s. kri`i} roban: dvije nerealizirane parcelacije u zagrebu

192

S. Kri`i} Roban: Dvije nerealizirane parcelacije u Zagrebu izme|u dva svjetska rata... Rad. Inst. povij. umjet. 26/2002. (192–205)

193

Rad. Inst. povij. umjet. 26/2002. (192–205) S. Kri`i} Roban: Dvije nerealizirane parcelacije u Zagrebu izme|u dva svjetska rata...

Sandra Kri‘i} RobanInstitut za povijest umjetnosti, Zagreb

Dvije nerealizirane parcelacije u Zagrebu izme|u dvasvjetska rata – Vinovrh i Kulmerovo

Izvorni znanstveni rad – Original scientific paper

predan 12. 11. 2002.

Sa‘etak

U tekstu se obra|uju dva naselja planirana u Zagrebu po~etkomtridesetih godina. Oba naselja trebale su podi}i udruge, ~ime senastojalo prevladati nedostatak kvalitetnih stambenih objekata natr‘i{tu, a pri njihovoj gradnji omogu}iti zapo{ljavanje radne snage.Nagra|eni projekt naselja Vinovrh na Vrhovcu rad je Zdenka Stri‘i-}a, koji je planirao podizanje stambenih blokova stepenasto raspore-|enih po obroncima lokacije predvi|ene za izgradnju. Na temeljunjegova prijedloga Kazimir Ostrogovi} razra|uje ~etiri tipa samosto-je}ih obiteljskih i dvojnih obiteljskih ku}a, planiraju}i rahlu strukturunaselja prostranih oku}nica s dnevnim boravcima orijentiranimaprema stra‘njim vrtovima.

U istome razdoblju planirano je i naselje Kulmerovo u blizini [esti-na. Iako postoje naznake u dnevnome tisku da je naselje trebalo bitipodignuto bez cjelovito zami{ljene arhitektonske koncepcije, postojemaketa i nacrt Zvonimira Po‘gaja i Frana Cote, koji govore u prilogplaniranih rahlo raspore|enih prizmati~nih volumena s obje stranezavojite ceste. Oba naselja svjedo~e o modernim tendencijama sta-nogradnje u me|uratnom razdoblju, primjereno oblikovanih volu-mena te funkcionalno zasnovanih prostornih organizacija.

Klju~ne rije~i: parcelacija, stambeno naselje, moderna na~ela izgradnje, rahla struktura, Zdenko Stri‘i}, Kazimir Ostrogo-vi}, Zvonimir Po‘gaj, Frane Cota

U razdoblju obilje‘enom intenzivnom stanogradnjom, u za-padnoeuropskim sredinama jednako kao i u doma}oj, plani-rane i provedene parcelacije stambenih naselja prema mo-dernim na~elima izgradnje pokazuju odre|ene sli~nosti. Ele-menti prevladavaju}ih trendova primje}uju se u nekolikoprimjera koji karakteriziraju to doba, kod kojih pronalazimozajedni~ke teme funkcionalno organizirane koncepcije sta-novanja, standardizacije njezinih dijelova, profesionalizaci-je te institucionalizacije gra|evinskog sustava. Tipiziranastambena naselja, kakvima se u na~elu te‘ilo, tijekom slo‘e-nih i ~esto dugotrajnih procesa gradnje, do‘ivljavala su mo-difikacije, pa tako kona~ni rezultat odstupa od ujedna~enih,prvotnih zamisli. U nekim slu~ajevima susre}emo se s plano-vima izgradnje naselja kod kojih se primjenom nekoliko ti-pova ku}a na neki na~in nastojalo izbje}i monotono i besko-na~no nizanje identi~nih stambenih jedinica. Na tom tragumogu}e je promatrati dva neizvedena naselja, planirana usjevernim dijelovima Zagreba u me|uratnome razdoblju.

Stri‘i}eva parcelacija naselja Vinovrh – Vrhovec

U promatranom razdoblju susre}emo se sa svojevrsnim vr-huncem planirane stambene izgradnje u Zagrebu. Postupke

su provodili pojedinci ili korporacije, s ve}im ili manjimuspjehom. Izme|u ostalih je i Hrvatski Radi{a, dru{tvo zapromicanje rada, odgoja i namje{tenja trgova~ke, obrtni~ke,industrijske i poljodjelske omladine, odlu~io 1932. godineparcelirati i prema jedinstvenom planu izgraditi naselje odoko 400 ku}a na svom zemlji{tu Vinovrh,1 predjelu zasa|e-nom kultiviranom {umom, koji im je u posjed ostavio zagre-ba~ki veletrgovac Leo Bauer. Naselje je bilo planirano pre-ma modernim principima stanogradnje, koji uklju~uju iz-gradnju stambenih naselja udaljenih od sredi{ta grada, kao iod poslovnih te industrijskih sredi{ta.2

Kako doznajemo iz dnevnog tiska, ocjenjiva~ki odbor sa~i-njavali su od strane Tehni~kog fakulteta Hugo Ehrlich, odstrane gradske op}ine ing. Jurkovi} i Stjepan Hribar, od stra-ne in‘injerske komore ing. Vladimir Stiasni, Franjo Gabri} iStanko Kliska, te od strane Hrvatskoga Radi{e Milan Prpi},ing. Josip Aljinovi} i Petar Kvaternik.3 Odbor je prvu nagra-du dodijelio Zdenku Stri‘i}u, drugu \or|u Kiverovu i Jovi-~i}u, dok je tre}a nagrada dodijeljena Franu Coti i Zvonimi-ru Po‘gaju. Novinski ~lanak popra}en je nacrtom dvojnihobjekata Kazimira Ostrogovi}a, koji je na osnovi nagra|e-nih Stri‘i}evih planova izradio detaljni projekt.

