Rudolf Labaš

3

15. veljače - 30. ožujka 2012.

Galerija ”Vjekoslav Karas”Lj. Šestića 3, Karlovac

15. svibnja - 16. lipnja 2012.

Likovni salon ”Vladimir Becić”Trg I. B. Mažuranić, Slavonski Brod

Rudolf Labaš

4

LABAŠEV “ VAKUUM “

Po osnovnoj defi niciji vakuum je prazan prostor ispunjen razrijeđenim zrakom, jednako tako i plinom ili

parom, a karakterizira ga i činjenica da se u njemu, tj. u toj prostornoj praznini, izgube svojstva svega što

postoji, bilo ljudi ili drugih živih bića, kao i svake stvari i svakog predmeta.

To gubljenje svojstava živih bića i neživih stvari u takvom prostoru, navodi nas na zaključak da je riječ

o mjestu gdje se njihova priroda razgrađuje, i tako mijenja vlastita svojstva za druga, jer, naime, biće ili

stvar postaje i drugačije. Međutim, nije li tim gubitkom pojedinih svojstava nekog bića, predmeta ili stvari

izgubljena i njihova priroda u svojoj biti? Zacijelo nije, jer se u tom zrakopraznom kontekstu nije izmijenila

njezina esencijalnost i postala nešto drugo, već je, rečeno paradoksom, isto postalo drugačije, a zbog

gubljenja pojedinih svojstava i - različito. No, jednako je tako dobro znano da, osim ovakvog shvaćanja

prostora u kojem se gubitak svojstava pojedinog bića i stvari mjeri promjenom njihove specifi čne težine te

relativizira, taj isti zrakoprazni prostor ili vakuum još predstavlja i pojam kojim se izražava praznina, pustoš

i ništavilo što prožima sve oko sebe te briše smisao postojanja, determinira ga apsurdnim, ali ga upućuje

i prema drugim konotacijama.

Stoga se ovim pojmom vakuuma šire njegova značenjska polja i u one prostore ljudskoga bića u kojima

se otkrivaju tajne njegove prirode u podsvjesnom, u njegovim duševnim stanjima, bolećivoj klonulosti i ča-

motinji, u mentalnim prazninama, neinventivnosti i bezvoljnosti, rastrganosti, besciljnosti i besadržajnosti,

dakle, u sveopćoj praznini. Dakako da i ovakvo shvaćanje zrakopraznog prostora otkriva pitanja o smislu

ljudskog i svakog drugog postojanja, o njihovoj svrhovitosti u “zadanom” prostoru, odnosno, i u prostoru

gdje se “događaju” egzistencijalističke “scene” poput ovih u crtežima Rudija Labaša? Ali, zašto se u ovim

crtežima ta pitanja otkrivaju upravo u ovakvom prostornom kontekstu? Ili je možda još bolje reći: u ovom

praznom prostoru, odnosno, u vakuumu?

I, zašto je Labaš “smjestio” raznooblična ljudska tijela kao protagoniste tog egzistencijalističkog osjećaja

beznađa i apsurda upravo u taj prazan prostor po kojemu je i naslovio ciklus crteža defi nirajući ga termi-

nom - “Vakuum”?

Još se pitamo: je li s činjenicom što ih je stavio pod zajednički nazivnik izjednačio njihov smisao u istoj

prostornoj stvarnosti, u toj praznini? I, najposlije, gdje se nalazi i kakav je taj Labašev prostor? Jedan smo

5

odgovor našli u tvrdnji Petera Strassera koji je to ovako formulirao: “Čak i najrabijatnije razaranje oblika i

tradicionalnog estetskog kanona slovilo je kao ofenziva razotkrivanja prema navodno mrtvoj ili lažnoj gra-

đanskoj konvenciji. Konačno se više ne može reći što se to razotkriva - osim ničega.”

A ne razotkriva li Rudi Labaš u ovoj seriji crteža i tu egzistencijalističku temu gdje se ljudsko postojanje u

toj konvenciji “smjestilo” u zrakoprazan prostor, u apsurd vakuuma?

