s t r a n - adventisti.hr · spolno prenosivih bolesti te razvoj alkoholizma kao ovisnosti....

lijeva STRANICA

MORE HOT ILLUSTRATIONS FOR YOUTH TALKS / WAYNE RICE

ačudo, rukavica može raditi puno toga –uzeti knjigu, mahati u znak pozdrava,

počešati glavu, potapšati nekoga po leđima iliošamariti po licu.

Međutim, rukavica ne može učiniti ništa akoiz nje izvadim ruku. Tada može samo ležati.Mogu vikati na nju, ljutiti se, pokušavati jenaučiti neke pouke, ali bezuspješno. Ne moženišta učiniti sama od sebe. Bez moje ruke u njoj,rukavica nije ništa više od običnog komada odjeće.

Z

RUKAVICA

PRIMJENAPoput ove rukavice, ljudi ne mogu učiniti ništa sami odsebe što bi imalo stvarnu vrijednost. Mi smo slabi u tijelu,ali s Kristom smo jaki. Kada je moja ruka u rukavici, onamože učiniti sve što moja ruka želi. U Filipljanima 4,13Pavao me uči da sam ja poput rukavice. Ja sam od sebe nemogu učiniti ništa. Ali s Kristom u meni mogu učiniti svešto Krist želi. On je taj koji mi daje snagu i sposobnost dato učinim. Ako smo poslušni Kristu, možemo biti sigurnida će On biti s nama i dati nam snage da činimo Njegovuvolju.

Prevela: Tünde Torma

[ 2 ] Odjek | 127 | srpanj - rujan 2014.

Rijecurednika

srpanj — rujan2014.

Cijena 10 kn

. Izdavač i osnivačOdjeljenje za mladežKršćanske adventističkecrkve

. Glavni urednikSlobodan Bobo Marč[email protected]

. Adresa uredništvaOdjekPrilaz Gjure Deželića 7510000 ZagrebHrvatskatel. (01) 2361 903faks (01) 2361 [email protected]

. UredništvoTamara Moslavac KosDejan StanjevićAna VebleIvona Vratarić

. LekturaMarijan Malašić

. KorekturaTünde Torma

. GrafičkooblikovanjeSanja Šeb, Cat design

. TisakTipomat

. Naklada900 kom.

ISSN 1331-5994

Godina 24. broj 127

lkoholizam je kronična ovisnost o alkoholnim pićimapraćena snažnom željom za pićem i gubitkom kontrole.To nije samo psihička i fizička ovisnost, već i psihički

poremećaj kod kojeg se zbog patološkog procesa mijenjanačin funkcioniranja mozga.

Iako je alkohol najčešćiuzročnik prometnihnesreća i premda uzrokujenesreće na radu i povećavastopu kriminaliteta,konzumiranje alkoholasmatra se sasvimnormalnim. Način života,običaji, navike tekulturološka obilježjadruštva u kojem živimopodrazumijevajukonzumiranje alkohola kaosastavni dio svakidašnjegživota. “Normalno pijenje”društveno je prihvatljivo iduboko ukorijenjeno umentalitet ljudi.

U Hrvatskoj oko 15% stanovništva boluje od alkoholizma, aoko 15% prekomjerno pije, no brojke su vjerojatno i veće sobzirom na nemogućnost pribavljanja apsolutno točnihinformacija. Svaki devetnaesti stanovnik Hrvatske imaproblema s alkoholom. S obzirom na to da takvih problemaima primjerice u Njemačkoj svaki pedeset peti stanovnik, toje prilično veliki broj. Ove brojke nam govore daalkoholizam nije samo bolest pojedinca, već bolest obitelji icijeloga društva.

Adventisti uopće ne konzumiraju alkohol, dakle oni suprimarni apstinenti. Sekundarni apstinenti su osobe koje suse liječile od alkoholizma te apstiniraju i više ga nekonzumiraju.

Dragi mladi, budimo svojim stavom iponašanjem primjer svojimprijateljima te im pokažimo kako se ibez konzumiranja alkohola moželijepo provesti, veseliti se i zabavljati,uživati u mladosti i životu naprihvatljiviji, ispunjeniji i bolji način.

Neka vas Bog vodi!

srpanj - rujan 2014. | 127 | Odjek [ 3 ]

Bobo S. Marčeta

A


-- Tihomir Vranić --

judi konzumiraju alkohol u svakoj životnojsituaciji – on je pratitelj od rođenja do smrti.Nema nijednog događaja u kojem se ljudi

susprežu od konzumacije alkohola. Alkohol sepije prigodom rođenja djeteta, prigodomrođendana, pri svakoj proslavi, na sahranama i udrugim prigodama. Kada su ljudi sretni ili tužni –oni posežu za alkoholom. Možemo sa sigurnošćureći da su alkoholna pića sveprisutna i lakodostupna.

Kako nastaje alkohol? Iz šećera koji alkoholnimvrenjem (fermentacijom) ili destilacijom prelazi ualkohol. Grožđe i voće sadrže u sebi šećere koji sefermentacijom ili destilacijom pretvaraju ualkohol. Danas je vrlo raširen uzgoj vinove loze ivoća radi proizvodnje alkoholnih pića. Čitavapodručja i pokrajine žive od uzgoja sirovina zaproizvodnju alkoholnih pića. Različita alkoholnapića proizvode se iz različitih sirovina i čine čak iidentitet pojedine države i naroda (irski rum,ruska votka, meksička tekila).

Kako alkoholna pića utječu na čovjeka? Netkoće reći pozitivno, netko će reći negativno, dok ćenetko reći pozitivno ako se konzumira uumjerenim količinama. Neki liječnici čakpreporučuju konzumaciju jedne čaše crnog vinadnevno nakon obroka radi sprečavanjaovapnjenja krvnih žila i srčanog udara. Ipak ti

liječnici ne upozoravaju da svakodnevnakonzumacija alkoholnih pića sigurno dovodi dorazvoja ovisnosti o alkoholu.

Znanstvena istraživanja pokazala su dagrožđani sok sadrži oko 700 (sedam stotina!)različitih sastojaka. Tu su polifenoli, boje, mirisi,šećeri, organske kiseline, antioksidansi, tanini,razni minerali, mnogi vitamini i brojni drugi.Obilje hranjivih i zdravstveno korisnih tvari sadržigrožđani sok. Zato nije čudno kada Biblija kaže zagrožđani sok: “Ne kvari ga, u njemu je blagoslov!“(Izaija 65,8) Grožđani sok je blagoslov za čovjeka –kaže nam Božja riječ. A što se zbiva s tim korisnimtvarima nakon alkoholne fermentacije? Mnoge odnjih se gube i raspadaju, a neke se pretvaraju ulošije sastojke (poput šećera koji se pretvara ualkohol). Kada se proces fermentacije ne bizaustavio, sav šećer prešao bi u ocat. Dakle, ocatje krajnji produkt fermentacije. Ali čovjek tajproces prekida u trenutku kada šećeri prijeđu ualkohol kako se proces ne bi dalje nastavio i vinoprešlo u ocat. Najveći strah vinogradara je da imse vino ne “pokvari“, odnosno da se ne pretvori uocat.

Kada ovo znamo o korisnosti grožđanog soka injegovom blagotvornom djelovanju na čovjeka,možemo se pitati zašto onda ljudi više proizvodevino nego sok? Zašto radije uživaju u alkoholnom

Sveprisutni alkohol

L


vinu nego u bezalkoholnom soku? Odgovor senalazi u čovjekovoj naravi.

Nakon Adamovog pada u grijeh čovjek jepostao rob svoje “tjelesnosti“. To nije naše tijelo(organi i udovi), nego strasti, požude, nagoni ižudnje, komponente niže ili tjelesne dimenzijenašeg bića. Nakon pada u grijeh čovjekomupravljaju strasti i požude, živi kao rob svojihnagona i žudnji jer je njime zavladala jedna sila –sila grijeha. Kao što se čovjek pobunio protivBoga, tako se čovjekova tjelesna komponentapobunila protiv njegova uma i protiv više iliduhovne dimenzije čovjekova bića. Otada čovjekživi kao hedonističko biće koje smisao životanalazi u “uživanju“, odnosno u zadovoljavanjužudnji, nagona i strasti. Kao takav, lako seprepušta alkoholnim pićima jer ona godenjegovom nepcu. Zato brojne reklame za pivoprikazuju svojim konzumentima sliku hladnog,osvježavajućeg, za žeđ poželjnog pića bogatogpjenom, jedinstvenog okusa! Ovakva predodžbakoja se reklamira putem sredstava javnoginformiranja stvara u glavi potencijalnogkonzumenta žudnju za pivom, žudnju zaosvježenjem i u trenutku kada pivo nije u blizini –potencijalni konzument ima osjećaj da ga većpije. To je moć reklama jer podilaze žudnji. Ali ipotiču žudnju za alkoholnim pićem. Kada čovjeku sebi ne bi imao izopačenu žudnju za ugodom,bio bi otporan na podražaje koji ga potiču da seprepusti “uživanju“ u alkoholnom piću.

Koliko je velika moć ovisnosti pokazuju namsvakidašnji primjeri ovisnika koji više ne moguživjeti bez alkoholnog pića. Žudnja za alkoholommože preuzeti čovjeka u potpunosti pa on više ninajmanje ne gospodari samim sobom niti svojimživotom. Posljedica toga su razoreni obiteljski ibračni odnosi, financijski problemi, loše zdravlje,loš ugled u društvu, pojačana sklonost grijehu(promiskuitetu, prostituciji itd). Nažalost,alkoholizam je veliko zlo koje zahvaća ljude svih

dobnih i društvenih skupina, a u posljednjevrijeme u značajnoj mjeri i maloljetnike.

Kada kao srednjoškolski profesor razgovaram sučenicima o problemu alkoholizma, tada jošjasnije uviđam koliko je to raširen problem međumladima. Mladići piju puno alkoholnih pića,osobito preko vikenda. Ali za alkoholom posežusve više i djevojke. Posljedica je rano stupanje uspolne odnose, neželjena trudnoća, širenjespolno prenosivih bolesti te razvoj alkoholizmakao ovisnosti. Mladići se vole hvaliti svojim“alkoholnim podvizima“ pa često možemo čutiriječi hvale: “Al' smo se napili ovaj vikend!“ Božjariječ nas upozorava da to nije nikakvo “junačkodjelo“, nego, naprotiv, slabost koja prijeti dapostane ovisnost. Prorok Izaija upozorava naproblem alkoholizma i u njegovo vrijeme, tako dato nije novi porok: “Jao onima što već jutrom nauranku žestokim se pićem zalijevaju i kasno noćusjede vinom raspaljeni. … Jao onima koji su jaki uvinu i junaci u miješanju alkoholnih pića.“ (Izaija5,11.22)

Iako se droge često spominju kao najopasnijaovisnost, ipak smatram da je još uvijekalkoholizam daleko opasniji za pojedince i čitavodruštvo nego droge. Razmjeri alkoholizma upojedinim državama poprimaju razmjerenacionalne katastrofe. Nažalost, u takvimdruštvima djeca još od najranije dobi bivajupoticana da piju alkohol.

Alkohol je prisutan čak i u crkvi. Kada svećenicivrše obred, piju alkoholno vino tvrdeći da je i Isusna posljednjoj večeri pio vino. Ali kada mi učeniciiznesu ovaj argument kako bi mi dokazali da jepijenje alkohola normalna stvar čak i u crkvi – jaim kažem nešto što ih iznenadi. “Posljednjavečera“ zapravo je bila “pashalna večera“. Pasha jebila židovski blagdan tijekom kojega je sav kvasactrebalo iznijeti iz kuće van. Kruh je morao biti bezkvasca (beskvasni kruh). A što je bilo s vinom koje


su tog dana blagovali? Zar i ono nije moralo bitibeskvasno – odnosno vino koje nije fermentiralopod utjecajem kvasca? Isus je na “posljednjojvečeri“ pio bezalkoholno vino ili grožđani sok. Itim argumentom im pojasnim da Biblija, pa takoni sam Isus, nikada nisu poticali čovjeka na pijenjealkohola.

Naprotiv, Biblija čovjeka potiče na trezvenost itrijeznost! “Biti trezven“ znači ne zanositi semaštom i bajkama, nego živjeti odgovornim ipostojanim životom (ne povoditi se zatrenutačnim osjećajima i osjetilima; imati čvrste inekolebljive stavove izgrađene na biblijskimistinama). A “biti trijezan“ znači ne konzumiratialkoholna pića čak ni u najmanjoj količini. Biblijanam savjetuje: “I ne opijajte se vinom jer u tomeleži propast, već se napunite Duhom!“ (Efežanima5,18)

Kako ove biblijske savjete primijeniti upraktičnom životu? Rekli smo da je alkoholsveprisutan i da često u životu dođemo u situacijukada smo ponuđeni alkoholnim pićem. Kako setada postaviti? Netko popusti jer ga je sramodbiti, pa se poslije “grize“ što je popustio. Netkopopusti jer nije dovoljno učvršćen u stavovima,pa malo-pomalo popusti i počne uzimati alkohol ibez nagovaranja. Dok drugi ostaju čvrsti u svojojodlučnosti da neće konzumirati alkohol nikada ini u kakvoj situaciji.

