sadrŽaj - kc-sump.eukc-sump.eu/wordpress/wp-content/uploads/2015/01/analiza_postojeceg... ·...

SADRŽAJ

1 Analiza postojedeg stanja ................................................................................................................ 1

1.1 Analiza postojede dokumentacije ............................................................................................ 1

1.2 Analiza dionika prometnog sustava ...................................................................................... 19

1.3 Analiza prometne infrastrukture ........................................................................................... 21

1.4 Analiza postojedeg stanja sigurnosti prometa ...................................................................... 25

1.5 Analiza prometnih tokova ..................................................................................................... 26

1.5.1 Analiza neprekidnog automatskog brojanja prometa ................................................... 26

1.5.2 Analiza prometnih tokova ručnim brojanjem prometa ................................................. 29

1.6 Analiza stava javnosti ............................................................................................................ 63

1

1 Analiza postojedeg stanja

Analiza postojedeg stanja prometnog sustava Grada Koprivnice izvršena je kroz analizu postojede

planske i projektne dokumentacije iz područja prometa, analizu svih dionika prometnog sustava,

analizu prometne infrastrukture te analizu prometnih tokova na prometnoj mreži.

Analizom postojede prostorno-planske i projektne dokumentacije obuhvadeni su prostorni planovi i

svi aktualni planovi i projekti vezani za postojede stanje i razvitak prometne infrastrukture na

području Grada Koprivnice i prometnog sustava opdenito. Osim dokumenata koji su izravno vezani uz

prometni sustav, analizirani su dokumenti i podatci koji izravno ne pripadaju prometnom sustavu, ali

su vrlo važni za kvalitetno planiranje prometnog sustava. Tu se ubrajaju demografski podaci, podatci

iz područja, gospodarstva, turizma i slično.

Analiza postojedeg stanja prometne infrastrukture izvršena je snimanjem i analizom

georeferenciranog videa ključnih elemenata prometne infrastrukture te neposrednom analizom na

terenu. Analiza prometnih tokova izvršena je ručnim brojenjem na karakterističnim lokacijama na

području grada Koprivnice.

1.1 Analiza postojede dokumentacije

Postojeda dokumentacija podrazumijeva cjelokupnu prostorno plansku, projektnu i ostalu

dokumentaciju koja je na bilo koji način povezana s prometnim sustavom ili može imati utjecaj na

planiranje prometnog sustava. U tom smislu analizirani su svi važedi prostorni planovi i planovi

uređenja prostora, sva aktualna dokumentacija iz područja prometa te razni statistički podatci o

lokalnom stanovništvu i njihovim aktivnostima.

Analizom je obuhvadena sljededa prostorno planska dokumentacija:

Prostorni plan uređenja Grada Koprivnice, Glasnik Grada Koprivnice 04/2006., 05/2012.

Generalni urbanistički plan Koprivnice

- Detaljni planovi uređenja: Leniše-zona Istok, Leniše Zona B-5, Zona A11, Stambene gradske

četvrti Pri Sv. Magdaleni, centralnog gradskog područja Dubovec u Koprivnici, Lenišde-Zona

istok, Zona centralnih funkcija u Koprivnici, Cvjetna u Koprivnici, Zagorska u Koprivnici

http://www.koprivnica.hr/user_content/documents/broj_4_2006.pdf

http://www.koprivnica.hr/user_content/documents/broj_5fdklaj.pdf

2

Prostorni plan uređenja Grada Koprivnice

Prostorni plan uređenja Grada Koprivnice (Glasnik Grada Koprivnice br. 9/09 i 5/12) je osnovni

dokument prostornog uređenja grada kojim se utvrđuju dugoročne osnove organiziranja i uređivanja

prostora u skladu s ciljevima i zadacima društveno - ekonomskog razvoja.

Prostorni plan uređenja Grada Koprivnice sadrži osnovne podatke o Gradu Koprivnici koji

podrazumijevaju njegovu površinu od 91,73 km2 što čini 5,2% teritorija Koprivničko-križevačke

županije (1.746,40 km2). Grad Koprivnica je najgušde naseljen prostor sa 339,4 st/km2.

Tablica 1 Podaci o površini, stanovnicima, domadinstvima i gustodi naseljenosti u odnosu Koprivničko-križevačku županiju

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA

1.1.1.1 ŽUPANIJA

1.1.1.2

površina

stanovnici stanovi domaćinstva gustoća naselj. (2011.) Popis 2001. Popis 2011. Popis 2001. Popis 2011.

Popis

2001.

Popis

2011.

km 2 % broj % broj % broj % broj % broj broj broj

stan/km2

Županija

ukupno 1.746,4 100 124467 100 115582 100 43066 100 46485 100 39693 38322 66,1

Grad

ukupno 90,94 5,2 30994 24,9 30872 26,7 10854 25,2 12429 27,6 10274 10848 339,4

Iz područja prometa Prostornim planom utvrđuju se osnove organiziranja i uređivanja sustava

infrastrukturnih koridora (prometnica) i građevina te njihovo povezivanje sa sustavom susjednih

područja.

Promet

Područjem Grada Koprivnice prolaze sljedede državne ceste:

D2; G.P. Dubrava Križovljanska (gr. R. Slovenije) - Varaždin - Virovitica – Našice - Osijek –

Vukovar - G.P. Ilok (g. R. Srbije),

D41; G.P. Gola (gr. R. Mađarske) - Koprivnica - Križevci - Vrbovec (D26),

Popis cesta koje su 2012. godine prešle u nadležnost Grada Koprivnice (sada imaju status

nerazvrstanih cesta):

ŽC 209000 / A.G. (Koprivnica) – Đelekovečka cesta – Ul. Čarda – D41 - 2,40 km

ŽC 211200 / A.G. (Koprivnica) – Ivanjska cesta – Pavelinska (dio) – Gornji Banovec – Donji

Banovec (dio) - 2,39 km

ŽC 214000 / Ulica I. Česmičkog – D2 - 2,79 km

ŽC 214100 / D2 – Ul.A. Starčevida (dio) – Ivanjska ulica – Donji Banovec – Marofska – D41 -

1,59 km

3

ŽC 214200 / D41 – Trg bana Jelačida (dio) – Kneza Domagoja – Herešinska – Herešin - 2,98 km

ŽC 214300 / A. Starčevida (dio) – Florijanski trg – A. Nemčida – Trg Mladosti – Starogradska

ulica – Starigrad – Jagnjedovec – A.G (Koprivnica) - 10,18 km

ŽC 214400 / Ul. I. Mažuranida – Stari Brežanec – D41 - 0,92 km

ŽC 214500 / Ul. Kolodvorska – Vinička – Dubovec – A. Mihanovida (dio) – Bilogorska - 2,07

km

ŽC 214600 / Križevačka ulica – Trg mladosti - 1,10 km

ŽC 214700 / D41 – Miklinovec – A. G. (Koprivnica) - 4,16 km

ŽC 214800 / D2 – Bakovčica - 2,43 km

LC 260150 / A. G. (Koprivnica) – Kunovec Breg (D2) - 0,54 km

LC 260210 / D41 – Ul. F. Galovida – Florijanski trg - 1,00 km

LC 260220 / Ul. I. Meštrovida – Taraščice - 0,79 km

LC 260240 / Ul. Hrvatske državnosti - 0,47 km

LC 260260 / Ul. M. Krleže (dio) - 0,72 km

LC 260270 / D41 – Ul. Ž. Selingera (dio) - 0,50 km

LC 260300 / Reka (D41) – Starigrad – Draganovac – Koprivnica – D41 - 6,91 km

LC 260900 / Bakovčica – A. G. (Koprivnica) - 0,68 km

LC 260910 / A. G. (Koprivnica) – A. G. (Koprivnica) - 0,92 km

LC 260920 / A. G. (Koprivnica) – Jagnjedovec - 1,32 km

UKUPNO: 46,87 km

Željeznički promet

Željezničke pruge na prostoru Grada Koprivnice su:

Željeznička pruga od značaja za međunarodni promet M201 (Gyekenyes) – Državna granica-

Botovo-Koprivnica-Dugo Selo,

Željeznička pruga od značaja za regionalni promet R202 Varaždin-Koprivnica-Virovitica-

Osijek-Dalj

Spojna željeznička pruga koja povezuje željezničke pruge M201 i R202.

Razvojnim planovima planirana je dogradnja drugog kolosijeka s rekonstrukcijom postojedeg

kolosijeka za brzinu V=160 km/h na željezničkoj pruzi za međunarodni promet M201. Također, u

sklopu razvoja prigradskog prometa između Varaždina i Koprivnice na željezničkoj pruzi od značaja za

regionalni promet R202 planirana je dogradnja drugog kolosijeka uz postojedi.

4

Generalni urbanistički plan (u nastavku teksta: GUP) je dokument prostornog uređenja koji je

donesen za prostornu cjelinu unutar granice statističkog naselja Koprivnica.

Generalni urbanistički plan Koprivnice izradio je Urbanistički institut Hrvatske d.d. iz Zagreba, a koji

određuje svrhovito korištenje, namjenu i uvjete za uređenje prostora unutar granica utvrđenih

Prostornim planom uređenja Grada Koprivnice.

Ovim GUP-om predviđa se gradnja i uređenje ulične osnovne mreže koja se sastoji od gradskih

obilaznica (južne i istočne), glavnih gradskih ulica, sabirnih ulica, te ostalih nekategoriziranih ulica.

Također, u GUP-u su definirane načelne širine koridora za planirane kategorije ulica, potreban broj

parkirališnih ili garažnih mjesta ovisno o namjeni prostora u građevini te njihov raspored na javnim i

privatnim površinama.

U željezničkom prometu planira se modernizacija koprivničkog željezničkog čvora i dogradnja dijelova

željezničke mreže radi osposobljavanja željeznice za funkciju u sklopu pruga visoke učinkovitosti

(brzine i nosivosti) u okviru V. Europskog prometnog koridora.

