjeru- jem da je njegova radost od moje veća.


Rođena sam ugradu Skoplju1970. godine, usredini gdje susamo Albanke,Bošnjakinje i

Turkinje rađale veliki broj djece.

Makedonke suih, po svojoj

dugogodišnjojtradiciji, rađale

jedno do dvoje.

U predškolskomperiodu saznalasam da sam

“Bošnjakinja”.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Analiza Zakona o premjeru i katastru i Zakona oporezu na nepokretnosti Republike Srpske

Politika i društvo

Nacionalizacija velikih zemljišnihposjeda, poznatija kao agrarnareforma, kao mjera ekonomskepolitike može biti podstaknutarazličitim motivima i imati različiteoblike, dosege i posljedice. Međutim,ono što je zajedničko za svenacionalizacije ili agrarne reformekoje su se sprovodile od KraljevineJugoslavije preko SocijalističkeJugoslavije pa do danas na ovimprostorima jeste da su imale višeili manje isti cilj - otimanje zemlje

velikoposjednicima BošnjacimaP : S

Danas se Bošnjaci u BiH suo-čavaju sa još jednom vrstomideološke nacionalizacije

koju sprovode velikosrpske pristaše,a koja se, s obzirom na njen karakter,može nazvati - nacionalističkom ili se-paratističkom nacionalizacijom. Ova vrsta nacionalizacije sprovodi se u dijelu BiH koji se zove entitet Republi-ka Srpska i najvećim dijelom vrši se na osnovu Zakona o premjeru i katastruRepublike Srpske i Zakona o pore-zu na nepokretnosti RS-a. Najnovija nacionalizacija ima za cilj legaliziratipljačku i otimanje imovine Bošnjaka koje su velikosrpske falange protjeraleza njihovih ognjišta tokom agresije na BiH u periodu 1992.-1995. godine.Drugim riječima, politika velikodržav-nog ekspanzionizma nastavlja se veoma suptilnim metodama. Implementacija ovih zakona osigurala bi da srpske vlastiu manjem bh. entitetu otmu “bošnjački

grunt” i time bi se projekat priveo kraju, jer kada dobiju grunt onda im višereferendum nije potreban.Zakon opremjeru i katastru Republike Srpske(Sl. glasnik RS, br. 60/11) , jedan je u

nizu “Blitzkrieg” rješenja, odnosno za-konskih propisa donesenih po hitnompostupku od strane Narodne skupštineRS-a. Analiza pojedinih rješenja iz Za-kona o premjeru i katastru RepublikeSrpske pokazala je nekoliko činjenica:a on o prem eru atastru

Republike Srpske je prepisanitekst Zakona o državnom premeru iatastru epu e r e

Jednostavnom komparativno-prav-nom analizom moguće je utvrditi po-tojanje velike sličnosti između Zakona

o premjeru i katastru manjeg bh. en-titeta i Zakona o državnom remeru ikatastru Republike Srbije. taviše, akoe izuzmu neki detalji tehničko-termi-

nološkog karaktera, može se kazati da je Zakon Republike Srbije u cjelostiprepisan i sa svojom strukturom i si-tematikom preuzet u unutarnji prav-

ni poredak BiH. Cijenimo da ovakav potez nije načinjen slučajno, te da onmože imati, između ostalog, i određenepolitičke implikacije na poznate veli-kosrpske aspiracije o “prisajedinjenju”teritorija na kojem živi većinsko srpskotanovništvo. Izjednačavanje zakonskihpropisa na obje strane rijeke Drine je u

funkciji stvaranja jedinstvenog ili kom-paktnog pravnog prostora unutar kojeg važe iste ili slične pravne norme. Dakle,moglo bi se kazati da harmonizacija propisa jednog upravno-administra-tivnog dijela BiH sa drugom državomvodi približavanju pravnom redu te dr-ave. Međutim, treba istaći da harmo-

nizacija propisa predstavlja samo jedanaspekt unutar velikosrpske strategije, tuu još inicijative za održavanje zajednič-

kih sjednica Vlade RS-a i Vlade Srbije,ajednički projekti kao što je Podrinjeitd. Na koncu, velikosrpske aspiracije seuopće ne skrivaju nego se javno iznose.

Sa druge strane, Zakon o premjeru

i katastru pravi je primjer favorizira-nja asimetričnih rješenja u odnosu na ostatak BiH. Inače, korištenje pravnihinstrumenata u funkciji favoriziranja asimetričnih rješenja može se tumači-ti da ima za cilj da naglasi zasebnostRepublike Srpske u razmjerama drža-votvornog faktora i njenu otuđenost uodnosu na ostatak države BiH čime se

na indirektan način potkopava njezina cjelovitost.Obrazloženje: Republici Srpskoj

se ne može priznati državotvorni po-tencijal jer se takvo što izričito protiviodredbi iz člana I (1) Ustava BiH koja nedvojbeno govori o državotvornomkontinumu jedino BiH. Dakle, BiH

je postojala prije njenih entiteta te jeapsolutno neprihvatljivo sa stanovišta ustavnog teksta priznati bilo kakav oblik državotvornosti entitetima. Pre-ma tome, BiH nije nastala zbrajanjementiteta nego su entiteti proizvod razli-ke njenog unutarnjeg upravno-admini-strativnog ustroja. Svjesno proizvođe-nje pravne segregacije ili rasčlanjivanja pravnog poretka BiH, u ovom slučaju,ima za cilj “katastarski” pocijepati i po-dijeliti, te u konačnici izmijeniti geo-grafski izgled BiH.

a onom o prem eru atastruRepublike Srpske se daju velikaovlaštenja upravnoj vlasti

Zakonom o premjeru i katastru

RS-a predviđa se da poslove evidencijenepokretnosti i stvarnih prava na nji-ma, vodi organ uprave – Republička uprava za geodetske i imovinsko-prav-ne poslove. Ovakva formulacija pred-stavlja značajnu izmjenu u odnosu na dosadašnji zemljišno-knjižni sistemkoji je predviđao da vođenje zemljiš-nih knjiga bude u nadležnosti općin-skih sudova. Drugim riječima, osniva-njem katastra nepokretnosti nastupa “izmještanje ili izuzimanje” zemljišnihknjiga iz dosadašnjeg djelokruga nad-ležnosti sudova u okvir regulatornihovlasti organa uprave. Jednostavno re-čeno, Republička uprava za geodetskei imovinsko-pravne poslove preuzima nadležnost zemljišnoknjižnih sudova o vođenju evidencije i odlučivanju ostvarnim pravima.

U pravilu kod svakog preuzimanja nadležnosti organa uprave od sudova može se postaviti pitanje refleksije jed-nog takvog čina na pravnu sigurnostpravnih subjekata. Tako je i u ovomslučaju. Dakle, pitamo se da li takvorješenje može ugroziti pravo vlasniš-

tva i druga imovinska prava koja sugarantirana najvišim pravnim norma-ma. Zemljišne knjige osiguravale supravnu sigurnost u prometu nekretni-nama samo zbog toga jer su se vodile

Otimanjem bošnjačkog grunta do ostvarenja velikosrpskog sna


7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


kod općinskih sudova gdjeu slučaju spora o stvarnimpravima odlučuje sud, a neorgan uprave. Pravna si-gurnost sa rješenjem kojepredviđa Zakon o premjerui katastru RS postaje upit-na zbog činjenice da organuprave može predstavlja-

ti jednu stranu u sporu,te tako istovremeno imatiulogu i tužioca i onoga kopresuđuje. Priroda uprav-nog spora nije takva da od-lučuje o samoj suštini spora - u datom slučaju vlasništvuna nekretnini - već da sudcijeni zakonitosti upravnihakata kojima tijela državneuprave rješavaju o pravima i obavezama u upravnimstvarima. Jednostavno re-čeno, upravnim postupkomstvarni vlasnik nikada nećepostati i faktički posjednik

jer se njime ne rješava stvar-no pravo.

akođer, predstavljenorješenje otvara prostor za zloupotrebe vlasti, budućida se kompletan upravnipostupak vodi unutar istog organa - Republičke upra-ve. Imajući u vidu da Repu-blička uprava za geodetske-imovinsko pravne poslove

ima ukupno zaposlenih 689, od kojih je svega 8 Bošnjaka i 8 Hrvata, čak,ako bi se Bošnjaci mogli ponadati uprofesionalnost i nepristrasnost služ-benika u organima uprave RS-a nada

u “dobru upravu” je dale-ko ispod pravne sigurnostikoju garantira sud i sudskipostupak.

a onom se ne garant raadekvatna zaštita prava

vlasništva protjeranihnesr a

Derogacijom zemljiš-no-knjižnog sistema organiuprave u kontekstu zašti-te stvarnih prava dobijajukrucijalnu ulogu. U tommislu naročito je važnopomenuti da značajne nad-

ležnosti u postupku izlaga-nja podataka u cilju osniva-nja katastra nepokretnostiprema podacima katastra zemljišta i katastra nepo-kretnosti, zemljišne knjigei knjige uloženih ugovora ima Komisija za izlaganje,koju formira Uprava za jed-nu ili više katastarskih op-tina. Analiza spomenutih

zakonskih rješenja je poka-zala da uvjeti koje trebajuda ispunjavaju predsjednik i član Komisije, jasno su-geriraju da će najpodobnijikandidati za rukovodioce ičlanove Komisije biti upra-vo službenici Republičke

uprave za geodetske i imovinsko-prav-ne poslove. Imajući u vidu nacionalnustrukturu Republičke uprave za geo-detske imovinsko-pravne poslove, sa

jedne, i njene značajne nadležnosti, sa


druge strane, može se kazati da se sa Zakonom o premjeru i katastru mo-rala garantovati veća zaštita stvarnihprava nesrba. Prije svega, Zakonom

je svjesno propuštena mogućnost da e osigura da Komisija za izlaganje na

javni uvid podataka o nepokretnosti-ma obavezno ima multietnički sastav.Iako približno 50% privatnog vlasniš-

tva u RS-u pripada nesrbima, odno-no Bošnjacima i Hrvatima, čini se da Zakonom nije propuštena prilika da e povrijedi pravo nesrba da aktivno

učestvuju u postupcima i radnjama uvezi sa uspostavljanjem novog katastra nepokretnosti.

U vezi sa navedenim odredbama Zakona o državnim službenicima,valja samo naznačiti da je Bošnjaci-ma vrlo dobro poznato koliko se onepoštuju od strane službenika organa uprave RS u postupcima koji se odno-e na nesrbe. Najnoviji primjer pred-tavljaju općine Kotor-Varoš, Istočno

Novo Sarajevo i Prijedor u kojima suregistrirani slučajevi da službenici or-gana uprave Bošnjacima pri izdavanjurodnih listova podmeću nepostojeću“muslimansku” nacionalnost.

Prava stvarnih vlasnika se umnogome ograničavaju

Zakon o premjeru i katastru RS-a adrži odredbe kojima se prava stvar-

nih vlasnika umnogome ograničavaju

preciziranjem određenih pravnih po-tupaka vezanih strogim rokovima. Izovoga bi se mogao izvesti zaključak da Zakon o premjeru i katastru Republi-ke Srpske nudi mogućnost faktičkimposjednicima nekretnina u RS-u (či-taj: mahom Srbima) efikasnu pravnuakciju u pravcu legalizacije imovinetvarnih vlasnika (čitaj: nesrba) koji su

etnički očišćeni i ne žive na teritorijikoju pokriva manji bh. entitet. Dru-gim riječima, zakonom je dat pravniokvir za dovršenje velikosrpskog pla-na etničkog čišćenja. Naime, najvećidio izbjeglica iz BiH, koji sada žive uinostranstvu, a čiji ukupan broj prema podacima Ministarstva za ljudska pra-va i izbjeglice BiH iznosi 1.350.000osoba ima imovinu na teritoriji Re-publike Srpske. Predviđeni preciznirokovi u postupku kao i način infor-misanja o početku premjera i osniva-nju katastra, skupa sa krucijalnomulogom Republičke uprave i njenomdominantnom srpskom nacionalnomtrukturom izvan domašaja adekvatneudske zaštite stvarnih prava, zakonski

u mehanizmi koji imaju za cilj osi-gurati da se još jedna nacionalizacija bošnjačke zemlje, odnosno započetiprojekat stvaranja etnički čiste terito-rije srpskog naroda uspješno dovrši.

Predviđeniprecizni rokovi

u postupkukao i način

informisanjao početkupremjera iosnivanjukatastra,skupa sa

krucijalnomulogom

Republičkeuprave injenom

dominantnomsrpskom

nacionalnomstrukturomzakonski su

mehanizmi kojiimaju za ciljosigurati dase još jedna

nacionalizacijabošnjačke

zemlje,odnosnozapočetiprojekatstvaranja

etnički čisteteritorije

srpskog narodauspješno dovrši

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Zakon o porezu na nepokretnosti-a . g asn , r. ,

118/09)

Sada već možemo slobodno konsta-tirati, nakon neuspjeha u implementaciji Aneksa 7. Dejtonskog sporazuma, od-nosno bolje rečeno, nakon što su SVEučinili da se protjerani Bošnjaci, Hrvati

i drugi ne vrate na svoja prijeratna pre-bivališta, velikosrbi čine sve da otmu injihovu imovinu kako bi zaokružili projekat nacionalno čiste teritorije. U sluča- ju da “izmakne” otimanje nepokretnostinesrba na osnovu Zakona o premjerui katastru tu je drugi zakon – Zakon oporezu na nepokretnosti RS-a. Zakon jeu primjeni od 01. januara 2012. godine.To znači da da se imovina oporezuje odprvog januara 2012. godine, a Porezna uprava RS-a će izdavati račune za cijelugodinu, s tim da će se plaćanje vršiti uprvom polugodištu i na kra ugodine. ak i površnom ana-

lizom spomenutog Zakona može se primijetiti određena nepreciznost u definiranjumjerila porezne osnovice iporezne stope. Uvođenje ne-preciznih zakonskih rješenja učinjeno je svjesno jer se na taj način daje više moguć-nosti organima javne vlasti,koji u postupku nastupaju sa “jačom voljom” te tako osi-guravaju sprovođenje politike

političkog establišmenta koji je na vlasti.U članu 4. Zakona propi-

suje se da poresku osnovicu za obračun poreza na nepokret-nosti predstavlja tržišna vrijednost nepokretnosti. Dru-gim riječima, Zakonom jesvjesno propuštena prilika da se propišuprecizna mjerila da bi se porezna osnovi-ca utvrđivala “odokativnom” metodom.Ovakva odredba, osim što je nepreci-zna, osigurava da se porezna osnovica,umjesto da se određuje nekim objektiv-nim mjerilom (kao što je npr. površina zemlje), utvrđuje kroz određenu dozusubjektivizma. Ponovo se, slično kao ikod Zakona o premjeru i katastru, daješiroko diskreciono pravo organu uprave.

ije teško pretpostaviti da će mono-nacionalne općinske i gradske komisije,pri utvrđivanju porezne osnovice, uzimatimjeru rukovođeni političkom direktivomo nacionalnoj, vjerskoj neprikosnovenostinebeskog naroda. U članu 8 (1) Zakona utvrđuju se porezne stope koje se kreću urasponu od 0,05 do 0,5 posto, ovisno od

tržišne vrijednosti nekretnine, a porez seplaća prema lokaciji nepokretnosti, koja ustvari i određuje njenu vrijednost. Dakle,pored proizvoljnog određivanja poreskeosnovice, proizvoljne su i poreske stope

od 0,05% do 0,5%. Nije nampoznato da i u jednoj zemljina svijetu, postoji toliko “pro-gresivan” sistem oporezivanja koji osigurava da jedni plaćajudesetrostruko veći procenat

poreza od drugih. Ovakvorješenje može imati negativneimplikacije na imovinu Boš-njaka naprimjer u Banjoj Luci,Bijeljini, Foči, Trebinju, Pri- jedoru i drugim gradovima ukojima Bošnjaci tradicionalno

29

imaju imovinu u strogom jezgru grada.Općinske i gradske komisije će koristećiširoko diskreciono pravo procijeniti imo-vinu Bošnjaka kao tržišno veoma vrijednušto će povećati poreznu osnovicu. Poveća-na porezna osnovica može dovesti do pro-

gresivne porezne stope koja se kreće i do0,5% godišnje od vrijednosti imanja. Kaoposljedicu ovakve legalne presije i ucjenemoguće je vrlo vjerovatno očekivati da ćemnogi Bošnjaci popustiti i prodati svojuimovinu budzašto jer nisu u stanju plaćativisoke porezne namete.


U slučaju da„izmakne“otimanje

nepokretnostinesrba na

osnovu Zakonao premjerui katastrutu je drugi

zakon – Zakono porezu na

nepokretnosti

RS-a. Zakon je u primjeniod 01. januara2012. godine.

Zaključak

A) Radi se o značajnim ili boljerečeno strateškim zakonskim rješe-njima koja mogu osigurati neophod-ne pretpostavke za stvaranjem kata-starski čiste srpske teritorije čime bise de facto krunisali napori postdej-tonskih separatističkih ambicija srp-skih političkih elita u BiH. Ovakva situacija mogla bi dugoročno bloki-rati inicijative za reintegraciju BiH.

B) Realizacija prikrivenih ci-ljeva u okviru najnovije naciona-lizacije bošnjačkog grunta sasvimsigurno bi sahranila sve pokušajei nastojanja da se protjerani Boš-njaci i Hrvati vrate na svoja prije-ratna ognjišta. Na taj način bi sead acta stavio jedan od najznačaj-nijih aneksa dejtonskog sporazu-ma – Aneks 7. Bošnjaci bi izgubili

još jedan značajan dio teritorije na Balkanu. Kao najbrojnija nacija u BiH bili bi dovedeni u pat po-litičku poziciju, stjerani u prostorkoji bi se mogao nazvati “Bosanska Gaza” i vjerovatno bi doživjeli sud-binu palestinskog naroda. U takvojsituaciji vrlo teško bi bilo očuvatipolitički identitet, teritorijalni in-tegritet i suverenitet BiH, dok bireferendum o odcjepljenju RS-a biostvar formalne prirode za koji bi sečekao pogodan trenutak.

C) Zakonima se svjesno predvi-đaju neprecizna rješenja koja nudeorganima uprave široko diskrecionopravo u postupanju. Prethodne dviječinjenice jasno sugeriraju zaključak da su organi uprave egzekutor ilimehanizam koji treba osigurati rea-lizaciju latentnih ciljeva koji stoje iza zakonskog teksta.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Nisad ef. Drndić: “Sredinom Jula, tačnije 19. jula, ekipa OKC-a izašla u grad i prolaznicima našeg grada besplatno

dijelila poklone u vidu letaka, brošura i dvd-a islamskog sadrža- ja. Prolaznici su sa oduševljenjem uzimali poklone i zahvaljivalina istima. Za ovu priliku smo obezbijedili oko 500 letaka razli-

čitog sadržaja, zatim 100 dvd-a sa našim filmom o ramazanu“RAMAZANSKI SAVJETI” i oko 200 brušurica o postu i vrijednostima posta. Sve ovo smo uspjeli za kratko vrijeme podijeliti za nepuna 3 sahata, također planiramo i sljedeći petak istoovako izaći u naš grad.”

P : F VOkončanje akademske godine označava i kraj ak-tivnosti visokoobrazovnih institucija, čiji uposle-

nici odlaze na zaslužene odmore. Takav je slučaj sa svimvisokoškolskim ustanovama na području Unsko-sanskog kantona osim Islamskog pedagoškog fakulteta, čije se ak-tivnosti nastavljaju i u ramazanu. Od aktivnosti koje seodvijaju na ovoj visokoškolskoj ustanovi izdvajamo ifta-re, teravije i noć Lejletul-kadra.

ftariOd brojnih iftara koji se održavaju tokom mjeseca ra-

mazana u prostorijama Islamskog pedagoškog fakulteta uBihaću, nezaobilazan je tradicionalni iftar čiji sponzor je Ambasada Kraljevine Saudijske Arabije. Ovogodišnjemiftaru je prisustvovao velik broj uglednih ličnosti iz aka-demskog i vjerskog života, predstavnika Univerziteta imedžlisa sa područja Unsko-sanskog kantona. Među pri-sutnim zvanicama e bio i rektor Univerziteta u Bihaću,dr. Refik ahinović koji je iskazao svoje zadovoljstvo po-

zivom i prisustvom na ovom iftaru, dodavši kako Islam-ski pedagoški fakultet u Bihaću i na ovaj način pokazujeda posjeduje kvalitete za organizaciju različitih aktivnostikoje su znača ne za društvenu za ednicu u kojoj djeluje.

ftar u or anizaci i EO “Iskre”

V ć dugi niz godina članice EO “Iskre” iz Bihaća,organizuju iftar kojem, po običaju, prisustvuje velik brojžena. Ove godine je ostvaren rekordan broj od preko sto-

tinjak gošći koje su se, u prostorijama Islamskog peda-goškog fakulteta u Bihaću, družile sve do sehura. Da if-tarska atmosfera bude što lijepša i svečanija, pobrinule suse članice hora “Iskre” koje su svojim melodičnim glasomi emotivinim izvođenjem ilahija, uljepšale ovo ramazan-sko druženje.

eravijeMeđu nizom ramazanskih aktivnosti IPF-a sigurno

je najznačajniji teravih-namaz, koji se klanja u džamijiovog Fakulteta. Teravih-namaz predvodi Edin Fajković izBihaća, koji je jedan je od najmlađih softi koje predvodeteravih-namaze na području Medžlisa Bihać. Kada je biostudent prve godine Fakulteta, ukazano mu je povjerenjeda predvodi teraviju u prepunoj džamiji Islamskog pe-dagoškog fakulteta u Bihaću. Svojim prelijepim glasom iintonacijom Kur’ana, Edin privlači mnoge klanjače kojimahsuz dolaze da klanjaju teraviju za njim. “Evo, već če-

tiri godine zaredom predvodim teraviju u ovoj džamijizahvalan sam Upravi Fakulteta, ali i džematlijama koklanjaju za mnom, na ukazanom povjerenju i časti”, istče Fajković.Ramazanske posjete

Kako je ramazan prilika da se vjernici posjećuju, oblaze i druže više nego u ostalim mjesecima, tako su i psjete tokom ramazana dragocjene i značajne. U sklopobilaska Bošnjaka u Krajini, dr. Mustafa ef. Cerić i mutija Muamer ef. Zukorlić, posjetili su Islamski pedagošfakultet u Bihaću i tom prilikom klanjali teravih-namate održali predavanje o vrijednostima islama, ramazanosta i znan a. U rava na čelu sa dekanom rof. dr. Mu

haremom tulanovićem priredila je svečani doček uvijerado viđenim gostima na ovoj visokoobrazovnoj ustanovi.

oć Lejletul-kadra Svake godine za noć Lejletul-kadra, Islamski pedagoki fakultet ustupi svoje prostorije i dvorište, kako bi sna prigodan način obilježila noć Lejletul-kadr. Ovogodišn a svečanost e okupila rekordan bro v ernika ko i sse družili sve do sehura. Aktivisti udruženja “ ivot” upodršku Medžlisa Bihać su priredili nezaboravnu atmoferu za oko 700 prisutnih Bišćana, koji su imali prilikslušati ašere, ilahije i vazove, te se u pauzama osvježsokovima i kahvom. Pored melodičnog učenja Kur’anmladog Edina Fajkovića koji je predvodio teravih-namaz, risutni su imali riliku da sluša u ilahi e u izvedbdvojice bihaćkih solista Mirsada ehića i Sinanudina eBajrića. Ovogodišnje obilježavanje noći Kadra za razliod prošlih godina, okupilo je velik broj omladine, koja jdošla da provede ovu noć na otvorenom skupa sa svojisugrađanima, nadajući se Božijoj milosti i oprostu.

30

Kutak za islamsku omladinu


Ramazanske aktivnosti Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću

IPF Bihać

Ulična davaOKC Gradačac

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Udruženje za promicanje pozitivnih vrijednosti OAZA izTuzle je u sklopu svojih planiranih aktivnosti realiziraloprojekat, simbolično nazvan “Uzmite svoj poklon”, gdje su

e putem promotivnog štanda postavljenog u gradskoj Tu-ralibegovoj ulici na poznatom tuzlanskom šetalištu “Korzodistribuirali besplatni edukativni materijali islamskog sadrža ja. Ovdje bih posebno istakao “Ramazanski preporod”, novingodišnjak koja tretira ramazanske teme, čiji je izdavač Udružen e OAZA. Novina e odštam ana u 10.000 rim eraka i dis-tribuirana u 10-ak gradova BiH. tand je u gradu bio postav-

ljen za vikend 26. i 27. jula 2013. godine. Cilj ovog projekta jeste prezentacija Udruženja OAZA putem projekata koji srealiziraju u sklopu naših redovnih aktivnosti, a moto je ha-dis Allahovog poslanika Muhammeda, s.a.v.s., u kojem kaže

“Prenesite od mene makar jedan ajet”. Po reakcijama građanmogli smo zaključiti da su bili zadovoljni našim prisustvomi uglavnom smo dobili pozitivne impresije i komentare. Napitanja i nedoumice naših sugrađana odgovarao je MuhamedIkanović, profesor islmske vjeronauke. U prelijepoj ramazankoj noći građani Tuzle su mogli osvježiti uz šerbe i slatkiše kou se besplatno servirali na štandu nakon iftara.


Uzmite svoj poklonUdruženje za promicanje pozitivnih vrijednostiOAZA iz Tuzle

A ocijacija za kulturu, obrazovanje i sport - AKOS, je i oveodine organizovala tradicionalno ljetno druženje za svo-

je članove. Družen e se održalo u edukativnom centru ‘Mi-sbah’ u Begovom Hanu, epče, 29. i 30. juna. Učešće je uzelopreko 70 članova iz svih dijelova Bosne i Hercegovine. Na druženju su bilo prisutni i gosti iz Crne Gore, Turske i Irske.Uvodno predavanje, između akšama i jacije, je održao šejhHussein Halava, sekretar Evropskog vjeća za fetve i imamdžamije u Dablinu, Irska. U svom obraćanju ugledni gost jeukazo na širinu rada i življenja za islam i kroz islam, ličnimrim erom i or anizovanim radom kroz instituci e. Dru i

dan programa učesnicima su se obratili: prof. dr. ukrija Ra-

mić na temu “Pripadnost džematu”, dr. Ahmed Adilović na temu “Strateški plan AKOS-a”, prof. dr. Zuhdija Adilović na temu “Ideje za dalji razvoj AKOS-a”. Na ovogodišnjem dru-ženju AKOS je postao bogatiji za 22 nova člana iz Sarajeva,

Bihaća, Bosanske Kru e, Sansko Mosta, Tuzle, Ma la a, Vi-sokog i ivinica. AKOS nastavlja svoj rad u jačem kapacitetukroz osnivanje pete pridružene članice u Sanskom Mostu podimenom AKOS Most ko e vodi Mirsad ef. S ahić. AKOS ima pridružene članice u Sarajevu UG ‘Svitanje’, u Ži-

vinicama UG ‘Selsebil’, u Zenici UG ‘Put znanja’ i u Bosan-skoj Krupi UG ‘Vatan-Domovina’.