Ispričat ću vam svoje vlastito iskustvo salkoholom. Kada sam upoznao Bibliju i kršćanstvoi pritom jasno upoznao biblijski stav premakonzumaciji alkohola – donio sam odluku da ćupotpuno prestati konzumirati alkohol. Iakoalkoholu nisam bio sklon ni prije, ta se odlukapokazala kao veliki osobni blagoslov. Budući dasam završio Agronomski fakultet i to upravo smjervoćar-vinogradar-vinar (zanimalo me isključivovoćarstvo, ali ono je bilo povezano sa studiranjem

vinogradarstva i vinarstva koje nisam mogaoizbjeći), donio sam još za vrijeme studiranjaodluku da neću konzumirati alkoholna pića. Iza teodluke i danas stojim i nikada je nisam pogazio.Je li lako stajati iza takve odluke? Nije, osobitomeni kao stručnjaku za vinogradarstvo i vinarstvo.Često na stručnim skupovima bivamo ponuđenidegustacijama vina, katkad sam pozvan daodržim stručno predavanje o uzgoju vinove loze iproizvodnji vina – ali uvijek sam trezven i svjestanodluke koju sam donio i iza koje stojim čitavimsvojim bićem. Toliko je puno prilika da čovjekprekrši svoje odluke – “ma hajde, probaj samo ovomoje vino da mi kažeš je li dobro“ – ali ja nikad neodustajem. Kada vodim učenike na stručneskupove iz vinarstva (jer im je to struka baš kao imeni) – ja sam primjer kako se alkohol ne morapiti, iako se o njemu može puno toga naučititeorijski.

“Upotreba alkoholnih pića slabi tijelo,pomućuje misli i unižuje moral. Ono priječiljude da shvate svetost svetih stvari ili obvezeBožjih zahtjeva. Svi koji zauzimaju položajsvete odgovornosti moraju biti strogoumjereni ljudi da bi im prilikom razlučivanjapravde od nepravde um bio bistar, da mogubiti načelni i posjedovati mudrost za izvršenjepravde i pokazivanje milosti.“ (Ellen White,Patrijarsi i proroci, str. 296)

Alkohol je sveprisutan. Svakoga dana naći ćetese u situaciji da posegnete za alkoholom – bilo davas netko ponudi, bilo da u sebi osjetite želju.Svaki čovjek je odgovoran za sebe i za svoj život.Iako se neke stvari reklamiraju kao dobre ikorisne, posebno za zdravlje (poput jedne čašecrnog vina nakon obroka) – ipak ih je boljeizbjegavati jer imaju i negativne (a prešućene)posljedice na ljudsko zdravlje poput razvojaovisnosti o alkoholu. Zato kao stručnjak zavinarstvo, ali i kao čovjek koji je pod utjecajembiblijskih istina izgradio svoje životne stavove –mogu savjetovati svakom čovjeku, posebnomladima, da u životu izgrade životne stavove natemelju biblijskih istina – osobito u vezi skonzumacijom alkohola. Tvoj život oblikuju tvojeodluke. Ako doneseš odluku da nećeškonzumirati alkohol – tek tada će porasti tvojesamopouzdanje i samopoštovanje. Ali porast će ipouzdanje u Boga – jer nam upravo On dajemudrost da donosimo ispravne stavove i snaguda ih se čvrsto pridržavamo.

Budimo uvijek svjesni da je Isus s nama “u svedane“ – pa ako osjećamo strašan pritisak okoline,ali i unutarnji pritisak da popustimo toj kušnji –oslonimo se na Isusa koji nam uvijek daje snaguza pobjedu nad našim slabostima. Neka i tvojživot bude život pobjednika nad vlastitimslabostima karaktera i nad grešnim pritiscimaokoline. I neka Bog obilno nagradi tvoje odlukekoje su u skladu s Njegovom svetom voljom.


TEŠKO JE ZNATI STATI >>>>>>>>>išući ovaj tekst, na zagrebačkom dnevniku Radio Sljemena čula sam vijest da je uokviru aktivnosti na području suzbijanja pijenja alkohola među mladima, snimljenfilm za srednjoškolce pod naslovom “Treba znati stati”. Prije najave filma iznesen je

podatak da je, prema provedenim istraživanjima, 85 posto mladih do šesnaeste godineživota probalo alkohol. Istraživanja provedena u trideset sedam zemalja uključujući iHrvatsku (ESPAD – European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs) pokazujuda se nalazimo iznad europskog prosjeka u pijenju alkohola i opijanju mladih u zadnjihdvanaest mjeseci, po količini alkohola kod posljednjeg pijenja i po korištenju alkohola uztablete. U posljednjih dvanaest mjeseci 48 posto dječaka i 38 posto djevojčica barem jednomse opilo. U svijet pijenja alkohola dječaci ulaze s trinaest godina, a djevojčice u dobi odčetrnaest godina.

Pijenje alkohola u Hrvatskoj društveno je prihvaćeno. Alkohol se u našoj kulturi pije ugotovo svim prigodama. O alkoholu se s negativnim konotacijama piše rijetko, obično uztragične prometne nezgode i nasilna ponašanja u kojima su sudionici osobe pod utjecajemalkohola. Mladi nemaju percepciju da je alkohol štetan. Često gledaju na alkohol kaosredstvo koje im pomaže da se opuste, da budu spontaniji i prihvaćeniji u društvu vršnjaka,što im je posebno važno. Pijenje je uz to, za njih, i ulazak u svijet odraslih. Procjenjuje se da uHrvatskoj ima 250.000 ovisnika o alkoholu i 800.000 prekomjernih konzumenata alkohola.Zabrinjavajući je podatak da čak 43 posto onih koji su počeli piti s trinaest godina postajualkoholičari.

Premalo se ističe činjenica da je alkohol među mladima najrasprostranjenija, lakodostupna droga. Mnogi roditelji, koji i sami piju, smatraju alkohol “manjim zlom” u odnosu nadruge ilegalne droge. Mediji potiču i ohrabruju mlade da konzumiraju alkohol. Industrijaalkoholnih pića uspješnim je marketingom uspjela mladima prikazati pijenje kao privlačno ipoželjno ponašanje. Moć i ekonomski interesi industrije alkoholnih pića ne poznaju granice.Svakodnevno smo bombardirani spotovima koji povezuju pijenje piva sa sportom i veseljem.Bez boce piva u ruci nisi nikakav navijač. Mladi su sa svih strana izloženi snažnim pritiscima

-- Prim. dr. sc. Nevenka Čop --

P


da posegnu za pićem. Nije lako oduprijeti se tim pritiscima, pogotovo djeci i adolescentima sniskom razinom samopouzdanja.

Mladi imaju nisku toleranciju na alkohol, a nemaju percepciju da je pijenje alkoholarizično. Već male količine alkohola dovode do smanjene kritičnosti, promjene svijesti idrugih, često po život opasnih reakcija u organizmu. Mladi koji piju češće stradavaju uprometu, sudjeluju u nasilju, ulaze u spolne odnose, postižu slabiji uspjeh u školi, češćeuzimaju i druge droge. Viša je stopa delikventnog ponašanja među mladim konzumentimaalkohola. Sve je više u modi “binge drinking”. Radi se o pijenju adolescenata s namjerom dase što više i brže napiju. Prema jednom istraživanju 1995. godine najmanje deset puta senapilo tijekom dvanaest mjeseci 7 posto dječaka, 1999. godine 9 posto, a 2003. godine čak12 posto. Za djevojčice su postotci bili nešto niži. Godine 1995. najmanje deset puta napilose manje od 1 posto djevojčica, 1999. godine 4 posto, a 2003. godine 5 posto. Porast opijanjamladih u raznim prigodama je evidentan i ne smije nas ostaviti ravnodušnima.

Adiktivno svojstvo alkohola često se podcjenjuje. U medijima se spominje vrlo rijetko daalkohol spada u skupinu droga. Mladi piju više, češće i počinju piti ranije nego prijašnjihgodina. Stope eksperimentiranja i uporabe alkohola kao i ovisnosti o alkoholu u porastu su.Danas djeca brže odrastaju nego prijašnje generacije. Ranije donose i za život važne odluke.Često razmišljaju: Moje pijenje je moja osobna stvar, radi se o mojem tijelu i mogu raditi snjim što hoću. Znam kad je dosta, mogu prestati piti kad god poželim, mlad sam i zdrav, pićemi neće naškoditi, prijatelji mi ne bi nudili ono što će mi nauditi... Stoga je bitno da djeca navrijeme budu informirana i da im šaljemo jasne a ne dvostruke, zbunjujuće poruke. Kad je upitanju alkohol, poruke bi bile “Bolje je reći ne”, “Teško je znati stati”.

Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, alkohol je izravno odgovoran za dvai pol milijuna smrti godišnje, a 9 posto svih smrti u dobi od 15. do 22. godine vezane su uzprobleme s alkoholom.

Za mlade je zdravlje obično nešto što se samo po sebi razumije. Podatci o tome što bi semoglo dogoditi nakon dužeg pijenja alkohola ilipušenja najčešće ih ne impresioniraju. Ipak smatramvažnim spomenuti i dokazano karcinogeno djelovanjealkohola. Rak u području usne šupljine, rak ždrijela,grkljana, jednjaka, debelog crijeva, jetre i rak dojke užena povezani su s konzumiranjem alkohola. WorldCancer Report 2014. godine, koji je objavila Svjetskazdravstvena organizacija, poručuje da ne postoji“sigurna” količina alkohola kad je u pitanju rak. Što jeveća količina i dužina trajanja pijenja alkohola, veći je i rizik nastanka raka na navedenim lokacijama u tijelu.

Istinita je latinska poslovica: “Vino intrante subitosapientia vadit.” (Čim vino uđe, pamet odmah iziđe.)Evo na kraju teksta iz Biblije koji vrlo zorno oslikavarezultate pijenja: “Komu: ah? komu: jao? komu: svađe?komu: uzdasi? komu: rane nizašto? komu: zamućeneoči? Onima što kasno sjede kod vina, koji su došli kušati vino začinjeno. Ne gledaj na vino kad rujno iskri,kad se u čaši svjetlucavo prelijeva: pije se glatko, a nakraju ujeda kao zmija i žaca kao guja ljutica. Oči će tigledati tlapnje i srce govoriti ludosti. I bit će ti kao daležiš na pučini morskoj ili kao da ležiš na vrh jarbola.”(Izreke 23,29-34)

Prevencija znači život. Primarna prevencija jeapstinencija, sekundarna prestanak pijenja, a tercijarna liječenje i rehabilitacija žrtava pijenja.


vi koji su ikada pohađali nastavu iz kemijeznaju da postoji mnogo različitih alkohola,međutim, kada u svakodnevnoj

komunikaciji govorimo o alkoholu, mislimo naetilni alkohol koji je u današnje vrijemenezaobilazni dio svakog izlaska, zabave i proslave,a velik broj ljudi ga svakodnevno konzumira uobliku blažih ili žešćih pića da bi se zabavili,opustili, nasmijali, ohrabrili i zaboravili probleme(lista razloga za konzumaciju je preduga).

Pritom oni smatraju alkohol normalnimsastavnim dijelom života i misle da će uvijek bitiumjereni konzumenti. Međutim, kod alkohola,kao i svake droge, s vremenom ista doza nijedovoljna da bi se postigao željeni učinak;organizam se privikne i traži veću količinustimulativnog sredstva da bi se zadovoljile"potrebe". Ta se pojava naziva tolerancijom, a svremenom se razvija bolest ovisnosti zvanaalkoholizam. Oboljela osoba se nazivaalkoholičarom – strogo medicinski gledano, to jesvaka osoba koja alkoholom unosi više od 20%dnevnih kalorijskih potreba, odnosno više od 120 g etanola u jednome danu, a prema definicijiSvjetske zdravstvene organizacije kroničnimalkoholičarom smatra se ona osoba kojaprekomjerno uzima alkoholna pića, a njezinaovisnost o alkoholu je tolika da dolazi do

duševnih poremećaja ili drugih manifestacija kojeukazuju na oštećenje tjelesnog i psihičkogzdravlja te narušavanje odnosa s drugim ljudima,kao i socijalnog i ekonomskog stanja. Drugadefinicija, slična ovoj, govori da je alkoholičarosoba koja je dugotrajnim, prekomjernimpijenjem postala ovisna o alkoholu (psihički,tjelesno ili oboje) te su se u nje zbog toga razvilezdravstvene (psihička ili tjelesna oštećenja) tesocijalne poteškoće koje se mogu dijagnosticiratiklasičnim medicinskim i socijalnim dijagnostičkimsredstvima (Hudolin).

