sadržaj - rijeka.hr · • kasna odrasla dob 65 godina i više (slo 16,8 %, surs, 2012): • od 65...

Sadržaj

• Što su stereotipi i stereotipi o starijim osobama?

• Kako stereotipi nastaju, zašto i koje su posljedice?

• Razlike u stereotipima o starijim osobama u društvenim skupinama

• Sadržaj stereotipa o starijim osobama

• Česti pogrešni i djelomično pogrešni stereotipi o starijim osobama

• Kako možemo smanjiti stereotipe o starijim osobama?

• Uvjerenja koja dijeli većina ljudi u određenom društvu/društvenoj skupini.

• Odnose se na karakteristike pojedinih društvenih skupina

(npr. protestanti) i pripadnike tih skupina (npr. umirovljenik).

• Zasnovane su samo na informaciji o pripadnosti društvenoj skupini.

Što su stereotipi?

Što su stereotipi?

O kojim društvenim skupinama se stvaraju stereotipi? RAZNIM Najčešće s obzirom na njihovu

• kronološku dob • spol • spolnu orijentaciju • etničku skupinu • vjeru • društvenu klasu • zanimanje

Obilježja stereotipa

• pojednostavljena • pretjerano generalizirana • obično pogrešna • pristrana • relativno čvrsta

Što su stereotipi?

Stereotipi o starijim osobama

• Uvjerenja o starijim osobama koja nisu zasnovana na

“objektivnim” informacijama ili činjenicama.

• Uobičajena pogrešna negativna uvjerenja o osobama kojima,

npr. na osnovu izgleda, umirovljenja pripisujemo “duboku“

starost (obično subjektivno).

Starije osobe – formalno, stručno, razvojno-psihološko

• Kasna odrasla dob 65 godina i više (SLO 16,8 %, SURS, 2012):

• od 65 do 85 godina (SLO 15%)

• 85 i više (SLO 1,8 % više od 85 godina; 0,4 % više od 90 godina;

233 stogodišnjaka: 43 + 190)

Stereotipi o starijim osobama

Kako nastaju stereotipi, zašto i koje su posljedice?

Brzim generaliziranjem određenih karakteristika člana neke skupine na

cijelu skupinu i učenjem u društvenom okruženju

(obitelj, poznanici/prijatelji, mediji).

IZVOR I POSLJEDICE:

Imaju pozitivnu prilagodbenu funkciju, ali i iskrivljavaju stvarnost → mogu

stvoriti osnovu za predrasude i diskriminaciju na osnovu pripadnosti

određenoj skupini – “izmima”.

Prisutni u svim društvima, sadržaji stereotipa se razlikuju.

Stereotipi o starijima mogu biti

• Točni (npr. stariji loše čuju),

djelomično točni (npr. stariji polako uče) ili

(obično) netočni – pogrešni

(npr. stariji su nesposobni prilagođavati se promjenama).

• Pozitivni (npr. stariji su mudri) ili

(većinom) negativni (npr. stariji su djetinjasti).

Razlike u stereotipima o starijim osobama u društvenim skupinama

• Prema skupinama, kojima ne pripadamo, češće su negativni.

• Čak i samo-stereotipi mogu biti negativni

(npr. uvjerenja starijih da ne mogu ništa novo naučiti).

• Društva s kulturom koja visoko vrednuje mladost – više (samo)stereotipa .

• Shvaćanje strarosti razlikuje se kod azijskih i afričkih društava/društvenih

zajednica.

• Generacijske razlike i razlike između društvenih skupina unutar društva.

Koje skupine u Sloveniji imaju najviše pogrešnih negativnih stereotipa o starijima, a koje najmanje?

NAJVIŠE

Mladi u prijelaznom razdoblju (18-24 godine): o psihološkim karakteristikama; negativni stavovi

Kasna odraslost: opći, o mentalnom zdravlju

Nisko obrazovanje: sva područja; negativni stavovi

S praktičnim, konvencionalnim zanimanjima

NAJMANJE

Mladi odrasli (25-44 godine): opći, psihološki, o mentalnom zdravlju; negativno pristrani

Visoko obrazovanje: sva područja; negativna pristranost

Sa socijalnim, umjetničkim zanimanjima

Kako djeluju stereotipi?

• Pretjerano naglašavamo razlike između skupina

(npr. između mlađih i starijih)

• određene skupine/članove (npr. starije) percipiramo i ocjenjujemo

pretjerano sličnima (npr. svi stariji su ogorčeni)

• usredotočujemo se na informacije koje odgovaraju stereotipima,

a zanemarujemo informacije koje ne odgovaraju stereotipima

• skloni smo ponašanju koje je sukladno stereotipnim očekivanjima

(npr. zaštitnički govor sa starijima)

• to ponašanje utječe na “predmet” stereotipa tako da se ponaša u smjeru

percipiranih očekivanja (npr. starije osobe se pretvaraju da su neuke).

Stereotipi o starijima predrasude i starizam

• Izraženi negativni stereotipi mogu voditi do negativnih predrasuda i

diskriminacije određenih skupina/pripadnika, npr. starijih.