Planirani koridori omoguduju zadržavanje postojedih i gradnju novih pruga bilo na postojedoj,

podignutoj ili spuštenoj niveleti, što de se definirati studijskim i projektnim rješenjima koprivničkog

željezničkog čvora i postojedih pruga. Kod izgradnje drugog kolosijeka obvezna je izgradnja

deniveliranih cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge.

GUP-om je predviđena gradnja biciklističkih staza i traka te pješačkih površina, osim uz prometnice, i

na drugim mjestima sukladno primjerenim širinama.

Vrlo važna odredba GUP-a je: U cilju poboljšanja organizacijskih i tehničkih uvjeta odvijanja javnog

prometa GUP-om se omoguduje uređenje postojedih i gradnja novih terminalnih građevina i površina

na mjestima sastajanja dviju i više vrsta putničkog prometa te uređaja za teretni promet pri čemu se,

uz ostalo, mora osigurati dostupnost svim korisnicima terminala, a posebno osobama s invaliditetom i

osobama smanjene pokretljivosti.

Generalni zaključak:

Planom je potrebno predvidjeti proširenje koridora u zonama raskrižja kako bi se mogle osigurati

dodatne prometne površine za sve prometne tokove motornih vozila, pješaka i biciklista.

Zbog sve vede popularnosti biciklističkog prometa i njegove održivosti Planom bi trebalo obvezati na

izgradnju biciklističkih staza i trakova prilikom izgradnje svih novih važnijih prometnica i

rekonstrukcije postojedih gdje god to prostorne mogudnosti dozvoljavaju bez obzira na možebitno

povedanje u iznosu investicije.

5

Kod mjera provođenja Plana bilo bi dobro da se uvrsti odredba da se plan može provoditi izradom

studija, idejnih rješenja, odnosno stručnih podloga, kojima de se sagledati prometni i drugi

infrastrukturni sustavi u cjelini ili parcijalno. Na taj način bi rješenja mogla i odstupiti od planiranih,

ukoliko se kroz izradu tih studija, idejnih rješenja, odnosno stručnih podloga dokaže da je takvo

rješenje racionalnije i tehnički ispravnije.

Ovakvom odredbom omogudilo bi se kreiranje prometnih rješenja u skladu s najnovijim znanstvenim

i stručnim dostignuda iz područja prometa i transporta bez nelogičnih ograničenja koja mogu biti

uzrokovana krutim prostornim planovima.

Na području grada Koprivnice izrađeni su Detaljni planovi uređenja za sljededa područja:

Zagorska u Koprivnici,

Zona centralnih funkcija u Koprivnici,

Cvjetna u Koprivnici,

Leniše Zona B-5,

Leniše-Zona Jug,

Lenišde-Zona istok,

Stambene gradske četvrti Pri Sv. Magdaleni,

Zona A-11,

centralnog gradskog područja Dubovec u Koprivnici.

DPU Zagorska – ovim Planom rješava se izgradnja novoformiranih, nerazvrstanih cesta – ulica,

izgradnja priključaka na postojedu prometnu mrežu grada – postojede ulice, izgradnja raskrižja,

izgradnja novih kolnih i pješačkih prometnih površina te rezervacija prostora unutar funkcionalnog

sklopa naselja za izgradnju prometnih površina.

U obuhvatu plana osigurava se nesmetani pristup, boravak i rad osobama s invaliditetom i smanjene

pokretljivosti. U prostoru nede biti arhitektonskih niti urbanističkih barijera. Planirane pješačke staze

u naselju su najmanje širine 1.5 m. Svi pješački prijelazi de se izvesti s upuštanjem rubnjaka i

vitoperenjem nogostupa uz najvedi dopušteni nagib od 10%, širine prilazne rampe najmanje 120 cm.

U području obuhvata planira se izgradnja površina namijenjenih odvijanju cestovnog motornog i

pješačkog prometa.

DPU „Zona centralnih funkcija“ u Koprivnici

Prometna mreža unutar područja obuhvata DPU-a je praktično gotovo u potpunosti definirana, uz

izuzetak dvaju prometnih problema.

Jedan je križanje ulica Taraščice, Opatičke i Đure Basaričeka, kao i veza na smjer prema željezničkom

kolodvoru Ulicom Ivana Meštrovida. Prometno najvedi problem predstavlja izmaknuti spoj Opatičke i

Ulice Taraščice na Ulicu Đure Basaričeka, u odnosu na Meštrovidevu ulicu. Obzirom da je prometno

6

značajnija Ulica Taraščice, koja ved duže vrijeme predstavlja prometni nastavak Meštrovideve ulice

prema Ulici hrvatske državnosti i preko nje na Križevačku, GUP Koprivnice predvidio je ispravljanje

navedene ulice na način da se u križanju os Ulice Taraščice dovede u os Ulice Ivana Meštrovida.

Kasnije prometne analize ostavile su otvorenom opciju izvedbe rotora, kao prometnog rješenja koje

valorizira svih 5 prometnih smjerova koji se sastaju u jednoj točci. To se u odnosu na osnovne

postavke ovog plana, bazirane na povijesnoj analizi urbanističke geneze grada, pokazalo kao

prihvatljivo.

Drugi problem predstavlja Ulica Josipa Vargovida, koja pravno još uvijek nije dobila odgovarajudi

status ulice kao javnog dobra, ved je realizirana samo u jednom dijelu i to više kao pristup, nego ulica.

Posljednji prostorni plan, PUP iz 1993., koji je i zacrtao formiranje ove ulice, predviđao je njen proboj,

u L formi od Ulice hrvatske državnosti do Ulice Taraščice.

Najznačajnija povijesna pješačka veza, ona od željezničke stanice do centra, odnosno do sadašnjeg

gradskog parka, a time i do ostataka Koprivničke povijesne utvrde, u svojoj osnovnoj urbanističkoj

ideji nije konzekventno provedena. Ideja veze koja od željezničke stanice vodi do „Narodnog trga i

doma“ i tada se račva u dva tradicijska smjera (prema vagi i prema Šepidu) raspala se kroz realizaciju

druge urbanističke ideje – realizacije „Novog centra“. Dio tog pješačkog pravca je zadržan kroz

pretvaranje dijela Opatičke ulice u pješačku zonu, ali se smjer „zatvara“ lociranjem zgrade porezne

uprave posred njegove logične osi. Međutim, praktična potreba za ovom pješačkom vezom je tolika,

da se određeni pješački pravci „otvaraju“ spontano, te se principom „utabanih staza“ trasiraju kroz

međuprostore građevne strukture.

Istovremeno svakodnevni način korištenja gradskih ulica potvrđuje značaj ove ideje, jer doista

tradicionalni pješački put od željezničke stanice prema centru vodi Meštrovidevom i Opatičkom

ulicom sve do Ulice hrvatske državnosti, nakon čega formalno završava i gubi se kroz nedovršene, pa

čak i neuređene, neugledne prolaze (prolaz u nastavku osi Ulice Taraščice prema Trgu mladosti,

prolaz u nastavku osi Opatičke ulice prema Ulici A. Nemčida i prolaz sjeverno od zgrade Županijske

uprave.

DPU Lenišde – Zona B-5

Ovim Detaljnim planom rješava se dio urbaniziranog prostora grada Koprivnice, smještenog istočno

od središta grada, južno od bolnice, odnosno u neposrednom okruženju nove zgrade Policijske

uprave. To je područje Lenišda.

Najznačajniji problem ovog područja je njegova prostorno urbanistička nedovršenost. Najvažniji

cestovni pravac na području obuhvata plana je glavna gradska ulica - Brade Radid. Ulica Miklinovec

također je istog značaja, ali sada na nju ne postoji kvalitetan priključak. Selingerova je sabirnica

7

priključena na Ulicu brade Radid. Ulica M. Krleže, s istočne strane tangira prostor i ima rang sabirne

ulice. Cijeli prostor funkcionira direktnim ili indirektnim spojem na te ulice.

Pješački promet se odvija pločnicima u sklopu glavnih gradskih ulica i izdvojenim pješačkim

površinama. To su Ulica brade Radid, Selingerova, Miklinovec, Mrazova i Trg Eugena Kumičida.

Osim odvijanja prometa pločnicima postoje i zasebne pješačke površine. To su veza između Ulice

Brade Radid i Trga, pješačka ulica između Doma za starije osobe i građevine Policijske uprave, te

pješački prolaz u poslovnoj građevini.

Jedan od glavnih zadataka ovog plana je dovršenje, povezivanje i formiranje vedih pješačkih zona i

javnih otvorenih prostora.

DPU „Lenišde-Zona jug“ u Koprivnici

Stambena gradska četvrt "Lenišde – zona jug " omeđena je: sa sjevera poljskim putem koji povezuje

Ulicu brade Radid sa Ulicom Miroslava Krleže, izgradnjom obiteljskih kuda u Ulici brade Radid na

njenom zapadnom i južnom rubu te produžetkom Ulice Miroslava Krleže na istočnoj granici

obuhvata.

Planirana ulična mreža sastoji se od sedam novih ulica i to:

- jedne gradske ulice (oznaka UK1)

- stambene ulice (oznaka UK2-UK7)

Planiranim rješenjem, određuje se prioritet, produžetak Ulice Miroslava Krleže u odnosu na novu

stambenu ulicu ulicu UK3.

Pješačke staze unutar uličnih koridora treba izvesti jednostrano za UK1 i obostrano za UK2, UK3, UK4,

UK5 i uzdignuto od kolnih površina, a širina im se određuje s min. 1,50 m do max. 2,00 m.

Pješačka staza izvan uličnih koridora, formira se radi kradih pješačkih veza među dijelovima četvrti I

ima oznaku UK6.

Širina pješačke staze formirane izvan uličnih koridora, određuje se sa min. 2,0 m I treba je visinski

prilagoditi terenu.