PUT ALKOHOLA U ORGANIZMU

Alkohol unesen u organizam započinje seapsorbirati (ulaziti u krv) odmah jer se radi omolekuli male molekularne težine i odličnetopljivosti u vodi i lipidima, koja lako (pasivno)prolazi kroz epitel. Glavnina apsorpcije odvija se utankom crijevu, oko 80%, a brzina ovisi okoncentraciji i količini alkoholnog pića (brže ulazemanje količine pića udjela etanola oko 20%, zatimgazirana i topla pića jer proširuju krvne žile);nadalje o stanju organizma, pije li se na pun iliprazan želudac.

Na početku apsorpcije koncentracija etanolabude najveća u najprokrvljenijim tkivima (mozak,zato brzo nastupa stanje opijenosti), a poslije u

-- Jasmina Cesar --

S

ZDRAVLJE VS. ALKOHOL


tkivima bogatim vodom. Kost, vezivno i masnotkivo primaju veoma malo alkohola.

Maksimum koncentracije u krvi dostiže seuglavnom između 30 i 60 minuta, no to je vrlovarijabilno jer također ovisi o brojnimčimbenicima. Ta se koncentracija zadržava oko satvremena nakon konzumacije pića, a tada počinjerazgradnja i ravnomjerno opadanje koncentracijeetanola.

Devedeset posto se razgrađuje oksidativnim,pet posto neoksidativnim putem; pritom nastajuotrovni međuprodukti koje organizam daljeprerađuje da bi se smanjila štetnost i da bi sealkohol u konačnici izlučio van. Preostalih 5% seizluči neprerađen iz organizma disanjem, urinom,znojem, a kod dojilja i mlijekom.

Način, brzina i posljedice metabolizmaetanola vrlo su različite od osobe do osobe, a terazlike metabolizma mogu utjecati na razvijanjealkoholizma kod jednih, jetrenih bolestiuzrokovanih alkoholom kod drugih; pojavu rakagrla, pluća, dojke te karcinoma jetre u vezi spovećanim unosom etanola kod trećih.

Spol također ima utjecaja, budući da ženeimaju smanjenu aktivnost jednog od glavnihenzima u razgradnji alkohola i da se njegovaaktivnost brže smanjuje kod kroničnealkoholičarke nego kod kroničnog alkoholičara.Osim toga, žene imaju više masnog tkiva – manjemjesta kamo alkohol iz krvi može otići, štoobjašnjava činjenicu da alkohol brže uzrokujeopijenost kod žena.

ŠTETNE POSLJEDICE KONZUMACIJE ALKOHOLA

Spomenula sam da prigodom eliminacijealkohola nastaju štetni međuprodukti. Jedan odnjih je vrlo otrovni acetaldehid. Porast razineacetaldehida koči normalne biokemijske proceseu jetri što dovodi do nakupljanja proteina,posljedičnog oticanja i oštećenja jetrenih stanicate nastaje alkoholna bolest jetre. Ona se javlja unekoliko oblika – to su masna jetra, alkoholomizazvani hepatitis i ciroza jetre. Oštećenjem jetredolazi do poremećaja koncentracije brojnihdrugih spojeva u našem tijelu, što dalje dovodi dorazličitih poremećaja u organizmu koji su toizraženiji što je unesena količina alkohola veća išto se učestalije pije.

Ukratko ću spomenuti neke od njih. Prvo je tuhiperlipidemija (porast razine masnoća u krvi),zatim kod osoba koje na prazan želudac pijuhipoglikemija (pad razine šećera), kod sitihhiperglikemija. Takve oscilacije s vremenomdovode do oštećenja krvnih žila, porasta krvnogtlaka i povećanog rizika za obolijevanje odšećerne bolesti. Kod alkoholičara je uglavnomsmanjen unos zdrave hrane, a i oštećena jesluznica probavnog sustava. To dvoje zajednodovodi do manjka vitamina i hranjivih tvari uorganizmu, što oslabljuje imunitet (istodobnoraste rizik obolijevanja od maligih bolesti) tenastupa brzo propadanje živčanih stanica. Podutjecajem alkohola prijenos živčanih impulsa jeusporen, samim time su oslabljeni i refleksi te vid,a osoba je podložnija nezgodama.

Nastankom ciroze preusmjerava se tok krvi utijelu te se krvne žile na mnogim mjestimaproširuju, što dovodi do po život opasnihkrvarenja. Također je smanjena sintetska funkcijajetre, stoga je slabiji osmotski tlak u krvnim žilamašto dovodi do pojave oticanja udova i trbuha. Nijeneuobičajeno da osobe s cirozom jetre u trbuhunose i do deset litara "vode".

Dugotrajna konzumacija alkohola jakooštećuje osjetljive stanice mozga; krajnji stadij jeKorsakovljev sindrom, neuropsihološki poremećajobilježen gubitkom pamćenja, osjetnim imotoričkim poremećajima i izrazitimintelektualnim propadanjem; posebno seoštećuju neuroni čeonih režnjeva, što narušavastrukturu ličnosti.

Obilno konzumiranje alkohola za vrijemetrudnoće može usporiti rast fetusa i djeteta,prouzročiti razne anomalije razvoja i mentalnuretardaciju, stanje poznato kao fetalni alkoholnisindrom.

S psihološkog gledišta, kod većine ljudi kojidođu u situaciju da svakodnevno piju alkoholrazvija se simptomatski alkoholizam. Kod njih sevrlo rano razvija spomenuta povišena tolerancijaprema alkoholu, da bi poslije mnogo vremena


ostali na istoj razini. Ubrzo nastaje prvo"otupljenje", nepotpuna retrogradna amnezijastvorena alkoholom. Poslije toga alkoholičarobično pije skrivećki, stalno misli o piću, pijehalapljivo i izbjegava i govoriti o piću da se ne biodao.

Ubrzo "pomračenja" i "otupljenja" postaju svečešća, opijanja sve učestalija. U daljnjem razvojunastaje faza gubitka kontrole. To je početaktoksikomanskog perioda za čiji je razvoj potrebnooko osam godina alkoholičarskog staža. Poslijetoga nastaju razne faze: racionalizacija,predbacivanja od strane obitelji i društva, grižnjasavjesti, gubitak prijatelja, promjena načina životaobitelji, gubitak posla, razdražljivost, stalni sukobiu društvu, hospitalizacije. Alkoholičar si osiguravazalihe pića, počinje piti od jutra. Potrebna mu jesve manja količina alkohola da bi nastalo"pomračenje". U toj fazi smanjene tolerancijejavljaju se neodređeni strahovi, tremor,psihomotorna kočenja itd. Uzimanje pićatrenutačno uklanja neke od simptomaalkoholizma, primjerice strah, drhtanje ruku, da biposlije prestanka djelovanja alkohola ti istisimptomi zahtijevali novu količinu alkohola. Tafaza obično nije duga, jer nastaje osjećaj propasti

i nemoći gdje osoba priznaje da je alkoholičar. Osnovni psihološki problemi su promjena

karaktera, moralna, etička i socijalna promjenaličnosti kao posljedica organskih oštećenjamozga. Bolesniku otupljuje osjećaj odgovornostiprema obitelji, poslu i društvu, prestaje briga zaobitelj, prisutna je sve veća nezainteresiranost zakućne probleme, pada zanimanje za osobniizgled, higijenu i ugled, gubi se osjećaj ponosa idostojanstva te se mijenja i bolesnikov odnosprema okolini. Alkoholičari se najbolje osjećaju ukrugu kafića i ljudi s kojima piju, s kojima serazumiju i međusobno jadaju opravdavajući svojproblem. Prema članovima svoje obitelji postajubezobzirni i grubi, svoju djecu maksimalnozanemaruju u svakom pogledu, često ih izlostavljaju unoseći nemir i pakao u ozračjedoma. Također često, zbog stalnih zaduživanja,prodaju imovinu i dovode svoju obitelj u pravuekonomsku propast.

To je ona druga strana mnogima zanimljive iprivlačne medalje zvane alkohol. Zapravo, to jenjegova jedina strana. U njemu nema ništaočaravajuće, ništa uzbuđujuće niti korisno začovjeka, već samo vreba kao propast za svakogatko ga odluči probati.


a pitanje kršćaninovog stava premaupotrebi alkoholnih pića ne može seodgovoriti u jednoj rečenici. Razlog zaštoje odgovor malo složeniji nije u tome što

je u Bibliji nejasno prikazano kakav bi taj stavtrebao biti. Nasuprot tome, pravi razlog zašto jepitanje čovjekove konzumacije opojnih pića, a uzto i drugih opojnih sredstava, tako složeno krije seu samoj čovjekovoj naravi. Problem je u tome štočovjek razmjerno lako stječe loše navike i njimaposlije postaje uvjetovan. To znači da ove navikepostaju barijera koja ga sprečava da ih sagleda izobjektivnije prespektive i razumije njihovu naravpotpunije. Moć nekih loših navika nad čovjekommože dosegnuti takve razmjere i uspostavititakvu vlast nad njim da se njegov um nikada višene može uzdignuti iznad tog stanja, preispitati gai promijeniti.

Prepoznavanje ovog mehanizma bitno je jernam on objašnjava zašto u Bibliji pitanjeupotrebe alkoholnih pića nije riješeno samojednim jasnim DOPUŠTENO ili ZABRANJENO, većradije opširnijom metodom objašnjenja.1

Pogledajmo ukratko na koji je način u Biblijiprikazana praksa upotrebe opojnih pića i kakav bistav kršćanin trebao imati prema tom fenomenu.Odobrava li Biblija takvu praksu ili je zabranjuje, ikoje bismo mi biblijsko načelo pritom trebalislijediti?

Prva pojedinost koju treba istaknuti jest da jepiće koje se najdominantnije spominje u Biblijikao sredstvo uživanja vino (heb. yayin, grč. oinos) iono može biti manje ili više zrelo, to jest manje-više alkoholno. To je standardni izraz za vino, ali sespominje još i novo vino (tiroš) koje je očitoproizvod nove berbe i koje je bar u početkubezalkoholno. Uz to se spominje i opojno ilisilovito piće (šekar). Bitno je zapaziti da Biblija negovori o onome što mi danas poznajemo kaostandardna destilirana alkoholna pića s visokimpostotkom alkohola. Nasuprot tome, u Bibliji sespominje običaj miješanja, tj. razrjeđivanja vinavodom prije upotrebe.2 Drugim riječima, nije sekonzumiralo koncentrirano vino, već razrijeđeno.Iz te prakse miješanja-razrjeđivanja vina uzeta jeslika čaše Božjega gnjeva koji nije razrijeđen, kojiće se izliti u svoj svojoj žestini.3 Ova bi nasčinjenica trebala spriječiti da nikako neidentificiramo pijenje opojnih pića u ono vrijeme(razrijeđeno vino) s pijenjem opojnih pića u naševrijeme (nerazrijeđeno vino i drugi visokokoncentrirani destilati alkohola), i još manje da tuusporedbu koristimo kao opravdanje za našunespremnost na apstinenciju.

Nakon što su naselili Obećanu Zemlju, Izraelcisu se u velikoj mjeri bavili uzgojem grožđa. Takosu grožđe i proizvodi od njega bili priličnozastupljeni u njihovoj prehrani4, a posebno ukontekstu proslava5. Dobra berba grožđa koja

KRŠĆANIN I ALKOHOLNA PIĆA

-- Radenko Džuver --

1 Nije samo stav prema opojnim pićima u Bibliji prikazan na takav način, nego i prema nekim drugim stvarima koje su čovjekovoj paloj naravi u povijesti bile jako privlačne, npr. mnogoženstvo, robovlasništvo, omalovažavanje žena i djece i sl.

2 Psalam 75,8; Izreke 9,2.5; Izaija 5,22b. 3 Otkrivenje 14,10 – koristi se izraz “koje je natočeno (u čašu) nerazvodnjeno (bez razblaživanja)“.4 1. Samuelova 1,24; 10,3; 16,20; 25,18; 2. Samuelova 16,1.2; 2. Ljetopisa 2,10; Nehemija 5,18. Vidi također i Postanak 14,18; 27,25 prije osvajanja

Obećane Zemlje.5 1. Ljetopisa 12,10.15. Vidi i Job 1,13 u kontekstu upotrebe vina na proslavi.