Parcelacija Vinovrha napravljena je po natje~ajnom projek-tu arh. Zdenka Stri‘i}a, »koji je donio parcelaciju iz koje je

194


primijenjen cijeli sistem cesta. Poprijeko na glavne cestepola‘u se putevi uz koje se ni‘u parcele«.4 Prilikom obilje-‘avanja stote godi{njice ro|enja Zdenka Stri‘i}a na Arhitek-tonskom fakultetu u Zagrebu prire|ena je izlo‘ba5 na kojojsu uz ostale prikazane i skice dvaju prijedloga parcelacije itipova ku}a za to naselje. Budu}i da dosad nisu bili pred-stavljeni, posvetimo im ne{to vi{e pozornosti.

Stri‘i} na natje~aju konkurira s dva prijedloga za naselje nalokaciji Vrhovac –Vinovrh. Pod motom »Vise}i vrtovi« isto~-no i zapadno od sredi{njeg, najvi{eg dijela zemlji{ta, gdje subili planirani javni objekti i dje~je igrali{te, raspore|uje kra}ei dulje stambene nizove, koje kombinira sa samostoje}im obi-teljskim ku}ama predvi|enima uz zavojitu cestu {to prolazinaseljem. U isto~nom dijelu naselja nizovi su polo‘eni u smje-

Z. Stri‘i}, Polo‘ajni nacrt parcelacije Vinovrh na Vrhovcu (moto »Vi-se}i vrtovi«), 1932., Arhitektonski fakultet u ZagrebuZ. Stri‘i}, Positional plan for the allotment of Vinovrh at Vrhovec

Z. Stri‘i}, Aksonometrija dijela stambenog naselja Vinovrh (moto»Vise}i vrtovi«), 1932., Arhitektonski fakultet u ZagrebuZ. Stri‘i}, Axonometric drawing of one part of the housing settlementof Vinovrh

Z. Stri‘i}, Prijedlog za izgradnju ve}ih dijelova zemlji{ta na Vinovrhu (moto»2226«), 1932., Arhitektonski fakultet u ZagrebuZ. Stri‘i}, Building proposal for larger parts of lands in Vinovrh

Z. Stri‘i}, Prijedlog izgleda stambenog niza parcelacije Vi-novrh (moto »2226«), 1932., Arhitektonski fakultet u Zagre-buZ. Stri‘i}, Proposal for the form of the housing sequence inVinovrh

195


ru istok–zapad, dok su zbog konfiguracije terena nizovi u za-padnom dijelu odmaknuti od osi. Stambeni su blokovi jed-nostrani, jedinstveno {irokih prednjih vrtova te uskih i duga~-kih stra‘njih vrtova. Prilazi ku}ama omogu}eni su relativnouskim pje{a~kim ulicama (sam Stri‘i} takve je ulice nazivao»stambenima«, smatraju}i da diferenciranje ulica dovodi dopobolj{anja sistema organizacije naselja u cjelini6).

Ostrogovi} spominje da je sli~an sustav s uspjehom bio prove-den u Bad Dürrenbergu u Njema~koj, {to s obzirom na Stri‘i-}eve profesionalne veze i boravak u toj sredini ne za~u|uje.Tako predlo‘en sustav parcelacije naro~ito je bio pogodan zabrdoviti teren Vrhovca. U njemu je ekonomi~nost izgradnjesadr‘ana u minimalnom broju cesta (tri spojne ceste, koje se usredi{njem dijelu spajaju u prometnicu ovalnog oblika), reali-zacijom kojih bi nastala sre|ena i zatvorena stambena cjelina.

U drugom prijedlogu pod {ifrom »2226« Stri‘i} predla‘e zgu{-njavanje parcela stambenih nizova u zapadnom dijelu nase-lja, kao i ve}i broj pojedina~nih parcela namijenjenih iz-gradnji obiteljskih ku}a. Razlike se primje}uju i u razraditipova ku}a. Dok je za »Vise}e vrtove« planirao nizove obi-teljskih jednokatnica ravnoga krova, stepenasto raspore|e-nih s obzirom na zadanost terena, s natkrivenim i poplo~a-nim za~elnim terasama uz koje su izduljeni vrtovi-dvori{ta,u varijanti »2226« planira nizove dvojnih obiteljskih obje-kata dvostre{nih krovova.7

Zdenko Stri‘i} je na zemlji{tu Vinovrh planirao naselje ukojem je kombinirao teksturu serije s rahlije raspore|enimsamostoje}im obiteljskim ku}ama. Kona~ni oblik naselja za-visio je od linija pru‘anja cestovnih pravaca kao i od speci-fi~nosti terena, zbog kojega u ovom slu~aju nije bilo mogu-}e planirati nizove polo‘ene u smjeru sjever–jug, ~ime bibila omogu}ena povoljna insolacija. Ome|enost naselja {i-rim i br‘im dvosmjernim prometnicama omogu}uje relativ-

no ugodno i neometano stanovanje sa za ono doba specifi~-nim principom orijentacije prema ozelenjenim stra‘njim vr-tovima. Budu}i da su bili planirani jednostrani blokovi ku-}a, mo‘e se pretpostaviti da bi rezultat bio daleko primjere-niji od tre{njeva~kog naselja.