DPU „Lenišde – Zona istok“ u Koprivnici

Ovim Detaljnim planom rješava se dio neizgrađenog prostora grada Koprivnice, smještenog na

istočnom rubu grada, na području Lenišda.

8

Unutar obuhvata Plana jedina postojeda građevina je župni dvor Pastoralnog centra Blaženog Alojzija

Stepinca. Pastoralni centar bit de proširen daljnjom gradnjom prema istoku. U II. fazi bit de

dograđena župna crkva, a u III. fazi dječji vrtid. Investitor je Biskupija varaždinska.

U obuhvatu Plana nalaze se dvije sabirne ulice:

- Ulica dr. Željka Selingera - Ulica Ante Neimarevida

Sabirne ulice povezuju prostor u obuhvatu Plana s ostalim dijelovima grada, a njihovim produženjem

na istok osigurat de prometno povezivanje grada s površinama za budude širenje

U obuhvatu Plana ne postoje pješačke površine, biciklističke staze niti javna parkirališta ili garaža.

Biciklističke i pješačke staze planirane su u profilu svih ulica.

DPU „Stambene gradske četvrti Pri Sv. Magdaleni u Koprivnici

Područje obuhvata detaljnog plana uređenja prometno je omeđeno sa četiri postojede gradske ulice:

Starogradska sa sjeverozapada, Magdalenska sa sjevera, Gorička sa sjeveroistoka i Ulica kraljice

Jelene sa jugozapada, izvedena kao slijepi krak s pretpostavkom izgradnje nastavka.

Zona obuhvata je prometno riješena sa 10 novih ulica označenih kao UK1 do UK11. Prometno

najvažnija je UK1 koja predstavlja produžetak Ulice kraljice Jelene, a njen nastavak prema

sjeveroistoku se Prometnom studijom Koprivnice predviđa i nakon križanja s Goričkom ulicom.

Planirana širina kolnika ove glavne gradske ulice je 7,00m. U sastavu uličnog koridora predviđa se

izvođenje obostrane pješačko – biciklističke staze širine 3,00 m, te razdjelnih zelenih pojasa uz kolnik

širine 2,00 i 3,00 m. Ukupna širina uličnog koridora UK1 planirana je na 18,0 m.

Druga po važnosti, ulica označena sa UK2, spaja planiranu ulicu UK1 i postojedu Magdalensku. Ona u

prometnoj mreži grada ima karakteristike sabirne ulice. Na nju se vežu ostale sporedne ulice. Ulični

koridor UK2 ima minimalnu pretpostavljenu širinu od 15,00 m, a širina kolne trake je predviđena na

6,50 m. Unutar koridora planira se izvođenje obostranih pješačkih staza uz liniju regulacije ulice.

Postoji mogudnost da se ova ulica daljnjim razvojem grada produži prema jugu, pa bi bilo poželjno

sačuvati mogudnost prolaska njenog koridora uz ved izgrađenu strukturu Ulice Bajer.

Planom je predviđeno jedno javno parkiralište, istočno od muzeja prehrane uz Starogradsku ulicu.

Pješačke komunikacije izvan uličnih koridora treba izvesti kao opločene, odnosno asfaltirane površine

sa ili bez uređenog zelenog prostora uz stazu. Minimalna širina opločenog dijela staze iznosi 2,50 m.

Ovo se posebno odnosi na stazu koja treba omoguditi pješaku komunikaciju dijagonalno preko

čitavog područja Pri sv. Magdaleni, sa ishodištem na spoju ulice UK1 i Goričke i izlazom kod Muzeja

prehrane.

9

Sve ulice na mjestima spoja kolne i pješačke, odnosno biciklističke površine gdje je predviđen pješački

prijelaz preko ulice, treba projektirati i izvesti spuštanjem rubnika radi izbjegavanja arhitektonskih

barijera.

10

DPU „Zona A – 11“ u Koprivnici

Područje obuhvata detaljnog plana uređenja prometno je omeđeno sa četiri postojede gradske ulice:

Duga ulica sa sjevera, Ivanjska ulica sa zapada, ulica Ante Starčevida sa juga i ulica Franje Gažija sa

istoka.

Ove ulice su međusobno prometno spojene preko križanja. Sve postojede ulice su asfaltirane i imaju

izvedene pješačke staze i to djelomično jednostrano, a rekonstruirana ulica Franje Gažija s obje

strane prometnice.

DPU „Centralnog gradskog područja Dubovec“ u Koprivnici

Postojeda ulična mreža sastoji se od gradskih ulica: Antuna Mihanovida, I. G. Kovačida, Špoljarske i

jedne slijepe prilazne ulice.

Pješačke staze izvan uličnih koridora treba izvesti obostrano i uzdignuto od kolnih površina, min.

širine 1,50 m. Pješačke staze izvan uličnih koridora mogu se formirati unutar zelenih površina, širine

min. 2,50 m.

Generalni zaključak:

Detaljni plan uređenja (DPU) detaljno razrađuje uvjete za gradnju i uređenje pojedinih zahvata u

prostoru, osobito u odnosu na njihovu namjenu, položaj, veličinu, opde smjernice oblikovanja i način

priključivanja na komunalnu infrastrukturu te određuje mjere za zaštitu okoliša, prirodnih,

krajobraznih, kulturno-povijesnih i drugih vrijednosti.

U svrhu poticanja biciklističkog prometa kao održivog oblika prometovanja bilo bi nužno na cijelom

području Novigrada odrediti sustavnu mrežu biciklističkih koridora i na tim koridorima UPU-ovima i

DPU-ovima obvezati na izgradnju biciklističkih staza i trakova.

Analizom dokumentacije iz područja prometa obuhvadeni su svi projekti, planovi i zakonska

regulativa te ostali dokumenti koji mogu imati utjecaj na postojedi prometni sustav ili njegovo

planiranje.

Odluka o uređenju prometa na području Grada Koprivnice, Glasnik Grada Koprivnice

02/2010., 05/2011.

Odluka o načinu i naplati parkiranja na javnim parkiralištima na području Grada Koprivnice;

Glasnik Grada Koprivnice 02/2010., 06/2010.

Odluka o davanju koncesije za obavljanje poslova upravljanja i održavanja javnih parkirališta

na području Grada Koprivnice, Glasnik Grada Koprivnice 02/2009.

http://www.koprivnica.hr/user_content/documents/glasnik_broj_2_dkg.pdf

http://www.koprivnica.hr/user_content/documents/broj_5_cvbgf.pdf

http://www.koprivnica.hr/user_content/documents/glasnik_broj_2_dkg.pdf

http://koprivnica.hr/user_content/documents/broj_6_web.pdf

http://koprivnica.hr/user_content/documents/glasnik_broj_2.pdf

11

Odluka o premještanju, blokiranju i deblokiranju vozila na području Grada Koprivnice, Glasnik

Grada Koprivnice 03/2010.

Odluka o nerazvrstanim cestama na području Grada Koprivnice; Glasnik Grada Koprivnice

03/2012., 02/2014.

Prometna studija Grada Koprivnice (Urbanistički zavod Grada Zagreba d.o.o., Zagreb, 1998.)

Prometna studija sjevernog dijela koprivničke zaobilaznice (Urbanistički Institut Hrvatske

d.d., Zagreb, 2006.)

Studije utjecaja na okoliš:

- Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na bududem

eksploatacijskom polju „Žljebid” (Oikon d.o.o., Institut za primijenjenu ekologiju,

Zagreb, 2013.)

- Studija o utjecaju na okoliš Regionalnog centra za gospodarenje otpadom

sjeverozapadne Hrvatske Piškornica-Koprivnički Ivanec (IPZ Uniprojekt TERRA,

Zagreb, 2010.)

- Studija o utjecaju na okoliš. Podravska brza cesta. Dionica: čvor Resinja-čvor

Koprivnica (Inženjerski projektni zavod d.d., Zagreb, 2009./dopuna 2010.)

- Studija o utjecaju na okoliš. Brza cesta Vrbovec-Križevci-Koprivnica-granica R.

Mađarska. Dionica: čvor Kloštar Vojakovački-Koprivnica-granica R. Mađarska

(Inženjerski projektni zavod d.d., Zagreb, 2008.)

Projektna dokumentacija prometne infrastrukture

Projektna dokumentacija u ishođenju

Ostala dokumentacija iz područja prometa

Analiza ostale dokumentacije

Odluka o uređenju prometa na području Grada Koprivnice

Odlukom o uređenju prometa na području grada Koprivnice uređuje se promet na području Grada

Koprivnice. Pod uređenjem prometa u smislu ove Odluke smatra se određivanje:

- cesta s prednošdu prolaska,

- jednosmjernog odnosno dvosmjernog prometa,

- promet teretnim motornim vozilima i autobusima,

- sustav tehničkog uređenja prometa i upravljanje prometom,

- ograničenja brzine kretanja vozila,

- parkirališnih površina i načina parkiranja, zabrane parkiranja i mjesta ograničenog parkiranja,

- premještanja nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila i uklanjanje tehnički neispravnih

vozila,

http://koprivnica.hr/user_content/documents/glasnik_broj_3.pdf

http://www.koprivnica.hr/user_content/documents/broj_3.pdf

http://koprivnica.hr/wp-content/uploads/2014/03/glasnik1.pdf

12

- pješačkih zona i uvjeta prometovanja vozila u pješačkim zonama,

- prometovanje vozila opskrbe, vozila otkupa poljoprivrednih prinosa,

- promet pješaka i biciklista.

Temeljem ove Odluke svi sudionici u prometu dužni su pridržavati se odredbi Zakona o sigurnosti

prometa na cestama, ove Odluke kao i ostalih propisa donesenih na osnovi navedenog Zakona.

Odlukom o uređenju prometa posebno je definirano kretanje pješaka i biciklista te osoba s

invaliditetom. Mjera sigurnosti kretanja pješaka i biciklista je ugradnja pješačkih semafora na

kritičnim

smjerovima kretanja školske djece, te u blizini ustanova kod kojih je povedan promet pješaka i

biciklista.