N

Teološki Od(s)jek


donosi dosta novog vina je bila doživljena kaoBožji dar i blagoslov.6 Nasuprot tome, slaba berbaili berba uništena od strane neprijatelja, što jerezultiralo manjkom ili potpunim nedostatkomnovog vina, smatrani su prokletstvom.7 Izprethodno rečenog teško je donijeti općenitzaključak je li vino koje su Izraelci koristili biloalkoholno ili bezalkoholno. Ne može se reći da seuvijek, u svim situacijama radilo o alkoholnomvinu niti da se uvijek, u svim situacijama radilo obezalkoholnom vinu. Vjerojatno je to ovisilo okontekstu u kojem se vino spominje, prije svega oljudima koji su spomenuti u vezi s njim.Tako postoje slučajevi koji nedvosmisleno ističuda je u pitanju bilo opojno piće. Primjerice, uBožjoj uputi Izraelcima o izdvajanju dijela svojihsredstava za pomoć siromašnima dopušta im se imogućnost da, uz ostalo, donesu i “vino ili opojnopiće“.8 Iako se radi samo o dopuštenju da u obzirdolazi i opojno piće, propis svakako ne znači damora biti tako. U svakom slučaju ova misao možedjelovati iznenađujuće i potaknuti nekoga da sepita proturječi li Bog ovdje samome sebi i daje liblagoslov za upotrebu alkoholnih pića? Kako torazumjeti? Vidjet ćemo malo kasnije.

Prethodnu napetost možemo još više pojačatičinjenicom da i u Starom i u Novom zavjetunalazimo konkretne slučajeve konzumiranjaopojnih pića. Noa je prvi čovjek čije je pijanstvo iponašanje u takvom stanju opisano u Bibliji.9 Iakou tekstu nema izravnih izjava koje bi istaknule daje to što je Noa učinio bilo loše, u konačnici je tajnjegov čin bio loš primjer i dobra prilika zaiskazivanje negativnih karakternih crta njegovognajmlađeg sina Hama.10 Sljedeća u nizu žrtavaalkohola a potom i seksualnog zlostavljanja kojeje to pijanstvo omogućilo bila je Lot.11 Da stvarbude gora, izvršitelji tog nasilja bile su njegovevlastite kćeri, koje su ideju da učine takvo štonajvjerojatnije čule tijekom boravka u Sodomi.

Nadalje, posebno je dramatičan opis pogibijedvojice starijih Aronovih sinova prigodom velikesvečanosti posvećenja Svetišta.12 Taj neočekivan išokantan događaj poslije je u tekstu doveden uvezu s upotrebom alkoholnih pića.13 Nabal, čovjekkoji se u biblijskom tekstu opisuje kao “surov iopak“14 također se znao odati alkoholu, što ga jekonačno onesposobilo da prikladno odgovori naizazove s kojima se suočio, i na taj način dovelodo preuranjenog okončanja njegovog života.15

Slično tome, Amnon, prvenac kralja Davidasudjelovao je u uroti čija je žrtva bio on sam

upravo tako što se prepustio čarima vina.16

Zanimljivo je da je i perzijska kraljica Vaštinepovratno izgubila krunu i naklonost svojegamuža, kralja Ahasvera, zato što se usudilasuprotstaviti njegovom nerazumnom zahtjevukoji mu je pao na pamet dok je bio opijenvinom.17 Moramo napomenuti da njezin gubitak,iako velik, nije bio ništa u usporedbi s gubitkomIvana Krstitelja koji je u sličnim uvjetima, na gozbi,odlukom pijanog kralja Heroda Antipe,bezrazložno i naprečac osuđen na smrt.18

Kao što smo vidjeli, iako su u navedenimprimjerima prikazane i izravne negativneposljedice koje su uslijedile nakon konzumacijeopojnih pića, zanimljivo je zapaziti da se, osim uslučaju tragične pogibije Aronovih sinova, ni ujednom od preostalih slučajeva Bog nije izravnojavio niti osudio djela koja su bila neposredanrezultat uzimanja alkoholnih stimulansa. Kao iprije, sada se opet pitamo znači li to da Bog nijeimao ništa protiv toga? Kako razumjeti Njegovušutnju?

Odsutnost Božje verbalne reakcije na svakood spomenutih djela u trenutku kada su izvršenani u kojem slučaju ne znači da je Bog ta djelaodobrio. To je samo pokazatelj da je s jednestrane poštovao ljudski izbor i, s druge strane, daje tolerirao ljudsku nesposobnost da se uzdigneiznad svojeg palog stanja u tom trenutku. Njihovapraksa ne samo da je bila pogrešna, nego ih je uzto i onesposobila da vide bolji put, kao što smonaveli na početku. Osim toga, način na koji pisacbiblijskog teksta opisuje spomenute događaje injihove negativne posljedice, iako neizravno, ipaksasvim uvjerljivo pokazuje da Bog sneodobravanjem gleda na konzumiranje opojnihsredstava.

Osnovni argument koji potvrđuje prethodnutvrdnju jest činjenica da u izvornim, idealnimedenskim uvjetima19 nije postojalo ništa što bi baru minimalnoj mjeri služilo istoj svrsi kojoj suslužila alkoholna pića poslije – stvaranjetrenutačnog zadovoljstva s istodobnimsmanjivanjem čovjekovih psihofizičkih kapaciteta,čime se automatski ugrožava njegov ljudskiintegritet. To isto edensko načelo poslije se javlja ikao izričita zabrana upotrebe alkoholnihstimulansa za svećenike i objašnjava se da jesuzdržavanje od alkoholnih pića potrebno da bise očuvala njihova sposobnost prosuđivanja,odlučivanja i moralne odgovornosti.20

6 Postanak 27. 28, 37; Ponovljeni zakon 7. 13; 11. 14; 33. 28; Psalam 4. 7; 104. 15; Izreke 3. 10; Hošea 2. 10, 24; Joel 2. 19, 24.7 Ponovljeni zakon 28,39.51; Izaija 24,31; Hošea 2,11; 9,2; Joel 1,10; Mihej 6,15; Hagaj 1,11.8 Ponovljeni zakon 14,26.9 Postanak 9,20.21.10 Postanak 9,22.11 Postanak 19,30-38.12 Levitski zakonik 10,1-3.13 Levitski zakonik 10,8-11.14 1. Samuelova 25,3.15 1. Samuelova 26,36-38.16 2. Samuelova 13,27b-29.17 Estera 1,9-22.18 Marko 6,21-28.19 Postanak 1–2.20 Levitski zakonik 10,8-11.


Odbacivanje načela trijeznosti i ismijavanjeodgovornog moralnog ponašanja od strane nekihIzraelaca dovodilo je proroke do te mjere do očajada su nad takvima izricali otvoreno prokletstvo.21

Navedenim zabranama i kletvama mogu sepridružiti i brojni apeli upućeni ljudima da bi sedoprlo do njih i da bi im se prikazala besputnostprakse uživanja opojnih pića koja lišava čovjekaonoga što ga čini čovjekom i što ga odvaja odostalih neinteligentnih bića – sposobnostimoralno odgovornog ponašanja.22

Ova ista poanta, koja polako počinje ličiti narefren, nepogrešivo je istaknuta i u Novomzavjetu. Pavao je zahtijevao od Efežana da se “neopijaju vinom jer u tome leži propast“.23 On je,dakle, kategorički protiv upotrebe opojnih pićazato što su ona uzročnik neodgovornog života.Vino uništava dragocjeni život koji je dan čovjeku.Obraćajući se Korinćanima, Pavao ide tako dalekoda tvrdi da su konzumiranje alkoholih pića ipijanstvo pokazatelj neodgovornosti te su stogaapsolutno nespojivi s kršćanskim životom i pozivaih da iz svoje sredine isključe one koji se smatrajukršćanima a njeguju takve običaje.24 Pavao je,nesumnjivo, usvojio starozavjetnu ideju daalkohol onesposobljava čovjeka da vodi moralnoodgovoran i koristan život. Zbog toga njegovuupotrebu uvijek navodi na listi ostalih stvari kojepotiču najgore nagone čovjekove grešne naravi akoje kršćanin svakako treba izbjegavati.25

Vrhunac Pavlovog argumenta protiv uživanjaopojnih pića jest izjava da oni koji to prakticiraju“neće baštiniti kraljevstva Božjeg“26 i daočekivanje drugačijeg ishoda nije ništa drugo do

samozavaravanje.27 Prema Pavlu, konzumacijaalkohola izravno podriva ono što Bog u procesuspasenja želi postići kod čovjeka – u njegaugraditi nove, svete motive i želje i probuditi unjemu osjećaj moralne odgovornosti. Zbog toga,prema Pavlu, alkohol kao sredstvo uživanja ni ujednom obliku, ni kao ovisnost niti kao takozvanaumjerena upotreba, nije prihvatljiv za kršćanina.Bez obzira na količinu u kojoj se uzima, njegovodjelovanje na čovjeka uvijek je u suprotnosti sosnovnim načelom Božjeg kraljevstva koje Bogželi ugraditi u čovjeka – moralno odgovornimživljenjem. U tom smislu prikladno je citirati Petrakoji zapečaćava ovu Pavlovu ideju tvrdeći da je“dosta naime što ste u prošlom (prije obraćenja)vremenu vršili volju pogana živeći“ u zlu, i datreba provesti “ostatak tjelesnog života ne višeprema ljudskim strastima, već prema voljiBožjoj“.28

Kao što smo vidjeli, iako Biblija u širokom lukuobrađuje pitanje upotrebe alkoholnih pića, nakraju ipak postaje jasno da je Bog u tomkompleksnom kontekstu uspio uvažiti čovjekovuslobodu i tolerirati njegovu slabost, a u isto muvrijeme nedvosmisleno otkriti pravi stav prematom problemu koji je u skladu s načelima Božjegkraljevstva. Također je pokazano da je pokušajinfiltriranja ideje o prihvatljivosti takozvaneumjerene upotrebe opojnih pića u biblijskomkršćanstvu neodrživ. Konačno, razumjeli smo daje besmisleno koristiti minimalističko načelo ipokušavati opravdavati našu današnju praksukoja je u sukobu s biblijskim načelom pozivajućise na slučajeve opisane u Bibliji u kojima se krši toisto biblijsko načelo.

21 Izaija 5,11.12.22; 22,12.13; 28,7.8; 56,9-12. 22 Izreke 20,1; 23,20.21.29-35; 31,4-7.23 Efežanima 5,18.24 1. Korinćanima 5,11.25 Rimljanima 13,13; 1. Korinćanima 6,9b.10; Galaćanima 5,20.21a.26 Galaćanima 5,21b.27 1. Korinćanima 6,9a.28 1. Petrova 4,3.2.

ada nekom kažete da ste izviđač, koja je prvaasocijacija koja toj osobi padne na pamet? Čvorovi,

marama, uniforma…? Možda, ali meni se čini da je to

kamp ili kampiranje. Vjerujem da je i svakom izviđaču

kampiranje negdje pri vrhu ljestvice aktivnosti u izviđačima.

Mi smo ovoga ljeta bili na dugoočekivanom velikom

kampiranju (Camporeeu) u Nizozemskoj. Neki su to

iščekivali pune četiri godine. Kako je tamo bilo, pokušat

ćemo vam približiti u ovom Odjeku. Ukratko: bilo je

odlično! Puni smo dojmova. Bilo je puno, puno duhovnosti,

druženja, igara, natjecanja, smijeha, suza…

Sada kada pitate izviđače koji su bili u Nizozemskoj što

je sljedeće, kao iz topa kažu: 2015. Švicarska i 2018.

Engleska. No prije toga se vidimo na manjim kampovima,

kantonovanjima, izletima, druženjima i redovnim izviđačkim

sastancima.

s r p a n j - r u j a n 2 0 1 4 .

Istražili smo .....................................

...16

Roveri ......................................

..........19

Radionice ......................................

.....20

Alpski kamp......................................

..21

[ Broj 27 ]

Alan Požgaj

DRAGI IZVIÐAčI,VELIKI POZDRAV!

[ 15 ]

KK

DRAGI IZVIÐAčI, VELIKI POZDRAV!

ugo očekivani polazak na kampiranje u Nizozemsku napokon je došao. Nekoliko godina smo se pripremali za ova veliki događaj. Nije se pitalo kad suizviđački sastanci. Nije se gledalo koliko smo udaljeni od mjesta sastanaka. Hrabrilo

se i poticalo kad bi se činilo da je ovo putovanje nemoguća misija. Skupljala se svakamoguća kuna, tražili se godišnji odmori, odgađale studentske obveze, pravile se noveputovnice ili osobne iskaznice, uređivala se i provjeravala izviđačka oprema, pregledavala seruta putovanja i na kraju se svakodnevno pratila vremenska prognoza.

Posebno se vodilo računa o tome da se što više istraži i sazna o zemlji vjetrenjača,tulipana, vodnih kanala, bicikala, sira i kuća sa slamnatim krovovima.

Istražili smo da se ta zemlja s pravom zove Nizozemska. Nema planina ni gora. Uglavnomravnica, i to veliki dio ispod razine mora. Da je kojim slučajem more probilo nasip, naš kampbi se našao tridesetak metara ispod vode.