Razrada stambene tipologije Kazimira Ostrogovi}a

Upravo na tragu Stri‘i}eva prijedloga »Vise}ih vrtova«, Ka-zimir Ostrogovi} je razradio projekte pojedina~nih tipovaku}a u naselju. Parcelacija na temelju koje izra|uje svojeprojekte razlikuje se od Stri‘i}eve utoliko {to se vi{e ne radio stambenim nizovima, ve} je ~itavo naselje planirano kaorahla struktura jednoobiteljskih i dvojnih obiteljskih obje-kata. Na vrhu brijega planirana je hortikulturno ure|ena ze-lena povr{ina, uz nju hotel s restoranom i bazen s kabinama,te dje~je igrali{te. Na uglovima, neprikladnima za gra|evnazemlji{ta (zbog prometa i pra{ine), predvi|ene su servisneradionice i trgovine. Zavojita cesta trebala je povezati nase-lje s projektiranom, 30 m {irokom cestom i planiranom tram-vajskom prugom u [estinskom dolu. U naselju su vlastiteku}e trebali graditi »malogra|ani« (kako Ostrogovi} nazivani‘u gra|ansku klasu), uz otplatu zajma u roku od 10 godina,nakon ~ega bi ku}a pre{la u privatno vlasni{tvo: »Kad govo-rimo s ovog stanovi{ta o planu Hrvatskog Radi{e, koji je posvojoj veli~ini (cca 400 ku}a) najve}e naselje kod nas, rije-{eno potpuno u kolektivnom duhu (4 tipa, koji se razlikujusamo brojem prostorija), uz dosada najpovoljnije uvjete, mo-ramo spomenuti jednu ~udnu pojavu nekih na{ih arhitekata(koji su se sami prozvali ´savremenim´); da ‘ele svojim pla-novima rije{iti ´socijalni problem´. Arhitektonskim planovi-ma se socijalni problem ne da rije{iti, pa ga, logi~no, nerje{ava ni ovaj plan.«8

K. Ostrogovi}, Osnova za parcelaciju naselja Vinovrh, »Tehni~kilist« 1, 1933.K. Ostrogovi}, The basis for the allotment of the settlement of Vinovrh

Polo‘ajni nacrt osnove za parcelaciju malih ku}a »Vinovrh« Hrvat-skog Radi{e, Dr`avni arhiv u Zagrebu, Gra|evni odjelPositional plan of the basis for the allotment of small houses »Vinovrh«

196


K. Ostrogovi}, Parcelacija i izgradnja Vinovrha na Vrhovcu – tip 1, »Tehni~ki list« 1, 1933. K. Ostrogovi}, The allotment and building of Vinovrh in Vrhovac – type 1

197


K. Ostrogovi}, Parcelacija i izgradnja Vinovrha na Vrhovcu – tip 2, »Tehni~ki list« 1, 1933.K. Ostrogovi}, The allotment and building of Vinovrh in Vrhovac – type 2

198



199



200


U ovoj planiranoj koloniji karaktera modernih vila ku}e sunajve}im brojem trebale biti orijentirane prema jugu, ma-njim brojem prema istoku, a najmanjim prema zapadu. Glav-no pro~elje trebalo je isprva biti usmjereno prema vrtnoj stra-ni. Sva ~etiri tipa {to ih Ostrogovi} projektira jednokatne suku}e {to se sastoje od prizemlja koje slu‘i za dnevni boravak(sastoji se od blagovaonice, koja je ujedno i dnevna soba, ikuhinje s nusprostorijama) i kata, na kojem su spavaonice,kupaonica i kabineti. Ku}e imaju podrum, u kojem su prao-nica, su{ionica, prostor za gorivo i ‘ive‘ne namirnice. Dva sutemeljna tipa: stepenasti dvojni objekti planirani na kosomterenu ({to pridonosi izoliranosti prednjih vrtova i za~elnihterasa), te samostoje}e obiteljske ku}e. Spomenimo da je nanacrtima objavljenima u »Tehni~kom listu« jasno ozna~enagranica izme|u parcela, odvojenih zidanim i metalnim re{et-kastim ogradama.9 Dvojna obiteljska ku}a predvi|ena je sdvije izgra|ene povr{ine od 53 i 56 m² (po eta‘i). S bo~ne jestrane ulaz u malo predsoblje, iz kojeg se uspinje/spu{ta stu-bi{ni krak. U prednjem, uli~nom dijelu je kuhinja, povezanas blagovaonicom rastvorenom prema za~elnoj terasi, a nakatu spavaonica s garderobom, kupaonica i mala soba. Ku}ave}e stambene povr{ine na katu uz spavaonicu ima djevo-ja~ku sobu i kabinet (u principu su kabineti dje~je sobe, a neradne). Kori{tenje krovnih terasa nije planirano, vjerojatnozbog relativno prostranih stra‘njih vrtova. Terase sa za~elnestrane imaju nadstre{nice s gredama, i vjetrobranskim zido-vima su odvojene od susjednih. Pro~elja su jednostavno ras-tvorena sa za~elne strane trakastim prozorima, s uli~ne ne{tou‘ima, dok su na bo~nom, ulaznom pro~elju ritmi~ki urav-note‘eni nera{~lanjeni i ra{~lanjeni dijelovi zidne plohe.