Godišnje druženje i prijem novihčlanova AKOS-a

Žepče

umanitarna organizacija “Dirhem” je tokom zadnjih se-dam dana mjeseca ramazana na širem području Srednjo-

bosanskog kantona podijelila 142 ramazanska paketa. U ovojhumanitarnoj akciji je podijeljeno oko četiri tone prehrambe-nih artikala i higijenskih proizvoda ukupne vrijednosti od pre-ko 10.000 KM.Paketi su podijeljeni na području općina Travnik, Bugojno iDonji Vakuf. Naši volonteri su u Travniku, uz kućne posjetesocijalno ugroženim porodicama, organizirale i podjelu 25paketa za postače - korisnike narodne kuhinje Merhameta uTravniku. U Turbetu kod Travnika podijeljeno je 60 paketa, a veliki doprinos u realizaciji podjele na tom području dali su ivrijedni članovi MZ Turbe. Uz 47 paketa podijeljenih na po-dručju Turbeta svakoj ugroženoj porodici je uručeno i po 3 kg mesa doniranog od strane Merhameta iz Travnika. Nadalje,

paketi su dijeljeni i u udaljenim selima Biljanske regije, zatimu Karauli, Mudrikama, Ganici te drugim selima. Mi se srdač-no zahvaljujemo našim volonterima za nesebičan trud kojeg suuložili u realizaciju ove aktivnosti, a koja je zasigurno zahtijevala dosta vremena i truda. Također, zahvaljujemo se i Merhametu

iz Travnika, kao i svim drugim humanistima koji su dali svodoprinos, a naročito se zahvaljujemo plemenitim donatorimakoji su svojim donacijama omogućili ovu humanitarnu akciju

Dirhem na području Srednjo-bosanskog kantona podijelio Sanski Most

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Osnovna načela islamskog ekonomskog sistema (II I dio)

Islamske teme

Muslimanima se preporučujeda kupuju i trguju, a odvraćajuse od čuvanja novcaneuposlenog, tako da se, naprimjer, gomilanje novca smatra

neprihvatljivim. U islamu novacpredstavlja kupovnu moć, kojase smatra jedinim prikladnimnačinom upotrebe novca. Ovakupovna moć (novac) ne možebiti upotrijebljena da stvara višekupovne moći, tj. novca, bezprelaženja posrednoga korakau tome, tj. korišćenja novca zakupovinu dobara i usluga

PRIPREMIO : MR . SEMIR IMAMOVIĆ

Peto načelo: Sveobuhvatnost

a. Islamski ekonomski (poslovni) si-stem raspolaže širokim spektrom finan-sijskih instrumenata koji zadovoljavajusve aspekte ekonomskog života i potre-be ekonomskih agenata u različitim fa-zama ekonomske aktivnosti, od kupnjei prodaje roba, sporazuma o koleteralui jemstvu, sporazuma o kreditu ili fi-nansiranju, i, konačno, do stvaranja ulagačkih mogućnosti.1

b. Islamski ekonomski sistem ima nekoliko ključnih ugovora koji slu-že kao osnovni elementi za stvaranjeso sticiranijih i složenijih nansijskihinstrumenata. Ugovori koji se odnosena trgovinske i poslovne transakcijemogu se razvrstati u četiri široke ka-tegorije, a one su: transakcijski ugo-vori2, nansijski ugovori, ugovori oposredovanju i ugovori o društvenomblagostanju.

c. Transakcijski ugovori bave se eko-Transakcijski ugovori Transakcijski ugovori nomskim transakcijama realnog sektora

koji olakšavaju razmjenu, prodaju i tr-govinu roba i usluga.3

U transakcijske ugovore spadaju:bej’ (ugovor o prodaji) iidžara (ugovor o za-idžara idžara kupu, iznajmljivanju) iistisnai’ .istisnai’ istisnai’

Bej’ (ugovor o prodaji) je razmjena materijalnih dobara ili prijenos vlasniš-tva sa jednog pravnog ili zičkog lica na drugo zičko ili pravno lice, na zakonitnačin, uz obostrano zadovoljstvo, s ci-ljem ostvarivanja materijalne dobiti.

Sastavni elementi ugovora o prodaji :prodavac, kupac, predmet ugovora iforma 4prodavac, kupac, predmet ugovora iprodavac, kupac, predmet ugovora i

.Uvjeti valjanosti ugovora o prodaji : 1.

pravna sposobnost kupca i prodavca 5, 2.da kupac i prodavac budu potpuno slo-bodni u raspolaganju svojom imovinom(obostrano zadovoljstvo), 3. da proda-vac bude vlasnik ili opuno-moćenik prodavane robe, 4.da kupac bude vlasnik novca kojim kupuje ili opunomo-ćenik ako kupuje za drugog,

5. preciziranje cijene robe, 6.da roba bude de nirana (vi-đenjem, vaganjem, dužnimmjerenjem), 7. da se radi orobi koja je šerijatski dozvo-ljena 6.

Šta ne može biti predme-ljena ljena

tom prodaje : 1. ukradena roba, 2. oteta ili uzurpirana roba, 3. vjerom zabranjena roba (alkohol, svinjski pro-izvodi, droga), 4. predme-tom individualne prodaje nemogu biti dobra koja pripa-daju ummetu (rijeke, jezera,mora, planine, šume)7.

Dozvoljene i zabranjene vrste prodaje : 1. Dozvoljene vrste prodaje : klasična prodaja (prodaja imovine ili dobra,pokretnog ili nepokretnog,drugoj osobi za određenu cijenu uz tre-nutnu isporuku robe i isplatu cijene),selem(prodaja s trenutnim plaćanjema budućom isporukom, avansiranje)8,el-istisna’ (prodaja po narudžbi)el-istisna’ el-istisna ’ 9, beju-l-ādžil (prodaja sa odgodom plaćanja l-ādžil l-ādžil

u jednakim ratama ili trenutno)10

, sarf (prodaja promptnom razmjenom nov-ca za novac),mukajeda (trampa, bartermukajeda mukajeda prodaja, razmjena dobra za dobro beznovčanog plaćanja),beju-l-’urban(pla-

ćanje dijela pune prodajne cijene po-znatog kao kapara. U slučaju da kupacodustane od dogovorenog posla plaćena kapara pripada prodavcu).11

2. Zabranjene vrste prodaje : beju-l-’ine (prodaja na veresiju s kamatom),’ine ’ine bej’u ma la jumlek (prodaja onoga čega bej’u ma la jumlek bej’u ma la jumlek nema ili neposjedovane robe), 3.beju’ ala bej’ (nadmetanje u kupoprodaji),ala bej’ ala bej’ beju’-n-nedžeš (nuđenje cijene od stranebeju’-n-nedžeš beju’-n-nedžeš onoga koji nema namjeru kupiti robu,nego samo želi navući druge mušterije),beju’-l-muharremi (prodaja zabranjenih ibeju’-l-muharremi beju’-l-muharremi sa islamskog stanovišta nečistih stvari),

beju’ ma lem jukbed (prodaja nepreuzete robe),bej’atejni bej’a (dvije kupoprodaje u bej’a bej’a jednoj ili uvjetovanje jedneprodaje drugom, istovreme-

no ugovaranje dva načina plaćanja, gotovinskom i od-godnom, bez pojašnjenja pri-hvaćene opcije),bej’-d-dejni (prodaja duga za dug),beju’ ba’de azani-s-sani jevme-l-džum’ati (prodaja poslije dru-džum’ati džum’ati gog ezana za džuma-namaz),beju’-l-istisnā (prodaja sa izu-beju’-l-istisnā beju’-l-istisnā zimanjem),beju’l-garer (ku-beju’l-garer beju’l-garer poprodaja uz rizik, kao što je prodaja ribe u slobodnimvodama kao gotovog proi-zvoda, runa na ovci, mlijeka u vimenu, plodova prije sa-zrijevanja, žitarica prije negošto očvrsnu i sl.),beju’ ma hi ‘ianetu ‘alel ma’sije (pro- hi ‘ianetu ‘alel ma’sije hi ‘ianetu ‘alel ma’sije daja robe kupcu za kojeg seunaprijed zna da će je upotri- jebiti za proizvodnju haram

proizvoda),bej’u -l-mesdžidi (prodaja ibej’u -l-mesdžidi bej’u -l-mesdžidi kupovina u džamiji).12

Idžara (ugovor o zakupu) je ugovorIdžara Idžara kojim se jedna ugovorena strana obave-zuje predati drugoj određenu stvar na upotrebu određeni vremenski period,

a druga strana se obavezuje za to datiodređenu naknadu. Tehnički,idžara jeidžara idžara ugovor o prodaji, ali se pritom, ne radio prodaji opipljive imovine, nego oprodaji prava na upotrebu predmeta.13

Islam ohrabruje inves od kojih zajednica ima koristi


Novac jesamo sredstvo

razmjene, način

definisanjavrjednostineke stvari. Onsam po sebi

nema nikakvevrjednosti, i

zbog toga se nesmije dozvolitida stvara jošviše novca

putem fiksnogplaćanja kamate

(interesa), jednostavnim

stavljanjemu banku ilipozajmljivanjem.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Pravila idžare/lizinga analogna su pravi-lima kupoprodaje, jer se, u oba slučaja,predmet transakcije prenosi s jedne na drugu osobu uz određenu naknadu. Je-dina je razlika ta da se kod kupoprodajecjelokupan korpus datog predmeta pre-nosi na kupca, dok se kod idžare/najma prenosi samo pravo na korišćenje istog,na najmoprimca, dok korpus predmeta

ostaje u vlasništvu prenositelja (najmo-davca). vjeti ispravnosti ugovora o zakupu

(iznajmljivanju): 1. poslovna sposob-nost i slobodna volja strana u ugovoru;2. vlasništvo ili ovlaštenje nad iznajmlje-nom imovinom; 3. upotreba predmeta za upa u šerijats i ozvo jene svr e nijedozvoljeno iznajmiti poslovni prostoronome koji će u njemu otvoriti disko-teku, podrum pića, noćni klub, kockar-nicu, kladionicu i sl.); 4. preciziranje cijene uz oju se ne o i i nešto unajm juje/iznajmljuje; 5. preciziranje vremenskog roka trajanja zakupa, 6. Predmet ugovo-ra o zakupu ne smije biti kvarljiv ili po-trošan (nije dozvoljeno iznajmiti novac,municiju, gorivo, hranu i sl. jer se oniupotrebom troše).15

Propisi u vezi sa ugovorom o zakupu: 1. Zakupodavac (vlasnik imovine) je dužan održavati zakupljenu imovinutako da nastavi biti korisna (upotreblji-va) zakupcu; 2. Zakupodavac je odgovo-ran za određene troškove i obaveze kojenastaju zakupom, kao što su oštećenje

imovine, plaćanje troškova osnovnog održavanja i sl., dok je zakupac odgo-voran za obaveze proistekle iz upotrebe,kao što su dažbine; 3. Zakupac se prema predmetu zakupa mora odnositi skrb-nički; 4. Ako zakupac ne bude koristiopredmet zakupa prema ugovoru ili nje-govoj namjeni i tako uzrokuje štetu na predmetu zakupa, obavezan je vlasnikuimovine naknaditi cjelokupno nastaluštetu; 5. Ukoliko zakupac određeni vre-menski period ne bude u mogućnostikoristiti predmet zakupa, on, za to vrijeme, nije dužan platiti najamninu; 6.Ugovor o zakupu prestaje važiti u slu-čaju kada predmet ugovora ne mogneslužiti namijenjenom cilju, kao što jeu slučaju propasti predmeta zakupa. Utom slučaju razlikujemo dvije situacije:potpuna i djelimična propast predmeta zakupa. Ako je zakupljena stvar u pot-punosti uništena, ugovor o zakupu pre-staje važiti po sili zakona, tako da ugo-varači ne moraju poduzimati bilo kojeradnje kojima bi raskinuli ugovor. Ako je stvar djelimično oštećena, zakupacmože birati između raskida ugovora i

srazmjernog sniženja cijene. Ako je dopropasti došlo zbog djelovanja više sileili slučajno, štetu snosi zakupodavac,kao vlasnik imovine, a ako stvar popad-ne krivicom zakupca, onda je on taj koji

nosi štetu; 7. Najmodavacne može tražiti jednostraniprekid ugovora, osim kada a kupac prekrši neki od

uvjeta iz ugovora, za razlikuod nekih konvencionalnihugovora koji daju neograni-čenu moć najmodavcu da jednostrano raskine ugovorkad god to poželi. taviše, ulučaju takvog raskida nekiadrže odredbu da sve pri-

padajuće rente za preostaliperiod ostaju obaveza najmo-primca, što je u očiglednoj


suprotnosti sa erijatom, kaoi principima pravde i praved-nosti. Sa danom prekida ugo-vora iznajmljeno sredstvo tre-

ba biti vraćeno najmodavcu,a sve obaveze zakupca prema najmodavcu prestaju, osimonih koje datiraju od ranije.8. Zakupac svoje pravo kori-štenja zakupljene stvari možeprenijeti na treće lice. U tomslučaju govorimo o podzaku-pu, a treće lice koje je u ulozizakupca, nazivamo podzaku-pac. Sam zakupac ovdje ima

Šerijat, dakle,pravi jasnudistinkciju

izmeđuzakonite i svihostalih vrsta

dobiti, pri ćemuse pravo nadobiti stječe

samo akose preuzme

odgovornost zagubitak ili rizik

od gubitka.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


položaj zakupodavca i možeizdati cijelu stvar ili njendio u podzakup. Ugovoro podzakupu ne utječe na ugovor o zakupu zaključenizmeđu zakupodavca i za-kupca. 9. Ugovor o zakupune smije podrazumijevati ilisadržati klauzulu o preno-su vlasništva na zakupca poisteku zakupnog perioda (uznaknadu ili bez nje), što je,inače, običaj, ili se podrazu-mijeva u ugovorima savre-menog nansijskog lizinga. Jer, to bi bilo nedopuštenospajanje dviju transakcija u

jednu, odnosno postavlja-nje jedne (prenos vlasništva)kao preduvjeta za drugu (na- jam). Najmodavac/banka se,međutim, (prema mišljenju većine sa-vremenih učenja ka) može odvojenimobećanjem jednostrano obavezati da ćeto učiniti. Takvo njegovo obećanje oba-

vezuje samo njega i štiti in-terese zakupca koji, obično,u zakupnom periodu isplativećinu vrijednosti zakuplje-ne imovine), ali ne obave-zuje i zakupca na kupovinu.Ovakav je aranžman poznatu islamskom pravu kaoid-žara muntehija bi’t-temlik , iliidžara wa’qtina’ 16

d. Finasijski ugovori pru-žaju načine stvaranja i pro-irenja kredita, olakšavanja nansiranja transakcijskihugovora te daju kanale za tvaranje kapitala i mobiliza-

ciju resursa između ulagača i

poduzetnika 7

. U ovu vrstuugovora spadaju:murabeha ( nsiranje trgovine),muša-reka (vlasničko partnerstvo),

idžara i istisna’a Murabeha je posebna vrsta kupo-

prodaje u kojoj se prodavac dogova-ra sa svojim kupcem da mu nabavi

34

određenu robu uz dodavanje odre-đene dobiti na nabavnu cijenu robe.Osnovni element murabehe je da pro-davac otkriva stvarnu cijenu koju jeplatio za nabavku robe, i onda na tucijenu dodaje određen pro t. Ta dobitmože biti ksna suma, ili procenat.18 Svi troškovi koje prodavac bude imaoprilikom nabavke robe, kao što jetransport, carinske takse i slično, bićeuključene u nabavnu cijenu, a marža se može dodati na ukupnu cijenu. Me-đutim, stalni, tekući troškovi biznisa,kao što su: plate radnika, zakupnina poslovnog prostora i drugo, ne mogubiti uračunati u cijenu jedne transak-cije. U stvari, ovi troškovi su uračunatiu dobit koja se zaračunava na nabavnucijenu.19 Da bi prodajna transakcija bila valjana, Šerijat zahtijeva da nan-sijer zaista kupi predmet prodaje i po-stane njegov vlasnik bar na trenutak.

Mušareka je ugovor o zajedničkomposlovnom poduhvatu u kome svi uče-snici dijele dobit ili gubitak zajedničkog ulaganja . Da bi takav ugovor bio valjan,on, pored pravne sposobnosti i slobod-nog pristanka strana u ugovoru, mora ispuniti sljedeće uvjete: 1. Udjeli par-tnera u investiciji i dobiti moraju bitidogovoreni u vrijeme potpisivanja ugo-vora; 2. Dio u dobiti mora biti izražen uprocentima u odnosu na stvarnu dobitkoju investicija ostvari, a ne u odnosuna uloženi novac ili u ksnom iznosu;3. U principu, ulozi strana u dobiti

mogu odstupati od njihovog uloga uinvesticiji. Međutim, u slučaju gubit-ka svaki partner će isti snositi u nivousvog uloga; 4. Uloženi kapital treba bitiu novcu, ali može i u robi, uz određeneuvjete. U slučaju ulaganja nenovčanihsredstava (mašine, roba) u partnerstvo,biće izvršena procjena njihove tržišnevrijednosti na dan sklapanja ugovora ina osnovu toga određen ulog dotičnog partnera u investiciji; 5. Svaki partnerima pravo upravljanja zajedničkim po-slom, ali se mogu dogovoriti da će to ra-diti samo jedan od njih. 6. Iako je okon-čanje mušareke pravo bilo kog partnera u svako doba, na kon što upozna druge,savremeni pravnici iz praktičnih razlogadopuštaju da se u ugovoru o mušarekistavi klauzula da mušareka neće bitiokončana dok to ne bude željela većina partnera, ili svi oni.20

e.Ugovori o posredovanjuolakšavajuučinkovito i transparentno provođenjetransakcijskih i nansijskih ugovora.Ovi ugovori uključuju:mudarebu21,kefalu (jamstvo, garancija)22, emane (ugovor o ostavi, čuvanju)23, vekalu(za-

stupanje)24

i džialu(usluga uz naknadu,nagrađivanje po ugovoru)25.f. Ugovori o društvenom blagostanju

su ugovori između pojedinaca i druš-tva kojima se promiče dobrobit i bla-

Ugovori odruštvenom

blagostanju suugovori između

pojedinaca idruštva kojimase promiče

dobrobit iblagostanje

manjeprivilegovanih.

U ovu grupuspadaju: el-

kardu-l-hasen(beskamatni

zajam) i vakuf(zadužbina,zaklada).

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]



gostanje manje privilegovanih. U ovugrupu spadaju:el-kardu-l-hasen(be-skamatni zajam) ivakuf (zadužbina,zaklada).26 Šesto načelo: podjela rizika (dobitdolazi s obavezom)

a. Ono se temelji na pravnomnačelu prema kojem je dobit oprav-

dana samo ukoliko se preuzme odgo-vornost za gubitak i posljedice. Ovonačelo izvedeno je iz riječi Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem: “Dobit do-lazi s obavezom.” (El-haradžu bi-d-da-man). Šerijat, dakle, pravi jasnu dis-tinkciju između zakonite i svih ostalihvrsta dobiti, pri ćemu se pravo na do-biti stječe samo ako se preuzme odgo-vornost za gubitak ili rizik od gubitka.Prema ovom načelu zajmodavac snosirizik uništenja ili oštećenja predmeta zakupa, koji nisu rezultat zakupčevog nemara ili zloupotrebe, jer on putemzakupa ostvaruje dobit.27 b. Islam ohrabruje one investicijeod kakvih bi zajednica mogla imatikoristi. On ne ostavlja mjesta za iz-govor onima koji ne žele investiratii preuzeti rizik, nego se, radije, za-dovoljavaju nagomilavanjem novca ili njegovim deponovanjem u banku,u zamjenu za primanje viška na ova sredstva bez ikakvog rizika (osim da banka bankrotira). Prema tome, uislamu, ljudi investiraju uz prihvata-nje rizika, ili trpe gubitak kroz deval-

vaciju (zbog in acije), ukoliko držesvoj novac neuposlenim.28

Sedmo načelo: pravljenje novca odnovca nije islamski prihvatljivo

a. Novac je samo sredstvo razmje-ne, način de niranja vrijednosti nekestvari. On sam po sebi nema nikakvevrijednosti, i zbog toga se ne smije do-zvoliti da stvara još više novca putemksnog plaćanja kamate (interesa),

jednostavnim stavljanjem u bankuili pozajmljivanjem nekom drugom.Ljudski trud, inici jativa i rizik kojisu uključeni u proizvodni poduhvatmnogo su važniji nego novac koji sekoristi za njegovo nansiranje, ili subarem isto toliko važni.

b. Muslimanima se preporuču- je da kupuju i trguju, a odvraćaju seod čuva nja novca neuposlenog, takoda se, na primjer, gomilanje novca smatra neprihvatljivim. U islamu no-vac predstavlja kupovnu moć, koja sesmatra jedinim prikladnim načinomupotrebe novca. Ova kupovna moć

(novac) ne može biti upotrijebljena da stvara više kupovne moći, tj. nov-ca, bez prelaženja posrednoga koraka u tome, tj. korišćenja novca za kupo-vinu dobara i usluga.29

Bilješke

1. Zamir Ikbal, Abbas Mirakhoor, Uvod uislamske nansije: teorija i praksa, 72.

2. Transakcija uvijek označava dvosmjernadavanja – razmjenu vrijednosti između dviju iliviše strana. Na taj način komponente transakciječine najmanje dvije stvari od vrijednosti, uz na-znaku ugovorenih uvjeta, vremena i mjesta spo-

razuma o odgovarajućoj razmjeni. (Rječnik nan-sijskih pojmova, http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-t/web/transakcija)

3. Zamir Ikbal, Abbas Mirakhoor, Uvod uislamske nansije: teorija i praksa, 71.

4. Dr. Salih el-Fevzan , Min khi-l-mu’amelat,14.

5. Ugovor o prodaji i druge vrste materijal-nih poslova kojeg dijete zaključi samovoljno, bezznanja staratelja, podliježe procjeni staratelja.

6. Dr. Salih el-Fevzan, Min khi-l-mu’amelat , 19.

7. Mustafa Sušić, Mu’amelat , 11.8. Dozvola selema / selefa temelji se na rije-

čima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko

hoće da unaprijed – prije isporuke – robu plati,neka je plati, samo neka dobro utanači količi-nu, mjerenu litrom ili kantarom i rok isporuke.’’(Muttefekun alejhi). Uvjeti ispravnosti selema : 1.ugovoreni proizvod mora biti preciziran vrstom,kvalitetom i kvantitetom, kako bi se izbjegla sva-ka mogućnost nesporazuma i svađe između mu-slimana; 2. da je plaćanje unaprijed izvršeno u go-tovini, kako bi se izbjegla kupoprodaja uz kamatu(tj. da se trampi jedan artikal za drugi iste vrste, pričemu se jedan isporučuje na licu mjesta, a druginaknadno); 3. precizno deniranje roka isporukeunaprijed plaćene robe i da taj rok bude neštoduži, pola mjeseca pa naviše; 4. trenutno preu-zimanje plaćene vrijednosti, kako bi se izbjegla

prodaja duga za dug; 5. Predmet selema mora biti proizvod čija se kvaliteta i količina mogu u potpunosti odrediti u vrijeme zaključenja ugovora; 6.Prodavač mora zički ili konstruktivno posjedo-vati dobro kojeg namjerava prodati.

9. Istisna’ je kupoprodaja u kojoj kupac naru-čuje od proizvođača da proizvede za njega odre-đenu robu od svoga materijala. Cijena mora bitidogovorena uz obostrani pristanak, a neophodnaspecikacija robe mora biti u potpunosti denira-na. Nakon što proizvođač otpočne radove, ugovor ne može biti prekinut jednostrano, dok prije togamože, uz obavezu da se obavijesti druga strana.Jedna od glavnih značajki istisna’a odnosi se nanačin i vrijeme plaćanja. Postoji dosta eksibil-nosti oko plaćanja. Nije nužno da se cijena platiunaprijed. Također, nije nužno da se plati u vrije-me isporuke. Strane se mogu dogovoriti o načinu

plaćanja koji im objema odgovara, pri čemu pla-ćanje može biti i obročno. (Grupa autora, Buhus

qh al-hanayyah-Mu’amalat , Al-Azhar, sa.149–150; Taki Usmani, Uvod u islamske nansi-

je, 171.; Zamir Ikbal, Abbas Mirakhoor, Uvod uislamske nansije: teorija i praksa , 80.).

10. Beju-l-ādžil je kupoprodajni ugovor kojidozvoljava prodaju proizvoda na temelju odgođe-nog plaćanja u obrocima ili jednokratno. Cijenu

proizvoda kupac i prodavač dogovaraju u vrijeme prodaje, a ne smije uključivati nikakve troškove zaodgodu plaćanja. (Zamir Ikbal, Abbas Mirakhoor,Uvod u islamske nansije: teorija i praksa , 76.).

11. Dr. Salih el-Fevzan , Min khi-l-mu’amelat, 56.-175.; Zamir Ikbal, Abbas Mi-rakhoor, Uvod u islamske nansije: teorija i prak-

sa, 75., 76.,

12. Dr. Salih el-Fevzan, Min khi-l-mu’amelat, 35. – 45.; Ebu-Bekr el-Džezairi, Put

pravog muslimana , 36. – 42.13. Zamir Ikbal, Abbas Mirakhoor, Uvod u

islamske nansije: teorija i praksa, 78.14. Taki Usmani, Uvod u islamske -

nansije , 138.15. Rezolucije Evropskog vijeća za

fetve, br. 3/18. (http://www.almoslim.net/node/175193); Ebu-Bekr el-Džezairi, Put

pravog muslimana , 36.-42.; http://www.al-eman.com

16. Ibn Kudame el-Makdisi, El-Mugni ,5/277.; Taki Usmani, Uvod u islamske nansi-

je, 139.-142.; Ebu-Bekr el-Džezairi, Put pravog muslimana , 68.; Zamir Ikbal, Abbas Mirakhoor,Uvod u islamske nansije: teorija i praksa, 78.,79.; www. http://islamqa.info/ar/ref/161606 .

17. Zamir Ikbal, Abbas Mirakhoor, Uvod uislamske nansije: teorija i praksa , 72.

18. Taki Usmani, Uvod u islamske -nansije , 81.

19. Taki Usmani, Uvod u islamske -nansije , 88.

20. Taki Usmani, Uvod u islamske -

nansije , 36., 37., 49. 21. Mudareba je posebna vrsta partner-stva gde jedan partner ulaže kapital (novac),a drugi rad.

22. Kefala ili daman je garancija da će ugo-vorne strane izvršiti svoje obaveze preuzete sklo-

pljenim ugovorom. Garancija se može odnositina imovinu i subjekte ugovora. Ako se radi ogaranciji za imovinu, onda garant ima obavezuda namiri eventualno neizmirene obaveze iz ugo-vora, a ukoliko se garancija odnosi na subjekte izugovora, odna garant snosi zakonske posljediceukoliko njegov štićenik ne izmiri svoje obaveze iz

potpisanog ili usmeno dogovorenog posla.23. Emana (ugovor o ostavi) je ugovor kojim

se ostavoprimac obavezuje da primi stvar od osta-vodavca, da je čuva i da je vrati kad je ovaj zatraži.Za čuvanje povjerenih stvari putem emane nije

predviđena nikakva materijalna naknada. Akose desi propast povjerenih stvari, vlasnik nema

pravo na nadoknadu njihove vrijednosti. Izjavaonoga kome je stvar bila povjerena, uz njegovuzakletvu, da je ista propala na takav i takav na-čin, dovoljna je da se on oslobodi od bilo kakvematerijalne odgovornosti. Izuzetak je situacija ukojoj se povjerena imovina, u momentu oštećenjaili otuđenja, nalazila zajedno sa imovinom emina (ostavoprimca), koja nije pretpjela štetu.

24. El-Vekale je ovlašćenje druge osobe damože zastupati u poslovima u kojima je dozvolje-no zastupanje, kao što su trgovina, vođenje poslo-va, sporova, i sl.

25. El-Džiale je takva vrsta poslovnog ugo-vora u kojoj se jedna strana (izvođač radova)obavezuje da će ugovoreni posao obaviti onakokako to ugovor nalaže, a druga strana (naručilac

posla) se obavezuje da će po završetku poslaisplatiti ugovorenu nagradu izvođaču radova.Ukoliko se desi da izvođač radova odustaneod preuzetih obaveza, u toku realizacije posla,

prije njegovog potpunog okončanja, onda seugovor raskida na njegovu štetu, bez prava nanaplatu već urađenog. Ako je od ugovora odsu-tao naručilac posla, onda izvođač radova ima

pravo na naplatu već urađenog.26. Zamir Ikbal, Abbas Mirakhoor, Uvod u

islamske nansije: teorija i praksa , 73, 74.