Odluka o načinu i naplati parkiranja na javnim parkiralištima na području Grada

Koprivnice

Ovom Odlukom o načinu i naplati parkiranja na javnim parkiralištima na području Grada Koprivnice

utvrđuju se javna parkirališta na kojima se obavlja naplata parkiranja u Gradu Koprivnici, zone i

područja, utvrđuju se uvjeti, način korištenja, organizacija i način naplate te međusobni odnosi

pravne osobe koja obavlja poslove naplate, korisnika parkirališta i Grada Koprivnice.

Odluka o davanju koncesije za obavljanje poslova upravljanja i održavanja javnih

parkirališta na području Grada Koprivnice

Grad Koprivnica na temelju provedenog postupka javnog natječaja za davanje koncesije za obavljanje

poslova upravljanja i održavanja javnih parkirališta na području Grada Koprivnice, objavljenom u

«Glasu Podravine» od 13. 02. 2009. godine, trgovačkom društvu KOPRIVNICAPARKING d.o.o iz

Koprivnice, Gornji Banovec 19, daje koncesiju za obavljanje poslova upravljanja i održavanja javnih

parkirališta na području Grada Koprivnice, te premještanje i blokiranje i deblokiranje nepropisno

zaustavljenih i parkiranih vozila.

Koncesionar je dužan opremiti i urediti parkirališta pod naplatom s horizontalnom i vertikalnom

signalizacijom, parkirnim automatima, po potrebi naplatnim kudicama, te održavati parkirna mjesta

tijekom cijele godine za vrijeme trajanja koncesije. Koncesionar je također dužan osigurati vozilo,

opremu i osobe za premještanje, blokiranje i deblokiranje zaustavljenih i parkiranih vozila te osigurati

mjesto za deponiranje i čuvanje i zadržavanje vozila kroz 24 sata i pridržavati se svih ostalih obveza i

uvjeta propisanih pravilnicima i ostalim važedim propisima.

Odluka o premještanju, blokiranju i deblokiranju vozila na području Grada Koprivnice

13

Ovom Odlukom o premještanju, blokiranju i deblokiranju vozila na području Grada Koprivnice

utvrđuju se uvjeti, organizacija rada, način naplate, pravo raspolaganja, pravo podnošenja prigovora i

ostali uvjeti u svezi s poslovima premještanja nepropisno ostavljenih vozila na javnoj površini bez

dozvole, napuštenih vozila, blokiranje i deblokiranje autobusa, teretnih automobila, priključnih vozila

i radnih strojeva.

Odluka o nerazvrstanim cestama na području Grada Koprivnice

Odlukom o nerazvrstanim cestama na području Grada Koprivnice uređuje se upravljanje, održavanje,

rekonstrukcija, izgradnja, zaštita te kontrola i nadzor na nerazvrstanim cestama na području Grada

Koprivnice. Pravna osoba koja upravlja nerazvrstanim cestama na području Grada Koprivnice su

Koprivničke ceste d.o.o. Koprivnica.

Nerazvrstane ceste moraju se planirati i projektirati prema tehničkim, prostornim i drugim

zahtjevima tako da se na njima može sigurno odvijati promet za koji su namijenjene.

Nerazvrstana cesta mora se projektirati i graditi, gdje je to prostorno mogude, minimalne širine

kolnika 5,5 m za dvosmjerni i 4,0 m za jednosmjerni promet i to konstrukcije koja podnosi minimalno

osovinsko opteredenje od 6 tona, s pješačko-biciklističkom stazom minimalne širine 2,5 m, najmanje s

jedne strane.

Prometna studija grada Koprivnice

Prometna studija predstavlja dio dokumentacije za planiranje prometnog sustava te je osnova i

sastavni dio Generalnog urbanističkog plana. Cilj izrade Studije bio je istraživanje i utvrđivanje

mogudeg razvoja prometnog sustava u odnosu na postojedu prometnu mrežu grada. Neki od

osnovnih ciljeva Studije bili su osiguranje trake za biciklistički promet duž gradskih prometnica,

smanjenje vremena putovanja vezanih uz relaciju stanovanje – rad te definiranje pješačke zone čime

se potiče održivost prometnog sustava. Također, u Studiji se potiče na što kvalitetniji javni gradski i

prigradski promet te smanjenje nepovoljnog učinka prometa na čovjeka i njegovu okolinu.

U Studiji je biciklistički promet okarakteriziran kao najugroženiji dio u prometnom sustavu. Veliki

zastoji na pojedinim prometnim pravcima prije raskrižja posljedica su prometnih „špica“ izazvanih

istovremenim početkom rada gotovo svih zaposlenih. Pomanjkanje parkirališnih površina u najužem

području centralne zone grada također usporava i izaziva nesigurnost u prometu. Pješačka zona u

gradskom prostoru vrlo primjereno funkcionira te ju je potrebno zadržati i oplemeniti.

Prometna studija sjevernog dijela koprivničke zaobilaznice

14

Prometna studija financirana je od strane poduzeda Podravka d.d. i Belupo kao aktivnih sudionika

razvojnih prostornih planova Grada Koprivnice. Predloženo prometno rješenje na kvalitetan način

rješava sjeverni dio obilaznice i prostor za daljnji razvoj Belupa d.d.

Na ovoj Prometnoj studiji predviđeno je razdvajanje dva prometna traka uzimajudi u obzir izgradnju

nadvožnjaka i pothodnika za pješake i bicikle na mjestu postojedeg prijelaza u razini. Nova cesta

povezivat de državnu cestu DC20 (sjeverno od pruge) i državnu cestu DC41 (južno od pruge), a

pješački pothodnik spajat de Đelakovečku ulicu i Ulicu Čarda.

Studije utjecaja na okoliš

Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na bududem

eksploatacijskom polju „Žljebid”

Namjeravani zahvat u okolišu je eksploatacija mineralne sirovine građevnog pijeska i šljunka na

bududem eksploatacijskom polju "Žljebid", površine 14,05 ha. Oko 90% eksploatirane mineralne

sirovine je namijenjeno prodaji na tržištu (na izgradnji brze ceste Zagreb-Koprivnica), a 10% de služiti

za održavanje šumskih cesta.

Zahvat de imati određeni utjecaj na promet bududi da de dodi do povedanja teškog prometa na D2,

D41 te kroz naselje Starigrad lokalnom cestom.

Studija o utjecaju na okoliš Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne

Hrvatske Piškornica-Koprivnički Ivanec

Izgradnja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske (RCGO) na lokaciji

Piškornica na području opdine Koprivnički Ivanec u skladu je sa Strategijom gospodarenja otpadom

RH i Planom gospodarenja otpadom RH (2007-2015).

Zahvat de imati utjecaj na promet bududi da de frekvencija prometa na pristupnim cestama zbog

dopreme i odvoza otpadnog i drugog materijala biti znatno veda nego danas. U tom pogledu de

prednjačiti promet vedim i težim teretnim vozilima (kamionima), što de zahtijevati potrebu

povedanog opreza i regulacije prometa, ali i uređenja i proširenja postojedih prometnica ili čak

izgradnju novih cestovnih sektora.

Studija o utjecaju na okoliš. Podravska brza cesta. Dionica: čvor Resinja-čvor Koprivnica

Predmet ovog zahvata je dio koridora Podravske brze ceste, dionica: čvor Rasinja – čvor Koprivnica u

duljini od približno 18,6 km. Navedena cesta dio je Podravske brze ceste (GP otok Virje – Varaždin –

Koprivnica – Osijek – GP Ilok), a u čvoru Koprivnica siječe autocestu A12 – čvor sv. Helena (A4) -

Vrbovec – Križevci – Koprivnica – GP Gola (granica Republike Mađarske).

15

Trasa predmetne dionice brze ceste planirana je Prostornim planom Koprivničko-križevačke županije

("Službeni glasnik Koprivničko- križevačke županije" broj 8/01 i 8/07) te je ucrtana u prostorne

planove uređenja svih navedenih opdina i Urbanistički plan uređenja „Poslovne zone Koprivnički

Ivanec“.

Projektna dokumentacija prometne infrastrukture obuhvada sljedede:

1. Izgradnja spojne ulice između Peteranske ceste i Ul. Čarda, te rekonstrukcija dijela

Peteranske ceste, - rekonstrukcija i izgradnja prometnica i raskrižja , te formiranje parcela

unutar kojih de se rekonstrukcija i izgradnja odvijati.

2. Rekonstrukcija Ul. brade Radid – Selingerova ulica - Izgradnja rotora na državnoj cesti D1 na

raskrižju Ul. Brade Radid i Selingerove ulice

3. Planirana trasa nove prometnice „Istočna obilaznica“ duljina 4.500 m

4. Prijedlog pješačke staze, autobusnog stajališta i pješačkog prijelaza kroz prigradsko naselje

Štaglinec na državnoj cesti D2 u duljini od 370 m (od km 4+420 – km 4+790)

5. Prijedlog rotora na raskrižju državnih cesta D2 i D41 (Križevačka cesta)

6. Prijedlog rotora na raskrižju Zagrebačke ulice i Varaždinske ceste (državna cesta D2), Ulice

Ivana Česmičkog (državna cesta D20) i Ulice Ante Starčevida (nerazvrstana cesta NC 214100)

7. Planirana trasa tredeg traka prometnice na Đelekovečkoj cesti (D20) dužine cca. 1.000 m

8. Planirani radovi na obnovi postojede jednokolosiječne željezničke pruge M201 državna

granica – Botovo – Dugo Selo u sektoru I. državna granica Mađarska/Hrvatska – Koprivnica –

Križevci – Dugo Selo podijeljeni su u dvije faze po poddionicama:

faza 1. – obnova postojede željezničke pruge i kolodvora, unaprjeđenje drugoga kolosijeka na

dionici željezničke pruge Dugo Selo (uklj.) – Križevci (uklj.) i modernizacija prometno-

upravljačkoga i signalno-sigurnosnoga infrastrukturnog podsustava,

faza 2. – obnova postojede željezničke pruge i kolodvora, unaprjeđenje drugoga kolosijeka

dionice željezničke pruge Križevci (isklj.) – Koprivnica – državna granica i modernizacija

prometno-upravljačkoga i signalno-sigurnosnoga infrastrukturnog podsustava.