Ova su pitanja implicirana u ovoj seriji crteža kao konstanta koja ih i povezuje u tematsku cjelinu, i da se

poslužimo Strasserovim terminom “razotkrivajući” prostor, kao mjesto susretanja i prožimanja u zajedniš-

tvu ljudskog postojanja. Ili, možda, kao poprište raznoobličnih ljudskih tijela u sjecište vitalističkih sila koje

vješta Labaševa ruka “režira” u likovnu dramaturgiju crteža. Problematizirajući ovu intrigantnu temu u seriji

crteža naslovljenoj “Vakuum”, Labaš otkriva, iz crteža u crtež, tu duboku egzistencijalističku slojevitost pro-

stora kao tamni ponor i beznadni prostor u kojemu je amalgamirano ljudsko postojanje u svojim fi zičkim i

duhovnim svojstvima, i u njihovim vidljivim i nevidljivim tragovima. U tom suptilnom pletivu crtovlja i boje

Labaš stvara crteže jedinstvene likovne izražajnosti produbljujući već poslovičnom vještinom njezin inten-

zitet inventivnim korištenjem sredstava i materijala: olovkom, ugljenom iz zgarišta, akrilnom bojom, paste-

lom. Tom vještom rukom crtača Labaš otkriva zagonetnu isprepletenost svjesnog i podsvjesnog, osjećaje

praznine i nesigurnosti, tame i svjetlosti. A nadasve otkriva, u okerima i plavetnilima, u smeđim i crvenim

nijansama, u crnom potezu kredom i u slobodnijoj gesti bojom, to jedinstveno slikarsko majstorstvo što u

njegovom djelu emanira golemom likovnom energijom.

Milan Bešlić

6

29. POLTRON105x75 cm

Akril/Akvarelni pastel na papiru2011/12.

7

28. VAL DE GRACE IV105x75 cm

Akril/Akvarelni pastel na papiru2011/12.

8

27. AUTORITET105x75 cm

Akril/Akvarelni pastel na papiru2011/12.

9

26. MUNCH100x71 cm

Akril/Akvarelni pastel na papiru2011/12.

10

2. NAPAD71x49 cm

Akril na papiru2011/12.

11

22. OKO (PAR)101x72 cm

Akril/Akvarelni pastel na papiru2011/12.

12

19. ANATOM100x70 cm

Akril/Akvarelni pastel na papiru2011/12.

13

24. VAL DE GRACE II100x71 cm

Akril/Akvarelni pastel na papiru2011/12.

14

21. PJESNIKU S105x75 cm

Akril/Akvarelni pastel na papiru2011/12.

15

20. KREDA101x72 cm

Akril/Akvarelni pastel na papiru2011/12.

16

14. META II101x72 cm

Akril/Akvarelni pastel na papiru2011/12.

17

23. MORA100x70 cm

Akril/Akvarelni pastel na papiru2011/12.

18

16. BUĐENJE105x75 cm

Akril/Akvarelni pastel na papiru2011/12.

19

12. VAL DE GRACE 1968100x70 cm

Akril/Akvarelni pastel na papiru2011/12.

20

ŽIVOTOPIS

Rudolf Labaš rođen je u 1941. u Starom Golubovcu, Hrvatska. U Zagrebu je završio Geodetsku srednju tehničku školu 1961. te iste godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu koju završava 1965. diplomiravši Slikarstvo u klasi mentora profesora Vjekoslava Parača i stječe naziv Akademski slikar. Nakon završene Akademije likovnih umjetnosti studijski boravi u Frankfurtu (Njemačka) i Parizu (Francuska), a po povratku deset godina radi kao slikar scenograf na RTV Zagreb. Od 1978. zaposlen je na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu te je na istoj ustanovi profesor Crtanja, Slikanja, Plastične anatomije i Crtanja akta do 2011. Član je HDLU-a i Matice Hrvatske. Tijekom karijere izlaže na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, a istovremeno se bavi slikanjem velikih formata za fi lm, kazalište i televiziju, izvodi scenografi je te ilustrira brojne knjige i časopise.