27. Zamir Ikbal, Abbas Mirakhoor, Uvod uislamske nansije: teorija i praksa , 40.28. Principles of Islamic Banking, 1995.29. Principles of Islamic Banking, 1995.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


SEVDA(H)LINKA

Pogledi

Tražeći odgovor na pitanja kako je bošnjački narod tako uspješnoodmaknut od svoje vjere, kakomu je nametnuta turska krivica,

kako kompleks niže vrijednostikoji prelazi u samomržnju, kakonarušena porodica, kako muposta blizak amoral, alkohol,kocka pa evo i droga, dođohdo odgovora, najviše pjesmom!Može to nekome izgledatineozbiljno, ali tako je. Radio paTV prijemnici i kompjuteri uztelefon, odavno su zamijenilidruženja. Osamljujemo se, aliostajemo uz pjesmu. Vijesti znajui zamoriti, ona teško. Koliko namse puta desilo da pjesmu kojusmo čuli spremajući se za posaočitav dan pjevušimo?

P : S Z

Čovjek je jedinstvo duhovnog i materijalnog što značida ga cjelinom čine dvije

komponente, duša i tijelo. O tijelu sedosta zna, a o duši jako malo. Rečenonam je da je ona sklona zlu i da je naša zadaća da je očistimo na ovom svijetu.Ona je za spoznaju vanjskog svijeta osuđena na pet ljudskih čula. Sluh je od strane Tvorca izričito stavljenna prvo mjesto. Riječi su najlakšinačin komunikacije, a samim tim imanipulacije čovjekom.

ražeći odgovor na pitanja kako jebošnjački narod takouspješnoodmak-nut od svoje vjere, kako mu je namet-nuta turska krivica, kako kompleks niže

vrijednosti koji prelazi u samomržnju,kako narušena porodica, kako mu posta blizak amoral, alkohol, kocka pa evoi droga, dođoh do odgovora, najvišepjesmom! Može to nekome izgledati

neozbiljno, ali tako je. Radio pa TV prijemnici i kompjuteri uz telefon,odavno su zamijenili druženja. Osam-ljujemo se, ali ostajemo uz pjesmu.Vijesti znaju i zamoriti, ona teško. Koliko nam se puta desilo da pjesmu koju smočuli spremajući se za posaočitav dan pjevušimo? Konzu-miramo svjesno i nesvjesnoporuke koje nam umilniženski i muški melodičniglasovi nose, imamo svojeljubimce i naravno ljubimicečije smo nove tonske i videonosače zvuka jedva čekali da se nađu u izlozima. Sada jezbog dostupnosti interneta

prodaja muzičkih projekata mala, ali slušanost je još veća.U svojoj podsvijesti nosimomemorisane refrenehitova ičesto ih nesvjesno slijedimosvojim ponašanjem u životu.Nasmijani smo ili tužni, gov-orljivi ili šutljivi, optimističniili pesimistični, sve zavisnood onoga što smo čuli, štonam je kroz pjesmu sugeri-sano ili, bolje reći, servirano.Taj fenomen je opštepoznat iodavno ga koriste vlastodršciširom svijeta kao sredstvo za manipulaciju masama i stvaranje javnog mišljenja koje njima ide u korist.

Jedan od prvihhitova u onoj državi je bila pjesma Uzmi sve što ti život pruža, danas si cvet sutra uvela ruža uinterpretaciji Gvozdena Radičevića.Nije bilo gramofona na kom se ne za-vrti ova singl ploča. Poruka kristalno jasna. ini što želiš, dozvoljeno je, jersve je tako prolazno. Teza nespojiva sa islamom. Na istom fonu dosta kasnijeopetmega hit a porukom -Volite, lju-

bite, život živite i nikad ne dajte da dotoga dođe da vas starost pita gdje vammladost prođe.Izvođač Nedeljko Bilkić,ali ono što je tu interesantno, ovaj ama-net nam u pjesmi ostavlja ostarjeli babo,

a netata! Kad dodamo tu i preprav-ljene riječi bosanske narodne pjesme -Snijeg pade na behar na voće pa umjesto- odaj Bože svakome šta hoće, a i men

što mi srce želi – sada imamo- neka ljubi ko god koga hoće,a ko neće nek’ se ne nameće,eto već davne najave erepreljube, homoseksualizma,lezbejstva, svingerstva i takodalje. Nezaobilazna tema jeljubavna razočaranost svihvrsta koja seliječi do danas,najviše bezuspješno, u kafa-nama. A evo kako to izgleda kada rakiju pije Bošnjak, a to otp eva L ubo Kešel .–

iji li su ono sirotani što uli-

com idu poderani i uplakani.To su djeca starog čika Smaje što propi kuću i imanje.-Bi- jedno da ne može biti bi- jednije i jadnije, a kada pije Srbin, e to je već neštodrugo. Poslušajte kad budeteu prilici pjesmu -Propio se Dujčin Petar

Kako su Bošnjaci postaliat

Hadis Muhameda, a.s.,kaže da je alkohol majka svihzala. Bošnjaci su živi dokaz. Njihovo i

vjersko i ljudsko dostojansvo palo je ublato kada su u pjesmama vino počelepiti age Sarajlije, a Fazila mezetlukepremati. Još se podobro čuje i ona, tad

nastala -Haj, vino piju dva dobra jara-na, haj jaran Mujo i jaran Alija.Pijaniočevi su u njedrima i fistanima Mara, Anđi i Zora ostavljali pare od prodatihimanja ili teško zarađenih nadnica.Bljujući po podovima mejhana zabo-ravljali su i ko su i šta su. Genetska

nenaučenost na alkohol pokosila je iIndijance i Eskime. Nisu ni Bošnjaciprošli puno bolje. Sa dolaskomEvrope na ove prostore napraviše se dvije piva-re za ono malo Sarajevo. Danas postoji

Bošnjake je od vj i morala najviše udaljila p


U svojojpodsvijesti

nosimomemorisane

refrene hitovai često ihnesvjesno

slijedimo svojimponašanjem

u životu.Nasmijani

smo ili tužni,

govorljiviili šutljivi,optimistični ilipesimistični,

sve zavisno odonoga što smočuli, što nam

je kroz pjesmusugerisano

ili, bolje reći,servirano.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


samo jedna? Posebna priča je deislamizacija sevdalinke.U poratnom periodu (poslijeDrugog svjetskog rata) odstrane radio muzičkih ured-nika nebošnjaka su iz svihpjesama izbačene riječi kojese makar malo dodiruju sa islamom i bošnjaštvom kaoi bosanskim jezikom. Riječi Allah i Bog su bile anatemis-ane. Beg i aga su mogli pro i samo u jako negativnom

kontekstu, vezane uz zlo.Kata je zamijenila Fatu, a sojka bulbul pticu. Muška muslimanska imena kao iriječdilber i slične postajumili, dragi, dragče i momče,a ženska ljube, mile, vile.Selam alejk prelazi uobroveče ili drugi pozdrav za-visno od doba dana. (Kad ja pođoh na BentbašuVjetar sa Neretve ne puše, nije duhnonego uva . Majka Muju, sina, kuneda umre što konja po mjesečini kuje?Umjesto živ ti bio, poče se pjevati živ ne bio majci. Forsiraju se, nažalost i da-nas se često čuju, dvije pjesme u kojima Bošnjak ubija ženu. U prvoj djevojkuSevliju koju majka ne da proscu Aliji,već mu daje lijenu Hajriju? Sredstvo inačin ubistva je nož zaboden - posred prsa kraj srca ?! (Mora da je autoru sti- hova bio dostupan obdukcijski nalaztijela žrtve). Drugo je ubistvo trudnesupruge sabljom (svekrva jeopanj-kala ) od strane muža dok je ista bila na čardaku, obavljala namaz. A kako

je klanjala sa tolikim stomakom,pred porod, niko ne zna –Sablja zve-knu, ljuba jeknu, čedo proplaka.Gro-zna slika žene koja se umirući porađa. Ali cilj je postignut. Bošnjak je katil,

ubica i o tome se pjeva, a to nekome treba! Na takav se način stavlja znak jedna-kosti između Turaka, srbi- janskim lažima kroz vrijemeuspješno sataniziranim, iBošnjaka. Svirepi su, ok-rutni, bezdušni i eto oprav-danja za kasnije pokolje ipogrome nad istim! Pjesma u kojoj dva policajca onog vremena (sejmena) sprovodedrumskog razbojnika Mar-

ka (hajduka) u zatvor ili na izricanje sudske presude, jerTurska je bila pravna država,bošnjačkim je pjevačima na beogradskoj televiziji bila obavezna lektira . Prvo sunju pjevali da se ne zabo-ravezločini počinjeni nadnenaoružanim, golorukimsrpskim civilima u onomvremenu.Tu pjesmu u kojoj se proklinju Turci, neki

dan u svom prvom nastupu, otpjeva u Art kući sevdaha na Baščaršiji pjevačpočetnik, Bosanac pravoslavac. Dal’lučajno? Plaho nam je drago što se uhodžinu kćerku zal ubio Srbin Aleksa antić pa zaboravismo podosta njegov-

ih šovinističkih pjesama. Evo jednekoju bi trebalo pročitati, a naslovljena je sa Ustajte Srblje . Još nam isti slaga da je sinoć, znači po mraku, Emina bila u hladu jasmina . A gdje je tu sunce?edan naš rahmetli pjevački velikan

debelo pogriješi, a dugo je odolijevaotihovnim podvalama na račun svog

naroda, kada otpjeva pjesmu u kojoj

momak Bošnjak nasred čaršije, kakoe da zaključiti, haman siluje djevojku.Sokak tijesan, a ja momak bijesan,pa man jarabi ja kad je se dograbi . Zapele

mu čakšire u prolazu za njene dimije?


Drugi rahmetlija, takođe eminen-tan vokalni interpretator sevdalinke,izrazi želju, u novokomponovanojpjesmi, da ga babo ženi il’ tamburuku i er se u nešto udarati mora. Od-govorila mu je ivojinović Brena s pjes-

momUdri Mujo u tarabu. Normalno,Mujo je uvijek glup. Inače što se tičeseksualne emancipacije ova osoba jemnogo učinila, posebno za bošnjačkupopulaciju. Kao Fahretu voljeli je idjeca i roditelji po Bosni. Imala je -Duge noge za igranje,a njen Cile jera-io nešto sitnije i nju naučio naj itnije

Bilo bi krajnjenepo tenozaobići imePredraga Gojkovića-Cuneta, muzičkuperjanicu četništva iz sjene, koji postaromdobromsrpskom običaju ukra u Sandžaku pjesmu -Kahvu mi draga ispeci,naravno kod njega je bila kafa i s njom napravi pjevačku karijeru.On je snimio i onu ratno- uš ač u

da nekolaže da je Srbija mala , a prijenje anjičara,pjesmu čijih se riječi lažii mržnje ne bi ni Andrić Ivo postidio.Isto kako čitaju i hvale njegovu knjiguo ćupriji Mehmed Paše Sokolovića,tako neosviješteni Bošnjaci pjevaju iuživaju u ovoj pjesmi koju presniminekakav, Sinan Sakić, Rom musli-manskog imena iz Srbije. Tu se govorio janjičaru palikući, piromanu i ubi-ci. Pitam se što bi normalan čovjek,vojnik, palio kuće po zemlji kojomnjegova vojska vlada petsto godina pa zamalo ne ubi i mater, valjda mu je ona otimala šibice. E jedino da tonije bio Mihajlo Latas (Omer-paša)

oji po Bosni po i i o ova sve pris-talice borbe za njenu autonomiju podvođstvom Kapetana Gradaščevića, za razliku od Obrenovića u Srbiji za čije je istovjetne želje Turska imala jako, jako mnogo razumijevanja i svesrdnomu izašla u susret. A kako je samotegobno i morbidno bilo slušati ovupjesmu u ors om izvo enju pro-tjeranih podrinjaca, kojih je u pre-punoj Skenderiji bilo najviše, kada je otpjevaše na koncertupomenutog pjevača, poratne devedeset sedme go-dine... Isto kao da su tada, pjevajući je, potpisali izjavu da je sve ono što im je učinjeno u istočnoj Bosni od stranečetnika ispravno i samo po sebi ra-zumljivo. Uzročno posljedično. Krozporuku te podlo osmišljene pjesme je podmetnuta istorijska opravdanostza počinjene kao i sve buduće zločinegeneracija četnika koje dolaze. Dodat-nu težinu joj daje ime izvođača, kojemu je ujedno i jedina dodirna tačka sa

v erom, sudeći o n e ovim iz avama irepertoaru. rtva sama sebe optužujei pravda zločin učinjen nad sobom, a ne zna da to radi. To je baš vrhunacneosviještenosti i neprosvijećenosti.

Kad dodamo tui prepravljene

riječi bosanskenarodnepjesme - Snijeg

pade na beharna voće pa

umjesto - podajBože svakomešta hoće, a imeni što mi

srce želi –sadaimamo - nekaljubi ko godkoga hoće, ako neće nek’

se ne nameće,eto već davnenajave ere

preljube, homo-seksualizma,lezbejstva,

svingerstva itako dalje.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


To nema u svjet’

Oštriti ponovo nož kojim će sigurno biti klana tvoja djeca i unučad, a možda i ti ponovo i ljubaznoa redati, o nute lave,

svom ubici u ruke! to birekli Bošnjaci iz Sandžaka - To nema u svjet’.I pri-preme za agresiju na našudomovinu počele su prvo spjesmom. Pored spomenute- Ko to kaže, ko to laže tu e iDragan Živković-Tozovac sa

pjesmom o tobđiji, artiljercu Jeremiji Krstićukoji namnajavi nastupajuća granati-ranja topovskim plotunom,originalno snimljenim, na kraju pjesme. U pripremi za ratnu mobilizaciju po Srbijikorištena je svakodnevno, za tu prilikui komponovana koračnica -ene vole oficire . Kakav će biti rezultat agresijeobavijestio nas je unaprijed MitarMirić, koji sada zna pijan često izvršitimalu nuždu ne skidajući pantalone,pjesmomNajjači smo najjači . O gus-larima koji napuniše Zetrudevedesetprve godine direktorima, doktorima ipacijentima Srbima, čijim granatama je kasnije ta dvorana i zapaljena, netreba trošiti riječi. Dobro su se čulitokom cijelog rata guslajući nazovipjesme -Sarajevo u dolini Srbi su te opkolili, Muslimani crni vrani crni suvam došli dani, Ko je drugi ja sam prvi da pijemo turske krvi, Oj lijepa turska kćeri krstiće te kaluđeri...Bezbroj puta,čitajući tokom i poslije agresije ispo-vijesti žena žrtava rata, naumpadala

mi je Ajša iz pjesme Mali mrav . (Pitamse što to nije bila Janja, Persa, Kosa jal’ Rosa kad e p evao Srbin Tomislav

olović, a i snimljena je u Srbiji?) Kako je njen predratni dvosmisleni vrisak

(vrisnula Ajša više puta zbog mrava koji svedublje luta prvo omalovažio i poniziotada muslimanku, a kasnijeopravdaosilovanje desetina hiljada Bošnjakinja, našihmajki, sestara i kćerki. Las-civnost iz pjesme bi u stvar-nosti zamijenjena njihovimužasnim kricima i jaucima,uzama i preklinjanju da

budu ubijene, radije negoobeščašćene od stranečetnika. Uzalud... Dok sunad njima činjena ta gnus-

na djela, mnogobrojne sužrtve potvrdile da su pijane,mrdljive psine puštale čak

i na razglasu, po logorima,ovu pjesmu!

Govoriti o prekodrins-kom turbo folku i pjesmama

tipa da su njene gaćice ostale u njego-vom stanu stvarno nema smisla, aline smijemo zaboraviti da su kod našeomladine veoma rado slušane, a samimtim izuzetno dobro zastupljene u pro-gramima radio i TV stanica. Zakontržišta, ponude i potražnje. Bio samčesto u prilici čuti, u privatnom razgov-oru, muzičke urednike tih medija da kažu kako im bude muka ispunjavajućiželje svojih slušalaca i gledalaca. Te pe-valjke , a bogami ievače imamo prili-ku vidjeti uredno plakatirane svaki putuoči bajramskih mubarek dana širomBosne uz najavu u kojem hotelu, mo-telu i kafanskom objektu gostuju.

Ono što je nespojivo sa islamom, a to je laž, jako je zastupljeno u orat-nim pjesmama svih žanrova.ak i laž ima svoju draž, Laži me laži ti me

lažeš najbolje i tako redom. Primjera lošeg je zaista previše pa može postatidosadno nabrajati to, ali, hvala Bogu,da se na bosanskoj muzičkoj sceni po- javljuju ljudi koji se Boga boje i čije

38

pjesme nagovještavaju naše vraćanjeiskonu i jednoj i jedinoj Istini. Ter-min slučajnone postoji, jerno slučaj .Nema slučaja. Da me neko pogrešnone shvati, vraćamo se onom ponosu idostojanstvu na koji smo se obavezaliprihvatajući emanet na zemlji u imeGospodara svih svjetova!

U Hrvatskoj je na snazi zakon po

kome je zabranjeno emitovanje sevda-linki. To je njihovo pravo i njihova odluka. Vide ljudi da takvoj pjesminemaju čime parirati pa je zabraniše.Ono što pjevaju dok igraju svoje por-nografsko kolo bez muzike zvanoLindžo,da oprostite između ostalog (skini joj gaće, rekla je da će ), dođe istokao preteča turbo folka kog smo spo-minjali. Toga u sevdalinci nema pa im ona i ne treba. Znači zagrebačku ibeogradsku muzičku scenu osim Sje-verine, pardon Severine, povezuje iženski donji veš, odnosno intimno ru-blje. Ali u Srbiji opet uporno tvrde da je sevdalinka stara srpska pesma?! Nemože taj narod bez krađe i otimačine.Zadnji primjer je da su sada u pjesmi –Čudna jada od Mostara grada - ostavi-li Bibu, ali izbacili Ahmu. Umjesto Ahmo, Saša Matić snimi i pjeva,dragi .Srpska je to pesma sto posto, a oni ćeto i na sud u ‘ Agudokazati, ako treba.

Evo samo jedan razlog zaštosevda(h)linka nikada ne može bitinjihova gradska djevojačka pjesma.Pogledajmo na par primjera kako

se ponašaju djevojke ili suprugeBošnjakinje koje gube voljenog usevdalinci. Šećer Đula očajna plačei doziva svog Osmana koji je pao uzarobljeništvo, supruga Husein Ka-petana umire odmah po primitkuhabera o njegovoj pogibiji na megda-nu kao i Pašinica u Stambolu nakonsmrti njenog Paše. Srce im je od tugepuklo. A evo na drugoj strani izvor-nog teksta pesme o reagovanja srbijan-ske djevojke na vijest o tome da je njendragi poginuo, ubijen vjerovatno neg-dje uosvajačkom pohoduda ne kažemopljački, odnosno hajdučiji. -Devojkomlada raspleti kose, mrtvog ti dragog kroz selo nose ! Ona odgovara ovako -Neka ga neka, neka ga nose, drugi će moje mrsiti kose. Neka ga neka, zemljamu laka, naći ću sebi boljeg junaka. Odgovor baš pun emocija i spremnos-ti na žrtvu, ali malo sutra. Drastična je to razlika u poimanju ljubavi (sev-daha).

Naslov ove kolumne nije nimaloslučajan. Ako je, a jeste od riječi sevdah izveden naziv za jednu vrstu narodne,

bosanske pjesme, onda ona treba da sezovesevdahlinka . Ovu riječ pravilno možeizgovorati samo narod kome ova pjesma i pripada.Kako ono anam oni prekoDrine kažu - Prhnu ptica s’ grane ?


Bošnjaci su žividokaz. Njihovo

i vjerskoi ljudsko

dostojansvopalo je u blatokada su u

pjesmama vinopočele piti

age Sarajlije,a Fazila

mezetlukespremati. Još

se podobročuje i ona, tadnastala- Haj,

vino piju dva

dobra jarana,haj jaran Mujo i jaran Alija.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Hadži Alija Hadžisalihović

Iz arhiva

Na temelju podataka izvakufname i narodnog predanjanije teško zaključiti da je vojnakarijera Alije Hadžisalihovića bilauspješna, budući da je stekaopozamašno bogatstvo iz kojega

je finansirao vlastiti odlazakna hadždž u Mekku te gradnju

legata (vakufa) u rodnoj grudi. Posvoj prilici, hodočašće je iskorstiokako bi posjetio i Medinu, gradBožijeg poslanika Muhammeda,s.a.v.s.

P : . J D

arod bošnjački morao jeda se bori za očuvanjevoje vjere i slobode od

samih začetaka bosanske državnosti

početkom IX stoljeća. Borba za slo-bodu i vjeru nastavila se i nakon što je islam pokucao na bosanska vrata u XV stoljeću. Tako su naši ponosni pre-ci branili svoj dini-islam kako su znali

i umjeli. Neki su to činiliabljom, neki perom, neki

imetkom, a bogami nijebilo rijetko među hrabriminovima Bosne onih kojiu svoj din branili sa dvome

- sabljom i imetkom poput Ahmed-paše Hercegovića,Gazi Husrev-bega, Huse- jn-kapetana Gradaščevića aka Zma od Bosne, po-rodica engić, Ljubović idrugih; sabljom i perompoput pl eval skog mufti eMehmeda emsikadića iliZmaja od Sandžaka, Sa-liha Vilajetovića zvanog Hadži Lojo; perom i imet-kom poput Hasana KafijePruščaka i drugih alima.

Među svim tim odličnicima bo-anskim, što se tiče stolačkog kraja,

ističe se hadži Alija Hadžisalihovićin Hasana, stolački vakif koji je

lužio islamu sabl om i imetkom.alosno jeste da je hadži Alija Hadžisalihović skoro zaboravljen iod samih Stočana, a o ostalim da ine pričamo.

o n zapov e nMalo se zna o životu hadži Ali-

je Hadžisalihovića, što nažalost nijeneobično u bošnjačkoj historiji. Glavniizvor za proučavanje njegove biografi- je je vakufnama (darovnica) njegovihzadužbina, nastala u ševvalu 1148. go-dine po Hidžri (14.2. do 14.3. 1736. go-

dine). Iz nje, između ostalog, saznajemoda je vakif porijeklom iz kasabe Stolac uHercegovačkom sandžaku, da je u vrijeme gradnje svoga vakufa, tj. džamije ipopratnog mekteba živio u Kairu, te da je umro u njemu i ukopan u nekom kair-skom mezarju prije nego što su njegovezadužbine završene. Na ahiret je preselio1734. ili 1735. godine. Neumorni pre-galac Hivzija Dedić zabilježio je i šta kažunarodne predaje iz stolačkog predjela ohadži Aliji:Predanje o njemu zna samo to-liko da je vršio neku vojnu funkciju i biovojni zapovjednik.

a temelju podataka iz vakufname inarodnog predanja nije teško zaključitida je vojna karijera Alije Hadžisalihovića bila uspješna, budući da je stekaopozamašno bogatstvo iz kojega je nansi-rao vlastiti odlazak na hadždž u Mekku,te gradnju legata (vakufa) u rodnoj grudi.Po svoj prilici, hodočašće je iskoristiokako bi posjetio i Medinu, grad Božijeg poslanika Muhammeda, s.a.v.s.

Prvi mutevelija njegovog vakufa bio je izvjesni hadži Salih koga je bio odredioi kao izvršioca svoje oporuke. Hadži Salih

je sigurno bio u tješnjoj rodbinskoj vezi snašim hadži Alijom. Možda su njih dvojica zajedno bili na hadždžu,da bi pri povratku hadži Alija dao hadži Salihu novac za izgradnju mekteba i džamije uStocu. Zanimljivo je spome-nuti da se hadži Alija u poto-njim izvorima spominje podprezimenom Hadžisalihović.Očito da su kasnije gener-acije hadži Aliju na ovaj načinpovezivali sa hadžijom Sali-hom koji je bio, kako smo većspomenuli, izvršitelj njegoveoporuke, nadglednik izgrad-nje njegovih zaklada te prvinjihov mutevelija.

O ličnosti i djelu hadži Alije Hadžisalihovića takođerne znamo puno. Tu nam jeglavni izvor opet vakufnama,te njegove zaklade - džamija i

mekteb, koje i dan-danas postoje u Stocu.

uprijska džamija

Džamija hadži Alije Hadžisalihovića je sagrađena prije ševvala 1148. godineodnosno 14. februara 1736. godine,kako se razumije iz darovnice. Nalazise tik na lijevoj obali Bregave, 50-ak

Stolački vakif sa

prebivalištem u Kairu


Neumornipregalac HivzijaDedić zabilježio je i šta kažu

narodnepredaje izstolačkog

predjela o hadžiAliji: Predanjeo njemu zna

samo toliko da je vršio nekuvojnu funkciju

i bio vojnizapovjednik.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


metara zapadno od glasoviteInat-ćuprije. Upravo zbog njene blizine Inat-ćuprijidolazi narodno ime za nu -

uprijska džamija. Mahala ukojoj se nalazi džamija nosila je naziv Hamam-mahal, učast Silahdar Husein-pašekoji bijaše podigao hamam udotičnoj četvrti koncem XVIili početkom XVII stoljeća.

No, nakon izgradnje džamijemahala je promijenila ime uHadži Alijina mahala, kakonas upućuju izvori.

Prvobitni izgled džamijenam nije poznat. Najvjero-vatnije se da je bila malehna ibez munare. Iz tariha (hrono-grama) koji je uklesan u pločuiznad ulaznih vrata stoji da ju je 1179. godine po Hidžri(1765/66. godine) proširioneki hadži Muhamed. Pret-postavlja se da je džamija proširenjem tog hadži Muhameda dobila

munaru i sadašnji izgled.Bregava je u ta prijašnja vremena čestoplavila dio Stoca gdje se nalazi hadži Alijinvakuf. Možda je proširenje džamije urađenonakon jedne velike poplave koja je bila oz-

biljno oštetila džamiju. Prim- jera radi, poznato je da se unovembru 1789. godine desila velika poplava kada je Bregava poplavila svu Hadži Alijnu ma-halu, a time i njegove zadužbine,načinivši veliku škodu.5

Prema priči Stočana, ot-kako je džamija izgrađena po-rodica Mehmedbašić vodila je računa o njoj. Tako bi na-kon svake poplave i oštećenja džamije dotična porodica opravljala džamiju od dobro-voljnih priloga koje bi sku-pljala od muslimana Stoca,davajući pritom lično najviše.

Ratni vihor tokom Agresijena RBiH nije poštedio ni- jednu stolačku džamiju, pa tako ni džamiju hadži AlijeHadžisalihovića. Džamiju jeminirala i srušila ustaška vlast uStocu u augustu 1993. godine.Građevinski materijal odvezen je

u korito rijeke Radimlje, u direktnu blizinu

š jun are. Po ručje i ostaci gra evins ecjeline su 2003. godine uvršteni na spisak nacionalnih spomenika BiH.7 Džamija jeobnovljena 2010. godine. Svečano otvorenje je bilo 24. jula 2010. godine.


Džamija je građena od tesanog ka-mena sa četverovodnim krovom nekada pod kamenom sada pod crijepom. Uunutrašnjosti površine 58 m nalazi se ne-dekorisan mihrab, drveni minber i mah lu širini džamije. Uz desni zid nalazi se mu-nara oktogone osnove, visine 15 metara.U munaru se ulazi s vana do koje vodi de-et kamenih stepenica. Pred džamijom jeofa te harem (dvorište). Zajedno sa sofomdžamija zaprema 127 m .