• Predrasude – neosnovani, obično negativni stavovi prema nekoj

društvenoj skupini/članovima + intenzivno emocionalno doživljavanje i

izražavanje osjećaja prema njoj/njima + spremnost na diskriminatorno

ponašanje prema toj skupini/članovima.

• Diskriminacija – nejednak tretman pojedinaca na osnovu arbitrarnih

karakteristika, npr. duboke starosti = STARIZAM.

Skupine stereotipa o starijim osobama: sadržaj

Negativni stereotipi

• Intelektualna usporenost

• Mrzovoljnost

• Utučenost i društvena izolacija

• Konzervativnost

Pozitivni stereotipi

• Zlatne godine

• Savršeni djedovi i bake

Česti pogrešni stereotipi o starijim osobama i činjenice

STEREOTIP br. 1: Intelektualni deficit (gubitak pamćenja, dezorijentiranost, smetenost) je neizostavni dio starenja.

• Slovenci: 67,7 %

• Kasna odrasla dob 77,6 %

• Nisko obrazovanje 86,3 %

• Sveučilišno obrazovanje 45,8 %


STEREOTIP br. 1: Intelektualni deficit (gubitak pamćenja, dezorijentiranost, smetenost) je neizostavni dio starenja.

• Činjenice

• 2/3 ljudi između 74. i 81. godine ima održane intelektualne sposobnosti

• Značajne poteškoće u svakodnevnom i društvenom fukcioniranju se kod većine starijih osoba ne pojavljuje sve do kratkog razdoblja prije „prirodne“ smrti u vrijeme terminalne bolesti

• Normativni pad (omogućava normativno djelovanje – nije deficit), češći je u vrlo kasnoj odrasloj dobi; reverzibilan je (vježba)

Prosječne promjene intelektualnih sposobnosti sa starošću

Kod većine u velikoj mjeri rezultat nekorištenja (Schaie, 2005)


STEREOTIP br. 2: Većina starih ljudi je senilna.

• Slovenci: 1/3

• s nižom razinom obrazovanja 53,9 %

• Činjenice (D, SLO, SAD) • Psihopatološki sindrom - niz smetnji u intelektualnom funkcioniranju

kod osobe s ranije normativnim intelektualnim sposobnostima

• Većina do 85. godine ne pokazuje znakove demencije (blaga, umjerena, teška)

• nakon 65 godine -10 % -15 %, raste nakon 75. godine, oko 85. godine -15 % , nakon 90. godine -40%


STEREOTIP br. 2: Većina starih ljudi je senilna.


STEREOTIP br. 3: Starije osobe međusobno su vrlo slične.

• Slovenci: većina

• Rana odraslost (25-44 godina) 63,6 % i kasna odraslost (65-89 godina) 54,1 %

• Niska (OŠ, strukovna) 65,7 % i srednja (četverogodišnja) razina obrazovanja 57,8 %


STEREOTIP br. 3: Starije osobe međusobno su vrlo slične.

• Činjenice (studije D, SLO, SAD)

• Međusobne razlike su barem tolike kao kod mlađih

• Neke razlike se u starijoj dobi povećavaju


STEREOTIP br. 4: Većina starijih osoba nije se sposobna prilagođavati promjenama – neprilagodljivost

• Slovenci: većina

• Prelazak u odraslost (18-24 godina) 64,5 %, rana odraslost 50 % i srednja odraslost (45-64 godina) 53,7%

• Niska, srednje obrazovanje, studenti 61,4 %

• Činjenica (studije D, SAD)

• Prilagođavaju se na mnoge sa starošću povezane promjene: umirovljenje, nove društvene uloge, suvremene tehnologije, preseljenje, bolest, gubici.

• Hvataju se u koštac s intenzivnim emocionalnim i stresnim događajima.


STEREOTIP br. 4: Većina starijih osoba nije se sposobna prilagođavati promjenama – neprilagodljivost


STEREOTIP br. 5: Starije osobe su krute, nemotivirane, ne zanimaju ih nove stvari.

• Činjenice (A, SLO)

• Odrasli Slovenci svih dobnih skupina, jednako kao što to čine i same starije osobe za sebe, procjenjuju starije osobe značajno manje:

• informiranima

• zainteresiranima za nove stvari, stjecanje novih iskustva i spremnosti na kontakte s drugačijim ljudima i kulturama.

• Činjenice (A, SLO)

• Pohađaju različite smjerove obrazovanja na Sveučilištima za 3. životnu dob (SLO)

• Popunjeni tečajevi učenja korištenja računala

• Izleti, putovanja (A, SLO).


STEREOTIP br. 5: Starije osobe su krute, nemotivirane, ne zanimaju ih nove stvari.


STEREOTIP br. 6: Starije osobe su općenito na teret svojoj odrasloj djeci

• Činjenice (studije GB, SLO, SAD)

• Pomoć između djece i roditelja u 60-im i 70-im godinama je uzajamna, a roditelji čak i nešto više pomažu svojoj djeci (prije svega praktično i financijski) nego obrnuto.

• Sa starošću roditelja povećava se interes i briga odrasle djece za roditelje.