Na dionici željezničke pruge Križevci (isklj.) – Koprivnica – državna granica planirana je

obnova postojedega kolosijeka za nominalnu brzinu od 160 km/h i izgradnja drugoga

kolosijeka uz obnovljenu trasu postojedega kolosijeka željezničke pruge M201 državna

granica – Botovo – Dugo Selo. U sklopu projekta dat je prijedlog rekonstrukcija cestovnog

podvožnjaka „Ivanečki-Pavelinska ulica“ i cestovnog podvožnjaka „Danica-ulica Čarda“.

Projektna dokumentacija u ishođenju

16

1. Izgradnja parkirališta za osobna vozila na zapadnoj strani groblja „Sveti duh“ u Koprivnici, kao

i ceste kojom de se parkiralište i sjeverni priključak benzinske postaje spojiti postojedi

priključak na državnu cestu D2, te pješačke staze na južnoj i istočnoj strani parkirališta

2. Projekt prometnice, javne rasvjete i kanalizacije za opremanje dijela zone „Cvjetna“

3. Izgradnja prometnice na dijelu centralnog gradskog područja „Dubovec“ – projektom je

predviđeno formiranje pješačkih i pješačko biciklističkih staza u dijelu Ulice J. J. Strossmayera

gdje je izgrađen kolnik, te ukupnih uličnih koridora u centralnom dijelu područja DPU sa

spojem istih na Strossmayerovu i Špoljarsku ulicu

4. Izgradnje prometnice i komunalne infrastrukture u naselju Herešin

5. Izgradnja spojne ceste između Peteranske ceste i Ulice Čarda, te rekonstrukcija dijela

Peteranske ceste u Koprivnici

6. Rekonstrukcija kolnika i izgradnja pješačke staze na k.č.br. 4818/3 k.o. unutar zone kampusa

na trgu Žarka Dolinara u Koprivnici

7. Rekonstrukcija i izgradnja kolnika i pješačke staze prometnice II te izgradnja parkirališta i

prometnice III unutar zone kampusa na trgu Žarka Dolinara u Koprivnici

8. Izgradnja prometnica na dijelu „Lanišde – Zona B5 – projektom je predviđeno formiranje

uličnih i pješačkih koridora te opremanje komunalnom infrastrukturom centralnog i

zapadnog dijela gore opisanog područja, sa spojem na postojede dijelove ulica i staza

9. Projekt pristupne ceste-prijelaz vodotoka „Koprivnička rijeka“ u naselju Reka – projekt

obuhvada rekonstrukciju postojedeg prijelaza preko vodotoka “Koprivnička rijeka“ na način

da se postojedi most ukloni i izgradi novi te da se urede prilazne prometnice most u duljini

minimalno 40 metara

10. Uređenje prometnice u odvojku Ulice Nikole Sertida

11. Izgradnja pristupne prometnice OŠ „Đuro Ester“ – PŠ „Podolice“- projektom je obuhvadena

izgradnja prometnice u duljini cca. 370 metara, koja spaja Vinogradsku ulicu sa postojedim

odvojkom Vinodolske ulice kao i odvajanje u smjeru istoka

12. Pješačko-biciklistička staza – Ivanjska ulica

13. Rekonstrukcija Špoljarske ulice – prometnica

14. Pješačko biciklistička staza Ulice Mije Šimeka

15. Izgradnja prometnice u produžetku Ulice Ivana Hiršla

16. Rekonstrukcija ulica Mosna, Potočna, Gorička

17.

17

Izrada projektne dokumentacije i izgradnja nogostupa, biciklističkih staza, parkirališta i nerazvrstanih

cesta u 2014. godini:

1. Ulica hrvatske državnosti - Izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju prometnice i

pješačko-biciklističkih staza

2. Ulica Miklinovec, odvojak - Izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju prometnice i

raskrižja s Ulicom M. Šimeka, te izgradnje staze

3. Radnička cesta - Izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju ulice sa izgradnjom

pješačko-biciklističke staze

4. Ulica Đure Estera i dio Franjevačke ulice - Početak izrade projektne dokumentacije za

rekonstrukciju prometnice, pješačkih, biciklističkih i parkirnih površina

5. Ivanjska ulica, Ulica A. Starčevida – dio, Kolodvorska ulica, Vinička ulica – dio - Početak izrade

projektne dokumentacije za rekonstrukciju ulica i raskrižja, pješačkih i biciklističkih površina

6. Stambena zona „Lenišde B5“ – Nastavak izvođenja radova na izgradnji prometnice, započetih

2013. godine

7. Stambena zona „Cvjetna“ I. faza - Nastavak izvođenja radova na izgradnji prometnice,

pješačko -biciklističkih staza i DTK ugovorenih 2013. godine

8. Stambena zona „Dubovec“ I. faza - Nastavak izvođenja radova na izgradnji prometnice,

pješačko-biciklističkih staza i DTK ugovorenih 2013. godine

9. Stambena zona „Podolice“ I. faza - Izvođenje radova na izgradnji prometnice, pješačko-

biciklističkih staza i DTK

10. Ostale izgradnje i rekonstrukcije staza i cesta (staza na Ivanjskoj cesti, pristupna cesta groblju

u naselju Herešin, početak izgradnje mosta u naselju Reka) - Izrada projektne dokumentacije

i/ili početak/dovršetak radova na izgradnji/rekonstrukciji cesta i staza

Ostala analizirana dokumentacija obuhvada statističke podatke o stanovništvu gdje su obrađeni

demografski podatci

Prema popisu stanovništva iz 2011. na području grada Koprivnice živi 30.854 stanovnika, od čega je

21.343 (69,17%) zrelog stanovništva, odnosno radno sposobnog. U strukturi su podjednako

zastupljena oba spola, osim kod starog stanovništva gdje je gotovo dvostruki broj ženskog

stanovništva.

Navedeni podaci imaju utjecaj na prometni sustav na području grada Koprivnice bududi da se

pretpostavlja kako je vedina zrelog stanovništva zaposlena, odnosno za odlazak/dolazak na posao

koristi jedan od oblika prijevoznog sredstva.

19

Tablica 2 Prikaz broja i strukture stanovništva na području grada Koprivnice

Mlado stanovništvo

(0-14 godina)

Zrelo, radno sposobno stanovništvo

(14-64 godine)

Staro stanovništvo (više od 65 godina)

UKUPNO

žensko 2284 10974 2987 16245

muško 2404 10369 1836 14609

UKUPNO 4688 21343 4823 30854

Izvor: Državni zavod za statistiku

Zaključak analize dokumentacije

Dokumentacija iz područja prometa grada Koprivnice u pravilu se odnosi na regulatorne dokumente

u organizaciji prometa i projektnu dokumentaciju vezanu za izgradnju objekata prometne

infrastrukture.

Neki elementi razvoja prometnog sustava spomenuti su kroz dokumente prostornog uređenja, ali ne

dovoljno. Iz tog razloga za grad Koprivnice izrađuje se Lokalni plan održive mobilnosti u kojem de se

dati prijedlozi i smjernice za dugoročni razvitak prometnog sustava grada Koprivnice utemeljeni na

najnovijim svjetskim znanstvenim i stručnim dostignudima u području prometa i transporta.

1.2 Analiza dionika prometnog sustava

Dionicima u prometnom sustavu smatraju se sve institucije, poduzeda, tvrtke te ostale pravne i fizičke

osobe koje imaju određenu ulogu ili značenje u funkcioniranju prometnog sustava te imaju ili mogu

imati određenu ulogu u planiranju ili projektiranju prometnog sustava.

Analiza dionika u prometnom sustavu grada Koprivnice prikazana je tablično kroz naziv dionika i

njegovu funkciju.

20

Tablica 3 Prikaz prometnih dionika i njihova funkcija

Dionik Funkcija

1. Grad Koprivnica Naručitelj projekta, odjeli Gradske uprave zaduženi za postojedi prometni sustav i planiranje prometnog sustava

2. Kampus d.o.o.

Gradska tvrtka u vlasništvu Grada Koprivnice, osnovana s ciljem upravljanja i održavanja bivšeg vojnog kompleksa koji je transformiran u iskoristive javne prostore.

3. Komunalac d.o.o. (Koprivničke ceste d.o.o.) Gradsko komunalno poduzede zaduženo za održavanje javnih površina na području grada Koprivnice

4. Koprivnica parking d.o.o. Upravlja parkirališnim površinama na području grada Koprivnice

5. Županijska uprava za ceste Upravlja županijskim i lokalnim cestama na području grada Koprivnice

6. Hrvatske ceste Upravlja državnim cestama na području grada Koprivnice

7. Savez za željeznicu Promotor korištenja usluga željezničkog prometa i održivih oblika prometovanja u Republici Hrvatskoj i

8. Zajednica športskih udruga Grada Koprivnice

Temeljna zadada Zajednice je osiguravanje osnovnih uvjeta za rad svojih članica te briga o korištenju, namjeni i održavanju sportskih objekata u vlasništvu Grada Koprivnice.