U džamiskom haremu nalazi seadrvan i čatrnja. adrvan je za života izvoje oporuke sagradio i u njega doveo

vodu iz Bregave Junuz Mehmedbašić, člančasne muminske porodice o kojoj je veći o riječi. Na osnovu natpisa na ša rvanu

doznajemo da je završen 20. oktobra 1935. godine. Za čatrnju se ne zna kada je sagrađena niti čija je zadužbina. Ispreddžamije su ranije tekli havuzi (kanali),ove eni iz Bregave, iz oji se vo a oris-

tila za uzimanje abdesta. Harem džamijekrase i čempresi, od kojih su, nažalost,amo tri sačuvana.

Mekteb se nalazio jugozapadno oddžamije, između džamije i kuće, čiji sudanašnji vlasnici porodica Turković.Mualimsku dužnost obnašali su imamidžamije. Zatvoren je 1920. godine. Zgra-da mekteba je kasnije služila neko vrijemekao stolarska radionica. Danas se na mjes-tu zgrade mekteba nalazi lijepo uređena izasađena bašča.

Prvi imam i hatib džamije bio jeu vakufnami spomenuti mula Hasan.

Nakon mula Hasana pa sve do 1879.godine, nisu nam poznati imami-hat-ibi ove džamije osim nekog Ahmed-efendije 1791/1792. (1206. odine oHidžri). Abdulah ef. emić je bio imam1879. godine. Nakon njega imamskudužnost su obavljali Ahmed ef. Pitić,I ra im e . Pitić i Mu ame e . Pitić.Džamija je zatvorena u vrijeme Drugog vjetskog rata. Od tada pa do zadnjeg

rata kada je srušena, džamija je otvaranaamo jednom godišnje, uoči ramazana,a a i se u njoj proučio mev u oji je

određen vakufnamom hadži Mehmeda Mehmedbašića. Nažalost, ni nakon njeneobnove 2010. godine nisu se stekli uslovida se u džamiji ponovo počne klanjatidžuma i bešvakat (pet dnevnih namaza).

Prema vakufnami hadži Alija jeoporučio 1630 groša i predao ih hadžiSalihu (već spomenut) iz Stoca koga jeimenovao za izvršitelja svoga testamenta(vasijj muhtar). Odredio je da se glavni-nom novca izgradi džamija i mekteb uHamam-mahali kod ćuprije na Bregavi.Ostatak je namijenjen da se daje na ka-mate tako da se prihod troši na opravke

vakufa i plaćanje zaposlenih. Nakonzavršetka gradnje džamije i mekteba, spo-menuti hadži Salih je došao u mehkemu(sud) i u nazočnosti Murtez-efendijeina hadži Ismaila, kojeg je postavio za

Džamiju jeminirala i

srušila ustaškavlast u Stocuu avgustu

1993. godine.Građevinski

materijalodvezen je ukorito rijekeRadimlje, u

direktnu blizinušljunkare.Područjei ostaci

građevinskecjeline su 2003.godine uvršteni

na spisak nacionalnihspomenika

BiH. Džamija je obnovljena2010. godine

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


muteveliju radi registracije vakufa, izja-vio sljedeće: Hadži Alija sin Hasanov,vakif, tokom gradnje džamije i mekteba je umro u Kairu. Na izgradnju ovih ob- jekata utrošio sam ukupno 1170 groša.Ove zadužbine i ostatak od 460 groša,po želji vakifa, dajem u vakuf i za vječna vremena zavještavam. Određujem da senovac svake godine daje u zajam mjesn-im trgovcima, uz jak zalog i jamca, ili uz jedno od ovo dvoje. Novac će se davatina kredit uz 12, 5% kamate godišnje.Prihod će se raspoređivati sljedeće:

- muteveiji tri akče dnevno- imamu deset akči dnevno- hatibu jedna akča dnevno- prvom mujezinu šest akči dnevno- drugom mujezinu šest akči dnevno- ferašu i kajimu tri akče dnevno- za ulje za kandilje tri akče dnevno- za opravak džamije i prostirku 480

akči godišnje.Vakif određuje da dužnost imama ihatiba doživotno vrši mula Hasan, a na-

kon njegove smrti službenik koga post-avi kadija pod šartom da je sposoban idostojan svog zvanja. Dužnost prvog mujezina obnašat će Ibrahim, a drugog Ismail sin hadži Salihov. Poslije njihovesmrti mujezine će postavljati kadija.Hadži Salih zadržava za sebe doživotnopravo uprave nad ovom zadužbinom.Poslije njegove smrti mutevelija će bitinjegov sin Ismali, a nakon njega onajkoga kadija postavi.

S obzirom da Bošnjaci imajudugu tradiciju uvaku jivanja, pose-bice Stočani koji se nakon Mostaraca najviše ističu u Hercegovini, ne treba da iznenađuje da se vakuf hadži AlijeHadžisalihovića i dalje unapređivao.Tako su daljem razvoju hadži Alijinog vakufa, ako ne računamo već spome-nuta hadži Muhamedova dograđivanja,doprinijela, koliko je nama poznato,13-rica Stočana iz Hadži Alijine ma-hale. Spomenut ćemo ih shodno go-dini registrovanja njihovih vakufnama:hadži Mehmed Mehmedbašić (1734.i 1791.), Nadžija kći hadži Hasana (1791/1792.), neke Fatima i Hatidža (1792.), mula Hasan sin Abdulaha (1813.), Ahmed Dervoz (1836.), Nefsa Redžić (1843.), hadži Osman Hodžić(1844.), Melća Mustafagić (1850.),hadži Husein Behmen (1850.), Hatidža Hajdarbegović (1866.), Saima Halilagić(1879.) i Nazifa Milavić (1879.).

O hadži Aliji Hadžisalihoviću nijemnogo pisano ne samo zbog oskudnebiografske građe, već i zbog našeg hroničnog nemara. On je nepoznat

van granica Bosne, zanemaren u samojBosni, pa čak i u Stocu, gdje se danasmogu nabrojati na prste oni koji znajumakar ime graditelja džamije smješteneu blizini Inat-ćuprije.

Koliko je nama pozna-to ovo je prva bibliograf-ka jedinica, odnosno članak posvećen Hadžisalihoviću.

Ako je hadži Alija igdje spo-menut to se skoro pa uvijek vodi samo na navod da je

hadži Alija Hadžisalihovićizgradio mekteb i džamijupored Inat-ćuprije u Stocu. Je-dini svijetli primjer predstav-lja Hivzija Hasandedić koji je temeljito obradio vakuf,odnosno džamijsku cjelinu imekteb koje je podigao naš

Hadžisalihović, te pritom spo-menuo značajne biografskepodatke glede vakifa.

Uprkos činjenici da je većinu svog života proveo utuđini, gdje je i preselio, hadži Alija Hadžisalihović nije zaboravio svoj

41

rodni kraj. Naprotiv, grad-njom džamije i mekteba želio je da u Božije imezavješta svojim zemljacima objekte koji će im trajnokoristiti. Nažalost, spletomraznoraznih nedaća, mek-teb danas više ne postoji,dok džamija čak 70 godina više ne služi svojoj prvobit-noj svrsi. Ne samo to. Životi djelo hadži Alije i danassu nepoznanica, dobrimdijelom zbog nemara našebošnjačke historiogra je, a

djelimično i zbog oskudnihizvora o dotičnoj osobi.Nadamo se da će

ovaj članak pomoći ubuđenju naše svijesti glede hadži AlijeHadžisalihovića, i njegovog života idjela, osvjedočenih u njegovom vakufu.


Džamijahadži Alije

Hadžisalihovića je sagrađenaprije ševvala1148. godineodnosno 14.

februara 1736.godine, kakose razumijeiz darovnice.Nalazi se tik

na lijevoj obaliBregave, 50-ak metara zapadno

od glasoviteInat-ćuprije

IZVORI:

1. Prijepis vakufname nalazi se uGazi Husrev-begovoj biblioteci u acta turcarum pod brojem 3140. Na prij-

episu nema ovjere kadije niti potpisa svjedoka.2. Hivzija Hasandedić, Musli-

manska baština Istočne Hercegovine , El-Kalem, Sarajevo, 1990, str. 23.

3. Ibid., str. 23.4. Ibid., str. 23.5. Ibid., str. 26.6. Prema priči Habibe Mehme-

dbašić (rođ. Behmen) koju je zabiježioHivzija Dedić. Vidi:Ibid., str. 26.

7. Ćuprijska (Hadži-Alije Hadžisalihovića) džamija, područje i ostaci graditeljske cjeline , www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&ac-

tion=view&id=582, 12.7.2013,12.7.2013.8. Dan stolačkih džamija obilje-

žiće otvaranje Podgradske i Ćuprijske

džamije, www.starigrad.ba/bs2/vijest.php?id=821, 10.7.2013, 14:01;Sto-lačke džamije , miz-stolac.ba/?p=225,11.7.2013, 16:20.

9. Hivzija Hasandedić, Muslim-anska baština Istočne Hercegovine , str. 25.

10. Ibid., str. 25.11. Ibid., str. 25.12. Kao primjer razvijene stolačke

svijesti o vakufu dovoljno je navestipodatak da je Hivzija Dedić uspiozabilježiti 81 stolačkog zakladnika (va-kifa), što naravno nije ni izbliza konačanbroj (Ibid., str. 58). Treba spomenuti ida su skoro svi vaku uništeni u vihorurata ili pokradeni i uzurpirani putemnacionalizacije, počev od vremena Aus-trougarske, pa sve do doba srbokomu-nističkog režima Tita, kada je većina vakufa bespravno oduzeta muslimani-ma Stoca. Vidi detaljnije o stolačkimvaku ma:Ibid., str. 57-58.

13. Ibid., str. 26-29.14. Ibid., str. 23-29, 42-43, 49.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Srce

Zanimljivo

Kad posmatramo srce u biološkomsmislu, tada govorimo o gotovomatematičkim podacima. A i onisu fascinirajući. Srce svake minutepumpa 7,5 litara krvi kroz 100.000

kilometara krvnih žila. To je otprilikedva i po obima zemaljske kugle uminuti. Istraživači instituta HearthMathproučavaju kako srce komuniciras drugim dijelovima tijela putemnervnih ćelija, hormona, pulsiranja inašeg elektromagnetskog polja. Samorijetki znaju da je otkriveno da srceima svoj posebni mali nervni sistem,tzv. srčani mozak, koji umrežuje40.000 nervnih ćelija koje su povezanena veliki mozak u lobanji

I

Da li je srce samo mišićna pumpa?

Prema konvencionalnimnaučnicima zapadne civilizacije,rce je samo ili uglavnom pum-

pa. No, za drevne narode kao i pjesnike ipisce, srce je “kraljica tijela”. Srce se odu-vijek smatralo sjedištem ljubavi, emocija,(su)osjećanja i intuicije. Svi smo čuli fraze“moje srce puca od ljubavi” ili “slomila mi

je srce”. Te izreke pretpostavljaju da je srcemjesto gdje osjećamo sreću ili bol. Stari suEgipćani pridavali srcu posebnu važnost.Prilikom balzamiranja tijela, od svihunutrašnjih organa jedino su srce ostavljali

u mumiji koju su spremali za duhovni put. Smatrali su da susrce izvor ljubavi i suosjećanja,što je osnova za egzistencijuduše nakon smrti.

Kad posmatramo srce u bi-ološkom smislu, tada govorimoo gotovo matematičkim podaci-ma. A i oni su fascinirajući. Srcesvake minute pumpa 7,5 litara krvi kroz 100.000 kilometara krvnih žila. To je otprilike dva i po obima zemaljske kugle uminuti. Istraživači instituta He-arthMath proučavaju kako srcekomunicira s drugim dijelovima tijela putem nervnih ćelija, hor-mona, pulsiranja i našeg elektro-magnetskog polja. Samo rijetkiznaju da je otkriveno da srce ima svoj posebni mali nervni sistem,tzv. srčani mozak, koji umre-žuje 40.000 nervnih ćelija kojesu povezane na veliki mozak ulobanji. To je dovelo do otkrića dvosmjerne komunikacije iz-među srca i mozga. Ta složena nervna mreža moždanih ćelija dopušta srcuda djeluje, uči, pamti, donosi odluke i pro-izvodi osjećaje potpuno samostalno, neovi-sno o velikom mozgu. Mnogi naučnici da-nas otkrivaju da su drevni narodi znali tačno

o čemu su govorili kad je srce u pitanju. Srcenije samo pumpa, to je naš “drugi mozak”.I upravo je to među najzanimljivijim

istraživanjima srca - njegova uloga kao naš“drugi mozak”. Dokazi ukazuju da naše srce

osim što procesuira mnoge neurohemika-lije kao i mozak, također ih može i proiz-vesti. Otkrića o tome kako je srce poputmozga, kreirala su potpuno novu naučno-medicinsku disciplinu pod nazivom neu-rokardiologija. Dok je uobičajeno prefiks“neuro” upućivao na mozak, sada može bitiprimijenjen na srce, jer je utvrđeno da srceadrži iste određene vrste neuronskih ćelija

kao i mozak.Naučnici sada tvrde da srce moženaučiti, zapamtiti i usmjeravati tijelobaš kao što to može naš mozak. Heart-Math istraživači su otkrili da srce zapravomozgu šalje ključne senzorne infor-macije, a ne obrnuto, što pobija sadašnjebiološke okvire koji kažu da se ništa nedogađa sve dok mozak to ne odredi.

Sedamdesetih godina je otkriveno da,iako mozak šalje “naredbe” srcu, srce ga neluša automatski. Ponekad čak reaguje po

nekoj svojoj unutrašnjoj logici. Osim toga,istraživači izvještavaju kako se čini da srcealje nazad poruke mozgu koji ne samo da

ih razumije, već im je i poslušan. To značida poruke srca utiču na ponašanje. Dalja u istraživanja pokazala kako se uticaji srca

transformišu u nervne impulse koji di-rektno utiču na električnu aktivnost višihmoždanih centara. To praktično znači da

srce utiče na to kako mislimo ikako se osjećamo.

eki od pacijenata koji-ma je transplantirano tuđesrce doživjeli su duboke ličnepromjene povezane s osobno-

šću donatora. Supruga jednog 41-godišnjaka koji je primiosrce 19-godišnjaka, opisujesvog supruga riječima: “On jeponovo dijete”.

Drugi 52-godišnji muš-karac, posramljuje svoju kćerslušanjem preglasnog rock-and-rolla, nakon što je primiosrce 17-godišnjaka. U manjembroju, takvi pacijenti ponekadmijenjaju sklonost prema hra-ni, novim mirisima ili se poči-nju izražavati slično izražavanjudonatora srca, upotrebljavajućiriječi koje ranije nisu koristili.Sve navedeno upućuje da srcečuva mnogo naših sjećanja.

Srce može bez moždanea t vnost , a moza nemože bez srčane aktivnosti

Kucanje srca odvija se nezavisno o ve-likom mozgu. Srce je samostalni “motor”i ne treba nikakve signale iz mozga da biobavljalo svoju funkciju. Tek u posljed-

njih 20-ak godina došlo se do saznanja da ljudski mozak ne samo da ne stvara najjačeelektromagnetsko već da nije glavni gene-rator elektromagnetskog polja u nama.Postoji drugi dio našeg tijela koji stvara 60

Naš drugimozak


Tim stručnjakas Harvardana čelu sakliničkim

psihologomdr. PaulomPearsallom,

složio se da bisvjesnost moglabiti informacijakoja sadržava

energiju, asrce primarniodašiljač teenergetskeinformacije.

Srce kojegenerira

tu energijuregulira cijelotijelo i njegove

ćelije.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


puta jače elektromagnetsko polje od mozga - to je srce. To je zasigurno najjače ritmičkopolje koje dolazi iz našeg tijela. I ne samoda obuhvaća svaku našu ćeliju nego se širina prostor oko nas u radijusu od oko me-tra. Jako elektromagnetsko polje srca koje jedobro razvijeno i izbalansirano utiče na sveorgane u tijelu i na mozak. Uticaj tog po-lja može u potpunosti izmijeniti moždane

funkcije i dobiti u potpunosti novi kvalitet.Tim stručnjaka s Harvarda na čelu sa kliničkim psihologom dr. Paul Pearsallom,složio se da bi svjesnost mogla biti informa-cija koja sadržava energiju, a srce primarniodašiljač te energetske informacije. Srcekoje generira tu energiju regulira cijelo tijeloi njegove ćelije.

Mudrost srca sakuplja informacijezvan og e rac ona nog uma

Istraživači Instituta HearthMath tvrde:“Srce je centar intuitivne inteligencije. Ono

je mjesto u sistemu u koje duh najprije ulazi.Srce može imati najvišu inteligenciju. Onošto zovemo inteligencijom srca ili moći srca – silu koja osvjetljava razumijevanje. Glava ili um prevodi te frekvencije inteligencije uintuitivne misli i riječi ili slike, kako bismoih mogli razumjeti.”

Srce je centar naših emocija (emocional-

ne inteligencije), a za mozak koji prima svevanjske podražaje, možemo reći da je centarlogične IQ inteligencije. A šta je to emoci-

onalna inteligencija? Jednostavno rečenoemocionalna inteligencija je sposobnost

prepoznavanja osjećaja, nji ovog jasnog identificiranja, razumijevanja, sposobnostkontroliranja i korištenja za izražavanje mi-

sli. Samo po sebi je razumljivo koliku uloguosjećaji imaju u nošenju sa svakodnevnimsituacijama, komuniciranju s drugim oso-bama i najvažnije koliku oni ulogu imajuu donošenju odluka. Emocionalno inteli-gentna osoba neće se lako zbuniti, rijetkožali za svojim odlukama ili postupcima, tese vrlo dobro nosi sa stresom. Ona prihvaća izazove i ne slama se pod pritiskom, samo-ograničavajuća je, ali ima visoko samopo-uzdanje i zna prepoznati svoje vrijednosti.Uglavnom je zdravija i više zadovoljna ži-votom. Vrlo važna razlika od IQ-a koji jedefiniran rođenjem, jest da se EQ može ra-zvijati i može se raditi na njegovu povećanjubez obzira na godine. Danijel Goleman,psiholog i doktor Harvardskog univerzite-ta, bazirajući svoje istraživanje na brojnimprimjerima djece i odraslih stavlja emocio-nalnu inteligenciju (EQ) iznad racionalne(IQ) u analizi preduvjeta za uspeh i srećučovjeka u savremenom društvu.

Trebamo li slijediti srce ili um?

Mnogi drevni narodi (Egipćani, Semiti)smatrali su da se proces razmišljanja neodvija u mozgu, već u srcu. Savremeničovjek rođen na ovim područjima, mada

često koristi izraz “slušati svojerce”, čim je reč o razmišljanju,

prebacuje pažnju na um, mo-ak ili glavu. Bilo bi interesant-

no u ovom kontekstu spome-nuti urans o vi enje srca.aime, kada Kur’an poziva

ljude da razmišljaju (uzimajupouku, razumiju, shvate) oajetima (znakovima) koje je

Allah, dželle šanuhu, postaviona Zemlji, kao dokaz Njegoveuzvišenosti i veličine i puto-kaz razumom obadarenima,on od njih traži da aktivirajuve izvore spoznaje, a prven-tveno svoje srce: Zašto oni po

svijetu ne putuju pa da srca njihova shvate ono što tre-baju shvatiti i da uši njihove čuju ono što trebaju čuti, ali,oči nisu slijepe, već srca u grudima .’ (Prijevod Značenja,El-Hadždž, 46.). Dakle, srce jeto koje razmišlja, razumijeva iu konačnici usmjerava čovjeka pravim ili krivim putem.

Stoga, najvažnije pitanje koje nas pro-ganja cijelog života u raznim situacijama jest– trebamo li slijediti srce ili um? Nije li srcesamo običan organ u tijelu čija je zadaća da pumpajući krv održava nas u životu?Ovo pitanje ne postav jamo samo a biramo životnog partnera. Ono nas mučii u svakodnevnom životu, pri donošenjunaizgled nevažnih odluka, jednako kao ina poslu. Koliko puta smo se upitali šta izabrati – potrošiti dragocjeno vrijeme s


bliskim prijateljem jer to želi-mo ili posjetiti dalekog rođa-ka jer to moramo? Hoćemo liizabrati bolje plaćeni ili zani-mljiviji posao? Na donošenjeodluke zasigurno će uticatimnogo faktora, od kojih nekisežu čak do iskustva u ranomdjetinjstvu. Kad prizovemosposobnost srca i uskladimo jes racionalnom logikom mozga,sposobnost izbora prave odlu-ke itekako je povećana. Urav-noteženje glave i srca siguran jenačin unošenja više mira, rado-sti, sklada i ljubavi u naše živo-te – onoga čemu svi težimo i

što je dobro za sve nas.Kad radimo nešto što jeu skladu s našim osjećajima,otkucaji srca su ritmični iujednačeni i na taj načinpomažu našem mental-nom sklopu, osobito bo-ljoj memoriji, kreativnosti ikoncentraciji. Naprotiv, kadsmo pod emocionalnim stre-

som, srce emitira neuredni signal kojirezultira mentalnom nesposobnošću,kao što su blokirana memorija i loša koncentracija. To je razlog zbog kojeg teško kristaliziramo misli i ne pamti-mo informacije. Razvijanje tzv. srčaneinteligencije može i te kako pomoćinašim mentalnim procesima. Znajućito, više nema dvojbe treba li slijeditisrce ili um. Jer srce je mnogo pametnijenego što mislimo.

Kada Kur’anpoziva ljude

da razmišljaju(uzimajupouku,

razumiju,shvate) oajetima

(znakovima)koje je Allah,

dželle šanuhu,postavio naZemlji, kao

dokaz Njegoveuzvišenostii veličinei putokazrazumom

obadarenima,

on od njih tražida aktivirajusve izvore

spoznaje, aprvenstvenosvoje srce.

IZVORI:

- Essential Medical Physiology, 1998.- D. Childre i H. Martin D. Beech: The HeartMath Solution- Energy Medicine: The Scientific Basis of Bioenergy Therapies by

James l. Oschman, Ph.D.The Heart’s Code, Paul Pearsall, 1998.).- Science of the Heart:Exploring the Role of the Heart in Human

Perfomance, HeartMath Research Center

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Kućni odgoj u bošnjačkoj porodici

Istraživački radovi

Porodični autentični odgoj jedugotrajan i složen proces kojitraži upornost i stalnu angažiranostodgajatelja, a o kojem narodneposlovice Bošnjaka vrlo slikovitogovore. Odgojiti dijete je kao bunar

iglom iskopati. Bošnjački autentičniodgojni um poredi porodičnuodgojnu funkcionalnost sa pečenjemhljeba koji se treba peći dugo na

jednakoj temperaturi i kojeg trebastalno okretati da ne bi zagorio

P : M ZSAŽETAK

odručje porodičnog odgoja jedno je od najinspirativnijih, ali istovre-meno i najmanje istraženih dijelova

odgojne stvarnosti. Posmatrano iz pedagoškeperspektive, porodični, posebno materinskio goj je is o išna tač a za istraživanje i okojeg odgojnog fenomena. Pored navedenog,porodični, majčin odgoj se dešava u histori- jskom, društvenom i kulturnom kontekstunaroda kojem porodica pripada. Stoga ovajrad želi predstaviti majčino autentično od-gojno je ovanje u me iju u ture Bošnja a osvrčući se na strukturu porodice definišućii iscrtavajući konture kućnog odgoja kaoautentičnog majčinog odgoja u strukturalnorazličitim bošnjačkim porodicama. Kao ref-erentni okvir za razumijevanje predstavljeneteme uzeta je islamska tradicija Bošnjaka (Karčić, 200 .) i njiževnost Bošnja a aočuvar kulture Bošnjaka (Isaković, 2002.)oslanjajući se na recentna istraživanja porodičnog odgoja, koja kod Bošnjaka svjedoče multidisciplinarne pristupe autora,među kojima se izdvajaju antrolopološka i etnološka istraživanja sa naglašenimkulturološkim aspektom porodičnog odgoja (Hangi, 1906.; Bringa, 1997.; Mulahalilović,2005.) te istraživanja koja porodičnom od-goju prije svega pristupaju kao pedagoško-psihološkom fenomenu autentičnog majčinog odgoja (Pašalić-Kreso, 2004.; Sla-tina, 1999. i Saltina, 2000.). Neizostavnopolazište za tretiranje problema koji se tičuodgoja u bošnjačkoj porodici predstavlja djeloPriroda porodičnog odgojnog uzora kod Bošnjaka koje nudi odgovarajuće konceptu-alne okvire usklađene sa savremenim tokovi-ma u području porodične pedagogije.

KLJUČNE RIJEČI:Porodična pedagogija; Porodica; Struk-

tura i funkcionalnost porodice; Majka; Autentični majčin odgoj; Kućni odgoj ubošnjačkoj porodiciUVOD

Udubljenost u svakodnevne obaveze iprirodnost zadataka koji joj pripadaju ulogumajke mogu učiniti “nevidljivom” za intereseistraživača. Tome valja dodati činjenicu da jesvaka porodica specifičan sistem koji funk-cionira prema samo sebi svojstvenim pravili-ma, što čini da porodica kao istraživački prob-lem često izmiče postojećem istraživačkom in-strumentariju. Otuda je područje porodičnog odgoja jedno od najinspirativnijih, ali istovre-meno najmanje istraženih dijelova odgojnestvarnosti. Međutim, posmatrano iz pedagoškeperspektive, porodični, posebno majčin odgojpredstavlja početnu tačku za istraživanje bilokojeg odgojnog fenomena, jer majka nosi,rađa, othranjuje, podiže i odgaja generacije inarode te svojim odgojnim modelom, svjesnoili nesvjesno, postavlja osnov odgoja narašataja što dolaze. U tradicionalnoj organizaciji po-rodice, majka svoje zadatke obavlja potpo-mognuta supružnikom, pa i ostalim starijimčlanovima svoje ili supružnikove porodice.No, u okolnostima kada je supružnik, usljedsmrti ili razdvajanja, odsutan iz porodičnog odgoja, zadatak majke je da sama nosi teretodgajanja svoje djece i odgovaranja na životneizazove koji se javljaju pred njom.

Kako god bilo, majka svoj zadatak obav-lja sa posebnom, nenadomjestivom ljubav-lju, što čini osnovu majčine pedagogije kaošto Slatina (1995.) navodi. Osnovni cilj štoga pred sebe postavlja ovaj rad jeste pred-staviti prirodu autentičnog odgoja majke ubošnjačkoj porodici, uzimajući u obzir struk-turalnu (ne)potpunost porodice. Društveni ipraktični cilj rada je usmjeren ka osnaživanjumajki kao autentičnih odgajateljica i podi-zanje društvene svijesti o važnosti majčinog odgoja za očuvanje i razvijanje kulture u kojojse odgojni proces dešava.MAJČIN ODGOJ

Majčino odgajanje djeteta u porodici odnjegovog rođenja pa sve dok porodica ima utjecaj na mladog čovjeka, uzimajući u obzirspeci čne uvjete porodičnog života, proučava porodična pedagogija.