• 70-godišnji roditelji u teškim situacijama/kod važnih odluka od djece traže umjerenu razinu podrške.

• Uloge se ne zamjenjuju – osim kod teških regresivnih promjena ili bolesti roditelja.


STEREOTIP br. 7: Starije osobe su neproduktivne i društveno nekorisne

• Činjenice (EU, SLO) • čuvanje unuka • financijska podrška mladima u obitelji • potrošači • njegovatelji bolesnika, članova obitelji s invaliditetom • volonteri • djelovanje u društvima (sportskim i sl.) • obavljanje kućanskih poslova za obitelj • neki: honorarno stručno, savjetodavni rad, umjetničko

djelovanje, djelovanje u stručnim tijelima, vlastitim tvrtkama


STEREOTIP br. 8: Starije osobe su mudre

• Činjenice (studije A, D, SAD)

• Mudrost = ekspertno znanje i odlučivanje o temeljnim životnim pitanjima – opsežno/produbljeno znanje o stvarnim životnim situacijama i rješavanje važnih životnih problema.

• Vrhunac mudrosti postiže se oko 60. godine (intenzivan rad s ljudima).

• Velika količina iskustva NIJE dovoljna za razvoj mudrosti!

• Važna je i inteligencija, socijalna kognicija, moralno rasuđivanje, širina društvenog znanja, rad s ljudima s teškoćama...

• Slovenci: 93,9 %

• Činjenice (studije SAD) • Inače VRIJEDI: većina starijih osoba sporije uči nova gradiva nego u

mladosti ili mladi drugih generacija. • ALI veliki dio razlika možemo objasniti zdravstvenim stanjem

(uključujući učinak lijekova); niskom motiviranosti u istraživanjima, ne korištenjem strategija pamćenja i učinkovitog načina učenja, uvjerenjem o vlastitoj nesposobnosti za učenje – na to snažno utječu negativni stereotipi o kognitivnom starenju.


STEREOTIP br. 9: Starije osobe sporo uče


STEREOTIP br. 10: Pamćenje sa starošću snažno pada

• Slovenci: 92,9 % • Činjenice (studije D, CHN, SAD)

• Smanjuje se radno, prospektivno i dugotrajno pamćenje za nedavne događaje.

• Senzorno, biografsko i dugotrajno pamćenje za udaljene događaje se održava.

• Održava se prepoznavanje, smanjuje se dosjećanje.

• Pada pamćenje detalja, za bitno je dobro očuvano. • Smanjenje nadoknađuju različitim strategijama

ponašanja. • Na smanjenje utječu negativni stereotipi o

starenju (najmanje smanjenje u Kini, najveće kod Amerikanaca koji čuju).

Nešto manje učestali pogrešni negativni stereotipi o zdravim i samostalnim starijim osobama

• Ništa ne rade i to niti ne žele (većina 70-godišnaka SLO “vrlo zaposlena“).

• Imaju puno vremena i dosađuju se (većina 70-godišnjaka NE).

• Loše se osjećaju (72-godišnjaci SLO osjećaju se u prosjeku 9 godina mlađe).

• Nezadovoljni su životom (u prosjeku su više zadovoljni nego manje; subjektivno blagostanje).

• Ne zanimaju se za spolnost i nisu spolno aktivni (42 % SLO pogrešno).

Nešto manje učestali pogrešni negativni stereotipi o zdravim i samostalnim starijim osobama

• Usamljeni su (70-godišnjaci NE).

• Društveno su izolirani (manje od 10 % SLO; EU prosjek 10 %).

• Usredotočeni su na prošlost (opisi sebe: sadašnjost, bliža budućnost).

• Većinom razmišljaju o smrti (NE).

• Žale za izgubljenom mladošću (72-godišnji SLO bi željeli biti 14 godina mlađi).

• Mladi na prijelazu: umirovljenici su teret društva (mirovina, zdravstvene usluge) – neznanje.

Kako smanjiti stereotipe o starijim osobama?

• Stereotipi su otporni na promjene: djelomično rezultat normativnog čovjekovog kognitivnog razvoja i socijalnog učenja već u ranom djetinjstvu → možemo ih smanjiti u određenim uvjetima (osim institucionalnih).

• Formalni i neformalni kontakt između generacija, suradnja u svrhu postizanja zajedničkog cilja.

Obrazovanje (na različitim razinama, mediji)

• Stjecanje znanja o različitim društvenim skupinama, o pojavi, izvoru i djelovanju stereotipa.

• Zauzimanje perspektive članova drugih skupina, igranje uloga, obrazovanje (od OŠ-e, posebice kod rada sa starijima).

• Prezentacija anti-stereotipnih primjera (npr. društveno-djelatnih, produktivnih, zadovoljnih starijih, uglednih znanstvenika).

Podizanje svijesti o nedosljednosti između stavova, vrijednosti i postupanja pojedinca.

Kako smanjiti stereotipe o starijim osobama?

Nije važno koliko smo stari, nego kako starimo

Hvala na pažnji!

sadržaj - rijeka.hr · • kasna odrasla dob 65 godina i više (slo 16,8 %, surs, 2012): • od 65...

Documents