Ovaj podatak nas je potaknuo na “više istraživanja“ po našim Biblijama. Otkrili smo da suse gotovo svi veliki događaji zapisani u Bibliji dogodili na brdima, gorama ili planinama.Sjetimo se samo Morije, Sinajske gore, Karmela, Gore preobraženja, Maslinske gore, Goreblaženstava, Golgote, Gore uznesenja…

Isus je govorio o gradu na gori čija se svjetlost ne može sakriti. Isus je uzlazio na goru dabi se sastajao s Bogom u molitvi. Izviđači se često penju na gore i planine i “k brdima očisvoje podižu odakle će im doći pomoć“.

Nije stoga čudno kad se čuje da smo na gorama “bliže Bogu“. Volimo biti gore. Volimopromatrati prirodu iz visine.

A sad putujemo u zemlju koja je jedna velika nizina. Zemlju za koju smo čuli da je, uz većrečeno, zemlja piva, prostitucije, legalnog konzumiranja droga…

Postavili smo si veliko i važno pitanje: Hoćemo li se s našeg putovanja vratiti kao“pukovnici ili kao pokojnici“?

Kao pravi istraživači dali smo se na posao. Istražili smo zanimljiv događaj iz biblijskepovijesti koji je zapisan u 1. o kraljevima 20,22-25.28:

“Tada pristupi prorok izraelskom kralju i reče mu: 'Hajdemo! Ohrabri se i razmisli dobrošto ti je činiti, jer će dogodine aramejski kralj napasti na te.' Sluge su savjetovale aramejskogkralja: 'Učinimo dakle ovako: makni ove kraljeve i postavi na njihovo mjesto upravitelje.Njihov bog je bog gora, i zato su bili jači od nas. Ali ako se pobijemo s njima u ravnici,

Neven Relić

[ 16 ]

ISTRAžILI SMO…ISTRAžILI SMO…

DD

Cam

pore

e 201

4.

[ 17 ]

sigurno ćemo mi biti jači od njih. Zatim skupi sebi veliku vojsku kolika je bila ona koju siizgubio, toliko konja i toliko kola. Tada ćemo se pobiti s njima u ravnici, i sigurno ćemo ihnadvladati.' On ih posluša i učini tako. Tada pristupi Božji čovjek izraelskom kralju i reče:'Ovako veli Jahve: Zato što Aramejci kažu za Jahvu da je Bog bregova i da nije Bog ravnica, jaću predati u tvoje ruke ovo silno mnoštvo da spoznate da sam ja Jahve.'“

Upravo dok smo ovo istraživali, počela je padati kiša. Znali smo da nas čekaju velikaiskušenja. Kako ćemo se snaći i izdržati u blatu i vlazi koja nas je čekala?

Sve naše bojazni i strepnje doživjele su vrhunac onog trena kad smo stigli na mjesto gdjesmo trebali podići logor.

Blato i voda “do koljena“, velika šuma s visokim stablima, vlaga i na zemlji i u zraku.U takvim smo se uvjetima opet dali na istraživanje. Pitali smo se i mi: je li Jahve i danas

Bog bregova, ali i ravnica?Odgovor smo ubrzo dobili na našim jutarnjim i večernjim proučavanjima u kojima smo

istinski uživali radujući se svakom novom otkriću.Istražili smo što znači imati povjerenje u Boga i ono što On kaže. Zatim smo sagledavali

od kolike je važnosti biti prihvaćen i prihvaćati druge. Prekrasno je biti prihvaćen sa svimsvojim manama i vrlinama. Nadalje smo istražili da je Bog prema nama izuzetno strpljiv dokočekuje da pokažemo hrabrost i odvažnost u svakidašnjem povjerenju u Njega.

Sa svakim novim danom sunce je bilo sve jače. Kiša je bila daleko od nas. Radost iraspoloženje raslo je iz sata u sat. Bili smo svjedoci sve većeg zajedništva sa svima onima kojisu nam se u početku činili stranci. Razlika u jezicima bila je sve manji problem. Udružili smose u zajedničkom slavljenju našeg Boga koji se i ovog puta pokazao kao Bog brda i dolina.

Tamo u “dolini“ tisuće srca se udružilo u slavljenju Boga. Tamo u “dolini“ ljubav Božja jošjednom je pokazala svoju veličinu i moć. Tamo u “dolini“ doživjeli smo da smo postali “gradna gori“ za nošenje Radosne vijesti onima koji su u poplavama očaja i beznađa. Tisućezapaljenih baklji razišlo se po svim brdima i dolinama čitave Europe. Dragi izviđači, svijetlite ineka se vidi vaša svjetlost gdje god se nalazili – na brdu ili u dolini.

[ 18 ]

Cam

pore

e 201

4.

[ 19 ]

z redoviti program na kampu su bile organizirane i dodatne aktivnosti za rovere (izviđače od 16do 19 godina). Centar okupljanja i aktivnosti bio je rover cafe, šator u kojemu su se u večernjimsatima, uz hranu, piće, punjenje mobitela i druge aktivnosti okupljali roveri. To je bila prilika

koja se ne propušta. Iako smo tijekom cijelog kampa upoznavali i družili se s mnogim izviđačimaraznih nacionalnosti, boje kože i dobi, ovdje smo imali priliku upoznati se i sklopiti prijateljstva smladima naših godina; razgovarati o temama koje se tičunaše životne dobi i upoznati kako je živjeti, školovati se iprovoditi slobodno vrijeme u drugim državama i mjestima.

Svaki put se iznova iznenadim kako svi imamo tolikosličnosti – jedan cilj i jednog Boga, pa kada sam prilazila bilokojoj osobi, doslovno sam imala osjećaj da prilazim svojemdragom bratu ili sestri. Zanimljiv je trenutak kada shvatimo danismo sami u svojem domu, gradu, zemlji, već da smoumreženi u globalnu mrežu tisuća mladih s kojima imamonajmanje jednu zajedničku stvar – našeg Boga, a sa svakim odovih izviđača imali smo još jednu, koja nas još čvršće veže –izviđaštvo.

Imali smo priliku družiti se cijeli tjedan, sklapatiprijateljstva, razmjenjivati kontakte, a tijekom tog tjedna imalismo priliku sudjelovati u raznim aktivnostima. Jedna od njihbila je rover hike – noćno orjentacijsko trčanje/hodanje. Imalismo priliku međusobno potaknuti natjecateljski duh, ali ipokazati i primijeniti znanje i vještine koje imamo, upotrijebitisnalažljivost i pokazati timski rad. Prvi zadatak je bioorganizirati i prijaviti ekipe (5-10 sudionika), a u subotu navečer smo kretali.

Na početku smo svi ušli u autobuse i vozili se dvadesetak minuta do planiranog mjesta. Tamo sunam dali kartu i još neki pribor: naš zadatak je bio kretati se prema karti od stanice do stanice nakojima su bili određeni zadatci koje je trebalo riješiti i što prije stići do cilja. Početak je bio u 22 sata, akrajnji rok dolaska u 6 sati (tko ne uspije doći do cilja, organizatori ih pronalaze i voze natrag). Ovo jebilo posebno, zanimljivo, ali i naporno iskustvo. Gotovo cijelu noć kretali smo se kroz šumu i po cesti,rješavali zadatke u kojima je bila potrebna snalažljivost, izuzetan timski rad, upornost i preciznost jerza svaku pogrešku, ali i za sve dobro obavljeno dobivali smo bodove. Možda se možemo pohvalitirezultatom iako vjerujem da su sve ekipe dale sve od sebe; od 27 timova koji su se prijavili, 2 timasastavljena od hrvatskih izviđača zajedno su zauzela treće mjesto.

Uza sve to mislim da smo se uspjeli dobro zabaviti, bolje upoznati i mnogo toga naučiti. U petakje za rovere organizirano natjecanje u splavarenju. Podijelili smo se u skupine od pet do deset članova

i zadatak nam je bio napraviti splav od materijala koji smo dobili:četiri velike bačve, puno trupaca i konop. Hrvatskom timupridružila su se dva brata iz Njemačke i krenuli smo raditi. Završilismo za pola sata i onda krenuli na dekoraciju. Napravili smo jarbol izastavu, kormilo i još puno malih estetskih detalja. Nakon sat i polčekanja, cijela ekipa je postala nervozna; počelo je natjecanje!Postavili smo splav na startnu crtu i krenuli. U prvoj utrci naš je timpobijedio! Bili smo jako sretni, ali smo znali da nas čeka još jednautrka. Ponovno smo bili na startnoj crti s velikom tremom. Finale jepočelo, publika je navijala, a mi smo dali sve od sebe. Ponovno smobili prvi i tom pobjedom osigurali prvo mjesto. Svi smo bili jakoiscrpljeni, ali i sretni. Dobili smo majice i bili smo jako ponosni. Tojsu pobjedi uvelike pridonijeli Nijemci koji su znali puno čvorova ivezova pa smo mogli napraviti dobru splav.

Nije teško pogoditi da je naš boravak, druženje i aktivnosti sroverima još povećao ionako odličan dojam koji je ovaj Camporeeostavio na nas. Zato sve vas pozivamo da se pridružite izviđačima.

UU

Dorothea Relić i Leonard Požgaj

ROVERIROVERICam

pore

e 201

4.

[ 20 ]

ada izviđači razmišljaju o kampu, sigurno su radionice jedna od asocijacija koja imdođe na um. Na radionicama izviđači nauče puno novih stvari i dobiju neke idejekako bi mogli svoje izviđačke sastanke i kampove učiniti zanimljivijima.

Tako smo i mi na kampu u Nizozemskoj imali jako puno zanimljivih radionica. Izviđači sumogli napraviti izviđačku majicu sa svojim imenom, naučiti raditi različite vrste narukvica –od paracord narukvica, friendship narukvica pa do loom band narukvica koje su oduševilesve generacije koje su se našle na kampu.

Izviđači koji su položili test plivanja mogli su sudjelovati u raznim vodenim aktivnostimakao što je vožnja kajakom i kanuom i raznim igrama u vodi. Bilo je tu i aktivnosti za onekoji vole adrenalin: spuštanje po užetu, penjanje po stijeni, penjanje po kutijama, AngryBirds uživo... Također je bilo i kreativnih radionica gdje su izviđači mogli pokazati svojukreativnost; neke od takvih radionica bile su izrada životinjica od žice i vune, crtanje podrvetu, izrađivanje okvira, šivanje, izrada različitih predmeta od vune. Ljubitelji sportamogli su uživati u nogometu, odbojci, teretani u prirodi idrugim igrama s loptom. Izviđači su također mogli naučitiosnovu sviranja bubnjeva i izviđačkog marširanja te kakonapraviti svoju kutijicu za preživljavanje. Bilo je tu još mnogihdrugih aktivnosti tako da je svaki izviđač mogao pronaći sebe unekoj od njih. Sad je na redu da čekamo nove aktivnosti nasljedećem kampu.

Ivana Šadek

RADIONICE

KK

Cam

pore

e 201

4.

RADIONICE

[ 21 ]

lpski kamp 2014.”, koji je ove godine bio organiziran od 10. do 17. kolovoza 2014. moglibismo označiti kao kišovit, obiteljski i malo drugačiji od onoga na što smo navikli dosad.Kišovit, zbog toga što, osim prvog dana, nije bilo dana da nas nisu “razveselile” kapljice kiše.

Obiteljski, jer je na kampu bilo vrlo malo sudionika, što je stvaralo ugodno obiteljsko ozračje. A malodrugačiji zbog toga što je bila potrebna prilagodba vremenskim uvjetima kakvih dosad još nije bilo.

Vođe su se i ove godine potrudili da sudionici iskuse čari prekrasne rijeke Čezsoče i općenitoslovenskog sjevernog primorja. U međuvremenu smo neki od sudionika kampa “skoknuli” dosusjedne Italije, gdje smo pozdravili gorske domorodce, dok su neki ostali u slovenskim planinama ivrijeme proveli uz Krnsko jezero.

Vođe su nam ove godine otkrili tajnu preživljavanja u prirodi, kao, primjerice, kako pod vedrimnebom napraviti suhi i topao bivak i kako uloviti ribu jedinim oruđem – rukom.

Također smo se vratili na nekoliko trenutaka u povijest dok smo u Kobariškom muzeju upoznavalistrašnu stranu rata koji je divljao u ovim prekrasnim krajevima. Kobarid smo napustili u želji da setakve grozote više nikada ne ponove.

“A“A

Pia Mlinar

ALPSKI KAMPALPSKI KAMP

[ 22 ]

Budući da nam je priroda ove godine to dopustila, otišli smo gledati snagu i jačinu vode. Kad se suočis takvim silama, kojima može upravljati jedino Stvoritelj, čovjek se mora zamisliti nad činjenicomkoliko je mali i ranjiv. Posjetili smo i pogledali na malo drugačiji, ispitivački način i kulu Kluže. Umalom adrenalinskom parku, kroz koji su nas proveli naši vodiči, upoznali smo Kluže iz različitihperspektiva, a ujedno probudili naše pomalo uspavane mišiće.