Samostoje}e obiteljske ku}e tako|er su planirane s dvije iz-gra|ene povr{ine, 73 i 83 m² (po eta‘i). Ulaz je uz uli~nustranu, prema kojoj je orijentirana kuhinja, dok su uz za~el-nu stranu me|usobno povezani blagovaonica i kabinet. Pros-torije su prema za~elju rastvorene trakastim urezanim prozo-rima. Sva su ~etiri tipa ku}a u naselju planirana s dnevnimsobama, blagovaonicama i spava}im sobama na katu okre-nutima prema jugu, dok su kuhinje, te na katu kabineti ikupaonice trebali biti orijentirani prema sjeveru. Jedino se usredi{njem, najzakrivljenijem dijelu terena planiranog nase-lja orijentacija odmi~e od osi.

Ku}e prema Ostrogovi}evu projektu djeluju moderno, s veli-kim oku}nicama i primjerenim me|usobnim razmakom. Pros-torije nisu pravilno orijentirane, no prostor je funkcionalnogrupiran, uz izbjegavanje hodnika ili ve}ih predvorja. Kubi~-ni i prizmati~ni volumeni ravnih krovova pravilno su raspore-|eni po naselju, s ve}im brojem dvojnih objekata u sjeveroza-padnom dijelu naselja, dok su u isto~nom planirane obiteljskeku}e. Prakti~no je iskori{tena slojevitost zako{enog terena pos-tavom stepenasto strukturiranih dvojnih objekata.

Ostrogovi} je uz prilo‘ene nacrte objavio i planirani tehni~-ki opis, u kojem izme|u ostalog spominje da je za gra|evnimaterijal izabrao opeku jer je najekonomi~nija, a zemlja jena samim gradili{tima podesna za njezinu proizvodnju ({toje ustanovio pokusom). Za Ostrogovi}a, suvremeno graditizna~ilo je graditi ekonomi~no: »Ekonomija je za svaki diozemlje druga, naro~ito danas, kad su se dr‘ave ogradile ca-rinskim zidovima. Kad bi na{i arhitekti postavili statistikecijena ‘eljeza i betona prema cijeni opeke, recimo za Nje-

Z. Po‘gaj, F. Cota, Nacrt organizacije stana naprvom katu parcelacije Vinovrh (iz: S. Plani},Dva pisma o stanovanju, nedatirano privatno iz-danje)Z. Po‘gaj, F. Cota, Plan of the organization ofthe first floor apartment of Vinovrh lot

Z. Po‘gaj, F. Cota, Nacrt pro~elja dvojnih stambenih objekata za parcelaciju Vinovrh (iz:S. Plani}, Dva pisma o stanovanju, nedatirano privatno izdanje)Z. Po‘gaj, F. Cota, Façade plan of semidetached residential houses in Vinovrh allotment

201


ma~ku i Jugoslaviju, iza{li bi argumenti koji ba{ u konstruk-ciji potpuno pobijaju njihove tvrdnje o internacionalnoj vri-jednosti njihovih projekata.«10

U zapisnicima Gradske skup{tine jo{ se 1935. godine vodiprepiska o potrebnoj izmjeni prometne regulacije, nakon ~e-ga o tom naselju vi{e ne nalazimo podataka.11 Do posjedaHrvatskoga Radi{e Vinovrh na Vrhovcu vodila je u to vrije-me uska i strma cesta, koja se prema regulatornoj osnovi mo-rala napustiti i prelo‘iti zapadnije, {to nije u~injeno zbogpomanjkanja sredstava. Udruga je smatrala da se premje{ta-njenje ceste mora uvrstiti me|u prve radove koje op}ina nam-jerava provesti radi suzbijanja besposlice. Premje{tanjem ces-te pomoglo bi se Dru{tvu, koje bi potom moglo pristupitiparcelaciji svoga zemlji{ta i time uspje{nije promicati svojehumanitarne ciljeve. »Prelo‘enje bi bilo i od koristi po javneinterese jer bi se time ve} djelomi~no izgra|eni predjeli sje-verno od Vinovrha vezali boljim komunikacionim spojem sostalim dijelovima grada.«12 Dru{tvo je od op}ine molilopokri}e tro{kova za pripremne radove na posjedu Vinovrh iregulaciju ceste Vrhovac do posjeda (ukupno u iznosu od1.600.000,00 Din). No, nespremnost gradske op}ine da udo-volji zahtjevu o regulaciji i izgradnji ceste samo je jedan odrazloga zbog kojih nije do{lo do realizacije tog naselja. Hr-vatski Radi{a u dnevnom se tisku ~esto spominjao u kontek-

