SISTEMI PORAVNANJA PLAĆANJA

Poravnanja plaćanja vrše se između ovlaštenih komercijalnih banaka koje imaju račune kod centralne banke putem dva alternativna sistema plaćanja: RTGS i netting sistema.

NETTING SISTEMI

Netting sistemi predstavljaju operativnu proceduru poravnanja plaćanja između komercijalnih banaka, pri kojoj se potraživanja i obaveze plaćanja svake pojedinačne transakcije prebijaju u toku radnog dana, tako da se definitivna plaćanja na kraju poslovnog dana vrše samo u nekompenziranim neto iznosima. Netting sistemi podrazumijevaju visok stepen međusobnog povjerenja i kooperacije između komercijalnih banaka kako ne bi došlo do sistematskog prebacivanja rizika sa jednih banaka na druge.

U netting sistemu posebnu ulogu ima klirinška kuća preko koje se organizuje i sprovodi procesiranje plaćanja i multilateralna kompenzacija i to po pravilu u dnevnim ciklusima, pri čemu centralna banka ima zadatak da na kraju svakog poslovnog dana sprovodi novčana poravnanja između komercijalnih banaka, poslije izvršenih multilateralnih dnevnih kompenzacija.

Žiro-kliring BiH

U Bosni i Hercegovini se kao netting sistem koristi žiro - kliring koji podrazunijeva plaćanja do 20.000,00 KM. Žiro - kliring predstavlja multilateralni kliring u kojem se sva plaćanja između svih učesnika u kliringu poravnavaju i samo rezultat tog poravnanja, neto zaduženja ili odobrenja odlaze u RTGS gdje je poravnanje konačno, pri čemu se ova salda prenesu sa računa banaka koje duguju na račune banaka koje potražuju. Poravnjanja plaćanja se vrše tri puta dnevno: u 09:50, 12:50 i u 14:50 sati.

Žiro- kliring koristi SWIFT formate poruka, ali ne i SWIFT mrežu. Platni nalozi usmjereni u ovaj sistem moraju glasiti na BAM, moraju biti u elektronskoj formi, u propisanim fajlovima, zaštićeni šifrom, popunjeni u skladu sa standardima SWIFTA i važećim odredbama za domaće platne transakcije. Centralna banaka je obezbijedila bez naknade svim bankama telekomunikacione linije i neophodnu računarsku i komunikacionu opremu, uključujući i sigurnosne elemente, te su sve banke, u ovisnosti u kojem dijelu BiH se nalaze, vezane za podklirinške kuće u Banja Luci, Mostaru i Sarajevu, a koje su povezane sa žiro - kliring centrom u Centralnoj banci u Sarajevu.

Centralna banka je dodatnim zahtjevima i rigoroznom politikom obezbijedila sistem od problema likvidnosti i oni se u dosadašnjem periodu nisu javljali. Centralna banka komercijalnim bankama u žiro - kliringu naplaćuje naknadu fiksno po poruci, bez obzira na iznos.

1

RTGS (REAL-TIME GROSS SETTLEMENT SYSTEM) BRUTO PORAVNANJE U REALNOM VREMENU

RTGS sistem podrazumijeva kontinuirano i instantno procesiranje platnih instrukcija, što znači da se sistem transfera novca vrši po bruto metodi, jer svaka pojedinačna platna instrukcija povlači poseban transfer novca. RTGS sistem ima garantovano poravnanje u smislu transfera novca između računa komercijalnih banaka kod centralne banke, ali samo pod uslovom da na računu banke ima dovoljno pokrića za dotični novčani transfer. Pozitivna strana RTGS sistema leži u njegovoj brzini i sigurnosti, a negativna u potrebi veće likvidnosti komercijalnih banaka da bi sistem mogao da funkcioniše. Ovaj problem je naročito izražen u razvijenijim zemljama gdje komercijalne banke ekonomišu količinom transakcijskog novca obzirom da obezbjeđenje likvidnosti podrazumijeva odricanje od kamate koja bi se dobila na bazi alternativne upotrebe slobodnih novčanih sredstava.

RTGS BiH

RTGS BiH predstavlja pojedinačno poravnanje platnih naloga koje se odvija u okviru SWIFT mreže. Može se koristiti za sva plaćanja, a obavezno za ona koja prelaze iznos od 20.000,00 KM. Veoma je siguran, jer koristi sve prednosti SWIFT mreže, te onemogućava poravnanje naloga za koje predhodno nisu obezbijeđena sredstva tj. ne postoji mogućnost da račun banke ode u minus.

Ovaj sistem sadrži CAS (Central Accounting System – Centralni računovodstveni sistem) u kome su u Centralnoj banci sredstva banaka koje učestvuju u platnim transakcijama i gdje se vrši poravnanje platnih naloga. U sistemu je ugrađen SWIFT Y COPY kao jedan od mogućih načina toka finansijske poruke od pošiljaoca do primaoca, uključujući i poravnanje u Centralnoj banci. U praksi Y COPY mode znači da poruka pošiljaoca koju je naslovio direktno na primaoca na svom putu dolazi u Centralnu banku gdje se u navedenom Y COPY iskopira dio poruke bitan za poravnanje i odlazi u CAS gdje se automatski zaduži račun pošiljaoca, a odobri račun primaoca, naravno ukoliko na računu pošiljaoca ima dovoljno sredstava. Kada se ova operacija obavi, sistem generiše novu poruku koja se vraća u Y COPY i dozvoljava originalnoj poruci da nastavi put do krajnjeg odredišta - banke primaoca. (Slika a) Ova banka, kada primi poruku od banke pošiljaoca promptno može sredstva odobriti klijentu, jer je dobijanjem poruke automatski dobila i sredstva na svoj račun. Zato se i govori o poravnanju u realnom vremenu, obzirom da u istom momentu jedna banka šalje poruku i zadužuje račun klijenta koji vrši plaćanje, sredstva se prenose sa računa te banke na drugu banku, a ova opet istog momenta može odobriti račun klijenta kome su sredstva upućena.

(Slika a) Izvršeno plaćanje

2

Ukoliko na računu pošiljaoca nema dovoljno sredstava, poravnanje će biti odbijeno. (Slika b) CAS šalje poruku o tome u Y COPY, odakle se pošiljaocu proslijeđuje poruka o nemogućnosti izvršenja plaćanja.

(Slika b) Neizvršeno plaćanje

3