Za duhovno ohrabrenje i za umni poticaj pobrinuo se Zmago Godina. Govorio je o životu bezžaljenja, o jednosmjernoj ljubavi te neiscrpnoj milosti za iscrpljeni svijet. Za tjelesnu hranu brinuo sedobar kuharski tim te smo imali priliku kušati odličnu zdravu hranu.

Večernja druženja uljepšali su sudionici kampa iz Srbije koji su se potrudili da naša lica budu vedra inasmijana. Petak uvečer proveli smo u Bovcu ili, kako ga je vođa skupine BeeGesus nazvao “uBoveku”, gdje smo bili na koncertu spomenutog gospel zbora koji je svojim skladbama probudio tomalo mjesto.

Usprkos promjenjivom vremenu i izazovima koje nam je ono donijelo, imali smo lijepo izviđačkoozračje s pravom vatrom koja je ove godine sve vrijeme preživjela pod platnenim pokrovom jurte.

Puno dobrih i brižno planiranih aktivnosti doslovno je odnijela voda, što znači da nas sljedeće godineočekuje kamp o kojem ćemo sanjati godinama. Zato pozivamo sve vas, ljubitelje prirode i dobrogdruženja i čijim venama protječe barem malo adrenalina da ne propustite dolazak na Alpski kamp2015.!!!


Razgovor vodila: Tamara Moslavac Kos

U Maruševec su prije nekoliko mjeseci stigla nova “pojačanja”, ali pritom nemislimo na nove učenike i studente koje također pozdravljamo i kojima želimouspješno školovanje. U ovom broju predstavljamo vam dvije nove osobe. To je

bračni par Džuver – Ana i Radenko. Sve ostalo otkrit će vam Ana i Radenko sami.

PREDSTAVITE SE, RECITE NAM NEŠTO O SEBI.

Radenko: Nisam siguran odakle dolazim. Rođen sam u Podgorici u Crnoj Gori, ondje sam i odrastao(nadam se da jesam) i završio srednju školu. Teologiju sam studirao na Teološkom fakultetu u Beogradu.Poslije sam radio kao pastor pripravnik u Banjaluci, a onda sam ponovno studirao teologiju naNewboldu u Engleskoj. Sada živim i radim na ATVU-u u Maruševcu i radostan sam zbog toga.Ana: Oduvijek me privlačila obnova čovjekovog zdravlja duha, tijela i duše pa sam se odlučila na studijkoji u središtu ima Božju riječ jer ona istodobno osvjetljava sva tri područja. Trenutačno privodim krajudoktorat iz teologije iz Staroga zavjeta.

PRIJE NEKOLIKO MJESECI DOSELILI STE SE U MARUŠEVEC. RECITE NAM NEŠTO VIŠE OTOME (KAKO STE DONIJELI OVU ODLUKU, ŠTO VAS JE POTAKNULO NA PRESELJENJE,IMATE LI NEKAKVO ISKUSTVO S BOGOM POVEZANO S VAŠIM DOLASKOM, ŠTO

RADITE U MARUŠEVCU, KAKO SE OSJEĆATE SADA KAD JE VEĆ PROŠLO NEKO VRIJEME ISLIČNO).

Radenko: Da, u Maruševec smo se moja supruga Ana i ja doselili iz Engleske sredinom travnja ovegodine nakon maratonske vožnje od trideset sati. Otkuda mi u Maruševcu? Naša selidba bila je rezultatprihvaćanja ponude Jadranske unije da dođemo na ovaj kampus gdje bismo živjeli i radili. Zašto smoodlučili prihvatiti baš tu ponudu a ne neku drugu? To, po mojem mišljenju, već spada u domenuiskustva s Bogom. Ispričat ću ukratko kako se to dogodilo.

ANA I RADENKO DŽUVER


U ljeto 2012. godine, dok smo Ana i ja bili na doktorskom studiju u Engleskoj, nazvao nas je čovjekkojega dotada nisam poznavao, prodekan za nastavu na ATVU-u (on je sada dekan i drago mi je da samga sreo i upoznao), u vezi s našim eventualnim predavanjem kolegija Starozavjetni proroci koji setrebao predavati te jeseni. Budući da oboje studiramo i veoma volimo Stari zavjet, srce nam je odmahzaigralo od radosti. Međutim, okrutna realnost i prezaposlenost primorale su nas da ljubazno kažemokako taj zadatak jedno od nas ne bi moglo izvršiti samo iako bismo voljeli. Samo smo usput spomenulikao mogućnost da bismo Ana i ja to mogli zajedno učiniti ako bi to odgovaralo školi. Mislili smo da je tokraj naših kontakata. Međutim, stigla je nova poruka s potvrdnim odgovorom i oduševila nas. Tako smodo kraja tog tjedna već bili dogovorili termine i kupili karte za odlazak u Maruševec u studenom tegodine. To je za nas bio Božji prst jer oboje jako volimo tu vrstu službe – proučavanje Biblije, otkrivanjedubokih istina o Bogu i prenošenje otkrivenog ljudima, i u tome nalazimo najviše ispunjenje. I tu smoslužbu uvijek, otkad smo u braku, radili zajedno.Tako smo u studenom, kako je i dogovoreno, došli u Maruševec kako bismo predavali Starozavjetneproroke. Zajedno! Bili smo mrtvi umorni i pitali smo se kako ćemo to uspjeti. Ali onda se dogodilouskrsnuće. Sjajan ambijent Maruševca, izuzetno osoblje koje tamo radi, a posebno kontakt sastudentima koji su željni znanja, izvršili su promjenu u nama. Proveli smo nezaboravnih deset dana. Nakraju smo se pozdravili sa svima i vratili u Englesku misleći: Bila je to sjajna epizoda; sad idemo dalje.Poslije, u krajnje rijetkim trenutcima dokolice, Ana i ja maštali smo o Maruševcu i eventualnom životu iradu tamo. Bila je to ugodna mentalna gimnastika u našem uvijek pretrpanom dnevnom rasporedu.A onda, otprilike pola godine poslije, sredinom 2013., stigao je još jedan e-mail koji smo doživjeli kaogrom iz vedrog neba, ali u pozitivnom smislu. Bila je to ponuda da oboje dođemo i radimo na ATVU-u iu crkvi u Maruševcu. I to se sve dogodilo u trenutku kada smo već počeli planirati daljnju budućnost.Nakon razmišljanja i molitve Bogu da taj prijedlog sagledamo što je objektivnije moguće, ne želećitražiti svoju volju nego Njegovu, prihvatili smo ponudu vjerujući da je to Njegov put za nas. Izgleda daje onaj prvi susret koji se odigrao te kasne i hladne jeseni 2012. bio na obostrano zadovoljstvo. Ostatak2013. i početak 2014. proveli smo u obavljanju što više obveza vezanih uz naš doktorski studij da bismose u travnju ove godine doselili u Maruševec. Sada radim kao prodekan za nastavu na ATVU-u i predajem starozavjetne kolegije. Uz to, sa svojomsuprugom koja je pastor i njezinim kolegom volim otići na neki biblijski sat kad god se za to ukažeprilika. U tome vidim savršenu kombinaciju, učenje i prenošenje znanja drugima.Od našeg dolaska u Maruševec prošlo je već oko pet mjeseci. Od svih tih krupnih stvari koje su sedogađale, nisam se baš uspio odmoriti tijekom ljeta. Ali najbitnije je da imam osjećaj ispunjenosti iradosti. Zadovoljstvo je kada čovjek može ulagati trud i energiju u posao za koji je uvjeren da mu ga jeBog dao.Ana: Poziv za dolazak u Maruševec, gdje ćemo raditi u pastorskoj službi i na ATVU-u, moj suprugRadenko i ja dobili smo prošlog ljeta dok smo još studirali u Engleskoj. Kao što je čitateljima dobropoznato, studiranje u inozemstvu uključuje bezbrojne sate napornog fizičkog rada da bi se namirilitroškovi studiranja i života. S obzirom na to da smo zajedno radili, Radenko i ja imali smo prilike voditiduge razgovore ne samo o onome što smo saznavali, već i o onome što bismo mogli raditi kadazavršimo studij i vratimo se iz Engleske, to jest “kako promijeniti svijet”. Ti su razgovori poticali želju dase vratimo natrag i vjeru da sav taj napor ima smisla, pogotovo kada se uzme u obzir da smo zajednone samo radili, već i studirali. Uvijek smo vjerovali da nas Bog želi pripremiti za zajednički rad, kolikogod to moglo izgledati suludo jer je zahtijevalo žrtvu. Tijekom studija imali smo prigodu pomagati i udržanju nastave na teološkom fakultetu u Newboldu, pa kad nam je došao poziv iz Maruševca koji jepodrazumijevao zajednički rad na “promjeni svijeta”, kao i neposredan kontakt sa školom – to jeizgledalo kao izravan Božji poziv.

GDJE STE BILI PRIJE MARUŠEVCA? ČIME STE SE BAVILI?

Ana: Prije dolaska u Maruševec živjela sam u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i na kraju uEngleskoj. Vjerujem da mi je odrastanje u propovjedničkoj obitelji koja je cijela bila uključena u službupomoglo razviti ljubav i interes za istinski čovjekov napredak i sreću. Uz to mi je otkrivanje ljepotaBiblije i osobno iskustvo s Bogom koji je tamo opisan pomoglo da shvatim gdje se krije tajna tognapretka i sreće. Tako sam odlučila studirati teologiju.Radenko: Dosad sam već spomenuo neke detalje o svojem životnom putu. Otkad sam napustio svojurodnu Podgoricu 1997. godine i otišao studirati teologiju u Beograd s namjerom da se pripremim zaslužbu propovjednika Evanđelja, sve se odvijalo kao na filmskom platnu. Dogodilo se mnogo toga. Prvou službi pastora pripravnika u mojoj matičnoj crkvi u Podgorici, pa zatim u Banjaluci. Zatim je uslijedilo




skoro deset godina života i studiranja u Engleskojgdje smo Ana i ja pokušavali naučiti što više oBogu i svijetu – ne samo na nastavi, nego i usvakidašnjem životu u prezauzetom zapadnomdruštvu. U Engleskoj nam je Bog po prvi putomogućio da se okušamo u službi predavačabiblijskih predmeta na Newboldu i, po mojemuvjerenju, tako nas pripremao za Maruševec.Nakon magisterija koji smo tamo završili, započelismo i doktorski studij iz Starog zavjeta za koji senadamo da ćemo uspješno dovršiti uz posao kojisada obavljamo.

ŠTO OČEKUJETE U BUDUĆNOSTI ODSVOJEG BORAVKA U MARUŠEVCU(KAKVI SU VAM PLANOVI,

OČEKIVANJA, ŽELJE, IDEJE I SLIČNO)?

Ana: Maruševec trenutačno ima terapijski učinakna mene. Nakon izuzetno napornog razdoblja umojem životu, počeo je napor ništa manji, alidrugačiji, a promjena često znači i obnovu. Osimtoga, ono čime se bavim upravo je ono što najviševolim i što me oduvijek najviše zanimalo, i to midonosi dodatnu radost – prenošenje drugimabiblijskih istina koje su prvo oduševile i obnovilemene. Ne bih željela da ovo zvuči previše“romantično”, jer kao pastorsko dijete nikada nisamimala takve predodžbe o pastorskoj službi. Rad sljudima zahtijeva mnogo strpljenja, podnošenja,snage i mudrosti koja često nedostaje. Što

očekujem? Očekujem da ću učiniti mnogopogrešaka, ali i da ću, prije svega, od ljudi s kojima surađujem i radim naučiti mnogo toga.Radenko: Nisam prorok i ne znam što budućnost nosi, ali nemam ništa protiv da Bog nastavi voditi mojživot kao što je radio dosad. Planiram tiho i pošteno raditi svoj posao ovdje u Maruševcu, prije svega sastudentima koji su mi povjereni, a onda i s crkvom. Smatram da je moje životno poslanje, tj. poslanjekoje mi je Bog stavio na srce, popularizacija i promocija Njegove riječi i njezinih zaboravljenih načelakoja imaju moć preobraziti ljudske živote i donijeti im pravu radost. Želja mi je vidjeti sjaj u očima ljudikoji se javlja kada počinju bolje razumijevati nove istine o Bogu i sebi i kada ih ta spoznaja počinjemijenjati. Ne samo da to želim vidjeti, nego i očekujem da će se to doista i događati. Budući da živimo ugrešnom svijetu, očekujem da sav taj proces neće teći glatko.

ŠTO BISTE NA KRAJU OVOG INTERVJUA PORUČILI ČITATELJIMA ODJEKA?