stu intenzivne izgradnje |a~kih domova. Organizacija i po-mo} pri obrazovanju siroma{nijih |aka, redom iz ostalih di-jelova Hrvatske, bila je temeljna djelatnost te udruge. Zbogprioriteta izgradnje domova Dru{tvo je postalo prezadu‘e-no, te stoga nije moglo krenuti u realizaciju naselja Vinovrh.Udruga je 1935. godine zatra‘ila odobrenje prodaje manjihparcela nego {to je to isprva bilo planirano (povr{ina kojih jetrebala iznositi oko 100 hvati) budu}i da se u vrijeme sveizra‘enije ekonomske krize ve}e parcele nisu mogle prodati.No, Gradska skup{tina nije pokazala razumijevanje za nasta-le probleme, pa nije pristala ni otkupiti ~itav posjed od Hr-vatskoga Radi{e po vrlo povoljnim uvjetima. Iako je o iz-vedbi ceste ovisila br‘a parcelacija i izgradnja naselja malihku}a, {to je trebalo biti od koristi po zapo{ljavanje obrtnikai radnika, do nje nije do{lo. Unato~ postojanju obostanihinteresa – inicijatora gradnje i grada Zagreba – oni nisu uro-dili plodom, {to je, s obzirom na predlo‘eno rje{enje {teta.

Stambena kolonija Kulmerovo

Godine 1932. planirana je jo{ jedna parcelacija i izgradnjanaselja – stambene kolonije nazvane Kulmerovo.13 Naseljeje trebalo biti sagra|eno ju‘no od {estinske ceste i sjeverno

Nacrt parcelacije Kulmerovo, »Novosti«, 14. 9. 1932.Plan of Kulmerovo lot

202


od vile Weiss, lokacija povezanih prema nacrtu zavojitomcestom.14 Projekt naselja nastao je temeljem privatne inicija-tive nekoliko ljudi organiziranih u zadrugu dr‘avnih umi-rovljenika »Svoj dom«,15 na ~elu s Martinom Juri~evim, pot-poru~nikom ratne mornarice u mirovini. U neposrednoj oko-lini Okrugljaka nalazile su se brojne ve} ispe~ene opeke,koje su trebale biti iskori{tene na kompleksu zemlji{ta povr-{ine 30 jutara (170000 m²). Zadruga je zemlji{te podijelilana 220 parcela povr{ine izme|u 125 i 250 m².16 [iroka cestatrebala je prolaziti naseljem i povezivati ga izravno s prav-cem Zagreb–[estine, odnosno vilom Weiss i Gornjim prek-ri‘jem, te Pantov~akom, Cmrokom i Tu{kancem.

Osim ku}a bila su predvi|ena dva perivoja, teniska i dje~jaigrali{ta, dva manja parka te tr‘nica. U tisku i me|u ljudimapredlo‘eno naselje kolokvijalno je bilo prozvano »na{a [vi-ca«, odnosno »na{ Semmering«, jer je polo‘aj zemlji{ta bioodli~an.17 Postoje naznake da su pojedini lije~nici namjerava-li otkupiti nekoliko parcela te ih spojiti radi izgradnje sanato-rija. S obzirom na polo‘aj i povoljne uvjete gradnje18 planira-no je naselje pobudilo velik interes kod budu}ih kupaca –~inovnika te privatnih i javnih namje{tenika. Od samoga po-~etka bilo je progla{eno modernim i jednim od najljep{ih uZagrebu, iako je u javnosti bio poznat tek plan parcelacije,dok potpuniji podaci o tipovima ku}a nisu bili objavljeni.

Postoji vjerojatnost da je za naselje bio raspisan natje~aj, {tozaklju~ujemo po objavljenim skicama Zvonimira Po‘gaja i

ing. Frana Cote.19 Njihov prijedlog tipizirane gradnje (kojabi stoga bila i jeftinija) zanimljiv je zbog sli~nog na~inaplasti~ki modeliranog ulaznog dijela, rje{enja na koje naila-zimo u njihovu projektu za Vinovrh. Naime, na aksonometri-ji se primje}uju dva tipa vi{estambenih objekata, kod kojihjedan ima na katu duboko u volumen usje~ene ni{e – terase.Na skici se nazire rje{enje {to podsje}a na kuhinju zaoblje-nih uglova, kakvu su arhitekti projektirali za Vinovrh.20