9. Čazmatrans - Nova d.o.o. Koncesionar autobusnog kolodvora u Koprivnici

10. Policijska uprava Koprivničko-križevačka, Prometna policija

Nadzor sigurnosti odvijanja prometa, Statistike prometnih nesreda

11. Zavod za prostorno uređenje Koprivničko križevačke županija

Javna ustanova sa zadadom izrade i pradenja provedbe dokumenata prostornog uređenja područne (regionalne) razine

12. Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Podravsko sunce

Odgoj i obrazovanje djece te organizacija radno proizvodnih aktivnosti za osobe sa značajno sniženim intelektualnim sposobnostima

13. Osnovne i srednje škole te dječji vrtidi na području grada Koprivnice

Svakodnevni korisnici prometnog sustava te najugroženija skupina sudionika u prometu

14. Udruga osoba s invaliditetom „Bolje sutra“ Udruga osnovana s ciljem poboljšanja kvalitete življenja osoba s invaliditetom

15. Taxi služba Sunce Pružatelj usluga javnog prijevoza taxijem

16. PORA Razvojna agencija Podravine i Prigorja Promicanje i provedba razvojnih aktivnosti u Koprivničko-križevačkoj županiji

Bududi da je planiranje i projektiranje prometnog sustava te njihovih podsustava potrebno uskladiti

sa željama i potrebama prometnih dionika, s njima su obavljeni pojedinačni razgovori i sastanci, a dva

zajednička sastanka lokalne fokusne skupine održana su u Koprivnice 18. travnja i 24. lipnja 2014.

21

godine gdje su prezentirane sve dotad obavljene aktivnosti na izradi Lokalnog plana održive

mobilnosti u okviru projekta Civitas Dyn@mo.

1.3 Analiza prometne infrastrukture

Cestovna prometna mreža

Cestovnu mrežu na području grada Koprivnice čine:

Državne ceste u duljini:

- DC 2 –G.P. Dubrava Križovljanska (gr. R. Slovenije) – Varaždin – Virovitica – Našice –

Osijek – Vukovar – G.P. Ilok (gr. R. Srbije)

- DC 20 Čakovec (D3) – Prelog – D. Dubrava – Đelekovec – Koprivnica (D2)

- DC 41 – kG.P. Gola (gr. R. Mađarske) – Koprivnica – Križevci – čvorište Vrbovec 1 (D10)

Županijske ceste:

- ŽC 2090 – Đelekovec (D20) – A.G. Grada Koprivnica

- ŽC 2112 – Ž2081 – Kunovec – A.G. Grada Koprivnica

- ŽC 2143 – A.G. Grada Koprivnica – Zrinski Topolovac – N. Skucani – A.G. Grada Bjelovara

- ŽC 2147 – A.G. Grada Koprivnica – Koprivnički Bregi – Jeduševac – Hlebine (Ž2114)

Lokalne ceste:

- LC 26015 – Pustakovec (L26001) – Kunovec – A.G. Grada KoprivnicaStrada Kontesa (spoj

Ž-5022 s D-301)

- LC 26090 – A.G. Grada Koprivnica – Glogovac (Ž2149)

- LC 26091 – Velika Mučna (D41) – A.G. Grada Koprivnica – Paunovac – L26082

- LC 26092 – L26082 – Kamenica – A.G. Grada Koprivnica

- LC 26154 – Koprivnički Ivanec (Ž2112) – Peteranec (D41)

Nerazvrstane ceste, odnosno gradske ulice.

Željeznički promet

Željezničku mrežu na području grada Koprivnice čini:

MG 1 Botovo (državna granica) – Koprivnica – Dugo Selo – Zagreb – Karlovac – Rijeka, u

pravcu sjever - jug, magistralna glavna pruga I. reda (dužina 329,238 km),

I 100 Varaždin – Koprivnica – Osijek – Dalj (MP 14), u pravcu istok - zapad, pruga I. reda,

(dužina 249,862 km),

II 205 Križevci (MG 1) – Bjelovar – Kloštar Podravski (I 100), u pravcu istok - zapad, pruga II.

reda (61,082 km)

22

Željeznička pruga Botovo (državna granica) – Koprivnica – Dugo Selo – Zagreb – Karlovac – Rijeka, te

krak prema Varaždinu i Osijeku predstavljaju okosnice željezničkog prometnog sustava RH.

U Koprivnici se nalazi stalni međunarodni granični željeznički prijelaz I. kategorije Koprivnica-

Gyekenyes, te kroz Koprivničko-križevačku županiju prolazi i europski željeznički koridor 5b koji

povezuje Budimpeštu i Rijeku, tj. Srednju Europu s Jadranom, te zauzima drugo mjesto po

željezničkom prometu u RH.

Željeznički kolodvor u Gradu Koprivnici važno je željezničko čvorište značajnih željezničkih pravaca, a

stanica koja se nalazi u samom gradu ima značajnu funkciju u regionalnom i državnom prometnom

sustavu. U teretnom prijevozu glavni korisnici prijevoznih usluga kolodvora Koprivnica jesu poduzeda

Bilokalnik d.o.o. i Podravka d.d., za koje se preveze oko 50 tisuda tona robe na godinu.

Autobusni promet

Autobusni kolodvor u Koprivnici povezan je direktnim autobusnim linijama s ostatkom Hrvatske, a

međunarodni putnički promet orijentiran je prema Njemačkoj. Organizacija rada kolodvora nije na

optimalnoj razini te su potrebna i moguda poboljšanja.

Sustav parkiranja

Prikaz broja i rasporeda parkirališnih mjesta na području grada Koprivnice dat je na slici 1.

Slika 1 Sustav parkiranja na području grada Koprivnice

23

Podatci prometnog redarstva za 2013. godini prikazani su na slici 2.

Slika 2 Podatci o broju prekršaja za 2013. godinu koji se odnose na parkiranje

Javni gradski prijevoz

Temeljem dogovora Grada Koprivnice i Autobusnog prometa d.d. Varaždin ograniziran je pokusni

gradski autobusni promet i to u dvije faze:

1. Besplatni gradski promet u vremenu od 22.3.2002. – 11.5.2002. godine

2. Gradski promet uz naplatu u vremenu od 13.5.2002. – 28.6.2002. godine (cijena karte 5,00 kn

s mogudnošdu prijelaza u roku 2 sata)

Javni gradski prijevoz funkcionirao je prema utvrđenim linijama koje su se tijekom pokusnog roka

prilagođavale u pogledu vremena polazaka i smjerova kretanja.

Raspored linija s dvije promjene tijekom pokusnog roka bio je sljededi:

1. Linija: Vinica – Ž. kolodvor – Bilogora – HAK – Sajmište – Bolnica – Trg bana Josipa Jelačida –

Podravka – Vinica

2. Linija: Ž. kolodvor – Starigrad – Draganovec – Štaglinec – Bakovčice - Ž. kolodvor

3. Linija: Reka – Ž. kolodvor – Bolnica – Herešin

4. Linija: K. Bregi – Miklinovec – Bolnica – Ž. kolodvor

24

Tijekom uvođenja naplate raspored linije 1 i linije 2 ostao je nepromijenjen, ali sa smanjenim brojem

polazaka kod linije 1. Raspored linije 3 bio je sljededi: Reka – Ž. kolodvor – Bolnica – Miklinovec – Ž.

kolodvor.

Prema evidentiranom broju putnika po pojedinim linijama u vrijeme besplatnog prijevoza, najviše

putnika prevezeno je s područja Vinice, Draganovca, Bakovčica, Starigrada i Reke, a najmanje iz

Miklinovca te Herešina.

Odnos približnog prosječnog broja putnika po danu za vrijeme besplatnog prijevoza i prijevoza uz

naplatu po pojedinim linijama dat je u tablici 4.

Tablica 4 Prikaz prosječnog broja putnika po pojedinim linijama

LINIJA PRIBLIŽNI BROJ PUTNIKA PO DANU

BESPLATNI PRIJEVOZ PRIJEVOZ UZ NAPLATU

1. 74 16

2. 81 73

3. 20 30

UKUPNO 175 119

Trošak usluge pokusnog javnog gradskog prijevoza financiran je od strane Autobusnog prometa d.d.

Varaždin i Grada Koprivnice.

Izvršenom analizom utvrđeno je da prometovanje linija nije rentabilno s naglaskom na smanjenje

zahtjeve za prometovanje linija subotom. Također, potrebno je uzeti u obzir činjenicu da su svi

putnici prevezeni bez naknade. Ukoliko bi se uvela naplata prijevoza ona bi znatno utjecala na broj

prevezenih putnika, a samim tim i povedanje gubitka.

25

1.4 Analiza postojedeg stanja sigurnosti prometa

Djelatnici PU Koprivničko-križevačke i Policijske postaje Koprivnica dostavili su dokumentaciju s

analizom i statističkim podatcima prometnih nesreda na području grada Koprivnice u posljednjih pet

godina razvrstanih prema vrsti i uzroku prometne nesrede, kao i podatke o najugroženijim ulicama u

Koprivnici.

Kretanje prometnih nesreda u posljednjih pet godina na području grada Koprivnice prikazano je na

slikama 3 i 4, dok su najugroženije ulice s nastankom prometne nesrede prikazane na slici 5.

Slika 3 Kretanje prometnih nesreda na području Grada Koprivnice

Slika 4 Kretanje prometnih nesreda u kojima su sudjelovali biciklisti na području Grada Koprivnice

26

Slika 5 Kretanje prometnih nesreda na najugroženijim ulicama

Posebnu problematiku s aspekta sigurnosti prometa čine lokacije u blizini škola gdje nisu kvalitetno

uređeni pješački prijelazi, nogostupi i rasvjeta. Predmetne lokacije nužno je prometno i građevinski

urediti uz omogudavanje kvalitetnog pristupa navedenim lokacijama i osiguranja dovoljnog broja

parkirališnih mjesta. Na lokacijama gdje nije mogude osigurati parkiranje za vozila roditelja i

djelatnika škola i vrtida potrebno je pronadi druge mogudnosti sigurnog i kvalitetnog prometnog

povezivanja lokacija škola i vrtida na prometnu mrežu grada Koprivnice.