Stoga, porodica predstavlja prirodnusredinu u kojoj osoba živi i za koju je trajnovezana, jače ili slabije, od rođenja do smrti

obilježena prirodnom i društvenom ulogomroditelja kroz prenošenje djeci najboljeg odvog tjelesnog, moralnog, intelektualnog, rad-

nog, estetskog i religijskog života (Vukasović,1995.). Porodicu čine roditelji ili najmanje jedna odrasla osoba i djeca ili najmanje jednodijete koji žive u zajedničkom domaćinstvu,uspješno funcioniraju kao zajednica zadovo-ljavanja potreba njenih članova, a njihov odnos se temelji na krvnom srodstvu, za-konskoj (brak, adopcija) ili na običajnojregulativi.” (Pašalić-Kreso, 2004.). Bosanski jezik sinonimno koristi termine “obitelj” i“porodica” iako na različite načine obuh-vataju pedagošku stvarnost. Pojam “obitelj”,od glagola “obitavati” implicira zajedničkiživot, a pojam “porodica” izveden od “po-rod” i “ica” ukazuju na krvno-srodničke vezeizostavljajući zajednice sa usvojenom djecomili druge oblike udruživanja koji nisu zas-novani na krvnom srodstvu. Rad obuhvata majke, žene koje su rodile dijete upućujućina krvno srodstvo, te će se koristiti terminporodica.Porodica kao odgojni poligon se pos-matra iz perspektive njene strukture i funk-cionalnosti. Strukturalni pristup određujepotpunost, pripadnost i međusobnu pove-zanost članova porodice, dok je funkcionalnipristup oslonjen na rad antropologa i želju za prepoznavanjem univezalnih karakteristika porodičnog života i autentičnog porodičnog odgoja kao rezultata univerzalno važećihvrednota, vjere, koje se, kako navodi Pašalić-Kreso (2004.), ljudskom upotrebom ne trošei ne zaostaju. Autentični odgoj najlakše ra-poznajemo u vjeri, porodičnom odgoju,

umjetnosti ili moralu jer sadrže, kako navodiSlatina (1999.: 246), “iskonsku autentičnubit od o a”.

ivotna praksa pokazuje da i strukturalnonepotpune jednoroditeljske porodice mogubiti odgojno funkcionalne, isto kao što itrukturalno potpune porodice mogu biti

nepovoljne za odgoj djece.Opis funkcionalne porodice nagla-

ak stavlja na porodične procese, a manjevažnosti pridaje strukturi. Ovom pristupu je prilagođen termin zdrava porodica kojeg možemo objasniti kao porodica koja uspjeva funkcionirati u pravcu ostvarivanjavlastitih ciljeva . (Pašalić-Kreso, 2004.: 295)“Zdravlje porodice se ogleda u ispunjavanjubioloških potencijala odnosa na relacijama roditelj-dijete i muž-žena, obezbjeđivanjuigurnosti, integrisanju u zajednicu, spo-obnosti da se sama stabilizuje i ispuni po-

tencijale uzrasta i čuvanju sposobnosti da

Autentični odgoj u bošnjačko j porodici pona porijeklu naroda, n jegovoj islamskojtradiciji a realizira se kroz autentičnu majčinu pedagogiju


7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


se prilagođava promjenama, imajući pritome realne ciljeve i ostvariva shvatanja vrijednosti.” (Pašalić-Kreso, 2004.)

Upravo uloga roditeljstva ženu učinimajkom, a muškarca ocem koji u bračnojvezi razmjenjuju ljubav, povjerenje iis renost.

Majčin ro ite js i o goj je intenciona-lna, pedagoški osmišljena i cilju usmjerena društvena djelatnost, koja u širem značenjuobuhvata: proces usvajanja znanja, umijeća inavika, proces razvijanja tjelesnih i intelektu-alnih snaga i sposobnosti, proces izgrađivanja i oblikovanja ličnosti i karaktera, pogleda na svijet, osjećajnog i voljnog života sa jasnimmaterijalnim, funkcionalnim i odgojnim za-dacima, stavljajući akcenat na voljni i emo-ciona ni aspe t čovje ovog ića, pre stav jenu uvjerenjima i stavovima prema ju s imvrijednostima. Sadržaj majčinog odgoja seoslanja na odgojni zadatak, polazeći od bit-nih određenja čovjeka kao ljudskog bića uvažavajući dob, mjesto, uvjete, institucije ivrijeme u kojem se obavlja.

Mačin odgoj je stoga, biološki i društvenouvjetovan i vođen, jer majka dijete nosi, rađa,doji i odgaja zbog čega je njen status pose-ban u islamskom tradicijskom kontekstuBošnja a osonjenom na Kur an i Sunnet.“Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., došao je jedan čovjek i upitao ga: ‘O Allahov Poslaniče! Ko je najpreči za moje lijepo druženje i onašan e rema n emu?’ Ale hisselam reče:‘Tvoja majka. ‘ ovjek tada reče: ‘ Ko poslije nje?’ ‘Tvoja majka’, odgovori on. ‘Ko poslije n e?’, onovo u ita čov ek. ‘Tvo a ma ka’, ono-vo odgovori Alejhisselam. ovjek ponovo upita:‘Ko poslije nje?’Alejhisselam tada reče: ‘Tvoj otac’.(Mutte e un a ej i – prema Imamun-Nevevij, 1993.: 7)

Majčin prirodni osjećaj za odgoj nijenaučena pedagoška vještina, nego Allahovomvoljom utisnuta pronicljivost za odgoj koji,kako Slatina (2000.: 114) navodi, možemonazvati “odgojnim čulom” koje funcionira skoro kao instinkt, uspješno zamjenjujućiiskustvo i obrazovanje, osiguravajući izbjegavanje stranputica u procesu odgojnog

djelovanja obilježenog ljubav-lju, dobrotom i strpljivošću. “Urcu majčine pedagogije e na-

lazi ljubav.” (Satina, 2000.: 115).Majka svojom ljubavlju uspijeva

renuti prema se i jetetovu ju av z og čvrstog u je enja i vjerovanja u svoje dijete,uspijevajući pokrenuti najboljeu njemu. I, kad joj dijete ne uz-vrati ljubav, ona vjeruje da njenodijete ne može toliko posrnuti da a ona ne može izvući i na pravi

put izvesti. A ona, k’o zemlja preglad-njela, / u žile sinu-jablanu svoj zadnji sok je brizgala: / Od starog zara haljine mi skrojila, / da joj uškoli ne krijem golih laktova, / a kad joj se vraćah s knjigama, / s glađu u mozgu, / sa zimom pod noktima, / dva mi je promrzla krompira gulila / i nekakvu mi pticu bajala, / koja je pjevala kad joj je bilo na- jgore: / Samo da jednom kuću i srce joj napunim / i na put pravi da joj izađem. (...)(Kulenović,1991. – prema Hodžić, 2003.: 194)

Autentični majčin odgoj, kako navodiSlatina (1999.), pripada cjelini kulture i iznje proizilazi označavajući njegovanje ljudskeduše sa svim njegovim tjelesnim, intelektual-nim, moralnim, estetskim, religijskim i rad-nim osobinama u mediju određene kulture.Značajna oznaka autentičnog majčinog od-goja je smisao za vrijednost i osjećanje vrijed-nosti. Određujemo ga kao svrsishodan procesu kome dolazi do izražaja jedinstvo odgojnog cilja i zadataka, načela i metoda, što u plan-ski ostvarenom odgojnom djelovanju, uzaktivno i skladno sudjelovanje brojnih odgojnih faktora teži prema izgrađivanju potpuneljudske osobnosti, omogućavajući prenošenjestečenih znanja i iskustava na nove generacije.

Uspjeh majčinog odgoja se temeljina obostranom priznavanju, uvažavanjui poštovanju ličnosti i dostojanstva, gdjemajka zastupa vrijednosti islamske tradicije Bošnjaka, a njen akt ima vrijednosnoznačenje osposobljavanja za vrijednosno

doživljavanje. Racionalno,emocionalno i voljno područjemajčinog odgoja dolaze doizražaja na svim temeljnim od-gojnim područjima, kao i u svimoblicima odgojnog rada neovisnoo uzrastu djeteta, mjestu i uvjeti-ma majčinog odgoja. (Vukasović,1995.).

Majčina autentičnao go na un c ona nost

u strukturi bošnjačkeporo ce

Autentični o goj uošnjač oj poro ici počiva na

porijeklu i etnogenezi naroda,njegovoj islamskoj tradiciji i

karakteristikama kulture a realizira se krozautentičnu majčinu pedagogiju. Razumi- jevanjem ovih elemenata razumijeva seautentični odgoj Bošnjaka majčinim njego-vanjem ljudske duše u mediju historijskog porijekla, kulturnog konteksta i islamsketradicije koji omogućavaju istinsku samoizm- jenu čovjeka. Bošnjačka književnost je, kakoImamović (1998.: 114) navodi:…) osnovnois o ište i čuv ar v a ajući o ičajni i mora -ni normi na kojima je počivao ruštveni re i poredak. (…),ali istovremeno i moćan in-strument odgajanja u bošnjačkoj porodici.Iskustva izražena u prozi ili poeziji, pjevljivojbaladi ili sevdalinki nose vrijednosne sim-bole bošnjačkog društva i porodice, istovre-meno odgajajući samog odgajatelja/majku ipredstavljajući korektiv njenih autentičnihodgojnih postupaka. Porodični autentičniodgoj je dugotrajan i složen proces koji tražiupornost i stalnu angažiranost odgajatelja,a o kojem narodne poslovice Bošnjaka vrlos i ovito govore.O gojiti ijete je kao unar ig om iskopati . Bošnjač i autentični o gojnium poredi porodičnu odgojnu funkciona-lnost sa pečenjem hljeba koji se treba pećidugo na jednakoj temperaturi i kojeg treba stalno okretati da ne bi zagorio. Odgojne

Bošnjačkaporodica težipromicanju

vrednota kulturekojoj i sama

pripada, jer je jedino u mediju vlastite kulture

moguće udjetetu razvitidostojanstvo,

ponos,

samopoštovanje,moralnuhrabrost.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


vrijednosti, kako Vejo (2002.) navodi,čine našu svakodnevnicu, istovremenogra eći u turni onte st u ojem poje-dinac djeluje duhovnošću, svojim najelit-nijim segmentom kojeg prepoznajemou intelektualnim, moralnim i estetskimvrijednostima osvjetljavajući kvalitet od-goja u bošnjačkoj porodici, oslanjajućise na Kur’an i Sunnet i njihovu interpre-taciju o ojenu speci čnostima ošnjač ekulture. Bošnjačka porodica teži promi-canju vrednota kulture kojoj i sama pri-pada, jer je jedino u mediju vlastite kul-ture moguće u jetetu razvitiostojanstvo, ponos, samopoštovanje, moralnu hrabrost,i sl.(Slatina, 1999.: 253). Ove osobine serazvijaju na pedagoškom zahtjevu šta treba uraditi, dok suprotni pedagoški zahtjevipredstavljaju niz primjedbi, zabrana, opo-mena, kritika koje rezultiraju pasivnimcrtama ponašanja izraženim u strp jivo-sti, poslušnosti, povučenosti koje su pred-stavljene u “merhametluku i saburluku ubošnjačkom narodu”. (Slatina 1999.: 254).Poro ični o goj Bošnja a ne smijeo gojno navikavati našu djecu da bježe od sebe samih, od svojih korijena, od svoje kulture,vjere, tradicije i običaja. Ovakav odgoj daje ljude nad kojima nije teško izvršiti zločin genocida. Mi nemamo razloga da odgojem pripovijedamo ‘milosrđe’ u kojem je junaštvo

zanat ratovanja) vr unska vrije nost.(S a-tina, 1999.: 254). Najznačajnija institucija kulture Bošnjaka je uz Islamsku zajednicuBiH upravo bošnjačka porodica koja kroznježan poro ični život rea izuje tra icijs evrijednosti inspirirane islamom, o čemu jeHangi, (2010.: 107) pisao:

Musliman vrlo ljubi obiteljski život, pa je li stekao toliko imetka da može uzdržavati sebe i obitelj, on si savija domaće gnijezdo, da sa družicom svoga života dijeli dobro i zlo,što mu je o Boga su eno ok na ovoj zem-lji živi. Muž je otac i glava obitelji, komu se drage volje i bez prigovora pokorava žena i djeca. Koliko žena poštuje muža, vidi se potom što ga od dragosti i iz poštovanja zove aga ili beg, to jest gospodar, premda on niti je aga, a još manje beg, već više puta skrajnja sirotinja. Svoju djecu ljubi Musliman vrlonježno i pazi ih kao oči u glavi, jer su ona njegovi nasljednici, krv od krvi njegove, put od puti njegove. Kao što ljubi djecu, isto tako ju i i ženu, a i ne to iko ra i nje same, ko-

liko zato jer je ona mati njegove djece. Maloćeš gdje naći onako nježan obiteljski život kaood bosanskih Muslimana.

Stoga možemo slobodno reći da smo... na tragu autentičnom porodičnom odgojnom modelu kod Bošnjaka, kad o svojoj tra iciji razmiš jamo kao o amanetu u koji i mi udahnjujemo sebe, ulažemo napor da imponirajuće živimo u svom dobu, s islamomao živim vodičem.(Vejo, 2003.: 55)

Bošnjač i poro ični o goj se razmatra iz perspektive strukture porodice, jer serad upravo bavi majkom kao struktural-nim elementom porodičnog odgoja te suinteresantni njeni autentični odgojni kapa-citeti u situacijama potpune i nepotpuneporodične strukture. U ovakvoj perspektivio gojna un ciona nost poro ice je itankvalitativni element bilo da je porodica potpuna ili nepotpuna. Kao tradicionalno

mjerilo funkcionalnosti bošnjačke poro-dice uzimaju se ajet i hadis o područjima je ovanja muš araca i žena u poro ici:

Muškarci vode brigu o ženama zato što je Allah dao prednost jednima nad drugima i zato što oni troše imetke svoje. Zbog toga sučestite žene poslušne i za vrijeme muževljeva odsustva vode brigu o onome o čemu trebajubrigu voditi, jer i Allah njih štiti.(Kur’an,En-Nisa’, 34.) Objašnjenje o čemu to ženevode brigu je u hadisu: “ Muškarac je čuvar svoje porodice i odgovoran je za nju, a žena je čuvar u kući svoga muža i odgovorna je za ono što čuva. (...)” (Muttefekun alejhi –prema Imamun-Nevevij, 1993.: 65)

Naslućuje se da funkcionalnost poro-dice počiva na materijalnoj podršci oca koju obezbjeđuje, dok žena obavlja po-slove vezane za kuću koji podrazumijevajuodgoj djece i predstavljaju kućni odgoj.Kućni odgoj je autentični majčin odgoj ubošnjačkoj zdravoj i funkcionalnoj poro-dici, bila ona potpuna ili nepotpuna. Iakona prvi pogled termin “kućnog odgoja”može uputiti razmišljanja na uopćenuporodičnu pedagogiju, ona predstav-lja majku kao opunomoćenika zaduženog za autentični odgoj u kući svoga muža.Značaj majčinog kućnog odgoja, naši pre-ci su opisali poslovicom:Ne stoji kuća na zemlji već na ženi.

Danas se otvoreno govori o krizi ma-terinstva koja se oslikava kroz nepoželjnostuloge majke ukazujući da je to “uloga kojuljudi preziru, a u prvom redu muškarci”(Mehanović, 2008.: 125). Ova teza implicira i krizu kućnog odgoja te nekvalitetan majčinodgoj koji porodicu čini nefunkcionalnomnaslućujući mogućnost većih poremećaja udruštvu. Muhammed Kutb o tome kaže:Sve što žena - majka uradi suprotno upravljanjukućnim poslovima i čuvanju (odgoju) djece, biva na štetu djece i dolazeće generacije čovječanstva. Aako ona bude u nuždi, onda se radi o nuždi i ona se tome mora povinovati bez izbora. Međutim,dragovoljno činiti fesad bez opravdanog razloga, predstavlja jedan vid gluposti koju čini savre-meni džahilijjet pod imenom progresa nauke i civilizacije dvadesetog stolje ća... (Kutb – prema Mehanović, 2008.: 125).

U okviru funkcionalnosti bošnjačke po-rodice potpune ili nepotpune značajan simbolsigurnosti i materijalne podrške oca u područjukućnog odgoja predstavlja upravo “kuća”,

očeva kuća kao što predstavlja Hajdarević –prema Hodžić (2003.: 197-198):U kasne sate sve češće se pitam, šta me je

toliko mirnim, držalo u očevoj kući. Šporet “ - jaker”. (…) Pustećija okačena na zidu i tespih.Pleteni jastuci, duž sobe. Mahrame u ćošku.Ćilim. Šilte i očev pogled kao glogova šuma gust.

O simbolu kuće u bošnjačkoj porodicikao elementu funkcionalnosti porodičnog (kućnog) odgojnog djelovanju govori iSkender Kulenović. U svojim stihovima sugeriše kako i pored strukturalne potpu-nosti nedostatak materijalne sigurnosti ivlastite kuće može negativno utjecati na porodične odnose, identi kaciju i u posred-nom smislu kvalitet majčinog autentičnog odgoja- kućnog odgoja:

(…) A trut begovski i rakija, / u ocumuška pomama - / kućni hajduci vukodlaci - / kuću i dušu joj k’o vode rastakahu, / dok

jedne noći dođe poplava, / odnese zemljekmetove, / a zadnji dukat, / što joj ostade, /zadnje zrno bisera, / zadnji ćilim, / pojede, / rz begovski bezruki i glad bezoka: / Rodnu kuću prodasmo, / i gola čerga postasmo / plašljiva, kirajdžijska… (…)(Kulenović,1991. – prema Hodžić, 2003.: 194).

Bošnjačka porodica živeći u bremen-itim historijskim uvjetima češće je bila strukturalno nepotpuna nego potpuna,veoma se oslanjajući na majku. Aktivnoučešće bošnjačkih muškaraca u turskimvojnama gdje su hrabro gubili živote opi-sano je u Firakijevom “Mahzaru bosanskefukare” stihovima:

Bosna ti se moli i poklanja, / dovu čini kada namaz klanja, / od postanka s kaurima ganja, (...) Petn’est hiljad’ dali smo šehita, zato danas niko i ne pita. (...) ( Firaki – prema Isaković, 2002.: 257). Nakon toga slijedilisu genocidi i svjetski ratovi uz civilizacijsko-kulturološke promjene koje su se ak-tivno prelamale preko leđa muškog djela bošnjačke populacije o čemu je pisao Latiću stihovima:(…) Krvave, / davila ih rijeka-koja i sad drhti-, / zimi četrdeset druge, / (paljeti devedeset druge!-) / u kricima smrti. (… (Latić – prema Hodžić, 2003.: 192-194).

Ovakva nacionalna sudbina je gener-acijama kalila majke da odgoj u bošnjačkojpotpunoj i nepotpunoj porodici učini funk-cionalnim kako bi osigurala preživljavanje.Ipak, islamski tradicijski koncept porodicebez oca, tj. bez materijalne podrške aprioriuzima kao porodice “sirote”. O tome gov-ori i pripovijetka “Prvi ezan” (Mulabdić,prema Hodžić, 2003.: 73-76). u kojojmajka, iako situirana i u porodičnoj kućidočekuje sina sa očeve dženaze riječima: Ale moj, sine! Sirote smo!

Stvarno stanje kroz historiju ratom po-haranih i raskućenih bošnjačkih nepotpunihporodica sastavljenih od staraca, žena i djece,naslućuje se u pripovijetki “Maskenbal”(Sarajlić – prema Hodžić, 2003.: 140-146):

... to su se ovdje na jedan put ukazali bosanski bjegunci (muhadžiri), iz istočnihkrajeva u umaljanim otrcanim odijelima,upalih lica i mračnih očiju, mršavi starci,slabunjave žene, sitna djeca osuli se kao mravi po ledini uz stanicu. (...) Tek sa sobom nosšto su mogli najnužnije spasiti ispred najezdneprijatelja ili tu i tamo još štogod prirađenoStarci i djeca, a ponajviše žene u tankim

zavicima, slabe odjeće, slabe obuće, bijedi sirotinja, koja se sklanja tek kako može, uužasnom doživjelom vremenu. (...)

Ipak, majka je u bošnjačkoj potpunoj inepotpunoj porodici u borbi za funkcionalnostdijelila autentičnu odgojnu ulogu sa svojomvjernom pomagačicom – nanom, svojom ilisuprugovom majkom, djetetovom ebejkom1.

U takvim okolnostima majka je mogla preuzeti ulogu onoga koji vodi brigu o ma-terijalnom osiguravanju porodice, a nana je vodila brigu o autentičnom kućnomodgoju. Ovaj šablon je prisutan kroz gen-eracije kako u nepotpunim, takoi u pot-punim bošnjačkim porodicama koje u borbiza opstanak i “kućenje” zahtijevaju aktivanangažman majke, dajući porodici elastičnostu prilagođavanju promjenama, internu ieksternu integraciju, mogućnost postav-ljanja i ostvarivanja odgojnih ciljeva kroz


7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]



realistična, umjesna i ostvariva shvatanja vrijednosti kulture kojoj pripadaju. U tomslučaju nana obavlja sve ono što se očekujeod majke kao odgajateljice, a autentičniporodični odgoj bez obzira na strukturu po-rodice postaje funkcionlaniji. U pripovijetki“Sirotinjski iftar” (Sarajlić – prema Hodžić,2003.: 209-212) se opisuju osjećanja djeteta prema nani kao autentičnoj odgajateljici:

Seid, dječak od 12-13 godina sjedio je jed-nog ramazanskog dana poslije podne za očevimstolom i učio Kur’an hatmu svojoj nani. Sjećaose kako su oni bili jedno drugom srce i duša dok nana nije pred dvije godine umrla. Tada je Seid oćutio, kako je osirotio, jer je sa nanom umrlo za njega i mnogo dobro u kući. (…)

Ipak, najveća bojazan u bošnjačkojporodici, gubitak majke kao autentičnog odgajatelja, utemeljena je na doživljaju“kućnog odgoja” i tradiciji “kućnog praga”2.Upravo u ovoj spoznaji leži smrtonosna frustracija Hasanaginice, ikone bošnjačkemajke koja u sukobu sa tazbinom, supru-gom i samom sobom naslućuje funkciona-lni raspad porodice. Hasanagina otvorena poruka:Ne čekaj me ni u dvoru, / ni u rodumome započinje porodičnu dramu iskazanu:Da moj brate velike sramote, / gdi me šalje od petero dice ! Svjesna posljedica pokorava seonome “koji vodi brigu”, oprašta se od svojedjece, majčinstva kao uloge autentičnog kućnog odgajatelja i života. (…) Kad kadu-na knjigu proučila, / dva je sina u čelo ljubila, / a dv’je ćeri u rumena lica / a s malahnimu bešici sinkom, / od’jeliti nikako ne mogla, / već je bratac za ruke uzeo, / i jedva je sinkomrastavio ( …) A to gleda junak Hasan-aga, / ter dozivlje do dva sina svoja: / ‘Hod’te amo,sirotice moje, / kad se neće smilovati na vas, / vaša majka srca arđaskoga!’ / Kad to čula Hasanaginica,/ b’jelim licem u zemlju udari-la, / usput je se s dušom rastavila, / od žalosti, gledajuć’ sirota! (Hasanaginica – prema Isaković, 2002.: 71).ZAKLJUČAK

Kućni odgoj u bošnjačkoj porodici jepredstavljen kao majčin odgoj u kući njenog muža u kulturnom kontekstu bošnjačke po-rodice. Porodica je predstavljena kao prirod-na odgojna sredina sa kojom je dijete vezanotokom cijelog života a podrazumijeva krvno-srodničku vezu među svojim članovima.Strukturalna potpunost/nepotpunost poro-

dice se kroz literaturu veže za nivo uspjeha majčinog odgoja iako nam životno iskustvosugeriše da ne mora biti presudan činilacukazujući na fukcionalnost porodičnihodnosa. Majčin odgoj nije slučajan. On je in-tencionalna cilju usmjerena društvena djelat-nost često oslonjena na društvenu i stručnupomoć. Majčina biološka veza sa djetetomostvarena nošenjem, rođenjem i dojenjemte društvena veza ostvarena odgojem, majciu bošnjačkoj porodici oslonjenoj na tradic-iju Kur’ana i Sunneta daje posebno mjesto.Upravo majčin odgoj u mediju bošnjačkekulture i tradicije te historijskog konteksta naroda, čini autentični majčin odgoj funk-cionalnim upravo u speci čnom kontek-stu. Autenični majčin odgoj u bošnjačkimporodicama predstavljen je terminom kućniodgoj i objašnjen vjernim čuvarom kultureBošnjaka- bošnjačkom književnošću.

LITERATURA• Knjige1. Bringa, T.(1997.),Biti musliman na bo-sanski način, Sarajevo.2. El-Imamun-Nevevij, (1993.).Rijadus-sa-lihin, Zenica: Organizacija islamskog pre-poroda – Bahrejn.3. Hadžijahić. M. (1991.).Islam i muslima-ni u BiH , Sarajevo.4. Hangi, A. (2010.). Život i običaji musli-mana ., Novi Pazar: El-Kelimeh5. Hodžić, Dž. (2003.)Islamska čitanka ,Sarajevo: El – Kalem.6. Isaković, A. (2002.).Biserje , Antologija bošnjačke književnosti, Sarajevo: Ljiljan.7. Kreč, D., Kračfild, R.S. i Balaki I.L.(1962).Pojedinac u društvu, Beograd: Za-vod za udžbenike i nastavna sredstva Srbije.8. Kur’an sa prijevodom, (1994.). Prijevod:Korkut B.9. Mahmud, A.A. (2008.).Osnovi islamske pedagogije , Novi Pazar: El-Kelimeh.10. Mulahalilović, E. (2005.).Vjerski obi-čaji muslimana u Bosni i Hercegovini , Tuzla:Hamidović.11. Pašalić - Kreso, A. (2004.).Koordinate obiteljskog odgoja , Sarajevo: Jež.12. Silajdžić, A. (2006.). Muslimani u tra- ganju za identitetom, Sarajevo: Kalem.13. Slatina, M. (2005.).Od individue doličnosti , Zenica: Dom štampe.14. Stevanović, M. (2000.).Obiteljska pe-dagogija , Varaždinske toplice: Tonimir.15. Ulvan, A. N. (2003.).Odgoj djece isla-mu, Zenica: Aktivna islamska omladina.16. Vejo, E. (2003).Priroda porodičnog odgojnog uzora kod Bošnjaka , Zenica: Islam-ska pedagoška akademija.

17. Vukasović, A. (1995).Pedagogija ,Zagreb:Alfa.• Članci1. Hadžijahić, M. (1998.). Refleksi islamskecivilizacije, u knjizi: Bošnjaci i islam-izbortekstova, (str: 84 ), Sarajevo: Visoki saudijskikomitet za pomoć Bosni i Hercegovini.2. Handžić, H.M. (1941.). Šuuri o Boš-njacima. U časopisu: El Hidaje br. 1, str19-20, Sarajevo: El-Hidaje3. Imamović, E. (1995.). Korijeni Bosne ibosanstva. U časopisu: Dnevni avaz - Sve-znadar, 24. april 2007.4. Imamović, M. (2009.). Bošnjaci-histo-rija, tradicija, kultura (II dio). U časopisu:Bošnjačka riječ 3-4, str. 109-116 na http://www.bosnjaci.rs. očitano: 17. 10. 2012.5. Karčić, F. (2006.). Šta je to “islamska tra-dicija Bošnjaka”?, U časopisu: Islamske in-formativne novine – Preporod br. 23/841.6. Krzić, A. (2009.). Posebnost musliman-ke. U: Takvimu za 2009. 1430/1431. godpo H. , str: 227-233. Sarajevo: Kalem.7. Krzić, A. (2011.) Kućni odgoj, U knjizi:Takvim 2012., Sarajevo: Kalem.8. Mehanović, M (2008.). Kriza institucijematerinstva, U knjizi: Takvim 2008., 121-143. Sarajevo: Kalem.9. Slatina, M. (1995.). Bošnjačka porodica i učenje kulture, U časopisu: Glasnik, str1-3. Sarajevo: Kalem.10. Slatina, M. (1999.). Kultura i odgoj, Učasopisu: Takvim za 1999, 1419/20.h.g.,str 245-263. Sarajevo: Kalem.11. Slatina, M. (2000.). Majka – riječ u kojoj je sadržan jedan čitav odgojni sistem, Učasopisu: Takvim za 2000., 1420/21.h.g.,str 113-121. Sarajevo: Kalem.