U primjeru stambene kolonije Kulmerovo ~esto spominjanepitet modernosti temeljen je, kako mo‘emo zaklju~iti, pri-marno na kategoriji vidika, zra~nosti, insolacije i samogapolo‘aja, dok pobli‘e informacije o prostornoj organizaciji ikomforu {to ga podrazumijeva moderno stanovanje nisu poz-nate. Kao i u mnogim drugim zagreba~kim primjerima, radi-lo se o parcelaciji koju su vodili ~lanovi zadruge u suglas-nosti s gradskom upravom. Unato~ postojanju makete nase-lja i prijedlogu tipiziranih stambenih objekata Cote i Po‘ga-ja, naselje »Svoj dom« je, kako mo‘emo zaklju~iti po napisi-ma u dnevnom tisku, zapravo planirano na na~in da je svakiparcelant imao pravo sam odabrati arhitekta i/ili graditelja.Tako necjelovito zasnovana koncepcija trebala je rezultiratisvojevrsnim arhitektonsko-graditeljskim potpourrijem – ti-povima ku}a me|u koje ubrajamo drvene {estinske hi‘e, »dru-gi tip ljetnikovca« zami{ljen poput izduljene prizemnice spodrumom, dvojni objekt s bo~nim ulazima, kao i tip »veli-kog ljetnikovca« koji djeluje kao vi{estambena vila sa sre-

Z. Po‘gaj, F. Cota, Maketa naselja Kulmerovo, iz: Spomen-izvje{taj o 40-godi{njici Dr‘avne srednje tehni~ke {kole u Zagrebu, 1892/3–1932/3.,1933.Z. Po‘gaj, F. Cota, The model of the settlement of Kulmerovo

203


di{njim istaknutim dijelom i ugaonim prostorijama rastvore-nima balkonima s obje strane, ravnog krova na kojem suterase. Ovaj posljednji »tip« trebao je biti izgra|en premanacrtima Bogdana Petrovi}a.21

Gusto nanizane na parcelama, tipski neujedna~ene i dostup-ne zavojitom cestom, vile ovoga naselja daleko su od rek-lamiranih »{vicarskih standarda«, koji su mo‘da bili tekdalekim uzorom. [teta je {to nemamo potpunijih podatakao mogu}em raspisu natje~aja za naselje »Svoj dom«, pos-tavljenim uvjetima te osobama i okolnostima koje su odlu-~ile mimo Po‘gaj-Cotinih zanimljivih prijedloga. Njihovamaketa govori u prilog rahlo raspore|ene strukture naseljauravnote‘enog odnosa prizmati~nih volumena raspore|e-nih s obje strane zavojite ceste. Sjeveroisto~ni dio naseljakarakteriziraju ve}e parcele i, koliko mo‘emo suditi premaprilo‘enoj maketi, vi{estambeni objekti, dok su prema ju-gozapadu parcele i ku}e manje, a struktura gu{}a.

U oba navedena primjera nerealiziranih stambenih naseljau Zagrebu susre}emo se s dominantnom idejom uravnote-‘ene gusto}e izgradnje, s kvalitetnim urbanisti~ko-arhitek-tonskim prijedlozima artikuliranima jasnim i racionalnimelementima {to su bili prilago|eni stvarnim potrebama ispecifi~nostima sredine za koju su stvarani. Radi se o prim-jerima prostorno-strukturalnih uzoraka pri projektiranju ko-jih se polazi od urbanisti~kih cezura (parkovi, prometnice),dok su kona~ni rezultati trebale biti oblikovno-funkcio-nalne cjeline uskla|ene s terenom. Osobito je naselje Vi-novrh na Vrhovcu moglo postati paradigmom suvremenogurbanizma te modernim oblikovanjem i prostornom orga-nizacijom imponirati u sjevernoj zoni grada. Navedeni prim-jeri svjedo~e o pripadnosti europskom arhitektonskom kon-tekstu me|uratnog razdoblja, u kojem smo (u navedenimslu~ajevima idejno) sudjelovali s visokim dometima au-tohtone izvedenice modernizma.

Z. Po‘gaj, F. Cota, Aksonometrija tipiziranih objekata naselja Kulmerovo, iz: Spomen-izvje{taj o 40-godi{njici Dr‘avne srednje tehni~ke {kole u Zagrebu, 1892/3–1932/3.,1933.Z. Po‘gaj, F. Cota, Axonometric drawing of typified buildings in the settlement of Kulme-rovo

204


Bilje{ke

1K. Ostrogovi}, Osnova za parcelaciju i izgradnju posjeda »Vino-vrh« u Zagrebu, »Tehni~ki list«, 1/1933., str. 3–8. Natje~aj je bioobjavljen u »Tehni~kom listu« 6/7, Zagreb 1932., raspisan »za idejnuskicu parcelacije i izgradnje posjeda Vinovrh na Vrhovcu br. 194«.

2»Nakon rada ~ovjek neka sa svojom obitelji ‘ivi izvan grada, tamogdje je svjetla, sunca i zraka. Svi moderni gradovi nastoje kolikosami, toliko uz pomo} privatne inicijative, da omogu}e namje{tenici-ma i radnicima da do|u jeftino do svog doma… Di‘u se na raznimdijelovima grada stambene kolonije, koje dobre komunikacione vezena brz na~in spajaju s mjestom rada … Za ovakvu malu obiteljskuku}u dovoljno je gradili{te oko 360 m2 … Zbog toga se tra‘i da nitkokod gradnje ne stavlja prekomjerne zahtjeve u pogledu broja, veli~inei ure|enja prostorija. Me|utim, odno{aj prostorija, koje su potrebneza takovo malo ku}anstvo, mora biti baziran na ~isto gospodarskojosnovici…« – 400 obiteljskih modernih domova, »Novosti«, Zagreb,23. 12. 1932., str. 8, 9 (autor teksta nepotpisan).