1.5 Analiza prometnih tokova

Osnovna analiza postojedeg stanja prometnih tokova provodi se brojanjem prometa. Brojanje

prometa vrši se automatskim brojilima prometa koji su neprekidno postavljeni na određenim

karakterističnim presjecima prometnica. Takva brojila u pravilu se postavljaju na karakterističnim

presjecima glavnih državnih prometnica. Drugi način brojanja prometa je postavljenje mobilnih

automatskih brojila koja se postavljaju privremeno na određenim lokacijama u svrhu izrade pojedinih

prometnih studija i projekata. Tredi način je ručno brojanje prometa, odnosno brojanje prometa

neposrednim zapažanjem brojitelja (osobe koja broji promet) i bilježenjem na brojački listid.

1.5.1 Analiza neprekidnog automatskog brojanja prometa

Osnovna analiza intenziteta prometnih tokova izvršena je analizom podataka s automatskih brojila

prometa. Brojila poduzeda Hrvatske ceste d.o.o. koja neprestano broje promet su postavljena na

sljededim lokacijama – brojačkim mjestima (slika 6):

Brojačko mjesto 1308

27




Prikaz odnosa prosječnog godišnjeg dnevnog prometa (PGDP) i prosječnog ljetnog dnevnog prometa

(PLDP) u za razdoblje od 2002. do 2012. godine na navedenim lokacijama prikazan je na grafikonima

1-4.

Slika 6 Lokacije automatskih brojača prometa na području grada Koprivnice

Grafikon 1 Odnos PGDP-a i PLDP-a na brojačkom mjestu 1312, smjer Pitomača

28

Grafikon 2 Odnos PGDP-a i PLDP-a na brojačkom mjestu 1312, smjer Vrbovec

Grafikon 3 Odnos PGDP-a i PLDP-a na brojačkom mjestu 1308, smjer Varaždin

Grafikon 4 Odnos PGDP-a i PLDP-a na brojačkom mjestu 1310

29

1.5.2 Analiza prometnih tokova ručnim brojanjem prometa

Ručnim brojanjem prometa izvršila se analiza prometnih tokova na karakterističnim raskrižjima.

Ručno brojanje je najjednostavnija metoda prikupljanja preciznih podataka o intenzitetu, strukturi i

smjeru kretanja prometnih tokova na raskrižjima. Ručnim brojanjem istraženi su prometni tokovi

motornog prometa, biciklista i pješaka.

Za ručno brojanje prometa odabrane se devet karakteristične lokacije na području grada Koprivnice

(slika 7):

Lokacija 1: Raskrižje Ul. Ivana Česmičkog - Ul. Ante Starčevida - Varaždinska cesta -

Zagrebačka ulica

Lokacija 2: Severovec - Ul. Donji Banovec - Ivanjska ulica

Lokacija 3: Križevačka cesta - D2; D41

Lokacija 4: Starogradska ulica - Ulica kraljice Jelene - Bilogorska ulica

Lokacija 5: Bjelovarska cesta - Radnička cesta - Gospodarska ulica

Lokacija 6: Peteranska ulica - Čarda

Lokacija 7: Ul. Dr. Željka Selingera - Ul. Brade Radid

Lokacija 8-A: Ul. Ante Starčevida - Florijanski trg

Lokacija 8-B: Florijanski trg – Ul. F. Galovida

Lokacija 9: Kolodvorska ulica - Ul. Ivana Meštrovida

Sve lokacije su tehnički provjerene neposrednom analizom stanja prometnica na terenu i

ustanovljeno je da je na tim lokacijama mogude obaviti ručno brojanje prometa.

Prikaz obrasca za brojanje prometa dat je na slici 8.

30

Slika 7 Prikaz lokacija ručnog brojanja prometa

31

Slika 8 Prikaz obrasca za ručno brojanje prometa

Ručno brojanje prometa na području grada Koprivnice provedeno je tijekom šest karakterističnih sati

u danu u srijedu, 19. veljače 2014. u vremenu od 6:30 do 20:00 sati kako je prikazano u tablici 5.

Rezultati dobiveni brojanjem predstavljaju referentan uzorak koji se temelji na stabilnim vremenskim

prilikama i kao takvi mogu se upotrijebiti za kvalitetnu analizu prometne potražnje. Vremenski

intervali u kojima je brojan promet, izabrani su tako da predstavljaju relevantan primjer vršnog i

32

izvanvršnog prometnog opteredenja tijekom tipičnog radnog dana. Na određenim lokacija nije bilo

mogude provesti brojanje prometa tijekom svih vremenskih intervala (večernje brojanje prometa-

19:00-20:00 h) zbog određenih problema koji su nastali tijekom brojanja.

Tablica 5 Vremenski intervali brojanja prometa

1) 06:30 – 07:30 h - jutarnje karakteristično prometno opteredenje

2) 07:30 – 08:30 h – jutarnje karakteristično prometno opteredenje

3) 11.00 – 12.00 h – prijepodnevno karakteristično prometno opteredenje

4) 14:30 – 15:30 h – popodnevno karakteristično prometno opteredenje

5) 15:30 – 16:30 h – popodnevno karakteristično prometno opteredenje

6) 19.00 – 20.00 h – večernje karakteristično prometno opteredenje

Za potrebe brojanja prometa, pripremljeni su i educirani brojitelji. Angažirano je ukupno 25 brojitelja

prometa-25 učenika Gimnazije „Fran Galovid“ iz Koprivnice.

Brojači su zapisivali izlazne tokove iz raskrižja, te ih bilježili u brojačke listove prema zadanim

kategorijama vozila. Vozila su pretvorena u ekvivalentne jedinice putničkih automobila (EJA – Tablica

6). Kao što se vidi na priloženom brojačkom listidu, bilježena su vozila svrstana u pet kategorija, te

svedena na ekvivalentnu jedinicu osobnog automobila.

Osim brojanja vozila, na definiranim lokacijama brojan je pješački i biciklistički promet.

Odabir raskrižja na kojima de se vršiti ručno brojanje prometa obavljen je empirijski, poštujudi načela

prometnog programiranja; raskrižja u mreži odabrana su tako da se njihovom analizom dobilo više

informacija o tokovima koji nisu direktno obuhvadeni brojanjem.

33

1.5.2.1 Analiza motoriziranog prometa

Tablica 6 Preračun vozila u ekvivalentne jedinice putničkih automobila

KATEGORIJA KOEFICIJENT za pretvaranje broja vozila u EJA

Osobni automobil 1

Teretno vozilo 1,5

Autobus 2

Motocikl 0,7

Bicikl 0,3

Obrada podataka brojanja motoriziranog prometa na definiranim lokacijama, odnosno svih tokova na

karakterističnim raskrižjima izvršena je prema primjeru na slici 9.

Slika 9 Primjer obrade podataka za jedan prometni tok na raskrižju Ul. Ivana Česmičkog – Ul. Ante Starčevida – Varaždinska cesta – Zagrebačka ulica

BROJANJE PROMETA

PRIVOZ: 12

sat smjer 15'-int OA T BUS MOT BIC sat smjer 15'-int OA T BUS MOT BIC

VRIJEME BROJANJA: srijeda, 19. veljače 2014.

BROJAČKO MJESTO: 1

LOKACIJA: Ul. Ivana Česmičkog - Ul. Ante Starčevića - Varaždinska cesta - Zagrebačka ulica

0-15' 8 1 0 0 0 0-15' 10 5 0 0 0

15'-30' 8 6 0 0 0 15'-30' 10 2 0 0 0

30'-45' 5 1 0 0 0 30'-45' 6 6 0 0 0

45'-60' 5 4 0 0 0 45'-60' 5 1 0 0 0

ukupno 26 12 0 0 0 ukupno 31 14 0 0 0

EJA 26 24 0 0 0 EJA 31 28 0 0 0

sveukupno 50 sveukupno 59


06:3

0 -

07:3

0

12

14:3

0 -

15:3

0

12

0-15' 5 8 0 0 0 0-15' 5 8 0 0 0

15'-30' 5 2 0 0 0 15'-30' 8 4 1 0 0

30'-45' 2 8 0 0 0 30'-45' 6 9 0 0 0

45'-60' 7 11 0 0 0 45'-60' 12 2 0 0 0

ukupno 19 29 0 0 0 ukupno 31 23 1 0 0

EJA 19 58 0 0 0 EJA 31 46 2 0 0



07:3

0 -

08:3

0

12

15:3

0 -

16:3

0

12

0-15' 8 6 0 0 0 0-15' 6 2 1 0 0

15'-30' 6 8 0 0 0 15'-30' 5 3 0 0 0

30'-45' 12 7 0 0 0 30'-45' 5 3 0 0 0

45'-60' 7 4 0 0 0 45'-60' 3 3 0 0 0

ukupno 33 25 0 0 0 ukupno 19 11 1 0 0

EJA 33 50 0 0 0 EJA 19 22 2 0 0


11:0

0 -

12:0

0

12

19:0

0 -

20:0

0

12

34

Prikaz rezultata ručnog brojanja prometa –Lokacija 1: Ul. Ivana Česmičkog – Ul. Ante Starčevida –

Varaždinska cesta – Zagrebačka ulica

Slika 10 Prometno opteredenje raskrižja Ul. Ivana

Česmičkog – Ul. Ante Starčevida – Varaždinska cesta – Zagrebačka ulica (06:30-07:30)



35




Česmičkog – Ul. Ante Starčevida – Varaždinska cesta – Zagrebačka ulica (14:30-15:30





U vršnom satu (14:30-15:30) na lokaciji Ul. Ivana Česmičkog - Ul. Ante Starčevida - Zagrebačka -

Varaždinska cesta izbrojano je 1830 vozila.

36

Prikaz rezultata ručnog brojanja prometa – Lokacija 2: Severovec - Ul. Donji Banovec - Ivanjska

ulica

Slika 16 Prometno opteredenje raskrižja Severovec -

Ul. Donji Banovec - Ivanjska ulica (06:30-07:30)







37



U vršnom satu (14:30-15:30) na lokaciji Severovec - Ul. Donji Banovec - Ivanjska ulica izbrojano je 793

vozila.