LABAŠ U LIKOVNOJ GRUPI „BIAFRA“

Likovna grupa „Biafra“ rodila se spontano kao skup talenata koji su tvrdokorno i pod svaku cijenu željeli misliti i raditi neovisno o sugestijama s bilo koje i s bilo čije strane.Grupu su osnovali 1970. godine, u nedovršenim prostorijama studentskog doma „Moša Pijade“ popularno zvanom“ Biafra“, mladi kipari Branko Bunić, Stjepan Gračan, Ratko Petrić i Miro Vuco, svjesno se suprotstavljajući postojećim likovnim, kulturnim i društvenim konvencijama. Njihov jasno izražen stav protiv svih aktualnih oblika apstraktne umjetnosti i uvjerenje da je umjetnost prije svega kritička djelatnost koja mora progovoriti o vlastitoj sredini i odnosima unutar nje, bit će predmet nesporazuma, polemika i radikalne podijeljenosti kritike sljedećih desetak godina.Članovi su se mijenjali od Ivana Lesiaka, Zlatka Kauzlarića - Atača, Rudija Labaša, preko Emila Tanaya, Vlade Jakelića, Stanka Jančića i Ratka Janjića do Đurđice Zanoški Gudlin, a grupa se u svom trajanju do 1978. profi lirala unutar raspona od pop-arta do nove fi guracije, dok je njezin radikalni realizam u egzistencijalnom smislu bio brutalan i surov te ga se ne može promatrati izvan konteksta obnovljene fi guracije u najširem smislu.

IZBOR SAMOSTALNIH IZLOŽBI

1971. Zagreb, Atelier Biafra; 1973. Zagreb, Salon HDLU, Salon Galerije Karas; 1974. Zagreb, Galerija Izlog; 1975. Zagreb, Galerija Izlog; 1977. Zagreb, Galerija Josip Račić, Galerija Izlog; 1979. Zagreb, Galerija Josip Račić; 1980. Zagreb, Galerija Schira; 1981. Zagreb, Salon Galerije Karas, Salon Palainovka; 1982. Opuzen, Galerija Stečak; 1983. Velika Gorica, Galerija Galženica; 1984. Zagreb, Galerija Josip Račić, Galerija Potepuh; 1985. Zadar, Galerija Pedišić, Poreč, Galerija Narodnog sveučilišta, Buzet, Muzejska zbirka, Pula, Izložbeni salon, Rovinj, Zavičajni muzej, Zadar, Gradski muzej; 1986. Split, Umjetnički salon; 1988. Starigrad, Izložbeni salon; 1989. Zagreb, Galerija Pan; 1994. Zagreb, Umjetnički paviljon, Šibenik, Galerija Sebastian, Osijek, Galerija Dobri duh Osijeka, Ivanić grad, Narodno sveučilište, Čakovec, Centar za kulturu, Krapina, Galerija grada Krapine; 1996. Zagreb, Croatia Airlines; 1997. Zagreb, Galerija Šovagović, Zadar, Galerija I. P. Baraka; 1999. Dubrovnik, Dugi rat, Jelsa, Galerija Brešan, Bonn, Deutsch. & Kroatische GesellSchaft e. v.; 2000. Zagreb, Galerija Forum, Galerija Ulrich; 2001. Split,Galerija Kula; 2007. Zagreb, Galerija Kaj; 2011. Zagreb, ALU, Galurija, Zagreb, Tri slikara, Galerija LIKUM.

KONTAKT

Rudolf Labaš, akademski slikarNadvina 17cZagreb 10000 Mobitel: 091.4677595E-mail: lkondalabas@yahoo.com

21

POPIS SLIKA

1. ZNAK 71x49 cm Akril na papiru 2011/12.

2. NAPAD 71x49 cm Akril na papiru 2011/12.

3. SENF 71x49 cm Akril na papiru 2011/12.

4. PLATIZMA 71x49 cm Akril na papiru 2011/12.

5. META 97X60 cm Akvarelni pastel na papiru 2011/12.

6. 4 CIPELE 97X60 cm Akvarelni pastel na papiru 2011/12.