Radenko: Duboko vjerujem da je Bog dobar, da je istinski zainteresiran za nas i dostojan našegapsolutnog povjerenja. Život s takvim Bogom je najzanimljiviji, najuzbudljiviji, najkvalitetniji,najradosniji, ali i najteži jer zahtijeva potpunu predaju. Mislim da takav život nema alternativu na ovomsvijetu. Pozivam čitatelje Odjeka da osobno iskuse takvog Boga i takav život. Ana: Nemojte se nikada odreći snova i ideala koje je Bog stavio u vaše srce. Nemojte uvijek birati lakšiput jer će tek kada uložite napor koji će vašu snagu, kreativnost i vjeru rastegnuti do krajnjih granicaradeći na ostvarenju tih snova i ideala, i vaš užitak biti najveći. A svijest o Božjem vodstvu i odobravanjubit će stalni i neiscrpni izvor snage i radosti.

Dragi Ana i Radenko, hvala vam na vremenu odvojenom kako biste s nama i svimčitateljima podijelili svoja divna iskustva s Bogom, svoje nade, planove i očekivanja. Od

srca vam želimo da vas Bog obilno blagoslovi u vašem radu za Njega te da okolina u kojojživite i radite zajedno s vama osjeti brojne prednosti, iskustva i blagoslove života s Njim.


RELAY (PRENIJETI) ILI RELAX(OPUSTITI SE)?

ok su putovali u Korçu, gradić u jugoistočnom dijelu Albanije, dvanaest mladih ljudi između14 i 21 godine i dvoje vođa mladih postavilo je ovo pitanje. Koja je naša misija za ovih petdana – relay (prenijeti) ili relax (opustiti se)? Svi smo željeli da bude i jedno i drugo, ali ono što

se u stvarnosti dogodilo bilo je zadivljujuće iskustvo koje nam nije pokazalo samo kako postatiprenositelj, već smo se i opustili proslavljajući subotu zajedno s mladima iz raznih dijelova Albanije iHrvatske.

Rami, naš učitelj engleskog jezika, objasnio nam je da je definicija riječi “relay“: “čin prijenosanečega s jedne osobe na drugu ili na skupinu“, a riječi “relax“: “odmor od posla ili uključenje uugodnu aktivnost kako bismo postali manje umorni ili tjeskobni“. Bio je velik izazov provesti vikendu učenju i primjeni naučenog uz ugodne aktivnosti imajući na umu zadatak da trebamo “relay“(prenijeti) sva ova iskustva.

Arberi, vođa mladih u crkvi Ali Demi, koji je organizirao cijeli put za skupinu iz Tirane, rekao je:“Relay je takvo iskustvo da bih volio da se ponavlja svaki mjesec. Nismo se okupili samo u molitvi iproslavljanju, već smo dosta i naučili, pa kad se vratimo u Tiranu, prenijet ćemo te informacije crkvi inašim prijateljima jer je to naša misija.“

Iako je u Albaniji po prvi put i radi kao misionarka za mlade u Albaniji, Laura iz Hrvatske nijesamo upoznala mlade adventiste iz svih albanskih crkava, nego je također počela i prakticirati nekeevanđeoske vještine koje je učila tri godine u Maruševcu kao studentica teologije. “Ovo iskustvo nijemi samo predstavilo tradicionalnu albansku kuhinju, već mi je dalo priliku da se u Korçi upoznam smnogim ljudima. Vidim da su Albanci željni Božje riječi jer postavljaju mnogo pitanja i rado seupuštaju s pastorima u zanimljive razgovore.“

“Pročitala sam 28 adventističkih vjerovanja, ali imati uvod u njih i naučiti ih napamet bilo jedoista nevjerojatno. Sada znam zašto sam adventistica i u što vjerujem, a znam i što reći prijateljimakoji su na mojoj dnevnoj molitvenoj listi i moja ciljana skupina koju trebam pozvati Isusu“, rekla jeKristina iz Fushe-Kruja – mlada djevojka koja je kandidat za skorašnje krštenje.

Xheni, sedamnaestogodišnja djevojka iz Tirane koja je po prvi puta sudjelovala u vanjskimcrkvenim aktivnostima, bila je vrlo iznenađena dok je slušala Beatrice Kastrati, direktoricu ADRA-e,koja je davala zdravstvene savjete kako živjeti duže ne samo uz pomoć hrane, već i Isusove ljubavi.Stvari koje nije čula nikada prije pomogle su joj da shvati da adventisti vole život i da se brinu o svimnjegovim sitnicama.

“Uvijek sam išla u crkvu i viđala neke svoje prijatelje samo subotom. Ali 'Relay' mi je dao prilikuda čujem njihove životne priče i blagoslovljena iskustva. Naučila sam da je svaka životna priča kojuispričamo ili čujemo jedan razlog više da razumijemo kako Bog blagoslivlja ljude“, rekla je Brisildakoja je prije radila za ADRA-u Albanije, a sada radi kao biblijska učiteljica u crkvi Ali Demi u Tirani.

Pet dana u Korçi blagoslovi su se prenosili s pastora i voditelja na naše mlade. Pričali smoiskustva i molili se, susretali smo ljude na ulici i govorili im da Isus čeka na njih. Ali smo se također iodmarali prestajući s našim svakidašnjim poslovima i školom posvećujući se kršćanskoj obveziširenja Božje riječi i upoznavanja jedni drugih. Izvršili smo svoju misiju prenošenja dok smo odmaraliod poslova ovoga svijeta.

-- Brisilda Pertafi --

D

ove je godine Hrvatska konferencija organizirala Relay, misijsku školu za mlade od 24.–30. kolovozau Splitu. Odazvalo se četrdesetak mladih. Odmah prvu večer imali smo priliku zajedno proslavljatiBoga pjesmom i čitanjem iz Biblije. Janos Kovacs Biro uputio nam je ohrabrujuću poruku kako je

Isus Lav koji nas nikada neće dati Sotoni. Na jutarnjim predavanjima pridružio nam se i Paul Tompkins.Na jutarnjim predavanjima mogli smo puno toga naučiti, ali se i još više ohrabriti slušajući njihovaosobna iskustva.

Ova godina je bila malo drugačija nego prijašnje dvije zato što nismo išli na ulice pjevati i dijeliti letke,nego smo trebali prepoznati potrebe Splićana i turista i učiniti nešto lijepo za njih i pokazati im da Isusstvarno voli Split. Trebali smo skupiti što više ideja i onda odabrati što bismo mi mogli napraviti usljedeća dva dana. Podijelili smo se u timove po mjestima odakle dolazimo. Bilo je timova iz Zagreba iokolice, Slavonije, Pule i Maruševca. U takvim smo timovima razrađivali ideje i pripremali se za misiju.Nakon večernjeg bogoslužja krenuli smo u grad u misiju. Zagreb i Slavonija zajedno su pjevali i imaliperformans "Ljubavlju protiv sebičnosti", gdje su ljudima davali pet kuna, na što su ti ljudi trebalidodati još pet kuna ili koliko su htjeli, pa onda nekome učiniti nešto lijepo. Također su snimali ljude kojisu htjeli prenijeti poruku drugima o ljubavi, vjeri, nadi, miru sreći...

Maruševčani su dijelili balone za djecu i vodu s porukom. U razgovoru večer prije saznali su kako velikbroj ljudi koji rade na štandovima cijeli dan nemaju vremena da si kupe nešto za jesti ili piti. Napravilisu lunch-pakete s ohrabrujućom porukom i podijelili im. Drugu večer su dodali besplatne zagrljaje, aumjesto paketa za ljude sa štandova, nekoliko cura koje su znale napraviti nekoliko vrsta pletenicaodlučile su na rivi "otvoriti" besplatan frizerski salon. Iako se nisu nadale da će ikome tu večer raditi bilokakvu pletenicu, bilo je mnogo žena i djece koja su htjela da im rade pletenice. Čak je i puno njih došlosljedeće večeri na Relay Caffe.

RELAY2014. U SPLITU


-- Ivana Šadek --RELAY 2014. u Splitu

I

RELAY2014. U SPLITU


Skupina iz Pule prvu je večer napravila pakete za siromašne pa su im te pakete nosili na kućne adrese;njihova je namjera bila da ih ohrabre, ali na kraju su ti ljudi ohrabrili njih. Drugu večer su pripremilivečeru za beskućnike kako bi im pokazali da ima ljudi kojima je stalo do njih. U četvrtak smo poobičaju imali Relay Caffe gdje smo imali besplatne palačinke, lubenice, sokove, tople napitke, kutak zadjecu, glazbu, frizure. Svi mladi su upotrijebili svoje darove kako bi taj Relay Caffe bio blagoslov svimakoji su došli. Došao je stotinu jedan posjetitelj. Nakon svakog odlaska u misiju mladi su pričali iskustva i doživljaje. Tako smo i nakon Relay Caffea pričali i slušali izvještaje različitih timova.

RELAY2014. U SPLITU


U petak su svi sudionici dobili diplomu; osmero mladih je dobilo posebnu diplomu za sudjelovanje nasva četiri modula. Također smo se oprostili od naših govornika. Za početak subote imali smoGospodnju večeru koja je bila jako emocionalna i dirljiva za sve sudionike. Nitko nije želio da ta večerzavrši; svi mladi su ostali i pjevali i proslavljali Boga i mnogi su rekli kako su osjetili djelić Neba.Subotnje jutro također je bilo ispunjeno iskustvima, proslavljanjem i druženjem. Svi zajedno smo išli ušetnju na Marijan i tamo poveli raspravu u koju su se uključili svi mladi. Zatim je došao najtužniji dio –pakiranje, pospremanje i odlazak kući. Nadam se da ste doživjeli barem djelić onoga što smo midoživjeli i nadam se da ćete i vi u svojim gradovima pokazati građanima da ih Isus voli.


to reći o još jednom studentskom kampiranju na Fratarskom otoku? Možda da, kao ni svaprethodna, nije bilo samo studentsko jer nam se raspon godina kretao od 4 do 44, da nije bilo nitisamo “hrvatsko“ nego svjetsko jer smo imali predstavnike iz raznih europskih zemalja, ali i zemaljas drugih dijelova planeta. Povijest se ponovila i kada je u pitanju naš govornik ili, točnije rečeno,

voditelj radionica. S nama je, kao i prije četiri godine, bio Damir Šuper Mlađi, čovjek širokih interesa ibogatog znanja iz različitih životnih područja. S obzirom na njegov osobni interes za društvenuproblematiku, i naše radionice bile su vezane za tu tematiku. Tako smo tijekom tjedna razgovarali otemama kao što su nacionalizam, homoseksualnost, odnos prema drugim vjerskim zajednicama, brigaza okoliš i okolinu.

Radionice su nas potaknule na promišljanje o temama kojima se ne bavimo svakodnevno, a koje seitekako provlače kroz naš život i život onih oko nas i koje su posredno ili neposredno vezane za našduhovni život. Osim radionica, bile su tu i neizostavne igre kroz koje su nas vodili pastori DejanStanjević i Dario Kovačević. Za naše trbuhe svakodnevno se brinula Anita Stanjević, trudeći se da namsvima bude dovoljno i nadasve ukusno, a u tome joj je velika potpora bio Igor Lorencin, dugogodišnjiekonom ovog kampiranja. Kako bi naša bogoslužja bila potpunija i ispunjena radosnim slavljenjemBoga pjesmom, poslužio nam je Petar Crnogorac zvani Pero. Međutim, isti taj mladić je nekolicinu naspoveo na noćno plutanje oko otoka i tako nam nenadano priuštio doživljaj za pamćenje. Međutim, dabi sve bilo pod kontrolom – smještaj, hrana i sve ostale aktivnosti, pobrinuo se vođa nas aktivnihstudenata, Mihael Presečan.

Ipak, da ne biste pomislili kako je ovo bio samo još jedan “Fratarski“, reći ću vam da smo ove godineimali priliku ugostiti neke druge kampere. Naime, iz ne tako lijepog događaja koji se zbio sredinomsvibnja ove godine u istočnoj Slavoniji, proizišle su i neke lijepe stvari. Između ostalih, bila je to i prilika

Š

v

-- Ivona Vratarić --


da dva dana na našem večernjem okupljanju ugostimo djecu i voditelje kampa za djecu iz poplavljenihpodručja. Zajedno smo pjevali i molili se, ispričana je neka poučna priča ili priređen igrokaz, a nakontoga su gosti imali priliku ostati s nama u našim promišljanjima o temi o kojoj smo tog dana govorili.Poseban blagoslov bio je da smo, uz naše osobno osvježenje i okrepljenje, imali priliku poslužitidrugima i posvjedočiti im o našoj vjeri i pouzdanju u Nebeskog Oca.