3400 obiteljskih modernih domova, »Novosti«, 23. 12. 1932., str. 8, 9.

4Ostrogovi} donosi podatak o Stri‘i}evu natje~ajnom projektu, na te-melju kojeg on potom projektira ~etiri tipa ku}a predvi|enih u naselju.No, pojedini autori navode da je Ostrogovi} autor i parcelacije i tipovaku}a u naselju Vinovrh, dok se Stri‘i}u pripisuje naselje Vrhovec. Udokumentaciji i onda{njem tisku nije prona|en podatak o parcelacijiVrhovca, ve} se predjel poznat pod imenom Vinovrh nalazi na gor-njem dijelu Vrhovca. Na njega danas podsje}a tek naziv obli‘njegugostiteljskog objekta. Najvjerojatnije je do{lo do zabune i razdvaja-nja tog projekta, na kojem su radila obojica arhitekata. K. Ostrogovi},ibid.; T. Premerl, Hrvatska moderna arhitektura izme|u dva rata –nova tradicija, Matica hrvatska, Zagreb 1990., str. 115; I. Maroevi},Die Zagreber Stadtvilla 1932–1942, u: Ländliches und Kleinstäd-tisches Bauen und Wohnen im 20. Jahrhundert, »Jahrbuch für Haus-forschung«, Band 46, Jonas Verlag, Marburg 1999., str. 258–259; K.Galovi}, Zdenko Stri‘i} – majstor internacionalnog stila, u: Z. Stri-‘i}, O stanovanju, Psefizma, Zagreb 1996., pogovor bez numeracije.

5Izlo‘bu je organizirao prof. dr. Lenko Ple{tina, koji mi je dopustiofotografiranje nacrta, na ~emu mu zahvaljujem. Na izlo‘bi je bila pri-kazana mapa radova Z. Stri‘i}a, najvjerojatnije prire|ena radi izbora uzvanje, prona|ena u njegovu nekada{njem kabinetu.

6Izme|u ostalog, u realizaciji naselja Prve hrvatske {tedionice, u pripremikojeg je tako|er participirao tijekom tog razdoblja, opravdano je kriti-zirao prometne ulice, kod kojih nije provedena diferencijacija na zado-voljavaju}i na~in. Z. Stri‘i}, Novo naselje u Zagrebu, »Gra|evinskivjesnik« 9, Zagreb 1940., str. 102.

7Mali prozori pod nadstre{nicom podsje}aju na rje{enja Brune Tauta uberlinskim naseljima Onkel-Toms Hütte i u Naselju potkove.

8K. Ostrogovi}, ibid., str. 8.

9T. Premerl, ibid., str. 115. Autor navodi da se radi o naselju dvojnihvila bez privatnih ogra|enih parcela, dok obiteljske ku}e ne spominje.

10K. Ostrogovi}, ibid., str. 8.

11Dr‘avni arhiv u Zagrebu, skup{tinski zapisnici, br. 110959-XII-1935.;sjednica od 26. 6. 1935., ~l. 766.

12Ibid.

13Iz zahvalnosti prema prija{njem vlasniku, grofu Miroslavu Kulmeruiz [estina. Nova kolonija – Kulmerovo. »Novosti«, 14. 9. 1932., str.6.

14Postupno, taj je dio grada izgra|en, ali ne prema predvi|enoj parcelaciji,i bez planiranih javnih sadr‘aja. Osim toga, predvi|ena zavojita cestanikada nije spojena u jugozapadnom dijelu s kri‘anjem Pantov~aka iGornjega prekri‘ja, u smjeru kojega je trebalo biti nastavljeno i stubi{te.

15U dnevnom tisku naselje se uz naziv Kulmerovo nazivalo i premazadruzi Svoj dom, dok se u Spomen-izvje{taju o 40-godi{njici Dr‘av-ne srednje tehni~ke {kole u Zagrebu spominje pod nazivom Moj dom.»Novosti«, ibid. Spomen-izvje{taj o 40-godi{njici Dr‘avne srednjetehni~ke {kole u Zagrebu, 1892./3. – 1932./3., Zagreb 1933.

16U tisku je zabilje‘ena ova izuzetno mala povr{ina, no najvjerojatnije seradilo o ~etvornim hvatima, {to bi tada zna~ilo da su se povr{inekretale izme|u 450 i 900 kvadratnih metara, odnosno s obzirom nacjelokupnu povr{inu parcelacije i broj parcela prosje~no 770 m² poparceli.

17Lagano uzdizanje terena omogu}ilo bi nesmetan pogled i zra~enjesvakog pojedinog objekta, a pogled prema Sljemenu i okolnim brdimaje »bio veli~anstven«. Nova kolonija – Kulmerovo, ibid.