Bilješke

1. “ Kad žena rodi, prihvati ebejka dijete,odreže mu pupak, okupa ga, obuče i uz ma-ter postavi. (…) Ebejka je obično mati ro-dilje ili njezina muža. Ako ne živi ni njezinani njegova majka, zovu koju ženu od njezi-na ili muževa roda. Ako se je žena udaladaleko u tuđi svijet, pa nema ni on, ni onablizu svoga roda, zove ona svoju najbolju prijateljicu, a ako ona ne zna ili neće da jojdođe za ebejku, onda tek zovu koju drugu ženu. Rijetko se kada dogodi da koja ženaodbije molbu rodilje da joj bude ebejka, premda to nju dosta truda i novaca stoji.”(Hangi, 2010.: 173.-175).2. “(…) Nađe lsmaila u kući, upita ženu gdje je otišao. ‘Otišao je u lov!’, reče mu. Dalje je upita kako žive, i ona mu odgovori:‘Teško, živimo, mučno i bijedno’ požali se.‘Kada se vrati tvoj muž, prenesi mu selami reci mu da promijeni kućni prag.’ Po povratku, Ismail kao da je nešto osjetio, paupita: ‘Je li neko dolazio?’ ‘Jeste, dolazio je jedan, starac takav i takav! Pitao me je za tebe i ja mu rekoh gdje si, pa me je pitaokako živimo; ja mu rekoh teško i bijedno!’

‘Je li ti šta rekao?’, zapita je. ‘Jeste, rekaomi je da ti prenesem selam i da promijeniš kućni prag.’‘To je moj otac, naredio mi jeda te pustim. ldi svojima!’ Ismail se ponovo

oženi iz istog plemena. Nakon izvjesnog vremena, Ibrahim a.s., ponovo dođe. Uđeu kuću i upita ženu o Ismailu. ‘Otišao jeu lov!’, reče mu. ‘A kako živite?’ ‘Živimou dobru i izobilju’, i ona zahvali Allahu.‘Šta jedete?’ ‘Meso!’ ‘A šta pijete?’ ‘Vodu.‘, Ibrahim a.s., tada prouči: ‘Gospodarumoj, daj im berićet u mesu i vodi!’ Al-lahov Poslanik, a.s., ovdje reče: ‘Onitada nisu imali usjeva, a da su ih imali,blagoslovio bi im. Zato ko nije Mekeli- ja, neće mu prijati samo meso i voda.U drugom predanju kaže se da je upitao:“Gdje je Ismail?” “Otišao je u lov!” Zar senećeš odmoriti, jesti i piti?” “A šta jedetei pijete?” “Jedemo meso i pijemo vodu”,odgovori ona. Ibrahim a.s., tada prouči:“Gospodaru, blagoslovi im hranu i pilo!”(Allahov Poslanik, a.s., reče: ‘To je bereket dove Ibrahima, a.s.”) “Kada ti muž dođe, prenesi mu selam i reci mu da učvrsti kućni prag!” Po povratku, Ismail upita: “Je li ikodolazio?” “Jeste, dolazio je starac lijepog izgleda”, i ona ga pohvali, “pitao je za tebei kako živimo. Rekla sam mu da živimo lij-epo!” “Je li što oporučio?” “Poselamio te je, i rekao ti da učvrstiš kućni prag!” ‘To je

moj otac, a prag si ti, naredio mi je da te zadržim kod sebe!(...)”Rijadus-salihin br/str. 1867 Na sajtu http://www.iltizam.org/hadisi/index/58 . Očitano: 7. 11. 2012.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Šiizacija javnog rtv servisaKomentar polumjeseca

Uudarnim terminima u danima Bajrama FTV je emitovala do-kumentarni serijal “Sunniti, ši-

iti“. Serijal je u najmanju ruku prošiitski, a a jeste potvr it ćemo roz ana izu epizo e:

“Poslanikovo nasl edstvo”.elimo vjerovati da su i sagovornici u epi-

zodi izmanipulisani, pa se nećemo baviti nji-ovim je ima i na anama nego orištenim

propagandnim tehnikama.Nećemo se baviti ni s nakanama FTV-a ili

ličnošću autora serijala, nego njihovim djelom.Propagandne tehnike koje su autori ko-

ristili u gledanoj epizodi, prema de niciji, susljedeće:

anemarivanje historijskog konteksta,nedovoljno potkrepljivanje činjenica, upo-tre a autoriteta, o ez ičavanje ruge straneprikrivanjem njenih stavova i posebnosti,upotreba stereotipa, emocionalni sendvič,čak i emocionalno otežane riječi.

POSEBAN TRETMANU tekstu se, na primjer, navodi: “Većin-

ska skupina muslimana, kasnijom podjelomnazvana sunitima, pripadnike Poslanikove po-rodice shvataju samo ashabima, ne dajući imni a vu pre nost. Zas užuje i E i Bejt, A i Aba, njih petero, Poslanik Islama, Ali, Fatima,Hasan i Husein, poseban tretman?”

Kako bi konzumentima (kojima pitanje je-ste upućeno) a i potvr u a A i A a zas užuje“poseban tretman”, autori daju prostora Edinu

Urjanu Kukavici, koji citira i ajet: Allah želi da vas, o porodico Poslanikova, očisti od svake ne-čistoće . Kukavica tako naglašava ljubav prema porodici Poslanika, te za to kao argument kori-sti ajet iz Kur’ana propagandna tehnika “upotre-ba autoriteta”). Pun pogodak je kada Kukavica kaže: “Iz naše ljudske perspektive, govoriti oporo ici Božijeg Pos ani a, oja je spomenuta u Kur’anu u takvom kontekstu, bilo bi kao da žaba govori o aurori borealis.”

Potom slijedi sunnija Mustafa Spahićsa rat om izjavom (20 se un i): “Ja o govor-

no tvrdim, sa punom sviješću i punoj pameti,princip Islama nije kastinski sistem, da se izkrvnog potomka izvlači imam ili šejh.”

Onda opet Edin Urjan Kukavica: “Hajdeda za trenutak, za ovu priliku, odvojimo pita-nje nasljeđivanja od pitanja znanja”. Kukavica potom naširoko obrazlaže i opravdava šiitskestavove o pravu nasljeđivanja potomaka Boži- jeg Posani a. Konzumentima poru e se ta osuptilno pojašnjava da šiije svoje stavove ne za-snivaju na krvnom srodstvu, nego znanju.

Ne pojašnjava im se stav Ehli Sunneta,naravno.

U ovom dijelu koristi se i propagandna tehnika “emocionalno otežane riječi”, kada Kukavica pravi pauze u izjavi ili se kroz suzeosmjehuje govoreći o porodici Poslanika.

Ovim propagan nim postupcima autoriističu šiitsku ljubav prema Ehli Bejtu i šiitskitretman Ehli Bejta, kao jedini prihvatljiv imjerodavan, namjerno zapostavljajući lju-av E i Sunneta naspram časne poro ice

Poslanikove.

Autori propuštaju kazati da je Ehli Bejt kodsunija izuzetno voljen i cijenjen i da su hadisi kojeoni prenose zapisani u svim knjigama hadisa, kaoi da je znanje Alije izuzetno cijenjeno.Ehli Sunnet voli Ehli Bejt i odaje im svakupočast, jer to je i odavanje počasti samom Poslani-ku. To jeste poseban, sunnitski tretman porodiceBožijeg Poslanika, koji se od šiitskog razlikuje usljedećem: šiije smatraju da je Ehli Bejtu, odnosno Aliji, trebala pripasti vlast nakon smrti Poslanika.

Istina je da Muhammed, a.s., nije oporučioko će biti halifa poslije njega već je to prepustioUmmetu. Ashabi su kao prvog halifu izabrali EbuBekra, pa Omera, pa Osmana, pa Aliju. Sve dru-go, posebni tretmani ili opravdanja, je podmeta-nje vlastitih želja kao historijskih činjenica.

ALIJA, R.A.Kada je u pitanju Alija, sagovornik Ibrahim

Avdićnavodi da je Alija bio u samoizolaciji, da jebio opozicija, da se bavio poljoprivredom, a Ku-kavica i da je žrtvovao interes, blagostanje, potre-be, sve zarad “jedinstva ummeta”.

Ovdje se naglašava da je Aliji učinjena nepravda, da mu je silom oduzet hilafet štoi jeste šiitski stav, čak i da je Alija toga biosvjestan. No, ne iznosi se ništa više od toga,na primjer da je prihvatio halife, da su halife ikonsultovale Aliju oko određenih pitanja, da su prihvatale njegove sugestije i savjete, da jeučestvovao u vođenju hilafeta na taj način.

U kakvim je odnosima bio Alija sa halifama kazuje i to da je Esma bint Umejs, supruga EbuBekrova, brinula o Poslanikovoj kćeri Fatimi, Ali- jinoj supruzi, dok je bila u tuzi zbog smrti Božijeg Poslanika. Esma ju je i okupala i stavila u ke nenakon smrti. Kada je Ebu Bekr preselio na ahiret,Esmu je oženio niko drugi do Alija.

Alija je također svoju i Fatiminu kćerdao hali Omeru, a nije zgoreg i podsjetitina imena Alijinih sinova i unuka: Ebu Bekrb. Ali, Osman b. Ali, Omer b. Ali, Ebu Bekrb. Hasan, Omer b. Hasan.

Upravo izostavljajući te činjenice o vezama i odnosima Alije i halifa ili čast i ljubav kojuEhli Sunnet bjelodano vijekovima izražava naspram Alije i njegove porodice autori pro-pagandnim postupkom (tehnika nedovoljnog potkrepljivanja činjenica) daju prostor samo za “nepravdu” naspram Alije, što je učenje šiita.MUAVIJA, R.A.

Kada je u pitanju Muavija autori serijala ipak ne uspijevaju prikriti animozitet naspram ovog as-haba. Naglašavaju Muavijinu ljubav prema vlasti imoći (tehnika upotrebe stereotipa), da je napravioemirat, njegovo protivljenje navodnim najavlje-nim smjenama, itd. Koriste se inserti iz šiitskog l-ma u kojem je Muavija obučen kao kralj. Uopćese i ne spominje Muavijin zahtjev Aliji da se ubiceprethodnog halife Osmana pronađu i kazne.

I Zubejr, Talha i Aiša su upozoravali Aliju da odmah izvrši kazne nad Osmanovim ubicama.

Ne spominje se ni podatak da su Aliju,kada su vidjeli da će Alija potpisati primirje sa Muavijom, izdali upravo njegovi sljedbenici,ostavili ga i na kraju ga ubili. Haridžije.

I Husena su izdali n e ovi sl edbenici.Ubio ga je urehbil b. Kurt ed-Dababi El-Kila-

bi, Ebu es-Sabiga.

Autor u epizodi naglašava da Husein nijemogao prihvatiti Jezida kao halifu, te da je re-agirajući na pritiske i navodne najave ubistva,napustio Mekku. Ne spominje da je Husejnio u Me i, sve o ga šiije iz Ira a nisu po-čele zvati da dođe kod njih. To potvrđuju svehistorijske knjige, i šiitske i sunnijske.

Husejn je napisao pismo u kojem kaže:“Dopr a je o nas ža osna vijest, u ijen jeMuslim b. Akil, Hani b. Urve, Abdullah b.aktar, naše su nas šiije prevarili i izdali, pa ko

želi od vas da sada napusti ovo mjesto, nekaide, neće snositi nikakva grijeha.” (Ia’almu El Weri, od Et-Tabrisija, 949, Kešfu-l-Gimme).Et-Tabrisi je poznati šiitski učenjak.

Za Ehli Sunnet generalno, nokat Husejnov vrijedi više od Jezida, ni to se ne spominje.

SEKUNDE I SENDVI I

Gotovo svi sagovornici u ovoj epizodi, osimprofesora Mustafe Spahića, ne skrivaju simpatijnaspram šiitskog učenja, ili su im autori dodije-i i tu u ogu, uzimajući iz onte sta nji ove rije-či. Profesoru Spahiću autori su namijenili uloguunnije, druge strane, ali propagandnim tehnika-ma njegov se nastup u epizodi minimizira.

Profesoru Spahiću tokom cijele epizode dajee vro mao prostora, a sagovornici oji s ije e nairoko obrazlažu i opravdavaju šiitsko učenje. Spahiću se ne dozvoljava da sunnitske stavove pojašnjava, ostalim sagovornicima u epizodi da. Tompropagan nom te ni om se stav E i Sunneta umanjuje, a forsira se šiitski.

Da je cilj ove epizode bio objektivan po-led na sljedbe u Islamu, autori bi dali dovolj-no prostora i za stavove i učenje Ehli Sunneta.To se, međutim, nije desilo.

Valja i napomenuti, kako smo već nagla-ili, koriste se i inserti iz šiitskih propagandnihlmova, a za potenciranje određenog stava

poje ini se eta ji ponav jaju. Na primjer, o otreće minute se u tekstu navodi da je Poslanik na Oprosnom hadžu Aliju proglasio Mevlom,podigavši mu ruku u zrak. Isti detalj se ponav- ja na on minutu – vije: Pos ani iže Aiji-nu ruku – Alija je nasljednik (tehnika emocionalni sendvič: emocija – racionalno – emocija).

Autori su, nažalost, suptilnom propagan-

dom nastojali prije svega dati odgovor na pi-tanje ko je bio u pravu između dvojice, Alije iMuavije, zbog čega njihovo djelo i podvrgava-mo oštroj kritici i između kadrova. U svakomlučaju, mora im se priznati odlično vladanje

propagan nim te ni ama.Pitamo se ako se ovakvim podlim metodama

koristi javni servis kojeg plaćaju svi građani BiHi vjernici i ateiste, u muslimani i kršćani, i sunije iije gdje nas vodi skolnost javnih emitera da buduu službi raznih centara moći. Do sad smo naviklida su javni servisi lojalni političkim strankama, aad nam FTV otvara mnogo pitanja i nedoumica.

Za čije interese je FTV uradila ovaj projekat?Na raju pose no napominjemo a je

princip Ehli-sunnetskog učenja nepravljenjerazlika među ashabima, neulaženje u raspraveo tome ko je upravu i na kraju niko od ulemeni a nije zanije ao pogreš e poje ini as a-ba, npr. Muavije. (www.akos.ba)

Propagadne i manipulativne tehnikeu FTV serijalu ‘Sunniti


7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Kako je porodica Bush stekla svojebogatstvo od nacista, prvi put objavljenou septembru 2000. (I dio)

Svijet medija

Multimilijarderski magnat čelika FritzThyssen - čovjek čije mahinacijesa čelikom su bile srce nacističkeratne mašine, pričao je i pričao ipričao zajedničkom US-UK timu zaistraživanje. Za četiri duge godine,mnogi timovi istražitelja su pokušalirazotkriti Thyssenovu jednostavnutvrdnju da ne posjeduje ni stranebankovne račune, niti interese ustranim korporacijama, niti sredstvakoja bi mogla odvesti do nestalihmilijardi sredstava Trećeg Rajha.Istražitelji su u potpunosti zakazali

P : E K

ohn Loftus, je bivši tužilac

Američkog odjela za pravosuđeUS Department of Justice) za ističke ratne zločine, predsjednik

Florida Muzeja holokausta i ugledniautor brojnih knjiga o CIA-nacistič-ko vezi ukl uču ući i “Ta na B eloru-sije” i “Tajni rat protiv idova”, kojeobje sadrže ekstenzivni materijal oBush-Rockefeller-nacističkoj vezi.Za Bush porodicu, to je dugotrajna noćna mora. Za njihove nacističkeklijente, holandska veza bila je temeljsvih šema za pranje novca. Od 1945.do 1949., jedno od najdužih i, kakosada izgleda, najuzaludnijih ispiti-vanja nacista osumnjičenih za ratnezločine počelo je u američkoj zoniokupirane Njemačke. Multimilijar-derski magnat čelika Fritz Thyssen- čovjek čije mahinacije sa čelikomsu bile srce nacističke ratne mašine,pričao je i pričao i pričao zajednič-kom US-UK timu za istraživanje.Za četiri duge godine, mnogi timo-vi istražitelja su pokušali razotkritiThyssenovu jednostavnu tvrdnju da ne posjeduje ni strane bankovne ra-

čune, niti interese u stranim korpo-racijama, niti sredstva koja bi mogla odvesti do nestalih milijardi sredsta-va Trećeg Rajha. Istražitelji su u pot-punosti zakazali.

Partneri u zločinu

Zašto? Jer ono što je lukavi Thyssenizložio bilo je, u nekom smislu, istina.Ono što saveznički istražitelji nikada nisu shvatili jeste da Thyssenu nisu po-tavljali pravo pitanje. Thyssenu nisu

bili potrebni strani bankovniračuni, jer je njegova porodi-ca potajno posjedovala čitav lanac banaka. On nije mo-rao prenijeti svoja nacistička redstva na kraju Drugog vjetskog rata, sve što je tre-

bao jeste da prenese doku-mente o vlasništvu - dionice,obveznice, udjele i trustove -iz svoje banke u Berlinu krozvoju banku u Holandiji do

njegovih američkih prijate-lja u New Yorku: Prescotta

Busha i Herberta Walkera.Thyssenovi partneri u zloči-nu bili su otac i punac bu-dućeg predsjednika SAD-a.Saveznički istražitelji potcijenili su Thyssenov doseg,njegove veze, njegove moti-ve i njegove metode. Cijela mreža financijskih entiteta koju je Thyssen stvorio u1920. ostala je misterija za ostatak dvadesetog stolje-ća, jedan gotovo savršenokriveni podzemni kana-

lizacioni kanal za kretanje prljavog novca, novca koji je finansirao posli- jeratna bogaćenja, ne samo Thysse-novog industrijskog carstva... nego iporodice Bush također. To je bila taj-na koju je Fritz Thyssen odnio u grob.To je bila tajna koja će odvesti biv-eg američkog obavještajnog agenta

Williama Gowena, koji sada gazi 80-tu, do samog praga holandske kraljev-ke porodice. Gowenovima također

nije strana kontroverza niti plemstvo. jegov otac je bio jedan od diplomat-

kih izaslanika predsjednika Roosevelta kod pape Pija XII, gdje rukovodi uza-ludnim pokušajem da se uvjeri Vatikanda osudi Hitlerov tretman Jevreja. To jebio njegov sin, William Gowen, koji je

služio u Rimu nakon Drugog svjetskog rata kao lovac na naciste i istražitelj za US Army Counter Intelligence Corps.Upravo je agent Gowen bio taj koji jeprvi otkrio tajnu vezu Vatikana za kri- jumčarenje nacista 1949. To je ujednobio i isti onaj William Gowen, koji jepočeo razotkrivanje tajnog nizozem-skog kanala za krijumčarenje nacistič-kog novca u 1999.Pola stoljeća ranije, Fritz Thyssengovorio je savezničkim istražiteljima da nije imao interese u stranim kom-panijama, da se Hitler okrenuo pro-tiv njega i zaplijenio većinu njegoveimovine. Njegova preostala imovina bila je uglavnom u ruskoj okupacio-noj zoni Njemačke (za koju je znaoda će i onako biti otpisana). Njegoviudaljeni (i nesimpatični) rođaci u ne-utralnom narodu poput Holandije bilisu stvarni vlasnici značajnog postotka

preostale njemačke indu-strijske baze. Kao nevinežrtve Trećeg Rajha, oni sulobirali kod savezničke oku-pacione vlasti u Njemačkoj,zahtijevajući povrat imovi-ne koja je oduzeta od njihod strane nacista.Prema pravilima saveznič-ke okupacije Njemačke, sva imovina u vlasništvu gra-đana neutralne nacije koja je oduzeta od strane nacista morala je biti vraćena neu-

tralnim građanima nakonpravilne prezentacije doku-menata koji predstavljajudokaz o vlasništvu. Odjed-nom, razne vrste neutralnihstranaka, posebno u Ho-landiji, počele su dokazivativlasništvo različitih dijelova Thyssenova carstva. U svojoj ćeliji, Fritz Thyssen samose osmjehivao i čekao da bude pušten iz zatvora, dok su pripadnici holandske kra-ljevske porodice i holandske

obavještajne službe sastavljali njegovepredratne posjede za njega.r v trag

Britanski i američki ispitivači možda su teško potcijenili Thyssena ali su ipak znali da im je lagao. Njihove sumnjebile su posebno usmjerene na jednu ho-landsku banku, Banka voor Handel enScheepvaart, u Rotterdamu. Ova banka napravila je mnogo posla sa Thysseno-vima tokom godina. 1923., kao uslugu

njemu, Rotterdamska banka pozajmila je novac za izgradnju prvog štaba naci-stičke partije sa sjedištem u Münche-nu. Ali ve savezničke istrage su neka-ko stalno vodile nikuda, a svi istražni

Holandskaveza


Kada je FritzThyssen“prodao”Holland-

AmericanTrading

Company zbogporeznog

gubitka, UnionBanking

Corporationu New Yorku

kupila jedionice. Sličnotome, Bushova

porodica uložila je u prikriveninacistički profit

u američkekorporacije za

proizvodnjučelika.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


tragovi su izgledali kao da presušuju.Da su istražitelji shvatili da je američkišef obavještajne službe u poslijeratnojNjemačkoj, Allen Dulles, bio i advo-kat Rotterdamske banke, možda bi pi-tali neka vrlo zanimljiva pitanja. Nisuznali da je Thyssen također Dullesov klijent. Niti su ikada shvatili da je je-dan drugi klijent Allena Dullesa, ba-

ron Kurt Von Schroeder bio nacističkipovjerenik za Thyssen kompanije za koje se sada tvrdi da su u vlasništvuHolanđana. Rotterdamska Banka bila je u srcu Dullesove šeme prikrivanja,a on je ljubomorno čuvao svoje tajne.Nekoliko desetljeća nakon rata, istraži-vač i novinar Pau Manning, E warR. Murrow kolega, nabasao je na is-pitivanja Thyssena u Nacionalnomarhivu SAD. Manning je namjeravaonapisati knjigu o nacističkom pranjunovca. Manningov je ru opis io jebodež u grlo Allena Dullesa, njegova je knjiga decidno spomenula Bankevoor Handel en Scheepvaart po imenu,iako samo usputno. Dulles se ponu-dio da pomogne Manningu, koji ništa nije sumnjao, oko njegovog rukopisa,i poslao ga na pogrešan trag, da tražiMartina Bormanna u Južnoj Americi.Ne znajući da je namjerno gurnut u po-grešnom smjeru, Manning je napisaopredgovor za svoju knjigu u kojem seosobno zahvalio Allenu Dullesu zbog njegovog nastojanja “da me zadrži na pravom putu, i da tako i nastavim”.

Dulles je tako poslao Manninga i njegov rukopis u močvare opskurnosti. Ista ta “Search for Martin Bormann” muljaža je također koristila za uspješno diskre-ditovanje Ladislasa Faragoa, još jednog američkog novinara koji je otišao pre-više daleko u istrazi pranja nacističkog novca. Američ i istražite ji mora i subiti poslani bilo gdje, osim Holandije.I tako je holandska veza ostala nei-stražena sve do 1994., kada sam ob a-vio knjigu “Tajni rat protiv idova”.Kao stvar istorijs og urioziteta, ja sam spomenuo da je Fritz Thyssen (iposredno, nacistička stranka) dobi-la svoje rano financiranje iz BrownBrothers Harriman, i njegove fili- jale, Union Banking Corporation.Union banka, pak, bila je holding kompanija Bushove porodice za nizdrugih entiteta, uključujući i “Ho-lland American Trading Company”.Bila je to javna stvar da je Bushov po-sjed oduzet od strane američke vlade,nakon što su nacisti zauzeli Holandi- ju. U 1951. Bushovi su povratili po-sjed nad Union bankom od US Alien

Property Custodian, zajedno sa svojom “neutralnom” nizozemskom imo-vinom. Ja to nisam shvatio, ali sam ipored toga naišao na veliki komadnestale holandske veze. Bushovo vla-

sništvo nad Holland-Ame-rican investment company bila je karika koja nedostajeu Manningovom ranijemistraživanju u istražnomdosjeu o Thyssenu. Godine1981. Manning je napisao:“Prvi korak Thyssena udugom plesu poreznih ivalutnih prevara počeo je(u kasnim 1930-im) kada je odložio svoje dionice uholandskoj Hollandische- Amerikanische InvestmentCorporation da se uknjižeu korist Banke voor Han-del en Scheepvaart, NV,Rotterdam, banke koja jeosnovana u 1916. od strane Augusta Thyssena Seniora.”U ovom opskurnom pasu-su, u malo poznatoj knjizi, Manning je nesvjesno dokumentovao dvije intri-gantne tačke: 1. Union Bank Bush jeočevidno kupio iste korporativne dio-nice koje su Thyssenovi prodavali kao

dio svog nacističkog pranja novca, i 2.Rotterdamska banka, daleko od toga da bude neutralna nizozemska usta-nova, osnovana je od strane oca Fritza Thyssena. U perspektivi, Manning


i ja otkrili smo različi-te krajeve holandske veze.Nakon čitanja odlomka umojoj knjizi o Bushovomvlasništvu nad Holland- American trading Com-pany, penzionisani američkio avještajni agent Wi iama Gowen počeo je sastavljatidijelove slagalice zajedno.Gospodin Gowen znao jesvaki ćošak Europe iz svojihdana kao sin diplomate, kaoamerički obavještajni agent,i kao novinar. WilliamGowen jedini ima zasluge za otkrivanje misterija kako sunacistički industrijalci sakrilisvoj novac od saveznika krajem Drugog svjetskog rata.Godine 1999. gospodin

Gowen je putovao u Europu, o svomtrošku, da sretne bivšeg pripadnika holandske obavještajne službe koji jeposjedovao detaljne insajderske infor-macije o Rotter ams oj anci. SavjesniGowen uzeo je pismenu izjavu, a onda je svoj izvor dao pročitati i ispravitipogreške. Ovdje je dato, u skraćenomobliku, kako su nacisti sakrili svoj no-vac u Americi.