Prikaz rezultata ručnog brojanja prometa – Lokacija 3: Križevačka cesta - D2; D41

Slika 21 Prometno opteredenje raskrižja Križevačka

cesta - D2; D41 (06:30-07:30)


cesta - D2; D41 (07:30-08:30)

38


cesta - D2; D41 (11:00-12:00)


cesta - D2; D41 (14:30-15:30)


cesta - D2; D41 (15:30-16:30)


cesta - D2; D41 (19:00-20:00)

U vršnom satu (14:30-15:30) na lokaciji Križevačka cesta - D2; D41 izbrojano je 1120 vozila.

39

Prikaz rezultata ručnog brojanja prometa – Lokacija 4: Starogradska ulica - Ulica kraljice Jelene -

Bilogorska ulica

Slika 27 Prometno opteredenje raskrižja

Starogradska ulica - Ulica kraljice Jelene - Bilogorska ulica (06:30-07:30)







40



U vršnom satu (14:30-15:30) na lokaciji Starogradska ulica - Ulica kraljice Jelene - Bilogorska ulica

izbrojano je 747 vozila.

Prikaz rezultata ručnog brojanja prometa – Lokacija 5: Bjelovarska cesta - Radnička cesta -

Gospodarska ulica

Slika 32 Prometno opteredenje raskrižja Bjelovarska cesta - Radnička cesta - Gospodarska ulica (06:30-

07:30)


08:30)

41


12:00)


15:30)


16:30)

U vršnom satu (14:30-15:30) na lokaciji Bjelovarska cesta - Radnička cesta - Gospodarska ulica

izbrojano je 903 vozila.

42

Prikaz rezultata ručnog brojanja prometa – Lokacija 6: Peteranska ulica - Čarda

Slika 37 Prometno opteredenje raskrižja Peteranska

ulica – Čarda (06:30-07:30)

Slika 38 Prometno opteredenje raskrižja Peteranska ulica – Čarda (07:30-08:30)


ulica – Čarda (11:00-12:00)


ulica – Čarda (14:30-15:30)

43


ulica – Čarda (15:30-16:30)


ulica – Čarda (19:00-20:00)

U vršnom satu (14:30-15:30) na lokaciji Peteranska ulica - Čarda izbrojano je 1244 vozila.

Prikaz rezultata ručnog brojanja prometa – Lokacija 7: Ul. dr. Željka Selingera - Ul. Brade Radid

Slika 43 Prometno opteredenje raskrižja Ul. Dr. Željka

Selingera - Ul. Brade Radid (06:30-07:30)



44





Slika 47 Prometno opteredenje raskrižja Ul. dr. Željka


U vršnom satu (14:30-15:30) na lokaciji Ul. dr. Željka Selingera – Ul. Brade Radid izbrojano je 1466

vozila.

Prikaz rezultata ručnog brojanja prometa – Lokacija 8-A: Ul. Ante Starčevida - Florijanski trg

Slika 48 Prometno opteredenje raskrižja Ul. Ante


45

Starčevida - Florijanski trg (06:30-07:30) Starčevida - Florijanski trg (07:30-08:30)


Starčevida - Florijanski trg (11:00-12:00)





U vršnom satu (14:30-15:30) na lokaciji Ul. Ante Starčevida - Florijanski trg izbrojano je 935 vozila.

46

Prikaz rezultata ručnog brojanja prometa – Lokacija 8-B: Florijanski trg – Ul. F. Galovida

Slika 53 Prometno opteredenje raskrižja Florijanski trg

– Ul. F. Galovida (06:30-07:30)


– Ul. F. Galovida (07:30-08:30)

47


– Ul. F. Galovida (11:00-12:00)


– Ul. F. Galovida (14:30-15:30)

48


– Ul. F. Galovida (15:30-16:30)

U vršnom satu (14:30-15:30) na lokaciji Florijanski trg – Ul. F. Galovida izbrojano je 980 vozila.

Prikaz rezultata ručnog brojanja prometa – Lokacija 9: Kolodvorska ulica - Ul. Ivana Meštrovida

Slika 58 Prometno opteredenje raskrižja Kolodvorska

ulica - Ul. Ivana Meštrovida (06:30-07:30)



49







U vršnom satu (14:30-15:30) na lokaciji Kolodvorska ulica - Ul. Ivana Meštrovida izbrojano je 647

vozila.

50

1.5.2.2 Analiza pješačkog i biciklističkog prometa

Prikaz rezultata ručnog brojanja pješačkog i biciklističkog prometa –

Lokacija 1: Ul. Ivana Česmičkog – Ul. Ante Starčevida – Varaždinska cesta – Zagrebačka ulica

51

Slika 63 Prikaz pješačkog i biciklističkog prometa na raskrižju Ul. Ivana Česmičkog – Ul. Ante Starčevida – Varaždinske ceste – Zagrebačke ulice

Najintenzivnije pješački i biciklistički promet uočen je na privozu Ulice Ivana Česmičkog.

Lokacija 2: Severovec - Ul. Donji Banovec - Ivanjska ulica

52

Slika 64 Prikaz pješačkog i biciklističkog prometa na raskrižju Severovec - Ul. Donji Banovec - Ivanjska ulica

53

Lokacija 3: Križevačka cesta - D2; D41

54

Slika 65 Prikaz pješačkog i biciklističkog prometa na raskrižju Križevačke ceste - D2; D41

Na raskrižju Križevačke ceste i državnih cesta D2 i D41 uočen je vrlo mali broj pješaka te niti jedan

biciklist.

Lokacija 4: Starogradska ulica - Ulica kraljice Jelene - Bilogorska ulica

55

Slika 66 Prikaz pješačkog i biciklističkog prometa na raskrižju Starogradske ulice - Ulice kraljice Jelene - Bilogorske ulice

Na raskrižju Starogradske ulice, Ulice kraljice Jelene i Bilogorske ulice najintenzivniji pješački i

biciklistički promet uočen je na privozu Bilogorske ulice.

56

Lokacija 5: Bjelovarska cesta - Radnička cesta - Gospodarska ulica

57

Slika 67 Prikaz pješačkog i biciklističkog prometa na raskrižju Bjelovarske ceste - Radničke ceste - Gospodarske ulice

Na raskrižju Bjelovarske ceste, Radničke ceste i Gospodarske ulice intenzivniji je biciklistički promet u

odnosu na pješački.

Lokacija 6: Peteranska cesta – Čarda

58

Slika 68 Prikaz pješačkog i biciklističkog prometa na raskrižju Peteranske ceste i Čarde

Lokacija 7: Ul. dr. Željka Selingera - Ul. Brade Radid

59

Slika 69 Prikaz pješačkog i biciklističkog prometa na raskrižju Ul. dr. Željka Selingera - Ul. Brade Radid

Lokacija 8-A: Ul. Ante Starčevida - Florijanski trg

60

Slika 70 Prikaz pješačkog i biciklističkog prometa na raskrižju Ul. Ante Starčevida - Florijanski trg

Lokacija 8-B: Florijanski trg – Ul. F. Galovida

61

Slika 71 Prikaz pješačkog i biciklističkog prometa na raskrižju Florijanskog trga – Ul. F. Galovida

62

Lokacija 9: Kolodvorska ulica - Ul. Ivana Meštrovida

Slika 72 Prikaz pješačkog i biciklističkog prometa na raskrižju Kolodvorske ulice i Ul. Ivana Meštrovida

Na raskrižju Kolodvorske ulice i Ulice Ivana Meštrovida uočen je intenzivan pješački promet na svim

privozima raskrižju.

63

1.6 Analiza stava javnosti

U svrhu utvrđivanja nultog stanja i početka evaluacije u projektu CIVITAS Dyn@mo izvršeno je

anketiranje stanovnika grada Koprivnice . Upitnik je predviđen za ispunjavanje face-to-face anketom

na uzorku od 1000 stanovnika Koprivnice (cca 3%).

Metodom anketiranja analiziran je stav javnosti o njihovim svakodnevnim aktivnostima vezanim uz

način kretanja, kao i njihovo mišljenje o korištenju održivih oblika prometovanja. Upitnik se sastojao

od 23 pitanja podijeljenih u šest cjelina:

I. Osnovne informacije

II. Načini sudjelovanja u prometu

III. Svijest o potrebi uvođenja javnog prijevoza

IV. Svijest o boljim prometnim rješenjima

V. Sudjelovanje javnosti

VI. Prilagođenost i dostupnost

Analiza rezultata anketiranja:

74

74% anketiranog stanovništva srednje je zadovoljna prometnom infrastrukturom u gradu (ocjene 3 i

4) dok je 19% stanovništva ocijenilo prometnu infrastrukturu ocjenom 1 i 2.

75

69% anketiranog stanovništva smatra da je Grad Koprivnica prilagođen potrebama pješaka i biciklista

(ocjene 4 i 5)

93% anketiranog stanovništva svakodnevnu mogudnost korištenja bicikla. Osim automobilom (45%) u

svojstvu vozača ili suvozača, jedan od najčešdih načina putovanja stanovnika Koprivnice na posao/u

školu je bicikl (30%).

U slobodno vrijeme stanovnici Koprivnice najčešde putuju biciklom (43%) i pješice (28%). Nadalje,

68% anketiranog stanovništva se izjasnilo kako je Koprivnici potreban javni gradski prijevoz. Uslugu

zajedničkog korištenja automobila (javnog ili privatnog) voljno je koristiti 76% stanovništva.

Prilagodba grada potrebama osoba s invaliditetom u prometu od strane ispitanika ocjenjena je

srednjom ocjenom 3 (41%).

Obzirom na analizu jednog djela odgovora na postavljena pitanja iz upitnika može se zaključiti da je

stanovništvo Grada Koprivnice aktivno koristi održive oblika prometovanja u putovanjima na posao, u

školu, u slobodno vrijeme te želi aktivno sudjelovati u daljnjem razvoju takvih oblika prometovanja u

gradu.

sadrŽaj - kc-sump.eukc-sump.eu/wordpress/wp-content/uploads/2015/01/analiza_postojeceg... ·...

Documents