18Zadruga je sama nabavila materijal za gradnju, pa je predvi|ena cijenatrebala biti ni‘a. Grof Kulmer je zadrugarima iznajmio kamenolom, izkojeg je trebao biti dopremljen materijal za gradnju cesta. 211 obitelj-skih domova, »Novosti«, 7. 7. 1933., str. 8.

19Maketa naselja s aksonometrijskim prikazom polo‘aja stambenih ob-jekata objavljena je u Spomen-izvje{taju o 40-godi{njici Dr‘avne sred-nje tehni~ke {kole u Zagrebu, dok u Dva pisma o stanovanju StjepanaPlani}a nalazimo tlocrtno rje{enje i nacrt pro~elja, koje A. Laslo ukatalogu Cotine izlo‘be pripisuje natje~aju za naselje Vinovrh, na ko-jem su tako|er sudjelovali Po‘gaj i Cota. Prijedlog parcelacije Cote iPo‘gaja za Vinovrh nije objavljen, a dvojne stambene vile organiziranesu s po jednim stanom u prizemlju i na katu te krovnom terasom.Aksonometrija stambenih objekata naselja Moj dom prikazuje dvasli~na tipa stambenih ku}a, raspored kojih je te{ko povezati sa snim-kom makete. Spomenimo da su oba naselja planirana u blizini [estina.L. Roje-Depolo, A. Laslo, Frane Cota, Gliptoteka HAZU, Zagreb1995., str. 68; Spomen-izvje{taj o 40-godi{njici Dr‘avne srednje teh-ni~ke {kole u Zagrebu, 1892/3–1932/3., Zagreb 1933. S. Plani}, Dvapisma o stanovanju, nedatirano privatno izdanje, Zagreb, str. 21.

20Prostorna organizacija daje naslutiti ambiciozan pristup razradi pro-jekta za Vinovrh, jer se radi o fluidnom prostoru me|usobno poveza-nih prostorija, kod kojih postoji mogu}nost primjerene izolacije sobzirom na namjenu. U Po‘gaj-Cotinu prijedlogu dvojnih jednokatni-ca donja eta‘a koristi se stra‘njim vrtom, dok gornja uz zasjenjenuterasu L-oblika uz pro~elje ima i predvi|enu mogu}nost kori{tenjakrovne terase. Ku}e su pravilno orijentirane, s prostorijama otvoreni-ma prema istoku i zapadu, parcele su ogra|ene niskim zidanim ogra-dama, a raspored i oblici otvora govore u prilog moderno zasnovanogtipiziranog naselja.

21Sve podatke o »tipovima« nalazimo u dnevnom tisku. U {estinskojkoloniji obiteljskih domova, »Novosti«, 15. 10. 1933., str. 10.

205


Summary

Sandra Kri‘i} Roban

Two Unexecuted Allotments in Zagrebbetween the World Wars – Vinovrh andKulmerovo

During the interwar period in Zagreb several housing settle-ments were planned and constructed on the basis of modernbuilding principles, with functionally based spatial organi-sations of standardised construction elements. The plannedsettlements, such as two unconstructed settlements from 1930s– Vinovrh at Vrhovec and Kulmerovo near [estine, were veryoften organised by members of various associations. The com-petition entry for the settlement of Vrhovec is the work ofarchitect Zdenko Stri‘i}. Based on his proposal, Kazimir Os-trogovi} developed four types of semidetached and self-stan-ding family houses. Stri‘i}’s project anticipated the buildingof one-side housing blocks gradually distributed on the hillyterrain. Ostrogovi} does not base his proposal on housingrows, but plans a loose settlement structure with predomina-nt family houses and semidetached family houses followingthe type of modern residential villa. The houses were desig-

ned on spacious lots, and although rooms were not orientedaccording to the principle of insolation, functional organisa-tion of space can be noticed.

In the beginning of 1930s, the settlement of Kulmerovo hadbeen planned on the south of the road to [estine. Besidespublic facilities, it was supposed to be divided into privatelots located on both sides of the serpentine road. There arethe plans and the model of the settlement designed by Zvoni-mir Po‘gaj and Frane Cota, which indicate that the competi-tion for the settlement might have been organised. Their pro-posal for typified construction is interesting because it refersto the designs made for the settlement of Vinovrh. The simi-larity can be noticed in the modelling of volume, which isdeeply cut in with the niche that serves as a terrace, placednext to the round angled kitchen. The members of the society»Svoj dom« led the allotment of Kulmerovo, and accordingto press articles, they planned to build the settlement withincomplete architectonic conception. It is therefore necessa-ry to point out the model by Po‘gaj and Cota, who plannedloosely organised structure of balanced relationship betweenprismatic volumes, which is the construction manner thatcould be found in several planned settlements of the interwarperiod in Zagreb. Their feature is the domination of the ideaof balanced building density, the combination of several hou-se types that aimed to avoid endless rows of identical dwel-ling units, as well as the adaptation to actual needs and spe-cific features of the environment they were designed for.

Keywords: allotment, residential settlement, modern building principols, loose structure, Zdenko Stri‘i}, Kazimir Ostrogo-vi}, Zvonimir Po‘gaj, Frane Cota

s. kri`i} roban: dvije nerealizirane parcelacije u zagrebu

Documents