Prvi korak Thyssena u

dugom plesuporeznihi valutnih

prevara počeo je (u kasnim1930-im) kada

je odložiosvoje dioniceu holandskojHollandische-

AmerikanischeInvestmentCorporation

da se uknjižeu korist Banke voor Handel enScheepvaart,

NV, Rotterdam.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Kako je sve počelo

akon Prvog svjetskog rata, AugustThyssen je “izgorio” zbog gubitka imovi-ne pod teškim uvjetima Versajskog ugo-vora. Bio je odlučan da se to nikada višeneće ponoviti. Jedan od njegovih sinova će se pridružiti nacistima, a drugi će bitineutralan. Bez obzira na to ko će pobije-

diti u sljedećem ratu, obitelj Thyssen ćeopstati sa svojim industrijskim carstvomnetaknutim. Fritz Thyssen pridružio senacistima 1923.; njegov mlađi brat oženiose u mađarskom plemstvu i promijeniosvoje ime u Baron Thyssen-Bornemisza.Baron je kasnije ispoljavao mađarsko kaoi nizozemsko državljanstvo. U javnosti,on se pretvarao da mrzi svog nacističkog brata, ali u privatnom životu su se sastalina tajnim sastancima odbora u Njemač-koj da koordiniraju svoje operacije. Ako je jednom bratu prijetio gubitak imovi-ne, on bi prenio svoje imanje na drugoga.Da pomogne svojim sinovima u šibicar-skoj igri, August Thyssen je uspostavio trirazličite banke tokom 1920-ih - The Au-gust Thyssen Bank u Berlinu, Banka voorHandel en Scheepvaart u Rotterdamu, iUnion Banking Corporation u New Yor-ku. Sve što je bilo potrebno da bi zaštitilisvoje korporativne posjede, jeste da braća presele korporativne papire iz jedne bankeu drugu. Ovo su radili s nekom pravilno-šću. Kada je Fritz Thyssen “prodao” Ho-lland-American Trading Company zbog poreznog gubitka, Union Banking Cor-

poration u New Yorku kupila je dionice.Slično tome, Bushova porodica uložila jeu prikriveni nacistički profit u američkekorporacije za proizvodnju čelika koje supostale dio tajnog Thyssenovog carstva.Kada su nacisti izvršili invaziju Holandi- je u maju 1940., oni su istraživali Banka voor Handel en Scheepvaart u Roterda-mu. Fritz Thyssen je osumnjičen od stra-ne Hitlerovog revizora za utaju poreza iilegalno prebacivanje njegovog bogatstva izvan Trećeg Rajha. Nacistički revizoribili su u pravu: Thyssen je osjetio da ćeHitlerova ekonomska politika obezvri- jediti njegovo bogatstvo kroz pogubnuratnu inflaciju. On je švercovao svoj ratniprofit kroz Holandiju. Ali rotterdamskisefovi su bili prazni, bez tragova gdje jenovac otišao. Nacisti nisu znali da su svidokumenti kojima se dokazuje tajno vla-sništvo Thyssena tiho isporučeni natrag u August Thyssen Banku u Berlinu, podprijateljskim nadzorom Barona Kurta Von Schroedera. Thyssen je proveo osta-tak rata u VIP kućnom pritvoru. On jeprevario Hitlera, sakrivši svoje ogromneprofite, a sada je došlo vrijeme da prevari

Amerikance utem iste šibicarske i re.im je Berlin pao u ruke saveznika,bilo je vrijeme da se dokumenti ispo-ruče nazad u Rotterdam, tako da “ne-utralna” banka može tvrditi vlasništvo

pod prijateljskim nadzorom Allena Dullesa, koji je, kaoef obavještajne službe OSS

1945. u Berlinu, bio dobropozicioniran za upravljanjebilo kakvom problematičnomistragom. Nažalost, AugustThyssen Banka je bombar-dovana tokom rata, a doku-menti su sahranjeni u podze-mnim trezorima ispod ruše-vina. Još gore, trezor je ležaou Sovjetskoj zoni u Berlinu.Prema Gowenovom izvoru,princ Bernhard komando-vao je jedinicom holandskihobavještajaca, koja je isko-

pala inkriminirajuće kor-porativne papire u 1945. i vratio ih u“neutralnu” banku u Roterdamu. Podizgovorom da su nacisti ukrali krunskedragulje njegove supruge, princeze Juli-ane, Rusi su dali dozvolu da Holanđaniiskopaju trezor i povrate ih. Operacija uliana bila je holandska prevara save-nika koji su pretražili sve živo za nesta-

lim komadima Thyssenovog bogatstva.1945. bivši holandski menadžer Rotter-damske banke nastavio je kontrolu samoda bi saznao da je on sjedio na ogromnojgomili skrivene nacističke imovine. 1947.menadžer je zaprijetio da će obavijestitinizozemske vlasti te je odmah otpuštenod strane Thyssenovih. Pomalo naivnimenadžer banke potom je pobjegao u

ew York gdje je namjeravao razgovaratia direktorom Union banke Prescottom

Bushom. Kako se Gowenov holandskiizvor prisjetio, menadžer je namjeravao“da otkrije (Prescottu Bushu) istinu o Ba-ronu Heinrichu i Rotterdamskoj banci,kako bi se) neki ili svi Thyssenovi inte-

resi u Thyssen grupi mogli zaplijeniti ikonfiskovati kao neprijateljska njemačka

imovina. Tijelo menadžera pronađeno je u New Yorku dvije sedmice kasnije.Slično tome, u 1996. holandski novi-nar Eddy Roever otišao je u Londonda intervjuiše Barona, koji je bio susjed

51

s Margaret Thatcher. Ro-everovo je tijelo otkrivenodva dana kasnije. Možda je,kako Gowen hladno prime-ćuje, to bila samo slučajnostda su oba zdrava muškaraca umrla od srčanog udara od-mah nakon pokušaja da ot-kriju istinu o Thyssenovima.Ni Gowen ni njegov holan-dski izvor nisu znali za potkre-pljujuće dokaze u Alien Pro-perty Custodian arhivama iliu OMGUS arhivu. Zajedno,ova dva odvojena seta SADdatoteka preklapaju jednidruge i izravno potkrepljuju

Gowenov izvor. Prvi set arhi-va potvrđuje apsolutno da je Union Ban-king Corporation u New Yorku u vlasniš-tvu Banke Rotterdam. Drugi set (citiraoManning) potvrđuje da je Rotterdamska banka zauzvrat u vlasništvu Thyssenovih.Nije iznenađujuće da ove dvije američkeagencije nikad nisu razmijenile njihoveThyssen datoteke. Kao što je istaknutiistoričar Burton Hersh dokumentirao:“The Alien Property Custodian, LeoCrowley, bio je na platnom spisku uNew Yorku J. Henry Schroeder bankegdje su Foster i Allen Dulles oba sjedi-li kao članovi odbora. Foster je napra-vio poziciju za sebe kao poseban pravnizastupnik Alien Property Custodian,a istovremeno je predstavljao (nje-mačke) interese protiv Custodiana.”Nije ni čudo što je Allen Dulles poslaoPaula Manninga na krivi trag u Južnu Ameriku. On je bio vrlo blizu otkrivanjučinjenice da je Bushova banka u New Yorku bila potajno u vlasništvu nacista,prije, za vrijeme i nakon Drugog svjet-skog rata. Jednom kad je Thyssenovovlasništvo nad Union Banking Corpora-

tion dokazano, to je predstavljalo prima facie za slučaj izdaje protiv Dulles i Bushobitelji za pružanje pomoći i udobnostineprijatelju za vrijeme rata.

(http://rense.com/general26/dutch.htm)


Nije ni čudo što je Allen Dulles

poslao PaulaManninga nakrivi trag u

Južnu Ameriku.On je bio vrlo

blizu otkrivanjučinjenice da jeBushova banka

u New Yorkubila potajnou vlasništvu

nacista, prije,za vrijeme i

nakon Drugogsvjetskog rata.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Vojni udar u Egiptu

Svijet medija

Kako se samo prije dvije i po godinena zapadu slavio pad HosnijaMubaraka. Egipat je bio centarsvijeta i nade da će se doživjeti velikiprasak demokratiziranja. Njemačkimediji su u svakom specijalnomprogramu naglašavali kako se sadapiše historija. Radost zbog pada

Mubaraka na Zapadu nije nimalozaostajala onoj u Egiptu. No, političkilideri su desetljećima bili u dobrimodnosima sa zastarjelim autoritarnimvladarima s Nila. Nijemci su radoposjećivali zemlju faraona

A : L LI : S Z . .P : S M

Egiptu je vojska izvršila puč

protiv, doduše islamske, alidemokratski izabrane vla-de. No, zapadne zemlje reagiraju ne-odlučno. Ostaje gorak ukus kada sevlade strastveno zalažu za demokratiju

u svijetu, a izborne rezultateprihvataju samo kada njima odgovara.

Kako se samo prije dvijei po godine na zapadu sla-vio pad Hosnija Mubaraka.Egipat je bio centar svijeta inade da će se doživjeti veli-ki prasak demokratiziranja.Njemački mediji su u sva-kom specijalnom programunaglašavali kako se sada pišehistorija. Radost zbog pada Mubaraka na Zapadu nijenimalo zaostajala onoj uEgiptu.

No, politički lideri sudesteljećima bili u dobrimodnosima sa zastarjelim au-toritarnim vladarima s Nila.Nijemci su rado posjećivalizemlju faraona. Mubarak je velikodušno dočekivan

u Njemačkoj, a GerhardSchröder, pa zatim kancelar-ka Angela Merkel, su se radopokazivali u javnosti s njim.Mubarak je važio za garanta

stabilnosti Egipta i mirov-nog sporazuma s Izraelom.Konačno, on je vladao naj-mnogoljudnijom i još uvijek najmoćnijom arapskom ze-mljom.

A onda ga je otpuhaoval arapskog proljeća iz Tu-nisa. Danas postoje samo još ponižavajuće slike bo-lesnog Mubaraka, kojeg na nosilima donose u sudnicua zatim nazad u zatvorskusobu. Izvještaji i analize ponjemačkim medijima nisuviše naglašavali preokret, jerpreokret ponekad ima navi-ku da sve zakomplikuje.

Došlo je slobodnih izbo-ra, da, ali tada su pobijediliislamisti. Ništa nije bilo bo-lje, čak strožije, omladini jeukradena nada. Skoro godi-

nu dana nakon što se Mu-hammed Mursi bio ukorije-nio u svojoj predsjedničkojpalači, otpuhala ga je vojska u srijedu navečer.

Dvostruki moraldemokrata


To što se desilose mora nazvati

njegovimimenom: vojniudar. Vojni udarprotiv jedne

izabrane vlade,iako je ona

islamistička,skoro svepogrešno

uradila i nikakonije odgovarala

predstaviZapada koji ježelio slobodnu,

lieberalnu itolerantu vladu.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


To što se desilo mora senazvati njegovim pravimimenom: vojni udar. Vojniudar protiv jedne izabranevlade, iako je ona islamistič-ka, skoro sve pogrešno ura-dila i nikako nije odgovarala predstavi Zapada koji je želioslobodnu, liberalnu i tole-rantu vladu.

To naravno Zapadu pred-stavlja problem, jer kao de-mokrat se takvo stan e ni e

moglo podržati. ak i do-

pisnik Süddeutsche Zeitung a iz Kaira državni udar smatra neophodnim. Samo britan-skiGuardian oštro kritikujenasilje nazivajući puč genera-la “katastrofom”.

Moguće je da na politič-koj razini učesnicima puča strah u kostima, da ih sve topodsjeća na situaciju u Alži-ru 1991./1992. godine. Tada je Zapad prećutno prihvatio vojni udar jer je Islamska fronta spasa FIS pobije-dila na slobodnim izborima. Izbori suprekinuti, FIS se rasformirao. Vlast jepreuzela vojska. Rezultat: građanski ratsa desetinama hiljada mrtvih. Ali radi-lo se o islamistima, zapadnjačke zemljesu nijemo posmatrale, Francuska kaobivša kolonijalna sila, državna vlast jepodržavala generale i njihove marione-te. Od tada u Alžiru vlada teška tišina.

Prijeti li Egiptu sada ista sudbina?Bilo bi nepromišljeno predviđati takonešto, jer, napokon, vojska je predloži-la plan za nove izbore, civilno stanov-

ništvo je daleko aktivnije nego što jeto bilo alžirsko stanovništvo. Po blo-govima se međutim ukazuje na dupludilemu da egipatska politika dominira demokratima koji nisu liberali, i od li-

berala koji nisu demokrati. Jasno je samo da je integra-cija islamista u Egiptu odpresudnog značaja za stabil-nu demokrati u.

elnici zemalja kojima upravljaju autoritarne osobeili poput Rusije koje stoje na rubu autoritarizma, moguamo da se raduju trljaju-

ći ruke. Oni događanja uEgiptu mogu interpretiratipo svom nahođenju. Saudij-

ka Arabija koja je već odav-no okrenula leđa Musliman-kom bratstvu, čestitala je

vojsci na “mudrosti” u pro-nalaženju rješenja krize.

Alexej Puchow, Putino-va desna ruka i predsjednik Odbora za inostrane posloveDume, analizirao je drsko:“Arapskom proljeću nijeuslijedila demokratija, većhaos”. Događaji u Egiptu su

pokazali “da nema brzog i mirnog pre-laska iz autoritarnog režima u demo-kratiju”. “To znači da demokratija nijepatentni recept i da ne funkcionira uemljama koje ne pripadaju zapadnomvijetu.”

Na prvi pogled iritira da takođeririjski režim pozdravlja svrgavanje

Mursija, jer, prema obrazloženju “ve-ćina egipatskog naroda” ga nije željela u funkciji predsjednika. Ovakvi tonovidolaze iz zemlje koja je već dvije godineu strašnom građanskom ratu sa deseti-nama hiljada mrtvih i u čijim velikimdi elovima sveti ratnici u ravl a u u

kladu sa erijatom. Pored toga, sirijskiministar informiranja Omran el-Soubi je oklevetao Muslimansko bratstvo kao“terorističku organizaciju” i kao “alatSAD-a .


Sirija, treba se također prisjetiti, jebivša bratska država Egipta – obje dr-žave, na čelu s Gamal Abdel Nasserom,od 1958. do 1961. sačinjavale su Ujed-ninjenu arapsku republiku. Ipak, proš-log mjeseca su ove države prekinulediplomatske veze. Također i zato jer jeMursi svoje pristalice pozvao u borbuprotiv sirijskog režima.Praktična realnost u vanjskoj

po t c

Zapad međutim ne zazire ni odbilo koje pozicije: tako američki pred-sjenik Barak Obama, kao ni njemačkiministar vanjskih poslova Guido We-sterwelle neće da osude vojni udar.Obama je prvo bio satima zanijemio,da bi se nakon višesatnih savjetovanja sa svojim ministrom odbrane, šefomCIA-e i šefom generalnog štaba, nepreviše kritično obratio vojsci. On je“duboko zabrinut” zbog svrgavanja svlasti jednog demokratski izabranog predsjednika, glasila je poruka koju jepismenim putem iznio u javnost. S ob-zirom da je vojni udar uslijedio protiv demokratski izabrane vlade, ova isuvišeblaga reakcija je više nego smiješna.

Britanski ministar vanjskih poslova Wiliam Hague je doduše kritizirao svr-gnuće, ali je novoj vladi u Kairu odmahosigurao suradnju: “Mi moramo sara-đivati sa svakim ko je na vlasti”. “To jeprakična realnost u vanjskoj politici.”

Liberal Westerwelle je samo mudrosročio: “Egipat mora pod hitno da us-postavi ustavni poredak”. “Jedna takva suspenzija demokratskog sistema nijestalno rješenje glavnih problema s kojim se suočava Egipat.” Također EU iUN se izvlače.

Kristalno jasna osuda jednog vojnog puča izgleda drugačije. Ali upravo turiječ “puč”, Obama svjesno izbjegava. Jer, ukoliko bi SAD Mursijevo svrgava-nje zaista de nirale kao “vojni udar”, tobi za godišnju američku pomoć od 1,3milijarde dolara moglo imati značaj-ne posljedice. Naime, zakon iz 1961.ograničava pomoć vladi zemlje koja “korektno izabranog šefa države svrgnevojnim udarom ili naredbom”.

Ostaje gorak ukus kada se vladestrastveno zalažu za demokratiju usvijetu, a izborne rezultate akceptirajusamo kada njima pašu. Kada znači na vlasti akceptiraju samo liberalne demo-krate zapadnog stila. Iako je to za Za-pad bolno: Ishod slobodnih izbora semora akceptirati. Pa i ako su islamsiti tikoji su došli na vlast.

U ovoj novoj demokratiji Sjeverne Afrike, vojska ima značajnu ulogu - da prihvati da se narod nakon isteka man-data može drugačije odlučiti. Sve ostalo je licemjerno.

Ostaje gorak ukus kadase vladestrastvenozalažu za

demokratijuu svijetu,a izbornerezultate

akceptirajusamo kadanjima pašu.Kada znači

na vlastiakceptiraju

samo liberalnedemokratezapadnog stila.

Iako je to zaZapad bolno:

Ishod slobodnihizbora se mora

akceptirati.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Islamnet

Zanimljivi bajramski običajiu svijetu

Islamski svijet

Palestinci jedu posoljenu ribu: Poso-ljena riba je jedno od nezaobilaznih

tradicionalnih bajramskih jela u Gazzi.Prvog dana Ramazanskog bajrama, na svakoj sofri Palestinaca u Gazzi nalazi seposoljena riba. Riba koja se drži duže od jednog mjeseca u depoima punim soli,ujutro na Bajram donosi se kući. “Poso-ljena riba je jedno od naših najvažnijihtradicionalnih jela. S koljena na koljenose prenosi ova tradicija, a najbolje je jeloza pripremanje želuca na hranu, nakonmjeseca ramazana kada se posti”, kazala jeUmmu Yusuf Ibrahim, stanovnica Gazze.Maroko: Kao i u većini zemalja i u Maro-ku se spremaju razne poslastice tradicional-ne kuhinje. U vrijeme ramazana i oba Baj-rama u Maroku možete kušati razne vrstepalačinaka koje se jedu sa slasnim sirupima i namazima. Među takve spadaju i palačin-ci koje Marokanci nazivaju meloui. Moguse jesti bez namaza ili sa smjesom naprav-ljenom od maslaca i meda. Specifično za ovo podneblje je i to što prave slasne salateod različitih vrsta povrća, voća i žitarica teih serviraju na veoma maštovit način. Na-ravno, tu su i neizbježna jela od mesa, naj-češće janjetine. Poseban užitak je piletina sa hrskavim tijestom, prženim bademima iprelivena sokom narandžinog cvijeta, kao irazna peciva i kolači.Pakistan: Ovo je jedna od zemalja ukojoj je proslava Bajrama, pogotovo Ra-mazanskog bajrama, veoma živopisna.Priprema se posebno jelo pod nazivom

Khurma, a pravi se od datula i mlijeka.Veliki broj djevojaka i žena iscrtavaju porukama razne cvijetne motive i oblačenajljepšu odjeću.Turska: Bajram je u ovoj zemlji državnipraznik. U to vrijeme ne rade državneinstitucije, škole, banke... Proslavlja seuglavnom kao i u BiH. Obilaze se rod-bina i komšije, kuhaju se najljepša jela ioblači se najljepša odjeća. Običaj je, prili-kom čestitanja, da se stariji ljube u ruku teda se ona potom prisloni uz čelo. Turska kuhinja koja je bogata raznovrsnim slat-kim i slanim jelima u ovo vrijeme najvišedođe do izražaja.ndija: Centralna bajramska svečanost u

ovoj zemlji se priređuje u džamiji Jama Masjid u Delhiju. Priređuju se tradicio-nalna slana i slatka jela, a tradicija je da sealju čestitke prijateljima.ina: Za razliku od većine drugih musli-

manskih zajednica, u ovoj zemlji je tra-dicija da i žene odlaze na bajram-namaz.

aročito svečano bude u džamiji Niu Jie,

jednoj od najstarijih u svijetu. Poslasticee dijele već na izlazu iz džamije, a potome odlazi kući na svečani ručak.audijska Arabija i Ujedinjeni Arapski

Emirati: Bajram se u ovim zemljama pro-lavlja uz velike svečanosti, bogate trpeze i

obilje poklona.

Meksiko

Prije dvije decenije muslimanskituristi nisu mogli naći adekvat-

no mjesto za obavljanje molitve u

meksičkim gradovima. Danas jesituacija potpuno drukčija. “Brojmuslimana, odnosno prisustvo isla-ma u Meksiku nevjerovatno brzoraste. Ja sam doselio u Mexico City 1994. godine, tada smo molitveobavljali u prostorijama pakistan-ske ambasade. U to vrijeme najvišenas je bilo 80. Danas klanjamo uislamskom centru u kojem se okupistotine vjernika. Zahvaljujući 11.

septembru i internetu Meksikancisve više upoznaju islam i odlučujuse da postanu muslimani. Napad na

Ameriku 11. septembra usmjerio jeogromnu pažnju Meksikanaca pre-ma islamu”, kaže Said Louahabi,porijeklom Marokanac. AlexanderHuttanos je pilot, nakon primanja islama koristi i ime Ahmed Abas.“Islam sam primio i naučio krozistraživanja na internetu.” OmarRemy kaže da je put Allahove upu-te veličanstven. “Zahvaljujući in-ternetu ljudi komuniciraju i kroztu komunikaciju stvaraju se noveprilike za sve.”Broj muslimana u Meksiku po-sljednjih godina dostigao je brojkuod stotinjak hiljada. “Porast broja muslimana ovdje u Meksiku na-staviće intezivno rasti, kao što smoimali priliku vidjeti istu stvar u slu-čaju širenja evangelizma u prošlo-sti”, kaže Eduardo Luis Leajos Frias– Lookman Idris, jedan od pozna-tijih muslimana u Meksiku.


Ugledni američki filozof, lingvist, pisaci predavač Noam Chomsky napisao

je na svome Twitter profilu da Izrael ne želiklapanje mira s Palestinom, jer time presta-

je njegova ekspanzija na ostatak palestinskog teritorija. U vezi s posljednjim inicijativa-ma o početku mirovnih pregovora izmeđuIzraela i Palestine, Chomsky tvrdi da Izraelnikada neće prihvatiti mirovni sporazum.“Izrael je ostao bez mogućnosti izbora koje je prije imao. Ako zaista želi mirovni spo-razum može ga postići. Prijedlog Arapskelige iz 2002. godine, koji je samo jedan od

mnogih prijedloga koji se odnose na graniceod 1967. godine, Izrael ne želi prihvatiti”,napisao je Chomsky. Dodao je da bi takav prijedlog Izraelu otežao teritorijalno širenjei izgradnju naselja na palestinskoj teritoriji.

“Jedan takav mirovni prijedlog bi omogu-ćio Izraelu normalizaciju sigurnosnog stanja kao i integraciju u ostatak regije. Ali to biznačilo i napuštanje ekspanzije, a što Izra-el sigurno ne želi”, naglasio je Chomsky. ( www.islamska-zajednica.hr)

Noam Chomsky: Izrael ne želi mir, jer timnjegova ekspanzija na ostatak palestinskog ter

Palestina

Procvat islama u Meksiku

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Saudijska Arabija

Posljednji Osmanlija uBugarskoj

Bugarska

Mehmet Hamit (88) nastanjenu selu Ribnovo, na planinama

Rodopi u Bugarskoj, važi za jedinuosobu na tom području koja zna da čita i piše osmanlijskim pismom.

Hamit je kazao da je sam naučio‘staro pismo’, kako tamošnji stanov-nici nazivaju osmanlijsko pismo,rekavši da se ka osmanlijskim dje-lima usmjerio kako bi se obrazovaou vjerskom smislu i zbog nekadaš-njeg nedostatka izvora informacija o tome. Mehmet Hamit živi skro-mnim životom, a govoreći o osman-lijskom i turskom jeziku rekao jeda ne misli da oba zna dobro, negoonoliko koliko je naučio iz knjiga imogu mu poslužiti. Mehmet Ha-mit strogo pazi što odijeva. Ručnoizrađeni pojas omotan oko struka pričvršćuje kajišom koji se koristionekada davno. Osim toga, oblačipletene čarape, pantalone od grubetkanine, a turban koji nosi još odmladih dana gotovo da i ne skida.Zbog odjeće koju nosi, a i zbog po-znavanja osmanlijsko-turskog jezika,Mehmeta Hamita pojedini nazivaju‘posljednjim Osmanlijom’. Sve ‘važ-ne stvari’ bilježi u svesku, u kojoj se

nalaze i zabilješke iz knjiga koje čita.Hamit je kazao da je najveći problemmuslimana današnjice želja da liče na nekog drugog, ističući kako svjedočiprizoru ummeta koji se udaljava odvlastite suštine. Mehmet Hamit kažeda u svojim svakodnevnim dovama najviše traži da na ahiret preseli sa imanom. Dedo Hamit ima četverodjece i osmero unučadi. U selu, porednjega, još dvije osobe nose turban.Sva trojica su rođeni 1925. godinei uživaju veliko poštovanje okoline,kako zbog godina, tako i zbog činje-nice da su posljednji predstavnici ne-kadašnjeg života. (TRT)


dvorištu Poslanikove džamije (Mesdžid-i

ebevi) u Medini, gdje je i pokopan po-sljednji vjerovjesnik Muhammed, posjetiteljispas od velikih vrućina u mjesecu ramazanupronalaze ispod “divovskih suncobrana”.Vlada Saudijske Arabije je prije par godina udvorište Mesdžid-i Nebevije postavila najve-će i najmodernije suncobrane posebno zbog velike potrebe za vrijeme hadža ali i ramaza-na. Krov Poslanikove džamije pokriva samo67.000 metara kvadratnih. Jedan suncobrankošta oko dva miliona eura, a u dvorištu Po-slanikove džamije, gdje u isto vrijeme može

klanjati oko milion posjetitelja, ima ih 270.

ajskuplji suncobrani u svijetu, s jedne stra-ne čuvaju od sunca, dok s druge prostor hla-de ventilatori sa hladnom parom. U slučajunestanka električne energije, suncobrani semogu ručno otvarati i zatvarati. “Divovskiuncobrani” se koriste i za vrijeme padavina

pa tako se prikupljena voda automatski šalje uodređeni centar, prikuplja se i koristi za klima uređaje. Vlada Saudijske Arabije smatra da suuncobrani veoma funkcionalni i zbog toga

je donijela odluku da ih koristi i oko Kabe uMekki, nakon proširenja ovog prostora.

Divovski suncobrani u dvorištu Poslanikove džamijevrijedni 540 miliona eura

Sramni samoubilački bombaškinapad na tursku humanitarnumisiju u Mogadishu

Somalija

K ajem jula, odnosno u drugoj polovicivetog mjeseca ramazana u glavnom

gradu Somalije Mogadishu izvršen je sa-moubilački bombaški napad na AmbasaduTurske. Svjedoci navode da je napad izve-den vozilom punim eksploziva kojim se na-padač zaletio u kapiju zgrade. Iako još nikonije preuzeo odgovornost za napad, sumnja se na pripadnike grupe Al Shabab, poveza-ne s Al Kaidom. Ta grupa već duže vrijemeprijeti turskim radnicima i humanitarnimorganizacijama, optužujući ih za širenje se-kularizma u Somaliji. Ovaj kukavički napadduboko je potresao turske i somalijske mu-slimane. Poznato je da je Turska jedina ze-mlja na svijetu koja pruža nesebičnu pomoćsvim građanima Somalije. Turska u Somalijiobavlja samo bratsku humanitarnu pomoć,

oni nemaju niti žele da imaju ikakvu druguulogu. Suludi napadači su ovim zločinomnanijeli veliku štetu svim građanima Soma-lije. Posebno žalosno je i to što se napad do-odio u vrijeme ramazanskog posta. Turska

je oštro osudila napada na svoju ambasaduu Mogadishu i istovremeno najavila da će,uprkos ovom kukavičkom napadu, i daljenastaviti svoju humanitarnu misiju. Naža-lost, u spomenutom napadu ubijen je jedanturski policajac.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Noseći hidžab zbog zdravstvenih razloga osjetila

na vlastitoj koži sa kakvim seiskušenjima svakodnevnosuočavaju muslimanke

Velika Britanija


pojedinim dža-

mijama u Azer-bejdžanu zbog veli-kog broja pristiglihvjernika bajram-na-maz je klanjan dva puta, javlja agencija

Anadolija. “Od ra-nih jutarnjih sati udžamijama u Bakuuokupio se veliki brojvjernika što je iza-zvalo veliku gužvuu džamijama ali ina putevima prema mesdžidima. Nakonšto su mnogi vjer-nici ostali van dža-mija i nisu uspjeli da klanjaju-bajramnamaz, imami u tim džamijama su od-lučili da ponovo klanjaju namaz. Zbog neizvjesnosti oko datuma prvog dana Bajrama u Azerbejdžanu su se vodileraprave kada se treba obilježavati poče-tak tog blagdana.Među muslimanima te zemlje porasla

je neizvjesnost nakon što je Ured kav-kaskih muslimana saopćio da će Baj-

ram u toj zemlji biti 8. ili 9. augusta.U četvrtak, 8. augusta neki vjernici utoj zemlji ostali su iznenađeni kada sudolaskom u džamije saznali da neće bitiklanjan-bajram namaz tog dana. KMI

je naknadno saopćio da će se bajram-namaz u cijelom Azerbejdžanu klanjati9. augusta, ali prema nekim tvrdnjama,pojedincu su dan ranije klanjali bajramnamaz.”