Tjedan nam je brzo protekao u svim već navedenim aktivnostima, a onda je došao vikend, a svikendom i novi sudionici. Tako nam se u subotu broj otprilike udvostručio i imali smo se priliku cijelidan družiti i proslavljati Boga na zajedničkom bogoslužju, a popodne smo našim pridošlicama unekoliko zabavnih, ali poučnih igrokaza prikazali ono o čemu smo cijeli tjedan promišljali. Nego, kadsmo već kod igrokaza, moram vam otkriti tajnu (ali me nemojte izdati) – smislili smo ih i isprobali unekoliko minuta tog subotnjeg poslijepodneva, a bili su tako dobri kao da smo ih vježbali čitav tjedan.

I tako polako dođosmo i u ovom izvještaju do nedjelje, a to je nekako dan za rastanke, nažalost, barkad je ovaj kamp u pitanju. Ipak, svi se radujemo i željno iščekujemo sljedeću godinu i sljedećekampiranje na Fratarskom. Svi vi koji ste se dosad predomišljali ili vas nema već neko vrijeme, dođite,pridružite nam se, prihvatite izazov kampiranja (ako još niste) i provedite poseban tjedan u zabavnomdruštvu!


Ljetni biblijski tečaj 2014.ove je godine nastavljena lijepa tradicija okupljanja dječaka i djevojčica na još jednom u nizu biblijskih tečajeva za djecu u Maruševcu.Od 6. do 12. srpnja ove godine djeca su imala priliku upoznati se i družiti, a ono što je najvažnije, naučiti nešto više o tome kako Bogdjeluje u njihovom životu i kako im može pomoći da stignu do glavnog cilja. Iako su većina njih još uvijek premladi da bi razmišljali o

životnim ciljevima, ipak je bilo potrebno govoriti o tome da, kada jednom dođe vrijeme za odluku, znaju na čijoj će strani stajati.

Večernja tematska bogoslužja vodio je vođa tečaja Radoslav Bučko, koji je bio i organizator cijelog druženja. U projekt je bilo uključeno višetimova. Kao i svake godine, djeca su bila podijeljena u dvije skupine prema uzrastu. Plavoj skupini pripadala su djeca od 5. do 8. razredaosnovne škole, dok su drugu skupinu crvenih činili mlađi sudionici, od 1. do 4. razreda osnovne škole. Na čelu tima koji se brinuo o crvenimabio je Anton Matej Lukšić, a pomagala su mu četiri učitelja: Matea Daražac, Martina Božić, Josip Gojević i Miroslav Gojević. Dejan Vučetić jebio vođa plavog tima, a njemu su pomagali učitelji Selena Pleško, Mateja Vučetić, Zdravko Ivančan i Josip Pavić. Zbog opsega nekih aktivnostiuskakali su i pomoćni učitelji iz sportskog i glazbenog odjela. Glazbeni odjel tvorili su Dorothea Relić, Melinda Deduš, Melissa Razum i BorisBrkić. Boris je bio zadužen i za sport, a u tome mu je pomagao Leonard Požgaj koji je bio zadužen i za fotografiranje cijelog tečaja.

Dani su bili ispunjeni raznim aktivnostima što duhovnog, što kreativnog, što zabavnog i sportskog karaktera. Nakon buđenja djeca suprovodila vrijeme zajedno sa svojim učiteljima u proučavanju različitih biblijskih tema i tema koje su vezane za svakidašnji život. Nakonjutarnje duhovne hrane slijedila je tjelesna hrana za koju su se pobrinuli odlični maruševečki kuhari. Možemo s velikim zadovoljstvom reći danam je prijao svaki obrok i da nam je dao dodatne snage da izdržimo aktivnosti koje su bile na rasporedu toga dana.

Nakon doručka plava i crvena skupina odvajale su se u dvije prostorije tako da, dok su jedni uvježbavali program za subotu, drugi su imalibiblijsku nastavu, a nakon određenog vremena uloge bi se zamijenile. Prvo su ujutro crveni imali nastavu dok su plavi vježbali igrokaz, aonda bi plavi prešli na svoju nastavu prepuštajući crkvenu prostoriju crvenima za uvježbavanje svojeg programa. Kod crvenih i kod plavihprogram je govorio o onome što su proučavali na biblijskoj nastavi. Crveni su na svojoj nastavi učili o Joni i svim događajima kroz koje je onprolazio. Igrokaz koji su crveni spremali pokazao je kako je Jona prošao kroz sve etape u svojem životu i kako ga je Bog vodio. Plavi su nasvojoj nastavi učili o čudima koja je Krist činio dok je bio na Zemlji i kako je pomagao svim ljudima koji su bili u potrebi. Glavna je pouka bilada Krist nije pravio razliku među ljudima i da je Njegova sila velika pa i danas može pomoći nama kad smo u potrebi. Igrokaz koji jepripremala plava skupina govorio je o iscjeljenju slijepog čovjeka koji je bio slijep od rođenja. Do subote su oba programa bila odličnopripremljena i propraćena glazbenim sadržajem tako da su roditelji uživali u onome što su sudionici tečaja pripremili.

Nakon nastave i uvježbavanja programa slijedio je ručak nakon kojeg su djeca imala slobodno vrijeme da se jave kući i da se odmore odprijepodnevnih aktivnosti. U poslijepodnevnim satima djeca su sudjelovala u radionicama sa svojim učiteljima, a posebno se istaknularadionica s učiteljicom Vericom “Istina ili laž“. Tu su bile i druge kreativne radionice gdje su djevojčice mogle naučiti raditi različite kreativnestvari. Tijekom poslijepodnevnih aktivnosti djeca su zajedno sa svojim učiteljima prepisivala Evanđelje po Marku. Bilo je uloženo puno trudada bi se svaki redak na pravi način i bez greške prepisao. Cilj je da se na sljedećim tečajevima nastavi s prepisivanjem i da uskoro djecaprepišu cijelu Bibliju.

Prije odlaska na večeru bilo je vrijeme za sport i igre. Najviše sudionika ove godine okupio je bejzbol. Iako nas vrijeme nije baš poslužilo sobzirom na to da je većinu vremena padala kiša, ipak smo uspjeli iskoristiti malo sunčanih dana da bismo odigrali koju partiju bejzbola. Osimbejzbola igrao se i nogomet, košarka, odbojka i graničar. Vrijeme sporta bilo je vrlo bitno jer smo se svi na taj način mogli bolje upoznati.Nakon večere slijedilo je večernje proučavanje. Kao što smo već rekli na početku, tema je bila “Kako stići do cilja“. Svake večeri upoznavali smorazličite karaktere ljudi koji se spominju u Bibliji i životne odluke koje su oni donosili na svojem putu. Kada je padala kiša, iskoristili smounutrašnji prostor da bismo se zabavili različitim igrama od kojih će najviše ove godine ostati upamćena igra glazbenih parova. Iako smoimali kišno vrijeme i nismo mogli iskoristiti vodeni tobogan koji je bio namješten, ipak smo se jako lijepo zabavili i unutra igrajući razne igre.

Na ovom tečaju stečena su neka nova prijateljstva koja će jako dugo trajati, obnovljena su ona stara koja možda postoje od nekih prošlihtečajeva. Mnogo toga smo naučili i proživjeli u ovih tjedan dana, ali smo na prvom mjestu zahvalni Bogu za sve što nam je dao. Nadamo seda se sljedeće godine vidimo u većem broju i da ćemo još više uživati i zbližiti se jedni s drugima i s Bogom.

-- Dejan Vučetić --

I


Mark A. Finley

Božja načelamaterijalne sigurnosti

ospodarstvo ovoga svijeta visi o tankoj niti. Mnoge razvijene,industrijske zemlje suočene su s velikim dugom. SAD i Europa sve su

zabrinutije za svoja gospodarstva. Budući da je naša globalna ekonomija tolikomeđusobno povezana, ono što se događa na jednom dijelu svijeta, ozbiljnopogađa sve nas. Kako možemo preživjeti u vremenu gospodarskih padova?Koja nam je načela Bog dao u svojoj riječi kako bi nas pripremio za ono štodolazi?

U ovom ćemo biblijskom proučavanju otkriti bitna nebeska gospodarska načelapreživljavanja u izazovnim danima koji su pred nama.

Što pretkazuje Biblija u vezi sa svjetskim gospodarstvom neposrednoprije povratka našega Gospodina? Čitajte Jakov 5,1-7 i Otkrivenje 18,9-18 i izrazite ove odlomke svojim riječima.

Biblijsko proroštvo pretkazuje iznenadni gospodarski kolaps neposredno uočidrugog Kristovog dolaska. Božja riječ baca svjetlo na stazu koja je pred nama.Mi koji znamo istinu trebali bismo se pripremiti za ono što će se sručiti na ovajsvijet kao silno iznenađenje. Ako vjerujemo Bogu danas, to će nas pripremiti zaono što dolazi sutra.

Gdje možemo pronaći sigurnost u materijalno teškim vremenima?Napišite središnju misao Mateja 6,25-34.

Kada je gospodarstvo nesigurno, jedna stvar je sigurna: da se Bog brine zasvoju djecu i nikada ih neće iznevjeriti. Trgovačka društva će propadati, dolar(euro, jen, rubalj) mogu rapidno pasti i nezaposlenost može rasti, ali naš Bog jenepromjenjiv.

Čitajte Ponovljeni zakon 8,18. Gdje nalazimo izvor svih našihmaterijalnih potreba?

G

1.

2.

3.

Čitajte Psalam 24,1, Hagaj 2,8 iFilipljanima 4,19. Tko je pravivlasnik ovoga svijeta i svega na njemu i

što je On obećao svakome od nas?

Ohrabrujuće je znati da ovaj svijet i sve što je na njemu, pripadaIsusu. On nas je stvorio, On nas je otkupio. Kada su Adam i Evaizgubili vlast, Krist ga je svojom smrću na križu istrgnuo iz Sotonine ruke. Ovajsvijet i sve što je na njemu Njegovo je i On je obećao da će se brinuti za svojudjecu.

Kako priznajemo da sve na ovome svijetu pripada Gospodinu? ČitajteMalahija 3,8-11.

Kada smo vjerni u vraćanju desetine Bogu – deset posto od dohotka – mipriznajemo da je On zakoniti vlasnik ovoga svijeta. Mi također priznajemo daOn zadovoljava sve naše potrebe i opskrbljuje nas svim dobrim stvarima uživotu.

Koji biblijski primjeri u Starom i u Novom zavjetu prikazuju važnostvjernosti u vraćanju desetine Bogu? Pročitajte Postanak 14,20 i Matej23,23.

Čitajte Izreke 3,5.6; 11,24.25. Koja obećanja Bog upućuje onima kojiGa štuju svojim davanjem i priznaju Njegovu vlast u životu vjernimdavanjem desetine i darova?

Vjerno vraćanje desetine Bogu inaši darovi nisu samo stvar novca;to je stvar srca. Naše nesebičnodavanje otkriva kome pripada našanaklonost. Ono pokazuje tkoposjeduje naše srce.

To je također i stvar povjerenja.Kada dajemo, mi govorimo Bogu:“Vjerujem Ti da ćeš zadovoljiti mojepotrebe. Gospodine, vjerujem daćeš brinuti za mene.“

Biste li se željeli ponovno obvezati Bogu da ćete biti vjerni u desetini idarovima? Ili ste možda zanemarili ovaj važan aspekt kršćanskog života?Zašto ne biste danas obnovili zavjet povjerenja u Boga svojim financijama?On vas nikada neće iznevjeriti.

5.

6.


4.

7.

Dopisna

biblijska

životareliD o p i s n a B i b l i j s k a Š k o l a z a t i n e j d ž e r e

2.Promjenaautomobila

)škola za tinejdžere

PromjeP

životareliD o p i s n a B i b l i j s k a Š k o l a z a t i n e j d ž e r e

krenuti?putemKojim3.

reliD o p i s n a B i b l i j s k a Š k o l a z a t i n e j d ž e r e

života

112Hitan4. poziv


života

supergorivoNatoči5.

2222.22 P j na

s n

sup5.55


života

prolazZabranjen6.

mt mK 2114.44 11nn?ii

putemtkK ji3.33

j s k a Š k o l a z a t i n e j d ž e r e

D o p i s n a B i b l i j s k a Š

jpr6.66


života

rastavi

Sve dok nasnetehnički

7.pregled


života

-inDrive8.

5.55 g ivo

n a B i b l i j

niiD ivi eevvv88.88


života

Autopraonica9.

aviaz

9.99


života

Kroz cilj10.

CILJ

NOVO!i

reinejdžere

i b l i j s k a Š k o l a z a t i n e j d ž e r e

t i n e j d ž e r e

D o p i s n a B i b l i j

rukeUzmi u svojeupravljač

životareli

1.

D o p i s n a B i b l i j s k a Š k o l a z a t i n e j d ž e r e

s t r a n - adventisti.hr · spolno prenosivih bolesti te razvoj alkoholizma kao ovisnosti....

Documents