7. SKOK 97X60 cm Akvarelni pastel na papiru 2011/12.

8. KISELA KIŠA 97X60 cm Akril/Akvarelni pastel na papiru 2011/12.

9. TROJANSKI KOJN 97X60 cm Akvarelni pastel na papiru 2011/12.

10. KLEPSIDRA 70x100 cm Akril/Akvarelni pastel na papiru 2011/12.

11. SJENE 100x70 cm Akril/Akvarelni pastel na papiru 2011/12.

12. VAL DE GRACE 1968 100x70 cm Akril/Akvarelni pastel na papiru 2011/12.

13. PIED NOIR 105x75 cm Akril/Akvarelni pastel na papiru 2011/12.

14. META II 101x72 cm Akril/Akvarelni pastel na papiru 2011/12.

15. VAL DE GRACE 101x72 cm Akril/Akvarelni pastel na papiru 2011/12.

16. BUĐENJE 105x75 cm Akril/Akvarelni pastel na papiru 2011/12.

17. SAN 105x75 cm Akril/Akvarelni pastel na papiru 2011/12.

18. BOLNICA 100x72 cm Akril/Akvarelni pastel na papiru 2011/12.

19. ANATOM 100x70 cm Akril/Akvarelni pastel na papiru 2011/12.

20. KREDA 101x72 cm Akril/Akvarelni pastel na papiru 2011/12.

21. PJESNIKU S 105x75 cm Akril/Akvarelni pastel na papiru 2011/12.

22. OKO (PAR) 101x72 cm Akril/Akvarelni pastel na papiru 2011/12.

23. MORA 100x70 cm Akril/Akvarelni pastel na papiru 2011/12.

24. VAL DE GRACE II 100x71 cm Akril/Akvarelni pastel na papiru 2011/12.

25. PIED NOIR II 101x72 cm Akril/Akvarelni pastel na papiru 2011/12.

26. MUNCH 100x71 cm Akril/Akvarelni pastel na papiru 2011/12.

27. AUTORITET 105x75 cm Akril/Akvarelni pastel na papiru 2011/12.

28. VAL DE GRACE IV 105x75 cm Akril/Akvarelni pastel na papiru 2011/12.

29. POLTRON 105x75 cm Akril/Akvarelni pastel na papiru 2011/12.

22

Republika HrvatskaMinistarstvokultureRepublicof CroatiaMinistryof Culture

NAKLADNICIGradski muzej KarlovacGalerija umjetnina grada Slavonskog Broda

ZA NAKLADNIKEHrvojka Božić, mr. sc.Branimir Pešut, prof.

UMJETNIČKI SAVJET GMKNikola AlbanežeZlatko KeserIvana RončevićJosip ZankiRobert Šimrak

VODITELJICA GALERIJEAleksandra Goreta, akad. slikarica

LIKOVNI POSTAVAleksandra Goreta, akad. slikarica i tehnička služba GMKBranimr Pešut i tehnička služba GUGSB

AUTOR TEKSTAMilan Bešlić

LEKTURADraženka Polović

UREDNIK KATALOGAAleksandra Goreta, akad. slikarica

FOTOGRAFIJEGoran Vranić

OBLIKOVANJE KATALOGA I PLAKATA IZLOŽBE Aleksandra Goreta, akad. slikaricaTiskara Pečarić i Radočaj

NA NASLOVNICISenf, 71x49 cm, Akril na papiru, 2011/12.Kisela kiša, 97x60 cm, Akril na papiru, 2011/12.

TISAKTiskara Pečarić i Radočaj, Karlovac

NAKLADA600 primjeraka

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 796578

Izložba je ostvarena sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Grada Karlovca i Grada Slvonskog Broda.