Zbog velikog broja vjernika u Azerbejdžanklanjan dvaput

Azerbejdžan

Britanka Dennis Queen je nose-ći hidžab na svojoj koži iskusila

sa kakvim se sve iskušenjima sva-kodnevno suočavaju muslimankekoje nose hidžab. Naime, DennisQueen nije muslimanka i hidžabnosi zbog zdravstvenih razloga, ona

je alergična na sunčevu svjetlost ihidžab joj pruža najbolju zaštitukože od sunca. “Probala sam raznestvari da zaštitim kožu od sunčevealergije, koristila sam brojne kreme,međutim, otkrila sam da je odjeća žena muslimanki, dakle hidžab naj-bolja zaštita za moju kožu. Također,otkako nosim hidžab osjećam sesamouvjereno i smireno. Pozivamsve žene koje imaju sličan zdravstve-ni problem da nose hidžab”, kažeDennis. Otkako je počela da nosihidžab suočena je sa svim izazovima kroz koje prolaze sve muslimanke uhidžabima. “Nevjerovatno je kolikosam doživjela rasističkih napada,ti napadi su konstantni. Ti napadisu bili toliko intezivni da sam ja u

jednom trenutku izbjegavala izlazitivan kuće. Zahvaljujući prijateljima i muslimanskoj zajednici stekla samdovoljno hrabrosti i samopouzdanja da nastavim sa nošenjem hidžaba.”Na kraju Dennise zaključuje: “Veo-ma sam sretna što sam počela nositihidžab, sada mogu normalno živjeti.

Zbog hidžaba nisam nimalo manjeatraktivna i dalje se osjećam veoma ženstveno, postala sam samouvjere-na i veoma razumna osoba”.

Prije početka mjeseca ramazana na ulicama Londona održana je svoje-

vrsna parada arapske oholosti. Naime,kako izvještavaju engleski mediji, bogati

Arapi i Arapkinje pohrlili su u Londonu predramazansku kupovinu. Tako sulondonske ulice “preplavljene” presku-

pim automobilima, čija cijena se kreće,u prosjeku, između jedan i dva miliona funti. Arapski skupocjeni automobiliprivukli su veliku pažnju građana Lo-dona. Britanski mediji su smislili origi-nalan naziv za navedenu paradu arapskeoholosti “Ramazanska jurnjava”.

Parada arapske oholosti na londonskim ulicaEngleska

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


V ladar Dubaia šeik Mohammed

bin Rashid Al Maktoum tokommjeseca ramazana darovao je odjećuza tri miliona djece u svijetu. Ova akcija je počela prije ramazana a zavr-šena je 19. ramazana. Podjela odjećeza siromašnu djecu i jetime izvršena

je u Bosni i Hercegovini, Albaniji, Jemenu, Egiptu, Đibutiu, Senegalu,Zanzibaru, Tanzaniji, Malaviju, Jor-danu, Indiji, Pakistanu, djeci Sirije,Filipina, Iraka, Somalije, Etiopije,

Malezije, Kazahstana, Tajlanda i Ban-

gladeša. Akcije je sprovela humanitar-na organizacije Ujedinjenih ArapskihEmirata “Crveni polumjesec”. U po-četku je šeik Mohammed bin Rashid

Al Maktoum mislio da pokloni odjećua milion djece. Tokom akcije podjele

odjeće broj djece je povećan na tri mi-liona. Također, ova humanitarna akci-

ja protekla je u znak sjećanja, odnosnoobilježavanja devete godišnjice smrtieika Zayeda bin Sultan Al Nahyana.

57

U engleskim zatvorimleži preko jedanaes

hiljada muslimana

Vels

Foto islamneta


Šeik Mohammed bin Rashid Al Maktoum obukaotri miliona djece

UAE

Broj muslimanskih zatvorenika u Engleskoj i Velsu povećan je

za preko 200% od 1998. godinedo danas. Prema statističkim po-dacima, objavljenim u britanskomparlamentu, u zatvorima Engleskei Velsa, zaključno sa 2012. godi-nom, leži 11.248 muslimanskihzatvorenika, dok se krajem 1997.godine tek 3.681 muslimana nala-zilo u zatvorima. Broj musliman-skih zatvorenika se konstantnopovećava. U pojedinim zatvorima

u Engleskoj muslimani čine domi-nantnu većinu. Kao takvi, musli-manski zatvorenici uspješno name-ću svoja zatvorska pravila. Prema izjavama zatvorskih službenika inekih zatvorenika za BBC, u veći-ni engleskih zatvora prostorije za obavljanje molitve su nedovoljne.“Džuma-namaz se klanja u višeprostorija”, kaže jedan od zatvore-nika. Prema istim izjavama, musli-manski zatvorenici uspješno name-

ću svoja pravila ponašanja prema ostalim nemuslimanskim zatvore-nicima. Takvo stanje posebno teš-ko pada pripadnicima ekstremnihkatoličkih opredjeljenja.I u drugim europskim zemljama muslimani postaju dominantna većina u zatvorima. Naročito je ta-kav slučaj sa Francuskom gdje suzatvori prepuni muslimana. Rapi-dan porast broja muslimana u eu-ropskim zatvorima govori i o od-nosu Europe prema muslimanima.Otkako je Europom zavladala isla-mofobija muslimani sve više punezatvore.

Put do džume pun trnovitih preprekaJerusalem: Palestinci ilegalno prelaze cionistički zid da bi klanjali džumu udžamiji Al-Aqsa.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


Svjedočenje Srba o ratnim zločinima nad Bošnjacima

Zločin

Srpsku stranu priče o ratnimzločinima nad Bošnjacimanastavljamo objavljivanjempokajničkog pisma kojeg jepravomoćno osuđeni ratnizločinac Predrag Bastahuputio iz fočanskog zatvorapredsjednici Udruženja “Žena-žrtva rata“ Bakiri Hasečić.Bastah je osuđen na 22godine robije na Sudu BiH

P : R H

Srpsku stranu priče o ratnimzločinima nad Bošnjacima na-tavljamo objavljivanjem po-

kajničkog pisma kojeg je pravomoćnoosuđeni ratni zločinac Predrag Bastahu utio iz fočansko zatvora reds ed-

nici Udruženja “ ena-žrtva rata” BakiriHasečić. Bastah je osuđen na 22 godinerobije na Sudu BiH.

asta re rag zvan ar

Poštovana gospođo, ja se izvinjavamšto ne navodim vaše ime i vaših najmili- jih jer znate da sam ja u zatvoru i mislimda ćemo imati ubrzo razgovore dok vamprezentiram neka stravična djela što suradili najodgovorniji ljudi SO Vlasenica a koje je sklonio zamjenik glavnog tu-žioca Milorad Barašin i tužiteljica Sanja Jukić koja je ista zastupala predmet Sta-nić Radenka, komandira PS Vlasenica te aktivnih policajaca Garić Gorana iIlić Đoka. Predmet se vodi a već duževrijeme ne podiže se optužnica protiv istog Stanić Milenka, predsjednika SO iKriznog štaba Vlasenica, vodio se pred-met i protiv Višković Gorana od 2004.godine što ja uopšte nisam znao, tako da su Stanić Milenka oslobodili i njegovog brata monstruma Stanić Radenka, ko-mandira PS koji se na ročištu kao svje-dok mo branio ćutn om a zastupao nas

je isti advokat ivša Veljko sa Sokoca,koji mi je uzeo 20.000 KM i svi su meubjeđivali da šutim da ne otkrijem stra-vične zločine što su učinili braća Stanićimoji nadređeni i Mane Đurić, načelnik

PS i načelnik Centra policije Zvornik kog je istjerao sa dužnosti Visoki pred-stavnik Pedi Ešdaun 2003. godine izabranio mu rad u Policiji. Stanić Ra-denko, komandir PS Vlasenica od aprila 1992. godine, čitav rat bio je na čelu PSa poslije rata pronašao je mjesto u SIPIgdje je završio i Pravni fakultet.

Braća Stanići i Mane Đurić bili sustrah i trepet u ratu i oni su odlučivaliko će ostati lojalan, koje će selo zapaliti iuništiti, čiju će kuću zapaliti, a prva je za-paljena Fadila Turkovića, komandira PSprijeratnog do 21. aprila 1992. godine, idosta kuća u gradu izgorelo je i porušeno,sva nadgorbna obilježja, spomenike i ni-šane poskidali na njihove oči, nema prija-va i kad su sve porušili i uništili miniralisu džamiju sa 260 kg eksploziva “trotila”,primjenjuje se u rudnicima. Prilikom ru-šenja vjerskog objekta srušili su Dom kul-ture, kino, robnu kuću, autobusku stani-cu, tri stana, uništili više kuća i sva stakla

popucala su na objektima. Narod je biorevoltiran, demolarisan ko je to počinio.Braća Stanići i Đurić su rekli da je došla balijska granata i sve porušila, lično samih vozio i vidio kada je padala džamija, jer je bila sva policija angažovana za obe-zbjeđenje i bio je policijski čas od 22 h, ja sam se sklonio sa starješinama na spratRobne kuće i čuo sam neprijatan smrad,oni su mi rekli da gori sporogoreći štapini tada je nastala snažna detonacija, muna-ra je otišla u vis 50 m i kamenje se rasulopo cijelom gradu, bili su oblaci prašine.Ubrzo su stigla dva dampera “Tereh”zelena, vlasništvo Rudnika “Boksita” izMilića nosivosti po 80 tona i utovarivač“Katerpilar” žute boje utovarna kašika 10kubika zemlje i 10 tona. Takođe, dovelisu čuvari zatvorenike iz logora “Sušica”i zatvorenike iz zgrade kod Suda gdje jebio zatvor što je obezbjeđivala policija, a lo or “Sušica” vo ska. Eks loziv e izdao

eliković Savo, a džamiju su miniraliKlještan Drago, rezervni policajac miner,Golić inžinjer i inžinjer iz Milića, naža-lost ova dvojica inžinjera su poginuli na razminiranju terena a Klještan je umro.

Ali, naredbodavci i organizatora ovog zločina su na slobodi, isti su skriveni odlica pravde a mene su žrtvovali, njihovog ličnog vozača, da skrivam njihove zločineu kojima su i oni učestvovali.

Predsjednik SO Milenko Stanić

Poštovana gospođo, predsjednik SOMilenko Stanić i Mane Đurić, načelnik lič-no su naredili i našli izvršioce da strijeljaju240 logoraša u “Sušici” a to je urađeno zaodmazdu 29 srpskih boraca koji su poginulina Rogosiji i to na borbenoj liniji početkomoktobra 1992. godine. Zato je odbrana Viš-ković Gorana lagala je da je Rogosija srspkelo i da je poginulo 29 civila ali sve je ovopobrisano na CD-ovima sa ročišta da sakri-

ju zločin i zločince. Tužiteljica nije dala dae spominje nigdje ime Radenka Stanića,komandira PS, odmah je tražila prigovor ikrivanje pravih zločinaca, Stanić Milenka iMana Đurića načelnika.

Sada ću da vam prezentujem živu isti-nu što vas boli a to je pogibija vaše sestrekojoj su lično garantovali bezbjednost daće lojalna ostati u svojoj kući sa mužomali od toga nema ništa. Prvo, braća Staniću primili njihovog prvog rođaka Mirosla-

va Kraljevića zv. Mićo “Kralj” u policiju apostavili ga za komandanta interventnog voda specijalaca koji je imao 40 mladića ive je pobio ljude po gradu, streljali babe,

djecu na Drumu, ubili 20 ljudi, u selu Pi- juci 16 ljudi i oteli terensko vozilo “HiruCdai”, bijelu od trgovca privatne pro-davnice iz tog sela iz Pijuci, takođe isti suhapsili ljude po noći i vodili u logor “Su-ica” pod komandom Kraljević Miroslava

kome je Stanić Radenko dao odriješeneruke da ali i ubi a, ro oni i silue, uzima autobuse od Birča, umarstva kad mu godtreba, takođe isti Kraljević Miroslav imao je svoje dvije kancelarije gdje su ispitivaprivođena lica, tukli, mučili, tu su privelii tvog zeta Smaila po noći. Kaljević ga jeispitivao i tukao, tražio mu pare i zlato.Drugo veče Kraljević Miroslav dolazi sagrupom ljudi u kuću tvoje sestre i siluje jena oči Smaila a isti Kraljević vozi bijeloggolfa sa zastavom okačenom na mjestoantene. Auto su oteli od stolara Jašarevića,bijelog golfa dvojka.

Ovo je prva scena, Smaila odvoze ulogor “Sušica”, tvoja sestra dolazi sva uplakana u PS moli Stanić Radenka i Mana

Đurića da joj ne vode muža i ako ne možeda joj dozvole odlazak za njime ali istinisu dali već joj i dalje daju garanciju daće ostati u kući lojalna i da je neće nikodirati. Tada su u njenu kuću doveli dje-

Zločinac Bastah u pokajničkomizdaje ratne zločince Vlasenice


7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


vojku Muminović sa Gradine, jednu suuhvatili u Rovašina selu prema Cerskoj idvi e iz rada, a dolazila im e u oste Da-liborka etković, koju je dovozio argićMilanko, načelnik, tu su jeli, gotivili se,plesali, vodili ljubav (seks) sa tvojom po-kojnom sestrom, lično je plesao StanišićLjuboje zvani Ljuban inspektor u PS i to je plesao da sam ih lično vidio sa vrata da je tvoju sestru skinuo u kupaći kostim.Ognjen Ostojić, inspektor vodio je ljubav sa djevojkom iz Rovaša. Mane Đurić tu jespavao a ja sam lično dolazio da ih zovempošto su isključili motorole, sistem veze,vojska se pobunila i tražila smjenu policij-skih starješina zašto drže žene i djevojke ivo e ju av, nasta a je po una. Svi nave-denih lica supruge su bile u Srbiji a Osto- jić Ognjen neoženjen, on se nije trijezniood alkohola, ovo je živa istina šta su radiliod tvoje sestre starješina PS Vlasenica. Na raju čitavog ovog sramnog z očina isti su

pobili ove nedužne mlade osobe kojima sugarantovali bezbjednost i sigurnost. Glav-ni ljubavnik tvoje sestre bio je inspektorStanišić L ubo e zv. L uban. a ova ubistva nisam vidio ali sam vozio na uviđaj argi-

ća Milanka i Ostojić Ognjena, inspektora u kući tvoje sestre nije bilo nikoga i krv je pobrisana tako da se nije vidjelo ništa.Poslije ovi inspektori pokušali su da sakrijuzločin i rekli su da su ove žene otišle za Tu-zlu. Ja sam to rekao tvom zetu u Bijeljiniali nažalost isti taj Smail prodao je kućuStanić Radenku, kumu polica cu ko i živiu vajcarskoj i isti Smail pokušao je na

ročištu da brani zločinca Stanić Radenka,koji je ovo sve isplanirao, pobio silni naroda sada je i u SIPI visoko rangirani radnik.Za ovo ću javno svjedočiti i rekao sam na Sudu BiH da ću tebi ovo sve reći.

ažalost, 20. maja 1995. godinenajodgovorniji ljudi su izvršili skrivanjezločina premještanje mrtvih tijela u ma-sovnu grobnicu na “Ogradice”, udaljenood Vlasenice 18 km. Glavni organizatorii naredbodavci su Milenko Stanić, ManeĐurić, načelnik i Stanić Radenko, jamu jepronašao Klještan Milosav zv. “Vepar”, di-rektor privatne firme “Loris”, u obezbjđe-n u bili su Stanić Milenko, Mane Đurić,Radenko Stanić, Milanko argić, OgnjenOstojić, Ljuboje Stanišić, Klještan Milo-sav zvani “Vepar”, a policija je blokirala sve puteve što prolaze pored groblja “Ra-kita”, u groblju bilo je 5 grobnica. Bager jebio GP Radnika iz Vlasenice marke “Ra-doje Dokić” žute boje gusjeničar, sa njim je rukovodio po naredbi Stanić Radenka rezervni policaac Lošić (Božana) L ubisav zvani “Amerikanac”, koji živi u ikagu(rodbina: Ljubinka (Stojka) Losic, Marko(Ljiljana) Losic) već duže godina i isti je

vozio kamion “FAP-a 16.19” kipera vla-sništvo GP Radnik Vlasenica. Takođe uzet je i kamion od “Boksit transa” iz Milića,Mercedes 3636, dovezao ga je Stanišić To-dor zvani “Tošica” rodom iz Dervente kod

Milića, ovaj vozač dužio je ovajkamion i vozio ga je, a nova ga je zadužio 1982. godine jertada sam i ja vozio mercedesa u “Boksit transu” i znam voza-ča. Ovo je sve živa istina i ovoću svjedočiti.

Za ove ja ležim zločince,to su mi naredili da vozim

mercedesa kipera, ja sam sepočeo buniti da ne vozim

a isti su rekli i mi smo s to-bom, to moraš voziti ti i LošićLjubisav zvani “Amerikanac”.U groblju je bio bager, Pet-ko Gradinac doveo je četiriatvorenika koji su kupili

komade tijela što spadnu sa bagera. Ovi momci su se zva-li Ismet, Almir, Fuad i FadilFerhatbegović iz Papraće,Memića i Capardu što ih jevojska zarobila u maju 1992.godine. Fap je bio natovaren, ja sam dovezao mercedesa, parkirao po-red bagera i posmatrao utovar, poslijenekoliko zahvata kašikom pojavila su sekomplet tijela ljudi, nisu se raspala jer subila u ilovači i duboko zakopana. Poznaoam tijelo Salaharević Zumre, krojačice,bila joj je glava razbijena, bila je bez suknjegola, Hasan, njen muž, druga kašika bila jetvoja sestra ista kakva je bila živa u garde-robi, meni su suze potekle iz očiju, tolikomi je žao te žene i krojačice Zumre jer jeila mojoj suprugi trudničke haljine. Ovou sve gledali moje starješine i predsjednik Milenko Stanić koji se smijao i keslao kad

je vidio Zumru golu.Iz tih grobnica odvežena su četiri kami-ona a ima još jedna, takođe imaju još dvijegrobnice pun autobus žena, djece i staraca na liniji razgraničenja gdje nije pronađen i


u blizini ekovića ima masovna grobnica to sam saznao i znammjesto gdje se nalaze. Molimvas, u šumi je pronađena grob-nica tu je bio drugi dan bageristo Lošić Ljubisav i po danusmo vozili mrtve logoraše jer sunam rekli da su iz logora tijela bila sva raspadnuta i struhla samo su bile kosti u gardarobi.I ovdje su bile moje starješine,

sa Nivom su dolazili, vozio ih je policajac sad aktivni RebićNenad. Isti su bili na Ogradica-ma gdje nismo mogli izlaziti sa kamionima već nas je izvlačiozglobni traktor vlasništvo Srp-skih šuma iz Vlasenice a vozioga je Mozić Novica.

Za ovo niko ne odgovara,ovo je sakrio sve Milorad Bara-šin najveći zločinac koji osloba-đa sve zločince lidere a običneljude kazne smrtnim kaznama

sudija Zoran Božić mene je osudio na smrta Kličković oslobodio pa koja je ovo pravda.Meni Božić Zoran nije dao ovo da iznesema kad me je presudio ja sam ga zvao da dođena “Kulu” i došao mi je sa asistenkinjom i učetiri oka rekao mi je da šutim na apelaciji.

Sve su izjave montirane samo da sakrijunajglavnije zločince Stanić Radenka, koji jeprimao u policiju najveće zločince pa čak ljude koji su imali teška ubistva.

Miroslav Kraljević je 4. juna u popod-nevnim satima izveo iz zatvora kod suda 28 zatvorenika staraca u autobus Dubrava marke, od Srpskih šuma, vozio je Trifuno-

vić Slavko i odvezao 3 km od grada. Nje-gova sestra Kraljević Višnja zvana “Beha”sve je postrijeljala, za ovo ću biti svjedok da se uvjerite prvi je strijeljan DžodžajevićIbrahim.

Poznaosam tijeloSalaharević

Zumre,krojačice, bila joj je glava

razbijena, bila je bez suknje,

gola, Hasan,njen muž, druga

kašika bila jetvoja sestraista kakva

je bila živa u

garderobi, menisu suze potekleiz očiju, toliko

mi je žao težene i krojačiceZumre jer je šila

mojoj suprugitrudničkehaljine.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


No comment


Muslimanima zabra-njeno parkiranje ispredtržnog centra!Znak zabrane muslimanima da koristeparking tržnog centra u Houstonu pojavio se ove sedmice, izazivajući ogro-man bijes muslimana. Preko puta trž-

nog centra nalazi se džamija El Faruk.Naše vijesti, 11. august 2013.

Najbaksuzniji čovna svijetu: Tukli sumajmuni, ujedale zi ajkule Američki ribar vjerovatno je najbak-suzniji čovjek na svijetu, budući da je preživio ujed ajkule, udar groma,ujed zvečarke, pa čak i batine odmajmuna.Klix, 13. august 2013.

zgradili neboder od 47spratova i zaboravili liftTornjevi In Tempo u španskom gradićuBeni orm zamiš jeni su ao gra evina budućnosti i simbol izaska panije iz re-

cesije, no građevinari su se toliko zanije i i ejom a sagra e najvišu stam enu

gradu u Evropi da su zaboravili lift.Nezavisni kalesijski portal, 11.avgust 2013.

Živinice: Uznemiravaovjernike u džamiji, poli-cija ga privela, pa umrou automobiluZijad Klapić iz Priluka kod Živinica preminuo je jutros u policijskoj automo-bilu ispred mjesne džamije, nakon što je policijska patrola intervenisala zbog uznemiravanja vjernika na sabah na-mazu. Klapić je, kako navode mještaniPriluka, dugogodišnji psihički bolesnik i u posljednje vrijeme je često na sabahnamazu uznemiravao imama i vjernike.Nije nikog fizički napadao, ali je učionaglas, pjevao, hodao po džamiji tokomklanjanja, ulazio, izlazio... Imali smopuno razumijevanja za njega.Bportal, 30. juli 2013.

Kategorija ‘konji’: ‘Prodajemsina debila ili poklanjam ne-kom ko će moći da ga izdržava’Oglas je smješten u kategoriju ‘konji’, a ponuđena je i zamjena. Prodajem sina e i a i i po anjam ne om o će moći

da ga izdržava, dodaje se u oglasu. U‘kratkom opisu ARTIKLA’ navedeno je: Spava o po ne, je e, šmin a sepola sata, rikta frizuru, ide na kafu sa tarijim devojkama i tetkicama, dođeući istušira se PONOVO JEDE, o e

u nepoznatom pravcu sa mnogo sta-rijim devojkama od sebe, dođe ujutruu 5 o ucan o ovač a uja, I OPEEDE i tako sve u krug.

Bportal.ba, 12. august 2013.

Kemal Malovčić, pjevač: Prevario sženu stotinu puta i je to znala, znala jće, ako ode, možda još goru budalu naiKad bi ti se pružila prilika da li bi pre-vario suprugu? A, zašto da ne? I do sada sam je pre-vario stotinu puta, pa što ne bih i opetkada bi se ukazala dobra i zgodna prilika.Da li je ona znala za tvoje prevare?Naravno da je znala. Dolazilo je doprekida, skoro i do razvoda, ali opetmi se vraćala. Znala je da će, ako ode,možda na još goru budalu naići i... štoće joj sve to. Zna da joj se ja uvijek vra-ćam kući.Ljeto je tu, gdje ćeš i kako ćeš ga

provesti?Radit ću još do ramazana, a onda ćuda postim.Expres magazin, 30. juli 2013.

Nauružani pljačkaš je uhap-šen nakon što je tokompljačke zastao kako bi sepobrinuo za uplakanu bebuKlix, 13. august 2013.

Kenijac tužio Izrael iItaliju zbog razapinjanjaIsusa KristaKenijski advokat Dola Indidis pre-dao je Međunarodnom sudu pravde u

Haagu tuž u protiv Izrae a, rims og cara Tiberija, Poncija Pilata, jevrejskihstarješina, kralja Heroda i Italije zbog neza onitog su enja i razapinjanja Isusa Krista.Klix, 31. juli 2013.

Ide u zatvor jer je napa-sao stado bez lične karteZoran Miladinović iz kuršumlijskog sela Sagonjeva, kažnjen je jer nije imao ličnuartu o je čuvao sto u u svom se u.“Policajci su mi pretprošle godine pisa-

li kaznu dok sam u ataru čuvao stoku.Re ao sam im a ičnu ne nosim a nebi izbledela”.Nezavisne novine, 3.avgust 2013.

Djeca pale automopo MostaruTom prilikom su zapaljena dva par-kirana automobila, a prema svemusudeći, požar je izazvan dječjomnepažnjom.Naime, policijski istražioci smatrajuda su se djeca igrala vatrom na gara-žama, a sve je izmaklo kontroli kad jezaduvao jak vjetar i plamen bacio na vozila, koja su ubrzo planula.Nezavisne novine 13. august 2013.

utba hafiza Spahića:a sam bh. političar, ja

bih se javno objesio!Naši radnici džaba traže, nema pla-ta po nekoliko mjeseci... Ljudi džaba rade. Allahsalamet i država i ovo sve,allahsalamet... Sinoć slušam, ljudi podevet mjeseci nemaju plata! Ja da sampolitičar, ja bih se javno objesio, ne bihčekao tu bruku da me pogađa.

Ana o ija, 2. august 2013.

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


ijelo koristi mnogo energi-

je to om vjež anja. U o i onajkasnije 60 do 120 minuta na-kon tako velikog fizičkog napora ne unesete hranu, upozoravajustručnjaci, mišići se neće rege-nerirati pravilno i sav vaš trudbiće uzaludan. Zato, nakon što seosvježite vodom ili svježe cijeđe-nim sokom narandže, najkasnijedva sata poslije treninga navalitena banane, koštunice, suho voćeili ananas.

Britanski naučnici razvili su“pametan” hirurški nož koji

može da identificira tkivo zahva-ćeno rakom. Tim istraživača senada da će ovaj nož pomoći hi-rurzima da riješe opasan i čestproblem kada u tijelu pacijenta,i pos ije za vata, ostanu ije ovitumora. Hirurzi koriste skalpelekoji zagrijavaju tkivo dok ga sije-ku, proizvodeći paru jakog mirisa.Eksperimentalni skalpel onda ana-lizira paru i odmah signalizira da li je tkivo kancerogeno ili zdravo.

61

Nauka Prijavili se za odlazak na Mars

Novi skalpel koji detektir

Varijacije u trajanju trudnoće i do 5sedmica

Rane će se uskoro “zavarivati”?

Kako spriječiti dehidraciju tokom vrelih dana?

V iše od 100.000 ljudi prijavilo sea odlazak na Mars, u nadi da će

biti izabrani da provedu ostatak svog ži-vota na toj udaljenoj planeti. Cilj pro-

jekta Mars One je kolonizacija crvenog planeta od 2022. godine. Već ove godi-ne bit će izabrana grupa od 40 osoba,a samo njih četiri, dva muškarca i dvije žene krenut će na Mars u septembru2022. godine i ondje sletjeti u aprilu2023.

rajanje trudnoće može prirodno varirati i do 5 sed-mica, sugerira nova studija američkih naučnika.Njihovi podaci se temelje na računanju tačnog trajanja trud-

noće nakon preciznog određivanja trenutka začeća. Datumzačeća je o re ivan uz pomoć mjerenja oncentracije or-mona u uzorcima urina ispitanica.

Jedna izraelska kompanija razvi-la je poseban metod zarastanja

rana bez vidljivih šavova i ružnih oži-

ljaka, a zasniva se na tzv. tehnici “za-varivanja”. Ova tehnika će prvo po-četi da se primjenjuje kod saniranja rana nastalih nakon carskih rezova, a naučnici vjeruju da će postati zastu-pljena i kod liječenja opekotina i kodkozmetičkih zahvata.

Obilno zno- jenje i ne-

odgovarajuća nado-knada tečnosti i solimogu uzrokovati to-plotnu iscrpljenost,a umor, iscrpljenost,anksioznost, sniženjekrvnog pritiska, jak bol i grčeve mišića ruku i nogu, povi-šenu temperaturu,glavobolju, vrtogla-vicu, nemoć. Zato jeneophodno unositidovoljno tečnosti,

blago soliti hranu,izbjegavati kofein,veće fizičke napore ineprikladnu odjeću,savjetuju ljekari.

P : S K


Poslije fizičke aktivnmorate jesti!

7/27/2019 SAFF [broj 344, 16.8.2013]


saff [broj 344, 16.8.2013]

Documents